Upload
mirko-mirjanic
View
247
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/8/2019 SEminarski zastita
1/18
Recikla a poljoprivrednog otpada
1
Sadr aj
Zna aj za tite ivotne sredine................................................................................................2
ta je recikla a.......................................................................................................................2
Pregled zakonske regulative iz oblasti upravljanja otpadom I recikla om odre ene vrste otpada
svjetske (Evropske) I doma e direktive . 3
Zakonodavstvo EU u oblasti otpada......................................................................................4
Poljoprivredni otpad...................................................................................................... ........7
PRIMARNE TEHNOLOGIJE RECIKLA E.......................................................................8
Briketiranje . ...8
Kompostiranje . .11
Fermentacija 14
Estrifikacija .15
RECIKLA A PREDSTAVLJENA GRAFI KI . ..17
ZAKLJU AK .18
8/8/2019 SEminarski zastita
2/18
8/8/2019 SEminarski zastita
3/18
8/8/2019 SEminarski zastita
4/18
8/8/2019 SEminarski zastita
5/18
8/8/2019 SEminarski zastita
6/18
Recikla a poljoprivrednog otpada
6
Spaljivanje otpada Direktiva Saveta 2000/76/EC o spaljivanju otpada
Ovom Direktivom se: Propisuje upoznavanje sa dozvoljenom proceduromza spaljivanje
otpada
i za ispu tanje otpadnih voda iz postrojenja; Propisuje primenu propisanih uslova koji se
odnose na projektovanje i funkcionisanje postrojenja za insineraciju, kao i propisanih
vrednosti emisije.
Direktiva 89/369/EEC o redukciji zaga enja iz novih gradskih postrojenja za spaljivanje
otpada i 89/429/EEC o redukciji zaga enja iz postoje ih gradskih postrojenja za
spaljivanje otpada
Ovom Direktivom se Zahteva primena grani nih vrednosti emisije za posebne vrste
zaga uju ih materija i ispunjenje zahteva za insineraciju regulisanih ovom direktivom.
8/8/2019 SEminarski zastita
7/18
Recikla a poljoprivrednog otpada
7
POLJOPRIVREDNI OTPAD
Opis poloprivrednog otpada
Ostatcibiomase nastali u ratarstvu , vo arstvu , vinogradarstvu , sto arstvu i sl. nazivamo
poljoprivredni otpad.
Pod pojoprivrednim otpadom, dakle podrazumjevamo ostatke biomase jednogodi njih kulturakao to su : slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike drugih biljaka , ljuske, ko tice , ostatcinastali orezivanjem vo a, kao i neiskori teni ostatci hrane doma ih ivotinja.
U na oj zemlji kao I zemljama u okru enju se ne vodi velika briga o ovimvidovimaotpada, pa ak mo emo re i da dru tvo ali I dr ava ima potcjenjiva ki stav prema otpadunastalom iz poljoprivredne, a da nimalo nisu upravu pokazuju I primjeri .
Da nakon berbe kukuruza na obra enom zemlji tu ostaje: kukuruzovina, stabljika sli em, oklasak i komu ina. Budu i da je prosje ni odnos zrna i mase (tzv. etveni omjer) 53%naprema47%, proizlazi kako otpada ima pribli no koliko i zrna.
Ako se razlu e kuruzovina i oklasak, tada je njihov odnos prosje no 82% naprema 18%,odnosno na proizvedenu 1 t zrna kukuruza dobiva se i 0,89 t otpada kukuruza , a to ine 0,71 tkukuruzovine i 0,18 t oklaska. Iako je neosporno kako se nastali otpad mora prvenstveno
vratati u zemlju, preporu uje se zaoravanje izme u 30 i 50% te mase, to zna i da otpada zarecikla u preostane najmanje 30% ukupne biomase kukuruzovine.
Procenat od 30% otpada od ukupne proizvedene mase kukuruza sa jedne strane se mo e initimali , ali za poljoprivredna podru ja kao to su Semberija , Vojvodina I dr. gdje se godi njaproizvodnjakukuruza mjeri u stotinama hiljada tona to predstavlja jako veliki izvor otpada.
Navedeni primjer govori o ostatcima kukuruznog otpada , medjutim dosta sli na situacija je I saotpadom natalim pri gajenju p enice , sa nasadima suncokreta I drugim poljoprivrednimkulturama.
Poljoprivredni ostatci predstavljaju veliku koli inu otpada , koja sa jedne strane mo e bitizna ajan izvor zagadjenja , a sadruge strane adekvatnim tretiranjem tog otpada bi semoglodosta u tedjeti na energiji , jer ako se taj otpad reciklira pa se od njega proizvede npr. energijakoja bi se koristila za ogrev zimi ili za su enje poljoprivrednih kultura I sl. u tedjela bi seenergija koja se do sad koristila za tu namjenu.Samim tim imamo dvojaku korist.
8/8/2019 SEminarski zastita
8/18
8/8/2019 SEminarski zastita
9/18
Recikla a poljoprivrednog otpada
9
Kod vla nih materijala ova procedura mo e biti dopunjena internim skladi tima i su arama koje
treba da dovedu biomasu na potrebnu vla nost za briketiranje.
Slika: klipna presa za briket
Pod biobriketima se podrazumeva proizvod tehnolo kog postupka briketiranja
kompaktna forma otpada biomase koja ima daleko ve u zapreminsku masu, nego to je to
zapreminska masa materijala otpada od koga je biobriket napravljen. Na im standardom se pod
energetskim briketom podrazumeva proizvod dobijen postupkom briketiranja celuloznog
materijala. Sam postupak briketiranja se sastoji u sabijanju celuloznog materijala u to manju
zapreminu pomo u presa . Obzirom na svojstva, koja ine glavne nepogodnosti za masovnijuupotrebu ovog otpada kao goriva ini se da je jedno od re enja izrada biobriketa. Mo e biti
namenjen irem krugu korisnika kao to su doma instva, poljoprivredna imanja, staklenici, i sl.
Briketiranjem se, izme u ostalog, posti u slede i efekti:
pove anje mase po jedinici zapremine (pove anje "gustine"),
smanjuju se tro kovi manipulacije i transporta,
smanjuje se potrebna zapremina za skladi tenje,
biolo ki procesi kvarenja biomasa su manje izra eni,
pove ava se efikasnost u procesu sagorevanja u odnosu na sagorevanje u rinfuznom
stanju.
8/8/2019 SEminarski zastita
10/18
8/8/2019 SEminarski zastita
11/18
8/8/2019 SEminarski zastita
12/18
Recikla a poljoprivrednog otpada
12
SISTEM PRAVILNOG SAKUPLJANJA OTPADASakupljanje ba tenskog otpada (trava, li e, granje; sezona rasta)
na javnim deponijama (mala stopa u e a),
po doma instvima (neupakovanog i upakovanog)Sakupljanje komunalnog otpadaseparisanog na izvoru (malo ne eljenih materijala),pome anog komunalnog otpada (separacija se vr i kod postrojenja)
TEHNOLOGIJE KOMPOSTNOG PROCESAPredproizvodnja:
1. Sortiranje sirovine (ru no, mehani ki),2. Usitnjavanje sirovine (pove anje povr ine) i3. Tretman sirovine (vlaga, pH, C:N, me anje).
* sav organski otpad bi trebalo usitniti na veli inu palca radi br e razgradnje
* voditi ra una o odnosu vla ne i suhe materije, mje ati 50% vla ne materije i 50%suhe materije
Proizvodnja1. Faza kompostiranja (pasivne gomile, gomile u vrsti, stati ne gomile, zatvoreni
sistemi)2. Faza su enja (stabilizacija, testovi za pra enje temperature, neprijatnih mirisa)
Postproizvodnja(sortiranje, skladi tenje, testiranje klijanja semena, pakovanje)
PRIMJENA ZRELOG KOMPOSTA
* zreli kompost se primjenjuje:* u vrtu, na balkonu za cvije e, vo e, povr e...* koli ina zavisi od vrste biljaka* koliko se kompost koristi za pojedine biljke godi nje:povr e 1- 6 l7 mgrmlje 3 - 5 l /mcvije e 2- 3 l/mtrava 2 - 4 l / msobno cvije e: 1- 2 puta mjese no 2- 3- supene ka ike
* za balkonsko i ku no cvije e mo emo napraviti kvalitetnu zemlju ako pomje amo 2/4komposta, zemlje iz vrta i 1/ 4 pijeska
* za rasadnik u vrtu koristimo 1/3 komposta, 1/3 zemlje iz vrta i 1/3 pijeska
8/8/2019 SEminarski zastita
13/18
Recikla a poljoprivrednog otpada
13
TA SE KOMPOSTIRA?
Kuhinjski otpad (vo e, povr e, ljuske jaja kore vo a i povr a talog kafe vre ice aja ljeb ipeciva)Vrtni izreli otpad (trava, li e granje cvije e otpalo vo e zemlja iz lonca za cvije e povr e korov
kora)
Kompostibilni otpad (kosa, dlaka, slama, piljevina, iverje, papirne maramice, manje koli inepapira bez boje, pepeo od izgaranja drveta, meso ribe, mlijeko, mlije ni proizvodi, ostaci hranese ne preporu uju radi privla enja glodara i drugih ivotinja)
TA SE NE KOMPOSTIRA?
* bolesni djelovi biljaka* baterije* lijekovi
* metali svih vrsta* kablovi* obojeno drvo* vre ice od usisiva a* pepeo od izgorenog uglja i lo ulja* ostaci boja i lakova* kozmetika* dezodoransi* papirne pelene* pesticidi, herbicidi,insekticidi* ostale hemikalije
* motorna ( mineralna ulja)* plastika* staklenke* ostaci ljepila, tapeta i sl.
Dobiti kompostnog programaprodu enje ivotnog veka deponije,smanjenje tro kova ili eliminisanje poteba za nabavkom zemlje za nasipanje,smanjenje ili eliminisanje tro kova odlaganja na deponije ili spaljivanja,ekolo ka dobit usled smanjenja potreba za odlaganjem na deponije ilispaljivanjem,otvaranje novih radnih mesta,dobit od prodaje gotovih proizvoda,dobit od prodaje recikla nih materijala.
8/8/2019 SEminarski zastita
14/18
8/8/2019 SEminarski zastita
15/18
Recikla a poljoprivrednog otpada
15
Osnovne faze u procesu proizvodnje etanola su:
- priprema sirovine,
- fermentacija,
(Fermentacija je anaerobni metabolizam u kojem dolazi do degradacije prirodnih
molekula kao to su e er glukoze. Fermentacija ne otpu ta svu postoje u energiju molekula, ve
otpu ta dovoljno onoliko koliko je potrebno da bi proces glikolize zapo eo. Fermentacijom se
dobija laktat, acetisalna kiselina i etanol)
- destilacija etanola.
Vode a zemlja u proizvodnji i primjeni etanola za vozila je Brazil, u kojem se svakegodine proizvede vi e od 15 milijardi l. Oko 15% brazilskih vozila se kre e na isti etanol, a oko
40% koriste 20%-tnu smjesu s benzinom. Kao efekat toga imaju Smanjenu zavisnost o
inostranoj nafti te otvaranje dodatnih tr i ta doma im proizvo a ima e era (tro kovi
proizvodnje: 0,16 US$/l, 1.000.000 l etanola-38 radnih mjesta, a 1.000.000 l benzina-0,6 radnih
mjesta).
U SAD-u etanol ini oko 9% ukupne godi nje prodaje benzina.
Estrifikacija
Estrifikacijaje hemijska reakcija koja se javlja izme u kiselina i alkohola (jedinjenjima kojasadr e hidroksilnu grupu OH) usled koje nastaju estri.
Biodizelje komercijalni naziv pod kojim se Metil-ester (ME), bez dodatnog mineralnog
dizelskog goriva, nalazi na tr i tu te nih goriva I prodaje krajnim korisnicima.
Standardizovano je te no nemineralno gorivo, nije otrovan, biorazgradiva zamjena za
mineralno gorivo, a mo e se proizvoditi iz biljnih ulja, recikliranog otpadnog jestivog ulja iliivotinjske masti procesom esterifikacije, pri emu kao sporedni proizvod nastaje glicerol.
Izbor osnovne sirovine za dobijanje biodizela zavisi od specifi ni uslova i prilika u
konkretnim zemljama, u Europi se za proizvodnju biodizela najvi e koristi ulje uljane repice
(82,8%) i ulje suncokreta (12,5%), dok se u Americi najvi e koristi ulje soje, a u azijskim
zemljama se koristi i palmino ulje.
8/8/2019 SEminarski zastita
16/18
Recikla a poljoprivrednog otpada
16
Prednosti biodizela su brojne:
- Osim to je po svojim energetskim sposobnostima jednak obi nom dizelu, ima puno bolju mo
podmazivanja, pa zna ajno produ ava radni vek motora,
- Smanjenje zagadjenja okoline (prilikom rada motora, na ispusnoj cijevi se osloba a ak 10%
kiseonika, a elimini e CO2 emisiju),
- Biodizelska goriva ne sadr e sumpor ni te ke metale, koji su glavni zagadjiva i zraka prilikom
upotrebe dizela dobijenog iz nafte,
- Pretvara NOx u bezopasni nitrogen. Mogu a proizvodnja u ku noj radinosti. Vi i cetanski broj
lak a zapaljivost,
- Transport biodizela gotovo je potpuno bezopasan za okolinu, jer se dospjev i u tlo razgradi
nakon 28 dana,
- Ako nafta tokom manipulacije ili transporta dospije u vodu, jedna litra zagadi gotovo milion
litara vode, dok kod biodizela takvo zaga enje ne postoji, jer se on u vodi potpuno razgradi ve
nakon nekoliko dana.
8/8/2019 SEminarski zastita
17/18
Recikla a poljoprivrednog otpada
17
RECIKLA A PREDSTAVLJENA GRAFI KI
(prema dostupnim podatcima)
Napomena:podatci o postupanju saotpadom u nekim zemljama u 2004. God.
Napomena:
Prikaz proizvedenog I recikliranog otpada (kg/osobi) u pojedinim zemljama u 2001. God.
otpad u odlagali tima(deponijama)reciklirani otpad
spaljeni otpad
ostalo
Reciklirani otpad
Proizvedeni otpad
8/8/2019 SEminarski zastita
18/18
Recikla a poljoprivrednog otpada
18
ZAKLJU AK
Iz dosada njeg teksta I iz svega prikazanog moramo da izvedemo zaklju ak da otpad predstavlja
akutni I uvjek akuelni problem , a da recikla a tog otpada ve od danas svima nama je imperativ!
Naime, u ovom kratkom radu dotakli smo sr potrebe , problema I recikla e
poljoprivrednog otpada te objasnili najaktuelnije postupke kojim izvodimo samu recikla u .
U su tini ovim I ovakvim radom htjeli smo skrenuti pa nju da recikla a poljoprivrednog otpada,
kao sastavni dio ukupne slike o recikla i uop te, predstavlja jako bitan element I nadamo se da
smo navedenim primjerima uspjeli pribli iti ovu neiscrpnu tematiku, te slikovito prikazati
prednost I neupitnu potrebu za recikla om.
Recikla a I uop te razmi ljanje u tom pravcu nebi trebala stvarati sliku pukog postupka
izvodjenja recikla e ve mnogo dublje od toga. Danas svaki pojedinac treba ima u svakodnevnoj
kulturi ivljenja aktivno razmi ljanje I kontinualno u e e u procesima trajnog o uvanja svog
ivotnog prostora tj. recikla e.
U rastu im potrebama ovjeka za olak avanjem rada,ovladavanjem novih znanja I sl.
potpuno prirodno je da nastaje sve vi e otpada ,ali I isto tako potpuno prirodno trebalo bi da
ovjek razmi lja I u iti svoju djecu u pravcu najadekvatnijeg zbrinjavanja tog otpada. Sa druge
strane ,ukoliko to nebude slu aj , cjeli ljudski rod e se ``zatrpati`` u sopstveno sme e.