SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

OPATIJA

HOTELSKI BRENDOVISEMINARSKI RAD

NAZIV KOLEGIJA: Organizacija i menadžment procesnih funkcija hotelaMENTOR:

Zabok, 2011.

Sadržaj:

UVOD.........................................................................................................................................2HOTELSKI BRAND..................................................................................................................3

Elementi hotelskog brenda......................................................................................................4vrijednost brenda.....................................................................................................................6Globalne hotelske marke i brendovi.......................................................................................6Standardi kvalitete brendiranja...............................................................................................8

2. TRENDOVI BRENDIRANJA.............................................................................................103. TRENDOVI BRENDIRANJA HOTELA U HRVATSKOJ...............................................11ZAKLJUČAK...........................................................................................................................13

UVOD

Tema ovog seminara zove se Hotelski brendovi. Da bi se ušlo u suštinu problema

potrebno je objasniti definiciju branda i brendiranja. Brand ili Marka je prepoznatljiva oznaka

ili ime nekog proizvoda, koje često podrazumijeva i kvalitetu. Marka mora stvarati snažni i

trajni identitet proizvoda ili usluge, sažimati osobnost poduzeća i poticati osjećaje povjerenja,

korisnosti, dobrobiti i sigurnosti. Osnovna prednost marke proizlazi upravo iz njezine

nazočnosti u podsvijesti potrošača ili korisnika, odnosno mogućnosti za njezino prisjećanje i

prepoznavanje.

Problematika seminara je brendiranje hotela i situacija na hotelskom tržištu u pogledu

brendiranja hotela i hotelskih brendova. Što se danas događa na hotelskom tržištu u pogledu

hotelskih brandova? Zbog globalizacije putovanja raste konkurencija na strani ponude na

hotelskom tržištu. Sve više hotelskih lanaca koji razvijaju nove hotelske brandove, te je sve

više hotelskih brandova unutar svakog hotelskog lanca. To rezultira konfuzijom kod potrošača

kako razlikovati pozicioniranje i vrijednosti pojedinog hotelskog branda. Pri razrađivanju ove

problematike, odnosno pri izradi seminara korištena je metoda analize i sinteze, metoda

klasifikacije te metoda deskripcije.

U prvom dijelu seminara detaljnije se obrađuje značenje brenda i brendiranja te

hotelskog brenda, obraća se pažnja na elemente hotelskog brenda, vrijednost i određivanje

vrijednosti brenda koje su bitne karakteristike globalnoh hotelskih brendova. Također govori

se o globalnim hotelskim brendovima i markama te kalsifikaciji kvalitete hotelskih brendova.

U drugom dijelu seminara obraća se pažnja na hotelsko brendiranje na svjetskoj razini, a u

zadnjem dijelu na hotelsko brendiranje na nacionalnoj razini, odnosno trendove brendiranja u

Hrvatskoj.

HOTELSKI BRAND

Brand je opće prihvaćen izraz za svjesno obilježeni proizvod (organizaciju ili osobu) s

markom (ime, izraz, znak, simbol, dizajn...) radi jasnog prepoznavanja i razlikovanja njegovih

izgrađenih posebnosti, vrijednosti i prestiža, kroz stvoreni identitet i odnos prema potrošaču i

javnosti. Markom obilježeni proizvodi, od starih civilizacija do moderhih hotela, značili su za

kupca sigurno obećanje i očekivanje provjereno dobre kvalitete proizvoda s imenom.

Hotelski brand je vlastito ime hotela koje se stvara, da u svijesti kupaca bude

prepoznato na tržištu, radi ponovog dolaska gostiju i stalne usmene propagande, među

gostima i u javnosti. Upravo na točki prepoznavanja branda na tržištu, dijeli se vrijednost

hotela, na tvrdu imovinu hotela i na mekanu, odnosno na vrijednost brenda stvorenu od

managementa na tržištu i za tržište . Tu mekanu vrijednost obuhvaća ime branda i imagea

branda, koju su manageri stvorili na tržištu. Ime i image brenda prepoznaje se, mjeri i

procjenjuje kroz tri sastavna dijela brenda: kao vrijednost prodaje i marketinga, kao stvorena

infrastruktura na tržištu i kao vjernost gostiju i kupaca.

Elementi hotelskog brenda

Bitni sastavni elementi hotelskog branda, pored imena i imagea branda su: proizvod

brenda, standardi branda, infrastruktura prodaje i marketinga, vjerni gosti kao kupci branda,

veličina i globalna distribucija branda na tržištu, veća sigurnost ulaganja i razvoja branda.

Standardima branda izgrađuje sa ime i poslovna izvrsnost, ali i različita osobna jedinstvenost

hotelskog branda i razina kvalitete. Tako se brandom označavaju različite razine kvalitete

hotela, vrste, marke, linije, tipovi proizvoda/usluge koji želi biti (pre)poznat od kupaca po

svojim karakteristikama, različitostima, jedinstvenim svojstvima kvalitete s imenom. Hotelska

kvaliteta s imenom se pomoću branda rangira, klasira, kategorizira, definira, identificira,

imenuje, obilježava, markira ili jednostavno brendira. Hotelski brand je sinonim razine

kvalitete i na toj osnovi diferenciranja gostiju. Zato brand postaje dominantan izraz za,

jedinstvenu snagu u imenu branda, kojom se označava i rangira trgovačka i robna marka

hotela kao posebna tehnološka i poslovna cjelina hotela ili grupe hotela povezane zajedničkim

standardima kvalitete, kao zaštičenim vlasništvom.

Brand ili marku hoteli označavaju sa simbolom, logotipom imena, zaštitnim znakom,

sustavima hotelskih standarda (za stvaranje i prepoznavanje pozicije prezentirane kvalitete i

osječaja zadovoljstva pruženom uslugom). Najvažniji i jedinstveni činjitelj hotelskog branda

su zaposlenici, kao imenovani ambasadori branda svoga hotela. Brand uvjek označava nešto

je već provjereno dobro ili bolje od toga. Zato se brandom imenuje i označava a standardima

definira poznata razina kvalitete različitih nivoa odnosno kategorija hotela. Hotel je samo

hotel sve dok ne postane poznati i traženi brand, od razine Best Western do Holiday Inn,

Hilton, Marriott, Sheraton,Westin, Kempinski, Regent...

Hotelski brand možemo definirati kao jedinstvenu, označenu i zaštićenu tržišnu

marku hotela kao proizvoda ili organizacije, kojom se zadovoljavaju potrebe i želje, izabranih

segmenata gostiju kao kupaca. Brand hotela je, i stvara se kao, oznaka kojoj se vjeruje, čiju se

kvalitetu sa sigurnošću dočekuje, prepoznaje i prihvaća kao sigurnu, obečavajuću, prikladnu

životnom stilu i statusu te kupovnoj moći izabranih segmenata hotelskih gostiju, kao

potrošača proizvoda s poznatim imenom, koji se razlikuje od konkurenata.

Širina hotelskog branda obuhvaća sva očekivanja i zadovoljstva, sve asocijacije i

emocije koje su kao sjećanje ili iskustvo i kontakti povezani s hotelom. To brand nužno

vezuje za svako pojedinačno iskustvo i zadovoljstvo s uslugom i hotelom. Stvarni brand

hotela jednak je svim mislima i osjećajima o tome kakav je to hotel i kojim je gostima

namjenjen.

Poznatost i vlasništvo nad brandom kao zaštićenom hotelskom robnom markom štiti

se patentnim pravom. Patenti su otvorena prava i isprave kojima se štiti isključivo pravo

iskorištavanja nekog pronalaska kao branda radi prava na prodaju i naknadu. Patentom se

zaštićuju prava na hotelski brand kao izum, otkriće i proces proizvodnje/pružanja zaštićenog

odnosno brandiranog proizvoda/usluge. Prodaja prava korištenja i prava na franšizne naknade

(franchishe fees) ugovaraju se kroz ugovore o hotelskim franšizama, managementu ili

pridruživanju brandu.

Naknade za korištenje franšize su sva ugovorena davanja, davatelju franšize temeljena

na Ugovorima o korištenju franšize, gdje se navode sve ugovorene povlastice nekog hotelskog

branda. Detaljno se definiraju sva prava i uvjeti korištenja svih reprezentativnih elemenata

branda kao jedinstvenog: logotipa i imena hotelskog lanca ili grupacije kao branda, znakovi

identiteta (oglasi, đinglovi, glasnogovornici, ambalaža) imagea, dobrog glasa, poslovnih

procedura i standarda, sustavima upravljanja kvalitetom i dobiti, marketingom i prodajom,

centralnim rezervacijskim i globalnim distribucijskim sustavima i dr.

vrijednost brenda

Vrijednost branda vezuje se za dobru i široku poznatost i iskustvo, koje se stalno

utiskuje u sjećanje svakog gosta kao kupca i šire javnosti. Vrijednost brenda raste sa snagom

svakog pjedinačnog uspješnog presađivanja i zajedničkog dokazivanja na tržištu novom

višom razinom kvalitete i većim zadovoljstvom. Aktualna je Interbrandova metoda

(Interbrand method)1 za procjenu vrijednosti branda, koja uključuje ukupnu vrijednost

prodaje, neto zaradu za brand, snagu branda, tržišnu poziciju, stabilnost, sposobnost

prilagođavanja različitim kulturama, analizu rizika... Prema Interbrandu, Coca- cola je opet

najvredniji i najači brand na svijetu s vrijednosti robne marke od 70,45 milijardi dolara.

1 Business Week, Special Report: The 100 top brands, August 4, 2003.

Globalne hotelske marke i brendovi

Od više vrsta hotelskih brandova, ovdje ćemo se zadržati samo na globalnim

hotelskim markama, ističući samo neke prednosti lokalnih privatnih marki. Globalni brandovi

su učinkovite marke hotela na svjetskom tržištu. To su hotelski brandovi s identitetom i

osobnošću marketinškog znaka kao tržišnog fenomena i procesa koji obuhvaća kreiranje:

vizije i misije hotela, stvaranje vlastitog identiteta brenda, upravljanje i pozicioniranje

hotelskog branda, razvoj proizvoda brenda i sustava prodaje i marketinga.

Hotelski brand je jednostavno duša hotela, koja osvaja duše hotelskih gostiju i šire

javnosti, na pravedan i jasan način, kroz: poznatost brenda, percepciju kvalitete, asocijaciju i

lojalnost brandu, kao živom licu hotela na tržištu.

U razvojnim strategijama velikih hotelskih tvrtki, Price Waterhouse Coopers,

prepoznaje pet tipova vlasništva nad hotelskim brandovima i to: 1) monolitni tip branda

(monolithic) koji je udružen s vlastitim vlasništvom ili managementom hotela kao što je

Hilton group u UK, 2) kišobran brandovi (umbrella) koji imaju zajedničke atribute koje

prilagođavaju segmentima i tipovima operacija kao Marriott International i Courtyard by

Marriott, Fairfield Inn by Marriott i Residence Inn by Marriott, 3) brand udruženja

(endorsment) kao Best Werstern koji imaju određene zajedničke atribute branda (ime,

rezervacijski i markeinški service), 4) co –branding je pridruživanje slabih nacionalnih

brandova, primjer njemačke Arabele, snažnim i široko poznatim internacionalnim brandovima

Sheraton, ili Radison i SAS, 5) višestruki tip branda (multiple) je grupiranje branda s malo

zajedničkih atributa, tako je Bass odvojio Holiday Inn od Crowne Plaza, repozicionirao

Exspress od Holiday Inn Exspresa, ili Bassov Inter- Continental koji ne asocira na Holiday

Inn.

Kada je hotelski brand u pitanju, osnovno je imati kvalitetu koja gostu na svim

stranama svijeta jamči istu razinu usluge u hotelima toga lanca, te standarde kod gradnje i

uređivanja soba. To znači da se gost jednog hotelskog lanca želi jednako osjećati u svakom od

hotela koji nosi to ime, bez obzira na kontinent i lokalne prilike u okruženju.

1.1. Klasifikacija kvalitete hotelskih brendova prema kategorizaciji hotela

Veliki hotelski lanci propisuju interne standarde kojima se određuje kvaliteta i stvara

prepoznatljivost korporacije. Standardi su vrlo visoki i čvrsto određeni te predstavljaju

zaštitni znak kompanije na domaćem i međunarodnom tržištu. U fokusu im je profil ciljnog

potrošača, a ne kvalitativna ili kvanitiativna obilježja smještajnog objekta. Kvaliteta im je

iskazana u opisu brenda (primjerice, Luxury, Upper scale, Mid-market, Economy/budget) i

ciljnim tržištem- poslovni putnici, odmorišni putnici, sastanci., insentiv, kongresni putnici,

grupna putovanja radi razonode, itd.

Luxury hoteli su luksuzni klasični hoteli najviše kategorizacije. Uz osnvne usluge nude

i raznovrsne popratne sadržaje najviše kvalitete. U ovu kategoriju hotela spadaju samo hoteli s

kategorizacijom od 5 zvjezdica. Od njih se izdvajaju Ritz-Carlton, St. Regis, Kempinski, itd.

Sljedeća kategorija je Upper scale. U nju spadaju hoteli visoke kategorizacije i standarda,

odnosno hoteli od četiri do pet zvjezdica. Najpoznatiji u toj kategoriji u svijetu su Hilton,

Sheraton, Westin, Marriott i slično. Mid-scale- hoteli srednje kategorizacije u razmjernom

omjeru cijene i kvalitete. Najčešće imaju tri do četiri zvjezdice. Najpoznatiji u toj kategoriji su

Holiday Inn, Four Points, Countryard, Doubletree i slično. Economy/budget su hoteli niže

kategorizacije s najčešće dvije do tri zvjezdice. Uglavnom nude osnovne usluge. To su hoteli

kao Ibis, Hampton Inn, Etap i slični.

Slika: Hotelske kompanije koje upravljaju s najvećim brojem hotela

Standardi kvalitete brendiranja

The Leading Hotels of the World (LHW) je prestižna svjetska organizacija

luksuznog hotelskog branda s više od 400 hotela u 77 zemalja svijeta. Filozofija marketinga

počiva na isticanju i naglašavanju važnosti brandinga na hotelskom tržištu. LHW brand

podržava globalni marketinški i distribucijski sustav s 18 "full service" ureda po svijetu, koji

daju članovima branda podršku u održavanju svjetskih hotelskih standarda, koji uključuju u

naknadi za brand:

Leading Quality Assurance - je potpuni servis inspekcija kvalitete u organizaciji

usmjeren na unapređenje operativne razine u luksuznim hotelima. Ovaj program

osiguranja kvalitete usmjeren je na pet ključnih činitelja kvalitete, koje provodi

profesionalna tvrtka za osiguranje kvalitete, prema kriterijima branda. To su činitelji

standarda: izvrsnosti (standards of excellence), stvaranja prihoda (revenue

genetation), računovodstveno-upravljačkih procedura (proper accounting procedures),

osobnog zapošljavanja (individual employees) i samog proizvoda hotela (product

itself). Izvještaji o osiguranju kvalitete pokrivaju sve aspekte iskustva koje gost ima od

rezervacije do odlaska i služe kao podloga za za unapređenje dosljedne primjene

standarda branda i jačanje sustava branda u hotelu i grupaciji;

Leading Marketing service - osigurava potpunu uslugu marketinga, oglašavanja,

pozicioniranja u medijima i odnose s javnošću;

Leading Group Sales – osigurava poslovanje s grupama i posebnim zahtjevima

gostiju;

Leading Financial Services – osigurava efikasnu naplatu u svim valutama od

putničkih agencija, i nije obavezan.

LHW svoju filozofiju brandiranja, nakon provjere zadovoljavanja fizičkih i

upravljačkih standarda u hotelu, zasniva najprije na standardima osiguranja kvalitete te na

svim uslugama marketinga i prodaje hotela. Hotelski brand LHW temelji se na pet već

spomenutig ključnih činitelja standarda tog brenda

Slijedeći primjer je svjetski hotelski brand "WORLDHOTELS Steigenberger

Reservation Service (SRS Worldhotels), koji pruža "label services" i za zaštićene robne

marke odnosno brandove kao što su "Hotels and Resorts LINDNER, PAN PACIFIC,

STAMFORD i STEIGENBERGER". U 2003./2004. godini postao je konstanta za 450

brandiranih hotela u tri kategorije. To su: luksusna sa 150 hotela ili 33%, prvoklasna sa 220 ili

49% i konfor kolekcija sa 80 ili 18% od svih hotela u tri kolekcije branda. Hotelski standardi

branda WORLDHOTELS SRS uključuju u članskoj naknadi za brand:

Standarde kvalitete (Quality standards) prema listi kriterija za kvalitetu za svaku

kolekciju. Lista kriterija se smatra samo nužna smjernica jer važna je ukupna ocjena

temeljena na inspekcijskom posjetu;

Standarde članskih usluga (Membership services), koje podržavaju 32 prodajna

ureda po svijetu, koji uključuju sedam programa cijena, prodajne i marketinške servise

u devet kategorija, promotivni materijal i publikacije u sedam kategorija.

U fokus minimalnih činitelja hotelskog branda stavljaju se fizički standardi kvalitete

hotela, kvaliteta upravljanja kao kadrovski standard i standardi marketinga, prodaje i

promocije.

Temeljem gore istraženih primjera može se zaključiti da se kao minimalni činitelji za

ugovorno pridruživanje hotelskom brandu prepoznaju aktualni trendovi brandiranja prema

standardima: kvalitetete odnosno poslovne izvrsnosti, prihoda, upravljačke kontrole,

zapošljavanja i hotela kao proizvoda.

2. TRENDOVI BRENDIRANJA

Trendovi brandiranja hotela, prema istraživanjima i zbirnoj analizi naknada za franšize

u hotelijerstvu u 2000 godini, pokazuju slijedeća kretanja:

stalni rast broja davatelja franšize u franšiznim grupacijama, u kojem već sudjeluju

83 franšizne grupacije hotela. Trend stalnog rasta davatelja franšiza pokazuje porast

od 11.4% prema 1998.

Best Western je tvrtka odnosno udruženje koje vodi s najnižom franšiznom naknadom

od 2.1% od ukupnog prihoda smještaja. Radi se o specifičnoj referalnoj franšiznoj

organizaciji koja je orijentirana samo na pokriće troškova i služi kao indikator

marginalne dobiti koju ostvaruju druge franšizne tvrtke.

kretanje franšiznih naknada, od prihoda smještaja, kreće se od 5.3% do 10.4% u

economy, 2.1% do 10.5% u mid-rate i od 6.8.% do 11.3% u frst clas kategoriji

smještaja.

Najskuplja franšizna naknada je kod branda Marriott, 11.3%, koji jedini kombinira

postotak prihoda od smještaja i hrane i pića.

Svakao najbrži trend rasta u brandu ima segment Frequent traveler program kojim se

sve jače čuva vjernost gostiju hotelskom brandu. Porast u odnosu na početnu 1991.

iznosi 643%.

Dugoročna strategija brandiranja potiče i dalje snažnije brandiranje, koje će počivati

na dugoročnoj stabilnosti franšiznih organizacija i brandova kao najvažnijem elementu o

kojem treba voditi računa. To znači da za hotel može biti poguban izbor franšize koja ne može

stalno održavati svoj brand image i identitet, jer može dovesti do višegodišnjeg gubitka dobiti

za hotel.

3. TRENDOVI BRENDIRANJA HOTELA U HRVATSKOJ

Među poznatim međunarodnim lancima hotela u Hrvatskoj je puno više onih koji se

bave klasičnim sezonskim turizmom nego onih gradskih. Uz "Four Points", koji drži

zagrebački "Sheraton" te "Hilton" u Dubrovniku, značajne kapacitete u Umagu ima

španjolska "Sol Melia", a iz iste zemlje je i "Iberostar", koji upravlja hotelima u Cavtatu i

Supetru na Braču. U zadarskom "Boriku" svoje upravljanje ima austrijski "Falkensteiner",

dok španjolski RIU za sada upravlja hotelom "Borak" u Bolu na Braču. Od domaćih hrvatskih

brandova na dobrom putu etabliranja su "Jadranski luksuzni hoteli" Gorana Štroka i

"BlueSun" hoteli u vlasništvu Jake Anadabaka u Brelima, Bolu, Tučepima i Starigrad

Paklenici, te hoteli "Valamar" u Istri, Dubrovniku i na Krku u vlasništvu Georga Eltza i

partnera.

Kontinuirana godišnja benchmark istraživanja o poslovanju hotela širom svijeta i

Europe stalno potvrđuju, da se veći poslovni uspjeh brandiranih, svjetskih i europskih hotela

temelji na povezivanju tih hotela s brandovima, u odnosu na nebrandirane i nepovezane

hotele. Benchmark istraživanja koja se provode u Hrvatskoj, s istom namjerom da fiksiraju

točku za mjerenje rezultata i davanje preporuka managerima hotela, još niti ne obuhvaćaju

istraživanje trendova u brandiranju hotela. To znači da se informacije o brandiranju hotela još

ne nalaze u istraživanjima kao što su " Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj 2002. (Horwath

Hotel Industry Survey Croatia 2002)"2. Isto je stanje u ocjenama i analizama stručnih

Udruženja hotelijera hrvatske, u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj udrugi

poslodavaca, Ministarstvu turizma Hrvatske i dr.

Hrvatsko hotelijerstvo još ne prati i ne raspolaže sa međunarodno standardiziranim

relevantnim poslovnim informacijama o svojim tržišnim konkurentima, pa tako niti o

segmentu uspješnijeg brandiranog hotelstva.

U Hrvatskoj nisu dovoljno poznati niti istraženi standardi sustava brandiranja, poznati

kao UFOC ili Jedinstveni obrazac ponude za franšizne brandove, kojim se elimniraju svi

mogući nesporazumi u pregovorima o kupoprodaji i sadržaju svakog franšiznog ugovora.

Razlog i isprika zato ne može biti u malom broju hrvatskih hotela, koji su franšiznim

ugovorima povezani s međunarodnim hotelskim brandovima. Jer pored velikog zaostajanja u

2 Horwath Consulting Zagreb: Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj 2002, Zagreb 2002.

broju brandiranih hotela, usporedba ključnih rezultata istraživanja o poslovanju hrvatskih i

europskih hotela u 2001. pokazuje i značajno zaostajanje kvalitete i poslovnog uspjeha svih

naših hotela, za prosjekom svjetskih i europskih. Upravo zaostajanje poslovnog uspjeha

hrvatskih hotela, razlog je zbog kojeg se brandiranje mora više uvažavati i fokusirati, kako u

istraživanjima tako i u poslovnim odlukama.

Na tom putu važno je rezultate poslovanja hrvatskih hotela mjeriti i iskazivati po

USALI standardima. Oni su najbolja mjera i smjernica za usporedbu općeg stanja

hotelijerstva i stanja svakog pojedinačnog hotela. Nakon mjerenja rezultata istim

međunarodnim standardima, otkriti će se još veća potreba, za stalnim sticanjem i transferom

novih znanja.

ZAKLJUČAK

Zašto u Hrvatskoj nema velikih hotelskih brandova i koliko bi pomogli pozicioniranju

i konkurentnosti hrvatskog turizma, sve je češće pitanje rasprava o turizmu. Uz iznimku

Westina, Regenta i Sheratona, u Zagrebu te Hiltona i Le Meridiena na obali, Hrvatsku su

međunarodni hotelski brandovi poput Hiltona, InterContinentala, Ritz Carltona, J. W.

Marriotta, Grand Hyata i drugih, do sada uglavnom zaobilazili , što nije slučaj u novim

zemljama članicama EU-a.

Upravo na problem s profitabilnošću upozoravaju hotelijeri, koji jedini izlaz vide u

investiranju i podizanju kvalitete usluge u hotelima, čime bi se mogle podignuti i cijene.

Premda brandirani hoteli širom svijeta i Europe, kao izabrani banchmark, postižu veći i

kvalitetniji poslovni uspjeh, opće se stanje brandiranja i značajnog zaostajanja hrvatskih

hotela sporo mijenja.

Istraživanje je usmjereno na aktualne trendove, vrste i jedinstvene standarde u

brandiranju svjetskih hotela – "Uniform Franchise Offering Circular (UFOC), kao i na

prepoznavanje trendova brandiranih hotela u Hrvatskoj, prema ugovorima o Franchiseingu,

Managementu, Pridruživanju (consortia brandovi) ili izgradnji vlastitih brandova. Rezultati

istraživanja trendova brandiranja hotela i prijedlog rješenja doprinose ubrzanju,

pojednostavljenju i djelotvornoj primjeni hotelskih brandova u hrvatskom hotelijerstvu,

boljem proizvodnom pozicioniranju hotela, osposobljavanju managamenta i vlasnika hotela

za podizanje konkurentnosti i kvalitete poslovnog uspjeh hotela.

Hotelski brandovi u Hrvatskoj postaju sve traženiji strateški alat za uspješnije tržišno

pozicioniranje i natjecanje hotela u globalnoj ekonomiji i konkurentnosti međunarodnog

tržišta.

LITERATURA: