Seminar_mokraća i Sediment

Embed Size (px)

Citation preview

  • 1

    MOKRAA

    - ekskret, vodena otopina suvinih mineralnih soli, metabolita i organizmu nepotrebnih ili kodljivih sastojaka

    - sastav mokrae zdravog ovjeka ovisi o: ishrani

    dobi - najvie utjeu na KONSTANTNE klimatskim uvjetima SASTOJKE mokrae fizikoj aktivnosti

    - KONSTANTNI ili STALNI sastojci suvine mineralne soli i produkti razgradnje proteina, AK i nukleinskih kiselina

    anorganski: NaCl, K, Ca, NH3, PO43-, SO42-, HCO3- organski: ureja, mokrana kiselina, kreatinin, kreatin, hipurna

    kiselina

    - PRIGODNI sastojci prisutni u mjerljivim koliinama u patolokim stanjima (proteini, krvni pigmenti, eeri, ketonski spojevi, bilirubin, nitriti,...) - normalno prisutni samo u tragovima

    - SLUAJNI sastojci lijekovi i njihovi metaboliti, pigmenti, organizmu strani spojevi

    - promjene u sastavu mokrae i koliine PRIGODNIH sastojaka: bolesti bubrega

    poremeaji u radu srca i smetnje u cirkulaciji krvi poremeaji u radu lijezda s unutarnjim izluivanjem bolesti mokranih puteva primanje lijekova ili organizmu stranih tvari

  • 2

    UZIMANJE UZORKA

    - srednji mlaz prve jutarnje mokrae, nakon nonog sna, toalete vanjskog spolovila, prije doruka i drugih aktivnosti

    - vrijeme od posljednjeg pranjenja mjehura: > 4h, < 8h

    - analizu se ne preporua raditi neposredno prije, za vrijeme i neposredno poslije menstruacije niti kod ena s vidljivim vaginalnim iscjetkom

    - uzorak se skuplja u istu posudu sa irokim grlom (po mogunosti za jednokratnu upotrebu)

    - ako se uzorak prenosi do mjesta obrade, posuda mora biti zatvorena

    - pregled uiniti: unutar 30 min (uzorak na 20C) kroz 4 h (uzorak na 4C)

  • 3

    RUTINSKI PREGLED MOKRAE

    - obuhvaa: organoleptiki pregled (izgled, boja, miris)

    mjerenje fizikalno-kemijskih veliina (volumen, relativna volumna masa, pH) kemijsko dokazivanje i polukvantitativno odreivanje prigodnih sastojaka test trakom (proteini, krvni pigment, glukoza, ketonski spojevi, bilirubin, urobilinogen, nitriti) mikroskopski pregled mokranog sedimenta

    - u sluaju + nalaza kvantitativno se odreuju: proteini (biuret, pirogalol) glukoza (enzimski)

    - rutinski pregled upotpunjuje se specijalnim pretragama: izgled (mikroorganizmi) boja (homogentizinska kiselina, melanogen, lijekovi) miris (NH3 , H2S) proteini (paraproteini, elektroforeza proteina) itd.

  • 4

    IZGLED

    - bistra i prozirna

    - stajanjem (sobna ili via T) izluivanje flokula mukoproteina i epitelnih stanica, na njih se veu kristali teko topivih spojeva mokrani sediment

    - mokraa zdravih ljudi moe biti mutna ako je vrlo koncentrirana (urati, oksalati, karbonati, fosfati)

    - zamuenje svjee mokrae znak oboljenja (vee koliine staninih elemenata, gnoja ili mikroorganizama)

    MIRIS

    - nema neugodan miris

    - hrana (proteini, enjak, paroge), lijekovi specifian miris

    - NH3 , H2S razgradnja organskih sastojaka mokrae infektivni proces u mjehuru i mokranim putevima

    - aceton izluivanje ketonskih spojeva - neobian miris mokrae kod novoroenadi metaboliki

    poremeaji (npr. fenilketonurija feniloctena kiselina plijesan)

  • 5

    BOJA - smee-ukasta, intenzitet ovisi o konc. otopljenih sastojaka - urokrom (Hb), uroeritrin (triptofan), urobilinogen ( urobilin) - promjena boje bolest, prisustvo raznih metabolita, sastojaka hrane i lijekova - prisustvo eritrocita: mutna, crvenkasta, a centrifugiranjem se moe izbistriti i Er dokazati u sedimentu

    - prisustvo Hb: bistra, smee-crvena, boja ostaje nakon centrifugiranja

    VOLUMEN MOKRAE

    - ne odreuje se pri rutinskoj analizi, nego kada se ispituje izluivanje pojedinih sastojaka u 24h urinu

    - volumen ovisi o koliini unesene vode i hrane, intenzitetu metabolikih procesa, fizikoj aktivnosti i vodi koja se izluuje znojenjem, fecesom i dahom

    - 800-1500 mL (500-2000 mL) u 24h - POLIURIJA izluivanje poveane koliine mokrae (loe

    lijeen diabetes melitus: 3-4 L, diabetes insipidus: nedostatak ADH)

    - OLIGOURIJA izluivanje manje koliine mokrae - ANURIJA potpuni prestanak izluivanja (zatajenje bubrega)

  • 6

    RELATIVNA VOLUMNA MASA (specifina teina mokrae) - ovisi o volumenu mokrae i konc. otopljenih sastojaka - normalno: 1.015-1.025

    - zbog velike sposobnosti bubrega da ukoncentrira i razrjeuje mokrau moe se kretati od 1.002 do 1.035 (jedna od najvanijih funkcija bubrega)

    - diabetes melitus: koliina mokrae, ali i relativna volumna masa zbog izluivanja glukoze

    - diabetes insipidus: vrlo niska relativna volumna masa

    - mjerenje: AREOMETAR

    - urometar na sobnoj temperaturi - neprecizno

    - graduiran od 1.000 do 1.060 na 15C - za svaka 3C iznad ili ispod 15C: 0.001 - 1 g % proteina: 0.003 - 1 g % glukoze: 0.004

    TEST TRAKA - impregnirana polielektrolitom i indikatorom (bromtimol plavilo) - boja indikatora se mijenja u ovisnosti o konc. jednovalentnih kationa (Na i K) koji oslobaaju ione vodika iz polimera - ne utjeu neionizirani sastojci mokrae (glukoza, ureja, kreatinin)

  • 7

    REAKCIJA MOKRAE - pH = 4.8 - 7.4

    - ovisi o odnosu kationa i aniona (naroito dihidrogen- i hidrogen- fosfata)

    - mijeana hrana pH = oko 6 - proteinski obrok kisela mokraa (razgradnjom proteina i

    AK stvaraju se kisele soli fosfata i sulfata) - biljna hrana slabo alkalna mokraa (razgradnjom

    organskih kiselina stvaraju se voda i CO2 karbonati u mokrai)

    - infektivna oboljenja uz povienje tjelesne T (razgradnja vlastitih proteina) pH

    - poremeaji acidobaznog statusa (npr. povraanje pH) - infekcije mokranih puteva (razgradnja organskih spojeva - ureje) pH

    - TEST TRAKA - impregnirana smjesom indikatora (metilno crvenilo i bromtimol plavilo)

    - promjena boje u podruju pH 5-9 (naranasto-zeleno-plavo)

    - svjea mokraa (stajanjem postaje alkalnija)

  • 8

    KEMIJSKE PRETRAGE MOKRAE

    - ispituje se da li mokraa sadri sastojke kojih u mokrai zdravih osoba nema ili su prisutne u malim koliinama da ih se ne moe dokazati uobiajenim reakcijama

    - za spojeve koji se normalno nalaze u mokrai (urobilinogen), ispituje se da li ih ima vie ili manje nego normalno

    KLASINI KEMIJSKI POSTUPCI U EPRUVETI - priprava reagensa (utroak vremena, kemikalija, posua, pribora)

    TEST TRAKE - prednosti: stalan sastav reagensa

    specifinost za pojedine parametre jednostavnost upotrebe dugi rok trajanja

    - nedostaci: nedovoljna osjetljivost za pojedine analite (albumin)

    podlonost interferencijama semikvantitativnost

    - na ishod reakcije utjeu: VLAGA, SVJETLO i TOPLINA uvati u dobro zatvorenim posudama na suhom i od svjetla zatienom mjestu

  • 9

    - u obliku uskih traka od celuloze i prozirne plastike

    - na plastinom nosau (8 x 0.5 cm) je vie kvadratia od celuloze impregniranih odgovarajuim reagensima (obino isti ili kemijski vrlo slini onima koji se koriste u klasinim reakcijama u epruveti)

    - neki su specifiniji i osjetljiviji (glukoza)

    - STUPANJ OSJETLJIVOSTI REAKCIJE konc. traene tvari kod koje je u najmanje 90 od 100 razliitih uzoraka nalaz pozitivan

    - polja na test traci: reagens papir iznad papira za upijanje (uklanja suvinu mokrau

    spreava lane rezultate) tanka najlonska mreica - napeta preko ta dva sloja (zatiuje od dodira i oneienja, osigurava brzo i

    ravnomjerno prodiranje mokrae homogena obojenost polja) i privruje test polja na bijelu foliju

    - na nosau su privrena reagencijska polja za svaki parametar sa svim reaktantima koji sudjeluju u reakciji i koji su stabilizirani i suhom obliku

    - testna polja su meusobno odvojena i reakcija poinje u trenutku kada reaktanti dou u dodir s mokraom

    - ishod kemijske reakcije promjena boje testnog polja iji intenzitet je razmjeran konc. ispitivanog parametra

  • 10

    - pretraga mokrae test trakama vrlo je jednostavna: 1) uranjanje u mokrau 2) odstranjivanje suvine mokrae 3) oitavanje nakon 30 do 60 s

    - rezultati dobiveni test trakom izraavaju se polukvantitativnom ili rednom ljestvicom:

    negativno / 0 1 / + 2 / ++

    3 / +++ 4 / ++++

    - na spremniku su oznaene i:

    konvencionalne jedinice (mg/dL, Erc/L, Lkc/L) SI jedinice (mmol/L, mol/L, g/L, Erc x 106/L, Lkc x

    106/L)

  • 11

    VIZUALNO OITAVANJE test traka: - usporedna procjena promjene boje test trake s ljestvicom za

    usporedbu na mapi koja se nalazi na spremniku test traka - oitava se boja najblia odreenom polju na ljestvici - kako bi se smanjile sustavne pogreke, korisnik se mora

    odluiti hoe li oitavanje uvijek izvoditi prema gornjem sljedeem ili donjem prethodnom polju ljestvice

    - nemogue je standardizirati - oitani rezultat je podloan nizu pograaka u ovisnosti o: osvjetljenju nestanku boje nakon nekog vremena pod utjecajem

    bilirubina, krvi ili lijekova osobnim sposobnostima izvoaa u razlikovanju boja

    VIZUALNO OITAVANJE - zamijenjeno INSTRUMENTALNIM OITAVANJEM!

    INSTRUMENTALNO OITAVANJE test traka:

    - na temelju refleksne fotometrije (reflektometrije)

  • 12

    UNIVERZALNA TEST TRAKA

    - odreivanje kompletnog kemijskog statusa mokrae relativna volumna masa nitriti pH glukoza ketonska tijela urobilinogen proteini

    bilirubin krv (eritrociti/Hb) leukociti

    - mogue je otkriti rane simptome triju velikih grupa bolesti: poremeaje metabolizma ugljikohidrata (glukoza,

    ketonska tijela) bolesti bubrega i urogenitalnog trakta (nitriti, pH, proteini, krv) hemolitike bolesti i bolesti jetre (urobilinogen, bilirubin)

    SPECIJALNE TEST TRAKE - opi pregled (prosijavanje) u sistematskim pregledima - za opi i ciljani pregled u epidemiolokim istraivanjima - rano otkrivanje odreenih patolokih stanja - za vrijeme odreivanja individualne doze antidijabetika - za kontrolu terapije

  • 13

    1. PROTEINI

    - dnevno 0 100 mg u mokrai (zdravi ljudi) proteini manje Mr i s velikim % UH (mukoproteini, albumini,...)

    - PROTEINURIJA - pojava poveane koliine proteina u mokrai

    - podjela: 1) FUNKCIONALNE

    - kod zdravih osoba nakon viesatnog stajanja, tranja, fizikog rada, kod trudnica

    2) ORGANSKE (uslijed bolesti) - prerenalne (bolesti srca, jetre, stanja s groznicom) - renalne (oboljenja bubrega) - postrenalne (oteenja mjehura, prostate i mokranih

    puteva ili zbog prisutnosti gnoja, krvi ili vaginalnog iscjetka)

    3) PARAPROTEINURIJE - multipli mijelom (Bence - Jones proteinurija)

  • 14

    - dokazivanje PROTEINA:

    1) TEST TRAKA - impregnirana puferom i indikatorom

    PROTEINSKA GREKA INDIKATORA: - pH 3.0 na traci neionizirana forma indikatora HI (uto) i tragovi ioniziranog oblika I (zeleno) - proteini iz mokrae se veu s ioniziranom formom I (preko NH3 skupine na anionske skupine indikatora) ioniziranje HI konc. HI i mijenja se odnos I / HI promjena boje indikatora u prisutnosti proteina (premda se pH odrava na 3.0)

    - albumini vrlo intenzivna reakcija (konc. od 0.06 g/L) - globulini slabije reagiraju - paraproteini neznatno

    2) TEST KUHANJEM

    - T raskida se hidratacijski omota denaturacija, povezivanje u aglomerate zamuenje - kisela sredina (pH oko 5) jer se u alkalnom mediju taloe tercijarni fosfati i karbonati (otope se dodatkom 1-2 kapi octene kiseline, a mute istaloenih proteina se pojaa)

  • 15

    3) REAKCIJA SA SULFOSALICILNOM KISELINOM

    - sulfosalicilna kiselina raskida hidratacijski omota oko proteinskih molekula oslobaajui polarne skupine i kemijski se za njih vee - ogoljele molekule se povezuju u aglomerate zamuenje ili talog

    - vrlo osjetljiva reakcija - djelomino + rezultat (opalescencija): ve kod fiziolokih konc. proteina (oko 0.02 g/L) + nalaz potvrditi drugim reakcijama

    2. KRV I HEMOGLOBIN

    HEMATURIJA pojava krvi u mokrai - posljedica upalnih procesa u bubrezima ili oteenja bubrenih

    stanica djelovanjem mikroorganizama i njihovih toksina, parazita, lijekova, ivenih namirnica, trovanja ivom

    - pri oteenju stanica mokranih puteva

    HEMOGLOBINURIJA pojava Hb u mokrai - Hb u krvi (hemolitike bolesti, transfuzija inkopatibilne krvi) - uslijed pucanja i razaranja eritrocita u mjehuru - kisela mokraa: metHb (smekasta mokraa) - alkalna mokraa: oksiHb (crvenkasta mokraa)

  • 16

    1) KEMIJSKO DOKAZIVANJE

    - temelji se na pseudoperoksidativnom djelovanju Hb Hb oksidira kromogene spojeve (aromatske amine i polifenole) u prisustvu H2O2

    - mokrau je potrebno promijeati (E se ravnomjerno raspodjele) i prokuhati (inaktivacija peroksidaza iz leukocita)

    - reakcija s AMINOPIRINOM: Hb + H2O2 + aminopirin rubazonska kiselina (ljubiasto)

    2) TEST TRAKA

    - Hb i mioglobin kataliziraju oksidaciju indikatora organskim peroksidom u plavo-zeleni kromogen

    - dodatak aktivatora osjetljivost - oksidacija s jodatom uklanja interferenciju askorbinske

    kiseline

    - Erc se hemoliziraju i Hb stvara tokice na traci dok Hb uzrokuje jednolino obojenje

  • 17

    3. LEUKOCITI

    - LEUKOCITURIJA znak upalnog procesa u bubregu ili/i infekcije donjih mokranih puteva

    - ea u ena (zbog uestalijih infekcija bubrega ili oneienja vaginalnim sekretom)

    RV: < 10 L x 106 / L

    10-20 L / L sumnja na infekciju > 20 L / L patoloki znak

    - dokazivanje LEUKOCITA test trakom: - veinom neutrofilni granulociti

    - test traka impregnirana indoksil esterom leukocitne esteraze indoksil

    - indoksil + diazonijeva sol ljubiasto obojenje

  • 18

    4. GLUKOZA, REDUKTIVNE TVARI

    - normalno oko 0.3 mM (50 mg) glukoze (oko 0.2 mmol/L) - ne dokazuje se

    - BUBRENI PRAG ZA GLUKOZU: > 10 mmol/L - GLUKOZURIJA - koliina glukoze u mokrai

    - posljedica konc. glukoze u krvi - diabetes melitus

    - renalni dijabetes - prag za glukozu (poremeaj reapsorpcije u tubulima)

    - poslije jaeg obroka glukoza u mokrai - trudnice - smanjena funkcionalna sposobnost bubrega

    - dokazivanje GLUKOZE test trakom: - najpouzdanije odreivanje glukoze u mokrai

    - GOD-PAP metoda (strogo specifina): glukoza glukoza oksidaza glukonolakton + H2O2

    H2O2 + kromogena tvar peroksidaza obojenje

    - osjetljivost: 0.7 - 7 mM (moe se dokazati ve i blaga glukozurija jer se smatra da je gornja granica fizioloke glukozurije 0.8 mM)

  • 19

    5. KETONSKI SPOJEVI

    - u tragovima (zdrave osobe) - acetoctena kiselina, -hidroksimaslana kiselina, aceton

    - nastaju razgradnjom masnih kiselina - dugotrajno gladovanje ili esto povraanje (trudnice)

    iscrpe se zalihe UH i pojaano se razgrauju masne kiseline - loe lijeen diabetes melitus ( mogunost koritenja

    glukoze) pojaano se razgrauju masne kiseline

    - dokazivanje KETONSKIH SPOJEVA test trakom: - reakcija po Legalu

    u alkalnom Na-nitroprusid + aceton + glicin crveno-ljubiasti acetoctena kiselina kondenzacijski spoj

    - -hidroksimaslana kiselina ne reagira

    - svjea mokraa (stajanjem acetoctena kiselina aceton) smanjuje se osjetljivost

  • 20

    6. une boje: BILIRUBIN, UROBILINOGEN

    - hem (Er) niz reakcija bilirubin (u krvi u vrlo malim koliinama vezan na albumine)

    - bilirubin - nepotreban i tetan spoj - u jetri se povezuje s glukuronskom kiselinom (konjugirani bilirubin) u crijeva crijevna flora urobilinogen i sterkobilinogen feces

    jetra krv bubreg mokraa - mjerljiva koliina urobilinogena u mokrai: 2-20 mol / 24h - razliita oboljenja ili urobilinogena u mokrai pojava bilirubina u mokrai

    - dokazivanje BILIRUBINA test trakom: - test traka je impegnirana mjeavinom pufera i stabilne

    diazonijeve soli koja s bilirubinom u kiselom daje crveno-ljubiastu azo-boju

    - u svjeoj mokrai (stajanjem oksidacija bilirubina biliverdin)

    - dokazivanje UROBILINOGENA test trakom: - test traka je impegnirana stabilnom diazonijevom soli koja s

    urobilinogenom u kiselom daje crvenu azo-boju - u svjeoj mokrai (stajanjem oksidacija urobilinogena urobilin)

  • 21

    7. NITRITI

    - neto nitrata, nema nitrita

    - nitriti nastaju iz nitrata djelovanje pojedinih bakterija (E.coli, Proteus, Klebsiella,...)

    - + nitriti i leukociturija sigurni znak infekcije mokranih puteva

    - dokazivanje NITRITA test trakom:

    - sulfanilna kiselina + nitriti u kiselom diazobenzen-sulfonska kiselina + -naftilamin crvena azo-boja

  • 22

    MIKROSKOPSKI PREGLED MOKRANOG SEDIMENTA

    - naroito vrijedna pretraga u sluajevima kada su u mokrai dokazani proteini ili Hb jer se prema sastavu sedimenta mogu donijeti zakljuci o mjestu i vrsti oboljenja mokranih organa

    - normalno se stajanjem neto sedimenta istaloi i iz najbistrije mokrae (teko topive tvari, stanini elementi, razne primjese)

    - sastojci sedimenta:

    1) NEORGANIZIRANI - kristali teko topivih spojeva

    2) ORGANIZIRANI - Erc, Lkc - epitelne stanice - cilindri - mikroorganizmi - paraziti i njihova jajaca - spermiji - sluajne primjese (dlaice, vlakanca

    kapljice masti, zrnca kroba i dr.)

    - uzorak: svjea jutarnja, najkoncentriranija mokraa (mokraa mora biti slabo kisela (pH < 6) i specifine teine > 1.010)

    - priprema: volumen mokrae 5 - 12 mL vrijeme centrifugiranja 5 min brzina okretaja do 1500 / min (400 g) koncentracijski faktor 20:1 (10 mL mokrae i 0.5 mL sedimenta)

  • 23

    - bojanje vodenom otopinom boja: Toluidinsko plavilo O, Alcian plavilo i pironin B

    - na predmetno stakalce se nanosi uvijek isti volumen pripremljenog sedimenta (10-12 L) i pokrije pokrovnicom uvijek iste povrine (18 x 18 mm)

    - mikroskopiranje:

    pod malim poveanjem (100 x) gruba procjena sadraja sedimenta, pregleda se cijeli preparat ukljuujui i rubove

    pod velikim poveanjem (400 x) kvantifikacija prisutnih elemenata u pretraenih 20 vidnih polja

    - obilati talozi urata, amorfnih fosfata ili karbonata smetaju, pa ih treba ukloniti (urati zagrijavanjem mokrae na 40C, fosfati 10 %-tna octena kiselina)

    - izraavanje staninih elemenata: uobiajeno: po vidnom polju velikog poveanja (400 x) preporuka: u SI jedinicama (stanini element x 106 / L)

    - u sedimentu zdravog ovjeka nalazimo: kristale mokrane kiseline

    kristale kalcij-oksalata ponekad kristale fosfata (pH > 7) sluzne niti poneku ploastu stanicu poneki leukocit (naroito kod ena)