Sadraj1.Uvod
........................................................................................................................................22.
Mjerenje buke
........................................................................................................................33.
Vrste buke
..............................................................................................................................44.
Uticaj buke na zdravlje ovjeka
.............................................................................................55.
Zatita od buke
.......................................................................................................................76.
Zakon o zatiti od buke
..........................................................................................................87.
ISO Standardi zatite od buke
............................................................................................8,98.
Zakljuak
..............................................................................................................................119.
Literatura
..............................................................................................................................12
UVOD Zvuk je pojava koja predstavlja sastavni dio ovjekovog
okruenja. On je prisutan svuda oko nas. Zvuk je mehanika oscilacija
nekog elastinog medijuma koja se kroz njega najee prostire kao
talas. Dakle nastaje mehanikim kretanjem elastinih tijela. On se
prenosti zvunim talasima a organ sluha ga prima kao zvuni podraaj.
Zvuk predstavlja talasno kretanje koje se javlja kao posljedica
poremeaja ravnotenog stanja elastine komponente (materije) ivotne
sredine(vazduha,vode, zemljita).[footnoteRef:2] [2: Nedovi, B.
(2008): Ekologija ivotne sredine, str.228, Banja Luka]
Buka kojoj su ljudi svakodnevno izloeni, okolinska, komunalna
ili opa buka, buka boravinih prostora, jedan je od najveih problema
ueg, ljudskog okolia, posebno u gradskim podrujima.Danas se buka
nalazi na svakom koraku - na ulici, u industrijskim postrojenjima i
sve vie u domainstvima. Buka je rezultat mehanikih vibracija(stalno
kretanje) u pozitivnom i negativnom smislu u odnosu na atmosferski
pritisak. Ako se vibracije stvaraju talasima od 20-20.000 Hz/sek.,
rije je o ujnom zvuku. [footnoteRef:3]Dakle, ljudsko ulo sluha u
stanju je da registruje ovakve oscilacije ukoliko su one u opsegu
uestalosti izmeu 20 Hz i 20.000 Hz.Svaki nepoeljni zvuk koji ometa
ovjekov rad i odmor, ugroava sigurnost i oteuje ovjekovo zdravlje
nazivamo bukom. Buka je neeljen, odnosno preglasan, neugodan ili
neoekivan zvuk; smjesa zvukova razliitih svojstava koja moe biti
trajna, isprekidana i udarna, promjenljive razine, razliitog
trajanja i vremenske raspodjele. [3: Nedovi, B. (2008): Ekologija
ivotne sredine, str.228, Banja Luka]
Glavni izvori u vanjskom prostoru su promet, industrija,
graevinski i javni radovi, rekreacija, sport i zabava, a u
zatvorenom boravinom prostoru izvori buke su uz zgradu vezani
servisni ureaji, kuanski strojevi i buka iz susjedstva. Slika 1.
Gradska buka
Buka je subjektivni pojam odreen fizikalnim znaajkama zvuka i
fiziolokim svojstvima uha i ljudskog organizma. Zvuk je prema
fizikoj definiciji gibanje valova u elastinom mediju. Za procjenu
buke osnovne su fizike veliine: zvuni tlak u paskalima (Pa), zvuni
intenzitet u vatima na kvadratni metar (W/m2), frekvencija u
hercima (Hz) i zvune razine u A-decibelima (dBA).Vibracije su
oscilatorno kretanje estica nekog mehanikog sistema (zemljotresi,
saobraajna sredstva, motori...), koje se prostiru kroz svaki vrsti
predmet, koji su u kontaktu, pobuujui ga da i sam
vibrira.[footnoteRef:4] Infrazvuk podrazumijeva oblast koja je
ispod 20 Hz a sve to je iznad 20.000 Hz je oblast ultrazvuka. [4:
Nedovi, B. (2008): Ekologija ivotne sredine, str.228, Banja
Luka]
Ako je ovjek u kontaktu sa nekom vibracijom npr. Rad sa
builicom, brusilicom onda se te vibracije lahko prenesu i na njega
samog. Kontrola buke najee se mjeri intenzitetom koji se definie
kao protok energije u jedinici i vremenu i kroz jedinicu povrine.
Slika 2. Polje ujnosti zvuka za ljudsko uho (govor i muzika) i
granica bola
Mjerenje bukeIntenzitet buke mjeri se jedinicom zvune snage na
jedinicu povrine W/m. Danas se za mjerenje intenziteta zvuka
koristi najpogodnija logaritamska jedinica, koja se zove decibel
(dB) i mjeri nivo zvuka.Za mjerenje buke najee se koristi intrument
koji se zove bukometar.
Prilikom mjerenja treba se pridravati optih pravila: Prije
ispitivanja upoznati opremu i metode rada prije svake upotrebe
provjeriti opremu utvrditi da temperatura i vlaga nisu takvog
intenziteta da dolazi do oteenja mikrofona izbjegavati frekvenciju
zvuka od susjednih objekata i ljudi paziti na uticaje iz svih prava
i pronai uzroke stojeeg talasa zatitu od vjetra iznad mikrofona
koristiti u sluaju ako je kretanje vazduha vee od nekoliko
kilometara na sat za registrovanje podataka pripremiti liste o
koritenoj opremi o mjernim lokacijama, postavljenoj opremi itd
Slika 3. BukometarVrste bukePrema porijeklu razlikujemo dvije vrste
buke a to je buka prirodnih izvora i buka svega onoga to je stvorio
ovjek to je tzv komunalna buka. Komunalna buka podrazumijeva
industrijsku i saobraajnu buku a njene najvanije karakteristike su
jaina , spektar buke koji je zastupljen iz vie frekvencija i
trajanje buke odnosno njen kontinuitet.Razliite vrste buke
obuhvataju : 1. buku koja obuhvata veliki opseg frekvencije zove se
postojana irokopojasna buka (buka u mainskoj radionici)2.
uskopojasna buka, gdje je energija zvuka koncentrisana u nekoliko
frekvencija (cirkularna testera)3. udarna buka-pojedinani impulsi
kratkog trajanja(kovanje)4. ponovljiva udarna buka (okivanje)5.
intermitentna buka poznatija kao saobraajna buka
Uticaj buke na zdravlje ovjekaBuka predstavlja generalni problem
u procjeni uticaja na okruenje, koji zauzima znaajan i predvidljiv
nivo, ukljuujui sve operacije na zemlji. U posljednih nekoliko
decenija, kontinuirano poveanje za mobilnou je imalo za posljedicu
progresivno poveanje koritenja automobila, koje je izazvalo znaajno
poveanje nivoa buke, naroito u gradskim podrujima. Efekat izlaganja
buci na ovjeka ima razliit uticaj zavisno od fenomena fizikih
karakteristika, od vremena i modaliteta zvunog podraaja i od
specifinih odgovora subjekata koji je izloen buci, a osim toga mogu
biti kvalifikovani kao tetni efekti smetnje i uzrujanosti. Moemo
rei da je jedan od vanijih faktora koji utiu na zdravlje ovjeka se
dakako ubraja i buka. Uticaj buke na ovjeka oituje se nizom uinaka,
od oteenja sluha i neauditivnih uinaka do potekoa u komunikaciji i
radnoj efikasnosti.Na stanje organizma i sluha efekti buke zavise
od fizikih osobina i biolokih faktora organizama.Moe se rei da buka
visoke frekvencije izaziva vea oteenja nego buka niske
frekvencije.Jako veliki nivo buke moe izazvati prskanje bazilarne
membrane ija je posljedica gubitak sluha. Obzirom da ljudi razliito
djeluju na buku, oni koji su osjetljivi pretrpljet e ozbiljnije i
bre promjene osjetljivosto sluha. Od osljetljivosti sluha zavisi
dali e doi do oteenja jednog ili oba uha koje je izazvano bukom.
tetni uticaj buke takoer moe da se odrazi i nakon dueg vremenskog
perioda koji se manifestira kao: nesanica vrtoglavica glavobolja
gubitak koncentracije umor loe raspoloenje u konanici trajno
oteenje sluhaUmor kod zaposlenih osoba ne moe da zavisi od toga da
li se radi u bunoj sredini ili u uslovima tiine zbog toga to na
umor mogu uticati i druge stvari kao to su glasan razgovor ili
dodatni napor izazvan nerazumijevanjem. Pretjerana buka moe
izazvati vrtoglavicu. Kada buka pree 130 dB buai mogu da pate od
nesvjestice. Nauno je dokazano da radnici izloeni jakoj buci pate
od pogorane cirkulacije u ektremitetima. Na ponaanje i zdravlje
ovjeka auditivni efekti buke mogu imati razliite posljedice.
Govorno komuniciranje u industriji je od bitnog znaaja zbog toga to
buka koja je opasna po sluh istovremeno utie i na razgovor mada
obratno ne mora biti tano. Efekti buke nisu glavni zdravsteni
problemi mada stanje pojedinca moe biti ugroeno u odreenim
okolnostima. Buka moe biti pod uticajem subjektivnih faktora kao to
je lini stav i porodino stanje ili od fizikih faktora kao to je
mikroklima. Na dosadu svako individualno reaguje a ona varira
zavisno od ljudi i situacija. Postoji tendencija da se poslovi
obave automatski i da buka ne mora obavezno uticati na obavljanje
tih poslova
injenica je da u Europi 7% radne populacije ima oteen sluh bukom
gdje je ak 30% priznatih profesionalnih bolesti nagluhost izazvana
prekomjernom bukom. Ljudi koji su svakodnevno izloeni minimalno
buci jaine bar 60 decibela 30 posto ee razvijali probleme sa srcem
u odnosu na one koji nisu bili izloeni takvoj razini buke.ivot
pored avionske piste mogao bi poveati rizik od sranog udara, tvrdi
se u novoj studiji koju je provelo Sveuilite Bern na uzorku od 4,6
milijuna odraslih osoba tijekom posljednjih pet godina. Istraivanje
je pokazalo kako su osobe koje ive u blizini aerodroma ili veih
prometnica u ak 30 posto veoj opasnosti za razvijanje nekih sranih
problema. To je posebno bilo izraeno kod osoba koji su bili izloeni
vrlo visokim razinama buke, a ovisilo je i tome koliko su dugo ti
ljudi ivjeli na tom mjestu.
Veoma je vano spomenuti i audiometriju jer predstavlja
kvantitativno i kvalitativno mjerenje sluha koje treba da bude
intergralni dio svakog programa za suzbijanje buke i zatite sluha.
Audiometrijsko ispitivanje se mjeri instrumentom koji se naziva
audiometar. Audiometar se sastoji od dva regulatora od kojih je
jedan potenciometar pomou kojeg se mijenja intenzitet tona a drugi
regulator slui za izbor frekvencije.
Audiometrijsko ispitivanje moe biti tonalna audiometrija i
govorna audiometrija. Tonalna audiometrija je odreivanje praga
sluha ispitanika dok govorna audiometrija testira reagovanje
ispitanika probnim rijeima za koje se trai da ih ponovi. Grafiki
prikaz praga pri odreenim frekvencijama koji se obino izrauje u
obliku grafikona gdje se frekvencija (u hercima) nalazi na apcisi a
intenzitet ( u decibelima) nalazi na ordinati. Pri zaposlenju
obavlja se profesionalna audiometrija gdje se koristi brzi
kontrolni test za odluivanje o pogodnosti za rad u bunoj sredini.
Ako je radnik izloen dui vremenski period u bunoj sredini potrebno
je vriti periodinne preglede npr. Svaka tri mjeseca.
Zatita od bukeSuzbijanje buke i vibracije postaje bitan zadatak
civilizovanog drutva. Obzirom na poznato negativno djelovanje buke
na ljudski organizam potrebne su mjere za kontrolu, praenje i
smjanjivanje na najmanju moguu mjeru. Te mjere podrazumijevaju:
smanjenje razine buke na njenom izvoru odnosno lociranje izvora
buke upotrebom osobnih zatitnih sredstava odabir i upotrebu manje
bunih maina, ureaja i sredstava za rad zvuna izolacija graevina u
kojima su izvori buke, radni i stambeni prostoriDakle te mjere
zatite nazivaju se i tehnika zatita i medicinska zatita.Tehnika
zatita moe biti opta- koja obuhvata suzbijanje buke na njenom
izvoru i individualna zatita koja obuhvata primjenju linih zatitnih
sredstava od buke kao to su : titnici i kacige. Pod medicinskom
zatitom podrazumijeva se aktivno praenje zdravstvenog stanja
ugroenih radnika od buke i vibracija.Kod nas se naalost praenje i
kontrola uinaka buke u radnim uvjetima ne provodi sustavno i
uinkovito, prvenstveno zbog nedostatka zakonskih pretpostavki.
Zakon o zatiti od bukeTrenutno u Bosni i Hercegovini ne postoji
opti zakon ili politika o smanjenju buke jer se ova oblast ureuje
entitetskim, propisima BD BiH i kantonalnim propisima.Novim Zakonom
o zatiti ivotne sredine RS [footnoteRef:5] regulisana je i oblast
buke. U poglavlju II, Zatita elemenata ivotne sredine, u lanu 15.
navodi se da e se posebnim propisom urediti buka kao jedan od
elemenata ivotne sredine. U lanu 23. istog zakona se navodi:
Korisnik izvora buke moe upotrebljavati izvore buke po propisanim
uslovima, uz primjenu propisanih mjera zatite kojima se smanjuju
emisije buke, odnosno upotreba postrojenja, ureaja, maina,
transportnih sredstava i aparata koji prouzrokuju buku. [5: Slubeni
glasnik Republike Srpske broj 71/12]
Zatita od buke ureuje se posebnim propisom, koji donosi
ministar. Normiranje intenziteta buke (petnaestominutnih
ekvivalentnih nivoa Leq), vri se u skladu sa trenutno vaeim
Pravilnikom o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i uma.599
Pravilnikom o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i uma utvreni
su najvii doputeni ekvivalentni nivoi vanjske buke prema namjeni
podrujaNa nivou F BIH je takoer donesen zakon o zatiti od
buke.POGLAVLJE I. OPE ODREDBE [footnoteRef:6] [6: Slubeni glasnik
FBIH broj 110/12]
lanak 1. (Predmet Zakona) Ovim se zakonom propisuje dozvoljena
razina buke, mjere zatite od buke, nain mjerenja i evidentiranja
buke, granine razine buke svrstane prema ambijentu, namjeni
prostora i dobu dana (dan ili no), u svrhu zatite zdravlja ljudi,
zatite radnog i ivotnog prostora, te okolia openito. Zakon ureuje i
druga pitanja od znaaja za zatitu od buke.
ISO Standardi zatite od bukeISO je meunarodna organizacija koja
se bavi razvojem i izdavanjem meunarodnih standarda. Predstavlja
mreu nacionalnih institucija za standardizaciju od 162 zemlje sa
centralnim sekretarijatom, koji koordinira sistem, u enevi, u
vicarskoj. Mnoge institucije lanica su dio strukture vlade ili im
vlada daje mandat a s druge strane drugi lanovi imaju svoje korjene
u privatnom sektoru, i formirani su od strane industrijskih
udruenja, tako da ISO predstavlja most izmeu javnog i privatnog
sektora. Bez obzira na zemlju, bez obzira na jezik, kratak oblik
imena organizacije uvijek je ISO. Danas se u organizacijama irom
svijeta primjenjuju, pojedinano i/ili zajedno, vei broj standarda i
koncepata za razliite menadment sisteme u organizaciji. Najvie ih
je razvijeno i primijenjeno u oblasti menadmenta kvalitetom. ISO je
razvio preko 18 500 meunarodnih standarda razliitih subjekata, oko
1100 novih ISO standarda se objavi svake godine.ISO standardi se
razvijaju prema potrebama trita. Posao preteno obavljaju eksperti
iz sektora industrije, tehnike i poslovanja u kojima se pokae
potreba za standardima. To su zapravo tehniki sporazumi koji
obezbjeuju okvir za kompatibilnost tehnologije u cijelom svijetu.
Oni su dizajnirani da budu globalno znaajni i korisni bilo gdje u
svijetuVeina standarda su usko specijalizovani za odreeni proizvod,
materijal ili proces. Meutim, ISO 9001 i ISO 14001 su generiki
standardi upravljanja sistemima. Generiki znai da se isti standard
moe primjeniti na bilo koju aktivnost i na bilo koju organizaciju,
malu ili veliku, bez obzira na proizvod ili uslugu, u bilo kom
sektoru i bez obzira da li je organizacija privatna ili dravna
ISO 9000 i ISO 1400 su serije meu najpoznatijim standardima i
njih je implementiralo vie od milion organizacija u 175 zemalja
irom svijeta.ISO 9000 serija se odnosni na upravljanje kvalitetom.
To znai da organizacija mora da: ispuni zahteve klijenata u vezi sa
kvalitetom; potuje zakonske propise; stalno unapreuje zadovoljstvo
klijenata; stalno poboljava performanseISO 14000 serija se odnosi
na upravljanje ivotnom sredinom, to znai da organizacija mora da: -
smanji negativne uticaje na ivotnu sredinu svojim aktivnostima; i
postigne poboljanje performansi koje se odnose na zatitu ivotne
sredine.
Pozitivan uticaj ISO standarda je da predstavlja unificiranu
osnovu za globalno poslovanje i lance snabdevanja; tehniku podrku
zakonodavstvu; alat za regionalne integracije kao to se vidi u
zemljama buduim lanicama Evropske unije koje su prihvatile
meunarodne standarde; olakan transfer dobre prakse u zemlje u
razvoju i ekonomije u tranziciji. ISO standardi se razvijaju po
strogim pravilima kako bi se obezbjedilo da budu transparentni i
fer. Negativna strana je da takva pravila zaista zahtjevaju veliku
koliinu vremena za razvoj svakog pojedinanog standarda, zbog
neophodnosti postizanja konsenzusa kao i javnosti postupka.
Vrednovanje i mjerenje buke u Bosni i Hercegovini se vri prema
meunarodnim standardima ISO 1996/1, ISO 1996/2 i ISO 1996/3 i
zakonima koji vae u Bosni i Hercegovini. U Bosni i Hercegovini je
potrebno donijeti zakon na dravnom nivou o zatiti od buke.ISO
1996-1: 2003 - definira osnovne veliine koje se koriste za opis
buke u sredinama, u zajednici i opisuje osnovne postupke
ocjenjivanja. Takoer se navodi metode za procjenu buke okolia i
daje smjernice o predvianju potencijalne smetnje odgovor zajednice
na dugorone izloenosti iz razliitih vrsta buke okolia. Izvori zvuka
mogu biti odvojena ili u raznim kombinacijama.ISO 1996-2: 2007 -
opisuje kako razine zvunog tlaka mogu biti odreene izravnim
mjerenjem, ekstrapolacijom rezultata mjerenja pomou izraunavanja,
namijenjen kao temelj za procjenu buke okolia. Date su preporuke i
poeljni uvjeti za mjerenja ili izraunavanja koja se primjenjuju u
sluajevima kada se drugi propisi ne primjenjuju.ISO 1996-2: 2007
moe se koristiti za mjerenje bilo koje frekvencije odreivanjem
vrijednosti ili na bilo koji frekvencijski pojas.ISO 1996/3 -
Ppropisuje smjernice za specifikaciju granica buke i opisuje
postupke za stjecanje podataka koji omoguuju odreene situacije buke
treba provjeriti sukladnost s odreenim granicama buke.
ZAKLjUAK
Dakle moemo zakljuiti da buka itekako predstavlja problem i da
moe uzrokovati posljedice na ovjeka. Svako od nas bi trebao preuzme
odgovarajue mjere i da pokua da izbjegava stvaranje buke koja moe
ometati i smetati drugim ljudima. To takoer podrazumijeva da se
ulau napori u zamjeni odnosno promjeni veoma bunih strojeva,
izoliranjem vibracija. Otkrivanje mjesta sa prevelikim nivoom buke,
savremena tehnologija, primjena zvune izolacije dovode do uspjeha i
dovode nivo buke u dozvoljene granice. Potrebno je planirati i take
kontinuiranog monitoringa, u cilju daljnjih provjera rasta nivoa
buke.Takoer detaljnim kartama buke predstaviti stanje i promjene
koje se mogu pratiti, prognozirati i provjeriti efikasnost svih
raspoloivih mjeraNeophodni su veliki napori kako drave, dravnih
organa, obrazovnih institucija i ukljuivanjem stanovnitva u
mnogobrojne akcije , kako bi se progres tetnog uticaja buke
zaustavio ili delimino eliminisao. Pokuati probuditi svijest kod
ljudi, dati do znanja i ukazati na ovaj problem.
LITERATURA
1. Nedovi, B., Ekologija ivotne radne sredine, Banja Luka,
Univerzitet za poslovne studije, 2008.2.
http://mpz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/Zakon_buka.pdf3.
Slubeni glasnik Republike Srpske broj 71/124.
www.bmu.de/themen/luft-laerm-verkehr/laermschutz/laermschutz-im-ueberblick/was-ist-laerm/5.
http://www.vtszr.edu.rs/legacy/images/stories/Predmeti/ekologija/ekologija_buka_kao_zagadjivac_zivotne_sredine_28032011.pdf6.
http://www.iso.org/iso/catalogue_detail.htm?csnumber=67507.
http://www.iso.org/iso/catalogue_detail?csnumber=41860
11
