Seminarski rad na temu: Internet
Seminarski rad na temu: Internet
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJEBANJA LUKA
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJEISTONO SARAJEVO
SEMINARSKI RADPredmet: Poslovna informatikaTema: INTERNET
Student: Mentor:
Decembar 2013.godineS A D R A J
S A D R A J11. UVOD22. RAZVOJ INTERNETA32.1. Izraz Internet32.2.
Pojam Interneta32.3. Raunarske mree i Internet43. ISTORIJSKI RAZVOJ
INTERNETA73.1. Statistika koritenja Interneta84. ORGANIZACIJA
INTERNETA94.1. Internet protokol i internet adresiranje95. SERVISI
INTERNETA115.1. Osnovni servisi115.2. Javni servisi115.3. Posebni
servisi126. ZAKLJUAK13Literatura14
1. UVOD
Prije svega, pojam internet znai mrea unutar mree. Internet je
globalna mrea. Razvoj interneta kao globalne mree ponajprije je
ovisio o razvoju sredstava komuniciranja. Izumi telegrafa,
telefona, radija i raunala bili su podloga za pojavu Interneta.
Internet je nastavak raunalne mree uspostavljene u Sjedinjenim
Amerikim Dravama tokom 1960. godine od Advanced Research Projects
Agency (ARPA), koja je povezivala nekoliko raunala u etiri
univerziteta u dravama Kalifornija i Utah. Ta prva raunalna mrea
uopte, nazvana je ARPANET (ARPA NETwork). Naunici su izgradili
ARPANET s namjerom da to bude mrea koja e jo uvijek uspjeno raditi
i u sluaju da dio mree bude oteen. Takav koncept bio je vaan vojnim
organizacijama koje su prouavale naine da odre komunikacijske mree
u funkciji i u sluaju nuklearnog rata. Bilo je to vrijeme hladnog
rata, i upravo ta stalna ratna opasnost i elja da se uvijek bude
ispred protivnika, donijela je svijetu mnoge proizvode i tehnoloke
inovacije kojih, kako smatraju neki istoriari ne bi bilo bez
Hladnog rata. Prvotno zamiljen kako bi omoguio visoku uinkovitost u
komunikaciji izmeu istraivakih centara, univerziteta i vladinih
agencija SAD-a internet je ubrzo prerastao u internacionalnu mreu
dostupnu svima. Kako je ARPANET rastao u 1970-ima, sa sve vie i vie
univerziteta i institucija koji su se spajali na njega, korisnici
su uvidjeli potrebu razvijanja standarda za put kojim e podaci biti
prenoeni internetom.Ve od prvih dana pa sve do danas, Internet je
proslavio mnogo roendana, ali koji je pravi teko e se sloiti i
najbolji poznavaoci istorije informatike. Neki tvrde kako je to
1961. kad je dr Leonard Klajnork na Univerzitetu MIT prvi put
objavio rad o packet-swiching tehnologiji. Neki navode 1969. godinu
kao godinu roenja Interneta jer je tada Ministarstvo odbrane SAD-a
odabralo ARPANET, za istraivanje i razvoj komunikacija i komandne
mree koja e preivjeti nuklearni napad. Vjerovatno je najvaniji
trenutak bio 1983.godine kad je tadanja mrea prela sa NPC-a
(Network Control Protocol) na TCP/IP (Transmission Control
Protocol/Internet Protocol), to je znailo prelazak na tehnologiju
kakva si i danas koristi. Protokoli su standardi koji omoguavaju
spojeno sa ARPANET koristei relativno primitivni Network Kontrol
Protokol, koji je uprkos mnogim ogranienjima, bio upotrebljiv u
malim mreama, i nije bio dovoljno fleksibilan za iru upotrebu.
Vidjelo se kako je potreban optiji pristup komunikacionom protokolu
kako bi mogli biti udovoljeni sve vei zahtjevi stvarana sve
komplikovanija mrea raunara. Danas, ivot bez Interneta bio bi
nezamisliv i svako e na Internetu nai neto za sebe, zahvaljujui
bogatstvu sadraja i usluga koje nudi korisnicima. Zato emo se
osvrnuti na istorijat i sam nastanak Interneta i pokuati objasniti
njegovu funkciju i na koji nain funkcionie. 2. RAZVOJ INTERNETA2.1.
Izraz InternetIzraz internet dolazi od engleske rijei
Interconnected (meusobno spojeni) i Networks (mreni sistem
raunala). U svakodnevnici Internet se esto poistovjeuje sa World
Wide Web (www), to u stvari nije tano jer je www samo jedan dio,
jedna sluba u okviru Interneta kao globalnog pojma. 2.2. Pojam
InternetaInternet je skup od najmanje dvije pa do beskonano mnogo
mrea koje su: fiziki povezane, sposobne da komuniciraju i meusobno
dijele podatke, u stanju da zajedniki reaguju kao jedinstvena
mrea.To je najvea raunarska mrea, a otvorena je za javnu
upotrebu.[footnoteRef:1] [1: Dr Mladen Radivojevi, dr Ilija ui,
Poslovna informatika, Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka,
2008., str.193]
Dakle, Internet bismo mogli definisati kao mreu svih mrea. Za
razliku od tradicionalnih medija za prenos podataka, kao to su
radio i televizija, internet je decentralizirana mrea, to znai da
nema sredinjeg mjesta iz kojeg je upravljana. Podaci putuju mreom
podijeljeni u pakete. Svaki od tih paketa sadri podatke o tome
odakle je krenuo i gdje mu je odredite. Upravo zbog toga nije vano
kojim smjerom ovi paketi prolaze sve dok su na svom odreditu
pravilno sastavljeni, dakle nije vano kojim putem poslana poruka
putuje internetom- ona e na kraju nai svoj put do cilja. Internet
je praktina realizacija povezivanja stotina miliona kompjutera u
jedinstvenu mreu. To je informatika infrastruktura, a ono to ga je
uinilo toliko popularnim su sadraji koji se na toj bazi grade.Tako
se npr. moe otkucati i poslati tekst vlasniku nekog udaljenog
kompjutera.Tekst se podijeli u pakete i onda raznim putevima (preko
desetine kompjutera) putuje do primaoca, gdje se nepogreivo sklapa
u tekst identian originalu.[footnoteRef:2] [2: Branko Latinovi,
Panevropski univerzitet Apeiron, Fakultet poslovne informatike,
Banja Luka, 2007., str.287]
Internacionalna tehnologiha koja je najradikalnije promijenila
svijet i najvie doprinijela internacionalizaciji je Internet.
Nijedna tehnologija do sada, u tako kratkom vremenu, nije ostvarila
bri razvoj i snaniju primjenu od Interneta. Moe se govoriti o
eksploziji interneta koji naprosto rui okvire tradicionalizma,
mijenja nae ire i radno okruenje, mijenja svijet i stvara nove
poglede i mogunosti u nauci, obrazovanju, ekonomiji, demokratiji,
moralu, politici i individualnom ivotu i ponaanju svakog pojedinca
koji koristi ovu tehnologiju. Internet je za mnoge umjesto vijesti
postao tema, i to nezaobilazna. U gotovo svim sredstvima
informisanja od TV, dnevnih novina, publikacija, as opisa do vrlo
ozbiljnih naunih radova. Za afirmaciju ove informacione
tehnologije, izmeu mnogih, zaslune su slijedee injenice: Internet
se smatra nosiocem novog talasa digitalne revolucije; Ogroman
kapital je usmjeren na razvoj interneta, globalnog informatikog
projekta, jedinstvenog informatikog prostora; Internet je
infrastrukturna i komunikacijska pretpostavka koncepta svjetske
ekonomske globalizacije, modernog e-poslovanja.Za informatiare, ne
tako davno, bio je problem ralizovati naizgled prostu ideju: da se
u okviru jedne zgrade povee nekoliko raunara kako bi njihovi
korisnici razmjenjivali podatke i informacije, trebalo je rijeiti
niz problema iz domena hardvera, softvera i komunikacionih veza.
Uvijek je postojao rizik da uspostavljena veza nee dobro
funkcionisati. Problem je bio gotovo nerijeen kada je trebalo
povezati raunare razliitih proizvoaa sa razliitim softverskim
platformama. Bilo je nezamislivo i gotovo nemogue ostvarljivo da se
meusobno povee hiljade raunara koji su meusobno udaljeni hiljadama
kilometara. Internet je rijeio gotovo nemogue. Povezao je milione
raunara rasutih po cijelom svijetu, obezbjeujui nihovim korisnicima
pouzdanu i efikasnu razmjenu podataka, informacija, znanja i ideja.
Internet je postao elektronski put u svijet bez granica, koji
obezbjeuje, bez obzira na vrijeme i prostor, razmjenu razliitih
informatikih sadraja.Da bi tako savreno funkcionisao, ovdje emo
pokuati objasniti i odgovoriti na neka osnovna pitanja i dati saet
odgovor. Kako je Internet nastao? Kako je organizovan i ko je
njegov vlasnik? Ko ga odrava? Na koji nain funkcionie? Kako se
pokree i ta ga pokree?2.3. Raunarske mree i InternetU definiciji
Interneta koristi se pojam mrea, pa da i njega objasnimo i
definiemo: Raunari koji se nalaze u jednom preduzeu, fakultetu,
zavodu ili institutu, mogu se najee povezati direktno nekim tipom
kabla. Tako povezani raunari ine lokalnu mreu (LAN- Local Area
Network). Kada se povee vie LAN mrea (najee iznajmljenim
telefonskim linijama) dobije se mrea ireg domena (WAN- Wide Area
Network). Mrea je skup raunara koji su sposobni da meusobno
komuniciraju i dijele resurse kao to su podaci, datoteke, program i
operacije.[footnoteRef:3] Svaki ureaj koji komunicira sa drugim
ureajem u mrei, naziva se mreni vor. Svaki vor, u principu, mora
biti opremljen mrenim adapterom (karticom) kao hardverskom
komponentom koja mu omoguava rad u mrei, kao i odgovarajuim mrenim
operativnim sistemom. [3: Dr Mladen Radivojevi, dr Ilija ui,
op.cit., str.193]
Uloga raunarske mree za razmjenu podataka je da povea
produktivnost organizacije povezivanjem svih tih raunara i
raunarskih mrea, tako da zaposleni imaju pristup informacijama bez
obzira na razlike u radnom vremenu, lokaciji ili tipu raunarske
opreme.Mree za razmjenu podataka mijenjaju nain na koji posmatramo
kompanije i zaposlene. Vie nije potrebno da svi budu na istoj
lokaciji da bi pristupili informacijama koje su neophodne za posao.
Danas je uobiajeno da kompanija organizuje svoju poslovnu mreu tako
da najpogodnije koristi svoje resurse.Internet je najvea postojea
raunarska mrea sa ogromnim brojem stalnih i privremenih korisnika.
Procjenjuje se da ima oko 10.000.000 stalno aktivnih raunara i oko
500.000.000 korisnika koji se povremeno ukljuuju s ciljem
pretraivanja i razmjene informacija.Raunari u mrei, povezani su uz
pomo odgovarajueg hardvera i softvera. Hardver je sve ono to fiziki
povezuje raunare. To su telefonske linije, svjetlosni kablovi,
ruteri i gateways, kao i sami raunari. Softver je sve ono to na
programskom nivou omoguava da se hardver koristi za komunikacije i
izmjenu informacija.
Slika 2.1. Hardver Izvor:
https://www.google.ba/#q=hardver'Hardver ili raunarski hardver
(eng. hardware; computer hardware) je fiziki, opipljivi dio
raunara. Hardver se mnogo rjee mijenja nego softver. Zbog toga su i
takvi nazivi, jer na engleskom soft znai mehko, dok hard znai
tvrdo. Mogunosti raunara u najvioj mjeri zavise od hardvera i
njegove kvalitete. Hardverska, raunarska arhitektura koja se
koristi u kunim raunarima se naziva Von-Neumann arhitektura.
Takoer, postoje i druge arhitekture, ali se mnogo rjee koriste.
Slika 2.2. Softver Izvor: https://www.google.ba/#q=softver
Raunarski softver ili softver (eng. software) je u biti
raunarski program napisan tako da je njegov sadraj lagano
promjeniti (mogue i pomou nekog programa). Softverov glavni zadatak
je da upravlja hardverom, izvrava izraunavanja, te da obezbijedi
komunikaciju sa ostalim, isto tako, softverom, tanije reeno -
programom.Termin "software" prvi put koristi John W. Tukey 1957.
godine. U raunarstvu raunarski softver su sve informacije koje se
obrauju preko raunara ili programa. Alan Turing je bio prvi koji je
propisao koncept softvera u svom naunom radu.U nastavku ovog rada,
kao i esto u ivotu, esto se spominje server, ...a to je raunar koji
u lokalnoj, a i u drugim mreama, predstavlja centralni (glavni)
raunar koji upravlja radom svih ostalih raunara koji su prikljueni
na njega. U njega se slivaju sve informacije i svi podaci. Svi
korisnici koji ga ele koristiti moraju imati otvoren nalog za rad
na njemu. Dobijanjem naloga dobija se korisniko ime i lozinka za
sam pristup raunaru.[footnoteRef:4] [4: Dr Mladen Radivojevi, dr
Ilija ui, op.cit., str.193]
Internet se moe koristiti za razliite namjene: u svijetu biznisa
kao osnovni alat, porodice ga koriste da bi bile u neprestanoj
vezi, ljudi ga koriste da stupe u vezu sa ostalima koji imaju slina
interesovanja itd.3. ISTORIJSKI RAZVOJ INTERNETAInternet je
zajedniko ime za grupu informatikih resursa rasprostranjenih irom
svijeta, a poeo se razvijati tokom sedamdesetih godina. Prva takva
mrea nazvana ARPANET (Advenced Resarch Project Agency), bila je
finansirana od Ministarstva odbrane SAD. ARPANET je bila mrea koja
je trebala da obezbijedi komunikaciju vojnih laboratorija, vladinih
biroa i univerziteta na kojima su realizovani brojni projekti od
interesa za vladu. U nastavku navest emo kratku hronologiju
Interneta, tj. godine koje su od velikog znaaja za Internet.
1961.g. L.Kleinrock razvio je prespajanje paketa, tj. nain rada
raunalne mree u kojem se poruke dijele na pakete, a svaki paket
trai svoj put do cilja. 1965.g. u SAD-u je uspjelo prvo povezivanje
dvaju raunala. 1968.g. ARPA sa etiri univerziteta u SAD-u (Los
Angeles, Stanford, Santa Barbara i Utah) uspostavila je prvu fiziku
mreu kompjutera u okviru koje je funkcionisalo etiri hosta. 1969.g.
proradila je u SAD-u ARPANET mrea u kojoj su bila ukljuena etiri
superraunala. Sedamdesetih godina razvijeni su vani Internet
servisi kao to su elektronska pota, koritenje udaljenih raunara,
prenos datoteka i sistem elektronskih novosti. 1972.g. u okviru
ARPANET mree je povezano 23 hosta, pronaen je i prvi program
elektronske pote. 1983.g. Internet TCP/IP protokol postaje obavezan
u okviru ARPANET mree, a iste godine Univerzitet u Viskonsinu
kreirao je sistem imena domena (Domain Name System DNS) 1984.g. u
SAD-u je stvorena temeljna mrea (backbone) 1988.g. na Internet je
bilo spojeno 8 zemalja i to: Amerika, Kanada, Danska, Finska,
Francuska, Island, Norveka i vedska. 1990.g. u enevi Tim Berners
Lee (CERN) pronaao je hipertekstualni sistem (HTML) koji omoguuje
efikasan pristup informacijama. 1992.g. Hipertekstualni sistem
(HTML) objavljen je kao WWW i tada na Internetu ima 1 milion
hostova. 1994.i 1995.g. razvijeni su i prvi pretraivaki servisi za
Internet (Altavista) te katalozi (Yahoo). 1995.g. nastaje jezik
Java za dinamiko programiranje za WWW te jezik VRML za modeliranje
virtualne stvarnosti. 1996.g. brzina prenosa kroz temeljnu mreu
porasla je desetak hiljada puta. 2000.g. zabiljeeno 315 miliona
Internet surfera, na Internet spojeno 214 zemalja.3.1. Statistika
koritenja InternetaPoznata je injenica da ovi podaci ne mogu
vrijediti za dui vremenski period, jer se broj pristupnika Mrei
mijenja iz dana u dan. Ali, jedino to znamo je da e Amerika uvijek
prednjaiti u odnosu na ostali svijet.
Slika 3.1. Statistika koritenja Interneta4. ORGANIZACIJA
INTERNETA4.1. Internet protokol i internet adresiranjePrilikom
komuniciranja, raunari razmjenjuju nizove poruka. Da bi oni te
poruke razumjeli i da bi se mogle obaviti odreene aktivnosti u vezi
sa tim porukama, raunari se moraju sloiti oko toga ta je njihovo
osnovno znaenje. Za razliite tipove mrea koriste se i razliiti
protokoli. Internet je zasnovan na TCP/IP (Transmission Control
Protocol/Internet Protocol). TCP/IP omoguuje komunikaciju preko
raznih meusobno povezanih mrea i danas je najrasprostranjeniji
protokol na lokalnim mreama, a takoer se na njemu zasniva i
globalna mrea Internet.Mreni model koriten u TCP/IP grupi protokola
je 4-slojni model koji se sastoji od slijedeih slojeva:1. Sloj
podatkovne veze2. Mreni sloj3. Transportni sloj4. Aplikacijski
slojDavalac internet usluga (nazvat emo ga vor) spojen je stalnim
vezama velikih brzina na druge vorove, koji su spojeni na trei itd.
Veze izmeu velikih vorova preko kojih se odvija glavnina mrenog
prometa, nazivaju se okosnica (eng.backbone). vorove esto meusobno
povezuje vie veza, to znai da poruka od jednog do drugog raunara
moe putovati razliitim putevima. Ureaji koji odreuju kojim e putem
poruka proi (na temelju adrese iz TCP/IP paketa) zovu se usmjerivai
(eng.router).TCP/IP se moe posmatrati kao potanska sluba koja
prenosi poiljke sa adrese jednog raunara na adresu drugog. Tanu
identifikaciju odreuje jedinstvena adresa svakog raunara, kao i to
svaka kua ima jedinstvenu potansku adresu. Adresa raunara sastoji
se od etiri broja koji se nazivaju okteti, a razdvojeni su takama.
Ove adrese se nazivaju IP adrese, jer ih koristi IP protokol iz
porodice TCP/IP protokola, za pronalaenje odredita za poslanu
poruku. Npr. 147.98.8.6., ali budui da su ovog tipa adrese
zbunjujue i teko ih je zapamtiti, tako se umjesto pisanja brojne
adrese raunara pie adresa raunara u tekstualnom obliku. Na kraju
ove adrese pie se oznaka drave u koju poslata poruka ide. Ove
oznake (ba, uk, de, dk...) zovu se domeni adresa, dok se ac, co
isl. zovu poddomeni adresa.Da bismo se povezali na Internet, moramo
da imamo odgovarajui hardver, softver, modem i provajdera. Kvalitet
rada, zavisit e i od provajdera u smislu: Broja linija sa kojima
provajder raspolae i preko kojih mu moete pristupiti i Kvaliteta
linija provajdera sa svijetom, tj. Internet vorom.Veza korisnika i
provajdera moe biti: Povremena, a to i jeste najee sluaj, pogotovo
kod pojedinanih korisnika i realizuje se, najee, putem javne
telefonske mree; Stalna, koja se ostvaruje kod velikih korisnika,
npr. kompanija koje ve imaju lokalne ili internet mree i
odgovarajui ruter. Ovakve veze se najee realizuju preko
iznajmljenih telefonskih linija ili digitalne veze.
Slika 4.1. Izvor: Informacione tehnologije, Branko LatinoviNakon
sklapanja ugovora sa provajderom, korisnik dobija korisniko ime,
e-mail adresu i lozinku za pristup Internetu.Postupak ukljuivanja
na Internet u domenu koji je vezan za krajnjeg korisnika raunarskih
sistema, proceduralno bi izgledao na slijedei nain:Aktiviranje
softvera za uspostavljanje telefonske veze sa Internet dobavljaem.
Potrebno je da unesemo slijedee podatke: Korisniko ime (Username)
npr. [email protected]; Oznaka full vezana je za puni
pristup Internetu i ona se najee koristi. Pored oznake full moe da
se koristi i oznaka lite koja je vezana za manji broj usluga
Interneta i jeftinija je za korisnika (najee se koristi ako
korisnik eli samo usluge e-pote, vijesti i sl.) Lozinka (Password)
skup simbola koji su poznati samo korisniku i onemoguuju neovlaten
pristup Internetu. Telefonski broj (Phone number) telefonski broj
dobavljaa usluga. Aktiviranje softvera za pregled sadraja
Interneta.[footnoteRef:5] [5: Branko Latinovi, Panevropski
univerzitet Apeiron, Fakultet poslovne informatike, Banja Luka,
2007., str. 293]
Od softvera se, za pristup Internetu, mora imati bar slijedee:
Mreni i web client program (web browser), Softver za TCP/IP
umreavanje, Softver za dial-up pristup na TCP/IP .5. SERVISI
INTERNETAInternet je hardverski sistem: raunari i kablovi. Softver
je sve ono to nam omoguava da hardver radi za nas ono to zaista
elimo. Budui da elimo da se to lake snaemo u mrei, servise emo
podijeliti u 3 osnovne grupe:1. Osnovni koji postoje na svakom
raunaru vezanom u mreu,2. Javni koji su namijenjeni za smjetanje i
pristup svim dostupnim podacima,3. Posebni - koji su namijenjeni
pretraivanju.5.1. Osnovni servisiOsnovni servisi su prisutni na
svakom raunaru koji je povezan na Internet. Njihovo koritenje
podrazumijeva posjedovanje korisnikog imena na nekom od servera u
mrei i odgovarajue lozinke za pristup, ime se dolazi do jedinstvene
adrese. U ove servise spadaju: E-MAIL, TELNET, FTP, FINGER, TALK I
R-SERVISI.5.2. Javni servisiJavni servisi su instalisani na
karakteristinim kompjuterima u mrei da bi se korisnicima
obezbijedio jednostavan pristup podacima bez dodatne provjere
identiteta. U javne servise spradaju: MAILING LIST, ANONYMOUS FTP,
USNET NEWS (USERS NETWORK NEWS), GOPHER, WWW (WORLD WIDE WEB),
JAVA, IRC (INTERNET RELAY CHAT) I MAIL GATEWAYS.
5.3. Posebni servisiPosebni servisi obuhvataju tri kategorije
servisa: Servisi za pretraivanje- omoguavaju pronalaenje
odgovarajuih dokumenata na javnim servisima. Bez njih bi krstarenje
Internetom bilo mnogo komplikovanije i sporije.
Sigurnosni servisi- su neophodni kada se pomou Interneta prenose
podaci koji imaju posebnu vanost. Uz ove servise, neki od programa
za pristup odgovarajuim javnim servisima, npr. www-u, imaju opciju
za zatitu komunikacije. Sistemski servisi- ova kategorija servisa
je namijenjena uglavnom administratorima servera i mree, a ponekad
moe da bude od znaaja i za korisnike. Korisnici pomou ovih servisa
mogu da provjere da li je neki raunar trenutno prikljuen u mreu ili
postoje problemi na vezama.
6. ZAKLJUAK
U ovom seminarskom radu, obradila sam, prema zadanoj temi
Internet, od njegovih samih poetaka, postanka, istorije, razvoja,
irenja, do dananjih dana kada je Internet nezaobilazan dio nae
svakodnevnice. Za lake razumijevanje teme, takoer sam se potrudila
ukratko objasniti sam pojam Interneta, njegove sastavnice i
principe funkcioniranja. injenice koje sam prikazala, u ovom
seminarskom radu, potkrijepila sam grafikim prikazima i skicama,
kao i citatima koje sam sama pronala ili izradila.Internet prua
nove prilike za uenje, omoguuje pojedincima direktnu prodaju ideja,
usluga ili proizvoda, pristup informacijama te zadovoljavanje
emocionalnih i psiholokih potrebaUnato pokuajima postavljanja u
nekakav vremenski okvir, moemo rei kako informacijsko doba traje i
danas. Njegova obiljeja, ponajprije uporaba Interneta, prodire u
sve sfere ivota, od globalne politike i ekonomije pa sve do
svakodnevne interakcije meu pojedincima.Internet nudi mnoge
mogunosti u svim oblastima ivota, rada i poslovanja. To ogromno
trite ve raa nove prilike, a nalazi se svima nama na dohvat ruke.
ivot bez Interneta, danas ne bi mogli ni zamisliti, jer sve to nam
padne na pamet, svaka nedoumica, sumnja, interesovanje u sekundi
moe biti otklonjeno, i da bez previe utroenog vremena spoznamo neto
novo, i nastavimo ivjeti bogatiji za jednu ili vie informacija.
Literatura
Dr Mladen Radivojevi, dr Ilija ui, Poslovna informatika,
Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka, 2008. Branko Latinovi,
Panevropski univerzitet Apeiron, Fakultet poslovne informatike,
Banja Luka, 2007. http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet
http://bs.wikipedia.org/wiki/Internet
Predmet: Poslovna informatikaPage 1
