SEMINARSKI RAD

MENADŽMENT SPORTSKIH MANIFESTACIJA

TEMA:

MREŽNA ORGANIZACIJA SPORTSKOG DOGADJAJA EYOF-A

PROFESOR: NUSRET SMAJLOVIĆ

STUDENT:

KEČO FARIK SARAJEVO, 2012.GODINA

1

SADRŽAJ

1. UVOD

1.1. Pojam sportskog događaja

1.2 Nastanak i razvoj sporta

2. SPECIFIČNOSTI MENADŽMENTA SPORTSKIH DOGAĐAJA

2.1. Bitni elementi za održavanje publici atraktivnog događaja

2.2 Osnovne funkcije menadžmenta sportskih događaja

2.3 Funkcije koje obavljaju sportski menadžeri ili spec. agencije

3. MARKETING SPORTSKOG DOGAĐAJA

3.1 Aspekti sportskog marketinga

3.2 Područja djelovanja marketing menadžera

4. STRUKTURA SPORTSKE PONUDE

4.1. Nivoi sportske ponude- struktura sportske ponude

5. KVALITET PROGRAMA SPORTSKOG DOGADJAJA

5.1 Sportserv model

6.PLANIRANJE SPORTSKOG DOGAĐAJA

6.1 Faze procesa planiranja sportkog događaja

7. ORGANIZOVANJE SPORTSKOG DOGAĐAJA

7.1 Mrežna organizacija velikog sportskog događaja

8. EYOF

8.1. Trabazon 2011.-EYOF

9. LITERATURA

2

1. UVOD

1.1. Pojam sportskоg događaja

Riječ sport vuče porijeklo od latinske riječi „di sportare“ koja je potom preuzeta u druge evropske jezike. U našem jeziku pod sportom se podrazumijeva igra,zabava, razonoda. Sportski događaji predstavljaju široki društveni fenomen savremene civilizacije. Pod sportskim događajem podrazumjevaju se različite aktivnosti organizatora,koje su usmjerene na ponudu programa, odnosno igre izvršilaca sportskog događaja određenoj sportskoj publici, sa ciljem ostvarivanja sportskog rezultata. Sportski događaji se mogu posmatrati i u širem kontekstu, gjde se izražava njihov netakmičarski karakter. U ovom slučaju, sportski događaji obuhvataju i rekreaciju, relaksaciju, zabavu sa drugačijim pristupom organizovanja. Za menadžment sportskih događaja značajno je da postoje sljedeće karakteristike sporta:

• struktuiranost i organizovanost aktivnosti, koje se organizuju prema preciznim i opšte prihvaćenim pravilima

•sportske aktivnosti su usmjerene na stalno i svjesno predviđanje mogućih posljedica,

•učesnici u sportu su motivisani a ponašanje podređuju ostvarivanju cilja.

Sportski događaji se organizuju kako bi se zadovoljile socijalne, odnosno društvene potrebe posjetilaca. Posjetioci sportskih događaja ne predstavljaju homogenu grupu ljudi, jer oni mogu da budu u većoj ili manjoj mjeri vezani za program sportskog događaja, ali i za izvršioce, odnosno sportiste, klubove ili reprezentacije. Publika sportskih događaja je slojevita po pitanju afirmacije njihovog programa, odnosno identifikacije sa izvršiocima ili dominacije u odnosu na drugu grupu. Sportske događaje treba razlikovati od održavanja aktivnosti fizičke kulture, za koju se smatra da je širi pojam od sporta, odnosno sportskih događaja. Fizička kultura je dio opšte kulture. Pogrešno je poistovjećivanje sportskih događaja sa održavanjem aktivnosti fizičkog vaspitanja, jer ono nije primarno orjentisano na ostvarenje rezultata kroz različite oblike takmičenja.

2. Nastanak i razvoj sporta

Sportski događaji poznati su još od početaka ljudske civilizacije. Sa napretkom u organizovanju društvenog života, primjećuje se razvoj sportskih događaja u današnjem smislu riječi. Početak organizovanja sportskih događaja datira iz antičkog perioda. Prve Olimpijske igre održane su davne 776. godine p.n.e, u antičkoj Grčkoj. Naravno, razlikovale su se od današnjeg oblika Olimpijada, jer se radilo o petoboju. Slava je bila najveća nagrada i glavni motiv učestvovanja.U vrijeme Rimskog carstva, sporski duh antičke Grčke zamjenjen je borbama u arenama, u kojima su se umjesto sportista gladijatori borili na život i smrt. Rimsko društvo nije razvijalo sportski duh. Razvoj savremenog sporta se vezuje za 1884. godinu, odnosno za održavanje Međunarodnog kongresa u Sorboni u Parizu, na kojem je donijeta odluka o formiranju Međunarodnog Olimpijskog Komiteta. Prvi predsednik

3

Međunarodnog olimpijskog komiteta bio je gospodin Dimetrio Vikelis, a prve savremene Olimpijske igre održane su 1896. godine u Atini, dakle u zemlji porijekla, odnosno Grčkoj. Obnavljanjem Olimpijskih igara, sportski događaji postaju sve učestaliji, u formi nacionalnih i međunarodnih takmičenja, sa veoma razuđenim programom, namjerama i pravilima održavanja. Sportski događaji su ubrzo postali integralni dio društvenog života velikog broja naroda i država, tako da se u današnje vrijeme države pojavljuju kao pokrovitelji, a često i kao suorganizatori, odnosno domaćini popularnih sportskih takmičenja. Dinamičan razvoj sportskih događaja ne bi bio moguć bez velikih ulaganja u sportsku infrastrukturu, na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Sve je izraženiji nacionalni i državni rivalitet na savremenim sportskim događajima,koji dovodi do sve veće spremnosti država na velika ulaganja u poboljšanje i razvoj sportske infrastrukture.

U menadžmentu sportskih događaja, pored vrste sporta, razlikuju se i osnovni oblici sporta, koji u velikoj mjeri određuju postavljanje i izvršenje sportskih događaja. Pod osnovnim oblicima sporta podrazumjevaju se:

• Profesionalni sport , koji podrazumjeva plaćeno bavljenje sportskima ktivnostima;

• Amaterski sport , kod kojih učesnici teže da ostvare društvenu afirmaciju,a postoji i mogućnost ostvarivanja dopunskih prihoda;

• Rekreativni sport , u okviru kojeg učesnici prevashodno nastoje da odrzavaju fizičku kondiciju i stabilno zdravstveno stanje;

• Školski sport , koji je prilagođen potrebama i afinitetima učenika različitog uzrasta.

Razvoj sportskih događaja tekao je paralelno sa razvojem takmičarskog duha u sportu. U sportskoj literaturi postoje mišljenja po kojima je pobjeda drugo ime za sport. Savremeni sportski događaji postaju prepoznatljivi po značaju pobjede pojedinaca, odnosno timova i reprezentacija. Pored snažno izrazenog takmičarskog aspekta, savremeni sportski događaji poprimaju karakteristike show-business-a i karnevala. Na ovaj način, sportski događaji privlače veliku pažnju i interes široke sportske i društvene javnosti, koja se pojavljuje kao publika u fizičkom i informacionom okruženju.

2. SPECIFIČNOSTI MENADŽMENTASPORTSKIH DOGAĐAJA

Sportski događaji postali su značajna karakteristika savremenih društava. U Anglosaksonskom smislu sport je specifična industrija, jer ostvaruje visoke godišnje stope rasta. Procjene su da se u sportskoj industriji godišnje realizuje od 213 do 350 USD. Sportski događaji bilježe znatno povećanje posjećenosti i medijske pokrivenosti, što omogućuje dalji dinamičan razvoj sportske industrije. Globalni rast i razvoj sportske industrije doprinosi ukupnom ekonomskom razvoju, kao i otvaranju novih radnih mjesta. Izdvajanje sportske industrije, kao sve značajnijeg segmenta ekonomskih i poslovnih aktivnosti, dovelo je i do potreba razvijanja menadžment pristupa održavanju sportskih događaja. Sportski radnici

4

treba da budu obrazovani i osposobljeni u primjeni vještina i funkcija menadžmenta na sportske događaje. Razvoj teorije sportskog menadžmenta doprinosi profilisanju sportskih menadžera u kvalifikovane stručnjake, koji mogu da planiraju, organizuju, upravljaju i kontrolišu sportske događaje.

2.1. Bitni elementi neophodni za održavanjepublici atraktivnog sportskog događaja

-SPORTSKOG OBJEKTA, odnosno uređenog mjesta na kojem se održava sportsko takmičenje;

-VREMENA PREDVIĐENOG ZA ODRŽAVANJE PROGRAMA određenog sportskog događaja;

-SPORTISTA, odnosno aktivnih učesnika sportskog događaja koji se takmiče za ostvarivanje sportskog rezultata;

-SPORTSKE OPREME, koja je neophodna za aktivno učestvovanje sportista u toku održavanja sportskog događaja;

-SPORTSKE PUBLIKE, koja predstavlja tražnju za sportskim proizvodom u profesionalnom sportu;

-PRATEĆI PROIZVODI i USLUGE, koji proširuju ponudu i prihode određenog sportskog događaja

2.2. Osnovne funkcije menadžmenta sportskih događaja!

- finansiranje sportskog događaja;

- upravljanje rizikom održavanja sportskog događaja i osiguranje;

- organizovanje sportskog takmičenja;

- registracija učesnika;

- upravljanje angažovanim posrednicima;

- marketing sportskog događaja.

Finansiranje je od izuzetnog značaja u organizovanju sportskih događaja, budući da se oni u najvećoj mjeri oslanjaju na izvorne prihode. Problem zatvaranja finansijske konstrukcije sportskog događaja otežava činjenica da je teško potpuno precizno predvidjeti ukupne prihode, jer se ne zna tačan broj posjetilaca, njihova potrošnja na sportskom događaju, interesovanje potencijalnih sponzora i medija. Ono što je u finansiranju sportskog događaja poznato, odnosi se na planiranje svih pratećih troškova održavanja ovakvog događaja.

Upravljanje rizikom održavanja sportskog događaja i osiguranje predstavljaju drugu funkciju menađmenta sportskog događaja. Afirmisani i uspješni organizatori sportskih događaja

5

preuzimaju sve neophodne radnje kako bi se mogućnost povrjeđivanja sportista, sportskih radnika i publike svela na minimum. Upravljanje rizicima održavanja sportskog događaja ogleda se u primjeni adekvatnih metoda procjene različitih opasnosti koje opterećuju održavanje sportskog događaja. U današnje vrijeme ova funkcija je posebno fokusirana na fizičko obezbjeđenje učesnika.

Funkcijom organizovanja sportskog takmičenja angažuje se osoblje u korišćenju neophodnih resursa za postavljanje određenog sportskog događaja.Organizovanjem se obuhvataju aktivnosti koje predhode sportskom događaju,zatim aktivnosti u toku održavanja, kao i aktivnosti nakon održavanja. Najsloženije aktivnosti organizacije su one koje predhode , jer se one odnose na prostorno planiranje i obezbjeđenje sportskog događaja, planiranje i obezbjeđivanje neophodnih resursa i sportske opreme, programiranje aktivnosti održavanja sportskog događaja, komunikaciju sa zainteresovanim medijima i sponzorima, realizaciju promocije, delegiranje odgovornosti i dr. Uspješni organizatori sportskih događaja praktikuju upotrebu programa aktivnosti,kojima se detaljno opisuje redosljed, izvršioci i odgovornosti u realizaciji postavljanja i izvršenja sportskog događaja.

Registracija učesnika predstavlja značajnu fukciju menadžmenta sportskog događaja, jer se njenom implementacijom ostvaruje kontakt između osoblja zaduženog za organizovanje sportskog događaja i i učesnika, odnosno takmičara. Efikasna registracija ostavlja snažan prvi utisak na učesnike i značajno određuje profesionalni karakter sportskog događaja. Organizatori koriste različite metode u registraciji učesnika, sa ciljem smanjenja potrebnog vremena i napora sportistima u zadovoljavanju formalnih uslova učestvovanja.

Upravljanje angažovanim posrednicima značajno je za postavljanje i izvršenje sportskog događaja, jer su organizatori često primorani da angažuju različite posrednike za obavljanje aktivnosti u kojima nisu kvalifikovani. Veličina događaja u pravilu određuje i potrebu za angažovanjem posrednika. Događaji čije postavljanje i organizovanje traje duži period, odnosi više mjeseci ili godina,uključuje i angažovanje većeg broja posrednika. Realizacija ove funkcije odnosi se na sagledavanje potreba, broja i strukture neophodnih posrednika, njihovo upoznavanje sa programom, kao i potrebno informisanje i osposobljavanje.

Pod marketingom sportskog događaja podrazumjevaju se sve aktivnosti oblikovane za zadovoljavanje potreba i želja sportskih potrošača u procesu sportske razmjene. Specifičnost ovog marketinga određena je osobenošću potreba koje se zadovoljavaju učešćem, odnosno praćenjem događaja.Marketing funcija je ne neizostavna funkcija menađmenta sportskog događaja.

2.3. Funkcije koje obavljaju sportski menadžeri ilispecijalizovane agencije

6

1. Zastupanje klijenata, koje se odnosi na zastupanje njihovih interesa prilikom sklapanja ugovora vezanih za različite oblike sportske imovine, od franšize,sportskog događaja, medija, pa do ustupanja licence. Zatim, razvoj i upravljanjesportskim događajima. Razvoj novih sportskih događaja posebno je dobio na značaju sa povećanjem medijskog interesovanja i pojavom sportskih TV kanala. Sportski događaji i TV prenosi su ostvarili naizmjeničan uticaj na međusoban razvoj. Povećanje medijske praćenosti sportskih događaja dovelo jedo pojave korporativnog sponzorstva u sportu. Pronalaženje i privlačenje korporativnih sponzora postalo je značajna aktivnost specijalizovanih agencija.

2. Razvijanje grassroots programa, namjenjenih učesnicima osnovnih nivoa sportskog takmičenja. Ovi programi stimulišu dugoročno povećanje sportskih proizvoda, s obzirom da lokalni sportski događaji imaju ograničene mogućnosti kratkoročnog ostvarenja prihoda.

3. Istraživanje sportskog tržišta, koje praktikuju spotrske organizacije u cilju procene uspješnosti pojedinih spotrskih događaja. Rezultati istraživanja sportskog tržišta se koriste i u realizaciji korporativnog sponzorstva u sportu.

4. Finansijsko planiranje sportskog događaja, postaje sve značajnija funkcija sportskih menadžera i specijalizovanih agencija.

3. MARKETING SPORTSKOG DOGAĐAJA

Marketing sportskog događaja ili marketing u sportu pretstavlja koncepcijsko zaokruživanje primjene teorije i prakse marketinga na specifično područje sportskih događaja. Pod sportskim marketingom podrazumjevaju se sve aktivnosti oblikovane za zadovoljenje potreba i želja sportskih potrošača u procesu sportske razmjene. Počeci sportskog marketinga vezuju se za Staru Grčku i Rim, u kojima su poznati slučajevi sponzorisanja sportskih takmičenja, odnosno gladijatorskih borbi. U savremenom smislu, za početak primjene sportskog marketinga može se uzeti sponzorisanje "Turn Australije" iz 18 61. godine, kada su kompanije Spiers i Pond finansijski potpomogle aktivnosti Melburn kriket kluba. Promocija je prva aktivnost sportskog marketinga, koja je otvorila put njegovom daljem razvoju i koncepcijskom uobličavanju. Dinamičan razvoj marketinga nastao je pojavom radija i televizije. Masovni mediji omogućili su nastanak masovnog tržišta sportskih događaja, kao i profesionalizaciju sporta. Aktivnosti sportskog marketinga praktikuju menađeri sportskih događaja, sportisti, sportski klubovi i organizacije.

3.1. Aspekti sportskog marketinga

Specifičnost sportskog tržišta nalaže posmatranje sportskog marketinga sa dva aspekta:

7

- marketing sportskih organizacija

- marketing poroizvoda i usluga vezanih za sport

Marketing sportskih organizacija se u suštini odnosi na marketing sportskih događaja. Specifičnosti marketinga sportskog događaja ogledaju se u originalnim karakteristikama sportske ponude i neizvjesnosti sportskog rezultata, što onemogućava potpunu kontrolu menadžera spotrskih događaja u oblikovanju sportske ponude. Marketing sportskih događaja se odnosi na ponudu koja nije potpuno predvidiva.

Marketing proizvoda i usluga vezanih za sport Marketing sportskih događaja je deo sportskog marketinga, koji obuhvata i marketing za sport vezanih proizvoda i usluga. Navedeni proizvodi odnose se na sportsku opremu, odjeću, obuću, spotrske suvenire i rekvizite. Usluge vezane za sport uključuju usluge

održavanja sportskih objekata, usluge obezbjeđenja, posluženja, zdravstvene ugostiteljske, marketing usluge, edukativne usluge, usluge stručne pomoći.

3.2. Područja delovanja marketing menadžera

Uspješno organizovanje sportskih događaja zahtjeva detaljno planiranje njihovih marketing programa. Marketing menadžeri sportskih događeja svoje aktivnosti usmjeravaju na osam osnovnih područja:

1.Obezbjeđenje KORPORATIVNOG SPONZORSTVA sportskog događaja,koje predstavlja značajne izvore finansiranja mnogih sportskih događaja;

2. EKONOMSKU PROPAGANDU sportskog događaja;

3. Realizaciju ODNOSA SA JAVNOŠĆU, koja je posebno značajna ukoliko organizatori sport. dog . nemaju dovoljno sredstava za realizaciju ekonomske propagande;

4. Pružanje UGOSTITELJSKIH USLUGA posjetiocima sportskih događaja;

5.efikasna PRODAJA ULAZNICA za sportskih događaja;

6. Obezbjeđivanje TELEVIZIJSKOG PRENOSA PROGRAMA sportskih događaja, jer se time povećava kredibilitet organizatora i privlače se novi sponzori;

7. Prodaju LICENCIRANIH PROIZVODA, na kojima je istaknut naziv sportskog događaja, logo organizatora, zaštitni znak ili maskota;

8. FANDRAJZING, koji dolazi do izražaja prilikom organizovanja neprofitnih sportskih događaja, a razlikuje se od sponzorstva, jer ne omogućava donator uostvarivanje promotivnih efekata.

4. STRUKTURA SPORTSKE PONUDE

8

Sportski događaj je dio sportske ponude. Ponuda se naziva i sportskim proizvodom, koji označava sve što može biti ponuđeno na tržištu, kako bi se zadovoljile određene želje ili potrebe potrošača.

U razmatranju strukture sportske ponude, odnosno sportskog proizvoda,menadžeri sportskih događaja trebaju da poznaju odgovore na tri osnovna pitanja:

1. Šta mogu sportske organizacije, klubovi ili sportisti pojedinci da ponude

sportskoj publici, odnosno potrošačima sportskih događaja?

2. Koje potrebe sportske publike zadovoljavaju sportisti pojedinci, klubovi ili sportske organizacije?

3. Kojim metodama trebaju da se koriste menadžeri sportskih događaja u zadovoljavanju identifikovanih potreba sportske publike?

Postoji razlika u zadovoljavanju potreba ljudi koji prate održavanje sportskih događaja. Široka sportska publika dolazi na sportske terene i objekte u cilju zadovoljenja potrebe za razonodom. Dio sportske publike, koji predstavljaju navijači i članovi sportskih događaja zadovoljavaju potrebe za pripadnošću.Predstavnici medija koji prate održavanje sportskih događaja zadovoljavaju egzistencijalne, odnosno profesionalne potrebe.

4.1. Nivoi sportske ponude – Struktura sportske ponude

Sportska ponuda, odnosno sportski proizvod može se, prema hijerarhiji vrijednosti za posjetioce, dekomponovati na pet osnovnih nivoa:

1. sportski doživljaj, kao prvi nivo sportske ponude,

2. sportski događaj, drugi nivo,

3. sportski rezultat, treći nivo,

4. imidž sportskih klubova ili sportista, četvrti nivo,

5.sportski brend, peti nivo.

Sportski doživljaj oznacava privlačan stil sportskog nadmetanja, kojeg karakterisu brzina, vještina, spretnost, fizička snaga, harmonija i sl. Najaktraktivnije sportske doživljaje priređuju vrhunski profesionalci, odnosno sportske zvijezde, koje publici pružaju nezaboravne utiske sportske igre. To je i osnovni razlog zbog kojeg sportske organizacije nastoje da imaju ovakve pojedince u svojim timovima. Sportski doživljaj je osnovni nivo sportske ponude, koji kreiraju

9

neposredni izvršioci sportskog programa, odnosno sportisti i treneri. Posmatrano iz ugla sportskog marketinga, sportski doživljaj odgovara srži ili bitnoj koristi sportske ponude.

Sportski događaj je drugi nivo sportske ponude, a odnosi se na osnovnu ponudu u hijerarhiji vrijednosti za potrosace sportskog događaja. Kao sto je već istaknuto, sportski događaj označava svako takmičenje koje se odvija prema nekom sportskom programu, koji uključuje jedan ili više aspekata zabave, za čije je održavanje neophodno istovremeno postojanje izvršioca, mjesta, publike i vremena održavanja sportskog događaja. Praćenje sportskog događaja, bilo u fizičkom ili informacionom okruženju,omogućuje zadovoljenje potreba publike za sportskim doživljajem. Osim neposrednog praćenja sportske igre, publika koja prisustvuje sportskom događaju u prilici je da kupuje i proizvode, odnosno usluge vezane za sport,čime se pojačava intenzitet direktnog uživanja u sportskom doživljaju.

Sportski rezultat je treći nivo sportske ponude. Može se reći, da sportski rezultat predstavlja ključni nivo sportske ponude, jer je najveći dio publike sportskih događaja zainteresovan upravo za određeni ishod sportskog rezultata.Sportska publika praćenjem sportskog događaja zadovoljava potrebu za sportskim doživljajem, ali je isto tako zainteresovana za ostvarivanje što boljeg sportskog rezultata svojih sportskih miljenika, bilo da se radi o klubovima ili sportskim pojedincima, jer se na taj način zadovoljava ostvarivanje potreba za uspjehom i samopotvrđivanjem. Sportski rezultat, sa elementima uspjeha, odnosno neuspjeha, doživljavanjem pobjede ili poraza, predstavlja proširivanje osnovnog sportskog doživljaja.Emotivnost i uzbuđenost sportske publike u velikoj mjeri se vezuje za ostvarivanje očekivanog ili priželjkivanog sportskog rezultata. Drugačije rečeno, sportski rezultat predstavlja nivo sportske ponude, kojim se zainteresovanost publike prevodi u pripadnost, odnosno identifikaciju sa klubovima ili sportistima pojedincima. Sportski rezultat predstavlja, dakle, proširenje sportske ponude u odnosu na zabavu, atraktivnost ili zanimljivost.

Imidž sportskih klubova ili sportista pojedinaca jeste četvrti nivo sportske ponude. U užem smislu, imidž predstavlja pozitivnu sliku u svijesti posjetilaca sportskog događaja o klubovima ili sportistima pojedincima, koji se takmiče na tom sportskom događaju. U širem smislu, imidž obuhvata i sliku posjetilaca sportskih događaja o sportskoj ponudi, odnosno poziciji sportskih klubova ili sportista pojedinaca na određenom segmentu sportskog tržišta. Imidž spada u psihološke karakteristike doživljavanja sportskog događaja,kluba ili sportista pojedinaca od strane sirokog sportskog auditorijuma. Imidž se izgrađuje marketing komuniciranjem sportskih organizacija sa postojećom i potencijalnom sportskom publikom. Marketing komuniciranje orijentisano na izgrađivanje imidža podrazumjeva prenošenje promotivnih poruka u neposrednoj i posrednoj komunikaciji, zatim isticanjem u javnosti sportskog imena, logoa, zaštitnog znaka, simbola i maskote određenog sportskog događaja. U izgrađivanju imidža sportskih klubova ili sportskih pojedinaca,dolazi i do izražaja ponašanje sportista na sportskim terenima i borilištima, ali i izvan njih u vidu ostvarivanja vizuelnog indetiteta.Izgrađen pozitivan imidž u sportskoj javnosti omogućuje organizatorima sportskih događaja privlačenje većeg broja posjetilaca, izgrađivanje i održavanje obostrano

10

korisnih odnosa sa medijima, kompanijama promoterima,sponzorima, ali i prihvatanje sportskih organizacija kao "dobrih građana" uokruženju određenog sportskog događaja.

Sportski brend je peti, i ujedno posljednji nivo sportske ponude. Američko udruzenje za marketing definiše brend kao ime, pojam, znak, simbol ili dizajn,ili kao kombinaciju navedenog, na osnovu čega se identifikuju proizvodi ili usluge jednog prodavca ili grupe prodavaca i diferenciranju u odnosu na konkurente.Brend, dakle, predstavlja proizvod ili uslugu sa dodatnim dimenzijama, na osnovu kojih se izdvajaju od ostalih proizvoda ili usluga dizajniranih za zadovoljenje iste potrebe. Razlike između brenda i ostalih konkurentskih proizvoda i usluga kojima se zadovoljavaju iste potrebe mogu da budu funkcionalne, racionalne ili opipljive. Kada se radi o sportskom brendu,tada se navedene razlike više odnose na simboličke, emotivne ili neopipljive razlike.Uloga sportskog brenda je da u sportskoj javnosti ističe kreatora određene sportske ponude, a sportskoj publici da organizatorima sportskih događaja nametnu odgovornost. Sportski brend ukazuje i na određeni kvalitet sportske igre, što dovodi do zadovoljenja posjetilaca i ponavljanja posjećivanja i praćenja brendiranih sportskih događaja. Lojalnost publike sportskom brendu omogućuje organizatorima sportskih događaja predvidvljivost, odnosno izvjesnost sportske tražnje.Vrijednost sportskog brenda predstavlja dodatnu vrijednost koja se integriše u koncept sportske ponude. Ispoljavanje vrijednosti sportskog brenda može da bude u razmišljanju publike o sportskom brendu, emocijama koje sportski brend izaziva, ponašanju publike prema sportskom brendu, i sl. U svakom slučaju,vrijednost sportskog brenda jeste neopipljiva vrijednost sa kojom raspolažu organizatori sportskih događaja,a koja im obezbjeđuje ostvarivanje psihološke i materijalne koristi.Postoji šest kriterijuma na osnovu kojih se vrši izbor elemenata sportskog brenda. U pitanju su pamtljivost, značenje, dopadljivost, prenosivost, prilagodljivost i zaštita. Prva tri kriterijuma se direktno odražavaju na izgrađivanje sportskog brenda, dok preostala tri kriterijuma predstavljaju odbrambene elemente vezane za različite mogućnosti i ograničenja.

5. KVALITET PROGRAMA SPORTSKOGDOGAĐAJA

Koncept sportske ponude dugoročno je održiv ukoliko se bazira na kvalitetu sportskog programa, koji organizatori nude sportskoj publici. Kvalitet programa nije lako definisati. U literaturi se više govori o kvaliteetu usluga koje se pružaju sportskim potrošačima.Kvalitet sportskog programa direktno je povezan sa satisfakcijom publike.Organizatori trebaju da imaju jasan odnos prema strukturi vrijednosti sportskog programa. U najširem smislu, kvalitet podrazumjeva podudaranje sa specifikacijama, što znači da organizatori trebaju da imaju precizne specifikacije vezane za njihove programe.Kvalitet se definiše i kao sposobnost određenog proizvoda za upotrebu, što znači da proizvod treba da zadovolji identifikovane potrebe potrošača. Program treba da zadovolji realne potrebe publike za zabavom, takmičenjem i sportskim doživljajima.Ocjenu kvaliteta programa donose posjetioci, tj. sportska publika. Oni imaju pozitivnu percepciju kvaliteta njihovog programa, kada doživljeni

11

kvalitet odgovara očekivanom kvalitetu programa. Satisfakcija posjetilaca programom se ostvaruje, ukoliko se percipirani kvalitet podudari sa očekivanim.

5.1. SPORTSERV model

U ocjenjivanju percepcije posjetilaca programa određenog sportskog događaja,može se koristiti SPORTSERV model. Primjenom ovog modela postižu se dobri rezultati u mjerenju percepcije kvaliteta usluge u profesionalnom sportu, od strane sportske publike. Ovaj model ima pet osnovnih dimenzija:

1. Pristup mjestu održavanja sportskog događaja,

2. Pouzdanost u izvršenju sportskog događaja,

3. Osjetljivost u pružanju neophodnih usluga u toku održavanja sportskog događaja,

4. Opipljivost materijalnih resursa sportskog događaja,

5. Sigurnost takmičara i publike na sportskom događaju.

Opipljive dimenzije imaju značajan uticaj na kvalitet programa sportskog događaja, jer uključuju adekvatnost sportskog objekta određenom programu,udobnost za publiku, raspoloživu prostornu infrastrukturu, i dr, ali same po sebi ne dovode do satisfakcije publike. Zadovoljstvo publike ostvaruje se pruženom zabavom, igrom, uzbuđenjima i nezaboravnim sportskim doživljajima. Visok kvalitet programa postiže se optimalnim kombinovanjem svih pet osnovnih dimenzija.

U menadžmentu sportskih događaja uočavaju se tipični razloz i neodgovarajućeg kvaliteta sportskog događaja. Veoma često, slabije afirmisani organizatori kvalitet podređuju kvantitetu, a zanemaruju i tržišnu usmjerenst održavanja sportskog događaja, Osim toga, korišćenje neodgovarajućih materijalnih resursa postavljanja i izvršenja sportskog događaja, kao i nepripremljenost izvršioca, takođe, dovede do slabe percepcije kvaliteta.Visok kvalitet sportskog događaja omogućuje ostvarivanje satisfakcije posjetilaca, koja dovodi do lojalnosti publike prema organizatoru. Lojalnost podiže predviđenost i izvjesnost tražnje za sportskim događajima, što se dalje manifestuje u ostvarivanju odgovarajućeg učešća na tržištu sportskih događaja

6. PLANIRANJE SPORTSKOG DOGAĐAJA

Planiranjem sportskog događaja određuju se aktivnosti koje je neophodno preduzeti u postavljanju i izvršenju ovakvog događaja. Planiranje se odnosi na identifikovanje aktivnosti

12

koje će se preduzeti, vremenski raspored izvršenja pojedinih aktivnosti, načine njihove realizacije, kao i ciljeve koji se trebaju ostvariti. Planiranjem sportskog događaja obuhvataju se i neophodni resursi za njegovo postavljanje, kao i izvršioci.Rezultat procesa planiranja sportskog događaja jeste detaljan plan aktivnosti.Planom se predviđa i delegiranje odgovornosti menadžera na saradnike i izvršioce. Generalno posmatrano, planovi su povezani sa izborom adekvatne strategije menadžmenta.

Planovi treba da sadrže sledeće elemente:

-Pregled neophodnih aktivnosti postavljanja i izvršenja sportskog događaja

-Definisane ciljeve sportskog događaja

-Analizu situacije (SWOT analizu)

-Kreiranje strategije menadžmenta sportskog događaja

-Budžetiranje sportskog događaja

-Mjerenje efekata sportskog događaja

U planiranju sportskog događaja organizatori polaze od sopstvenog iskustva, prakse afirmisanih konkurenata, karakteristika sportskog tržišta , sopstvenih mogućnosti, potreba, zahtjeva i očekivanja publike. Planiranje treba da bude tržišno orjentisano, kako bi se osim sportskih, ostvarili i ekonomski ciljevi profesionalno upravljanog sportskog događaja.Menadžeri sportskog događaja zajedno sa angažovanim planerima učestvuju u kreiranju adekvatne strategije menadžmenta sportskog događaja. Strategija mora da sadrži načine ostvarivanja postavljenih ciljeva, kao i izvorne konkurentske prednosti, koje ovu strategiju diferencijaju o odnosu na konkurentske.Praksa menadžmenta pokazuje, da se ne mogu svi kreirani planovi sportskih događaja ujedno i realizovati.

6.1. Faze procesa planiranja sportskog događaja!

U zavisnosti od od fizičke veličine i obima sportskog događaja, proces planiranja može da obuhvati veći ili manji broj aktivnosti. U suštini, aktivnosti procesa planiranja sportskog događaja obuhvaćene su pojedinim fazama, odkojih se po značaju izdvajaju:

- Istraživanje sportskog tržišta,

- Određivanje misije sportskog događaja,

- Analiza sportske ponude i za sport vezanih usluga,

- Analiza konkurencije,

- Definisanje ciljeva sportskog događaja,

13

- Plan akcije,

- Ocjenu plana sportskog događaja.

Istraživanje sportskog tržišta predstavlja prvu fazu procesa planiranja sportskog događaja. U ovoj fazi prikupljaju se podaci i informacije o tome da li postoji interes sportske publike i sportskih organizacija za održavanje određenog sportskog događaja.Menadžeri treba da budu svjesni ciljnog auditorijuma određenog događaja.Primjena adekvatnog metoda istraživanja sportskog tržišta u velikoj mjeri olakšava sagledavanje potreba, zahtjeva i očekivanja određenog segmenta sportskog tržišta. Istraživanjem se rizik smanjuje na prihvatljivu mjeru, ali ga je nemoguće potpuno isključiti.Sportski događaji se međusobno razlikuju po fizičkoj veličini i obimu. Po tomse i razlikuju potrebe za istraživanjem tržišta. Razlikujemo osam kategorijasportskih događaja:

1.Sportski događaji u susjedstvu, koje organizuju različita udruženja ili grupe,sa ograničenim finansijskim mogućnostima;

2.Sportski događaji lokalnog karaktera, koji privlače interes nešto većeg ciljnog auditorijuma, a najčešće nemaju stalan kalendar održavanja;

3. Sportski događaji šireg značaja, koji se održavaju u velikim gradovima, a služe za obilježavanje značajnih gradskih datuma;

4. Sportski događaji državnog nivoa, koji predstavljaju državna prvenstva različitih vrsta sportova;

5.Sportski događaji regionalnog karaktera, čiji organizatori dolaze iz nekoliko država, najčešće susjednih;

6. Sportski događaji nacionalnog karaktera, kod kojih se ističu nacionalni sportski turniri;

7. Sportski događaji međunarodnog karaktera, koji po fizičkoj veličini i obimu odgovaraju mega sportskim događajima;

8. Sportski događaji promotivnog karaktera, čiji programi sadrže sportske,kulturne i zabavne karakteristike, sa ciljem promovisanja određenih proizvodaili usluga.

Određivanje misije sportskog događaja jeste druga faza u procesu planiranja sportskog događaja. Osnovno pitanje organizovanja nekog događaja jeste određivanje njegove misije, odnosno svrhe. Ona se određuje prema programu,namjerama i karakteristikama okruženja.Misija sportskog događaja može da bude takmičarskog, ali i netakmičarskog karaktera, koji se više odnosi na ostvarivanje određenih društvenih uticaja u okruženju sportskog događaja. Određivanjem misije definišu se i aktivnostikoje je neophodno preduzeti, kako bi se organizovao određeni događaj. Ona usuštini predstavlja opis razloga održavanja određenog sportskog događaja.Misijom se obuhvataju neophodni resursi njegovog postavljanja i izvršenja,ciljni segment sportskog događaja. Tako se stvara identitet sportskog

14

događaja.Misija sportskog događaja ogleda se u stvaranju posjetilaca.Bez određivanja misije ne mogu se precizno definisati ciljeve velikih, a naročito mega sportskih događaja. Adekvatno definisanje misije sportskog događaja stimulativno djeluje na na objedinjavanje napora neophodnih u procesu odlučivanja na svim nivoima menađmenta sportskog događaja.Pod misijom sportskog događaja podrazumeva se i njegova fundamentalna vrijednost, odnosno zbog čega se održava, koji su njegovi ciljevi i koje segmente sportskog tržišta nastoji da zadovolji.

Analiza sportske ponude i za sport vezanih usluga označava treću fazu procesa planiranja sportskog događaja. Sportska ponuda se suštinski odnosi na pružanje atraktivnih i publici nezaboravnih sportskih doživljaja. Pored brojnih sportskih doživljaja, ponuda sportskog događaja uključuje i pružanje različitih usluga vezanih za sport – usluge zabave, udobnog smeštaja, obezbjeđenja, posluženja, itd.Posjetioci očekuju određeni kvalitet za sport vezanih usluga, koji se povezuju sa osnovnim dimenzijama. Dimenzije kvaliteta usluga odnose se na pristupačnost, pouzdanost, osjetljivost, opipljivost i sigurnost. Kvalitet navedenih usluga podiže konkurentnost sportske ponude.

Uvažavanjem hijerarhije potreba posjetilaca, ponuda se može dekomponovati na tri nivoa:

1.Sportski doživljaj, osnovni razlog posjete

2.Proizvodi i usluge vezani za sport, koje su u funkciji upotpunjavanja sportskog doživljaja, ali suštinski nisu značajni za ostvarivanje cilja sportskog događaja

3.Periferne usluge, kojima se zadovoljavaju potrebe od manjeg značaja – posluženje, obezbjeđenje parkinga, prodaja suvenira, rekvizita, i sl.

Menadžeri sportskih događaja treba da planiraju, organizuju, upravljaju i kontrolišu navedene nivoe ponude, sa ciljem potpunog zadovoljena potreba,zahteva i očekivanja posetilaca.U organizovanju mega sportsih događaja, kao što su kontinentalna i svjetska prvenstva popularnih sportova i Olimpijskih igara, neophodno je koristiti stručne i specijalizovane usluge različitih posrednika. Budući da je za organizovanje ovakvih događaja neophodna duža, pa čak i višegodišnja priprema, organizatori sa posrednicima sklapaju ugovore u sljedećim formama:

- Ugovor o zakupu

- Ugovor o koncesiji

- Ugovor o zakupu/koncesiji

Analiza konkurencije predstavlja četvrtu fazu procesa planiranja sportskog događaja. Menađeri sportskog događaja treba da poznaju i aktivnosti konkurenata, budući da se sa njima zajedno takmiče za privlačenje interesa i pažnje isto ciljnog auditorijuma sportske publike. Analiza konkurencije predstavlja analizu atraktivnosti programa sportskih događaja

15

koje organizuju konkurentske sportske organizacije.Za menađere sportskih događaja je značajno da poznaju koje aktivnosti preduzimaju konkurenti u odabranom okruženju sportskog događaja, kakve su im snage i slabosti, za koje strategije menadžmenta su se opredjelili, kakva je struktura njihove sportske ponude, na koji način komuniciraju sa sportskom publikom, kako bi mogli da im efikasno i efektivno pariraju u postravljanju i izvršenju sportskog događaja. Analizom konkurencije, obuhvataju se brojne aktivnosti, koje govore o tržišnoj usmerenosti organizatora konkurentskih sportskih događaja. Naglašene su sledeće aktivnosti vezane za analizu konkurencije:

- Indentifikacija postojećih i potencijalnih organizatora sportskih događaja sa istovrsnim programom u odabranom okruženju

- Analiza profila, tj. snaga konkurentske ponude

- Analiza potencijala posetilaca sportskih događaja

Ocjena konkurentnosti u organizovanju sportskih događaja određenog programa jeste dinamičan proces, budući da se broj aktivnosti konkurenata vremenom mogu povećavati, odnosno smanjivati.

Definisanje ciljeva sportskog događaja jeste peta faza procesa planiranja sportskog događaja. U praksi menadžmenta sportskih događaja rijetke su situacije da organizatori uspjevaju zadovoljiti potrebe, zahtjeve i očekivanja svih posjetilaca sportskog događaja. Ograničenost u raspolaganju materijalnim uljudskim resursima postavljanja i izvršenja sportskog događaja nalaže skaliranje potreba, zahtjeva i očekivanja posjetilaca po redosljedu važnosti.Organizatori ostvaruju ciljeve sportskog događaja u zadovoljavanju potreba,zahteva i očekivanja precizno određenog segmenta sportskog tržišta. Generalno posmatrano, ciljevi koji se ostvaruju na ciljnom tržišnom segmentu mogu se razdvojiti u dvije osnovne grupe:

- Profitni ciljevi sportskog događaja,

- Neprofitni, odnosno sportski ciljevi

Profitni ciljevi sportskog događaja odnose se na prodaju ulaznica posjetiocima, prodaju prava medijskog prenosa programa sportskog događaja, zaključivanje ugovora sa sponzorima, sklapanje ugovora sa donatorima, prodaju proizvoda i usluga vezanih za sport, kao i pružanje perifernih usluga posjetiocima određenog sportskog događaja.

Neprofitni, odnosno sportski ciljevi vezani su za ostvarenje pozitivnog sportskog rezultata, bogatstvo sportskih doživljaaj pruženih posjetiocima,atraktivnost i originalnost programa, i konačno, podudaranje očekivanog i ostvarenog kvaliteta programa, odnosno satisvakciju posjetilaca određenog događaja.

SMART pristup. Pod SMART pristupom podrazumjeva se određen, mjerljiv,dostižan, realističan i vremenski ograničen pristup definisanju ciljeva sportskog događaja. Ukoliko

16

definisani ciljevi sportskog događaja udovoljavaju zahtjevima SMART pristupa, povećava se vjerovatnoća njihovog efikasnog i efektivnog ostvarivanja. U svakom slučaju, ciljevi sportskog događaja trebaju da budu precizno definisani, da se jasno ukazuje sta se želi postici održavanjem sportskog događaja određenog programa, na kojem ciljnom segmentu sportskih tržišta i u kojem vremenskom periodu.

U menađmentu sportskih događaja razlikuju se i dva osnovna tipa ciljeva održavanja određenog sportskog događaja:

- Operativni ili ciljevi postavljanja sportskog događaja

- Ciljevi izvršenja sportskog događaja.

Plan akcija odnosi se na šestu fazu procesa planiranja sportskog događaja. Uovoj fazi procesa planiranja sportskog događaja planiraju se konkretne akcije koje je neophodno preduzeti, kako bi se ostvarili planirani ciljevi određenog sportskog događaja. Plan akcije obuhvata i određivanje izvršilaca pojedinih aktivnosti, koji učestvuju i snose odgovornost u realizaciji planiranih ciljeva.Akcionim planom menadžeri obuhvataju aktivnosti čijim se izvršenjem dolazi do sledećih odgovora:

- Koje aktivnosti treba preduzeti, kako bi se ostvarili planirani ciljevi?

- Gde će se planirane aktivnosti realizovati?

- Ko snosi odgovornost za realizaciju navedenih aktivnosti?

Ocjena plana sportskog događaja označava posljednju, tj. sedmu fazu procesa planiranja sportskog događaja. Završna faza procesa planiranja određenog sportskog događaja odnosi se na ocjenu ostvarenja planiranih ciljeva. Ocjenom plana provjerava se racionalnost i realnost ispoljena u toku procesa planiranja.Menadžeri sportskih događaja ocjenjuju njihove planove, najčešće nakon održavanja sportskog događaja, iako u metodološkom smislu, ocjenu plana treba sprovoditi i tokom gore navedenih šest faza procesa planiranja određenog sportskog događaja.Primjena metoda marketinga istraživanja može značajno doprinjeti efikasnosti iefektivnosti ocene plana sportskog događaja, a naročito metod ispitivanja,metod posmatraja, motivaciona istraživanja, kao i metod usmenog odnosno pismenog ispitivanja mišljenja sportskih eksperata. U praksi, često se koristi i analiza video snimaka, koje ukazuju na propuste u pripremi i održavanjuodređenog sportskog događaja.Ocena plana sportskog događaja omogućuje menadžerima i organizacionim odborima uočavanje faktora i otklanjanje posledica koje bi rezultirale nezadovoljenjem potreba, zahtjeva i očekivanja posjetilaca određenog sportskog događaja.

7. ORGANIZOVANJE SPORTSKOG DOGAĐAJA

Organizovanje lokalnih i regionalnih sportskih događaja ustaljenog ili povremenog kalendara održavanja ne predstavlja poseban problem, tako da se njime u suštini bave

17

menadžeri sportskog događaja, koji angažuju neophodan broj saradnika i izvršilaca. Sportski događaji manje fizičke veličine i obima ne zahtjevaju dugo vrijeme pripreme, kao ni formalnu organizacionu strukturu,karakterističnu po različitim nivoima odgovornosti i definisanim tokovima informacija.

Organizovanje postaje složena funkcija u menadžmentu velikih, odnosno megasportskih događaja, kao što su Olimpijske igre i kontinentalna, odnosno svjetska prvenstva popularnih sportova. Pripreme za održavanje ovakvih događajamogu da traju i po nekoliko godina, u njihovom organizovanju učestvuje veliki broj izvršilaca i angažovanih posrednika, a kao pokrovitelji mogu da se pojave društvene i državne institucije, odnosno vlade zemalja domaćina.

U organizovanju ovakvih događaja, osim menadžera događaja pojavljuju se i organizacioni odbori, odnosno komiteti, koji predstavljaju najviši nivo odlučivanja. Umjesto klasičnih formalnih organizacionih struktura, sve se više koriste partnerstva poslovne mreže i alijanse, zajedničko ulaganje i upravljanje resursima neophodnih u postavljanju i izvršenju velikih, odnosno mega sportskih događaja, kao i definisanje zajedničkih ciljeva u čijem ostvarivanju učestvuje veći broj poslovnih subjekata. Ovakav pristup organizovanju ističe kooperativnost učesnika koji teže ostvarivanju zajedničkih ciljeva.

7.1. Mrežna organizacija velikog sportskog događaja

Praksa menadžmenta velikih spotskih događaja pokazuje prednost mrežne organizacije, kao i savremenog i fleksibilnog organizacionoh rješenja, kojim se povezuju dielovi i cjeline pojedinih kompanija, sa ciljem realizacije različitih poslovnih funkcija, na osnovu ugovorom utvrđenih odnosa.Prednost mrežne organizacije proizilazi iz prilagodljivosti brzim promjenama u okruženju sportskih događaja. Mrežne organizacije su karakteristične po efikasnom protoku informacija neophodnih u organizovanju velikih sporstkih događaja. One uključuju veliki broj unutrašnjih i međusobnih kontakata i odnosa umreženih organizacija. Ovakvi odnosi omogućavaju razmenu znanja i iskustva neophodnih u efikasnom i efektivnom reagovanju na promjene u okruženju. Najvrijedniji resursi su nevidljivog karaktera, a to su pojedinačne i zajedničke kompetencije, kao i resursi uspostavljenih i izgrađenih odnosa.

Učesnici odnosno partneri u mrežnoj organizaciji drugačije se usmeravaju u postavljanju i izvršavanju velikih sportskih događaja. Umreženi partneri su prevashodno orjentisani na:

-Određivanje atraktivne misije velikog događaja za široki ciljni audotorijum

-Upravljanje procesima u organizovanju velikog sportskog događaja

-Razvijanje kompetencija i mogućnosti angažovanih izvršilaca

Prilikom formiranja mrežne strukture velikog sportskog događaja, povezani partneri se odriču potpune kontrole u poslovanju, zarad prilagođavanja i kontrolisanja promjena u okruženju planiranog događaja. Osim toga, povezani partneri su najčešće dobro

18

specijalizovani u obavljanju određenih aktivnostivezanih za postavljanje i izvršenje sportskog događaja, što je preduslov adekvatne podjele rada unutar mrežne strukture.Mrežna organitacija predstavlja interorganizacioni pristup postavljanju i izvršenju velikog događaja, na osnovu integrisanja znanja, sposobnosti i vještina povezanih partnera. Mrežna organizaciaj omogućuje uspostavljanje i izgrađivanje odnosa sa kvalitetnim partnerima, koji dijele slične ili iste vrednosti i ciljeve, a usmjereni su na pronalaženje optimalnog odnosa između samostalnostii kontrole unutar mreže.

8. EVROPSKI OMLADINSKI OLIMPIJSKI FESTIVAL-EYOF

Evropski omladinski olimpijski festival (EYOF - European Youth Olympic Festival) je jedini multi sportski događaj koji uključuje i zimske i letnje festivale, u kojima učestvuju samo evropske zemlje, 49 članica Evropskog Olimpijskog komiteta (EOK). Takmiče se sportisti uzrasta 15 do 18 godina. Prvi put je organiziran 1991. godine u Briselu

Ovaj sportski festival omogućava hiljadama mladih sportista da uporede svoje talente i pripremljenost i time otkriju teške zahtJeve velikih međunarodnih takmičenja. Takođe to je prilika za kulturne i obrazovne razmJene, podizanje svIJesti o vrIJednosti i idealima sporta i olimpizma. Ne treba zaboraviti činjenicu da ovakvi festivali podstiču druge mlade ljude da se bave sportom.

19

Organizuju se svake druge godine tj.neparne, i ljeti i zimi. Ovo veliko sportsko dešavanje je nastalo na inicijativu belgijskog Olimpijskog komiteta, čiji je predsjednik u to vrijeme bio Žak Rog, koji je takođe bio i predsednik i Evropskog olimpijskog komiteta EOK, a sada i Međunarodnog olimpijskog komiteta MOK-a.

Pravila EYOF-a predstavljaju kodifikaciju temeljnih principa, pravila i podzakona koji su usvojeni od strane asocijacije „Europskog Olimpijskog komiteta“ te određuju uvjete za organizaciju ovakvog događaja. Principi EYOF-a temelje se na olimpizmu, životnoj filozofiji koja kombinira sve kvalitete tijela, volje i uma, te spaja sport sa kulturom i obrazovanjem. Cilj olimpizma jeste da sport smjesti u službu harmoničnog razvijanja ljudskog bića, te da doprinese gradnji mirnog i boljeg svijeta. Obrazovanje mladih kroz bavljenje sportom isključuje svaku vrstu diskriminacije. Olimpijski duh, zahtijeva uzajamno razumijevanje sa duhom prijateljstva, solidarnosti i fair play -a, u čemu je njegova posebna vrijednost.

Sport je ozbiljan biznis, koji traži sigurno ozračje za svoje investiranje.

Zimski EYOF:

1. 1995.– ANDORRA (ANDORA)

2. 1997.– SUNDSAVLL (ŠVEDSKA)

3. 1999.– POPRAD-TATRY (SLOVAČKA)

4. 2001.– VUOKATTI (FINSKA)

5. 2003.– BLED (SLOVENIJA)

6. 2005.– MONTHEY (ŠVICARSKA)

7. 2007.– JACA (ŠPANIJA)

8. 2009.– SLASK BESKIDY (POLJSKA)

9. 2011. – LIBEREC (ČEŠKA)

Na programu zimskih EYOF festivala su sljedeći sportovi:

Umjetničko klizanje, Snowboard, Biatlon,Cross Country Skijanje, Nordijska Kombinacija, Karling, Alpsko Skijanje, Ski Skokovi, Hokej na ledu.

Ljetni EYOF:

1. 1995. – BATH (VELIKA BRITANIJA)

20

2. 1997 .– LISBON (PORTUGAL)

3. 1999 .– ESBJERG (DANSKA)

4. 2001 .– MURCIA (ŠPANIJA)

5. 2003 .– PARIS (FRANCUSKA)

6. 2005 .– LIGNANO SABBIADORO (ITALIJA)

7. 2007 .– BEOGRAD (SRBIJA)

8. 2009 .– TAMPERE (FINSKA)

9. 2011 .– TRABZON (TURSKA)

Na programu ljetnih EYOF festivala su sljedeći sportovi:

Atletika, Košarka, Biciklizam, Gimnastika, Rukomet, Džudo, Plivanje, Tenis, Odbojka.

8.1.Trabazon 2011.-ljetni EYOF

Trabazon 2011. Je bio domaćin ljetnog omladinskog olimpijskog festivala. Trabazon 2011. Je fantastican primjer jedne kompletne organizacije jednog velikog sportskog događaja kao sto je EYOF. Glavni temelj festivala je Republika Turska. Državni ministar za

21

mlade i športa Faruk Nafiz ÖZAK je predsjednik Glavnog odbora (priprema i organizacija zajednica). Složenost organizacije jednog ovakvog sportskog događaja vidi se i u samom trajanju tj. vremenskom periodu jer trebalo je 6 godina da bi sve bilo kako treba. Na oficijelnoj web stranici EYOF Trabazon 2011.moze se vidjeti hronoloski slijed same organizacije. Postoji i organizacioni komitet koji do posljednjeg detalja isplanirao sve. Važan detalj organizacije je da mora postojati zvanični plan i program te raspored takmicenja. Naravno koji sportovi i koje starosne kategorije. Postoje i maskote za svih devet sportova koji su na programu:

Transport je do detalja razrađen cak je i slikovito opisan:

22

23

24

25

Smještaj: Sportsko selo

Karadeniz Tehničko sveučilište će ugostiti sve sportaše i službenike u jednom selu se nalazi u sklopu kampusa. Sportsko Selo se sastoji od četiri stambena bloka. Još jedan suvremeni objekt je u izradi i bit će spremni za korištenje.Tih pet blokova će ugostiti 3.356 osoba. Svaki blok imat će infopult, caffe / kantina, praonica sobe i radne sobe opremljene IT opremom. Restorani i druge pogodnosti će biti u pješačkoj udaljenost od naselja. Jednokrevetne i dvokrevetne sobe su 15 m2, trokrevetne i četverokrevetne sobe su 20-25 m svaka soba ima jedan stol po osobi, ormar, zavjesa ili slijep, rasvjeta i noćno svjetlo. Svaki kat ima zahod i tuševe za zajedničku uporabu. Solarni sustav će osigurati toplu vodu za stanovnike 24 sata dnevno. U EYOF Trabzon 2011 za smještaj sportaša, službenih osoba i drugih timova osoblja osigurava se u Olimpijskom selu po stopi od 30 eura po danu / po osobi.

Olimpijske obitelji

Novoizgrađeni Novotel, prvi međunarodni hotel Trabzon, bit će dom za olimpijske obitelji tijekom igre. Ovaj suvremeni hotel ima 200 soba i apartmana, kongresni centar za do 450 ljudi, poslovni centar, restoran, bar, beach, te opsežancentar za slobodne aktivnosti.Novotel se nalazi do Crnog mora, pored Svjetskog trgovinskog centra, samo 5 minuta od zračne luke i 8 minuta od centra grada.

Udaljenost od Novotel na raznim mjestima: Sportsko selo 5,5 km,Muzej Trabzon 8 km,Sveta Anna Crkva 8 km,Sera Lake 8 km,Aja Sofija muzej 15 km,Atatürk paviljon 15 km,Visoki plato 20 km,Sümela Monastry 45 km

26

Smještaj za ostale sudionike

Plan smještaja osigurat će se u 3 dijela i ima sljedeće pod razmatranje: postojećih smještajnih objekata i infrastrukture, pristup glavnim prometnicama, kao i blizina natjecanja i upravnih prostora.Naš cilj je pružiti udoban i dobro položen smještaj kako bi se omogućila jednostavna svakodnevna putovanja za vrijeme trajanja EYOF. Određeni hoteli su dali jamstvo dostupnosti tijekom EYOF.

Sigurnost

Nekoliko sigurnosnih funkcija u drugim sustavima mogu biti odgovornost odvojenim tijelima, regulirani su od Nacionalne policije povezane s Ministarstvom unutarnjih poslova. Policija obavlja svoje dužnosti na temelju Opće Uprave sigurnosti koja uključuje obje središnje i pokrajinske organizacije. Područje odgovornosti turske policije je ograničeno općinskim granicama. Izvan gradskih područja, policijske funkcije obavlja žandarmerija. Sigurnosni plan za TEYOFOC temelji se na konceptu "jedinstva vlasti", kombinirajući sve javne sigurnosne funkcije unutar jedne policijske organizacije. Dakle, krajnja odgovornost za sigurnost u EYOF će ležati s Trabzon Upravi sigurnosti (TDS), provincijskog ogranka Nacionalne policije.

Kao najviši nivo jednog tijela u sigurnosnim pitanjima, TDS održat će neograničenu naredbu preko svih ljudskih i tehničkih resursa dodijeljenih za sigurnosne aranžmane, bez obzira na njegovo podrijetlo. Takva naredba će se primjenjivati bez funkcionalnih ili teritorijalnih ograničenja u odnosu na bilo koje pitanje vezano za sigurnost Festivala.

Različiti odjeli TDS će raditi u koordinaciji s TEYOFOC i drugim relevantnim javnim tijelima. Ova koordinacija osigurat će EYOF sigurnosti koordinacijskog centra koji se sastoji od službenika iz policijskih uprava državne sigurnosti, anti-terorističke akcije, inteligencija, zaštita i nadzor, turističke policije, potpredsjednika i kriminal, kontrole prometa, logistike i komunikacija. Usluge obalna straže , žandarmerija i Općina Trabzon (općinska policija, odgovorne za pružanje usluga u zajednici) također će biti predstavljena na EYOF sigurnosti Koordinacijskog centra.

TDS (uključujući osoblje svojih županijskih ogranaka i Pomorska policija) zaposleno dovoljno sigurnosno osoblje, međutim, kako bi se poboljšale sigurnosne mjere u izvanrednim događajima kao što su EYOF, Ministarstvo unutarnjih poslova ima ovlasti za povećanje svojih resursa prijenosa osoblja iz susjednih provincija.

TDS je smješten po zakonu u isključivoj nadležnosti guvernera Trabzona, koji je također zapovjedio lokalne kontingente od žandarmerije i Obalne straže službe, koja djeluje u suradnji s morskom policijom, sama grana Nacionalne Policije. Guverner, koji trenutno drži dužnost dopredsjednika TEYOFOC će pretpostaviti istu odgovornost tijekom događaja.

U Turskoj, javno zakon zahtijeva da u svim sportovima ili drugih masovnih manifestacija pod državnim jamstvom vlade se odnose na usluge kao što su sigurnost, zdravstvenu zaštitu, carinu, itd., biti osigurana od strane tijela javne vlasti bez troška za organizaciju tijela.

Sigurnost u konačnici će se održavati putem TDS nacionalnih policijskih snaga i usluga iz privatnih sigurnosnih organizacija će igrati vrlo mali dio. Privatne zaštitarske organizacije mogu biti pozvani da daju sigurnost u ograničenom kapacitetu, kao i potrebi.

27

Naravno Jako puno sponzora učestvuje u samoj organizaciji.

Svjetski ant- doping kod- Europsko vijeće za borbu protiv dopinga Sporazum je napravio sastavni dio nacionalnog zakonodavstva u ožujku 1993, a GSGM staviti svoje anti-doping Uredbe na snagu u kolovozu 1993.Uredba odredila turski centar dopinške kontrole (TDCC) na Sveučilištu Hacettepe, u Ankari, kao i nacionalne vlasti imaju pravo na obavljanje in-i out-of-natjecanja dopinške kontrole i analize.TDCC je dobila svoju početnu akreditaciju MOO-a u 2001 (potvrđeno od tada svake godine), a dobila ISO 17025 certifikat kvalitete iz Velike Britanije akreditacijske službe (UKAS) u 2002.Svjetska antidopinška agencija (WADA) dao zajedničku WADA / akreditaciju MOO-u TDCC u 2003.

Mjerodavni su turske vlasti obvezale na primjenu pravila koje je postavila WADA-e.TDCC je prihvatila i primjenjuje Svjetski kodeks protiv dopinga.Vlada Turske je potpisala 2003 Kopenhagen Deklaraciju o Anti-dopinga u sportu, i redovito pridonosi financiranju WADA-e od 2002.

Tehnologija-informacijske tehnologije igraju važnu ulogu u uspjehu organizacije kao što je EYOF. Turska je značajno unaprijedila svoje znanje o informacijskim tehnologijama.

Marketing i komunikacije- Marketing i komunikacijska strategija Trabzon EYOF 2011 temelji se na interaktivnoj prirodi kulture mladih i dinamičnosti sporta. S tom idejom na umu, internet će biti glavni kanal Igara komunikacije.Međunarodni događaji u Turskoj i ključni događaji u inozemstvu će biti druga sredstva za pristup na naše ciljno tržište.Na lokalnoj razini, naš fokus marketing će biti na KTÜ i drugim nacionalnim sveučilištima.Redoviti sastanci sa sveučilišnim sportskim klubovima i promotivnih aktivnosti za studente će biti uključeni u našoj strategiji.Građani Trabzon su još jedan ključni element za uspjeh festivala.

Susreti s općinskim vlastima, lokalni mediji i nevladine organizacije će nastavljati širiti EYOF uzbuđenje u cijeloj regiji.

International - Student

Turska - Student - Zajednica

Trabzon - Student - Zajednica

Komunikacijski kanali

Internet će biti glavni komunikacijski kanal Festivala. Budući da Internet je lako dostupan, može doći do masovne publike, a to je najčešće korišten medij komunikacije među mladima, izradu dinamičkih web stranica će nam pomoći u ispunjavanju svoje marketinške ciljeve. Mi ćemo stvoriti službene web stranice koje će omogućiti komunikaciju studentima iz cijelog svijeta međusobno prije festivala. Sadržaj EYOF web stranice će uključivati blogove, forume, fotografije, igre, informacije o igrama i Trabzona, i slika od objekata. Interaktivna službena web stranica festivala će biti spreman za ožujak 2009.domaćim i međunarodnim skupovima.

AUDIO-VIZUALNI IDENTITET

Logo dizajni su dovršeni i maskota dizajn će biti završen u februaru 2009. Projekti će se koristiti u promotivne plakate i postere.

28

Ceremonije

Mjesto za Otvorenje i zatvaranje bit će Huseyin Avni Aker Stadion. Stadion prima 27.500 gledatelja, a kapacitet je povoljno smješten u središtu grada. Organizacije će se provoditi, u skladu s EYOF poveljom i propisima u Ugovoru grada domaćina.

Huseyin Avni Aker Stadion je odabran kao mjesto za Ceremonija otvaranja i zatvaranja zbog duljeg razdoblja gradnje predviđenog za AKYAZI. Ako je gradnja završena prije festivala Ceremonije će biti premještena u ovom novom, modernom, 40.000 gledatelja kapaciteta objekta.

Olimpijski plamen

Olimpijska baklja relej će pokrivati cijelu tursku . Ruta će proći glavnim gradskim središtima, kao i odabrane povijesne i kulturne znamenitosti. Olimpijska baklja će se provoditi od strane mladih sportaša i učenika osnovnih škola, kojuće predati svojim starijim braći i sestarma.

Baklja relej će početi tjedan dana prije festivala a zamišljen je kako bi privuklo dosta pažnje iz tiska i TV mreže. Relej će podići svijest o olimpijskim vrijednostima i stvoriti atmosferu iščekivanja ne samo u crnomorskoj regiji, ali i cijeloj zemlji.

Mediji- TEYOFOC ima za cilj pružiti akreditiranih predstavnika medija sa drzavno-of-the-art tehnologije plus usluga i radnih uvjeta prema najvišim standardima, dopuštajući im da obavljaju svoje dužnosti na najbrži i najučinkovitiji način. Prijevoz predstavnika medija iz svog apartmana na svim mjestima natjecanja biti će putem shuttle bus usluga, te će biti besplatno.

TEYOFOC će pružiti većina tehnološki napredne opreme dostupne u vrijeme događaja za tiskanim medijima i emitiranja. Osim toga, na svim od 15 natjecanja prostorima bit će uredirezerviran za predstavnike medija. Predstavnici medija moći će koristiti sve tehničke mogućnosti i usluge (osim telefona), besplatno.

29

9. LITERATURA

Menađment događaja, Prof. dr Aleksandar Andrejević,

Doc. dr Alrksandar Grubor

Ferranal and M. Pages: Image Management in Sport Organizationing: the creator of value,

European Jurnal of Marketing, Vol. 33, No. ¾, 1999.

Č. Ljubojević i A. Andrejević: Menadžment događaja, FABUS, Novi Sad 2002.

D. Koković: Socologija sporta, Sportska akademija, Beograd, 2001.

G.S.Erikson and R.J. Kushner: Public Event Network: An Aplication of Marketing Theory to Sport Events, European Jurnal of Marketing, Vol 33, No. 3-4,1999

H. Thomas, D. O Neal and M. Gherman: Strategy, Structure and Style, Willey, 1997

Lj. Lazarević: Psihološke osnove fizičke kulture, VŠST, Beograd, 2001.

M. Gašović: Sportski marketing, IntermaNet, Beograd 2004.

N.Pope and D. Turco: Sport & Event Marketing, The McGrow Hill Companies, Inc,Rosevill, 2001.

P.B. Crosby: Quality whitout Tears, New American Library, Newjork, 1984

.R.Jeckson: Making Special Fit in the 21st Century, Champaign, IL, Sagamore Publishing,1997.

T. Erdem: Brand Equity as a Signaling Phenomenon, Jurnal of Consumer Psychology,Vol. 7, No. 2, 1998

Internet stranice

30