UNIVERZITET SINERGIJA FAKULTET ZA BEZBJEDNOSTI I ZATITU Banja Luka

MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA Seminarski rad -Postupak prema maloljetnicima u sukobu sa zakonom

MENTORProf. dr Ostoja Krsti Banja Luka, maj 2010.

STUDENTStojakovi Darko

index br. 242/07

SADRAJ Uvod.................3 Maloljetniko pravosue............................................................4 Starosna granica krivine odgovornosti................................................5 Krivini poloaj maloljetnika.............................................5 Alternativni oblik reakcije na maloljetniku delinkvenciju................6 Vaspitne preporuke.................................................................................7 Krivine sankcije prema maloljetnim delinkventima..........................8 Vaspitne mjere.........................................................................................8 Disciplinske mjere...................................................................................8 Vaspitne mjere pojaanog nadzora.......................................................9 Zavodske vaspitne mjere.......................................................................11 Maloljetniki zatvor...............................................................................14 Mjere bezbjednosti..................................................................................16 Osnovne karakteristike krivinog postupka prema maloljetnicima...17 Zakljuak..............................................20 L I T E R A T U R A ...............................................................................21

2

U V OD

Historijski gledano, u oblasti krivinog prava veoma rano je dolo do respektovanja starosnog uzrasta uinitelja krivinog djela u pogledu njihovog pravnog tretiranja. U sutini se eljelo obezbjediti drugaije tretiranje uinitelja krivinih djela koji se nalaze u procesu razvoja ili drugaije reeno, u procesu biopsihkog sazrijevanja i drutvenog formiranja. Prodor pedagokih i psiholokih ideja u oblasti krivinog prava, kada su u pitanju maloljetnici, rezultirao je drugaijim tretmanom maloljetnih uinitelja krivinih djela i sankcija koje su prema njima primjenjivane. Vremenom se mladi izdvajaju u posebnu kategoriju krivinopravnih subjekata. Danas je malo zemalja koje nemaju posebne propise o krivinopravnom poloaju maloljetnika. Ovi propisi su najee sastavni dio krivinih zakonika, a savremena zakonodavstva u razvijenim zemljama imaju potpuno odvojene propise o regulisanju krivinopravnog poloaja maloljetnika. Meutim, bez obzira na to da li je maloljetniki status rijeen u okviru opteg krivinog zakonodavstva ili je regulisan posebnim zakonodavstvom, u oba sluaja moraju se odrediti starosne granice maloljetnika.Pojam maloljetnika delikvencija ima dva konstituivna elementa i to maloljetnike i delikventno ponaanje delikvenciju, i zato je neophodno da se oba konstituitivna elementa detaljnije obrazloe.

3

MALOLJETNIKO PRAVOSUE ILI PRAVOSUE ZA MALOLJETNIKEPojam maloljetniko pravosue, ili pravosue za djecu, najee obiljeava sistem za djecu za koju se tvrdi, ili je utvreno da su uinila neko krivino djelo, i sistem koji u naelu definie zatitu i promovisanje prava djeteta na pravedni tretman. Osnovna karaktertistika maloljetnikog pravosua je da se ne bavi samo tretmanom djece koja su prekrila neku zakonsku odredbu (koja su u sukobu sa zakonom), ve se bavi i uzrocima koji dovode do injenja prestupa, kao i mjerama prevencije takvog ponaanja. U oblasti maloljetnikog pravosua postoje dva osnovna polja djelovanja, i to: - prevencija i - zatita. Prevencija ima za cilj da sprijei da djeca dou u sukob sa zakonom i na taj nain uu u sistem krivinog pravosua. Pretpostavka dobre prevencije je otkrivanje uzroka zbog kojih djeca ine prestupe i tako kre zakonske norme. Uzroci koji maloljetnike dovode do delinkventnog ponaanja su vrlo kompleksni, a esto su posljedica istovremenog djelovanja vie faktora koji su vezani za linost maloljetnika i socijalne uslove, kao to su siromatvo, razorena porodica, nedostatak roditeljskog staranja, pritisak vrnjaka, nedostatak obrazovnih ustanova, nemogunost zapoljavanja itd. Za prevenciju uzroka koji dovode do maloljetnike delinkvencije potreban je niz socijalnih i ekonomskih mjera i intervencija koje e se usmjeriti na smanjenje siromatva, otvaranje radnih mjesta, poboljanje obrazovanja, pomo porodici, itd. Rad na podruju zatite usmjeren je prema zatiti mladih koji su ve uinili neko krivino djelo i tako doli u sukob sa zakonom. Rad sa ovom populacijom mladih prvenstveno je usmjeren ja njihovom odvraanju da ponovo kre zakon, i na unapreivanju njihove rehabilitacije i bezbolne reintegracije u drutvo. Programi i projekti koji se koncentriu na zatitu, obino ukljuuju jedan ili vie od sljedeih segmenata: - zalaganje za pravne reforme, kako bi se osigurala harmonizacija zakonodavstva u zemlji sa meunarodnim standardima i smjernicama o maloljetnikom pravosuu; - edukacija i programi usmjereni na veu informiranost o pitanjima maloljetnikog pravosua za kljune predstavnike vlasti, organe krivnog pravosua i graansko 4

drutvo; - projekti preusmjeravanja, s ciljem odvraanja djece od ulaska u kanjivu zonu, i rjeavanje konflikata u okviru lokalne zajednice; - zalaganje za striktno provoenje meunarodnih i, tamo gdje je to relevantno, nacionalnih standarda za tretman djece u sistemu krivinog pravosua, kako bi se osigurao odgovarajui tretman maloljetnika, njihova zatita i priprema za integraciju u drutvo. Maloljetniko pravosue ima za cilj stvaranje, odnosno uspostavljanje pravednog i humanog sistema pravosua za djecu koje: - je zasnovano na pravima djeteta; - primjenjuje principe restorativnog pravosua; - stavlja najbolji interes djeteta na prvo mjesto; - fokusirano je na prevenciju kao primarni cilj; - primjenjuje zatvaranje kao posljednju raspoloivu mjeru i u najkraem trajanju, vodei rauna o uiniocima na rtvu i zajednicu. Sistem maloljetnikog pravosua sainjavaju brojne komponente i to: osobe koje su u njega ukljuene, nain rada, procedure, objekti itd. Restorativna pravda Restorativna pravda, odnosno popravljanja tete nanesene pojedincima, prvenstveno je usmjerena na zamjenjivanje tradicionalnog pravosudnog sistema. Najprihvaeniju definiciju restorativne pravde dao je Marshall. Po njemu, restorativna pravda je proces u kojem se sastaju dvije stranke koje su na bilo koji nain dotaknute krivinim djelom kako bi nale zajedniki odgovor na pitanje posljedica krivinog djela i njegovog uinka na budunost.Restorativna pravda ima za cilj i zatitu prava rtve, odnosno popravljanje tete koja joj je nainjena i ukljuenje zajednice u proces nadoknade. Posebna vrijednost restorativne pravde je u tome to maloljetni delinkventi ne ulaze u pravosudni sistem, ime se izbjegava stigmatizacija i neeljene posljedice koje ona donosi. Starosna granica krivine odgovornosti Starost uinitelja krivinog djela je bitna komponenta krivine odgovornosti. Sutina odreivanja granice krivine odgovornosti je u tome da uinitelj krivinog djela preko odreene starosne granice moe krivino odgovarati, kao i da odreena starosna dob zahtijeva i neke zakonom normirane posebnosti krivinopravnog poloaja uinitelja krivinog djela. Odreivanje granice krivine odgovornosti zagovara se prvenstveno zbog elje da se 5

zvanino odredi uzrast djeteta do kojeg dijete nije odgovorno za krenje zakona. Odredbe krivinog zakona moe kriti svako, bez obzira na starosnu dob, ali istovremeno, svako nije odgovoran za to krenje. U Pekinkim pravilima u Pravilu 4. se kae: U pravnim sistemima koji poznaju pojam minimalnog uzrasta za krivinu odgovornost maloljetnika, ta granica nee biti vezana za suvie rani uzrast, imajui u vidu emotivnu, mentalnu i intelektualnu zrelost. Krivinopravni poloaj maloljetnika Organizacija institucija koje rjeavaju konkretne sluajeve maloljetnike delinkvencije svodi se na sljedee organizaciono-institucionalne modele: - Osnivanje posebnih sudova za maloljetnike. Ovi sudovi su potpuno odvojeni od redovnih sudova i imaju kadar koji je specijalizovan za rad sa maloljetnicima. - Formiranje porodinih sudova u ijoj su nadlenosti svi problemi koji proistiu iz porodinih odnosa. U okviru ovih sudova formiraju se posebna odjeljenja za pitanja vezana za probleme uinjenih krivinih djela od strane maloljetnika. - Podjela nadlenosti izmeu sudova i drugih organa van pravosudnog sistema, najee socijalnih slubi. Na ovaj nain se omoguava da se postupak prema maloljetnim uiniteljima krivinog djela, a zavisno od postojanja odreenih uslova, moe voditi pred sudom, ili pred specijalnim organom. - Formiranje posebnih odjeljenja za maloljetnike u okviru redovnih sudova, ili da u krivinom odjeljenju redovnih sudova postoji posebno imenovan sudija koji se bavi krivinim djelima maloljetnika. Maloljetni uinitelji krivinih djela u bosansko-hercegovakom zakonodavstvu imaju poseban krivino-pravni poloaj. Savremeni krivinopravni status maloljetnih delinkvenata nastao je iz uvjerenja da e se kroz izgradnju posebne kriminalne politike prema ovoj kategoriji uspjenije suzbijati njihovo asocijalno ponaanje. Svi krivini zakoni u BiH razlikuju 2 kategorije maloljetnika, i to: mlae (od navrenih 14-16 godina ivota) i starije (od navrenih 16-18 godina ivota). Pored ove dvije kategorije, krivini zakoni u BiH poznaju i kategoriju mlaih punoljetnika (od navrenih 18-21 godine ivota). Osnovni cilj krivinog zakonodavstva u BiH je pomo maloljetnom uinitelju krivinog djela u vaspitanju, prevaspitavanju, i obezbjeivanju njegovog pravilnog razvoja. U sutini, maloljetniko pravosue prvenstveno je usmjereno na mjere koje e biti mjere socijalizacije bez prinude i ograniavanja slobode. Ovim mjerama se eli pomoi maloljetniku kroz poveanu brigu i nadzor, te otklanjanjem prepreka koje se javljaju u njegovom razvoju. 6

Upravo zbog toga se maloljetniko pravo znaajno razlikuje od krivinog prava koje se primjenjuje za punoljetne uinitelje krivinog djela. 1. Alternativni oblik reakcije na maloljetniku delinkvenciju Konvencija o pravim djeteta i drugi meunarodni dokumenti i standardi u oblasti maloljetnike delinkvencije i pravosua insistiraju na uvoenju jednog novog, alternativnog modela reakcije na delinkvenciju maloljetnika. Sutina ovog modela je da maloljetnik ne ulazi u sistem krivinog pravosua uvijek kada je to mogue, i da primjenom mjera koje ne dovode do stigmatizacije utjeu na maloljetnika da vie ne ini krivina djela. Ovaj model se zove diverzioni model ili model preusmjeravanja. Diverzija daje dobre rezultate naroito kod primarnih uinitelja krivinih djela, odnosno onih maloljetnika koji su prvi put uinili krivino djelo. Neki primjeri diverzionih mjera u nekim zemljama obuhvataju: - opomene od strane policije - posredovanje, pri emu se koriste obueni posjednici - savjetovanje, koje obavlja socijalni radnik, te razliiti kursevi o ivotnim vjetinama i sposobnostima. U Bosni i Hercegovini su u krivino zakonodavstva uvedene vaspitne preporuke, kao alternativni oblik reakcije na maloljetniku delinkvenciju.

A. Vaspitne preporuke Vaspitne preporuke pojavile su se u krivinom zakonodavstvu kao izraz potrebe i savremenih nastojanja da se prema maloljetnicima primjenjuju alternativni oblici drutvene reakcije bez uvoenja u krivini postupak, tzv.diverzioni model. Ove preporuke u prvom redu su usmjerene na pomo maloljetniku u vaspitanju, prevaspitanju i boljoj socijalnoj integraciji, uz izbjegavanje stigmatizacije.Takoer, cilj odgojnih preporuka je da se u reagovanju na delinkventno ponaanje mladih da prednost vansudskim oblicima intervencije u sluajevima gdje se ne radi o tekim krivinim djelima. Vaspitne preporuke prema maloljetniku moe primjeniti tuilac ili sudija za maloljetnike. Da bi se vaspitna preporuka primijenila neophodni su:priznanje krivinog djela od strane maloljetnika i njegova izraena spremnost za pomirenje sa oteenim Svrha vaspitnih preporuka je da se ne pokree krivini postupak, te da se primjenom ovih preporuka utjee na maloljetnika da ubudue ne ini krivina djela.

Vrste vaspitnih preporuka U skladu sa krivinim zakonima u BiH postoje sljedee vaspitne preporuke: 1. lino izvinjenje oteenom, 7

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

naknada tete oteenom, redovno pohaanje kole, rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice, prihvatanje odgovarajueg zaposlenja, smjetaj u drugu porodicu, dom ili ustanovu, lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi, posjeivanje vaspitnih, obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita.

Izbor vaspitnih preporuka Kod izbora preporuka tuilac ili sudija za maloljetnike uzee u obzir sveukupne interese maloljetnika ili oteenog. Pri tome e se posebna panja posvetiti da se primjenjenim vaspitnim preporukama ne dovede u pitanje redovno kolovanje maloljetnika ili njegov rad. Vaspitne preporuke mogu trajati najvie godinu dana, i u toku njihovog izvravanja mogu se zamijeniti drugom vaspitnom preporukom ili ukinuti. Izbor i primjena vaspitnih preporuka vri se u saradnji sa roditeljem/starateljem i organom starateljstva, odnosno centrom za socijalni rad. Izvrenje vaspitnih preporuka U izvrenju vaspitnih preporuka postoji dosta tekoa. 70% anketiranih tuitelja na podruju FBiH u etverogodinjem periodu, od kada su vaspitne preporuke zakonom predviene, nije izreklo vaspitnu preporuku. Tuitelji i sudije imaju pozitivan stav prema vaspitnim preporukama, ali naglaavaju da se vaspitne preporuke ne izriu zbog nedostatka razraenih proceduralnih uputstava i potrebne infrastrukture za njihovo provoenje. Jedna od tekoa provoenja vaspitnih preporuka je to zakon nije precizno definisao sprovoenje ovih preporuka, to nije razraena metodologija njihove primjene i to centri za socijalni rad nisu dobili potrebna uputstva i edukaciju. Posljedica ovih nedostataka je injenica da centri za socijalni rad nikada nisu bili ukljueni u provoenje ove. 2. Krivine sankcije prema maloljetnim delinkventima Maloljetnim uiniteljima krivinih djela prema vaeim krivinim zakonima u Bosni i Hercegovini mogu se izrei sljedee krivine sankcije: vaspitne mjere, kazna maloljetnikog zatvora i mjere bezbjednosti.Maloljetniku koji je u vrijeme izvrenja krivinog djela navrio 14, a nije navrio 16 godina ivota (mlai maloljetnik) mogu se izrei samo vaspitne mjere. Maloljetniku koji je u vrijeme izvrenja krivinog djela navrio 16, a nije navrio 18 godina ivota (stariji maloljetnik), mogu se izrei vaspitne mjere pod uslovima predvienim krivinimzakonom, a izuzetno mu se moe izrei kazna maloljetnikog zatvora.

8

Maloljetniku se mogu izrei i mjere bezbjednosti pod uslovima koje predvia krivini zakon. Maloljetniku se ne mogu izrei sudska opomena ili uslovna osuda.U BiH kazna maloljetnikog zatvora je krivina sankcija koja se izrie samo izuzetno i to starijim maloljetnicima, uzrasta od 16 do 18 godina ivota. A. Vaspitne mjere Vaspitne mjere se u prvom redu izriu radi pruanja zatite i pomoi maloljetnim uiniteljima krivinog djela, vrenjem nadzora nad njima, njihovim strunim osposobljavanjem i razvojem njihove line odgovornosti, sa osnovnim ciljem da se obezbijedi njihovo vaspitanje, prevaspitanje i pravilan razvoj. Okolnosti koje se moraju uzeti u obzir su: uzrast maloljetnika, stepen njegove duevne razvijenosti, njegova psihika svojstva, sklonosti, motivi zbog kojih je izvrio krivino djelo, porodine prilike i sredina u kojoj ivi, da li je ranije dolazio u sukob sa zakonom i da li mu je izircana neka od vaspitnih mjera ili kazna maloljetnikog zatvora ako se radi o starijem maloljetniku. Vaspitne mjere su grupisane po svojoj teini u tri osnovne kategorije: 1.) Disciplinske mjere, 2.) Mjere pojaanog nadzora i 3.) Zavodske mjere. 1. Disciplinske mjere Disciplinske mjere su prvenstveno vaspitnog karaktera, i poduzimaju se prema maloljetnom uinitelju krivinog djela prema kojem nije potrebno preduzimati trajnije mjere vaspitanja, odnosno prema osobi ije ponaanje nije posljedica veeg stepena vaspitne zaputenosti.U pogledu vrste disciplinskih mjera postoje odreene razlike u KZ BiH i KZ FBiH u odnosu na KZ RS. Tako KZ BiH i KZ FBiH imaju samo jednu disciplinsku mjeru: upuivanje u disciplinski centar. U KZ RS postoje dvije disciplinske mjere, i to: ukor i upuivanje u disciplinski centar. U KZ FBiH koji je vaio do 2003.godine, odnosno do stupanja na snagu novog KZ FBiH, postojala je disciplinska mjera ukora koja se esto primjenjivala a.) Ukor predstavlja najlaku vaspitnu mjeru i sastoji se u prijekoru maloljetnika zbog uinjenog krivinog djela i opomeni da ubudue ne vri krivina djela. Sudski ukor se izrie u sluajevima kada prema maloljetniku nije potrebno preduzimati trajnije mjere prevaspitanja, a kada je sredina u kojoj ivi maloljetnik takva da ga iz nje ne treba izdvajati, jer ne vri kriminogeni uticaj. Osnovni cilj ove disciplinske mjere jeste da se maloljetnom uinitelju krivinog djela u prvom redu ukae na cjelokupnu tetnost njegovog postupka kao i na posljedice koje mogu proizai ako se krivino djelo ponovi, prvenstveno u smislu izricanja drugih krivinih sankcija. Ukor se moe izrei svakom maloljetniku za koga se ocijeni da e se ovom mjerom postii eljeni cilj, bez obzira da li se radi o mlaem ili starijem 9

maloljetniku i vrsti uinjenog krivinog djela.Pri izricanju ove mjere veoma je vano da se maloljetniku obavezno ukae na tetnost postupka kako po njega samog tako i po drutvo u cjelini. U praksi u RS ova mjera se esto izrie, posebno primarnim uiniteljima krivinog djela, jer ne zahtijeva angaman nijedne institucije u njenom provoenju. Praksa pokazuje da se ova mjera esto izricala i u FBiH do 2003.godine, kada je stupanjem na snagu novog Krivinog zakona ova mjera izbaena. b.) Upuivanje u disciplinski centar za maloljetnike Sud e izrei vaspitnu mjeru upuivanja u disciplinski centar za maloljetnike kada je potrebno da se odgovarajuim kratkotrajnim mjerama utjee na linost i ponaanje maloljetnog uinitelja krivinog djela. Iako je boravak u disciplinskom centru kratkotrajan, treba biti usmjeren na pedagoki i socijalni rad sa maloljetnikom. Trajanje ova mjere je ogranieno. Tako sud moe uputiti maloljetnika u disciplinski centar za maloljetnike: - na odreen broj sati tokom dana blagdana, ali najvie etiri uzastopna dana blagdana, - na odreeni broj sati tokom dana, ali najdue u trajanju do jednog mjeseca, - na neprekidni boravak tokom odreenog broja dana, ali ne due od dvadeset dana. Pri odluivanju koji e oblik ove vaspitne mjere primjeniti, odnosno izrei, sud mora da vodi rauna o kolskim i drugim obavezama maloljetnika, odnosno da zbog njenog izvrenja maloljetnik ne izostane s redovne kolske nastave ili posla. 2. Vaspitne mjere pojaanog nadzora Mjere pojaanog nadzora izriu se maloljetnicima prema kojim treba preduzeti trajnije mjere vaspitanja, prevaspitanja ili lijeenja. Krivinim zakonima u Bosni i Hercegovini predviene su tri vaspitne mjere pojaanog nadzora: a.) Pojaan nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja; b.) Pojaan nadzor u drugoj porodici; c.) Pojaan nadzor organa socijalne zatite. a.) Pojaan nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja Mjera pojaanog nadzora od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja moe se izrei u onim sluajevima u kojima je maloljetnik uinio krivino djelo jer su roditelj, usvojitelji ili staratelj propustili da vre nadzor nad maloljetnikom, a pri tom su u mogunosti da vre nadzor.Shodno zakonskim odredbama za primjenu ove vaspitne mjere odluujue su dvije okolnosti, i to:

10

- postojanje krivinog djela koje je uinio maloljetnik zbog njegove vaspitne zaputenosti, koja je posljedica nedovoljne brige i nadzora nad njegovim ponaanjem, - i mogunost roditelja, usvojitelja ili staratelja da, i pored prethodno proputenog nadzora i brige, ubudue vre nadzor nad maloljetnikom. Izricanjem ove mjere maloljetnik ostaje u svojoj porodici, a najznaajniju ulogu u izvrenju ove mjere preuzima roditelj, usvojitelj ili staratelj. b.) Pojaan nadzor u drugoj porodici Ako roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu u mogunosti da maloljetnika pojaano nadziru ili ako se od njih takav nadzor ne moe opravdano oekivati, sud e maloljetniku izrei vaspitnu mjeru pojaanog nadzora u drugoj porodici koja je voljna da primi maloljetnika i koja ima mogunosti da ga pojaano nadzire. Dakle, izricanjem ove mjere maloljetnik koji je izvrio krivino djelo predaje se drugoj porodici da nad njim vri pojaan nadzor. Porodica u koju se smjeta maloljetnik moe biti svaka porodica, tako da u obzir mogu doi i srodnike i nesrodnike porodice. Najvanije je da ova porodica eli primiti maloljetnika i da je u mogunosti da nad njim vri pojaan nadzor.Izbor porodice u koju e se smjestiti maloljetnik, sud vri na osnovu prethodno sprovedenog ispitivanja linosti maloljetnika i socio-psiholoke strukture porodice, a u cilju ostvarivanja pravilnog prevaspitavanja i pravilnog razvoja maloljetnika. Za vrijeme izvrenja ove mjere maloljetniku se obezbjeuje odravanje veze s porodicom, ukoliko sud na prijedlog organa starateljstva drugaije ne odlui. Izvrenje vaspitne mjere pojaanog nadzora u drugoj porodici obustavit e se kad roditelji, usvojitelj ili staratelj steknu mogunost da maloljetnika pojaano nadziru, ili kada prema rezultatu prevaspitanja prestane potreba za pojaanim nadzor. c.) Pojaan nadzor nadlenog organa socijalne zatite Mjeru pojaanog nadlenog organa socijalne zatite sud izrie ako roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu u mogunosti pojaano nadzirati maloljetnika, a ne postoje ni uslovi za izricanje vaspitne mjere pojaanog nadzora u drugoj porodici. Primjenom ove mjere maloljetnik i dalje ostaje da ivi u svojoj porodici, a pojaan nadzor nad njim vri ovlatena osoba nadlenog organa socijalne zatite. Ovlatena osoba nadlenog organa socijalne zatite brine se o kolovanju maloljetnika, njegovom zaposlenju, odvajanju iz sredine koja na njega tetno utjee, potrebnom lijeenju i sreivanju prilika u kojima ivi.Organ starateljstva preuzima ulogu roditelja, usvojitelja ili staratelja koji nisu u mogunosti da vre pojaan nadzor nad maloljetnikom, a ne postoje uslovi da se maloljetnik preda drugoj porodici radi pojaanog nadzora. Izricanjem

11

pojaane mjere nadlenog organa starateljstva ne znai da su roditelji, usvojitelj ili staratelj lieni svijih roditeljskih prava, jer ih oni i dalje vre. Za izvrenje vaspitne mjere pojanog nadzora organa socijalne zatite nadlean je organ socijalne zatite na ijem podruju maloljetnik ima prebivalite. Pojaan nadzor nadlenog organa socijalne zatite moe trajati najmanje jednu, a najvie tri godine. Posebne obaveze uz mjere pojaanog nadzora Sud moe maloljetniku da odredi naroito ove obaveze: - da se lino izvine oteenom, - da izmiri tetu u okviru sopstvenih mogunost, - da redovno pohaa kolu, - da se osposobljava za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima, - da se uzdrava od uivanja alkoholnih pia i opojnih droga, da posjeuje odgovarajuu zdravstvenu ustanovu ili savjetovalite i - da se ne drui sa osobama koje na njega tetno utjeu. Navedene obaveze se mogu izrei maloljetniku pri izricanju bilo koje mjere pojaanog nadzora. U sutini svrha ovih obaveza nije samo u tome da drugi pojaaju nadzor nad maloljetnikom koji je uinio neko krivino djelo, ve da i ona sam ubudue povede vie rauna o svom ponaanju kako ne bi ponovo uinio neko krivino djelo. 3. Zavodske vaspitne mjere Zavodske vaspitne mjere su krivine sankcije institucionalnog karaktera, jer podrazumijevaju smjetaj maloljetnog uinitelja krivinog djela u odgovarajuu ustanovu u kojoj e on ostati odreeno vrijeme. Krivinim zakonima u BiH ustanovljena su tri modaliteta zavodskih vaspitnih mjera, i to: a.) Upuivanje u vaspitnu ustanovu, b.) Upuivanje u vaspitno-popravni dom, c.) Uouivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje. a.) Upuivanje u vaspitnu ustanovu Sud e uputiti u vaspitnu ustanovu maloljetnika nad kojim treba obezbijediti vrenje trajnog nadzora od strane strunih vaspitaa u ustanovi za vaspitanje maloljetnika. Ova mjera se izvrava u ustanovi koja je odreena za tu namjenu. U ovoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje est mjeseci, a najvie tri godine. Po izricanju ove mjere sud nee odrediti njeno trajanje, ve e o tome naknadno odluiti, kako je to regulisano zakonom. Mjera upuivanja u vaspitnu ustanovu izire se maloljetnim uiniteljima krivinih djela ije se vaspitanje i prevaspitanje zbog razliitih razloga ne moe postii u sredini u kojoj su do tada ivjeli. Ova mjera ima dva osnovna polazita: krivinopravni osnov, odnosno socijalni i porodinopravni osnov. Po prvom osnovu, ova vaspitna mjera se moe izrei krivino-odgovornim maloljetnicima kojima je potreban stalni nadzor od stran strunih lica. Po drugom osnovu daje se mogunost 12

organima socijalne zatite (organima starateljstva) da i djecu do 14 godina ivota, koja nisu krivino odgovorna, a koja su uinila krivina djela, kao i djecu i omladinu iji je razvoj ve godinama ugroen i devijantan, smjeste u ovakav tip ustanove. Po prijemu u vaspitnu ustanovu, maloljetnik se rasporeuje u odgovarajuu vaspitnu grupu, zavisno od uzrasta, zavrenog razreda kole, psiho-tjelesnih svojstava i stepena njegove vaspitne zaputenosti. Ova vaspitna grupa obuhvata najvie 10 maloljetnika i ima posebnog vaspitaa. b.) Upuivanje u vaspitno-popravni dom Maloljetnika prema kome treba primjeniti pojaane mjere prevaspitanja sud e uputiti u vaspitno-popravni dom za maloljetne uinitelje krivinih djela. Shodno zakonskoj regulativi upuivanje u vaspitno-popravni dom je mjera koja se moe izrei samo maloljetnim uiniteljima krivinih djela prema kojima je neophodno primjeniti mjere prevaspitanja, zbog veeg stepena vaspitne zaputenosti, kao i potrebe njihovog izdvajanja iz sredine u kojoj ive. Iz zakonom propisanih uslova za izvrenje ove mjere nema jasnog razgranienja kad se primjenjuje vaspitna mjera upuivanja u vaspitnu ustanovu, a kad upuivanje u vaspitnopopravni dom. Ipak, kod mjere upuivanja u vaspitno popravni dom naglaeno je da kod maloljetnika treba primjeniti pojaane mjere prevaspitanja, dok se kod mjere upuivanja u vaspitnu ustanovu naglaava da nad maloljetnikom treba obezbijediti vrenje stalnog nadzora od strane strunih vaspitaa. Kod mjere upuivanja u vaspitno-popravni dom naglaeno je da kod maloljetnika treba primijeniti pojaane mjere prevaspitanja, dok se kod mjere upuivanja u vaspitnu ustanovu naglaava da nad maloljetnikom treba obezbijediti vrenje stalnog nadzora od strane strunih vaspitaa. Vaspitna mjera upuivanja u vaspitnu ustanovu se po pravilu izvrava u ustanovi socijalne zatite za vaspitanje djece i omladine, a u koju se mogu smjestiti i djeca koja nisu uinila krivina djela. Meutim, vaspitna mjera upuivanja u vaspitno-popravni dom izvrava se u namjenskoj ustanovi, i u nju se upuuju iskljuivo maloljetnici koji su uinili neko krivino djelo i prema kojima se moraju primjeniti pojaane mjere vaspitanja. U vaspitno-popravnom zavodu maloljetnicima se osigurava osnovno i srednje obrazovanje, s tim da mogu sticati strune kvalifikacije i izvan zavoda, a moe im se omoguiti i vanredno kolovanje i struno osposobljavanje. Kvalifikacije koje maloljetnici stiu u vaspitnopopravnim zavodima, za vrijeme izvrenja vaspitne mjere, imaju istu vanost kao i kvalifikacije koje se stiu u odgovarajuim kolama i radionicama izvan vaspitno-popravnog zavoda. U svjedoanstvu o steenom obrazovanju ne smije biti navedeno da je steeno u vaspitno-popravnom zavodu. U vaspitno-popravnom domu maloljetnik ostaje od 1 do 5 godina. Pri izricanju ove mjere sud nee odrediti njeno trajanje ve e o tome naknadno odluiti, a u skladu sa zakonom. U Bosni i Hercegovini trenutno nema ni jedne ustanove ove vrste.

13

c.) Upuivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje Prema maloljetniku ometenom u psihikom ili fizikom razvoju sud moe, umjesto upuivanja u vaspitnu ustanovu ili vaspitno-popravni dom, izrei mjeru upuivanja u drugu ustanovu radi osposobljavanja. Maloljetnik ostaje u ustanovi za osposobljavanje dok je to potrebno radi njegovog lijeenja ili osposobljavanja, a kad maloljetnik postane punoljetan, ponovo e se ispitati potreba njegovog daljeg zadravanja u ovoj ustanovi. Vaspitna mjera upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje je specijalna zavodska vaspitna mjera, koja se izrie malojletnim uiniteljima krivinog djela kod kojih postoji poremeaj ili zaostalost u psihikom ili fizikom razvoju. Tako se ova mjera moe izrei maloljetnim uiniteljima krivinog djela kod kojih postoji veliko oteenje sluha, vida, kod kojih je psihiki razvoj znatno zaostao, ili kod kojih postoje izraziti znaci duevne poremeenosti. Upuivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje je specifina zavodska mjera kojoj nije odreeno vrijeme trajanja. Maloljetnik u ovoj ustanovi ostaje sve do svog potpunog izljeenja ili osposobljavanja, jer je cilj ove mjere da se kod maloljetnika otklone ili ublae fiziki ili psihiki nedostaci. Obustava izvrenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama Kad se poslije donoenja odluke kojom je izreena mjera pojaanog nadzora ili zavodska mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donoenja odluke, ili se za njih nije znalo, a one bi bile od utjecaja na donoenje odluke, izvrenje izreene mjere moe se obustaviti ili se izreena mjera zamijeniti drugom mjerom pojaanog nadzora ili zavodskom mjerom. U pogledu zavodskih mjera obustavljanje od izvrenja ili zamjenjivanje drugom mjerom vrie se uz sljedea ogranienja: - Mjera upuivanja u vaspitnu ustanovu prije isteka roka od 6 mjeseci ne moe se obustaviti od izvrenja, a do isteka ovog roka se moe zamijeniti samo upuivanjem maloljetnika u vaspitno-popravni dom ili drugu ustanovu za osposobljavanje. - Mjera upuivanja u vaspitno-popravni dom prije isteka roka od jedne godine ne moe se obustaviti od izvrenja, a do isteka ovog roka se moe zamijeniti samo upuivanjem maloljetnika u vaspitnu ustanovu ili drugu ustanovu za osposobljavanje. Mjera upuivanja u vaspitnu ustanovu, odnosno mjera upuivanja u vaspitno-popravni dom moe se obustaviti od izvrenja ili zamijeniti nekom drugom mjerom i prije isteka prethodno pomenutih rokova ako posebne okolnosti koje se odnose na linost maloljetnika oigledno pokazuju da je postignuta svrha ovih mjera.

14

Ponovno odluivanje o vaspitnim mjerama U skladu sa krivinim zakonima u BiH ponovno odluivanje o vaspitnim mjerama predvieno je u sljedeim sluajevima:Ako je od pravosnanosti odluke kojom je izreena mjera pojaanog nadzora ili zavodska mjera proteklo vie od jedne godine, a izvrenje nije zapoeto, sud e ponovo odluiti o potrebi izvrenja izreene mjere. Pri tom sud moe odluiti da se ranije izreena mjera izvri, ili ne izvri ili se zamijeni nekom drugom mjerom. Dejstvo kazne na vaspitne mjere Ako za vrijeme trajanja vaspitne mjere sud izrekne starijem maloljetniku kaznu maloljetnikog zatvora, ova mjera prestaje kad maloljetnik zapone izdravanje zatvorske kazne. Ako za vrijeme trajanja vaspitne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kanzu maloljetnikog zatvora ili kaznu zatvora najmanje godinu dana, vaspitna mjera prestaje kada ova osoba zapone izdravanje kazne. Ako za vrijeme trajanja vaspitne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu zatvora u kraem trajanju od jedne godine, sud e u presudi odluiti da li e se po izdranoj kazni nastaviti izvrenje izreene vaspitne mjere i da li e se ta mjera ukinuti. Evidencija o izreenim vaspitnim mjerama Evidenciju o izreenim vaspitnim mjerama vode nadleni organi socijalne zatite na osnovu propisa koje donosi organ nadlean za poslove socijalne zatite u Federaciji BiH. U RS ovu evidenciju vode nadleni organi socijalnog staranja na osnovu propisa koje donosi ministar zdravlja. Zakon dozvoljava da se podaci o izreenim vaspitnim mjerama mogu dati samo sudu, tuiteljstvu, organima unutranjih poslova i organima socijalne zatite u vezi s krivinim postupkom koji se vodi protiv osoba kojima su izreene vaspitne mjere.

B. MALOLJETNIKI ZATVORKanjavanje starijih maloljetnika

15

U skladu sa krivinim zakonima u Bosni i Hercegovini kazniti se moe samo krivino odgovoran stariji maloljetnik (16 do 18 godina ivota) koji je uinio krivino djelo za koje je zakonom propisana kazna tea od 5 godina, a zbog tekih posljedica djela i visokog stepena krivine odgovornosti ne bi bilo opravdano izrei vaspitnu mjeru. Jedna od krivinih sankcija koja se moe izrei starijem maloljetniku, uinitelju krivinog djela, je kazna maloljetnikog zatvora. Kazna malojletnikog zatvora ne moe se izrei mlaem maloljetniku. Da bi se izrekla kazna maloljetnikog zatvora u zakonu se trai nekoliko uslova, i oni su kumulativno postavljeni: - Prvi uslov se odnosi na starost maloljetnika. Zakonom je dozvoljeno izricanje kazne maloljetnikog zatvora samo maloljetnom uinitelju krivinog djela koji je navrio 16 godina ivota, a nije navrio 18 godina. - Drugi uslov odnosi se na teinu uinjenog krivinog djela. To znai da se kazna maloljetnikog zatvora moe izrei starijem maloljetniku u sluaju da je uinio krivino djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora tea od 5 godina. - Trei uslov odnosi se na krivinu odgovornost. To znai da stariji maloljetnik koji je uinio krivino djelo za koje je propisana kazna tea od 5 godina mora biti krivino odgovoran. Kod utvrivanja krivine odgovornosti maloljetnika uvijek se procjenjuje, s obzirom na opte karakteristike linosti maloljetnika, njegova sposobnost da shvati znaaj svoga djela i da upravlja svojim postupcima. Kazna maloljetnikog zatvora ne moe biti kraa od jedne ni dua od deset godina, a izrie se na pune godine ili na pola godine. Izvrenje kazne maloljetnikog zatvora Pitanja vezana za izvrenja kazne maloljetnikog zatvora regulisana su Krivinim zakonom, i Zakonom o izvrenju krivinih (i prekrajnih) sankcija. Osnovna svrha izvrenja kazne maloljetnikog zatvora je da osueni maloljetnici tokom izdravanja kazne, kroz sistem savremenih vaspitnih mjera, usvoje drutveno prihvatljive vrijednosti u cilju lakeg ukljuivanja u uslove ivota na slobodi i da se ponaaju u skladu sa zakonom, te da ispunjavaju graanske dunosti. Kaznu maloljetnikog zatvora osueni maloljetnici izdravaju u posebnim ustanovama ili u posebnim odjeljenjima za maloljetnike u ustanovama, u kojima mogu ostati do navrene 23 godine ivota, a ako do tada ne budu izdravali kaznu, uputit e se u ustanovu u kojoj punoljetne osobe izdravaju kanzu zatvora. Izuzetno u ustanovi za maloljetnike, odnosno u posebnom odjeljenju za maloljetnike, moe ostati osoba koja je navrila 23 godine ivota, ako je to potrebno zbog zavretka njenog kolovanja ili strunog osposobljavanja, ali najdue do navrenih 25 godina ivota. Ako se nalaze u posebnom 16

odjeljenju, osuene maloljetne osobe moraju imati odvojene prostorije za boravak od ostalih osuenih osoba. Za osuene maloljetnike i mlae punoljetne osobe koje nemaju zavrenu osnovnu kolu, ustanova je obavezna organizovati nastavu u cilju sticanja osnovnog obrazovanja i nastavu za struno obrazovanje i osposobljavanje osuenih, a u skladu sa propisima o osnovnom i srednjem obrazovanju. Osuene osobe, nakon to zavre odreenu kolu ili steknu kvalifikaciju, u ustanovi dobijaju svijedoanstvo, a iz njega se ne smije vidjeti da je opte ili struno obrazovanje steeno u ustanovi, radi izbjegavanja stigmatizacije i neeljenih posljedica. Za vrijeme izdravanja kazne maloljetnikog zatvora maloljetna osoba, koja je sposobna za rad, moe raditi ukoliko na to pristane. Svrha ovog rada je da osuene osobe steknu, odnosno odre svoje radne sposobnosti, radne navike i struno znanje, koje e doprinijeti lakem i kvalitetnijem ukljuivanju u zajednicu nakon izdrane kazne. Zakonom je ustanovljeno da se osuenim maloljetnicima ne moe ograniiti dopisivanje sa roditeljima i drugim bliskim srodnicima. Kriteriji za upuivanje osuenih osoba na izdravanje kazne maloljetnikog zatvora Kriteriji na osnovu kojih se osuena osoba upuuje na izdravanje kazne zatvora su: spol, ivotna dob, duina izreene kazne, ranije izdravanje kazne zatvora i mjesto prebivalita, odnosno boravita osuene osobe. U Federaciji Bosne i Hercegovine pravomono osueni maloljetnici mukog spola upuuju se na izdravanje kazne u Kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa u Zenici. Pravomono osuene maloljetne osobe enskog spola upuuju se na izdravanje kazne maloljetnikog zatvora u posebno odjeljenje Kaznenopopravnog zavoda poluotvorenog tipa u Tuzli i Mostaru, a do otpoinjanja sa radom Kazneno-popravnog zavoda za ene u Ljubukom. Izricanje maloljetnikog zatvora i vaspitnih mjera u sticaju Za izvrenje vie krivinih djela u sticaju maloljetnom uinitelju krivinih djela sud izrie samo jednu vaspitnu mjeru ili kaznu maloljetnikog zatvora kad su ispunjeni zakonski uslovi za izricanje te kazne i kad sud nae da je treba izrei.Tako na primjer, ako sud nae da bi za neko djelo u sticaju starijeg malojetnika trebalo kazniti, a da bi za druga krivina djela trebalo izrei vaspitne mjere, za sva krivina djela u sticaju sud e izrei samo kaznu maloljetnikog zatvora.

Zastarjelost izvrenja kazne maloljetnikog zatvora Izvrenje kazne maloljetnikog zatvora zastarjeva, to znai da se kazna maloljetnikog ne moe izvriti ako su protekli odreeni rokovi.

17

U skladu sa odredbama zakona kazna maloljetnikog zatvora se ne moe izvriti kad od dana pravosnanosti presude kojom je kazna izreena protekne: - deset godina od osude na maloljetniki zatvor preko pet godina, - pet godina od osude na maloljetniki zatvor preko tri godine, - tri godine od osude na maloljetniki zatvor do tri godine.

C. MJERE BEZBJEDNOSTI Osnovna svrha izricanja mjera bezbjednosti je otklanjanje stanja ili uslova koji mogu utjecati da uinitelj krivinog djela i ubudue ini krivina djela. U mjere sigurnosti koje se mogu izrei maloljetnicima spadaju: - obavezno psihijatrijsko lijeenje; - obavezno lijeenje od ovisnosti; - lienje predmeta. Zakonom je predvieno da se sigurnosna mjera lijeenja od ovisnosti ne moe izrei uz disciplinsku mjeru. Sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog lijeenja izrie se uinitelju krivinog djela koji je krivino djelo uinio u stanju bitno smanjene uraunljivosti, odnosno smanjene uraunljivosti, ako postoji opasnost da bu uzroci takvog stanja mogli i ubudue djelovati na uinitelja da uini novo krivino djelo. Sigurnosna mjera obaveznog lijeenja od ovisnosti moe se izrei uinitelju krivinog djela koji je krivino djelo uinio pod odluujuim djelovanjem ovisnosti ili opojnih droga, ako postoji opasnost da e zbog te ovisnosti i ubudue initi krivina djela. Sigurnosna mjera oduzimanja predmeta izrie se uinitelju krivinog djela pod uslovom da su predmeti upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvrenje krivinog djela ili su nastali izvrenjem krivinog djela ako su svojina uinitelja. Izricanje krivinopravnih sankcija punoljetnim osobama za krivina djela koja su uinile kao maloljetnici U praksi se sudovi susreu sa krivinim predmetima u kojima se kao uinitelj krivinih djela pojavljuju punoljetne osobe, koje su krivina djela uinile kao maloljetnici. U pogledu suenja i izricanja krivinih sankcija ovim osobama postoje vrlo precizna zakonska odreenja. Tako se punoljetnoj osobi, koja je navrila dvadeset i jednu godinu ivota, ne moe suditi za krivino djelo koje je uinila kao mlai maloljetnik. Punoljetnoj osobi, koja u vrijeme suenja nije navrila dvadeset jednu godinu ivota, moe se suditi samo za krivina djela s propianom kaznom zatvora teom od 5 godina. Dakle, punoljetnoj osobi koja je krivino djelo uinila kao mlai maloljetnik (izmeu 14 i 16 godina ivota) moe se suditi za to djelo samo ako su ispunjena dva uslova. Prvi se odnosi na starosnu granicu, jer ova osoba ne moe biti starija od 21 godine ivota. Drugi uslov 18

se odnosi na teinu uinjenog krivinog djela, jer ova osoba mora da bude krivino gonjena za djela za koja je propisana kazna tea od 5 godina zatvora. Za krivino djelo koje je uinila kao stariji maloljetnik, punoljetnoj osobi se moe izrei odgovarajua zavodska vaspitna mjera, a pod zakonom propisanim uslovima koji se odnose na kaznu maloljetnikog zatvora. Dakle, u pogledu suenja punoljetnoj osobi za djela koja je uinila kao stariji maloljetnik (izmeu 16 i 18 godina ivota) zakon ne predvia nikakve uslove. To znai da se, ukoliko nije nastupila zastarjelost krivinog gonjenja, ovim osobama moe suditi za svako djelo i bez obzira na njihovu starost. Jedino ogranienje postoji u izboru krivinih sankcija, jer se punoljetnim osobama, za djela koja su uinili kao stariji maloljetnici, moe izrei samo neka od zavodskih vaspitnih mjera, a pod uslovima koje propisuju krivini zakoni u BiH i kazna maloljetnikog zatvora. Zakon dozvoljava da u izuzetnim okolnostima punoljetnoj osobi, koja je u vrijeme suenja navrila 21 godinu ivota, sud moe umjesto kazne maloljetnikog zatvora izrei kaznu zatvora ili uslovnu osudu. Kazna zatvora izreena u ovo sluaju ima isti pravni uinak kao i kazna maloljetnikog zatvora u pogledu rehabilitacije, brisanja osude i pravnih posljedica osude. Izricanje vaspitnih mjera mlaim punoljetnim osobama Nae krivino zakonodavstvo pored dvije osnovne kategorije maloljetnih i punoljetnih uinitelja krivinih djela, razlikuje i treu kategoriju ovih osoba, a to su mlae punoljetne osobe starosti izmeu 18 i 21 godinu ivota. Ova kategorija je ustanovljena prvenstveno zbog potrebe da se granica izmeu maloljetnih i punoljetnih osoba uini fleksibilnijom i na taj nain stvore zakonske mogunosti da se prema mlaim punoljetnim osobama mogu primjeniti pojedine krivine sankcije koje se izriu maloljetnim delinkventima, iako su krivina djela uinili kao punljetne osobe. Punoljetnim osobama koje su uinile krivino djelo, mogu se izrei zavodske vaspitne mjere ako su ispunjena dva uslova. Prvi uslov odnosi se na starosnu dob uinitelja, a drugi na ostvarivanje svrhe zavodske vaspitne mjere. Zakonom je dozvoljeno izricanje zavodskih vaspitnih mjera samo punoljetnim osobama koje u vrijeme suenja nisu navrile 21 godinu ivota ukoliko sud smatra da se ovom krivinom sankcijom moe postii svrha koja bi se ostvarila kaznom. Vaspitna mjera izreena mlaoj punoljetnoj osobi koja je uinila krivino djelo moe trajati najvie dok ne navri 23 godine ivota. Efikasnost primjene izreenih mjera Prema raspoloivim podacima u Bosni i Hercegovini nema sveobuhvatne efikasnosti izreenih mjera, odnosno krivinih sankcija prema maloljetnim delinkventima. Naime, postoje sporadini sluajevi evaluacije ovih mjera, odnosno njihovog djelovanja na promjenu ponaanja maloljetnika. Ove 19

procjene najee rade strunjaci centra za socijalni rad koji su ukljueni u izvrenje neke od mjera koje je izrekao sud. OSNOVNE KARAKTERISTIKE KRIVINOG POSTUPKA PREMA MALOLJETNICIMA Osnovne karakteristike krivinog postupka prema maloljetnicima: postupak se primjenjuje prema osobama koje su uinile krivino djelo kao maloljetnici, a u vrijeme pokretanja postupka, odnosno suenja, nisu navrile 21 godinu ivota; ako se u toku postupka utvrdi da maloljetnik, nije napunio 14 godina ivota, u vrijeme izvrenja krivinog djela postupak e se obustaviti i o tome e biti obavijeten organ starateljstva; maloljetniku se ne moe suditi u odsustvu; prema maloljetniku se mora obazrivo postupati i pritom voditi rauna o duevnoj razvijenosti, osjetljivosti i linim svojstvima maloljetnika; maloljetnik mora imati branitelja od poetka i tokom cijelog postupka; ako maloljetnik ne razumije jezik na kome se vodi krivini postupak, sud e angaovati prevodioca; za maloljetnike se provodi pripremni postupak, umjesto istrage koja se provodi kada se radi o punoljetnim osobama. Pripremni postupak vodi sudija za maloljetnike, koji je naroito vana osoba u ovom postupku; prvo se usmjerava panja na maloljetnika kao osobu, pa tek na njegovo krivino djelo; postupak prema maloljetnicima je tajan- javnost je uvijek iskljuena; u toku postupka organ socijalnog staranja ima veliku ulogu. Organ starateljstva ima pravo da se upozna s tokom postupka, da u toku postupka stavlja prijedloge i da ukazuje na injenice i dokaze koji su vani za donoenje pravilne odluke pritvor se odreuje samo izutetno i traje krae nego u redovnom postupku (maksimalno 9 mjeseci); postupak je hitan; primjena naela oportuniteta- za krivina djela sa propisanom kaznom zatvora do tri godine ili novanom kaznom, tuitelj moe odluiti da nee zahtijevati pokretanje krivinog postupka, iako postoje dokazi da je maloljetnik uinio

20

krivino djelo, kada smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupak prema maloljetniku. za krivina djela s propisanom kaznom zatvora do tri godine ili novanom kaznom tuitelj je duan da razmotri mogunost i opravdanost izricanja odgojnih preporuka; u ovom postupku tuitelj umjesto optube podie obrazloeni prijedlog; sudija za maloljetnike nije vezan za prijedlog tuitelja pri odluivanju hoe li prema maloljetniku izrei kaznu ili e primjeniti vaspitnu mjeru; kazna maloljetnikog zatvora izrie se presudom, a vaspitne mjere rjeenjem; alba se podnosi u roku od osam dana od prijema presude ili rjeenja (u redovnom postupku u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa presude). Uloga organa socijalne zatite (organa starateljstva) u krivinom postupku prema maloljetnicima Organ starateljstva ima izuzetno znaajnu ulogu u krivinom postupku prema maloljetnicima. U skladu sa zakonskom regulativom, organ starateljstva raspolae sa veoma znaajnim ovlatenjima i procesnim mogunostima, kao i brojnim vanim procesnim obavezama, kojim aktivno uestvuje u postupku i daje svoj doprinos donoenju konane sudske odluke. Funkciju organa starateljstva vre centri za socijalni rad, a u mjestima u kojima oni ne postoje, ovu funkciju vre odgovarajue slube socijalne zatite nadlene za poslove starateljstva. U krivinom postupku prema maloljetniku organ starateljstva nije organ ni optube ni odbrane. On je samostalni struni organ koji zastupa socijalne interese s osnovnim ciljem doprinosa donoenju pravilne odluke. Organ starateljstva predstavlja specifian organizovani oblik pomonih slubi u sudskom sistemu. Organ starateljstva ima pravo da bude obavjeten o pokretanju postupka, da se upozna sa tokom postupka, i da u toku postupka stavlja prijedloge, ukazuje na injenice i dokaze koji su od vanosti za donoenje pravilne odluke. Tuitelj moe zatraiti miljenje organa starateljstva o cjelishodnosti pokretanja postupka prema maloljetniku. Sudija za maloljetnike moe odobriti da radnjama u pripremnom postupku prisustvuje predstavnik organa starateljstva, i on moe stavljati prijedloge i postavljati pitanja osobi koja se ispituje, odnosno sasluava. Pored osoba ije je prisustvo obavezno na glavnom pretresu, na glavni pretres pozvat e se i roditelji,

21

odnosno staratelji maloljetnika i organ starateljstva, ali njihov nedolazak ne spreava sud da odri glavni pretres. U toku glavnog pretresa sudija za malojetnike moe narediti da se sa zasijedanja udalje sve ili pojedine osobe, osim tuitelja, branitelja i predstavnika organa starateljstva. Iz prezentiranog se jasno vidi da organ starateljstva ima znaajnu ulogu u krivinom postupku prema maloljetnicima. Procesni poloaj organa starateljstva u krivinom postupku prema maloljetnicima se prema kuliu izraava kroz: - posjedovanje odreenih procesnih mogunosti, - vrenje odreenih procesnih prava, - posjedovanje prava ijom se realizacijom omoguava efektivno oivotvorenje procesnih prava i mogunosti, - vrenje opservacionih strunih aktivnosti, kojima se daje znaajan doprinos u upoznavanju linosti maloljetnika i uslova sredine iz koje dolazi. Vrenjem ovih aktivnosti organ starateljstva ispunjava osnovne procesne dunosti. Organ starateljstva posjeduje sljedee procesne mogunosti: 1. On moe dostaviti miljenje tuitelju o cjelishodnosti pokretanja postupka prema maloljetnom uinitelju krivinog djela. 2. Organ starateljstva moe na osnovu nareenja sudije za maloljetnike provoditi nadzor nad maloljetnikom tokom trajanja pripremnog postupka, ukoliko je to potrebno radi izdvajanja maloljetnika iz sredine u kojoj je ivio, ili radi pruanja pomoi, zatite ili smjetaja maloljetnika Organ starateljstva ima sljedea procesna prava: 1. Organ starateljstva ima pravo da se upozna s tokom postupka prema maloljetniku, da stavlja prijedloge, te da ukazuje na injenice i dokaze. 2. Organ starateljstva ima pravo da ga tuitelj obavijesti o svakom pokretanju postupka prema maloljetniku. 3. Organ starateljstva moe dati prijedlog za izmjenu odluke o izreenoj vaspitnoj mjeri kad su za to ispunjeni uslovi. Organ starateljstva ima sljedea prava ijom se realizacijom omoguava efektivno oivotvorenje drugih procesnih prava i procesnih mogunosti: 1. Organ starateljstva mora biti pozvan na glavni pretres. 2. Predstavnik organa starateljstva ne moe biti udaljen sa glavnog pretresa

22

Z A K LJ U A K

Ono to je karakterisitno za kriminoloki pristup recidivizmu jeste analiza uzroka delinkventnog ponaanja, a s osnovnim ciljem otkrivanja psihosocijalnih uzroka. Zato se ovaj pristup najee vezuje za ispitivanje odreenih osobina linosti, prvenstveno za navike i sklonosti za vrenje krivinog djela. Faktori sredine i linosti se moraju uzeti u obzir i kada se radi o ponovnom injenju krivinih djela. Brojna istraivanja su pokazala da se recidivizam vrlo esto javlja u neadekvatnim porodinim prilikama, odnosno u porodicama koje karakterie bijeda i siromatvo, nezaposlenost lanova porodice, loi porodini odnosi itd. Recidivizam se takoer dovodi u vezu i s efektima izreenih krivinih sankcija uiniteljima krivinih djela. Tako se pojava recidivizma tumai neuspjehom izreenih sankcija i neadekvatnim tretmanom u toku izvrenja krivinih sankcija. S psiholokog aspekta, recidivisti se odlikuju odreenim osobinama koje su vrlo pogodne za uinjenje delinkventnih aktivnosti, jer je te osobe lake navesti na aktivnosti koje su suprotne zakonu. Takoer, recidivisti teko podnose spoljne pritiske i konflikte u svojoj sredini, a mnogi meu njima misle da se njima nanosi stalna nepravda. Zato psihoanalitiki orijentisani autori izvlae zakljuak da su recidivisti uglavnom frustrirane osobe, koje pokazuju manji kolinik tolerancije u odnosu na spoljne uticaje, i da se uglavnom radi o fristracijama iz ranog djetinjstva. Meutim, za recidiviste u kriminolokom smislu karakteristine su steene i izraene sklonosti za hroninno vrenje krivinih djela. U pogledu krivinih sankcija koje su izreene maloljetnicima za uinjena krivina djela najzastupljenije su vaspitne/odgojne mjere, i to mjera pojaanog nadzora roditelja, usvojitelja ili staratelja, i mjera pojaanog nadzora organa starateljstva. Disciplinska mjera sudskog ukora esto je izricana i mlaim i starijim maloljetnicima, ali je ova mjera ukinuta stupanjem na snagu krivinog zakona FBiH 2003.godine. Kazna maloljetnikog zatvora koja se moe izrei jedino starijim maloljetnicima u praksi se dosta rijetko izrie.

23

LITERATURA: Ostoja Krsti, Maloljetnika delinkvencija; Zakon o krivinom postupku Republike Srpske;

Zakon o krivinom postupku BiH; Zakon o krivinom postupku FBiH; www.maloljetniko pravosue.com.

24