SADRAJ

UVOD.........................................................................................................................................1

1. JAVNI RASHODI KONCEPT I KLJUNE KARAKTERISTIKE............................21.1. Javni rashodi i javna potronja........................................................................................2

1.2. Javna potronja u BiH.......................................................................................................41.3. Pregled stanja javne potronje..........................................................................................7

1.4. Primjeri i stanje javne potronje u BiH na osnovu internetskih lanaka...................102. STRUKTURA SISTEMA JAVNOG FINANSIRANJA U BOSNI I

HERCEGOVINI ....................................................................................................................12

3. FISKALNI FEDERALIZAM............................................................................................16

4. FISKALNI PRIHODI.........................................................................................................19

5. JAVNI DUG U BOSNI I HERCEGOVINI......................................................................255.1. Unutranji dug BiH..........................................................................................................255.2. Vanjski dug BiH ..............................................................................................................26

6. RESTITUCIJA....................................................................................................................287. Primjeri iz prakse i miljenja graana.............................................................................297.1. Glomazna dravna uprava i premali proraun predstavljaju problem za BiH........297.2. Preporuke EU...................................................................................................................327.3. Primjeri.............................................................................................................................34

ZAKLJUAK..........................................................................................................................36

LITERATURA........................................................................................................................37UVOD

Tema ovog seminarskog rada je obim i struktura potronje u Bosni i Hercegovini. Rad se sastoji iz nekoliko dijelova, od kojh emo izdvojiti tri najvanija i to:

Javni rashodi koncept i kljune karakteristike

Struktura sistema javnog finansiranja u BiH

Primjeri iz prakse i miljenje graana

U prvom dijelu govorit emo openito o pojmu javnih rashoda, kao i pojmu javne potronje uopte ali u BiH. U okviru ovog dijelu ukazat emo na neke najvanije statistike podatke vezane za potronju nekoliko zemalja zajedno sa grafikim prikazima. Fokusirat emo se takoe i na pregled javne potronje u naoj zemlji. U okviru toga, navest emo kretanje plata kroz odreeni vremenski period u BiH kao cjelini ali i njenim entitetima.

U drugom dijelu ovog rada foksu stavljamo na samu strukturu javnog finansiranja u BiH. Kao to i sam naziv ovog dijela kae, razmatrat emo statistike podatke vezane za javni sektor BiH,samo stanje privrede, javni dug i sl. Takoe, emo govoriti o fiskalnom federalizmu, odnosno o odnosu izmeu centralne vlasti i regionalnih i lokalnih kolektiviteta, fiskalnim prihodima, u okviru kojih emo prezentirati statistike podatke o kretanju prihoda u BiH kao cjelini, te FBiH i RS-u. Kada je rije o javnom dugu u BiH (unutranji i vanjski), njih emo detaljno prezentirati svaki zasebno.

U okviru treeg dijela panju smo usmjerili na primjere iz prakse vezane za javnu potronju u BiH, kao i miljenje graana, preporuke od strane EU i sl.1. JAVNI RASHODI KONCEPT I KLJUNE KARAKTERISTIKE

1.1. Javni rashodi i javna potronja

Postoje razliite definicije koje sa vie ili manje uspjeha nastoje definisati pojam i strukturujavnih rashoda. Meutim zajednika polazna osnova svih tih definicija jeste to da javni rashodi predstavljaju izdatke koje drava ima u cilju zadovoljavanja javnih potreba. Preciznije, javni rashodi su ukupan troak realizacije vladinih aktivnosti, u sklopu kojih vlada obavlja svoje regularne dunosti i obaveze, osigurava odreene robe i usluge za svoje graane te osigurava realizaciju odreenih novanih transfera.

Koncept koji na najbolji nain predstavlja ukupne javne rashode poznat je pod nazivom rashodi opte vlade. Opta vlada prema definiciji OECD-a obuhvata centralnu vladu, lokalne vlasti i vanbudetske fondove. U okviru tog koncepta nalazi se ukupan iznos rashoda vlade, koji se finansiraju poreskim prihodima ili zaduivanjem. Ukupni rashodi na nivou opte vlade jednaki su rashodima opte vlade za sljedee kategorije: meufazna potronja, kompenzacija zaposlenih, subvencije, socijalne naknade i socijalni transferi u nenovanom obliku, ostali tekui transferi, prihodi od imovine, kapitalni transferi, prilagoavanja za promjene u neto kapitalu domainstava u rezervama penzionih fondova, bruto investicije i akvizicije nefinansijske neprozvodne imovine.

U ukupne rashode opte vlade ukljueni su i porezi na dohodak i imovinu, kao i svi ostali porezi na proizvodnju koje je vlada duna plaati.

Efikasnost javnih rashoda u najveoj mjeri zavisi od vladine politike u domenu zapoljavanja i plata u dravnoj slubi. Kod mjerenja ukupne performanse javnog sektora, posebna panja se posveuje i analizi ukupne javne potronje. U cilju boljeg shvatanja cjelokupnog koncepta javnih rashoda, ovdje je potrebno ukazati i na distinkciju koja postoji izmeu kategorija ukupnih javnih rashoda i javne potronje (slika 1.). Naime, dio ukupnih javnih rashoda koji drava izdvaja za proizvodnju finalnih netrinih dobara i usluga (bez ukljuenih bruto investicija) te dio rashoda za trine proizvode i usluge pruene u formi nenovanih socijalnih transfera ine javnu potronju. Iako iz fiskalne perspektive ukupna javna potronja moda i nema politiki znaaj kakav imaju ukupni javni rashodi, uloga javne potronje kao komponente ukupnog BDP-a ipak je znaajna, obzirom da prua direktan uvid u efikasnost javnog sektora.

Tabela 1. Pregled kategorija javnih rashoda i javne potronje

JAVNI RASHODIJAVNA POTRONJA

- meufazna potronja- bruto investicije

- kompenzacija zaposlenih

- ostali porezi na proizvodnju

- subvencije

- prihodi od imovine

- tekui porez na dohodak, imovinu itd.

- socijalne naknade nenovanih socijalnih transfera

- nenovani socijalni transferi koji se odnose na izdatke za proizvode koje trea lica isporuuju domainstvu

- ostali tekui transferi

-prilagoavanje za promjene u neto kapitalu domainstava u rezervama penzionih fondova

- kapitalni transferi

- akvizicije nefinansijske neproizvodne imovine- kompenzacija zaposlenih- nabavka roba i usluga i ostala meufazna potronja

- trokovi fiskalnog kapitala

- nabavka roba i usluga od strane vlade za domainstva

- ostali porezi na proizvodnju

- minus djelimina plaanja domainstava ili firmi za usluge koje prua vlada

Izvori: COMMISSION REGULATION (EC) No 1500/2000 of 10 July 2000 implementing Council Regulation (EC) No 2223/96 with respect to general government expenditure and revenue; Lequiller, F. and Blades, D., Understanding National Accounts, Organisation for Economic Co-Operation And Development, 2006., str. 129.Javnu potronju ini zbir izdataka koje vlada ima u svrhu pokrivanja trokova radne snage, roba, usluga, fiksnog kapitala, ukljuujui poreze umanjene za subvencije na proizvodnju netrinog outputa, umanjen za prodaju netrinih struktura, uvean za trokove za robu i usluge direktno isporuene domainstvima od strane trinih proizvoaa (klasificirano kao nenovani socijalni transferi). Kao komponenta BDP-a izraenog na rashodovnoj osnovi, javna potronja se koristi za izraunavanje procenta domae proizvodnje kojeg troi javni sektor.

Metode procjenjivanja efikasnosti javne potronje

Uvijek se postavlja pitanje da li je neki rashod opravdan, tj. da li njegovo koritenje ima dovoljno koristi u odnosu na sam troak. Zbog toga su se razvile metode kojima se procjenjuje efikasnost javnog rashoda. U tu svrhu razvijene su metode koje moemo svrstati u dvije grupe:

- Metode izbora ( Cost Benefit analiza i Cost Effectiveness analiza )

- Metode optimalizacije ( Metoda linearnog programiranja i Metoda operacijskih istraivanja)Javni sektor se uslijed nemogunosti trita da zadovolji odreene potrebe esto ukljuuje i u proizvodne aktivnosti. Trite jednostavno nije u stanju da osigura odreena javna dobra, koja se koriste kolektivno i ne omoguavaju nikakv profit. Kao primjere navodimo nacionalnu sigurnost i provoenje zakona. U takvim sluajevima vlade nastoje nadomjestiti trine nedostatke kroz planiranje javnih rashoda, pratee regulative i poreske politike u svrhu finansiranja pomenutih rashoda. Odreivanjem i definisanjem politike rashoda i poreske politike na dugoronoj osnovi, vlade se mogu opredijeliti za ogranienu ili aktivniju ulogu u ukupnim socioekonomskim kretanjima. U tom kontekstu evidentan je trend unapreenja transparentnosti u radu vlada prisutan u savremenim trinim ekonomijama.

Podaci o ukupnim javnim rashodima se izraavaju na konsolidovanoj osnovi i ukljuuju rashode generisane na centralnom i drugim nivoima vlasti, kao i fondove socijalnog osiguranja. Inae mnoge transakcije se mnogo efikasnije prate na konsolidovanoj osnovi, gdje se izbacuju transakcije izmeu podsektora opte vlade ime se izbjegava preuveliavanje uloge opte vlade. U strukturi javnih rashoda se nalaze sredstva namijenjena za pokrivanje trokova javnih usluga, a istom su odreeni i redistributivni tokovi, gdje su ukljueni socijalni transferi. Javnim rashodima se tako pored pomenutih trokova odbrane i sigurnosti finansiraju i trokovi koji se odnose na obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zatitu, kulturu, zatitu okolia, opte javne usluge itd. Zbog toga nije nimalo iznenaujue to interes ire drutvene zajednice za svrhu i strukturu javnih rashoda svakodnevno raste.

1.2. Javna potronja u BiH

Javna potronja u zemljama OECD-a, EU i BiH

Potronja neke drave moe biti vea ili manja u odnosu na potronju druge drave. Kao mjerilo dravne potronje uzima se udio te potronje u BDP (bruto-domai proizvod). Obim ove potronje zavisi od niza faktora, razvijenosti zemlje, strukture stanovnitva, socijalne politike, politike stabilnosti i slino. BiH trpi posljedice predhodnog rata koje imaju veoma negativan uticaj na ukupnu javnu potronju.

Dravna potronja ili javni sektor privrede definira se kao troenje drave sa ciljem zadovoljenja javnih potreba, odnosno potreba od kojih svi graani imaju koristi. Naime, drava obavlja tri funkcije jer ne postoje drugi subjekt koji bi ih obavljao. Privatni sektor nema interesa za takve poslove zbog vie razloga: ne donosi mu profit, ograniena mogunost naplate usluga ili proizvoda, zakonska ogranienja, i dr.

Prema tome, drava moe troiti na policiju, na vojsku, na administraciju, na razna socijalna davanja, koja se zajedniki nazivaju transferima, odnosno negativnim porezima. Isto tako, drava moe troiti i na investicije u javnom sektoru, poput obrazovnih i zdravstvenih ustanova razvojnih centara, javnih preduzea, pri emu se takvi izdaci najee nazivaju kapitalnim izdacima.

Za privredu jedne zemlje veoma su vane struktura i veliina dravne potronje. U teoriji je poznato da se ukupna potranja, odnosno potronja, u nekoj zemlji sastoji od etiri komponente: line potronje, investicija, dravne potronje i neto izvoza. Ako je jedna komponenta vea, jasno je da e to biti na utrb drugih komponenti. Pitanje je samo koja e komponenta najvie i najuinkovitije utjecati na rast privrede. Znamo da se privreda nalazi u stanju depresije (2009) , odnosno velike nezaposlenosti s padom ukupne proizvodnje. U toj je situaciji krivulja agregatne ponude jako poloena, gotovo vodoravna. To znai da je krivulja ponude neelastina, dakle, promjene agregatne potranje snano utjeu na promjenu proizvodnje, ne uzrokujui promjene opeg nivoa cijena. Ta je situacija mogua samo uz veliku nezaposlenost, odnosno raspoloivost proizvodnih faktora (rad i kapital). Pretpostavlja se da su cijene inputa kratkorono fiksirane, a to je osnovna pretpostavka kejzijanske teorije. U takvom stanju privrede potranja stvara svoju vlastitu ponudu. Poveanje neke od komponenati agregatne potronje imat e multiplikativni efekt na poveanje proizvodnje. Drugim rijeima, ako se agregatna potronja povea za jednu jedinicu, BDP se moe poveati za dvije ili za tri jedinice.

Pretjerana ekspanzija javne potronje u svakoj zemlji za posljedicu ima makroekonomsku nestabilnost, usporavanje proizvodnje i pad produktivnosti, inflaciju i zaduivanje, strukturnu nezaposlenost i izostanak ekonomskog rasta.

Grafikon 1. Nivo javne potronje (1996, 2006) kao postotak BDP

Izvor: Analytical Databank, OECD.

Dugorono gledano uoljiv je gotovo stalan porast javne potronje kako u apsolutnom iznosu, tako i prema udjelu u BDP-u. Udio dravne-javne potronje u BDP-u poveao se gotovo etiri puta tokom zadnjeg stoljea. Nivo dravne potronje u antici, a kasnije u srednjem vijeku bio je nizak prema dananjim standardima. Veliki broj poznatih ekonomija raznih carstva i drutava propala su kao posljedica porasta dravnih izdataka preko odreenog nivoa i visine, jer usljed niskog rasta produktivnosti tadanja drutva nisu mogla podnositi visok udio uea dravnih izdataka u dohotku. Tokom XX stoljea dolazi do rasta i ekspanzije javnih rashoda, odnosno javne potronje u veini zemalja u svijetu. Tako npr. u SAD-u vei je porast javnih rashoda zabiljeen za i iza I i II Svjetskog rata otkada javna potronja raste neprestano. Slian je razvoj situacije i u veini zemalja OECD-a. Dravni izdaci su do Velike ekonomske krize (1929-1033) rijetko prelazili nivo od 10 % BDP-a, dok su iza II Svjetskog rata drastino porasli.

Do 1960. godine od 23 zemlje OECD-a nekoliko njih imale su potronju ispod 20 % BDP-a, a najvii nivo javne potronje (izmeu 30-36 % BDP-a) imale su Austrija, V. Britanija, Nizozemska, Danska i vedska. Od kraja osamdesetih i poetka 90-tih godina proteklog stoljea dravna potronja znaajno je porasla, gotovo se utrostruila, pa su postotci iz 60-tih i 70-tih zapravo minimalni. U 1997. godini najnii udio javne potronje meu dravama lanicama OECD-a imale su SAD, Japan, vicarska i Austrija, a rekorderi u javnoj potronji bile su Danska, vedska i Finska s udjelima u BDP-u od preko 60 %.

Od 1995. godine javni rashodi konsolidirane ope vlade iskazani kao udio u BDP-u za EU pokazuje trend smanjenja s 51,5 % na 48,4 % u 2003. godini. Ukupni javni rashodi u EU iznosili su u 2003. godini 48,4 % BDP-a. S druge strane, ukupni javni prihodi iznosili su 45,6 % BDP-a pri emu deficit iznosi 2,6 % BDP-a. Najvei udio javne potronje u BDP-u imaju Danska, vedska s udjelima od 56.1 % i 58,43 %, a najmanji udio ima Irska od 35,2 %.

Tabela 2. Ukupni porezni prihodi kao % BDPOdabrana godina OECD EU 19 BiH

1965. 25,5 27,6 n.p.

1975. 29,4 32,1 n.p.

1985. 32,6 37,5 n.p.

1990. 33,7 38,1 n.p.

1995. 34,7 38,9 n.p.

2000. 36,0 39,4 42.6

2006. 35,8 38,6 40,2

2007. 35,8 38,8 39,8

Izvor: Europska komisija, Spring 2009 Forecast, 2009.

Zemlje iz okruenja krajem 2009. godine imaju udio ino duga u BDP-u: Srbija 74,1 % ili 22,8 milijardi EUR, Hrvatska 98,5 % ili 44,6 milijardi EUR i Slovenija 111,4 % ili 39,0 milijardi EUR Tabela 3. Odabrani fiskalni pokazatelji, 2007-2009. (u postotcima BDP-a)

DravaSaldo ope draveStruktura budeta 2008Javni dug

2008

200720082009prihodirashodi

eka- 0,6-1,5-4,340,942,429,8

Maarska - 4,9-3,4-3,446,549,973,0

Poljska -1,9-3,9-6,639,243,147,1

Slovaka-1,9-2,2-4,732,734,927,6

Slovenija 0,5-0,9-5,542,743,622,8

Estonija 2,7-3,0-3,037,040,94,8

Latvija -0,4-4,0-11,135,539,519,5

Litva -1,0-3,2-5,434,037,215,6

Bugarska0,11,5-0,538,937,414,1

Hrvatska -1,6-1,3-1,445,046,335,6

Rumunija -2,5-5,4-5,133,138,515,2

Turska -1,0-2,1-4,621,423,539,5

Albanija-3,8-5,2-3,927,532,752,6

BiH-0,1-1,9-3,147,849,734,3

Makedonija 0,6-1,0-3,535,636,621,4

Crna Gora -6,41,5-6,244,442,932,3

Srbija -1,9-2,3-1,842,045,233,8

Prsjek -0,7-2,3-4,338,040,330,4

Eurozona -0,6-1,9-5,344,74669,6

Izvori: EC, Spring 2009 Forecast, maj 2009; MMF-i izvjetaja za pojedine zemlje; nacionalni podaci

U jesen 2008. godine, valja se podsjetiti, arite fiskalnih mjera prebaeno je na osiguranje stabilnosti banaka poveanjem jamstva na bankovne depozite. Fiskalna politika u BiH, prua samo ogranienu potporu monetarnoj politici u postojeim problematinim uslovima. U razdoblju koje je pred nama fiskalna bi politika trebala osigurati potporu monetarnoj politici usmjeravanjem na konsolidaciju, a ne na ekspanziju. U zemljama poput Bosne i Hercegovine za poticanje privrede fiskalnom ekspanzijom ogranien je prije svega nainom na koji strani i domai ulagai gledaju na fiskalnu solventnost zemalja SIE-a. Ta je percepcija ozbiljno naruena tokom posljednjeg kruga krize i vjerovatno nee se uskoro popraviti.1.3. Pregled stanja javne potronje

Visoka izdvajanja za plae zaposlenih, visoki trokovi za materijale i usluge, kao i prekomjerna zaposlenost u administraciji predstavljaju sutinske probleme u stukturi javne uprave u Bosni i Hercegovini. Trenutna raspodjela novca iz budeta za trokove javne uprave nije racionalna niti je driva. Zabrinjavajui je i trend rasta trokova javne uprave zadnjih nekoliko godina, odnosno ukupna izdvajanja za osnovne javne slube, to ukljuuje izdvajanja budeta institucija BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i svih 10 kantona u Federaciji BiH. Utede u javnoj potronji neophodne su Bosni i Hercegovini iz vie razloga, kako socijalnih, tako i ekonomskih: sa jedne strane, ogromna stopa nezaposlenosti, naroito nezaposlenosti u privatnom/proizvodnom sektoru, stvara situaciju u kojoj je odravanje trokova javne uprave na sadanjem nivou jednostavno neodrivo. Sa druge strane, ukoliko se misli sutinski pozabaviti fiskalnom reformom, podsticanjem poslovnog okruenja i reformisati socijalni sektor na nain da se on uini podsticajnim za novo zapoljavanje, vlast na svim nivoima u BiH morae ostvariti znaajne utede u javnoj potronji kako bi se obezbijedila sredstva za finansiranje ovih politika. Za detaljniji pregled trenutnog stanja trokova javne uprave, indikativna su budetska izdvajanja za trokove javne uprave, odnosno plae i naknade trokova zaposlenih u javnoj upravi, kao i izdaci za materijal, sitni inventar i usluge. Prema statistikim pokazateljima zavoda i agencija za statistiku (BiH, FBiH, RS), u periodu od 2006. do 2010. godine, izdvajanja za generalne javne slube porasla su sa 486 miliona KM 2006. godine na 744 miliona KM 2010. godine. Rast plata zaposlenih u javnoj upravi je znatno vii u odnosu na rast prosjenih plata. U 2011. godini, u odnosu na 2010. godinu, rast plata u javnom sektoru iznosio 4.1% dok je prosjena neto plata u istom razdoblju zabiljeila rast za 2.2% u FBiH i 1.7% u RS-u. Prema priloenom grafikonu, prosjene bruto plate u privatnom sektoru su znatno manje od prosjenih mjesenih plata u javnom sektoru (administracija, policija i socijano osiguranje) i obrazovanju. Vidljiv je i vei rast bruto plaa u javnom sektoru u odnosu na privatni sektor:Grafikon 2. Prosjene bruto plate

Evidentan problem potronje u javnom sektoru predstavlja postepeni rast prosjenih plaa, koji je okvirno dvostruko bri od ukupnog rasta prosjene plate u BiH, odnosno entitetima. Treba uzeti u obzir da rast prosjene plae u entitetima ukljuuje rast plaa u javnom i privatnim sektoru, na osnovu ega se moe zakljuiti da javne plae znatno bre rastu od plaa i u privatnom sektoru.Predoeni grafiki prikaz ilustrira rast plaa u javnoj upravi na nivou BiH, entiteta FBiH i RS, kao i Brko Distrikta u periodu od 2004. do 2011. godine: Grafikon 3.

Prema navedenom pregledu moe se uoiti da se rast plaa u javnoj upravi stabilizirao u drugoj polovini 2009. i 2010. zbog smanjenja prihoda izazvanog svjetskom ekonomskom krizom koja se odrazila i na BiH. Meutim, izdvajanja za plae su nastavile sa rastom u 2011. godini. Jedan od razloga za poveanja iznosa za plae i nadoknade zaposlenih u FBiH tokom 2011. godine ini isplata dugovanja i odtete zaposlenicima koji su dobili sudski spor protiv FBiH zbog smanjenja plata od 2009. do 2011. godine, koji je implementiran kao ispunjenje uslova MMF-a za dobijanje kredita, dok je u RS zabiljeeno poveanje kao rezultat novog zapoljavanja u javnoj upravi.

Ukupni planirani trokovi plata i naknada zaposlenih u institucijama BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i svih 10 kantona u Federaciji BiH u 2010. godini su iznosili 2,57 milijarde KM, to u odnosu na 2006. godinu predstavlja poveanje od ak 826 miliona KM. Zajedno sa trokovima plata rasli su i administrativni trokovi zaposlenih koji su u 2010. godini ukupno iznosili ak 620 miliona KM, to u dnosu na 2006. godinu predstavlja poveanje od192 miliona KM. U 2010. godini, trokovi javne uprave su postali vidno neodrivi, kada je za sve nivoe uprave u BiH ukupno rasporeeno 6,782 milijarde KM budetskih rashoda za finansiranje trokova zaposlenih u javnoj upravi.

Navedeni trend rasta budetske potronje nastavljen je tokom 2011. i 2012. godine. Budetom FBiH za 2010. godinu, planirana izdvajanja za plae i naknade trokova zaposlenih u vladi i njenim tijelima iznosila su 208.506.017 KM (od ega je, prema pregledu izvrenja budeta za 2010. godinu, isplaeno ukupno 181.298.346 KM), dok je planirano izdvajanje budeta za 2011. godinu iznosilo poveano na 216.816.872 KM, a za 2012. godinu planirani iznos povean je na 217.462.007 KM. Iako je prethodnim pregledom zabiljeen postepeni rast trokova za plae i naknade zaposlenih, evidentan je pad izdvajanja za materijal, sitni inventar i usluge. Tako je budetom FBiH za 2010. godinu planirano izvajanje za materijal, sitni inventar i usluge iznosilo 112.322.609 KM to predstavlja smanjenje u odnosu na planirani iznos budeta, dok je za 2011. godinu planiran iznos od 79.530.861 KM, a za 2012. godinu planiran je iznos od 60.629.594. Tokom 2010. godine za navedenu stavku isplaeno je tek 76.070.614 KM.7 U budetu Republike Srpske, za stavku "robe i usluge" 2010. godine izdvojeno je 99.809.100 KM, 2011. godine izdvojeno je 101.249.800 KM, dok se 2012. godine planira izdvojiti 97.002.900 KM, to predstavlja blago smanjenje u odnosu na prethodne godine.

Broj zaposlenih u javnoj upravi takoer predstavlja indikator javne potronje. Krajem 2011. godine, ukupno stanje zaposlenosti u javnoj upravi (bez zdravstva i dravnih preduzea) u BiH iznosi 11% ukupne radne snage i 19% ukupno zaposlenih. Trenutno u FBiH oko 29% svih zaposlenih radi u javnom sektoru, ne ukljuujui javna preduzea, sa znaajnim trendom rasta nakon 2008. godine, kada je u javnom sektoru ukupno bilo 108.337 zaposlenih, da bi krajem decembra 2011. godine taj broj porastao na 116.703 zaposlenih. Trend rasta se moe uoiti na priloenom grafikonu: Grafikon 4.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupan broj zaposlenih u javnoj upravi na svim nivoima BiH se smanjio tokom 2011. godine, odnosno u januaru 2011. godine broj zaposlenih u javnoj upravi (bez sektora zdravstva i obrazovanja) je utvren na 72,152 radnika, dok je u januaru 2012. godine zabiljeeno 71,826 radnika, to predstavlja zaustavljanje naglog rasta zapoljavanja u javnoj upravi koji se odvijao prethodnih godina.

1.4. Primjeri i stanje javne potronje u BiH na osnovu internetskih lanaka

U Federaciji BiH u proteklih deset godina uobiajena je pojava poveanje prorauna dva, tri ili etiri puta vie u odnosu na poveanje bruto domaeg proizvoda. Ove je godine proraun povean za 10, a bruto domai proizvod za 5 posto. Iz Gospodarske komore F BiH upozorili su kako je nedopustivo za gospodarstvo da izvrna vlast toliko poveava javnu potronju. Predsjednik Gospodarske komore F BiH Jago Lasi udi se zbog ega poslodavci ne trae od izvrne vlasti usklaivanje javne potronje s rastom bruto nacionalnog dohotka. Lasi je ustvrdio kako je BDP u BiH ove godine procijenjen na 8,88 milijardi eura od ega je u F BiH 6,21 milijardu. Dodao je kao 55,8 posto bruto nacionalnog dohotka u F BiH ide za javnu potronju, a taj je postotak u Europi u prosjeku 35,8 posto.

Javna potronja uzima sve vei dio kolaa

Dok tvornice otputaju radnike BiH je zaposlila novih 5.126 inovnika u dravnom sektoru Dok svakodnevno bez posla ostaje stotine djelatnika, naravno u gospodarstvu, BiH je zaposlila novih 5.126 inovnika u dravnom sektoru, to je uvjerljivo najvie na prostoru bive Jugoslavije. Naime, broj radnika u dravnoj upravi, obrani i obaveznom socijalnom osiguranju u BiH od rujna 2008. godine do lipnja ove godine povean je za 7,5 odsto, sa 68.174 KM na 73.300 KM.

Rekorder u regiji

BiH je jedna od zemalja u regiji, ali i u odnosu na veinu zemalja lanica Europske unije, koja oko 50 odsto bruto drutvenog proizvoda izdvaja za financiranje javnog sektora. Javna potronja u BiH iz godine u godinu uzima sve vei dio kolaa. Tako je do 2010. potronja javnog sektora iznosi 47 odsto BDP-a. O kolikom se poveanju radi najbolje pokazuje injenica da je broj novoprimljenih slubenika u bh. javnoj administraciji tek za nekoliko stotina manji nego zbrojno u Srbiji i Hrvatskoj, susjednim dravama s daleko jaom privredom i razvijenijim tritem rada. tavie, prema slubenim statistikim podacima koje je obradio sajt Makroekonomija.org, po broju zaposlenih u javnom sektoru BiH je pretekla Srbiju (72.433) koja ima duplo vie stanovnika i dvostruko vie zaposlenih u odnosu na BiH. Primjera radi, u Srbiji je od poetka ekonomske krize u dravnoj upravi zaposleno novih 2.334 radnika ili 3,3 odsto, u Hrvatskoj 3.129 ili tri odsto, Crnoj Gori 1.123 ili est ppostotaka, dok je Slovenija, pak, blago smanjila broj zaposlenih u javnom sektoru za 0,2 odsto.

Obrazovanje i zdravstvo

BiH je znaajno poveanje radne snaga biljeila i u ostalim neproizvodnim djelatnostima koje su uglavnom naslonjene na proraune, kao to su obrazovanje (7.006 novozaposlenih) i zdravstvo (3.533). Ekonomski analitiari ocjenjuju da prekomjerna zapoljavanja u javnom sektoru potvruju svu pogubnost stihijskih politika koje sprovode domae vlasti.

-Budetske ustanove su postale baza uhljebljenja partijskih aktivista i rodbine slubenika vieg ranga. Sustav po kojem se slubenici u institucijama skoro nikako ne mogu otpustiti, logino je to se na dravni aparat gleda kao na savreno mjesto za zaposlenje do mirovine, skoro kao nekada u socijalistikom ureenju. Kada na to dodamo injenicu da su mnoge institucije na dravnom nivou formirane pod pritiskom EU, dobijemo tako velike brojke, kae ekonomista Zoran Pavlovi. Dok razvijene europske zemlje ekonomsku krizu nastoje prebroditi smanjenjem javne potronje, BiH zapoljava inovnike u dravnom sektoru.

2. STRUKTURA SISTEMA JAVNOG FINANSIRANJA U BOSNI I

HERCEGOVINI

Stanje u fiskalnoj politici Bosne i Hercegovine je dosta nepovoljno. Nepovoljna ekonomska struktura i nizak nivo ekonomskih i poslovnih aktivnosti u zemlji razlog su niskog poreskog kapaciteta u zemlji, odnosno niskog nivoa poreskih prihoda. U isto vrijeme, sloenost organizacije fiskalnog sistema i drave zahtijeva veliko javno troenje. Struktura fiskalnog sistema je decentralizovanog tipa. Postoji velika razlika izmeu nivoa vlasti koji donose poresku politiku, sprovodeporesku politiku i na kraju onih nivoa koji dobijaju poreska primanja. Tako je drava odgovornaza donoenje trgovinske i carinske politike ali nema znaajne izvorne prihode to je veliko ogranienje fiskalne politike kao jedne od makroekonomskih politika u BiH. Takoer, upravljanje finansijskim sistemom izmeu entiteta je potpuno razliito. Poreski prihodi predstavljaju najznaajnije stavke prihoda u budetima entiteta i kreu se oko 80 % od ukupnih prihoda budeta. U tabelarnom pregledu dat je konsolidovani bilans BiH za 2004. godinu u apsolutnim iznosoma, hiljade KM.

Tabela 4.Takoer, u buduem periodu rast rashoda e imati uzlazni trend imajui u vidu zaduenost Bosne i Hercegovine i dospijee mnogih obaveza koje e se morati finansirati upravo iz javnih rashoda.Fiskalna decentralizacija koja je prisutna u Bosni i Hercegovini sama po sebi je dosta sloena i zahtijeva odgovorajue restrukturiranje. Smanjivanje poreskih stopa i njihovo dalje ujednaavanje predstavlja nuan korak u buduem periodu kao predispoziciju poveanja ekonomske aktivnosti. Fiskalna politika u tom pravcu dovodie do stimulisanja privatnog poduzetnitva u zemlji, smanjenja aktivnosti sive ekonomije i generalnog izbjegavanja plaanja poreza. Sve ovo zahtijeva i ciljano smanjivanje poreza u zemlji, odnosno javnih rashoda. Efikasna fiskalna politika podrazumijeva izgradnju politikog i institucionalnog okvira za zdravo fiskalno upravljanje. U Bosni i Hercegovini nedostatak politike i institucionalne infrastrukture komplicira razvoj fiskalnog okvira koji bi bio odriv u dugom roku. Stoga se kao jedan od prioritetnih ciljeva reformi u BiH u buduem periodu namee i potreba izgradnje politike i institucionale strukture za efikasno fiskalno upravljanje na makro nivou. Rjeenje postojeeg stanja koje je objektivno uslovljeno prevelikom javnom

potronjom morae se traiti kroz socijalni dogovori uspostavljanje novih pravila u redistribuciji nacionalnog dohotka. Rjeenja u segmentu socijalne zatite borake populacije treba shvatiti kao faktoru socijalne kohezije drutva i potivanja osnovnih etikih normi. Provoenje makroekonomske politike podrazumijeva postojanje drave, nacionalne privrede, u punom smislu te rijei. U tom kontekstu, drava Bosna i Hercegovina u svom sadanjem obliku i ureenju ima dva kljuna ogranienja koja utiu i na loe sprovoenje makroekonomske politike ili strategije. Kao prvo, drava Bosna i Hercegovina ima vrlo maloovlasti koje uobiajeno imaju drave u decentralizovanim sistemima koje bi joj omoguile sprovoenje njene uloge. Kao drugo bitno ogranienje je da drava nema fiskalni kapacitet koji bi joj omoguio nesmetano funkcionisanje i otvorio prostor za ire i aktivnije djelovanje na polju ekonomskih aktivnosti.

Neizbjeno se namee injenica evidentiranja sive ekonomije i podvoenje pod legalni sistem i obraun dijela drutvenog proizvoda koji trenutno nije ukljuen. Eliminisati sivu ekonomiju u potpunosti nije mogue, ali je mogue svesti nelegalne aktivnosti stanovnitva na minimalan ili prihvatljiv nivo, to bi na kraju rezultiralo boljitkom za sve u dravi. Obuhvat sive ekonomije i njeno podvoenje pod legalni sistem ne samo da rjeava nedoumicu o visini GDP-a nego bi imali priliku uvida u realnu kvantifikaciju onih ljudi koji nisu zaposleni a trae zaposlenje, kao i onih koji se tretiraju u programu socijalne zatite. Strategija razvoja socijalnog sektora je u direktnoj korelaciji sa mogunostima ekonomskog razvoja.

Pet pitanja dominira u socijalnom sektoru:

nezaposlenost,

penziono i invalidsko osiguranje,

zatita ratnih invalida i lanova porodica poginulih,

specijalni segmenti socijalne zatite ( invalidi, zatita porodica sa djecom,

civilne rtve rata),

izbjeglice, raseljene osobe i prognanici.

Struktura tekuih transfera javne potronje moe sesagledati u konsolidovanom obliku sa strukturom prema nosiocima vlasti na nivou entiteta, koji su nadleni u ovom dijelu javne potronje. Tekui transferi su inili oko 56,5% rashoda Federacije BiH (ukljuujui i transfere za otplatu unutarnjeg duga), do 26,8% rashoda kantona i optina, te 94,8% rashoda vanbudetskih fondova.Grafikon 5.

Tabela 5. Kao to se moe vidjeti veina transfera otpada na vanbudetske fondove i institucije Federacije BiH. Svako od navedenih pitanja socijalnog sektora zahtjeva posebnu elaboraciju, te se meusobno proimaju u svim aspektima koja imaju ekonomski, politiki i socijalni karakter. Meutim, ono to nije sporno je da se meunarodnoj metodlogiji sektorski pristup zasniva na posebnom tretmanu zatite ratnih invalida i lanovaporodica poginulih. Time se i

konceptualno odreuje pristup pojedinim segmentima mjera ekonomske politike koje Vlada

definira kroz Program i u skladu s tim vri izbor instrumenata koji zahvataju u segment redistribucije nacionalnog dohotka i zadovoljenja javne potronje. Meutim u operativnim i ostalim trokovima budeta najvea stavka su plate i naknade zaposlenim u javnom sektoru.

Potronja javnog sektora na plate i naknade u BiH je disproporcionalno velika u oba entiteta u zemlji. Iznos potroen na plate i naknade koji je oko 20 % GDP-a je tri puta vei od prosjeka za ostale zemlje u tranziciji. Ovo nas upuuje na injenicu ekonomske alokacije sredstava javnih prihoda u korist plata i naknada.Tabela 6.

3. FISKALNI FEDERALIZAM

U irem smislu, fiskalni federalizam obuhvata i odnose izmeu centralne vlasti i regionalnih i lokalnih kolektiviteta. Nekoordinirano definisanje i ubiranje javnih prihoda ima niz negativnih ekonomskih, socijalnih, politikih ifinansijskih reperkusija s obzirom da svi javno-pravni subjekti razliite razine vlasti, posmatrani pretenduju na isti fiskalni potencijal. Disharmonija u ubiranju i raspolaganju javnim prihodima razliitih stupnjeva dravnog organizovanja na isto finansijskom planu ima negativan odraz na racionalno korienje javnih prihoda i skladno zadovoljavanje javnih potreba. Stoga je neophodan fiskalni sporazum kao sistem normi koje razgraniavaju i usklauju odnose u finansiranju javnih rashoda po nivoima. Prema tome, fiskalni federalizam se ostvaruje na nivou entiteta. Najznaajnije komponente fiskalnog sporazuma su sadrane u domenima razgranienja ovlaenja u definisanju dabina, reimu pripadnosti javnih prihoda i raspolaganju sredstvima. U Bosni i Hercegovini entiteti imaju predominantan poloaj u regulisanju dabinskih obaveza. Uvoenjem sistema obrauna i plaanja poreza na promet metodom oporezivanja dodatne vrijednosti PDV, zadovoljava se princip jedinstva trita i uvoenje jedinstvenog zakonodavnog i institucionalnog rjeenja u oblasti indirektnih poreza. U aktuelnom sistemu finansiranja javnih rashoda, jedinice teritorijalne autonomije i lokalne samouprave imaju krajnje suen stepen fiskalnih ovlaenja. Naputen je sistem vezane separacije, po kome su jedinice lokalne samouprave mogle da uvode poreze iz zakonom utvrenog kruga, da u granicama dogovorene politike utvruju visinu poreskih stopa tih poreza, da se slue podsticajnim mjerama preko davanja poreskih olakica i osloboenja i da vre naplatu ne samo od poreza koji im pripadajuve preko decentralizovanih ( optinskih) slubi javnih prihoda i od poreza koji pripadaju entitetima. Rije je o reimu ustupljenih prihoda od redovnih poreza po kome jedinice lokalneuprave imaju pravo da ostvare prihod od odreenih poreza bez ma kakvog uticaja na njegovu visinu i naplatu. To ujedno znai da je iskljuena i mogunost stvaranja lokalnih "poreskihoaza" na bazi podsticajnih poreskih mjera lokalnih fiskalnih vlasti, prije svega kod oporezivanja prihoda od samostalnog obavljanja djelatnosti, koje, pored izvjesnih slabosti, imaju pozitivnu funkciju prije svega na ekonomskom planu. Naime, svojevrsni konkurentski odnos izmeu jedinica lokalne samouprave ima pozitivan uticaj na obaranje fiskalne presije na irem planu i razvoj privrednih djelatnosti koje su vezane za lokalne prilike.Uticaj aktivnog finansijskog izravnjavanja na javne prihode

Pod aktivnim finansijskim izravnjavanjem ili finansijskim izravnjavanjem u uem smislu podrazumijevamo regulisanje raspodjele javnih prihoda. S toga predmet posmatranja postaju porezni sistem, tj. jedinstvena konzistentna cjelina poreznih oblika. Kako su u poreskoj strukturi Bosne i Hercegovine zastupljeni poreski oblici:

porez na potronju,

porez na dobit,

porez na dohodak,

porezna imovinu.

s toga su oni i najznaajniji predmet posmatranja kod aktivnog finansijskog izravnjavanja. U teoriji i praksi postoje oblici finansijskog izravnjavanja, i to:

vertikalno aktivno finansijsko izravnjavanje,

horizontalno aktivno finansijsko izravnjavanje.

Pojedini oblici aktivnog izravnjavanja imaju veoma vano praktino znaenje za javne prihode . Kod vertikalnog aktivnog finansijskog izravnjavanjaprisutan je tzv.mjeoviti sistem

koji objedinjuje sistem vlastitih (izvornih) prihoda i sistem zajednikih prihoda. Mjeoviti sistem raspodjele javnih prihoda zapravo je varijanta i jednog i drugog oblika, to praktino znai da pojedine administrativno-teritorijalne jedinice za finansiranje rashoda iz svoje nadlenosti raspolau djelimino prihodima, a dio ostvaruju participacijom u drugim teritorijalnim jedinicama. To praktino znai da je suverenitet podijeljen na vie teritorijalnih jedinica. U praktinom znaenju razrade modela to bi znailo da bi izvorneprihode carine, koje se rasporeuju na gore (nivo drave) trebalo rasporeivati i na dole (kantoni). Da se prihodi od posebnih poreza, tzv.akcize, koji su prihod entitetskih budeta, trebali usmjeravati prema kantonima. Isto tako opti porezi na promet proizvoda i usluga morali bi se rasporeivati na gore (entitet), kao to se rasporeuju na dole (optina). Ova pravila mogu djelimino vaiti kod drugih poreskih oblika kao to su porez na dobit i dohodak, kao izraziti predstavnici direktnih poreza. Vezivanje ovih poreza za ekonomsku snagu privrednih drutava i graana, treba da ima znaajnu redistributivnu i regresivnu ulogu. Postojei model pripadnosti poreza na dobit preduzea zanemaruje oba ova kriterija, to se posebno negativno ispoljava na ekonomski razvijene regione koji gube finansijsku snagu kroz klasian oblik prelijevanja dohotka i stvaranja vee potroake snage u administrativno teritorijalnim jedinicama u kojima imaju sjedite preduzea iz oblasti energetike, ptt usluga, kao i centrale poslovnih banaka, osiguravajuih drutava i fondova. Kako imamo stalnu tendenciju razvoja administrativno-teritorijalne strukture, objektivno se sueljavaju dva pristupa:

prvi, u naglaenoj centralizaciji,

drugi, u naglaenoj decentralizaciji.

Kako i jedan i drugi pristup imaju politiko i ekonomsko znaenje, pitanje je mjere i izgradnje modela koji je primjeren administrativno.teritorijalnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine. Snaan generator ovim procentima bie zahtjevi za jaanjem lokalne samouprave i lokalnog finansiranja. . Upravo slijedei grafiki prikaz rasporeivanja javnih

prihoda je ilustrativan sa stanovita ocjene postojeeg modela preraspodjele fiskalnih prihoda.

Grafikon 6.Grafiki prikaz

rasporeenih javnih prihoda po osnovnim

Istraivanja koja su sprovedena iz oblasti javnih finansija ukazala su na pojedine aspekte problema, koje ne treba zanemariti i u bosanskohercegovakoj praksi, a to su:

teritorijalni ustroj ili izgradnja dravne strukture BiH,

funkcije i podjele odgovornosti pojedinih nivoa dravne strukture (razdvajanja funkcija drave i lokalnih zajednica: kantone i optine),

sistem fiskalnog izravnjavanja i fiskalnog kapaciteta,

dioba poreza,

neporezni oblici na lokalnom nivou,

budetska ravnotea i mogunosti zaduivanja,

izrade konsolidovanih bilansa prema nivoima vlasti i oblicima potranje (tekuih i kapitalnih),

planiranje i finansiranje kapitalnih projekata (vodosnabdijevanje, putne komunikacije i sl.)

planiranje, izvrenje, kontrola, unutranji (interni) nadzor i revizija (interna i eksterna),

organizacija i izgradnja poreske administracije,

struna obuka svih sudionika u procesu budetskog ivanbudetskog finansiranja.

4. FISKALNI PRIHODIOd 2006.godine, indirektni porezi se prikpljaju na nivou drave i to od strane Uprave za indirektno oprozivanje. Prikupljeni prihodi se rasporeuju u skladu sa Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH i Zakonom o uplati i raspodjeli prihoda sa Jedinstvenog rauna Uprave.

Prihodi od indirektnih poreza sa Jedinstvenog rauna Uprave rasporeuju se prvo za finansiranje dravnih institucija, a po izdvajanju prihoda za finansiranje dravnih institucija, sredstva sr rasporeuju na entitete i Distrikt Brko. Na osnovu makroekonomskih pretpostavki projicirani su ukupni prihodi od indirektnih poreza u 2007.godini u iznosu od 3, 8838 milijardi KM, od ega na dravne institucije otpada iznos od 594,8 miliona KM, a 3, 289 milijardi KM rasporeuje se na enitete.

Ovakav pristup je u skladu sa Zakonom o PDV-u i u sluaju FbiH, rezultira projiciranim nivoom prihoda po osnovu indirektnih poreza od 2.196,1 miliona km u 2007.godini. od ukupnog iznosa za Federaciju, za servisiranje vanjskog duga planirana su sredstva u iznosu n159,3 miliona KM, a za raspodjelu izmeu Federacije, kantona, optina i Direkcija za veste planiran je iznos od 2.036,6 miliona KM. Federalnoj vladi od ukupnog iznosa za raspodjelu, po naznaenim projekcijama, pripada 36,2%, odnosno iznos od 737,3 miliona KM, kantonima 51,48% ili 1.048,5 miliona KM, optinama 8,42% ili 171,5 miliona KM i Direkcijama za ceste 3,9% ili 79,4 miliona KM.

Porez na dodatnu vrijednost PDV

Ukupni prihodi od PDV-a su projicirani u iznosu od 2, 2707 milijardi KM u 2007.godini, to predstavlja porast od 1% u odnosu na nivo u 2006. godini. Rast prihoda od PDV-au narednim godinama je vezan za kretanje nominalnog BDP-a i projiciran je u iznosima od 2,4433 milijardi KM u 2008. i 2.6388 milijardi KM u 2009. godini.

Grafikon 7. Trendovi promjena u strukturi indirektnih poreza

Izvor podataka: Uprava za indirektno oporezivanje, bilten broj 20.Carinske dabine

Ukupni nivo carinskih dabina koji se oekuje u 2007. godini iznosi 507,0 milionaKM, to predstavlja pad od 7,8% u odnosu na nivo u 2006. godini. Projicirani pad carinskihdabina u 2008. godini iznosi dodatnih 57,0 miliona KM, a u 2009. godini jo 64,0 milionaKM. Osnovni razlozi smanjenja ovih prihoda su tekui pregovori BiH sa Evropskom unijomo postepenom smanjenju carinskih dabina na uvoz usluga i dobara iz EU.

Grafikon 8. Trend promjena u korelaciji rasta carinskih prihoda i uvoza

Izvor : Bilten Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, broj 20.

Akcizne dabine

U 2006. godini bio je umjeren rasta prihoda od akciza na naftu, u skladu sa visokim cijenama nafte na svjetskom tritu, koje destimuliu potronju nafte

Grafikon 9. Trendovi naplate akciza iz nafte i naftinih derivata

Izvor : Bilten Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, broj 20.Prihodi od duhana nastavljaju sa jakim rastom u 2006. godini i oekuje se njihov porastod 10% godinje. Ukupan iznos akciznih dabina koji se oekuje u 2007. godini iznosi 911,4miliona KM, to predstavlja porast od 8,2% u odnosu nivo u 2006. godini. Oekivani prihodiod akciznih dabina u 2008. iznose 980,6 miliona KM, a u 2009. godini 1.059,1 miliona KMPorez na plaePorez na plae uplauje se prema prebivalitu fizike osobe-poreznog obveznika u korist rauna javnih prihoda budeta. Ovaj prihod kantonalnog trezora rasporeuje se kantonalnim i optinskim budetima u omjeru i nain kako je utvreno kantonalnim propisima. Platni nalog popunjen za uplatu poreza na plau sadri trocifrenu ifru optine upisanu prema prebivalitu fizike osobe-poreznog obveznika.

Porez na dobit

Porez na dobit uplauje se prema sjeditu poreznog obveznika u korist rauna javih prihoda kantonalnog budeta-prorauna na nivou svake optine. Platni nalog popunjen za uplatu poreza na plau sadri trocifrenu ifru optine upisanu prema sjeditu poreznog obveznika. Ovaj prihod kantonalnog trezora rasporeuje se kantonalnim i optinskim budetima u omjeru i nain kako je utvreno kantonalnim propisima.

Porez graana

Porez graana uplauje se prema mjestu prebivalita odnosno sjedita poreznog obveznika u korist rauna kantonalnog budeta pri emu platni nalog sadri trocifrenu ifru optine upisanu prema prebivalitu odnosno sjeditu poreznog obveznika.

Porezi su razvrstani na sljedee skupine-vrste:

Porez na dobit od privrede i profesionalne djelatnosti;

Porez na dobit od poljoprivredne djelatnosti;

Porez na temelju autorskih prava, patenata i tehnikih ureaja;

Porez na imovinu;

Porez na prihod od imovine i imovinskih prava;

Porez na naslijee i poklone;

Porez na promet nepokretnosti;

Porez na ukupan prihod fizikih osoba;

Ovi prihodi kantonalnog trezora rasporeuju se kantonalnim i optinskim budetima u omjeru i nain kako je utvreno kantonalnim propisima.

Ostali porezi:

Porez na dobit od igara na sreu;

Porez na reklamu;

Porez na firmu/tvrtku i sl.

Naknade i takse

Naknade i takse sadrane su u sljedeim oblicima:

Takse za detamane;

Federalne administrativne takse;

Federalne sudske takse;

Federalne takse za trokove kontrole kvaliteta poljoprivrednih proizvoda;

Federalne takse za trokove utvrivanja zdravstvene ispravnosti ivotnih namirnica i predmeta opte upotrebe koji se izvoze;

Federalna naknada za obavezni zdravstveni pregled u prometu preko teritorije Federacije;

Federalna naknada za veterinarsko-sanitarni pregled u prometu preko teritorije Federacija;

Naknade za obrasce koje izdaju kapetanije;

Naknade za badarenje amaca;

Federalne naknade za izdavanje licenci, uvjerenjea i certifikata;

Naknada za preraivanje igara na sreu.

Federalne naknade za uvjerenja o zdravstvenom stanju ivotinja uplauju se na raun trezora kantona, a rasporeuju se na principu 50:50 federalni i kantnonalni budet. Federalne naknade za izvrene veterinarsko-sanitarne preglede u zemlji uplauju se na rauna kantonalnih trezora, a rasporeuju se u omjeru 10:20:70; federalni budet-kantonalni budeti-veterinarske slube.

Kantonalne naknade i takse koje se uplauju u korist rauna javnih prihodakantonalnih budeta u cjelosti:

Kantonalne administrativne takse;

Kantonalne sudske takse;

Kantonalne sudske takse;

Kantonalne komunalne takse;

Kantonalne naknade;

Ostale kantonalne naknade;

Naknade koritenja poljoprivrednog zemjlita u nepoljeprivredne svrhe.

Optinske naknade i takse koje se uplauju u korist rauna javnih prihoda optinskihbudeta u cjelosti:

Optinske administrativne takse;

Federalne takse za dranje pasa;

Optinske sudske naknade; Optinske komunalne naknade;

Ostale optinske naknade u skladu sa kantonalnim propisima.

Posebne naknade ine vodoprivredne naknade, naknade za puteve, naknade zaosiguranje od poara,naknade za koritenje uma i umskog doprinosa, lanarine turistikimzajednicama i ostale naknade. Vodoprivredne naknade uplauju se na raun trezora kantona koji iste rasporeuje na: budet kantona- federalni budet- Javno preduzee sliva Sava u Sarajevu odnosno Jadranskog mora u Mostaru.Naknade za puteve

Naknade za puteve imaju strukturu:

Naknade za upotrebu puteva za vozila pravnih osoba;

Naknade za puteve za vozila graana;

Naknade za puteve iz cijene naftinih derivata.

Naknade za ceste se plaaju tako da 40% ukupnih obaveza se doznauje na raun Direkcije za ceste FbiH, a 60% ukupnih obaveza se doznauje na raun Kantonalnih direkcija za ceste koje 42% sredstava usmjeravaju na raun optinskih rauna (25% ukupnih sredstava).

Naknade za osiguranje od poara

Naknade za osiguranje od poara su prihodi optinskih prorauna-budeta.

Naknade za koritenje uma i umski doprinos

Naknade za koritenje uma i umski doprinos imaju strukturu:

Naknade za koritenje opte funkcije uma;

Naknade za proirenu bioloku reprodukciju uma.

Obaveza uplate ovih sredstava je prema sjeditu obveznika i to na 20% sredstava raun federalnog budeta-prorauna, a 80% na raun kantonalnog budeta.

Naknada za krenje uma

Naknada za promet uma.

Obaveza uplate ovih sredstava je prema sjeditu odnosno mjestu prebivallita obveznika i to na 40% sredstava raun federalnog budeta, a 60% na raun kantonalnog budeta.

Naknade za ogranieno koritenje uma;

Naknada za jednostavnu reprodukciju uma kod dravnih uma do formiranja umsko-privrednog drutva i privatnih uma.

Obaveza je u cjelosti prihod kantonalnog budeta.

Neporezni prihodi

Neporezni prihodi uplauju se na raun trezora federacije, kantona i optina i ine prihod budeta-kantona ovisno od naina kako je propisana pripadnost. U sutini radi se o orginalnim prihodima koji bi trebali da u veem obimu zamijene fiskalitete ili derivatne prihode.

Struktura ove vrste prihoda je :

Prihod od dividendi i udjela u profitu dravnih preduzea i finanskijskih institucija;

Prihodi od davanja prava na eksplataciju prirodnih resursa, patenata i autorskih prava;

Ostali prihodi od finansijske i nematerijalne imovine;

Ostali prihodi od imovine;

Prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora i ostale materijalne imovine;

Prihodi od pozitivnih kursnih razlika;

Prihodi od pruanja usluga graanima, pravnim subjektima i sl.;

Prihodi od prodaje taksenih marki, mjeninih blanketa.

U strukturu neporeznih prihoda sadrani su i grantovi (potpore) razvrstani prema porijeklu i to domicilni i inozemni i prema nivou vlasti.

Novane kazne

Novane kazne su razvrstane prema entitetskim, kantonalnim i optinskim propisima ime im je odreena pripadnost, odnosno ine prihode federalnog odnosno kantnonalnog i optinskog budeta.

Doprinosi

Doprinosi se razvrstavaju prema namjeni korisnika istih:

Doprinos za penziono-invalidsko osiguranje;

Dodatni doprinos za penziono-invalidsko osiguranje;

Doprinos za penziono-invalidsko osiguranje nezaposlenih osoba koje plaa Zavod za zapoljavanje;

Doprinos za zdravstveno osiguranje;

Doprinos za zdravstveno osiguranje radnika na radu u inostranstvu;

Doprinos za zdravstvno osiguranje poljoprivrednika;

Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti.

U sutini se radi o fondovima:

MIO/PIO- fond penzionog osiguranja na koji se uplauju sredstva na principu generacijske solidarnosti

Zavod za zdravstveno osiguranje na koji se uplauje 92% sredstava doprinosa za zdravstvo

Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FbiH za fond solidarnosti u iznosu 8% sredstava doprinosa za zdravstvo

Zavod za zapoljavanje rasporeuje sredstva u omjeru 30% za Federaciju i 70% za kantone.

5. JAVNI DUG U BOSNI I HERCEGOVINI

Ukupan dug Bosne i Hercegovine je jedan od vanih elemenata za ocjenu kreditnogrejtinga. Kako je vanjski dug Bosne i Hercegovine zakonski definisan i praktino osiguran udijelu servisiranja istog iz dravnog budeta iz fiskalnih izvora koji se prenose sa jedinstvenograuna za prikupljanje indirektnih poreza, ostaje nerijeeno pitanje unutranjeg duga na nainda obezbijedi makroekonomsku stabilnost i fiskalnu odrivost.

5.1. Unutranji dug BiH

Zakon o utvrivanju i nainu izmirivanja unutranjeg duga u BiH je trenutno razrijeeno pitanje unutranjeg duga institucija BiH.

Takoe je drava BiH sve meunarodne obaveze prenijela na entitete. Entiteti su u skladu sa zakonom duni dostaviti dravi podatke o direktnom ino-zaduenju iako drava nema direktnih obaveza za servisiranje po istom.

Drava BiH je donijela zaknom o zaduenju, dugu i garancijama BiH. Donoenjem zakona sa novim rjeenjima definirano je ukupno ogranienje na nova zaduenja svih nivoa vlasti u cilju osiguranja fiskalne odrivosti i makroekonomske stabilnosti BiH.

Donoenjem zakona na nivou entiteta uspostavljaju se limiti zaduenja u smislu da servisiranje unutarnjeg i vanjskog duga, ukljuujui i obaveze po novim kreditima ne mogu prei 18% prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini.

Iako novi koncept zaduenja ostavlja jo prostora za zaduivanjem, visina zaduenosti zavisit e od uslova kredita u ronosti i kamatnoj stopi. U svakom sluaju na bazi ovakvih zakonskih rjeenja bie mogue utvrditi okvir za nova zaduenja u BiH za svaku narednu godinu i njihovu raspodjelu izmeu entiteta i Distrikta Brko.

Pitanje obuhvata javnog duga nije metodoloke naravi nego i sutinske. Pored kljunih informacija o zaduenosti budeta i budetskih fondova bilo bi potrebno ukljuiti i zaduivanje javnih preduzea i nefinansijskih institucija u vlasnitvu drave. Dijelom je ova materija razrijeena zakonoskom materijom o budetima. Meutim, i dalje ostaje pitanje sastavljanje konsolidovanih bilansa i sistema izvjetavanja na svim razinama vlasti. Upravo kljuni problem je kontrola novanih tokova kao pretpostavku fiskalne discipline. U svakom sluaju primjena zakona o utvrivanju i nainu izmirivanja unutranjeg duga u BiH predstavlja preduslov da se uspostavi sistem upravljanja budetima sa stanovita likvidnosti i javnog duga. U principu stvaranje obaveza vodi poveanju nivoa duga. Promjene koje treba oekivati u dijelu prenosa nadlenosti na pojedine razine vlasti, prije svega na dravu i lokalne zajednice, bitno bi moglo uticati na finansijske tokove. Takoe izmjene u sistemu oporezivanja i raspodjele javnih prihoda mogu promijeniti finansijske tokove. Institucionalna izgraenost na razini drave mogla bi ojaati poziciju Ministarstva finansija BiH koje bi sustituiralo postojee Fiskalno vijee i preuzelo direktnu nadlenost nad institucijama carinske i poreske administracije. Nakon toga primarni problem u budetskom sistemu BiH bio bi na cjelovitom uvidu u finansijske pozicije drave i izgradnja sistema procjena i analize obaveza. Istovremeno to bi znailo stvaranje prostora za primjenu Zakona o investiranju javnih sredstava, na koji nain bi se obezbijedilo plasiranje vika budetskih sredstava na novano trite.

Kljuno pitanje je u sljedeem, kako:

Upravljati novanim potencijalom budeta,

Poveati likvidnost budeta,

Plasman budetskih vikova,

Konsolidirati i upravljati vanbudetskim fondovima: penzioni fond i Fondovi zdravstvene zatite,

Kontrolisati zaduenja lokalnih zajednica,

Pratiti zaduivanje javnih preduzea i ustanova.

Unutranji javni dug je iskazan u domaoj valuti u valutnom sistemu koji obezbjeuje konvertibilnost u stranoj valuti potrebno je posmatrati u skladu sa razvojem sistema upravljanja unutranjeg duga kroz prilagoavanje strukture dospijea. Dui period dospijea smanjuje potrebu refinansiranja s toga je prihvtljiva prosjena granica dospijea. U konkrentom sluaju na primjeru BiH postoji kombinacija ovog pristupa. Naime, usvojeni koncept restrukturiranja obaveza iz 2004. godine koje su iskazivane u 200% GDP smanjene su na neto sadanju vrijednost od 20% GDP. Neke obaveze su izvrene ili e biti izvrene u gotovini, dok e najvei dio obaveza biti izmiren obveznicama s niskom kamatnom stopom i sa rokom dospijea do 50 godina. Duina roka otplate kombinovana sa programiranim suficitom od 1% osigurava fiskalnu odrivost.

Kako u strukturi unutranjeg duga najvee uee ima stara devizna tednja pitanje duine otplate kod ovog oblika potraivanja je ekonomski i politiki najosjetljivije i zahtjeva poseban tretman i realnu procjenu na bazi prorauna koji se temelji na realnim izvorima i trokovima koritenja istih.

5.2. Vanjski dug BiH

Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH vanjski dug BiH na dan 31.decembra 2005. godine je iznosio 4.258 miliona KM. Od tog iznosa na FbiH se odnosilo 2.737 mil, a na RS 1.521 miliona KM.

Vie od polovine vanjskog duga BiH na pomenuti datum (oko 54%) predstavljalo je kreditnu obavezu prema Svjetskoj banci, neto vie ood jedne petine (oko 23%) je kredit vlada zemalja lanica Parikog kluba, dok preostalih oko 23% otpada na Londonski klub, Evropsku investicijsku banku, Evropsku banku za obnovu i razvoj, Evropsku komisiju i dr.

Dospjele obaveze po osnovu vanjskog duga BiH se redovno otplauju. To je regulirano Zakonom o zaduivanju, dugu i garancijama BiH kojim se vanjski dug kao dio javnog duga definira kao obaveza drave prvog reda. Zanimjiva je i struktura ukupnog vanjskog duga BiH po vremenu njegovog nastajanja. Vremenska taka razgranienja je 2. april 1992. godine do koga datuma je BiH morala preuzeti zateene meunarodne finansijske obaveze kao preduslov za pristupanje MMF-u i Svjetskoj banci. Do tada stvoreni dugovi prema povjeriocima se zovu stari dugovi, a dugovi nastali poslije 14.12.1995.godine se kategoriziraju kao novi dugovi.

Stari dug naime, pokazuje tendenciju pada apsolutnih iznosa, a novi dug postupno raste sa tendencijom da se poveava u apsolutnom i relativnom iznosu.

Struktura potronje po osnovu novog vanjskog zaduenja je:

Javna potronja (42%)

Investirano u infrastrukturu (40%)

U privredne djelatnosti (18%)

Kamatna stopa na stari dug je oko 3,5%, a novi oko 2,15%. Prosjena kamatna stopa na ukupan dug je 2,75%. Stepen zaduenosti zemlje odnosno odrivosti vanjskog duga se mjeri odnosom iznosa vanjskog duga i BDP. Za 2005.godinu udio vanjskog duga u BDP je iznosio oko 30%. Po tome bi se BiH mogla tretirati kao relativno nisko zaduenja zemlja. U odnosu na vei broj zemalja iz okruenja zaduena samo Albanija ima niu kamatnu stopu zaduemosti, 22% beto vee zaduenije od BiH je Rumunija (31%) i Rusija (33%). Prema ovom standardu Estonija je zaduena na nivou od 89% BDP, Hrvatska 82%, Maarska 70%.

Naoj zemlji daleko vei problem predstvalja iznos unutranjeg duga posebno zbog toga to jo uvijek nije precizno identificiran niti je poznata koncepcija njegovog rjeenja.

6. RESTITUCIJAVraanje ranije oduzete imovine njihovim vlasnicima predstavlja poseban finansijski problem i pitanje politike i moralne vrste. BiH jo nije definirala pristup rjeavanju ovog problema.

Formirana je komisija za restituciju na nivou BiH jo 2004.godine. fizika i pravna lica su pozvana da dostave svoje zahtjeve za povratom imovine koja je pod restitucijom. Bez obzira na mogui jedinstveni pristup rjeenju restitucije u BiH jo je neizvjesno da li e ona biti provedena na isti nain u cijeloj zemlji.

Tri su mogua rjeenja:

Naturalni povrat

Zamjenska restitucija i

Finansijska (novana) restitucija.

U studiji se predlae da se povrat imovine u nekoj od navedenih formi izvri u vremenu od 2013. do 2028.godine. preferira se povrat imovine u naturalnom obliku kao osnovni vid rjeavanja problema restitucije. Finansijska restitucija, dakle isplata vrijednosti oduzete imovine u novcu, procjenjuje se na iznos od 1.464 miliona KM glavnice. Sredstva bi za ove potrebe osigurali entiteti i DistriktBrko.

7. Primjeri iz prakse i miljenja graana

7.1. Glomazna dravna uprava i premali proraun predstavljaju problem za BiH

Civilno drutvo upozorava da e Bosna i Hercegovina (BiH) bankrotirati ukoliko se nastavi postojea razina dravne potronje, i da je potrebna sveobuhvatna reforma kako bi se sprijeio takav ishod.

"BiH ima najskuplju javnu upravu u Europi i to je neodrivo. Zemlja ima 13 vlada, 180 ministara, 600 lanova parlamenta i ogromnu birokraciju koja to opsluuje. To ini birokratsku vojsku od 70.000 ljudi", izjavio je zaSETimesAdis Arapovi, voditelj sarajevskog Centra civilnih inicijativa.

Vlada je najskuplja u Europi i svaki sat troi 500.000 eura. Plae u vladi su u posljednje etiri godine poveane za 300 posto.

Iako je vlada nedavno osigurala odobrenje za dobivanje trane od 60 milijuna eura u okviru svojeg kredita od MMF-a u ukupnom iznosu od 405 milijuna eura, ta sredstva nisu dovoljna za pokrivanje administrativnih trokova zemlje.

Politiari su opetovano obeavali smanjivanje glomazne uprave, meutim, sveobuhvatna reforma u cilju restrukturiranja politikog sustava uzdrmat e temelje postojee etno-nacionalistike strukture vlasti koju oni predstavljaju.

Nevladine udruge intenzivirale su svoje napore na nadzoru javne uprave i nuenju preporuka dunosnicima, kao i na obrazovanju graana u cilju pokretanja reformi.

"Nae istraivanje pokazuje da 90 posto graana ne zna ak ni osnovne injenice o javnoj potronji kako se stvara proraun, tko ga predlae, tko glasuje o njemu", izjavio je zaSETimesZoran Ivani, predsjednik bosanske organizacije Centar graanskih inicijativa.

Potrebna je uspostava transparentnih procesa zapoljavanja na temelju sposobnosti, kako bi se osigurala uinkovitost u radu javne uprave, kae Sran Blagovanin, izvrni ravnatelj BiH ogranka organizacije Transparency International.

"Situacija u BiH je takva da su svi drugi kriteriji za zapoljavanje vaniji od strunosti", rekao je Blagovanin zaSETimes.

Gotovo 66 posto vladina prorauna odlazi na plae i administrativne trokove, kae Ivani.

"Ljudi ele posao, priliku da zarade za ivot, ali jo uvijek nismo pronali nikakva proraunska sredstava za razvoj", rekao je Ivani zaSETimes, ukazujui na zaarani krug.

Strunjaci kau da su poetni napori graanskih udruga da istaknu probleme i educiraju javnost hvalevrijedni, ali da nisu dovoljni."Meunarodna zajednica mora se vie ukljuiti i izvriti pritisak na domae vlasti u cilju provedbe obeanih reformi. ini se da politiari neto rade po tom pitanju samo kada im takve uvjete postave strane financijske institucije. im se [u sijenju] isplati trana kredita MMF-a, reforme se guraju u stranu do oekivane nove trane", rekao je Ivani.

Reakcija je jo urnija jer je dravni proraun gotovo nepromijenjen u odnosu na prologodinji u iznosu od 890 milijuna eura, iako su trokovi znatno porasli. Gotovo 40 posto prorauna izdvaja se za servisiranje vanjskog duga BiH, dvostruko vie nego prole godine.

Analitiari kau da e se glavnina kredita MMF-a iskoristiti za popunjavanje proraunskih rupa i za otplatu starih kredita, dok e se ostatkom sredstava pokriti trokovi uprave.

"Vlada poveava ukupnu proraunsku potronju, a javnu upravu ne ini funkcionalnijom niti poboljava kvalitetu usluga koje prua graanima"

Zbog sloenog ustavnog ureenja u etiri nivoa u BiH, njena ukupna potronja izraena u procentima BDP-a vea je nego u veini zemalja u regionu, pa i u veini zemalja lanica EU.

Rashodi konsolidovane opte vlade iznosili su 2010. godine 5,87 milijardi evra, od ega iznos za investicione rashode iznosi samo 5,5 odsto, dok ostatak predstavljaju transferni rashodi. Potronja javnog sektora iznosi skoro 47 odsto BDP-a zemlje, ne raunajui projekte i ulaganja koji se finansiraju iz vanjskog duga.U pogledu strukture rashoda, socijalna davanja ine najznaajniji dio trenutnih rashoda, nakon ega slijede administrativni - kompenzacije zaposlenih i koritenje roba i usluga. Ove tri kategorije ine 84 odsto ukupnih rashoda. Nasuprot tome, razvojna komponenta potronje javnog sektora je potisnuta, s obzirom na to da je samo pet odsto ukupnih rashoda usmjereno na kapitalne rashode.U skladu s ustavnim nadlenostima koje uglavnom pripadaju entitetima i asimetriji koja proizilazi iz postojanja decentralizovane FBiH naspram centralizovane RS, FBiH je najvei potroa, jer administracija u FBiH troi skoro dvostruko vie od one u RS, pokazuju podaci EU.

Javni sektor u dva entiteta zajedno troi blizu 90 odsto ukupnog iznosa. Javni sektor u FBiH troi 41,5 odsto BDP-a FBiH, dok potronja u RS iznosi 39 odsto njenog BDP-a.

Domai ekonomski strunjaci se uglavnom slau da je administracija u BiH preglomazna i neefikasna. Istiu dva problema. Jedan je preveliki troak izdvajanja za administraciju, a drugi problem je da ni takva glomazna administracija ne rjeava probleme graana na nain na koji to graani od nje oekuju.

Muris ii, profesor ekonomije iz Sarajeva, kae da je pesimista da e se naa javna administracija reformisati sama od sebe.

"Ve odavno sluamo namjere o smanjenju javne potronje i javne administracije. Moje miljenje je da kod nas nikad nee doi do tog smanjenja javne potronje jer reformu vode oni koje treba reformisati, a oni nikad nee sami sebe reformisati", smatra on.

Rekao je da je to iz razloga to je sistem postavljen na nain da politike elite dodjeljuju novac administraciji, od koje onda oekuju podrku na izborima, a u isto vrijeme smanjuju davanja za javne sektore, poput zdravstvenog, obrazovnog i drugih sektora.

Kako je rekao, to onda stvara zaarani krug iz kojeg nema izlaza jer, kako navodi, policajci, profesori i ljekari nisu motivisani da svoj posao rade na najbolji mogui nain.

"Kako oekivati od doktora s platom od 1.000 maraka da vam prui nivo usluge kad njegov kolega u Hrvatskoj radi za pet puta toliko novca? Kako oekivati od policajca da nae ko vam je provalio u vau kuu ako mu je plata mizerna i nije njome zadovoljan", istie on.

Jedina ansa za reformu administracije je, po njegovom miljenju, ulazak u EU.

"Oekujem da e nas EU natjerati na efikasnost i na rezove u tom sektoru i zato nije udno da najvei otpori evropskim integracijama dolaze iz onih dijelova koji se osjeaju pogoeni reformama koje je neophodno sprovesti", rekao je on.

I Goran Radivojac, profesor ekonomije na Banjalukom univerzitetu, slae se da je administracija preglomazna i preskupa. Rekao je da bi u reformi administracije trebalo vie posvetiti njenoj efikasnosti. Miljenja je da e uspostavljanje strogih standarda, normi, rokova i procedura natjerati javnog slubenika ili da se reformie ili da odstupi.

"Kada uvedemo taj moderniji sistem dravni slubenik nee moi funkcionisati ako ne bude pristao da se mijenja. Mislim da e i pritisak graana uiniti svoje. Dosta graana BiH niti ne zna da postoje neke agencije niti razumije da od njih ima koristi niti za ta slue.

Sistem kakav jeste nee ostati nepromijenjen, on se mora mijenjati iznutra i izvana, jer inae nee moi uraditi ono to se od njega oekuje", rekao je on.

Dio problema javne administracije je, kako je istakao, u "podanikom mentalitetu" koji BiH vue jo iz bive Jugoslavije. Kae da smo tada po miljenje ili u Beograd, a danas traimo nekog drugog ko e nam govoriti ta da radimo.

"BiH je relativno mlada drava u smislu dravne administracije. ini se da nije dovoljno ni zrela da donese neke odluke i na neki nain eka da negdje neko drugi rijei problem i da se drugdje donesu neke odluke. Ne zagovaram preduzetnitvo administracije ali moraju se definisati norme i procesi na osnovu kojih se mora ravnati administracija", rekao je on.

7.2. Preporuke EUEU je definisala est kljunih oblasti na kojima BiH treba da radi u narednom periodu.

Usvajanje budeta na dravnom nivou za 2012. godinuEU je zabrinuta kanjenjima usvajanja budeta za BiH, koja se ponavaljuju iz godine u godinu. Napominju da je BiH cijelu prolu godinu provela na privremenom finansiranju, to je ne samo loe za imid zemlje prema stranim investitorima, nego istovremeno postavlja negativni presedan i ugroava usvajanje globalnog fiskalnog okvira 2012 - 2014. godina.

"Od sutinske vanosti je da se stranaki lideri najozbiljnije koncentriu na postizanje saglasnosti o budetu za 2012. godinu. Osim toga, vlasti u BiH bi trebalo da se vrate, to je prije mogue, odgovarajuem kreiranju fiskalne politike, jer je ovo jedno od pitanja koja se tijesno prate u procesu pridruivanja EU", istiu oni.

Istiu da bi BiH kao potencijalni kandidat trebalo da uzme u obzir nedavnu reformu javnih finansija u EU, te da nastoji da se preustroji novousvojenim budetskim praksama EU.Koeficijenti raspodjele indirektnih porezaSpor izmeu entiteta o krajnjoj potronji koja slui kao osnova za utvrivanje koeficijenata za raspodjelu indirektnih poreza rezultira konstantnim kanjenjima u utvrivanju koeficijenata za raspodjelu i omoguava plodno tlo za diskutovanje o neefikasnosti Uprave za indirektno oporezivanje, smatraju u Delegaciji EU.Hitnost reforme penzionih sistema u BiHEU smatra da bi dugorona odrivost penzionih fondova u BiH mogla uskoro postati zabrinjavajui problem.

"Iako Penzioni fond u FBiH trenutno izgleda kao da funkcionie bez veih potekoa, on se i dalje oslanja na budet bar za jednu kategoriju penzionera. Kako stanovnitvo stari, FBiH se moe suoiti sa sve veim potekoama da izmiruje plaanja za penzije, to je situacija s kojom se Penzioni fond RS ve suoava", navode oni.

Podsjeaju da je kao rezultat toga nakon nekoliko kratkoronih pozajmica Vlada RS nedavno odobrila dugorono komercijalno zaduenje za Penzioni fond kako bi se rijeio problem akumuliranih zaostataka.

"Sve ovo ukazuje na neophodnost sprovoenja reforme penzionog sistema u oba entiteta", upozoravaju oni. Razliite procedure u oblasti direktnih porezaProceduralne razlike u oblasti direktnog oporezivanja de fakto kreiraju razliite ekonomske prostore u zemlji, zbog ega je investitorima i preduzetnicima generalno oteano poslovanje na teritoriji cijele zemlje, istiu u Delegaciji.

Kao rezultat toga, istiu da je potrebno raditi na stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora u cijeloj zemlji.

"Jedinstven ekonomski prostor jedan je od zahtjeva iz Evropskog partnerstva i Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju", navodi se. Stvoriti efikasniji sistem socijalne zatiteSistem socijalne zatite i socijalne bezbjednosti u BiH je ciljno promaen i veoma neefikasan, upozoravaju Evropljani.

Istiu da po trenutnom ureenju sistem ne obezbjeuje adekvatnu zatitu za ranjive kategorije stanovnitva, a istovremeno omoguava dvostruko zahvatanje i postojanje nelegalnih korisnika, pozivajui na hitne reforme.Javnu potronju dovesti na prihvatljiv nivoEvropljani smatraju da javna potronja mora biti primjerena i usklaena s realnim mogunostima zemlje. Upozoravaju da dosad nije bilo dovoljno obraeno panje na nivo i strukturu rashoda.

"Teite reformskih napora bi trebalo da bude prebaeno na otklanjanje neefikasnosti na strani rashoda, na taj nain kreirajui prostor za vie 'kvalitetnih rashoda' u sastavu postojeih prihoda", navode Evropljani.

7.3. Primjeri

U periodu od 2004. do 2010. godine iz budeta razliitih nivoa u BiH za finansiranje politikih partija izdvojeno ukupno oko 134,7 miliona KM, a primijetan je i konstantan rast dodijeljenih sredstava.

Prema podacima iz finansijskih izvjetaja politikih partija za 2010. godinu ukupni prijavljeni iznos finansiranja svih partija iznosio je 29.741.152,06 KM, to je za oko 7 miliona vie nego u 2009.godini. U okviru toga, prihodi iz budeta su iznosili 21.829.752,77 KM, odnosno 73,4 % ukupnih prihoda. 23

Kako se navodi u Izvetaju o radu CIK BiH za 2009. godinu, u odnosu na 2004. godinu, izdvajanja u 2005. godini vea su za 16,59 %, u 2006. godini su za 26,11% vea u odnosu na 2005. godinu, u 2007. godini vea su za 7,25 % u odnosu na 2006. godinu, a u 2008. su vea za 12,49% u odnosu na 2007. godinu.

Kada je u pitanju struktura finansiranja iz budeta, najvei dio prihoda (37,89%) doao je iz budeta opina, zatim kantona (23,36%), entitetskih budeta - RS (17,72%) i FBiH (12,16%), te gradova (5,75%). Izuzimajui Brko distrikt BiH (1,06%), najmanji procenat prihoda dolazi iz budeta BiH, odnosno dravnog budeta, i iznosi samo 2,06%.

Analiza budetskih izdvajanja za stranke za 2010. godinu, pokazala je da je iz federalnog, kantonalnih i opinskih budeta u toku 2010. godine izdvojeno gotovo 17 miliona KM (pri emu je na lokalnom nivou obuhvaeno samo 64 od 79 opina), dok je u Republici Srpskoj izdvojeno oko 8 miliona KM. Vidljivo je da su na nivou Federacije BiH mnogo vea izdvajanja, dijelom zbog njene kompleksnije strukture, a najvei dio javnog finansiranja dolazi sa niih nivoa vlasti, gde je finansiranje i raspodjela stredstava za politke partije slabije ureeno. Kao dodatni problem javlja se troenje sredstava poslanikih klubova u parlamentima, pri emu je rashode gotovo nemogue pratiti. Poslaniki klubovi u parlamentima svih nivoa dobijaju namjenska sredstva iz budeta koja su namijenjena za pokrivanje trokova rada klubova. Tako npr. na nivou Republike Srpske, Zakonom o finansiranju politikih stranaka iz budeta Republike, grada i opina definisano je, izmeu ostalog, i finansiranje dijela trokova poslanikih grupa i klubova.

Kad je u pitanju finansiranje vjerskih zajednica i izgradnje vjerskih objekata, u Republici Srpskoj (od 63 opine, obraeno je 46 budeta, koliko je bilo mogue pronai ili dobiti od ovlatenih lica) za vjerske zajednice je u 2010. godini izdvojeno 1.740.066,00 (plus stavka 764.000,00, koliko se odnosi na Doboj, jer se ovaj iznos vodi kao budetska stavka Religijske i druge zajednike usluge, pa nije mogue odrediti taan iznos), dok je za izgradnju i obnovu vjerskih objekata izdvojeno 1.196.039,00. U 2011. godini za vjerske zajednice izdvojeno je 1.920.390,00 (plus stavka 630.000,00, koliko se odnosi na Doboj, jer se ovaj iznos vodi kao mbudetska stavka Religijske i druge zajednike usluge, pa nije mogue odrediti taan iznos), dok je za izgradnju i obnovu vjerskih objekata izdvojeno 644.500,00 + 50.000,00 iz Programa koritenja sredstava ostvarenih po osnovu Zakona o naknadama za koritenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje el.energije za 2011.- Izgradnja Hrama Sv. Trojice.

U Federaciji BiH (od ukupno 90 budeta, opinskih, kantonalnih i entitetskih, obraeno je za 2010. godinu 10 kantonalnih, 61 opinski i entitetski, a za 2011. godinu 8 kantonalnih, 67 opinskih i entitetskih). U 2010. godini za vjerske zajednice izdvojeno je 2.794.829,00, za izgradnju i obnovu vjerskih objekata 1.686.458,74, a vjerske kole, insitucije, i sl. 14.575.158,00. U 2011. godini za 24 vjerske zajednice izdvojeno je 2.587.697,00, izgradnja i obnovu vjerskih objekata 5.645.000,00, a vjerske kole, insitucije, i sl. 12.676.567,00.

U Distriktu Brko u 2010. godini za vjerske zajednice izdvojeno je 550.000,00, za obnovu i izgradnju vjerskih objekata 850.000,00, dok je u 2011. godini za vjerske zajednice izdvojeno 200.000,00, a za obnovu i izgradnju vjerskih objekata 1.228.000,00.

***

Na kraju, umjesto zakljuka, podatak da su u BiH rashodi vei od zemalja regiona i veine lanica Evropske unije, a od ukupnih rashoda u 2010. godini, recimo, svega 5,5 % odnosilo se na kapitalna ulaganja. Najvie rashoda odlazi na socijalna davanja, a potom na glomaznu i skupu administraciju - kompenzacije zaposlenih i korienje roba i usluga. Ove tri kategorije ine ak 84% ukupnih rashoda. Kada govorimo o prihodovnoj strani, o onima odakle dolazi novac za ovako neproduktivnu rashodovnu stranu, alarmantan je problem hronine nelikvidnosti, koja se ispoljava u nedostatku novca ili dugovanjima svih prema svima". U dravi je blokirano zbog dugovanja vie od 50.000 rauna, pri emu dugovanja zbog nelikvidnosti premauju 20 milijardi KM, to odgovara iznosu od cca 80 % ostvarenog GDP-a mu zemlji. Dravi je potreban novi stand-by aranman zbog fiskalne discipline, to postojee vlasti oigledno nisu u stanju da urade, pa e MMF biti izgovor, ali i pomo u ostanku na vlasti. Postavlja se pitanje koliko e se jo moi finansirati politike igre, krize i kupovina birakog tijela ?ZAKLJUAKIz svega navedenog moemo zakljuiti da javnu potronju ini zbir izdataka koje vlada ima u svrhu pokrivanja trokova radne snage, roba, usluga, fiksnog kapitala, ukljuujui poreze umanjene za subvencije na proizvodnju netrinog outputa, umanjen za prodaju netrinih struktura, uvean za trokove za robu i usluge direktno isporuene domainstvima od strane trinih proizvoaa (klasificirano kao nenovani socijalni transferi).Trenutna raspodjela novca iz budeta Bosne i Hercegovine za trokove javne uprave nije racionalna niti je odriva. Visoka izdvajanja za plae zaposlenih, visoki trokovi za materijale i usluge, kao i prekomjerna zaposlenost u administraciji predstavljaju sutinske probleme u stukturi javne uprave u Bosni i Hercegovini. Vlada je najskuplja u Europi i svaki sat troi 500.000 eura. Plae u vladi su u posljednje etiri godine poveane za 300 posto.Zabrinjavajui je i trend rasta trokova javne uprave zadnjih nekoliko godina, odnosno ukupna izdvajanja za osnovne javne slube, to ukljuuje izdvajanja budeta institucija BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i svih 10 kantona u Federaciji BiH. Utede u javnoj potronji neophodne su Bosni i Hercegovini iz vie razloga, kako socijalnih, tako i ekonomskih: sa jedne strane, ogromna stopa nezaposlenosti, naroito nezaposlenosti u privatnom/proizvodnom sektoru, stvara situaciju u kojoj je odravanje trokova javne uprave na sadanjem nivou jednostavno neodrivo.Evropljani smatraju da javna potronja mora biti primjerena i usklaena s realnim mogunostima zemlje. Upozoravaju da dosad nije bilo dovoljno obraeno panje na nivo i strukturu rashoda.

Ouanes, A. and Thakur, S., Macroeconmic Accounting and Analysis in Transition Economies, International

Monetary Fund Institute, 1997., str. 70.

National Accounts at a Glance 2009, OECD, 2009., str. 62.

HYPERLINK "http://www.dep.gov" www.dep.gov (pristupljeno 05.04.2013.)

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Javni_rashodi" http://hr.wikipedia.org/wiki/Javni_rashodi (pristupljeno 10.04.2013.)

Ouanes, A. and Thakur, S., Macroeconmic Accounting and Analysis in Transition Economies, International

Monetary Fund Institute, 1997., str. 72.

hrcak.srce.hr/file/111769 (pristupljeno 07.04.2013.)

Neto izvoz jednak je razlici izvoza i uvoza.

hrcak.srce.hr/file/111769 (pristupljeno 07.04.2013.)

U BiH konsolidovana vlada na svim nivoima ukljuuje dravnu vladu; entitete; distrikt Brko; kantone u FBiH; opine u oba entiteta; vanbudetske fondove za penzijsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, zavod za zapoljavanje i djeiju zatitu (posljednji samo u RS); te direkcije za puteve na nivou entiteta i kantona.

Izvjetaj o provedenoj analizi budetske potronje vlasti Bosne i Hercegovine u periodu od 2007. do 2010.

godine i usklaenost sa zahtjevima iz Graanske platforme, Agencija za lokalne razvojne inicijative http://budzet.ba/files/ALDI%20Analiza2007_2010_FINAL.pdf

Bosna i Hercegovina: Izazovi i preporuke za reforme, Pregled javnih rashoda i institucija, Februar 2012.

godine, Svjetska Banka. http://siteresources.worldbank.org/INTBOSNIAHERZ/Resources/BHPEIR2012IzazoviPreporukeZaReforme.pd

f

Izvjetaj o provedenoj analizi budetske potronje vlasti Bosne i Hercegovine u periodu od 2007. do 2010.

godine i usklaenost sa zahtjevima iz Graanske platforme, Agencija za lokalne razvojne inicijative

http://budzet.ba/files/ALDI%20Analiza2007_2010_FINAL.pdf

Budeti Federacije BiH http://www.fmf.gov.ba/

Deset godina poslje: Znaaj reforme sistema socijalne sigurnosti u borbi protiv nezaposlenosti u Bosni i

Hercegovini http://www.aldi.ba/documents/Izvjestaj_10GODINAPOSLIJE.pdf

Agencije za statistiku BiH : Saoptenje Zaposleni po djelatnostima u februaru 2012. http://www.bhas.ba/saopstenja/2012/ZAP_2012M02_001_01_BH.pdf

HYPERLINK "http://www.poslovni.hr/after5/javna-potrosnja-u-bih-558-posto-bdp-a-61404" http://www.poslovni.hr/after5/javna-potrosnja-u-bih-558-posto-bdp-a-61404 (pristupljeno 07.04.2013.)

HYPERLINK "http://www.vecernji.ba/vijesti/javna-potrosnja-uzima-sve-veci-dio-kolaca-clanak-455107" http://www.vecernji.ba/vijesti/javna-potrosnja-uzima-sve-veci-dio-kolaca-clanak-455107 (pristupljeno 07.04.2013.)

HYPERLINK "http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/hr/features/setimes/features/2012/12/27/feature-03"http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/hr/features/setimes/features/2012/12/27/feature-03

HYPERLINK "http://www.nezavisne.com/novosti/eu-bih/Sluzbenici-pojeli-pola-BDP-a-135566.html"http://www.nezavisne.com/novosti/eu-bih/Sluzbenici-pojeli-pola-BDP-a-135566.html

HYPERLINK "http://www.fes.ba/publikacije/2012/Budzet/s_cenic.pdf"http://www.fes.ba/publikacije/2012/Budzet/s_cenic.pdf

36