SVEUČILIŠTE U ZADRU

ODJEL ZA TURIZAM I KOMUNIKCIJSKE ZNANOSTI

DIPLOMSKI STUDIJ PODUZETNIŠTVA U KULTURI I TURIZMU

ISTRAŽIVAČKI IZVJEŠTAJ

ISPITIVANJE JAVNOG MIŠLJENJA

MLADIH O SPOLNOSTI

KOLEGIJ: Metodologija znanstvenog – istraživačkog rada

STUDENT : Nina Glavić

MENTOR: Prof. dr. sc. Aleksandar Halmi

Zadar, veljača, 2015.

33

SADRŽAJ:

Sažetak i ključne riječi ...............................................................................................................3

1.0 Uvod ...............................................................................................................................4

2.0 Problem istraživanja .......................................................................................................6

3.0 Predmet istraživanja i pojmovna analiza ........................................................................7

3.1 Predmet istraživanja ...........................................................................................7

3.2 Pojmovna

analiza ...............................................................................................7.

4.0 Ciljevi

istraživanja ..........................................................................................................9

4.1 Opći cilj ..............................................................................................................9

4.2 Posebni ciljevi ....................................................................................................9

5.0 Hipoteze istraživanja ....................................................................................................10

6.0 Metodologija istraživanja ............................................................................................11

6.1 Nacrt istraživanja ...................... ............................................................................11

6.2 Ispitanici ............................. ...................................................................................11

6.3 Mjerenje .................................................................................................................14

6.4 Operacionalizacija i identifikacija varijabli ...........................................................15

6.5 Analitički postupci i statisitičke metode ................................................................16

7.0 Rezultati ............................................................................................................................17

7.1 Utjecaj informiranosti na ponašanje – testovi .........................................................20

7.2 Rezultati inferencijalne statistike ............................................................................24

7.3 Rezultati deskriptivne statistike .............................................................................27

8.0 Rasprava .............................................................................................................................29

9.0 Zaključak i prijedlozi .........................................................................................................31

10.0 Literatura ......................................................................................................................33

11.0 Prilozi ...........................................................................................................................34

33

Sažetak i ključne riječi

Suvremeno društvo je postalo sve slobodnije i otvorenije prema seksulanosti. Izbjegavanje

„tabu tema“ je pozitivno radi rješavanja brojnih problema poput kontracepcije, spolnih

bolesti i neželjene trudnoće ali ipak postavlja se pitanje jeli to razlog zašto mlade osobe sve

ranije stupaju u spolne odnose.

Istražila sam koliko su mlade osobe informirane o kontracepciji, zašto stupaju u spolne

odnose, je li razlog seksualna potreba ili znatiželja. Mnogo studenata tvrdi da bi o spolnim

odnosima i kontracepciji trebali saznati od roditelja ali i oni sami kažu da najčešće nije tako.

Najčešće se informiraju sami međusobno ili putem medija, npr. interneta.

Ključne riječi : spolnost, kontracepcija, mladi, informiranost

33

1.0 Uvod

Seksualno ponašanje danas bilježi sve brojnije oblike alternativnih načina ekspresije.

Suvremena društva postaju sve tolerantnija prema seksualnim inovacijama i različitostima.

Taj proces rastućeg prihvaćanja ili barem snošljivosti promjena u seksualnom životu naziva se

trendom seksualne permisivnosti (Štulhofer, 2004.). Upravo taj trend sa sobom ujedno nosi i

ponašanje rizično za zdravlje, ali i mnoga pitanja o tim rizicima, te otvara mogućnosti za

suočavanje s tim rizicima.

U Hrvatskoj je učestalost klasičnih spolno prenosivih infekcija relativno niska, u 2005.

godini registrirano je 38 oboljelih od sifilisa, 13 od gonoreje, 164 od hepatitisa B. Godišnje se

registrira 700–900 klamidijskih infekcija, no vrlo je vjerojatno da nisu svi slučajevi oboljelih

prijavljeni. AIDS se zadržava na niskoj razini, broj novih slučajeva je oko 15 na godinu, do

sada je registrirano ukupno 239 oboljelih (Kuzman, 2007.).

Ovim istraživanjem pokušat ću ustanoviti obrasce seksualnog ponašanja i informiranja

o seksualnosti kod mladih, te neke stavove o seksualnosti. Naglasak stavljam na rizično

seksualno ponašanje zbog njegove važnosti za zdravlje mladih.

Rizično seksualno ponašanje možemo definirati kao ponašanje koje povećava osobnu i/ili

partnerovu izloženost negativnim posljedicama seksualne aktivnosti (Štulhofer, 2001.).

Kada je riječ o informiranosti mladih u Hrvatskoj o HIV/AIDS-u istraživanja pokazuju

da otprilike petini mladih nedostaju temeljne informacije o načinima prijenosa i samozaštite

od zaraze HIV-om. Približno 20% ispitanika između 18. i 24. godine ima pogrešno mišljenje

da se HIV/AIDS može prenijeti svakodnevnim kontaktom s predmetima koje je rabila

zaražena osoba, te zbog podataka dobivenih ovim istraživanjem znanstvenici smatraju

situaciju u Hrvatskoj poražavajućom (Štulhofer, 2006.).

Mladi o seksu najviše doznaju od svojih prijatelja, a potpomognu se časopisima i

knjigama, što ukazuje na iznimnu važnost onoga što psiholozi nazivanju „peer education“,

metode u kojoj mladima informacije prenose vršnjaci. Suvremena otvorenost medija spram

seksualnih tema te sveprisutnost i dostupnost takvih sadržaja u suvremenoj kulturi potiču

bolju informiranost mladih. Izvor informiranosti u najvećem postotku je i televizija (84%).

33

Na temelju dosad provedenih istraživanja možemo zaključiti da su očekivanja o

seksualnom ponašanju mladih, najčešće vezana za religioznost, socioekonomski status, rod,

obilježja sredine. Upravo spol i obrazovanje, kao dva od mnogih čimbenika, znatno utječu na

razinu informiranosti. Djevojke su znatno informiranije od mladića, kao i obrazovaniji

ispitanici od onih manje obrazovanih. Ako su od malena učeni da je spolnost tj. seks nešto

neprirodno, u čemu veliku ulogu ima Crkva, velik dio će se u skladu s time i ponašati, te se

kasnije i upuštati u seksualne odnose. Rodne razlike su snažno naglašene kod seksualne

aktivnosti mladih (Štulhofer i sur., 2006.).

Prema nalazima istraživanja koja je proveo Aleksandar Štulhofer 2005. godine, u

Hrvatskoj mladići prve spolne odnose imaju sa 17,2 godina, a djevojke sa 17,6 godina. Čak

38% ispitanika pri prvom spolnom odnosu nije koristilo nikakvo sredstvo zaštite, a 60,4%

ispitanika koristilo je kondom.

Vjerojatnost započinjanja ranih spolnih odnosa je statistički značajno veća u dječaka koji više

puše, piju, uzimaju marihuanu, sudjeluju u tučnjavama i zlostavljanju drugih. Iste su varijable

s ranim seksualnim iskustvom bile povezane i u djevojaka, a najveći je nezavisni utjecaj imalo

uzimanje marihuane. S ranim seksualnim odnosima povezan je i veći broj večeri provođen

vani s prijateljima, te lošiji školski uspjeh za oba spola (Kuzman, 2008.).

33

2.0 Problem istraživanja

Temeljni problem mog rada je odnos mladih prema svojoj spolnosti i saznanjima

koja posjeduju o spolnosti. U samom pristupu problematici ove teme želim ukazati na izvore

iz kojih se mladi informiraju o spolnosti, u kojoj dobi stupaju u spolne odnose, koja sredstva

zaštite koriste pri prvom spolnom odnosu i kako su stavovi mladih o spolnosti povezani sa

religioznošću istih.

97% mladih Hrvata nije zadovoljno seksualnom edukacijom. Ovo saznanje dobiveno je u

istraživanju koje je proveo Durex Network Research Unit na 1000 mladih Hrvata između 14 i

22 godine. Dobro je što je 53% mladih imalo neku vrstu seksualne edukacije, no opet skoro

polovica nije imala nikakvu edukaciju. Također 68% mladih koji su imali edukaciju, ističu

kako ih edukacija nije dobro pripremila za budućnost. Stoga, ne treba iznenaditi da samo 51%

mladih zna za još neku od spolno prenosivih bolesti osim HIV-a i sifilisa, te da je samo 61%

njih o tome saznalo u školi. Mladi u Hrvatskoj su jako zainteresirani za svoju spolnost. Njih

92% ima mišljenje da se prevencija spolno prenosivih bolesti, HIV/AIDS i neplanirane

trudnoće treba voditi na nacionalnoj razini, a 98% misli da je prakticiranje sigurnog spolnog

odnosa vrlo bitno. 

Dostupnost, posebno kondoma kao najpreporučljivijeg sredstva u kontracepciji, nije upitna.

No, bez usvajanja stava o spolnosti, kontracepcija nije u pravilnoj uporabi.

Istraživanja pokazuju kako 40% mladih parova ne koristi kontracepciju,  a 14% mladih se u

spolnom odnosu štite prekinutim snošajem. Oko 31% parova koristi kondome ili

kontracepcijske pilule.

Sadržaj i način seksualne edukacije je tema mnogih rasprava u zadnje vrijeme. Seksualna

edukacija je svjetski prihvaćena kao jedna od najboljih metoda koja osigurava da mladi ljudi

budu odgovorni i zadovoljni svojim spolnim životom. Tomislav Beganović, predsjednik

HUHIV-a i voditelj edukacijskog tima mladih o seksualnoj edukaciji kaže: „Najvažnija stvar

tokom osmišljavanja i provođenja programa seksualne edukacije u školama je potreba da

shvatimo koje su potrebe mladog čovjeka, što oni žele znati, te  kako na najbolji način

osmisliti kvalitetne projekte same edukacije i implementirati ih na najjednostavniji i

najrazumljiviji način u školski sustav“.

Istraživanje je također otkrilo, da 61% onih koji su bili educirani o seksu, žele proširiti teme

seksualne edukacije. Interesantno je da iako svi navode da bi roditelji trebali biti osnovni

33

izvor informacija, većina ih je navela da su im glavni izvor informacija o spolnom zdravlju

magazini ili prijatelji što će se potvrditi i u ovom istraživanju.

3.0 Predmet istraživanja i pojmovna analiza

3.1 Predmet istraživanja:

Istraživanje sam provela na području grada Zadra koji se nalazi na 44°06'51"

sjeverne zemljopisne širine i 15°13'40" istočne zemljopisne dužine. Razvio se na povoljnom

položaju u središtu istočne obale Jadranskog mora, zaštićen arhipelagom zadarskih otoka od

utjecaja otvorenog mora, što je imalo veliku važnost u razdoblju dominacije pomorskog

prometa.Na kopnu mu zaleđe čini prostrana ravnica Ravnih kotara, koja mu omogućava

nesmetano prostorno širenje, po čemu se razlikuje od drugih primorskih gradova. Masivom

Velebita zadarsko je područje oštro odijeljeno od Like i kontinentalnog dijela Hrvatske, što je

tek u najnovije doba izmijenjeno izgradnjom autoceste, odnosno tunela Sveti Rok. Nakon što

su u 20. stoljeću prevladali kopneni putevi na račun morskih, Zadar je i dalje zadržao

prometnu važnost - kroz grad prolazi jadranska magistralna cesta, a u njegovoj neposrednoj

blizini autocesta Zagreb - Split, dovršena 2005. godine. Odvojkom željezničke pruge je od

1966. povezan s Kninom, gdje se spaja na glavnu prugu Zagreb - Split. Međunarodnom

brodskom linijom povezan s talijanskim gradom Ancona. Zračna luka Zadar nalazi se u

Zemuniku, oko 14 kilometara istočno od grada.

3.2 Pojmovna analiza

Sam predmet istraživanja spada u područje društvenih znanosti. Odnosi se na

područje ljudske seksualnosti.

Društvo, čiji su dio i mladi, se definira kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i

međuljudskih odnosa ljudi. Pod međuljudske odnose podrazumijevaju se svi odnosi od onih

manje važnih, pa do složenih i najvažnijih. Pojedinačne, emocionalne i intelektualne veze su

rezultat njihovih pojedinačnih volja, ali odnosi u koje stupaju živeći u narodu, naselju ili

obitelji rezultat su društvene stvarnosti.

33

Seksualnost ili spolnost je skup osjećaja, ponašanja, stavova, vrijednosti koji se dovode u

vezu sa seksualnom željom i identitetom, to jest postojanjem svakog ljudskog bića kao

spolnog i rodnog, te seksualnog. Kao integralni dio ljudskog razvoja kroz sve faze života,

seksualnost uključuje fizičke, psihološke i društvene komponente. Društvo u kojem odrasta

svaki pojedinac također određuje što je to spolni odnos i kakav on mora biti. Društvo ima za

cilj razvijanje standarda, pravila i normi. Norme su te koje dijele ljude na „normalne” i

devijatne, ovisno o tome poštuju li se norme i standardi društva ili ne. Potrebno je istaknuti da

su seksualne norme relativne i podložne promjenama i razlikuju se od društva do društva.

Kršenje tih normi može izazvati različite društvene reakcije. Ono što je seksualni

konformizam u jednom društvu, u drugom može biti seksualna devijacija.

Kontracepcija je upotreba zaštitnih sredstava koji spriječavaju začeće. Kontracepcija se dijeli

na više metoda: fizička kontracepcijska sredstva, kemijska kontracepcijska sredstva,

kalendarske metode, temperaturna metoda, te coitus interuptus. Kontracepcijska sredstva zovu

se još i kontraceptivi. Katolička Crkva prihvaća prirodne metode kontracepcije (kalendarske

metode), a protivi se umjetnim metodama kontracepcije (fizički i kemijski kontraceptivi).

Istraživačka pitanja su dio svakog istraživanja i to su ona pitanja na koja pokušavamo dati

odgovor u istraživanju. Ta pitanja su usko vezana za područje koje se istražuje. Budući da

istraživanje ne smije biti samo sebi svrhom, ono treba biti svjesna aktivnost i pomoću pitanja

u istraživanju dolazimo do raznih spoznaja tijekom istraživačkog procesa. Pitanja naknadno

postaju temelj za ciljeve istraživanja jer su ciljevi ti na koje trebamo dati odgovor pri

završetku istraživačkog projekta.

33

4.0 Ciljevi istraživanja

4.1 Opći cilj :

Glavni cilj ovog istraživanja je ispitati koliko često se danas mladi upuštaju u spolne

odnose, te u kojoj mjeri su ti odnosi rizični. Za dobivanje jasnije strukture (rizično)seksualnog

ponašanja mladih također je važno ispitati na koje se izvore informacija oslanjaju, koliko su

se ti izvori pokazali pouzdanima, tj. postoji li povezanost između seksualno rizičnog

ponašanja mladih i njihove razine informiranosti. Kao jedna od bitnih je rodna razlika; na

koji način rodna komponenta utječe na rizično seksualno ponašanje. Upravo je ta razlika

naglašena u gore navedenom istraživanju, koju zbog specifičnosti uzorka neću biti u

mogućnosti ispitati. Iz tog razloga ću pažnju usmjeriti na utvrđivanje veze između razine

informiranosti i seksualno (rizičnog) ponašanja mladih Rezultati ovog istraživanja bi trebali

dati uvid u to u kojem se smjeru kreće mladež kad je u pitanju spolnost.

4.2 Posebni ciljevi:

Posebni ciljevi ovog istraživanja:

1. je otkriti koliko su mladi danas informirani o spolnim odnosima te pomoću koga se

informiraju.

2. Cilj je također i populariziranje ove teme među javnosti kako bi se u većoj mjeri

javnost oslobodila ove tabu teme i tako pridonjeli rješavanju mnogih problema mladih

vezanih uz ovu temu (spolne bolesti, neželjena trudnoća itd.).

33

5.0 Hipoteze istraživanja

Hipoteze su znanstvene pretpostavke, postavljene za objašnjenje neke pojave koju

treba provjeriti i dokazati da bi postala vjerodostojna znanstvena teorija. Postavljaju se dvije

hipoteze, agirmativna ili alternativna i negativna ili nul-hipoteza. Sve navedene hipoteze se

testiraju kako bi se došlo do mjerodavnih podataka koji donose nove zaključke o predmetu

istraživanja. Tijekom istraživanja i analizom podataka jedna od navedenih hipoteza se

odbacuje, a druga prihvaća na osnovi dobivenih rezultata istraživanja. Odbacivanje hipoteze

ima jednaku važnost kao i prihvaćanje jer može dovesti do sasvim novih spoznaja koje se

mogu dalje istraživati. U istraživanju postoji glavna hipoteza te subhipoteze, s obzirom na cilj

istraživanja, koje se trebaju ispitati.

Glavna hipoteza u mom istraživanju je :

o H1: Mladi najčešće koriste kondom kao glavni oblik kontracepcije pri prvom

spolnom odnosu.

Subhipoteze u mom istaživanju su:

o H2: Mladima su glavni izvor informacija vršnjaci

o H3: Mladi koji su imali spolni odnos su informiraniji od onih koji nisu

o H4: Ispitanici s većim stupnjem religioznosti su u manjoj mjeri imali spolni

odnos.

33

6.0 Metodologija istraživanja

6.1. Nacrt istraživanja

Ako želimo dobiti opći uvid u neko obilježje onda nam je potrebno osigurati

mjerenje tog obilježja na reprezentativnom uzorku s obzirom na to obilježje. Zato je

najprikladniji način za ovo istraživanje deskriptivni, opisni način istraživanja.

Deskriptivnim istraživanjem se dobiva uvid u neku situaciju ili neko stanje, njegovim

mjerenjem na reprezentativnom uzorku. Deskriptivni način istraživanja mora osigurati

reprezentativni uzorak. Ovaj nacrt istraživanja je eksperiment koji nalikuje pravom

eksperimentu u nekim elementima, ali se prije ili kasnije izgubi jedna od značajki tog

eksperimenta.

Kod odabira deskriptivnog nacrta istraživanja, istraživač mora odrediti tko će mu dati najbolje

podatke o onome što ga zanima, a u ovom istraživanju to su studenti 1. godine studija Kulture

i komunikacijskih znanosti i studija Psihologije. Na njima je provedena anketa i prikupljeni

podatci koji su kasnije obrađeni.

Prema prirodi istraživanja, riječ je o kvantitativnom nacrtu istraživanja. Kvantitativno znači

da je riječ o podacima koji se mogu brojčano izraziti. Proces kvantitativnog istraživanja

sastoji se od logičkog redoslijeda postupaka što ih treba provesti kako bi se došlo do

pouzdanih i valjanih podataka uz pomoć kojih se dolazi do određenih rezultata.

6.2. Izbor i veličina uzorka:

U istraživanju je sudjelovalo 88 ispitanika, od toga 82 žene i 6 muškaraca.

Ispitivani su studenti prve i nekolicina studenata druge godine s Odjela kulture i

komunikacijskih znanosti i Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru. Koristo sam rezultate

istraživanja studenata Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Ispitivanje sam proveo 12. i

13. prosinca 2011. Iz toga proizlazi da sam koristio sekundarne podatke do kojih je općenito

lakše doći.

33

Tablica 1. Prikaz socio - demografskih varijabli ispitanika

VARIJABLE ISPITANICI (N) POSTOTAK(%)

Spol:

M

Ž

6

82

6,8

93,1

Godina studija:

1.

2.

84

4

95,5

4,5

Mjesto stanovanja tijekom

studija:

u vlastitom stanu/kući

u stanu/kući s roditeljima

podstanar

u studentskom domu

negdje drugdje

10

15

55

7

1

11,4

17

62,5

8

1,1

Mjesto stanovanja roditelja:

Veći gradovi

Manji gradovi

Selo

44

33

10

50

37,5

11,3

Obrazovanje oca:

osnovna škola

srednja škola

visoka škola

2

59

26

2,2

67

29,5

Obrazovanje majke:

osnovna škola

srednja škola

visoka škola

4

57

23

4,5

64,7

26

33

Ekonomski status:

slabije od većine

otprilike kao i

većina

bolje od većine

12

67

9

13,6

76

10,1

Procjena studenata s koliko

novca mjesečno raspolažu:

0-500

500-1000

1000-2000

2000-5000

13

16

32

16

14,7

18,4

36,3

18,1

Tablica 2. Prikaz religioznosti

Ispitanik:

Ateist

Nisam siguran/na

Vjernik

7

9

71

7,9

10,2

80,6

Otac ispitanika:

Uvjereni ateist

Ateist

Nisam siguran/na

Vjernik

Uvjereni vjernik

1

5

17

49

16

1,1

5,7

19,3

55,7

18,2

Majka ispitanika:

Uvjereni ateist

Ateist

Nisam siguran/na

1

3

9

1,1

3,4

10,2

33

Vjernik

Uvjereni vjernik

50

24

56,8

27,3

Vjeroispovijest ispitanika:

katoličkoj

pravoslavnoj

muslimanskoj

nekoj drugoj

78

-

-

3

88,6

-

-

3,4

6.3. Mjerenje

Anketa je bila podijeljena na dva glavna dijela. Prvi dio se sastojao od tvrdnji

vezanih za informiranost mladih, njihove izvore informiranosti, te procjenu vlastitog znanja o

spolnosti. Uz svaku tvrdnju nalazila se ljestvica od 1 – 5 (1-nikad , 5-jako često) na kojoj su

ispitanici trebali zaokružiti broj koji reprezentira njihovo mišljenje. Kako bi dobili objektivan

uvid u njihovo znanje kao instrument mjerenja uzet je mali test znanja s ponuđenim

odgovorima

da – ne.

U procjeni vlastitog znanja bili su ponuđeni odgovori istovjetni školskim

ocjenama. Za svaki točan odgovor u testu znanja dodijeljen je po jedan bod, maksimalni broj

bodova na testu je bio 7.

U drugom dijelu ankete ispitanici su trebali ispuniti pitanja vezana uz njihovo

spolno ponašanje, te ispuniti opće podatke, odnosno odgovoriti na pitanja vezana uz spol, dob

i socijalno-demografske karakteristike uključujući obrazovanje i zaposlenost majke i oca,

prebivalište i ekonomski status, također su u svrhu daljnje analize uključena pitanja o

religioznosti.

6.4 Identifikacija i operacionalizacija varijabli

Zavisna varijabla:

33

Y – informiranost o kontracepciji

Nezavisne varijable:

X1 – dob

X2 – spol

X3 – vjera

Indikatori varijabli:

X1 – godine ispitanika – različiti stavovi s obzirom na dob

X2 – spol ispitanika – razlika pri odgovaranju zbog pripadnosi spolu

X3 – vrsta vjere – različita uvjerenja zbog vjere

X1 –

X2 – Y

X3 –

6.5 Analitički postupci i statističke metode

Analitički postupci kojima sam se služio tijekom analize dobivenih podataka su

kvantitativna analiza podataka koja je bila obrađena računalno pomoću računalnog programa

Microsoft Office Excel te manualnom obradom podataka koja je sortirana u grafikone i

tablice, a prije no što ih razvrstam u grafikone i tablice sortirao sam ih u razrede. Prilkom

analize podataka koristio sam se deskriptivnom metodom analize, što znači da sam dobivene

podatke prikazane tabelarno popratio komentarima i usporedbama sa postavljenom hipotezom

i danim odgovorima. Deskriptivna statistika upotrebljava se prilikom organizacije i opisa

karakteristika nekih zadataka. Dobivenu skupinu podataka nazivamo jednostavno skupina

podata odnosno, u ovo vrijeme računala, baza podataka ili u svakodnevom i manje stručnom

33

jeziku podaci. Deskriptivna statistika obuhvaća postupke grupiranja statističkih nizova, a u

nju se ubrajaju i postupci grafičke analize nizova, analize pomoću relativnih brojeva i

specifičnih mjera. Sudovi koji se donose u okvirima deskriptivne statistike odnose se

isključivo na dani empirijski materijal. Cilj grafičkog prikazivanja podataka omogućuje

jasnije i cjelovitije prikazivanje odnosa koji postoje između dobivenih podataka. Ti dobiveni

podaci obično se grafički prikazuju u obliku proporcionalnih geometrijskih likova odnosno

stupaca ili krugova i tabelarno. Prilikom grafičkog prikaza treba paziti na odnose između

dvije varijable, od kojih je jedna funkcija druge pa tako konstruktivnu osnovu predstavljaju

dvije međusobno okomite osi: vertikalna os ili ordinata (y) i horizontalna os ili apcisa (x).

Tijekom grafičkog prikazivanja posebnu pozornost treba posvetiti uravnoteženosti slike,

glavnoj karakteristici odnosa, rasponu u kojem se odnos varijabli prikazuje i veličini same

slike.

7.0 Rezultati istraživanja:

INFORMIRANOST – znanje

Većina mladih svoje znanje o spolnosti ocjenila je kao vrlo dobro, što će se kasnije

vidjeti nije objektivan pokazatelj njihovog znanja.

33

Slika 1. Procjena znanja o spolnosti

INFORMIRANOST – izvori

Prva hipoteza je glasila da su mladima glavni izvor informacija vršnjaci. Da bih

provjerili tu hipotezu koristio sam frekvencijske tablice.

Slika 2. Izvori informiranosti

Istraživanje je pokazalo da su mladima glavni izvor informiranja vršnjaci, te prevladava jedna

„vršnjačka“ kultura. Iz ostalih izvora se informiraju rijetko i nikad.

SEKSUALNO PONAŠANJE

33

Sljedeća hipoteza je bila da mladi koriste kondom kao glavni oblik kontracepcije pri

prvom spolnom odnosu. Kako bih to prikazao također sam koristio frekvencijske tablice.

Oblici zaštite – prilikom prvog spolnog odnosa, od onih koji su koristili zaštitu, kao najčešći

oblik zaštite naveli su kondom, dok su ostali oblici zaštite jako malo zastupljeni.

Slika 3. Uporaba kondoma pri prvom spolnom odnosu

Važnost čimbenika pri donošenju odluke o stupanju u spolni odnos

Najvažniji čimbenici pri donošenju odluke su bili seksualna potreba i znatiželja, dok

nagovor partnera, grupa vršnjaka, te alkohol i droga nisu igrali veliku ulogu.

Tablica 3. Važnost čimbenika pri stupanju u spolni odnos

33

Znatiželja Seksualna potreba

f % f %

U potpunosti, prilično

nevažno20 22,7 12 13,6

Osrednje važno 18 20,5 19 21,7

Prilično -iznimno važno 15 17 24 27,3

Nedostaje 35 39,8 33 37,6

Ukupno 88 100 88 100

Graf. 1 - prikazuje koliko je znatiželja bila bitna za prvi spolni odnos

Graf.2 - prikazuje koliko je seksualna potreba bila bitna za prvi spolni odnos

7.1. Utjecaj informiranosti na ponašanje – testovi

33

Sljedeći korak u analizi rezultata je bio provjeriti treću hipotezu koja je glasila da su mladi

koji su imali spolni odnos informiraniji od onih koji nisu. U provjeri te hipoteze koristio sam

t-test, čiji su rezultati prikazani u tablici 4. Za tablicu 5. također sam koristio t-test.

 

Imali spolni odnos

M

Nisu imali spolni

odnos

M

T

vrijednost

Df P

Informiranost 5,28 5,67 -1,05859 77 0,29

Tablica 4. Utjecaj spolnog odnosa na informiranost mladih

Iz ove tablice se vidi da ne postoji značajna razlika u informiranosti o spolnim bolestima

između ispitanika koji su imali i onih koji nisu imali spolni odnos.

Graf. 4- prikazuje različitu informirasnot o spolnim bolestima ovisno da li su ispitanici imali

spolni odnos ili ne.

Tablica 5. Stavovi mladih prema uvođenju spolnog odgoja u škole s obzirom na njihovu

informiranost

33

 

Treba uvesti

M

Ne treba uvesti

M

T

vrijednost

Df p

Informiranost 5,4 5,42-

0,04390278 0,96

Iz tablice je vidljivo da ne postoji razlika između informiranosti mladih koji su za odnosno

protiv uvođenja spolnog odgoja u škole.

Zanimljivo za ovu tablicu je to da čak 100% ateista smatra da treba uvesti spolni odgoj u

škole dok samo 80% vjernika to isto misli.

Graf 5. .- prikazuje mišljenje ispitanika o uvođenju spolnog odgoja u škole

33

Slika 4. Stavovi prema uvođenju spolog odgoja u škole s obzirom na stupanj religioznosti

ispitanika

χ ² df p

3,759984 20,15

Četvrta hipoteza odnosila se na to jesu li mladi koji sebe smatraju vjernicima imali ili ne

spolni odnos.

33

Slika 5. Odnos stupnja religioznosti i stupanja u spolni odnos

χ ² df p

3,071709 2 0,21

71% ateista je imalo spolni odnos, 29% njih nije imalo spolnih odnosa. Od svih ispitanika koji

su se izjasnili kao vjernici je 60% imalo, a 40% nije imalo spolni odnos.

7.3 Rezultati inferencijlane statistike

33

Testiranje glavne hipoteze:

U svrhu prihvaćanja afirmativne hipoteze želim dokazati da je kondom najkorištenije

kontracepcijsko sredstvo.

Tablica 4. Odgovori na tvrdnju:

Je li kondom vaš najčešći izbor kontracepcije:  

spol

uopće se

ne slažem

djelomično se

ne slažem

niti se slažem

niti se ne

slažem

uglavnom se

slažem

potpuno se

slažem ukupno

muškarci 1 2 0 1 2 6

žene 20 32 5 11 18 82

Ukupno 21 34 5 12 20 88

Tablica 5. Izračun hi-kvadrata:

Fo Ft fo-ft (fo-ft)2 ((fo-ft)2)/ft

6 9,5 -3,5 12,25 1,289

13 9,5 3,5 12,25 1,289

9 7 2 4 0,571

5 7 -2 4 0,571

5 5,5 -0,5 0,25 0,045

6 5,5 0,5 0,25 0,045

2 1,5 0,5 0,25 0,167

1 1,5 -0,5 0,25 0,167

3 1,5 1,5 2,25

            

1,5oo

0 1,5 -1,5 2,25

            

1,5oo

        7,146

33

df=1

Hi – kvadrat iznosi 7,146 što je veće od granične vrijednosti. Dakle odbacujem afirmativnu

hipotezu i prihvaćam negativnu koja kazuje da kondom nije najkorištenije sredstvo

kontracepcije.

33

7.3. Rezultati deskriptivne statistike:

U istraživanju je sudjelovalo 88 ispitanika, od toga 82 žene i 6 muškaraca. Ispitivani su

studenti prve i nekolicina studenata druge godine s Odjela kulture i komunikacijskih znanosti

i Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru. Koristio sam rezultate istraživanja studenata

Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Ispitivanje sam proveo 12. i 13. prosinca 2011. Iz

toga proizlazi da sam koristio sekundarne podatke do kojih je općenito lakše doći.

Tablica 1. Ispitanici po dobnim razredima i spolu

  Dobna skupina (razred)    

Spol 10-14 14-18 18-25 25-30 ukupno

Muškarci 1 2 2 1 6

Žene 15 18 20 29 82

Ukupno 16 20 22 30 88

Graf 6- prikazuje postotak ispitanika ovisno o dobi

33

Graf 7 – prikazuje postotak ispitanika po spolu

Graf 1. prikazuje da su jednako zastupljene sve dobne skupine u istraživanju kako bi se

doprinjelo objektivnijim podacima koji su vezani za cilj samog istraživanja. Graf 2. prikazuje

jednak udio s obzirom na razlike u spolovima što je također bitno za donošenje zaključaka

koji proizlaze završetkom istraživnja.

Pretpostavio sam da spolne razlike bitno utječu na shvaćanje informacija koje su dostupne u

medijima, a tablica 2. prikazuje je li moja pretpostavka točna ili pogrešna.

mišljenje o informiranosti o kontracepciji (muškarci) :

Razreduopće se ne slažem

djelomično se ne slažem

niti se slažem niti se ne slažem

uglavnom se slažem

potpuno se slažem

od 10 do 14 20% 60% 0% 20% 0%od 14 do 18 0% 20% 60% 20% 0%od 18 do 25 20% 0% 60% 0% 20%od 25 do 30 20% 20% 20% 40% 0%

Iz tablice je vidljivo da su muškarci u dobi od 10 do 14 godina u najvećem postotku, čak 60%,

izjasnili se se djelomično ne slažu sa tvrdnjom da su dovoljno informirani o kontracepcijskim

sredstvima. Razred koji obuhvaća dobnu skupinu ispitanika od 14 do 18 godina najveći

postotak pri odgovaranju postiže kod tvrdnje da se niti slažu niti ne slažu tvrdonjom o

dovoljnom poznavanju kontracepcijskih sredstava. Muškarci od 18 do 25 godine također su u

velikom broju neodlučni kao i njihovi mlađi sugrađani. Razred koji predstavlja muškarce od

33

25 do 30 godina prilično je podijeljen što se tiče rezultata, ali najveći udio, 40%, uglavnom

smatra da je dovoljno informiran o kontracepciji.

mišljenje o informiranosti o kontracepciji (žene)

Razreduopće se ne slažem

djelomično se ne slažem

niti se slažem niti se ne slažem

uglavnom se slažem

potpuno se slažem

od 10 do 14 0% 20% 80% 0% 0%od 14 do 18 20% 20% 20% 20% 20%od 18 do 25 0% 40% 40% 0% 20%od 25 do 30 20% 60% 0% 0% 20%

Žene u dobi od 10 do 14 godina prilično su složne oko mišljenja kad ih je 80% izjavilo da su

neodlučne o informiranosti o kontracepcijskim sredstvima. Nadalje u tablici stoji da su

ispitanice od 14 do 18 godina jako podijeljenog mišljenja i svaka tvrdnja ima isti postotak

danih odgovora na postavljeno pitanje. Također, saznajem da dobna skupina od 18 do 25

godine ili nema definiran stav o informirasnoti o kontracepciji ili se uglavno ne slažu da su

dovoljno informirane . Dok u skupini koja zastupa najstarije ispitanice uvjerljivo pokazuje

neodlučnost na postavljenu tvrdnju. Dakle, vidljiva je razlika kod ispitanika i ispitanica

prilikom prosuđivanja tvrdnje o poznavanju kontracepcijskih sredstava. Ali zanimljiva je

činjenica da bez obzira na spol najviše ispitanika je prilično neodlučno ili nemaju izgrađen

stav o kontracepciji ili jednostavno ne razmišljaju kako sve vrste kontracepcije postoje i kako

se koriste.

Graf 8. – postotak korištenja kondoma kao kontracepcije pri prvom spolnom odnosu po spolovima8.0 Rasprava

33

Seksualno zdravlje današnje mladeži opterećeno je rizicima širenja spolno

prenosivih infekcija (SPI), čemu je glavni uzrok nedovoljna informiranost.

Cilj ovog istraživanja bio je fokusiran na izvore informiranosti mladih, na procjenu vlastitog

znanja o SPI, te utjecaj stupnja informiranosti i religioznosti na spolno ponašanje, provedeno

je na uzorku studenata i studentica 1. godine studija Kulture i turizma na i studija Psihologije

Sveučilištu u Zadru.

U istraživanju se pretpostavilo da mladi kao najčešći oblik zaštite koriste kondom pri prvom

spolnom odnosu. Istraživanje je ovu hipotezu potvrdilo. Od 63,6% ispitanika koji su stupili u

spolni odnos, njih 39%, dakle većina naveli su kondom kao mjeru zaštite pri prvom spolnom

odnosu, 18% je koristilo metodu prekinutog snošaja, a 8% kontacepcijske pilule, dijafragmu

od ispitanika nitko nije koristio.

To što je većina ispitanika koristila kondom je primarno pozitivan pokazatelj, jer je kondom

za razliku od ostalih ponuđenih oblika zaštite zapravo jedina djelotvorna zaštita protiv SPI-a.

U istraživanju, koje je 2005.godine u Hrvatskoj proveo A. Štulhofer, dobiveni su slični

rezultati. Prema njegovom istraživanju većina ispitanika, njih 60,4% koristilo je kondom

prilikom prvog spolnog odnosa, dok 38% ispitanika nije koristilo nijedan oblik zaštite

(Štulhofer, 2005). Iako su u velikom broju koristili zaštitu postotak od 38% onih koji nisu je

zabrinjavajući.

Nadalje, je u istraživanju pretpostavljeno da su mladima glavni izvor informiranosti vršnjaci.

Ta hipoteza se također pokazala točnom. Većina ispitanika 44,8% je odgovorilo da su im

vršnjaci glavni izvori informiranosti. Mladi danas mnogo više uče o seksualnosti

razgovarajući s prijateljima. Zanimljivo je da su vjeroučitelji, ocijenjeni kao najmanje važan

izvor informacija o ljudskoj seksualnosti. Da su vršnjaci glavni izvori informiranosti upućuje

na postojanje neke „vršnjačke“ kulture unutar koje se, između ostalog, prenose i znanja o SPI,

te mogućnostima i oblicima zaštite. Ako su podaci koji se izmjenjuju među vršnjacima točni,

možemo pretpostaviti da će informiranost o SPI i odgovornost prilikom seksualnog odnosa

biti u porastu. No, ako ti podaci, iz bilo kojih razloga nisu točni, mladi mogu dobiti potpuno

iskrivljenu sliku o načinima zaraze i prijenosa spolno prenosive infekcije. U već spomenutom

istraživanju A. Štulhofera iz 2005. dobiven je podatak da približno 20% ispitanika u

Hrvatskoj između 18 i 24 godine ima pogrešno mišljenje da se HIV/AIDS može prenijeti

33

svakodnevnom kontaktom sa stvarima koje je rabila zaražena osoba, te zbog podataka koji su

dobiveni u tom istraživanju znanstvenici smatraju situaciju u Hrvatskoj poražavajućom. Rizik

od HIV/AIDS-a vrlo je visok, ali mladima također nedostaju i temeljne informacije o tzv.

„novim“ spolno prenosivim infekcijama: HPV-u, genitalnom herpesu, klamidiji (Štulhofer,

2005).

Pretpostavka da su mladi, koji su imali spolni odnos informiraniji od onih koji još nisu imali

spolni odnos nije se pokazala točnom i nisu dobivene statistički značajne razlike. Nešto ne

značajno veći broj bodova postigli su ispitanici koji nisu imali spolni odnos.

Prema Štulhoferu, kod djevojaka i mladića jedan od najutjecajnijih čimbenika koji utječe na

spolnu inicijaciju je religioznost. Religioznost mladih važno je obilježje za koje se može

očekivati da je povezano sa stupanjem u spolni odnos. No, pretpostavka da mladi koji su s

većim stupnjem religioznosti u manjoj mjeri stupaju u spolni odnos pokazala se kao

netočnom. Premda se 96% ispitanika izjasnilo vjernicima stupali su u spolni odnos, bez obzira

na načela što ih crkva propagira.

U dosadašnjim istraživanjima, koja su provedena na ovu temu i koje sam uzeo u obzir,

dobiveni su slični rezultati kao i u ovom istraživanju. Religioznost je jedini faktor koji se u

dosadašnjim istraživanjima pokazao kao važan faktor, no u ovom istraživanju taj faktor nije

imao mnogo utjecaja na odnose koji su ispitani. Religioznost je bila dobar prediktor jedino

kod pitanja uvođenja spolnog odgoja u škole. Svi ispitanici koji se smatraju ateistima ili nisu

sigurni u svoju vjere misle da je potrebno uvesti spolni odgoj u škole, dok 19,7% ispitanika

koji se smatraju vjernicima misle da to nije potrebno. Najvažniji faktor u ovom istraživanju

bili su vršnjaci. Velikom broju ispitanika oni su glavni izvor informacija.

9.0 Zaključak i prijedlozi

33

Prve sustavne studije adolescentske spolnosti u nas pojavljuju se početkom

sedamdesetih godina i to u okviru medicinske profesije. S jedne strane, istraživače je vodio

socijalnomedicinski interes za popisivanje i klasificiranje zdravstveno relevantnih ponašanja

od kojih su ona vezana uz spolnost bila posve nepoznata. Drugi je cilj bio utvrditi

kontracepcijske navike populacije čije je reproduktivno zdravlje zalog budućnosti.

Utvrđivanje raširenosti rizičnoga seksualnog ponašanja s pravom je prepoznato kao preduvjet

kreiranja uspješnih edukacijskih programa i kontracepcijskih kampanja.

Od početka sedamdesetih, sve do pred kraj osamdesetih godina, pračenje je

seksualnog ponašanja preokupacija isključivo medicinske profesije. Tek krajem prošloga

desetljeća, u okviru inicijativa za pokretanje javne diskusije o prevenciji HIV/AIDS-a u

tadašnjoj Jugoslaviji, liječnicima se pridružuju i psiholozi.

Što se dosada zna o spolnosti hrvatskih adolescenata?

Iako su uzroci raznorodni, a i formulacije relevantnih pitanja, čini se da je, uz

određena odstupanja, ipak moguće ukazati na nekoliko trendova. Prvi je snižavanje dobi

seksualne inicijacije u oba spola što podrazumijeva i veći broj partnera. Drugi trend opisuje

porast uporabe kontracepcije, pri čemu je posebno porasla uporaba kondoma kao oblika

zaštite pri spolnom odnosu. Treći trend nam govori kako se u posljednjih 20-ak godina

smanjio broj prekida neželjene trudnoće, što je povezano sa predhodnim trendom, a posljednji

trend nam govori da se povečao broj SPI među mladima što je jedna od posljedica prvog

spomenutog trenda.

Cilj ovog rada bio je ispitati stavove mladih o spolnosti , da li se upuštaju u spolne

odnose i u kojoj mjeri su ti odnosi rizični. Također ispitivani su i izvori iz kojih mladi

dobivaju informacije o spolnosti i kontrcepciji, pouzdanost tih izvora, te postoji li povezanost

između stupnja religioznosti, obrazovanja (roditelja/skrbnika), razine informiranosti i rizičnog

seksualnog ponašanja.

Istraživanje je provedeno na pretpostavljene četiri hipoteze. Prva hipoteza

istraživanja je pretpostavljala da je glavni oblik kontacepcije prilikom spolne inicijacije

kondom što se pokazalo kao točno, kao i u ranijim istraživanjima Štulhofera i suradnika na

koje sam se najviše pozivala. Druga hipoteza je pretpostavljala da su mladima najčešći izvor

informiranja vršnjaci, što je također potvrđeno. U 40% slučajeva se mladi često, a u 52%

povremeno informiraju kod vršnjaka. Treća hipoteza pretpostavlja da su mladi koji su imali

spolni odnos informiraniji od onih koji nisu imali spolni odnos. T-testom je dokazano da

33

zapravo ne postoji statistički značajna razlika između te dvije skupine, čime je zapravo

opovrgnuta ova hipoteza. Četvrta hipoteza pretpostavlja da su ispitanici s većim stupnjem

religioznosti u manjoj mjeri stupali u spolni odnos. Ta hipoteza je također opovrgnuta jer ne

postoji statistički značajna razlika između stupnja religioznosti i stupanja u spolni odnos. S

obizorm na veliku homogenost uzorka, bio sam ograničen u istraživanju prema spolu i

religioznosti, ali su se ipak dali naslutiti značajni utjecaji upravo tih čimbenika.

10.0 Literatura:

33

Halmi, A. (2001.) Metodologija istraživanja u socijalnom radu: kvalitativni i kvantitativni

pristup, Zagreb: Alinea

Halmi, A. (1999.) Temelji kvantitativne analize u društvenim znanostima, Zagreb: Alinea

Kuzman, M.; Pavić Šimetin, I.; Pejnović Franelić, I. (2007.) „Zdravlje i rizici po zdravlje

djece školske dobi - što o tome znamo i uspijevamo li pomoći“ u: Hrvatski časopis za

javno zdravstvo, Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Kuzman, M. (2008.) 10. Simpozij o spolno prenosivim bolestima i urogenitalnim

infekcijama, zbornik radova, Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Štulhofer, A.; Ajduković, D.; Božičević I.; Kufrin, K. (2006.) HIV/AIDS i mladi u

Hrvatskoj –Hrvatska 2005 informiranost o HIV/AIDS-u, stavovi i seksualno ponašanje u

nacionalnom uzorku mladeži (18 – 24), Zagreb: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

Štulhofer, A. (2004.) Seksualna permisivnost, egalitarnost i odgovornost: longitudinalno

istraživanje seksualnosti u kasnoj adolescenciji, 1998. – 2003., u: Revija za sociologiju br.

35 (1-2), Filozofski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Štulhofer, A.(2000.) „ Problematični užici: rizično seksualno ponašanje u kasnoj

adolescenciji“ u: Društvena istraživanja 9 (6), Zagreb: Institut društvenih znanosti IVO

PILAR,

Internet izvori:

http://www.huoj.hr/Default.aspx?art=2098&sec=269 (stranica posjećena: 20. siječanj

2011.)

http://www.centar-sirius.hr/index.php/zanimljivosti/66-seksualnost-to-je-to (stranica

posjećena: 30. prosinac 2011.)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Društvo (stranica posjećena: 30. prosinac 2011.)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kontracepcija (stranica posjećena: 15.prosinac 2011.)

11.0 Prilozi:

33

Anketa o informiransoti i korištenju kontracepcijskih sredsava

Anketa je napravljena kako bih izradio istraživački rad za kolegij Akademsko pisanje te je

anonimna zato Vas molim da odgovorite iskreno na postavljena pitanja.

Zaokružite :

SPOL: Ž M

STUPANJ OBRAZOVANJA: završena : a) osnovna škola

b) srednja škola

c) viša škola

d) fakultet

DOB: a) 10-14

b) 14-18

c) 18-30

Uputa za ispunjavanje ankete: zaokružite onaj broj u kojoj mjeri se slažete s navedenom

tvrdnjom a vrijednosti brojeva su slijedeće; 1 - uopće se ne slažem, 2 - djelomično se slažem,

3 – niti se slažem niti se ne slažem, 4 – uglavnom se slažem, 5 – potpuno se slažem

1. Seksualno sam aktivan/na 1 2 3 4

5

2. Smatram da sam dovoljno informiran o kontracepciji 1 2 3 4

5

3. Najviše sam saznao/la iz medija 1 2 3 4

5

4. Najviše sam saznao/la od vršnjaka 1 2 3 4

5

5. Najviše sam saznao/la od roditelja/ skrbnika 1 2 3 4

5

6. Najčešća kontracepcija koju koristim je pervzativ 1 2 3 4

33

5

7. Koristim druge vrste kontracepcije 1 2 3 4

5

8. Smatram da moja vjera utječe na moje znanje o seksualnosti i

kontracepciji

1 2 3 4

5

9. Mediji utječu na moje mišljenje o kontracepciji i seksualnosti 1 2 3 4

5

10. Vršnjaci vrše pritisak na mene zbog pitanja spolnih odnosa 1 2 3 4

5