Republika SrpskaUniverzitet u Istonom SarajevuFakultet poslovne ekonomijeBijeljinaRepublic of SrpskaUniversity of Eastern SarajevoFaculty of Business EconomicsBijeljina

SEMINARSKI RAD

Predmet:Teorija i analiza bilansa

Tema:Analiza finansijskog izvetajapreduzea Adapter d.o.o. Brodza period 2006 2008. godine

Mentor:Student:Doc. dr Vitomir StareviZoran Subai 083/2008

Bijeljina, 2013. Godine

SADRAJ:

UVOD3SAETI BILANS STANJA PREDUZEA ,,ADAPTER D.O.O. BROD4SAETI BILANS USPEHA PREDUZEA ,,Adapter D.O.O. BROD61. Finansijski poloaj preduzea Adapter D.O.O. Brod71.1. Finansijska ravnotea71.1.1. Kratkorona finansijska ravnotea81.1.2. Dugorona finansijska ravnotea91.1.3. Stopa pokrivenosti zaliha91.2. Likvidnost101.2.1. Opta (tekua) likvidnost111.2.2. Ubrzana likvidnost111.2.3 Trenutna likvidnost121.2.4. Prosjean broj dana naplate potraivanja121.3 Solventnost131.4. Zaduenost141.5. Adekvatnost kapitala152. Imovinski poloaj preduzea Adapter D.O.O. Brod162.1. Struktura imovine162.2. Stanje i efikasnost imovine172.3. Koeficijenti obrta183. PRINOSNI POLOAJ PREDUZEA ADAPTER D.O.O. BROD193.1. Struktura poslovnih prihoda i poslovnih rashoda193.1.1. Poslovni prihodi203.1.2. Poslovni rashodi213.2. Struktura prihoda i rashoda223.3. Profitabilnost preduzea233.4. Rizik ostvarenja finansijskog rezultata243.5. Rentabilnost264. Z-SCORE I ZETA ANALIZA27ZAKLJUAK29LITERATURA30

UVOD

Finansijska analiza je veoma kompleksna i zahtjevna nauna disciplina koja zahtijeva stalno praenje i prilagoavanje kako bi preduzee moglo opstati i razviti svoje poslovanje. Neophodno je izvriti analizu koja e omoguiti interno praenje poslovanja u preduzeu, sagledati realne performanse i usmjeriti ih ka ostvarenju eljenih ciljeva, a to je prije svega dugoroni opstanak i razvoj preduzea. Finansijska analiza se izvrava na osnovu bilansa uspjeha i stanja, a obuhvata: Analizu prinosnog poloaja, Analizu imovinskog poloaja, Analizu finansijskog poloaja.Finansijski poloaj je odreen stanjem finansijske ravnotee zatim likvidnosti, zaduenosti, solventnosti i adekvatnosti kapitala. Pri tome se razlikuje dobar, prihvatljiv i lo finansijski poloaj.Imovinski poloaj preduzea ini aktiva. Analiza imovinskog poloaja obuhvata analizu strukture aktive, analizu fiksne imovine, analizu obrtne imovine, analizu obrta poslovne imovine i roka povraaja i analizu investiranog kapitala.Pri analizi prinosnog poloaja vri se vremensko i prostorno uporeenje.Vremensko uporeenje pokazuje razvoj finansijskog, imovinskog, prinosnog poloaja u posmatranom periodu, koji u principu obuhvata dvije do pet uzastopnih godina.Prostorno uporeenje zahtjeva da se finansijski, imovinski, prinosni poloaj posmatranog preduzea uporeuje sa finansijskim, imovinskim, prinosnim poloajem konkurentnog preduzea, pri emu se kao konkurentno preduzee uzima preduzee iz iste djelatnosti kao i posmatrano preduzee i to ono sa najboljim finansijskim, imovinskim i prinosnim poloajem.Bilans stanja prua informacije o imovini i obavezama preduzea odnosno prua sliku o sredstvima i izvorima sredstava. Bilans uspeha sadri informacije o prihodima, rashodima i rezultatima poslovne aktivnosti.Pored ovih segmenata analize u svrhu dobijanja relevantnih podataka o poslovanju preduzea u budunosti, tanije o njegovim predispozicijama da opstane koristi se i Z-skor i ZETA model koji je obraen na kraju rada, a za predmet ga ima posmatrano preduzee.

SAETI BILANS STANJAPREDUZEA ,,ADAPTER D.O.O. BROD- u KM -

P O Z I C I J AAOPIznos

200620072008

A K T I V A

A. NEUPLAENI UPISANI KAPITAL001

B. STALNA IMOVINA002617.822513.1481.027.887

I. Nematerijalna ulaganja003---

II. Osnovna sredstva009617.822513.1481.027.887

III. Dugoroni finansijski plasmani017---

V. OBRTNA IMOVINA025426.454968.135

I. Zalihe02693.947533.3351.638.260

II. Kratkorona potraivanja i plasmani032276.246375.402827.539

1. Kratkorona potraivanja033276.246375.402-

2. Kratkoroni plasmani038---

III. Gotovinski ekvivalenti04456.26159.39840.981

G. AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIENJA047-10.49413.197

D. POSLOVNA IMOVINA0481.044.2761.491.7772.679.344

. GUBITAK IZNAD KAPITALA049---

E. POSLOVNA AKTIVA0501.044.2761.491.7772.679.344

VANBILANSNA AKTIVA051---

P A S I V A

A. KAPITAL 101417.315569.842586.503

I. OSNOVNI KAPITAL1022.0002.0002.000

1. Akcijski kapital - obine akcije103---

2. Akcijski kapital - prioritetne akcije104---

3. Udjeli drutva sa ogranienom odgovornou1052.0002.0002.000

4. Ulozi106---

5. Dravni kapital107---

6. Zadruni udjeli108---

7. Ostali kapital109---

II. EMISIONA PREMIJA110---

III. REVALORIZACIONE REZERVE111---

IV. REZERVE IZ DOBITKA112---

V. NERASPOREENI DOBITAK115415.315567.842584.503

VI. GUBITAK DO VISINE KAPITALA118---

B. DUGORONA REZERVISANJA12186.250184.809-

V. OBAVEZE126540.711635.416999.989

I. Dugorone obaveze12756.38333.51034.828

II. Kratkorone obaveze133484.328601.906965.161

G. PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIENJA145-101.7101.092.852

D. POSLOVNA PASIVA1461.044.2761.491.7772.679.344

VANBILANSNA PASIVA147---

Bilans stanja preduzea obuhvata sve pozicije aktive i pasive. U bilansu stanja pozicije aktive su grupisane po principu opadajue likvidnosti, a pozicije pasive po principu opadajue dospjelosti. Aktiva prikazuje sredstva (imovina) - materijalnu konstrukciju, a pasiva izvore sredstava (kapital) - finansijsku konstituciju preduzea.

Aktiva i pasiva bilansa preduzea treba da su u stalnoj ravnotei. Osnovni zadatak bilansa stanja jeste da omogui uvid u imovinsku situaciju i finansijski poloaj preduzea. Za svako preduzee je od posebne vanosti odravanje bilansne ravnotee kako kratkorone tako i dugorone.

SAETI BILANS USPEHA PREDUZEA ,,Adapter D.O.O. BROD

P O Z I C I J AAOPIznos

200620072008

A. POSLOVNI PRIHODI I RASHODI

I. POSLOVNI PRIHODI201 2.174.5421.976.8582.003.826

1. Prihodi od prodaje robe202 1.306.716647.430752.363

2. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga206 867.826927.299946.977

3. Prihodi od aktiviranja uinaka i robe210 -13.690-

4. Prihodi od premija, subvencija, dotacija i sl.211 ---

5. Drugi poslovni prihodi212 ---

6. Poveanje vrednosti zaliha uinaka213 -388.439304.486

7. Smanjenje vrednosti zaliha uinaka214 ---

II. POSLOVNI RASHODI215 1.928.9771.901.9862.002.333

1. Nabavna vrednost prodate robe216 1.143.836518.058625.235

2. Trokovi materijala za izradu217 -388.440305.145

3. Trokovi ostalog materijala218 43.33533.71062.144

4. Trokovi goriva i energije219 307.322487.739517.667

5. Trokovi zarada, naknada zarada i ostali lini rashodi220 50.69077.859100.514

6. Trokovi proizvodnih usluga225 138.852121.360222.483

7. Trokovi amortizacije226 47.87379.21639.788

8. Trokovi rezervisanja227 2.002--

9. Nematerijalni trokovi228 194.881190.119129.357

10. Trokovi poreza229 -4.584-

11. Trokovi doprinosa230 186901-

OSTALI PRIHODI231 --27.565

OSTALI RASHODI240 -6.3084.165

FINANSIJSKI PRIHODI252 -88.605-

FINANSIJSKI RASHODI257 1101.4636.621

Rashodi kamata259 1101.4636.621

DOBIT IZ REDOVNOG POSLOVANJA 265 245.56568.56425.339

GUBITAK IZ REDOVNOG POSLOVANJA 266 ---

VANREDNI PRIHODI267 ---

VANREDNI RASHODI268 ---

REVALORIZACIONI PRIHODI269 ---

RASHODI PO OSNOVU REVALORIZACIJE I PRIZNAVANJA IMPARITETNIH GUBITAKA270 ---

DOBITAK275 245.455155.70618.272

GUBITAK276 ---

POREZI I DOPRINOSI IZ DOBITKA277 8.8003.1801.612

NETO DOBITAK278 236.655152.52616.660

NETO GUBITAK279.280 ---

UKUPNI PRIHODI2812.174.5422.065.4632.031.391

UKUPNI RASHODI2821.929.0871.909.7572.013.119

1. Finansijski poloaj preduzea Adapter D.O.O. Brod

1.1. Finansijska ravnotea

FINANSIJSKA RAVNOTEA

u KM

P O Z I C I J AAOP200620072008

1. Kratkorona potraivanja033276.246375.402827.539

2. Kratkoroni plasmani038---

3. Gotovina i gotovinski ekvivalenti04456.26159.39840.981

4. Aktivna vremenska razgranienja047-10.49413.197

I. Kratkorono vezana sredstva (1 do 4)332.507445.294881.717

5. Kratkoroneobaveze133484.328601.906965.161

6. Pasivna vremenska razgranienja145-101.7101.092.852

II. Kratkoroni izvori finansiranja (5 do 6)484.328703.6162.058.013

KRATKORONA FIN. RAVNOTEA (I/II)0,6870,6330,428

REFERENTNA VRIJEDNOST - Kratkor. fin. ravnotea (Vee od ...)1,0001,0001,000

7. Neuplaeni upisani kapital001---

8. Stalna imovina002617.822513.1481.027.887

9. Zalihe02693.947533.335769.740

III. DUGORONO VEZANA IMOVINA (7 do 9)711.7691.046.4831.797.627

10. Kapital101417.315569.842586.503

11. Dugorona rezervisanja12186.250184.809-

12. Dugorone obaveze12756.38333.51034.828

IV. TRAJNI I DUGORONI KAPITAL (10 do 12)559.948788.161621.331

DUGORONA FINANSIJSKA RAVNOTEA (III/IV)1,2711,3282,893

REFERENTNA VRIJEDNOST - Dugor. fin. ravnotea (Manje od ...)1,0001,0001,000

13. Trajni i dugoroni kapital101,121,127559.948788.161621.331

14. Stalna imovina i neuplaeni upisani kapital001,002617.822513.1481.027.887

15. Neto obrtni kapital (1314)(57.874)275.013(406.556)

16. Zalihe02693.947533.335769.740

STOPA POKRIVENOSTI ZALIHA (15/16 100)(61,60%)51,56%(52,82%)

REFERENTNA VRIJEDNOST - Stopa pokrivenosti zaliha (Vee od ...)100%100%100%

1.1.1. Kratkorona finansijska ravnotea

Kratkorona finansijska ravnotea se utvruje na osnovu odnosa likvidnih i kratkorono vezanih sredstava (kratkorona potraivanja, kratkoroni plasmani, gotovina i aktivna vremenska razgranienja) s jedne strane i kratkoronih izvora finansiranja (kratkoronih obaveza i pasivnih vremenskih razgranienja) s druge strane. Kratkorona finansijska ravnotea postoji ako je koeficijent kratkorone finansijske ravnotee jednak jedinici.

U posmatranom preduzeu kratkorono vezana sredstva u 2006. godini iznose 332.507 KM a kratkoroni izvori finansiranja iznose 484.328KM. Stavljanjem u odnos ovih vrednosti dobije se koeficijent kratkorone finansijske ravnotee koji za datu godinu iznosi 0,687. S obzirom na injenicu da je ovaj koeficijent manji od jedan, moe se zakljuiti da je kratkorona finansijska ravnotea pomerena ka obavezama i da preduzee ima potekoa sa odravanjem likvidnosti.

Koeficijent kratkorone finansijske ravnotee u 2007. godini je takoe manji od jedan i iznosi 0,633 (445.294/703.616). Kao i u prethodnoj godini, kratkorona finansijska ravnotea je pomerena ka obavezama.

Slina situacija je i u 2008. godini, kratkoroni izvori finansiranja su vei od kratkorono vezanih sredstava, tako da je koeficijent kratkorone ravnotee manji od jedan (iznosi 0,428), to implicira da je kratkorona finansijska ravnotea pomerena ka obavezama.

Posmatrano preduzee nije uspjelo da ostvari kratkoronu finansijsku ravnoteu i takoe se primjeuje da koeficijenti iz godine u godinu opadaju zbog ega preduzee ima problema u odravanju likvidnosti.

1.1.2. Dugorona finansijska ravnotea

Dugorona finansijska ravnotea se dobija kada se u odnos stavi dugorono vezana imovina i trajni kapital s jedne strane, i dugorone obaveze i dugorona rezervisanja sa druge strane. Dugorona finansijska ravnotea postoji ako su dugorono vezana sredstva jednaka trajnom i dugoronom kapitalu. U sluaju kada je dugorono vezana imovina pokrivena dugoronim izvorima finansiranja, sa sigurnou se moe tvrditi da postoji dugorona finansijska ravnotea preduzea. Za stvaranje uslova za odravanje likvidnosti u oblasti dugoronog finansiranja koeficijent dugorone ravnotee ne bi trebao biti vei od jedan.U posmatranom preduzeudugorono vezana imovina ima tendenciju porasta izgodine u godinu; 2006. godine iznosila je 711.769 KM, 2007. godine 1.046.483 KM i 2008. godine iznosila je 1.797.627 KM. Na osnovu ovoga moe se primjetiti da je dugorono vezana imovina 2008. godine imala nagli porast u odnosu na prethodne dvije godine.Na osnovu ovih pokazatelja moe se vidjeti da je dugorono vezana imovina vea od trajnog i dugoronog kapitala u sve tri posmatrane godine, to je uticalo da koeficijent dugorone finansijske ravnotee bude vei od jedan za posmatrane godine,odnosno 2006. godine iznosi 1,271, 2007. godine iznosi 1,328 a 2008. godine je 2,893.Dakle, preduzee nije uspjelo da ostvari dugoronu finansijsku ravnoteu. Meutim, naruena dugorona finansijska ravnotea ne znai da e preduzee biti nelikvidno. Ukoliko je peduzee u stanju da obezbedi vee rokove raspoloivosti kratkoronih izvora nego to su rokovi mobilizacije, kratkorono vezanih sredstava, bie odrana likvidnost.

1.1.3. Stopa pokrivenosti zalihaStopa pokrivenosti zaliha kao trei pokazatelj finansijske ravnotee predstavlja odnos izmeu neto obrtnog kapitala i zaliha.Neto obrtni kapital predstavlja razliku izmeu trajnog i dugoronog kapitala i stalne imovine (uveane za neuplaeni upisani kapital, koji u posmatranom preduzeu iznosi 0,00 KM.

1.2. Likvidnost

Platenu sposobnost ilustruju sljedei podaci:

LIKVIDNOST

u KM

Dobavljai 181 odnosno 365P O Z I C I J AAOP200620072008

Tekua likvidnost:

Obrtna imovina /Kratkorone obaveze025/1330,8811,6131,777

REFERENTNA VRIJEDNOST - Tekua likvidnost (Vee od ...)2,0002,0002,000

gotovina + kratkorona potraivanja / kratkorone obaveze(044+033)/1330,6870,7220,890

gotovina / kratkorone obaveze044/1330,1210,1860,042

Potraivanja x 365 / Prihodi od prodaje(033x365)/ (202+206)46,37570,310150,740

Likvidnost podrazumjeva sposobnost plaanja obaveza o roku njihovog dospjea. Likvidnost je u vezi sa obrtnim kapitalom ili nekim njegovim djelom zato to se obaveze izmiruju iz obrtnog kapitala.Likvidnu imovinu preduzea ine: gotovina u blagajni i na depozitnim raunima po vienju i oroenim depozitima do godinu dana, valute - inostrana novana sredstva,hartije od vrijednosti unovive do godinu dana, kratkorona potraivanja sa rokom naplate do godinu dana i zalihe, aktivna vremenska razgranienja i povratporeza na dodatnu vrijednost.U ovom segmentu finansijske analize preduzea, imaju se u fokusu: opta ili tekua likvidnost, ubrzana ili redukovana likvidnost, trenutna likvidnost i prosjean broj dana naplate potraivanja.

1.2.1. Opta (tekua) likvidnost

Tekua likvidnost se dobija odnosom obrtne imovine i kratkoronih obaveza i shodno tome pokazuje pokrivenost kratkoronih obaveza obrtnom imovinom. To u principu znai mjerilo sposobnosti izmirenja kratkoronih obaveza. Obrtna imovina u ovom sluaju ukljuuje i zalihe.

Na ovom grafikom prikazu evidentno je da je u 2006. godini koeficijent opte likvidnsti koji iznosi 0,881 bio ispod njene referentne vrijednosti koja iznosi 2,000, odnosno da je preduzee u tom periodu bilo u stanju nelikvidnostiU 2007. godini koeficijent se poveava u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 1,613, to znai da se likvidnost poboljava, ali je i dalje preduzee u stanju nelikvidnosti.U 2008. godini stanje je najbolje jer koeficijent iznosi 1,777, ali je preduzee i dalje u stanju nelikvidnosti,a razlog tome je to je preduzee nije uspjelo da pokrije kratkorone obaveze raspoloivom gotovinom i kratkoronim potraivanjima.

1.2.2. Ubrzana likvidnost

Za razliku od koeficijenta opte likvidnosti, u koeficijent ubrzane likvidnosti nisu ukljuene zalihe, zato to je potrebno vie vremena da se one pretvore u gotovinu nego to je to sluaj sa drugim obrtnim sredstvima. Stoga, ovaj koeficijent se dobija odnosom gotovine i kratkoronih potraivanja naprema kratkoronim obavezama. On predstavlja mjerilo sposobnosti otplaivanja kratkoroih dugova.

1.2.3 Trenutna likvidnost

Koeficijent trenutne likvidnosti izraava odnos gotovine i kratkoronih obaveza. U posmatranom preduzeu ovaj koeficijent pokazuje izuzetno male iznose, odnosno vrijednost ovog koeficijenta u 2006. godini je 0,127 u 2007. godini 0,108 i u 2008. godini je iznosio0,042.Razlog zato je koeficijent trenutne likvidnosti najvei u 2006. godini jeste u tome to su kratkorone obeveze nie, a gotovina via u odnosu na druge dvije posmatrane godine.

1.2.4. Prosjean broj dana naplate potraivanja

Prosjean broj dana naplate potraivanja dobija se kada se u odnos stave potraivanja x 365 dana sa prihodima od prodaje. Prosjean broj dana naplate potraivanja od kupca pokazuje kojom brzinom preduzee naplauje svoja potraivanja, u interesu je svakog preduzea da to bre naplati svoje potraivanje. Kod ovog preduzea prosjean broj dana naplate potraivanja je u 2006. godini iznosio 46 dana, u 2007. godini 70 dana, a u 2008. godini 150.Najpovoljniji poloaj preduzee ima u 2006. godini kada mu je bilo potrebno 46 dana,u 2007. godini doslo je do povecanja broja dana u odnosu na 2006. godinu za 24 dana. U 2008. godini broj dana je najvei i iznosio je 150 to predstavlja znatno poveanje dana naplate potraivanja, dolo je do poveanja za 104 dana u odnosu na 2006. godinu.

1.3 Solventnost

Solventnost, kao sposobnost da se dug plati, ne o roku dospea ve kad-tad, makar iz likvidacione mase.Solventnost preduzea Adapter d.o.o. Brod je sljedea:

SOLVENTNOST

u KM

P O Z I C I J AAOP200620072008

1. Poslovna imovina0481.044.2761.491.7772.679.344

2. Dugovi121,126,145626.961921.9352.092.841

KOEFICIJENT SOLVENTNOSTI (1/2)1,6661,6181,280

REFERENTNA VRIJEDNOST - Koeficijent solventnosti (Vee od ...)1,0001,0001,000

Solventnost se mjeri odnosom poslovne imovine i ukupnih dugova.Nema pravila koliki taj odnos treba da bude da bi se preduzee smatralo solventnim.Naravno, ako je ovaj odnos manji od 1 preduzee je insolventno,jer ono ne moe da plati ukupne dugove u visini razlike izmeu ukupnih dugova i poslovne imovine.Solventnost je utoliko prihvatljivija to je odnos poslovne imovine i dugova vie udaljen od 1.U posmatranom preduzeu je vrijednost imovine u sve tri posmatrane godine je vea od dugova, to znai da poslovna imovina moe da pokrije dugove to e rei, da je preduzee solventno. Koeficijent oscilira iz godine u godinu, to znai da bi preduzee trebalo da bude na oprezu u sluaju njegovog daljeg pada.

1.4. Zaduenost

ADEKVATNOST KAPITALA

u KM

P O Z I C I J AAOP200620072008

Iznos%Iznos%Iznos%

1. Kapital101417.31539,96%569.84238,20%586.50321,89%

2. Dugovi121,126,145626.96160,04%921.93561,80%2.092.84178,11%

PASIVA (1 + 2)1.044.276100,00%1.491.777100,00%2.679.344100,00%

REFERENTNA VRIJEDNOST - Kapital/Dugovi:

Kapital: 50%

Dugovi: 50%

Stepen zaduenosti preduzea utvruje se kao odnos izmeu vlastitih izvora finansiranja (kapitala) i tuih izvora finansiranja (obaveza). Prihvatljiva struktura pasive za preduzee je 50,00% sopstveni kapital i pozajmljeni kapital takoe 50,00% zbira pasive.U posmatranom preduzeu evidentano je smanjenje sopstvenog kapitala u sve tri godine, odnosno pokazatelj je ispod referentne vrijednosti.

1.5. Adekvatnost kapitala

STRUKTURA KAPITALA

u KM

P O Z I C I J AAOP200620072008

Iznos%Iznos%Iznos%

1. Akcijski kapital - obine akcije103------

2. Akcijski kapital - prioritetne akcije104------

Akcijski kapital - ukupno (1 + 2)------

3. Udjeli drutva sa ogranienom odgovornou1052.0000,48%2.0000,35%2.0000,34%

4. Ulozi106------

5. Dravni kapital107------

6. Zadruni udjeli108------

7. Ostali kapital109------

I. OSNOVNI I OSTALI KAPITAL (1 do 7)2.0000,48%2.0000,35%2.0000,34%

II. EMISIONA PREMIJA110------

III. REVALORIZACIONE REZERVE111------

IV. REZERVE IZ DOBITKA112------

V. NERASPOREENI DOBITAK115415.31599,52%567.84299,65%584.50399,66%

VI. GUBITAK DO VISINE KAPITALA118------

UKUPNI KAPITAL (I do VII)417.315100,00%569.842100,00%586.503100,00%

Struktura kapitala je relativni udio vlastitog kapitala,dugoronog u vlastitom kapitalu i u obavezama preduzea. Odluujui o formiranju strukture kapitala ili o finansijskoj poluzi finansijski menader bi trebao sljediti cilj maksimizacije vrijednosti preduzea.Tradicionalisti zagovaraju tezu da se podeavanjem odnosa duga i kapitala moe dobiti optimalna struktura kapitala koja generie minimalan troak kapitala firme, odnosnomaksimizira vrijednost dionica firme. Najvee uee akcionarskog kapitala u ukupnom kapitalu ostvareno je u 2006. godini i iznosi 0,48%. Takoe, u proteklom periodu nije bilo rasporeivanja dobitka tako da je ostvaren i nerasporeen dobitak.Evidentno je poveanje ukupnog kapitala iz godine u godinu.

2. Imovinski poloaj preduzea Adapter D.O.O. Brod

2.1. Struktura imovine

BILANS STANJA

u KM

P O Z I C I J A200620072008

IznosIznosIznos

A K T I V A

A. NEUPLAENI UPISANI KAPITAL------

B. STALNA IMOVINA617.82259,16%513.14834,40%1.027.88738,36%

I. Nematerijalna ulaganja------

II. Osnovna sredstva617.82259,16%513.14834,40%1.027.88738,36%

III. Dugoroni finansijski plasmani------

V. OBRTNA IMOVINA426.45440,84%968.13564,90%1.638.26061,14%

I. Zalihe93.9479,00%533.33535,75%769.74028,73%

II. Kratkorona potraivanja i plasmani276.24626,45%375.40225,16%827.53930,89%

1. Kratkorona potraivanja276.24626,45%375.40225,16%827.53930,89%

2. Kratkoroni plasmani------

III. Gotovinski ekvivalenti56.2615,39%59.3983,98%40.9811,53%

G. AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIENJA--10.4940,70%13.1970,49%

D. POSLOVNA IMOVINA1.044.276100,00%1.491.777100,00%2.679.344100,00%

. GUBITAK IZNAD KAPITALA------

E. POSLOVNA AKTIVA1.044.276100,00%1.491.777100,00%2.679.344100,00%

VANBILANSNA AKTIVA------

P A S I V A

A. KAPITAL 417.31539,96%569.84238,20%586.50321,89%

I. OSNOVNI KAPITAL2.0000,19%2.0000,13%2.0000,07%

1. Akcijski kapital - obine akcije------

2. Akcijski kapital - prioritetne akcije------

3. Udjeli drutva sa ogranienom odgovornou2.0000,19%2.0000,13%2.0000,07%

4. Ulozi------

5. Dravni kapital------

6. Zadruni udjeli------

7. Ostali kapital------

II. EMISIONA PREMIJA------

III. REVALORIZACIONE REZERVE------

IV. REZERVE IZ DOBITKA------

V. NERASPOREENI DOBITAK415.31539,77%567.84238,06%584.50321,82%

VI. GUBITAK DO VISINE KAPITALA------

B. DUGORONA REZERVISANJA86.2508,26%184.80912,39%--

V. OBAVEZE540.71151,78%635.41642,59%999.98937,32%

I. Dugorone obaveze56.3835,40%33.5102,25%34.8281,30%

II. Kratkorone obaveze484.32846,38%601.90640,35%965.16136,02%

G. PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIENJA--101.7106,82%1.092.85240,79%

D. POSLOVNA PASIVA1.044.276100,00%1.491.777100,00%2.679.344100,00%

VANBILANSNA PASIVA------

Imovinski poloaj preduzea ini aktiva. Strukturu aktive imajui u vidu dato preduzee ine: Stalna imovina koju u ovom sluaju ine osnovna sredstva, dugoroni finansijski plasmani, nematerijalna ulaganja, Obrtna imovina koja podrazumjeva zalihe, kratkorona potraivanja, kratkorone plasmane i gotovinske ekvivalente, Aktivna vremenska razgranienja i Vanbilansna aktiva (mada ona nema uee u poslovnoj aktivi).Pri analizi strukture ukupne aktive, ukupna aktiva se razdvaja na poslovnu aktivu i vanposlovnu aktivu.Sredstva su ono to kompanija upotrebljava u svakodnevnom poslovanju, dok obaveze i kapital predstavljaju izvore finansiranja tih sredstava. Vano je shvatiti da bilans stanja predstavlja finansijsku poziciju preduzea u datom momentu. Obrtna sredstva (imovina) su kratkorona sredstva koja mogu brzo i lako biti pretvorena u novac. Najbitnije stavke su gotovina, kratkorona potraivanja i plasmani, zalihe i inventar. Kratkorona potraivanja su obaveze koje kupci imaju prema kompaniji koja je predmet analize. Kratkoroni plasmani su najee plasmani u kratkorone hartije od vrijednosti kao to su komercijalni zapisi i ostale hartije od vrijednosti koje mogu u svakom trenutku biti unovene.

2.2. Stanje i efikasnost imovine

Efikasnost imovine, izraena kroz odnos ukupnog prihoda i prosjene poslovne imovine preduzea iznosi:

EFIKASNOST IMOVINE

U KM

P O Z I C I J AAOP200620072008

1. Ukupan prihod2812.174.5422.065.4632.031.391

2. Prosjena poslovna imovina(048)/2905.1901.268.0272.085.561

3. EFIKASNOST IMOVINE (1/2)2,4021,6280,974

REFERENTNA VRIJEDNOST - Efikasnost imovine (Vee od ...)0,0000,0000,000

Efikasnost imovine se dobija odnosom ukupnog prihoda i prosjene poslovne imovine. Prosjena poslovna imovina za 2006. godinu se dobija kada se zbir poslovne imovine iz 2005. i 2006. godine podijeli sa 2, za 2007. godinu uzima se zbir poslovne imovine iz 2006. i 2007. godine, a za 2008. godinu koeficijent se dobija kada se zbir poslovne imovine iz 2007. i 2008. godine stavi u odnos sa brojem 2.

U posmatranom preduzeu efikasnost imovine je izraena u 2006. godini koeficijentom 2,402, 2007. godine 1,628, a 2008. godine 0,974. Primjeuju se znaajane oscilacije ovog koeficijenta u 2007. godini.Ono to treba imati u vidu kod ovog koeficijenta je da u 2006. godini na 1 KM prosjene poslovne imovine ostvario se prihod od 2,402 KM, u 2007. godini na 1 KM prosjene poslovne imovine ovaj prihod je znaajno manji i iznosi 1,628 KM, a u 2008. godini iznosi 0,974 KM.

2.3. Koeficijenti obrta

Koeficijenti obrta i dani vezivanja obrtne imovine, zaliha i potraivanja su sljedei:

IMOVINSKI POLOAJ

u KM

P O Z I C I J AAOP200620072008

1. Prihodi od prodaje202,2062.174.5421.574.7292.003.826

2. Prosjena obrtna imovina(025)/2345.042697.295484.068

3. Prosjene zalihe(026)/2137.965313.641651.538

4. Prosjena potraivanja(033)/2175.703325.824601.471

5a. Koeficijent obrta obrtne imovine (1/2)6,3022,2584,145

5b. Dani vezivanja obrtne imovine5816288

6a. Koeficijent obrta zaliha (1/3)15,7615,0203,075

6b. Dani vezivanja zaliha2373119

7a. Koeficijent obrta potraivanja (1/4)12,3764,8333,331

7b. Dani vezivanja potraivanja2975109

Obrt imovine pokazuje brzinu obrta koja se izraava koficijentom obrta i brojem dana trajanja jednog obrta. Koeficijent obrta pokazuje koliko se puta obrtna imovina obrnula u periodu za koji se mjeri obrt, a broj dana trajanja obrta iskazuje koliko je dana trajao jedan obrt imovine.to je koeficijent obrta vii, a broj dana obrta manji efikasnost obrtne imovine je vea i obrnutoNajvei koeficijent obrta obrtne imovine ostvaren je u 2006. godini i iznosi 6,302. Za razliku od ostale dvije godine ovaj najvei koeficijent je donio vei koeficijent obrta, ali i time je doprinio poveanju uinaka i smanjenju obrtne imovine koja iznosi 484.068. Broj dana trajanja jednog obrta je najmanji u 2006. godini i iznosi 58 dana i moe se zakljuiti da nije dolo do bilo kakvih poremeaja niti do produenja faze angaovanja. Koeficijent zaliha se dobija iz odnosa prihoda od prodaje i prosjenih zaliha. Ovaj koeficijent nam pokazuje koliko se puta prosjene zalihe obrnu u toku godine.Kod koeficijenta obrta zaliha najvei koeficijent ostvaren je u 2006. godini i iznosi 15,761 i takoe u toj godini broj dana trajanja jednog obrta je najmanji i iznosi 23 dana.3. PRINOSNI POLOAJ PREDUZEA ADAPTERD.O.O. BROD

3.1. Struktura poslovnih prihoda i poslovnih rashoda

Struktura poslovnih prihoda i rashoda, kao i njihov meusobni odnos je sljedei:

POSLOVNI PRIHODI I RASHODI

u KM

P O Z I C I J A200620072008

Iznos%Iznos%Iznos%

Struktura poslovnih prihoda:

1. Prihodi od prodaje robe1.306.71660,09%647.43032,75%752.36337,55%

2. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga867.82639,91%927.29946,91%946.97747,26%

3. Prihodi od aktiviranja uinaka i robe--13.6900,69%--

4. Prihodi od premija, subvencija, dotacija i sl.------

5. Drugi poslovni prihodi------

6. Poveanje vrijednosti zaliha uinaka--388.43919,65%304.48615,20%

7. Smanjenje vrijednosti zaliha uinaka------

I. Poslovni prihodi (1 do 7)2.174.542100,00%1.976.858100,00%2.003.826100,00%

Struktura poslovnih rashoda:

1. Nabavna vrijednost prodate robe1.143.83659,30%518.05827,24%625.23531,23%

2. Trokovi materijala za izradu-388.44020,42%305.14515,24%

3. Trokovi ostalog materijala43.3352,25%33.7101,77%62.1443,10%

4. Trokovi goriva i energije307.32215,93%487.73925,64%517.66725,85%

5. Trokovi zarada, naknada zarada i ostali lini rashodi50.6902,63%77.8594,09%100.5145,02%

6. Trokovi proizvodnih usluga138.8527,20%121.3606,38%222.48311,11%

7. Trokovi amortizacije47.8732,48%79.2164,16%39.7881,99%

8. Trokovi rezervisanja2.0020,10%----

9. Nematerijalni trokovi194.88110,10%190.11910,00%129.3576,46%

10. Trokovi poreza--4.5840,24%--

11. Trokovi doprinosa1860,01%9010,05%--

II. Poslovni rashodi (1 do 11)1.928.977100,00%1.901.986100,00%2.002.333100,00%

III. REZULTAT POSLOVNIH AKTIVNOSTI (I - II)245.56574.8721.493

REFERENTNA VRIJEDNOST - Rezul. posl. aktivnosti (Vee od ...)000

IV. ODNOS POSL. PRIHODA I RASHODA (I / II)112,73%103,94%100,07%

REFERENTNA VRIJEDNOST - Odnos posl. prihoda i rashoda (Vee od ...)100%100%100%

V. RELATIVNA RAZLIKA POSL. PRIHODA I RASHODA ((I/II)-100%)12,73%3,94%0,07%

REFERENTNA VRIJEDNOST - Relativna razlika posl. prihoda i rashoda (Vee od ...)0,00%0,00%0,00%

Osnovni elementi bilansa uspjeha su prihodi i rashodi, ijim se vrednovanjem, a zatim i sueljavanjem utvruje finansijski rezultat kao primarni izraz i mjerilo uspjenosti, koji moe biti pozitivan (dobitak) i negativan (gubitak). Prihodi su poveanje ekonomske koristi tokom obraunskog perioda u obliku priliva ili poveanja sredstava ili smanjenja obaveza, to dovodi do poveanja kapitala, izuzev onih koja su povezana sa uplatama vlasnika kapitala. Prihodi potiu iz odreenih transakcija ili poslovnih dogaaja.

Rashodi su smanjenje ekonomskih koristi tokom obraunskog perioda u obliku odliva ili smanjenja sredstava ili stvaranja obaveza, to dovodi do smanjenja kapitala izuzev onih koja su povezana sa isplatama vlasnika kapitala.

3.1.1. Poslovni prihodi

Poslovni prihodi predstavljaju prihode koje preduzee ostvaruje iz redovnih aktivnosti i oni ine najvaniju komponentu ukupnih prihoda ba zbog toga to nastaju redovnim poslovanjem preduzea. Kod sagledavanja poslovnih prihoda mora se sagledati koji to prihodi ine najvei dio njihovih vrijednosti.

Prilikom analiziranja poslovnih prihoda iz 2006. godine, uoljivo je da najvei procenat ovih prihoda ine prihodi od prodaje roba 60,09%, zatim prihodi od prodaje proizvoda i usluga 39,91%.

Prilikom analiziranja poslovnih prihoda u 2007. godini u odnosu na prethodnu godinu smanjilo se uee prihoda od prodaje proizvoda i usluga 46,91%, a ovi prihodi i dalje ine najvei dio poslovnih prihoda, prihodi od prodaje robe su se smanjili u odnosu na prethodnu godinu, ali i dalje je njihov uticaj znaajan 32,75%, i poveanje vrijednosti zaliha uinaka 19,65%. Ostali prihodi su poveanje prihoda od aktiviranja uinaka i robe 0,69%.

U 2008. godini poveala se vrijednost prihoda od prodaje proizvoda i usluga 47,26%, kao i prihod od prodaje robe 37,55%. Poveanje vrijednosti zalihe uinaka je smanjeno u odnosu na 2007. godinu i iznosi 15,20%.

Ukupna vrijednost poslovnih prihoda je varirala iz godine u godinu. Najvei poslovni prihodi su evidentirani u 2006. godini u iznosu od 2.174.542 KM, a najnii u 2007. godini i iznosili su 1.976.858 KM. U 2008. godini vrijednost poslovnih prihoda bila je 2.003.826 KM to je za 26.968 KM vee od prethodne godine.

3.1.2. Poslovni rashodi

Najveu strukturu poslovnih rashoda u sve tri posmatrane godine ine nabavna vrijednost prodate robe i trokovi materijala za izradu.U 2006. godini nabavna vrijednost prodate robe imala je uee od 59,30%, a trokovi ostalog materijala 2,25%, znaajnije uee imali su i trokovi goriva i energije od 15,93%, trokovi proizvodnih usluga od 7,20%, i nematerijalni trokovi sa 10,10%. Ostali trokovi pojedinano imaju uee sa manje od 5% pa se nee posebno navoditi a prikazani su u tabeli.U 2007. godini smanjeno je uee nabavne vrijednosti prodate robe u strukturi poslovnih trokova i iznosi 27,24%, ali je zato poveano uee trokova energije i goriva koji u ovoj godini imaju 25,64% uea uposlovnim rashodima. U odnosu na prethodnu godinu smanjeni su i trokovi proizvodnih usluga na 6,38%, nematerijalni trokovi su se poveali i iznose 10,00%. Ostali trokovi imaju pojedinanu vrijednost manju od 5%.U 2008. godini povealo se uee nabavne vrijednosti prodate robe na 31,23%. Znaajnije uee u odnosu na prethodnu godinu imaju trokovi proizvodnih usluga11,11% i porast trokova goriva i energije ije je uee 25,85%, a ostali trokovi imaju pojedinano uee manje od 5%.Ukupni poslovni rashodi u toku 2006. godine su bili 1.928.977 KM, u 2007. godini su smanjeni na 1.901.986KM i 2008. godine su se opet poveali na 2.002.333 KM.Rezultat poslovnih aktivnosti u sve tri godine je bio dobitak ali je njegova vrijednost varirala iz godine u godinu. Dobar pokazatelj je to to su poslovni prihodi bili u sve tri godine vei od poslovnih rashoda jer je ovaj rezultat najvaniji s obzirom da je ishod redovnog poslovanja.U 2006. godini poslovni prihodi su bili za 12,73% vei od poslovnih rashoda, u 2007. godini taj odnos je manji i iznosi 3,94 % i konano u 2008. godini taj odnos se najvie smanjio u odnosu na 2007. godinu i iznosi 0,07%. Evidentna su odstupanja, odnosno varijacije u odnosima izmeu poslovnih prihoda i poslovnih rashoda

3.2. Struktura prihoda i rashoda

Odnos prihoda, rashoda i rezultata prema ukupnom prihodu preduzea je sljedei:

BILANS USJPEHA

u KM

P O Z I C I J AAOP200620072008

Iznos%Iznos%Iznos%

1. Poslovni prihodi2012.174.542100,00%1.976.85895,71%2.003.82698,64%

2. Finansijski prihodi252--88.6054,29%--

3. Ostali prihodi231----27.5651,36%

I PRIHODI REDOVNIH AKTIVNOSTI (1+2+3)2.174.542100,00%2.065.463100,00%2.031.391100,00%

4. Vanredni prihodi267------

5. Revalorizacioni prihodi269------

II UKUPNI PRIHODI (I+4+5)2.174.542100,00%2.065.463100,00%2.031.391100,00%

6. Poslovni rashodi2151.928.97788,71%1.901.98692,09%2.002.33398,57%

7. Finansijski rashodi2571100,01%1.4630,07%6.6210,33%

8. Ostali rashodi240--6.3080,31%4.1650,21%

III RASHODI REDOVNIH AKTIVNOSTI (6+7+8)1.929.08788,71%1.909.75792,46%2.013.11999,10%

9. Vanredni rashodi268------

10. Rashodi revalorizacije i priznavanja imparitetnih gubitaka270------

IV UKUPNI RASHODI (III+7+8)1.929.08788,71%1.909.75792,46%2.013.11999,10%

Prilikom analize prihoda posmatranog preduzea najvei iznos prihoda ine poslovni prihodi to je za preduzee od izuzetog znaaja. Evidentno je da vrijednost poslovnih prihoda iz godine u godinu opada i to nije dobro. U 2006. godini vrijednost poslovnih prihoda bila je 100,00% to je izuzetno dobar pokazatelj, da bi u 2007. godini ovaj procenat opao na 95,71% pa opet porastao u 2008. godini na 98,64%. Vrijednost finansijskih prihoda je oscilirao, u 2007. godini od 4,29%. Nasuprot tome ostali prihodi su opadali iz godine u godinu, a najvei su bili u 2008. godini i dostigli procenat od 1,36%.Koliko god da je ovaj procenat visok i da su prihodi ipak stvoreni, bilo bi bolje da je porasla vrijednost poslovnih prihoda, jer su ti prihodi ipak najvaniji sa aspekta efikasnog poslovanja preduzea.U posmatranom preduzeu je znaajno uee pojedinanih kategorija rashoda u ukupnom prihodu i ukupnog iznosa rashoda u ukupnom prihodu.Takoe, iz prethodne tabele moe se zakljuiti da ukupni rashodi uestvuju u ukupnim prihodima sa izrazito visokim procentima. Po njihovim iznosima gledajui tabelu sa prethodne strane oigledno je da najvee uee u strukturi ukupnih rashoda imaju poslovni rashodi i da njihova vrijednost iz godine u godinu varira, najvei iznos su imali 2008. godine, najnii 2006. godine i u toku 2007. godine su porasli u odnosu na 2006. godinu.

Iznos finansijskih rashoda opada iz godine u godinu, ali je najvei porast zabiljeen u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu, dok ostali rashodi nisu imali znaajnije uee u ukupnim rashodima.Na osnovu predhodhih pokazatelja moemo rei da je dobit koju je preduzee ostvarilo bila najvea u 2006. godini, jer je tada bilo najmanje uee ukupnih rashoda u ukupnim prihodima, dok u 2008. godini dobit je najmanja.

3.3. Profitabilnost preduzea

Odnos neto dobitka i ukupnog prihoda preduzea je sljedei:

BILANS USPEHA

u KM

P O Z I C I J AAOPIznos

200620072008

1. Dobitak/(Gubitak) pre oporezovanja275,276245.455155.70618.272

2. Porezi i doprinosi iz dobitka2778.8003.1801.612

3. Neto dobitak/(Gubitak)278,279,280236.655152.52616.660

4. Ukupan prihod2812.174.5422.065.4632.031.391

KOEFICIJENT PROFITABILNOSTI PREDUZEA (3/4)0,1090,0740,008

REFERENTNA VRIJEDNOST - Koef. profitabilnosti (Vee od ...)0,0000,0000,000

Profitabilnost se definie kao uspjenost poslovanja. Poslovni uspjeh se moe izraziti na nekoliko naina. Ako je rije o razlici prihoda i rashoda uspjeh se izraava bilansnim dobitkom ili gubitkom, a ukoliko je rije o razlici vrijednosti trokova i uinaka uspijeh se izraava kalkulativnim dobitkom, a ukoliko je razlika izmeu prihoda i rashoda onda se izraava novanim tokom. Pokazatelj profitabilnosti zahtjeva analitiko ispitivanje uticaja: visine prihoda, rashoda na finansijski rezultat ili bolje reeno stopu profitabilnosti prihoda. Koeficijent profitabilnosti dobija se iz odnosa neto dobitka (gubitka) i ukupnog prihoda. Referentna vrijednost ovog koeficijenta iznosi 0,000 i to je koeficijent profitabilnosti preduzea vei od ove vrijednosti to je i njegov poslovni poloaj kvalitetniji. U periodu od 2006.-2008. godine preduzee je bilo profitabilno tj. uspjeno je poslovalo. U 2006. godini vrijednost ovog koeficijenta je 0,109 to znai da se na 1,000 KM ukupnog prihoda dobije 0,109 KM ukupnog profita.U 2007. godini vrijednost ovog koeficijenta je 0,074 to znai da se na 1,000 KM ukupnog prihoda dobije 0,074 KM ukupnog profita.U 2008. godini vrijednost koeficijenta je 0,008 odnosno na 1,000 KM ukupnog prohoda se dobije 0,008 KM ukupnog profita.

3.4. Rizik ostvarenja finansijskog rezultata

Rizici ostvarenje finansijskog rezultata preduzea su sljedei:

RIZIK OSTVARENJA FINANSIJSKOG REZULTATA

u KM

P O Z I C I J A200620072008

1. Poslovni prihodi2.174.542,001.976.858,002.003.826,00

2. Varijabilni rashodi1.494.493,001.427.947,001.510.191,00

3. Mara pokria (1 - 2)680.049,00548.911,00493.635,00

4. Fiksni i preteno fiksni rashodi434.484,00474.039,00492.142,00

5. Rashodi kamata110,001.463,006.621,00

6. Poslovni rezultat (3 - 4)245.565,0074.872,001.493,00

7. Bruto finansijski rezultat (6 - 5)245.455,0073.409,00(5.128,00)

8. FAKTORI RIZIKA :

8.1. Poslovnog (3/6)2,7697,331330,633

8.2. Finansijskog (6/7)1,0001,020(0,291)

8.3. Ukupnog (8.1. * 8.2.)2,7717,477(96,214)

9. Koeficijent mare pokria (3/1)0,3130,2780,247

10. Potreban poslovni prihod za ostvarenje neutralnog poslovnog dobitka (4/9)1.389.3171.707.2131.997.765

11. Stopa elastinosti ostvarenja neutralnog poslovnog dobitka ((110)/1)10036,11%13,64%0,30%

12. Potreban prihod za ostvarenje neutralnog dobitka redovne aktivnosti (4+5)/91.389.6691.712.4822.024.642

13. Stopa elastinosti ostvarenja neutralnog dobitka redovne aktivnosti ((112)/1)10036,09%13,37%(1,04%)

U ovu analizu ukljueni su poslovni prihodi i poslovni rashodi, kao i finansijski prihodi i rashodi, odnosno finansijski rezultat iz redovnog poslovanja. Na osnovu ovih podataka izraunata je mara pokria koja se dobija kao razlika izmeu poslovnih prihoda i varijabilnih rashoda, zatim izraunat je poslovni rezultat, koji se dobija kao razlika izmeu mare pokria i fiksnih i preteno fiksnih rashoda, takoe je izraunat i bruto finansijski rezultat kao razlika izmeu poslovnog rezultata i neto rashoda finansiranja. Na osnovu dobijenih vrijednosti mare pokria, poslovnog rezultata i bruto finansijskog rezultata utvreni su faktori poslovnog, finansijskog i ukupnog rizika. Da bismo mogli na pravi nain da objasnimo rizik ostvarenja finansijskog rezultata kroz njegove pokazatelje, neophodno je imati u vidu nekoliko injenica:1. to je mara pokria via, te to su fiksni ( i preteno fiksni) rashodi nii, koeficijent poslovnog rizika je nii, a stopa elastinosti ostvarenja neutralnog poslovnog rezultata via.2. to je poslovni dobitak vii, te to su neto rashodi finansiranja nii, koeficijent finansijskog rizika je nii, a stopa ostvarenja neutralnog rezultata redovne aktivnosti via.Faktor poslovnog rizika utvruje se iz odnosa mare pokria i poslovnog rezultata, a u osnovi on pokazuje koliko se bre mjenja poslovni rezultat nego to se mjenja mara pokria.Kod posmatranog preduzea faktor poslovnog rizika u 2008. godini je najvii i iznosi 330,633, to znai da e svaka promjena mare pokria od jedan izazvati promjenu poslovnog rezultata za 330,633. Preduzeu je povoljnije kada je faktor poslovnog rizika nii, jer u suprotnom, smanjenje mare pokria izaziva vee smanjenje poslovnog rezultata. Faktor finansijskog rizika najmanju vrijednost ima u 2006. godini i iznosi 1,000. Koeficijent je najnii u posmatranoj godini zbog toga to su rashodi kamata najnii.Faktor ukupnog rizika je najnii u 2006. godini i iznosi 2,771, to i odgovara preduzeu. Preduzee je zainteresovano da faktor ukupnog rizika bude to nii, a njegova visina zavisi od visine faktora poslovnog i finansijskog rizika. Tako da, ako preduzee smanji faktor poslovnog i finansijskog rizika, odmah e smanjiti i faktor ukupnog rizika.to je stopa elastinosti ostvarenja neutralnog poslovnog dobitka via to je manja verovatnoa da e preduzee ostvariti negativan poslovni rezultat. U 2006. godini posmatrarna stopa je najvia i iznosi 36,11%, to znai kada bi se poslovni prihod smanjio za 36,11%, tada bi se poslovni prihodi izjednaili sa poslovnim rashodima.U 2006. godini stopa elastinosti ostvarenog neutralnog dobitka redovne aktivnosti je visoka i iznosi 36,09%. To znai da ako bi se poslovni prihod u 2006. godini smanjio za 36,09% poslovni prihod bi se izjednaio sa rashodima redovne aktivnosti, a dobitak redovne aktivnosti bi bio jednak nuli.

3.5. Rentabilnost

Stopa neto prinosa na sopstveni, ukupni i investirani kapital je sljedea:

RENTABILNOST

U KM

P O Z I C I J AAOP200620072008

1. Neto dobitak / (gubitak)236.655152.52616.660

2. Rashodi kamata1101.4636.621

3. NETO PRINOS NA UKUPAN KAPITAL (1+2)236.765153.98923.281

4. Prosean sopstveni kapital2.0002.0002.000

5. Prosean ukupan kapital298.988493.579578.173

6. Prosean investirani kapital370.304674.055704.746

7. Rentabilnost sopstvenog kapitala (1/4)10011832,75%7626,30%830,00%

REFERENTNA VRIJEDNOST Rentabilnost sopstvenog kapitala (Vee od ...)0,00%0,00%0,00%

8. Rentabilnost ukupnog kapitala (1/5)10079,15%30,90%2,88%

REFERENTNA VRIJEDNOST - Rentabilnost ukupnog kapitala (Vee od ...)0,00%0,00%0,00%

9. Rentabilnost investiranog kapitala (3/6)x10063,94%22,85%3,30%

REFERENTNA VRIJEDNOST - Rentabilnost investiranog kapitala (Vee od ...)0,00%0,00%0,00%

Merenje i analiza rentabilnosti vri se sa stanovita ukupnog kapitala, sopstvenog kapitala i investiranog kapitala. Rentabilnost sopstvenog kapitala se dobije kada se u odnos stavi neto dobitak sa prosenim sopstvenim kapitalom i taj iznos pomnoi sa 100,00. Ovo znai da je rentabilnost sopstvenog kapitala uslovljena visinom neto dobitka i visinom sopstvenog kapitala.

Rentabilnost sopstvenog kapitala je najvia u 2006. godini i iznosi 11832,75% to je zbog injenice to je neto dobitak u posmatranoj godini na veoma visokom nivou. Rentabilnost sopstvenog kapitala u 2007. godini je nia zbog smanjenja neto dobitka i iznosi 7626,30%, a najnia je u 2006. godini kada iznosi 11832,75%.

Rentabilnost ukupnog kapitala se dobija na osnovu odnosa neto dobitka i prosenog ukupnog kapitala. Dobijeni pokazatelji nam govore da dolazi do pada rentabilnosti ukupnog kapitala iz godine u godinu, tako da je najbolja rentabilnost ostvarena u 2006. godini kada iznosi 63,94%.

Rentabilnost investiranog kapitala se dobija tako to se u odnos stave neto dobitak i prosean investirani kapital. Investirani kapital ine sopstveni kapital i dugorone obaveze.Rentabilnost investiranog kapitala se posmatrano po godinama samnjivala u 2006. godini iznosi 63,94%, zatim 2007. godini iznosi 22,85%, i u 2008. godini biljei najmanju vrijednost od3,30%.

4. Z-SCORE I ZETA ANALIZAR.br.OPIS200620072008

1.Kapital417.315569.842586.503

2.Ukupna aktiva1.044.2761.491.7772.679.344

1 (1/2)0,4150,3810,218

3.Neto dobit236.655152.52616.660

4.Ukupna aktiva1.044.2761.491.7772.679.344

2 (3/4)0,2260,1020,006

5.Bruto dobit245.455155.70618.272

6.Ukupna aktiva1.044.2761.491.7772.679.344

3 (5/6)

0,2350,1040,007

7.Trina vrijednost kapitala417.315569.842586.503

8.Ukupne obaveze540.711635.416999.989

4 (7/8)

0,7720,8970,586

9.Prihodi od prodaje2.174.5421.976.8582.003.826

10.Ukupna aktiva1.044.2761.491.7772.679.344

5 (9/10)

2,0821,3250,748

'' Z ''Z= 1,21+ 1,42 + 3,33 + 0,64 + 1,05

4,452,471,02

ZETAZ= 0,0121 + 0,0142 + 0,0333 + 0,0064 + + 0,99952,101,330,75

ZETA analiza (engl. ZETA analysis) je model ocjenjivanja kreditne sposobnosti, boniteta zajmoprimca. Nastala je na bazi istraivanja da li e preduzee u budunosti bankrotirati ili nee bankrotirati u drugoj polovini dvadesetog vijeka u SAD. ZETA analiza kombinuje klasine mjere uspjenosti poslovanja, analizu bilansa stanja i bilansa uspjeha, s diskriminaciskom analizom, metodom multivarijantne statistike. Model ukljuuje kao objanjavajue varijable pokazatelja, npr. profitabilnost, stabilnost prihoda, likvidnost, sposobnost servisiranja duga.

Predvianje finansijskih izvjetaja kao metoda finansijske analize sastoji se u predvianju finansijskih izvjetaja preduzea, u stabilnim uslovima poslovanja, za period 1, 5 ili 10 godina. Projekcija se radi na temelju pretpostavki potencijalnog dunika ili povjerioca. Najee se sastoji od planiranog cash flow-a, planiranog bilansa stanja i uspjeha, koji se mogu uporediti s razliitom detaljnou pojedinihpozicija. Modelukljuujekaoobjanjavajuevarijablepokazatelja, npr. profitabilnost, stabilnostprihoda, likvidnost, sposobnostservisiranjaduga.

Izraz Z - skore ili Zeta analiza sastoji se od 5 pokazatelja, koji se mnoe sa koeficijentom, a potom sabiraju.Z=0,012X1+0,014X2+0,033X3+0,006X4+0,01X5Pri emu je:X1 = tekua aktiva/ukupna aktiva,X2 = zadrana dobit/ukupna aktiva, X3 =operativna dobit/ukupna akti,X4 = trina vrijednost trajnog kapitala/knjigovodstvena vrijednost ukupnih dugova,X5 = prihod od prodaje/ukupna aktiva.

Ako je Z>2,99 preduzee posluje veoma dobro i ima blistavu budunost.Ako je Z