Seminar- Ekonomija Prirodnih Resursa

8/8/2019 Seminar- Ekonomija Prirodnih Resursa

1/12

Sadraj

1


2/12

1.0 Uvod

Bosna i Hercegovina je minama najkontaminiranija zemlja u Evropi. Pretpostavlja se da je 11%odsto njene teritorije prekriveno minama zaostalim iz poslednjeg rata, a razasute su na vie od

3.000 kvadratnih kilometara. Dosadanjim istraivanjem je utvreno da se na 18.600registrovanih minskih polja nalazi vie od milion mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava.Prema predvienoj strategi za deminiranje, u narednih 10 godina potrebno je izdvojiti 800miliona maraka kako bi se oslobodili ovih skrivenih ubica. Procjenjuje se da je 25 posto (900000) stanovnitva BiH pogoeno problemima preostalih mina

Veoma je teko locirati sva minska polja, s obzirom da mnoga od njih nisudokumentovana u vrijeme kada su postavljana, ili su dukumenti izgubljeni. Ovo znatnooteava situaciju za stanovnitvo, posebno poljoprivrednike, djecu, radnike u umarstvui graevinarstvu, kao i izbjeglice koje se vraaju svojim kuama.

Sl.1. Upozorenje na opasnoss od mina

2


3/12

2.0 Minska situacija u BiH

Odmah da pojasnim da sve ama ba sve mine svijeta detoniraju kad se na njih izvri pritisak ilipotezanje ili vibracija ili prekid struje ili ak vezane za senzor ili stni mehanizam.

Mine su namjenjene za onesposobljavanje i ubijanje neprijateljske ive sile. Slue da usporeprotivnika dejstva i izazovu paniku na suprotnoj strani. Veinom se postavljaju i maskiraju uzemlji, to su nadazne mine, imamo i potezne mine koje se postavljaju na zemlju i maskiraij se ubunju, ipraju i visokoj travi. Mine nemaju rok trajanja, otporne su na sve vremenske uslove.Eksploziv koi se nalazi u minama isparava, i na osnovu tog isparavanja savremeni ureaji zademiniranje ili psi obueni zademiniranje pronalaze mine. Ovo isparavanje jako tetno djeluje naokolinu. Meutim isparavanjem gubi se eksplozivna mo mine, i maksimalno je moe izgubiti do30%.

2.1. Trenutna situacija

Sl. 2. Obiljeeno minsko polje

Sl. 3. Minski incident

Bosna i Hercegovina je najvie minirana drava u Evropi. Veina minskih polja zaostala je nakon

rata koji je trajao od 1992. do 1995, ali mine su koritene i poslije, uglavnom da bi se sprijeiopovratak izbjeglica.Od 1996. pa do kraja prole godine od mina je oieno ukupno 85.514.310 kvadratnih metara. Uistom periodu od zaostalih mina ivot je izgubilo 474 graana BiH, a lake i tee ih je povreenoak 1.613.Deminiranjem u BiH bave se i organizacije civilne zatite, a finansiraju ih entitetske vlade. Uokviru Ministarstva odbrane, takoe, postoji deminerska jedinica koja novac za svoje potrebedobija iz dravne kase.

3
http://www.deutsche-welle.de/popups/popup_lupe/0,,3511882,00.html


4/12

Sl. 4. Minski incident sa ljudskim posljedicama

2. 2. Rizine kategorije

Veliki probele minnsko eksplozivna srestva prestavljaju ljudima. Rizina kategorije su:povratnici, lovci, ribari, ljubitelji prirode, gljivari, poljeprivrednici i stoari. Mine pored problemaljudima predstavljaju i problem ivotinjama. Veina minskih polja je postavljena u umama ipoljeprivrednom zemljitu. Veinu mina aktiviraju ivotinje kje poginu ili ih onesposobi za zivotu svojoj zajednici.

Sl. 5.Posljedice minskih nesrea

Jedan od velikih problema u ovoj obalsti je kretanje mina, na prvi pogled nam se ini da je ovoprie za naunu fantastiku, meutim mine koje su postavljene uz obale rijeka, nalaze se napoplavnom podruju. Poplave pokrenu mine i premjeste ih u drugi dio rijenog toka. Ovo jeveoma opasno za kupae, ribare, ljubitelje prirode, ronioce itd.

4


5/12

Tab. 1.Izvjetaj po starosnim grupamaStarosnagrupa

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Djeca (0-

18)

151 55 22 19 29 12 19 9 6 4 1 1

Nepoznato 29 13 10 2 9 11 7 4

Odrasli(19-39)

254 118 56 39 40 36 26 23 24 17 13 11 17

Odrasli(40-60)

158 84 44 25 24 23 22 14 10 10 7 8 13

Stariji(preko 60)

40 20 17 10 7 7 5 8 3 2 3 3 6

Tab. 2. Broj rtava po godinama

Godina Broj rtava1992-1995 3339

1996 6321997 2901998 1491999 952000 1002001 872002 722003 542004 432005 332006 352007 302008 39

Nepoznato 7

UKUPNO 5005

Mine prestavljaju veliku prjetnju za itavo stanovnitvo BiH. Potrebno je uraditi upozorenje iedukaciju stanovnitva o opasnostima koje nosi mine. U tabeli 2. vidimo ukupan broj nastradalihu BiH o poetka rata pa do danas. Smatra se da oko 4.500 su preivjeli minski incident. Tabela 1.nam predstavlja starosnu dob nastradalih, to je najgore preko 300 djece je nastradalo. Socijalnasituacija u BiH je jako teka tako da preivjeli od mina se nalaze na marginama drutva.

5


6/12

2. 3. Koraci koji su postignuti

Na osnovu problema koji se deava u svietu, grupa zemalja zajedno sa NVO pokretom pokrenulaje incijativu za zabranu proizvodnje i koritenja mina. Na osnovu ove incijative u Otavi (Kanada)1997 godine. stvorena je Konvencija o zabrani proizvodnje i upotrebe nagaznih mina.

Mali broj NVO radi u ovoj oblasti i pokuavaju da animiraju vlasti kako bi rjeili ovaj problem.NVO imaju realan pristup sa jasno definisanim ciljevima. Da bi se rjeio ovaj problem je ukljuitisve faktore. Uspostavljena je saradnja vlasti i NVO sektora.BIH je potpisala Povelju o zabranimina u decembru 1997, ratificirala je u septembru 1998, a postala lan povelje u martu 1999.Dravni centar za mine -BHMAC je odgovoran za koordinaciju aktivnosti na ienju mina nadravnom nivou. BHMAC je direktno odgovoran Komisiji za deminiranje, koja je zakonodavnotijelo na nacionalnom nivou pod upravom Ministarstva za civilne poslove i komunikacije.Dvaglavna kriterija za odreivanje prioriteta u akcijama deminiranja su humanitarni (povratakizbjeglica) i ekonomski (poljoprivreda, rekonstrukcija i razvoj). Postoje tri nacionalna prioriteta:1) lokacije pod stalnom civilnom upotrebom; repatrijacija izbjeglica i raseljenih lica; obnova irekonstrukcija infrastrukture; 2) oblasti u neposrednoj blizini oblasti koje su u prvoj grupi, kao ioblasti koje omoguavaju ljudima da zarade za ivot, kao to su poljoprivredno zemljite i ume;3) sve preostale oblasti.

6


7/12

3.0 Uticaj mina na poljoprivredu i privredu

Sl. 7. Mina spremna za deminiranje

BIH nije poljoprivredno bogata zemlja i uvozi dobar dio hrane. Ne postoje zvanini podaci o

efektu mina na poljoprivredu, ali neke procjene su da se 10.000 hektara poljoprivrednog zemljitane moe koristiti zbog kontaminacije minama ili oteenja izazvanih kopanjem rovova ibombardovanjem (ICRC, 1997).

Informacije o efektima mina na privredu jo uvijek nedostaju, ali je sigurno da to ima negativanuticaj na rekonstrukciju i ulaganja u privredu. Postojanje mina prouzrokuje odlaganja u popravcitelekomunikacione infrastrukture. Takoe se odlae i rekonstrukcija vozne mree, kua i fabrika.Uticaji na umarstvo su ozbiljni - sjea i ostale aktivnosti su poremeene, a takoe su prijavljeni inapadi insekata na drvee u miniranim podrujima.

Mine predstavljaju problem razvoju BiH turizma, ovo je jedna od perspektivnih grana i moe

donijeti dobrobit mnogim zajednicama.3.0 Uticaj mina na ivotnu sredinuOuvanje kvalitete ivotne sredine je neophodan preduslov opstanka ivih bia.Najozbiljnijaposledica mina svakako je gubitak ljudskih ivota. Mine meutim moe negativno uticati i naivotnu sredinu U stvari smo hteli da kaemo da se ogromna panja posveuje povreenimvojnicima i civilima i da je trauma povezana sa ratnim deavanjima toliko velika, da se ivotnasredina esto ne pominje kada se govori o posljedicama mina.Postoji velika tolerancija prema negativnim uticajima ovjeka na nacionalne parkove, prirodnerezervate i prirodne spomenike. On ih unitava i tolerie u njima lou komunalnu i graevinskuhigijenu ( uratu izgradnja rovova). ume su pune ica, cijevi, graevinskog otpada, konzervi,

ploa, lomljenog staklanajlon kesa i dr smrtonosnih klopki za ivotinje i potencijalnih incijalnihkapislii poare te eksplozivnih sredstava, mina i granata (Nedovi, 2008). Iz ovog vidimo damine i eksplozivna sredstva utiu na ivotnu sredinu teko to su velika opasnost za ivotinje.Pored toga mogu da izazovu poare to se veoma esto deava. Gaenje poara u minskom poljumoe da bude prijetnja po ljude.Mine jo utiu na izazivanje buke

7


8/12

5.0 Uticaj mina na zeljite

Zemlja je bitna komponenta ivotne sredine i ima iri znaaj i uticaj nadruge resurse. ivi svijet uzemlji je vrlo bogat. ine ga predstavnici flore: alge, gljive, bakterije i faune: isekti kine gliste,glodari i dr. Nadzemne biljke su vezane za zemljite pojedinim djelovima a najee

korjenom.Ekoloki znaaj organske materije u zemljitu manifestuje se kroz plodnost icjelokupnu dinamiku zemljita. Organska materija iako se nalazi u malom procentu u zemljitu,sadri sve biogene elemente koje se u procesu minereralizacije oslobaaju u neorganskom oblikukoga biljke koriste za ishranu. Proces mineralizacije obavljaju razarai (bakterije gljive i alge)tako da se prostim procesima formiraju biogeni elementi, koje biljke koriste u ishrani ( Nedovi,2008). Moemo da zamislimo kako eksplozija mine u zemlji moe da izazove poremeaj i utiena sastav zemljita. Mine su veinom postavljene u zemlji i svojim isparavanjem tetno djeluju nafloru i faunu koja se nalazi u zemlji. Isparavanje mina traje i do 50 godina.

6.0 Uticaj mina na vodu

Voda je vodeni omota zemlje i obnovljivi je prirodni resurs. Vodene resurse prema porijekludjelimo na: povrinske, podzemne i atmosverske vode. Podzemnim vodama cjelokupnu koliinuvode koja se nalazi u zemljinoj kori tj. ispod je zemljine povrine, u zemljinoj kori se podzemnavoda se nalazi u gornjim slojevima (Vuievi, 1999). Mine koje se nalaze u zemlji na dva nainamogu tetno da utiu na podzemne vode. Prvi nain je isparavanjem a drugi je eksplozijom gdjemoe da porameti podzemne tokove.

Sl. 8. Minirana rijena podruja

8


9/12

Zvaninih podataka nema kojiko ima miniranih vodenih tokova, predpostavlja se da je 15% od ukupneminirane povrine. Vodeni tokovi predstavljaju izvor ivota za mnoge biljne i ivotinjske vrste. Ogromanproblem predstavlja kretanje mina. Bujice i poplave pokrenu mine i premjesti ih na novu lokaciju. Ovo je velikiproblem jer prije toga mine nisu bile registrovane na tom podruju.

Atmosvera predstavlja smjeu gasova, hemiskih jedinjenja, razliitih tenosti i vrstih dodataka,

to je gasni omota zemlje. Osnovni sastojci atmosvere su azot (N), kiseonik (O) i ugljendioksid(C02). vrste estise su takoer sastav atmosvere, mogu biti prirodnog i vjetakog porijekla.Ljudske aktivnosti izazivaju vjetake promjene (sagorjevanje, industrija, saobraaj, erozije,eksplozije i dr.) Mine svojim dejstvom utiu na poremeaj sastava u atmosveri. Veina minasadri barutne estice a neke savremene mine sade i osiromaeni uranijum.

7.0 Uticaj mina na biljni svijet- sakupljanje umskih plpdova i ljekovitog bilja

Biljke su iva bia koja sa ivotinjama sainavaju svet ivota. Svojim korjenovima iz zemlje

uzimaju vodu i minerale (hranjive) materije. Na podruju gdje se nalaze mine biljni svijet jeugroen jer mine djeluju na zemljite a samom tim i na biljni svijet. Na podruju gdje se nalazemine esto biljni svijet dobije ukastu boju, tako da pomae man pri deminiranju i otkrivanjumina.

Uslje dvelikih temperatura koje su izazvane eksplozijom, dovodi do stresa u biljkama. Ekstremnetemperature izazivaju toplotni stres u biljkama i u uskoj je vezi s problemom nedostatka vode pasu simptomi esto identini.

Sl. 9. Upozorenje na opasnost za povratnike

9


10/12

7.1. Uticaj mina na ivotinjski svijet- lovstvo

ivotinje se hrane biljkama i drugim ivotinjama. ine iva bia zajedno sa biljkama. Premamjestu ivljenja ivotinjski svijet se dijeli na: vodenu i kopnenu faunu. Kopneni oblici serazvrstavaju premamjestu gdje ive: stanovnici zemljita, ivotinje koje ive na drugim

organizmima i ivotinje koje za svoje stanite imaju vazduh. Mine predstavljaju veliku prijetnjuivotinjama gdje ih onesposobljavaju ili ubijaju. Minska podruja su izolovana, ovjek ihizbjegava i idelna su stanita za ivotinje.

Tab.3 Pregled minskih povrina po kategorijama uma u Republici Srpskoj

Red. br Kategorija uma Zagaenost u hektarima

1 Visoke ume sa prirodnom obnovom 30837,282 Visoke degradirane ume 3489,97

3 umske kulture 2974,494 Izdanake ume 13314,885 Povrine podesne za poumljavanje 8103,536 Povrine nepodesne za poumljavanje 5710,417 UKUPNO 64430,56

Sl. 10.Preostala minska polja i BiH

10


11/12

8.0 Zakljuci

Radi se o uasnom problemu, a rjeenje lei u procesu sasradnje izmeu vlasti na lokalnim, kantonalom,dravnom, regionalnom nivou i s druge strane, ljudi koji tamo ive. Nemojete zaboraviti da ovaj problempostoji i budite paljivi. Bolje ne idite na podruje za koje sumnjate da postoje mine, jer e biti psoljedica.

Procene strunjaka da bi , najkasnije do 2019. godine kompletna teritorija BiH mogla biti potpuno oiena odmina i drugih neeksplodiranih sredstava, ukoliko se ne obezbede pare to ostati na nivou lepe zamisli. Ukolikonam je stalo da se to pre oslobodimo ovog zla, morao godinje za deminiranje obezbeivati od 25 do 30miliona marak.. etvrti april je dan borbe protiv mina.

Ovo je samo jedna od stvari koja se pria u ovom procesu, meutim vema malo se spominju rtve mina, ljudikoji su stradali. Znamo da nam je socijalni sistem jako lo i dobijamo izolovane osobe sa traumatskimdogaajem.

Pored ovoga uopte se nespominje ugroavanje ivotne sredine, ak ni u meunarodnim dokumentima.Direktan uticaj mina imaju na zdravlje ljudi, ivotinja i biljaka.

11


12/12

9.0 Literatura

1. Nedovi, B. (2008): Ekologija ivotne sredine, Univerzitet za poslovne studije, BanjaLuka

2. Veleevi,V. orovi,M. (1998): Uticaj umskih ekosistema na ivotnu sredinu,umarski fakultet univerziteta, Beogradu3. Vuievi, S (1999): uma i ivotna sredina, umarski fakultet univerziteta, Bograd4. www.bhmac.org

12
http://www.bhmac.org/http://www.bhmac.org/

Documents

Seminar- Ekonomija Prirodnih Resursa