VISOKA POSLOVNA ŠKOLA

KISELJAK

OSNOVE PONUDE I POTRAŽNJE

SEMINARSKI RAD

Predmet: Mikroekonomija 1

Mentor: doc. dr. Sanel Jakupović

Studenti: 1. Sakib Stambolić

2. Izmir Zajković

3. Elvis Cokoja

Smjer: Poslovna ekonomija

Kiseljak, januar 2012.

SADRŽAJ

1. Uvod 1

2. 2

3. 3

4. . 4

5. 5

6. 5-6

7. …………………………………………………………………………………………………………….……………………………….9

4. Zaključak……………………………………………………………………………………………………………………………10

Literatura……………………………………………………………………………………………………………………………………11

1. UVOD

Kroz ovaj seminarski rad pokušat ćemo na najjednostavniji način objasniti pojmove ponude i potražnje, iako laički svi znamo šta je to. Mehanizmi analize ponude i tražnje, koji se koriste u objašnjavanju promjena tržišnih cijena su univerzalni i predstavljaju polazište u svim ekonomskim analizama. Koncepti i značenja ponude i tražnje su vrlo bliski svim učesnicima u ekonomskom životu. Na bilo kom tržištu i u bilo koje vrijeme prodavci nastoje podstaknuti kupce da kupuju što više proizvoda i / ili usluga, nudeći ih po nižim cijenama. Istovremeno, kupci su potpuno svjesni da postoji vrlo jednostavan način da pribave više proizvoda i usluga, koji se sastoji u pristajanju na plaćanje veće cijene. Međutim, tek u posljednjih stotinjak godina ekonomisti su počeli da sistematski koriste principe tražnje i ponude, koji u savremeneo doba predstavljaju osnovu ekonomske nauke. „Uprkos velikim razlikama u detaljima, skoro svi se slažu da osnovni ekonomski problemi imaju zajedničku bit. To je istraživanje ravnoteže dvije suprotne vrste motiva, od kojih se jedna sastoji od želje za sticanjem nove robe, dakle zadovoljavanje želja; dok se druga sastoji od zelje za izbjegavanjem određenih napora ili zadržavanja određenog uživanja ... drugim riječima, to je istraživanje ravnoteže moći, tražnje i ponude“.

1

2.TEMELJNI ELEMENTI PONUDE I POTRAŽNJE

U svakodnevnom životu konstantno kupujemo ili prodajemo određene proizvode i usluge. U suštini cjelokupna ekonomija se zasniva na tri značajna pitanja tzv. osnovna pitanja ekonomije: -

-Šta proizvodit?

- Kako proizvoditi?

-Za koga proizvoditi?

Iako su ova pitanja na izgled jednostavna odgovori na njih nisu nimalo lagani. Često se preduzeća susreću sa problemom šta proizvoditi i u šta invenstirati svoj novac. Kod donošenja odluka šta proizvoditi potrebno je sagledati veliki broj faktora, a analize obično kreću od Biznis plana koji treba da odgovori na pitanja da li je ulaganje u tu proizvodnju isplativo i u kom vremenskom periodu, koliki su rizici i koliko je resursa poterbno? Donošenje odluke na koji način da proizvedemo proizvod daje smjernice za sve kasnije aktivnosti. Kod odabira načina proizvodnje posmatramo prvenstveno dva faktora: ekonomsku isplativost i mogučnost uspješne implementacije tehnološkog rješenja u zavisnost od uslova pod kojim će proizvodnja biti pokrenuta. Najteže je proizvesti platežno sposobnog kupca. Menadžmenta svake kompanije bi bio presretan ako bi prodao sve proizvode koje proizvede u što kraćem roku. U ekonomiji se često koristi termin skala tražnje, ona može biti individualna ili tržišna, a predstavlja tabelarni prikaz odnosa cijena i količina nekog proizvoda na nekom tržištu uz sve moguče cijena za taj prizvod.

1Tržnja je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri svim cijenama, u određenom razdoblju i na određenom tržištu.

Tražena količina je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri tačno određenoj cijeni, u određenom razdoblju i na određenom tržištu.

Determinante tražnje su: - prosječan dohodak potrošača

- broj kupaca na tržištu

- sistem botreba

- ukusi potrošaća

- buduće cijene proizvoda ili usluga

- cijene dobara koja su povezana sa tim dobrom

1 Avdić Armin; Mikroekonomija vodić za vježbe; Sarajevo 2007; str 27

2

- preferencije potrošača

- posebni uticaji kao što su klimatski uticaji, religiska uvjerenja i sl.

22.1. Promjena tražnje i promjena tražene količine

U koliko se promjene ostale determinante tražnje osim cijene, dolazi do promjene tražnje na tržištu. promjena se na grafiku manifestuje promjenama cijene funkcije tražnje. Ukoliko promjena neke od determinanti, osim, cijene, dovede do povećanja tražnje, funkcija tražnje na grafikonu se pomjera udesno i obratno

Graf 1 Promjena tražnje

Izvor: Armin Avdić, Mikroekonomija vodić za vježbe, Sarajevo 2007

ako se promjeni cijena, kao jedna od determina tražnje, na grafikonu dolazi do pomjeranja ravnotežne tačke uz ili niz funkciju tražnje tj. dolazi do promjene ravnotežne količine

Graf 2 Promjena tražene količine

Izvor: Armin Avdić, Mikroekonomija vodić za vježbe, Sarajevo 2007

2 Armin Avdić; Mikroekonomija vodić za vježbe; Sarajevo 2007; str28

3

32.2. Promjena ponude

Slična situacija je i kod promjene ponude i ponuđene količine. Ukoliko se promjeni cijena nekog proizvoda, a ostale determinante ostanu nepromjenjene, dolazi do povećanja ponuđene količinena tržištu. tada se ravnotežna tačka kreće uz funkciju ponude i obtratno. Sa druge strane ako se promjeni neka od ostalih determinanti ponude, pomjera se cijela funkcija

Graf 3 i 4 Promjena ponuđene količine i promjena ponude

Izvor: Armin Avdić, Mikroekonomija vodić za vježbe, Sarajevo 2007

Osnovni model ponude i potražnje je temelj mikroekonomije.Taj model nam pomaže da shvatimo zašto i kako se mijenjaju cijene i što se događa kad se država upliće na tržište. Model ponude i potražnje povezuje dva važna koncepta: krivulju ponude i krivulju potražnje. Vrlo je važno razumijet što te dvije krivulje zapravo predstavlja .

Krivulja ponude prikazuje količinu dobara koju su proizvođači voljni prodati po određenoj cijeni, uz nepromijenjene ostale faktore koji mogu utjecati na količinu ponude ( što je ustvari definicija ponude ).

Krivulja ponude je veza između ponuđene količine i cijene. Ovu vezu možemo zapisati kao jednadžbu:

Qs = Qs(P)ako bi koristili prikazani

Graf 5 Krivulja ponude

3 Armin Avdić ; Mikroekonomija vodić za vježbe ; Sarajevo 2007; str 29

4

Izvor:Robert S. Pindyck, Daniel L. Rubinfeld, Mikroekonomija str 20

Na prikazanom grafu okomita os prikazuje cijenu dobra P, mjerenu u dolarima po jedinici. To je cijena koju prodavatelji dobivaju za određenu ponuđenu količinu.Vodoravna os prikazuje ukupnu količinu ponude Q, mjerenu brojem jedinica za određeno razdoblje.Krivulja ponude koja je označena sa S pokazuje kako se količina dobra koja je ponuđena na prodaju mijenja zajedno sa promjenom cijene dobra. Krivulja ponude je rastuća; što cijena veća, to su preduzeća spremnija i voljna proizvoditi i ponuditi veču količinu dobara. Ako se troškovi proizvodnje smanje, preduzeća mogu proizvoditi istu količinu uz manju cijenu ili veću količinu uz istu cijenu. Tada se krivulja ponude pomiče desno. Osim cijene, ponuđena količina može ovisiti i o drugim varijablama proizvođača kao što su proizvodni troškovi, uključujući i nadnice, kamate i troškove sirovina.Tako da je krivulja na grafu 5 označena sa S, nacrtana za određene vrijednosti tih drugih varijabli. Promjena vrijednosti jedne ili više varijabli značit će pomak krivulje ponude. Krivulja potražnje prikazuje količinu dobara koju su potrošači voljni kupiti po određenoj cijeni (što je definicija potražnje).Ovaj odnos između količine koja se potražuje i cijene možemo zapisati u obliku jednadžbe:

QD = QD(P)

ili ga možemo grafički prikazati kao na grafu 6

Graf 6 Krivulja potražnje

5

Izvor:Robert S. Pindyck, Daniel L. Rubinfeld, Mikroekonomija str 22

Krivulja potražnje, koja je označena sa D, prikazuje kako količina dobra koju potrošači potražuju ovisi o cijeni tog dobra. Krivulja potražnje je opadajuća krivulja; uz ostale varijable nepromijenjene, potrošači će želiti kupiti više dobra što mu je cijena niža. Tražene količine mogu ovisiti i o drugim varijablama poput dohotka, vremena i cijena drugih dobara. Potražanja za večinom dobara raste ako raste dohodak. Viša razina dohotka pomiče krivulju potražnje udesno.

Supstituti i komplementi. Promjena cijena povezanih dobara također utiče na potražnju.

- Supstituti su dva dobra kod kojih porast cijene jednog dobra dovodi do porasta potražnje za drugim dobrom. Na primjer, bakar i aluminijum su zamjenljivi u industrijskoj primjeni, potražnja bakra će porasti ako poraste cijena aluminijuma.

- Komplementi su dva dobra kod kojih porast cijene jednog dobra dovodi do smanjenja potražnje za drugim dobrom. Na primjer, automobil i benzin su komplementarna dobra, budući da je njihova upotreba povezana, smanjene cijene benzina dovest će do pvećanja traženih količina automobila.

3.Tržišni mehanizam

6

Graf 7 Ponuda i potražnja

Izvor:Robert S. Pindyck, Daniel L. Rubinfeld, Mikroekonomija str23

Promjena ponude i tražnje srećemo na svakom tržištu. kako se na tržištu zbog silnih promjena i dešavanja koja postoje u društvu vrlo rijetko uspostavlja ravnotežna cijena i ravnotežna količina, potrebno je analizirati i razumjeti di čega dovode ove promjene kako bi preduzeće i pojedinci donosili ispravne odluke

4Na grfiku je prikazano kretanje tražnje u zavisnosti od opšteg porasta dohotka stanovništva. Ako potrošnja ima tendenciju pada tada stanovništvo sve lošije živi, i obratno. Što znači kada tražnja raste a ponuda ostaje ista, tada ravnotežna količina i ravnotežna cijena rasteSa drugee strane šta se dešava sa cijenom i kolčinom krompira. Povečanjem tražnje dolazi do povečanja ravnotežne količine, ali ne i do pomjeranja funkcije ponude. Zbog toga se funkcija ponude na grafiku ne mijenja. Kada tražnja opada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena opadaju

Graf 8 Povećanje tražnje

Izvor: Armin Avdić, Mikroekonomija vodić za vježbe, Sarajevo 2007

Kao što dolazi do promjene tražnje dolazi i do promjene ponude proizvoda. Kroz grafik ćemo to objasniti kako dolazi do povećanjem ponude pri istim cijenama . Ukoliko bi došlo do porasta 4 Armin Avdić; Mikroekonomija vodić za vježbe; Sarajevo 2007; str 31

7

troškova radne snage, proces bi bio obrnut, a ponuđena količina niža od prvobitne. Povećanje ponude uz nepromijenjenu tražnju vodi do niže ravnotežne cijene na tržištu i do veće ponuđene količine

Graf 9 Povećanje ponude CD-ova

Izvor: Armin Avdić, Mikroekonomija vodić za vježbe, Sarajevo 2007

5Šta se dešava kada se ponuda i tražnja mijenjaju istovremeno , ne možemo uvijek procijeniti šta se dešava sa ravnotežnom cijenom i ravnotežnom količinom.Kada se ponuda i tražnja mijenjaju u istom smijeru, povečavaju se, ravnotežna cijena može biti veća, jednaka ili manja, dok ravnotežna količina u svakom slučaju postaje veča. U koliko se ponudai tražnja smanje, ravnotežna količina se smanjuje, a ravnotežna cijena može biti veća,jednaka ili manja

Graf 9 Istovremeno povećanje ponude i potražnje (treba dodati grafik sa str 26 vas knjiga mikroekonomije

4.CJENOVNA,UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Koeficijent elastičnosti je kategorija koji se dosta često koristi u ekonomiji. Pokazuje koliki uticaj ima jedna varijabla na neku drugu. To je neki broj koji izražavamo procentualno ili u apsolutnim iznosima.

Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intezitet reagiranja obima tražnje za nekom robom zbog promjene cijene te robe.

dQ / Q

5 Armin Avdić; Mikroekonomija vodić za vježbe; Sarajevo 2007 ; str 33

8

Ed = - ________ ili ako računamo procentualno

dP / P

% - promjene – qx <

Ed = _________________ _ 1

% -promjene – Px >

Koeficijent može biti jednak, manji ili veći od nule, tj. može imati apsolutnu vrijednost između + beskonačno i 0.

Proizvodi za kojima je tražnja savršeno elastična su vrlo rijetki. Za primjer se može uzeti tražnja za pšenicom na berzi. Pšenicu nudi veliki broj malih proizvođača. Kod ovakvih roba ma koliko malo podigli cijenu proizvoda kupci u potpunosti odustaju od njihove kupovine. Isto tako ukoliko malo spustimo cijenu robe, možemo prodati svu robu koju posjedujemo. Grfik 20str 56

Sa druge strane imamo savršeno neelastičnu funkciju tražnje. U tom slučaju koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje je 0. ovo je situacija kojoj teže sva preduzeća ( graf 21 str 56)

Unakrsna elastičnost tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda x u odnosu na promjene cijene proizvoda y . računa se po sljedećoj formuli:

dQy/ Qy

Px Ey = __________ > 0

<

dPx / Px

Px Ey > 0 supstituti

Px E y < 0 komplementi

Za neke proizvode važna je nivo dohotka kao odrednice tražnje za njim. Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjene veličine dohotka potrošača. Računa se po formuli :

9

% promjena u obimu Qx

iEx = _______________________ > O

<

% promjena u veličini I

Koeficijent može imati vrijednosti između + beskonačno i - beskonačno. U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda.

IEx > O superiorna dobra

IEx < O inferiorna dobra

IEx > O sredstva luksuzne potrošnje

O < Iex < 1 sredstva nužna za život

Ovdje dodati dva grfika iz vase knjige str32

5. ELASTIČNOST PONUDE

Elastičnost ponude pokazuje promjene određene količine nekog dobra kada se cijena promjeni.

% promjene ponuđene količine

Elastičnost ponude = __________________________

% promjene cijene

Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude, ako se ponuđena količina na mijenja bez obzira na promjenu cije, tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0.

Ponuda je savršena neelastična. Drugi sličaj ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu kaoja se traži na tržištu, funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna. Ponuda je perfektno elastična

10

( poslije ovaga treba te ubaciti dio iz vase knjige: kratkorocna elasticnost u odnosu na dugorocnu nemorate grafike ubacivati bit ce vam previse)

6. KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU

7.TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ PRIVREDI

Tržište predstavlja mjesto na kome se susreću ponuda i tražnja proizvoda. Uloga države se najčešće ogleda u sprovođenju određenih zakona po kojima se poslovanja odvijaju, u kreiranju normi zaštite životne okoline ili u sprečavanju antimonopolskog ponašanja učesnika. Ukoliko je država previše prisutna na tržištu tada učesnici ne mogu iskazati svoju kreativnost u svom radu, jer je previše pravila koje gotovo sve regulišu. Sa druge strane ako država nije u dovoljnoj mjeri prisutna na tržištu tada ne postoje jasna pravila ili se nedovoljno poštuju postojeća.

Tabela 1 Nedostaci tržišta i intervencija države na tržištu

Izvor, Armin Avdić, Mikroekonomija vodić za vježbe, Sarajevo 2007

Na nekim tržištima pojavljuje se veliki broj učesnika i na strani ponude i na strani tražnje. Ako se na tržištu razmijenjuje proizvod koji je homogen, i ako učesnici mogu bez većih poteškoća ulaziti i izlaziti sa njega, tada takvo tržište nazivamo tržište potpune konkurencije. Na ovim tržištima veoma malo je prisutna država, učesnici samostalono odlučuju o načinu poslovanja.6 Država ima određene funkcije na tržištu. to su akzivnosti koje su usmjerene na:

6 Avdić Armin; Mikroekonomija vodić za vježbe; Sarajevo 2007; str18

11

-promoviranje jednakosti putem progresivnih poreskih stopa, transfernih plaćanja, određenih subvencija i sl.

-obezbjeđenje određenih dobara i usluga za koje privatni kapital nema interesa (kao što su policija, vatrogasci, vojska, socijalne ustanove itd.)

-promoviranje i obezbjeđenje makroekonomskog rasta i stabilnosti privrede

-reguliranje kontrola određenih ekstrenalija na tržištu, kao na primjer zagađenje okoline, kontrola skladištenja opasnih materija, propisivanje određene zaštite opreme za radnike.

I tržište ima svoje određene funkcije kao što su alokativna, selektivna, distributivna, informativna i razvojna. Možemo govoriti i o vrstama tržišta kao što su: lokalno, regionalno, nacinalno, globalno tržište, tržište nafte i naftnih derivata, tržište vrijednosnih papira, tržište faktora proizvodnje, trgovina na veliko, trgovina na malo itd

(Ovdje dodati dio iz vase knjige Ucinci drzavne intervencije- kontrola cijena i dodati ovaj graf)

8. UCINCI DRŽAVNE INTERVENCIJE- KONTROLA CIJENA

12

9. Zaključak

Literatura:

-Robert S.Pindyck, Daniel L. Rubinfeld, Mikroekonomija, peto izdanje, Zagreb 2005.-Esad Vilogorac, Uvod u ekonomiju, drugo izdanje, Ekonomski Fakultet Univerziteta u Sarajevu 2002.-Armin Avdić, Mikroekonomija vodić za vježbe, Sarajevo 2007

13

Popis tabela i grafika

14