of 24 /24
0 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik Prosinac 2014.

SEZONSKO ZAPOŠLJAVANJE U 2007 - HZZ

  • Upload
    others

  • View
    7

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

0 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

Prosinac 2014.

1 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

UREDNIK:

Vedran Kastrapeli

Stručni savjetnik za analitiku/statistiku/informatiku

NAKLADNIK:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

PODRUČNI URED DUBROVNIK

Vladimira Nazora 5

20000 Dubrovnik

Telefon: 020/433-700

Fax: 020/433-722

Web: www.hzz.hr

ZA NAKLADNIKA:

dr.sc. Dasen Jasprica

Predstojnik Područnog ureda Dubrovnik

2 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

1. UVOD ........................................................................................................ 3

1.1. Ciljevi istraţivanja ……………………………………………………... 3

1.2. Metodologija istraţivanja ……………………………………………… 4

1.3. Uzorak istraţivanja …………………………………………….………. 4

2. ANALIZA ANKETE SEZONSKIH RADNIKA 2014. GODINE …... 5

2.1. Struktura anketiranih sezonskih radnika prema spolu, duţini

trajanja radnog odnosa i vrstama poslova ………………..……...……... 5

2.2. Dobna struktura anketiranih sezonskih radnika ………………….…….. 11

2.3. Obrazovna struktura anketiranih sezonskih radnika i radni staţ .………. 13

2.4. Iskorištenost znanja i vještina anketiranih sezonaca ………….………... 15

2.5. Neto primanja anketiranih sezonskih radnika ………………………..… 16

2.6. Djelatnost poslodavca kod anketiranih sezonskih radnika ……………... 18

2.7. Načini pronalaska zaposlenja ……………………………...…………… 19

2.8. Spremnost prihvaćanja istog zaposlenja .…………………………….…. 20

3. ZAKLJUČAK .......................................................................................... 22

Sadržaj

3 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

Turistička sezona je vremenski odreĎeno razdoblje kada dolazi do povećane aktivnosti na trţištu rada. Za vrijeme ljetne turističke sezone u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji se zapošljava najveći dio nezaposlene

radne snage s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Dubrovnik. Posebno treba naglasiti da se zapošljava veliki broj ţena, te nedovoljno obrazovanih kadrova, a pruţa se mogućnost zapošljavanja i

dugotrajno nezaposlenim osobama. Ujedno se povećavaju potrebe za radnom snagom na trţištu rada pri čemu je potrebno za kraći vremenski period pronaći adekvatne i kvalitetne radnike za odreĎenu aktivnost. Često je to jako

teško u domicilnom području, ponekad i nemoguće pa se javlja potreba za radnicima iz drugih regija Hrvatske. Ta neusklaĎenost ponude i potraţnje na trţištu rada je uvijek prisutna. Da bi se smanjile oscilacije potrebno je sezonu

produţiti, motivirati zaposlenike da se dodatno kvalificiraju i obrazuju za onaj posao koji ţele raditi, te boljom plaćom stimulirati da rade i budu zadovoljni

jer je poznato da samo zadovoljan radnik moţe raditi kvalitetno i predano. Turistima bi se trebali nuditi dodatni sadrţaji i mogućnosti da se uključe u odreĎena dogaĎanja kao aktivni sudionici zajedno sa lokalnim stanovništvom,

a ne da budu samo pasivni promatrači destinacije koju su je došli vidjeti. TakoĎer bi se trebali promovirati kongresni, zdravstveni i razni drugi oblici turizma i to u razdoblju predsezone i poslije sezone kako bi se produţila

postojeća sezona. Drţava i lokalna zajednica bi trebale različitim mjerama poticati da se svi dionici u turističkom sektoru uključe još više u borbu za svakog posjetitelja i u stvaranje kvalitetnijih sadrţaja na strani ponude, kako

bi svaki gost mogao dobiti pravu vrijednost za svoj novac. Produţenje turističke sezone znači i duţi rad sezonskih radnika. Broj

zaposlenih u vrijeme turističke sezone u odnosu na ukupan broj zaposlenih tijekom godine najbolji je pokazatelj strukture gospodarstva i rasporeda radnih potencijala, te značajnog smanjenja nezaposlenosti u tom razdoblju.

1.1. Ciljevi istraživanja

Da bi se lakše moglo analizirati trţište rada, definirati strategija ljudskih

potencijala, te uskladiti ponuda i potraţnja radne snage, Hrvatski zavod za

zapošljavanje - Područni ured Dubrovnik provodi svake godine anketu sezonskih radnika. Ciljevi koji se ţele postići anketom su: uskladiti neuravnoteţenost ponude i potraţnje na trţištu rada, kvalitetnije pripremiti

sezonsku radnu snagu za poslodavce, prikupiti informacije o kretanju i vrsti

1. UVOD

4 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

poslova koji se traţe na trţištu rada, te uvjetima na radnom mjestu i visini plaće.

Osim statističkih podataka koje posjeduje HZZ, anketiranje sezonaca je

jedan od vaţnih alata za praćenje budućih potreba na trţištu rada. TakoĎer,

je potrebno dodati da se anketom istraţuje i dolazi do onih podataka koji se inače ne mogu zabiljeţiti administrativnim putem tj. evidentirati, subjektivne su prirode, a tiču se osobnih stavova anketiranih o radnom mjestu i njihovoj

plaći.

Ove godine je stavljen naglasak na istraţivanju vještina i znanja koji su potrebni za obavljanje sezonskih poslova. S obzirom na to da je uloţenost vlastitog znanja, bilo teorijskog ili praktičnog, te kompetencija na radnom

mjestu sezonskih radnika nedovoljno istraţeno područje u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji, posvetili smo tome i jedno pitanje u upitniku.

1.2. Metodologija istraživanja

Anketa sezonskih radnika se provodila na način da su se upitnici

podijelili stručnim savjetnicima za zapošljavanje. Dolaskom u Zavod nezaposlene osobe kojoj je istekao Ugovor o radu na odreĎeno vrijeme, stručni savjetnik za zapošljavanje bi joj uručio upitnik na ispunjavanje pri

čemu se logička kontrola mogla izvršiti odmah nakon ispune. Tako su se dobili još kvalitetniji i realniji podaci o sezonskom zapošljavanju radnika. Na taj način dobiveni podaci stručnim savjetnicima za zapošljavanje pruţaju

mogućnost odgovarajuće ciljane pripreme i lakšu provedbu budućeg zapošljavanja.

1.3. Uzorak istraživanja

Godine 2014. su neka pitanja u upitniku izmijenjena u odnosu na

istraţivanje provedeno 2013. godine. Vidjet ćemo u rezultatima koja je prosječna starost sezonskih radnika, staţ, koliko sagorijevaju na radnom mjestu, kolika je njihova spremnost na prihvaćanje istog posla iduće sezone,

načine traţenja posla itd. Uzorak smo odredili proporcionalno za svaku ispostavu HZZ – Područnog ureda Dubrovnik i to prema broju zaposlenih sezonskih radnika u 2014. g. Anketa se provodila tijekom listopada i studenog

2014. godine, a u uzorkom su obuhvaćena ukupno 403 sezonska radnika s područja Dubrovačko-neretvanske ţupanije.

5 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

Anketa se provodila meĎu nezaposlenim osobama s evidencije HZZ-PU

Dubrovnik koje su radile na sezonskim poslovima za vrijeme turističke sezone 2014. godine. Istom smo prikupili slijedeće informacije:

-struktura sezonskih radnika prema spolu, dobi i obrazovanju -radni staţ sezonskih radnika -zvanje sezonskih radnika

-djelatnost poslodavca kod kojeg su sezonski radnici radili -naziv radnog mjesta i duţina trajanja radnog odnosa -visina mjesečnih primanja

-uloţeno teorijsko i praktično znanje i vještine -načini traţenja zaposlenja -spremnost prihvaćanja istog zaposlenja u budućnosti

2.1. Struktura anketiranih sezonskih radnika prema spolu, dužini trajanja radnog odnosa i vrstama poslova

Anketa je provedena na uzorku od 403 sezonska radnika u 4 ispostave

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Dubrovnik. Najviše je

sezonaca obuhvaćeno na području ispostave Dubrovnik i to njih 182 čiji udio iznosi 45,2%, slijede ispostave: Korčula 102 (25,3%), Metković 85 (21,1%) i Ploče 34 (8,4%).

Prema spolu anketirano je 175 muškaraca i 228 ţena (udio 56,6%).

Udjeli anketiranih ţena u svim ispostavama su iznad 50%, što govori da se

ţene u većem broju zapošljavaju na sezonskim poslovima od muškaraca. Tabela 1 Spol anketiranih sezonskih radnika po ispostavama

Spol Dubrovnik Korčula Metković Ploče Ukupno

Muškarci 77 48 38 12 175

Ţene 105 54 47 22 228

UKUPNO 182 102 85 34 403

UDIO % 45,2 25,3 21,1 8,4 100.0

Anketirani su ukupno radili 1786 mjeseci ili 53.580 dana na sezonskim

poslovima. Prema duţini trajanja radnog odnosa na području Dubrovačko-neretvanske ţupanije sezonci su radili u prosjeku nešto više od četiri mjeseca, odnosno 132 dana, što je manje u odnosu na istraţivanje provedeno 2013.

godine. Najduţe se radilo na širem području Dubrovnika i to prosječno 165 dana, dok su ispod ţupanijskog prosjeka bile ostale ispostave: Korčula 108

2. ANALIZA ANKETE SEZONSKIH RADNIKA 2014.G.

6 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

dana, Metković 111 dana i Ploče 96 dana. Moţe se zaključiti da se u odnosu na prošlogodišnje istraţivanje smanjilo trajanje sezonskog rada u svim

ispostavama.

Grafikon 1 Duţina radnog odnosa anketiranih prema ukupnom broju mjeseci rada i njihovom prosjeku

Iz prethodnog grafikona se moţe vidjeti da je broj anketiranih u korelaciji i s prosječnim brojem mjeseci rada.

Podaci o duţini trajanja sezonskog rada se ne vode u sluţbenim evidencijama, tako da se relevantnost podataka iz ovog istraţivanja jedino

moţe provjeriti na temelju kretanja broja zaposlenih s evidencije HZZ-PU Dubrovnik na sezonskim poslovima po mjesecima. Slijedeći grafikon pokazuje usporedni prikaz sezonskog i izvansezonskog zapošljavanja prema podacima

koje vodi HZZ.

Grafikon 2 Kretanje sezonskog i izvansezonskog zapošljavanja na području Dubrovačko-neretvanske ţupanije od I. - XI. 2014. godine

Izvor: HZZ

Sezonsko zapošljavanje premašuje izvansezonsko zapošljavanje od početka oţujka pa do sredine srpnja (strelice u grafikonu), što čini 4 mjeseca i 17

dana. To je skoro jednak pokazatelj kao u ovom istraţivanju sezonskih radnika, pa je za pretpostaviti da sezona zapošljavanja toliko i traje.

7 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

Upitali smo sezonske radnike kakvo je njihovo stečeno zvanje i koje

poslove su radili da bismo vidjeli kakav je odnos izmeĎu ponude i potreba za pojedinim zvanjima. Tabela 2 Broj anketiranih sezonskih radnika prema zvanju i broj njih koji su radili

unutar svog stručnog zvanja i onih izvan struke

Zvanje BROJ

OSOBA

RADILI U

STRUCI

RADILI

IZVAN

STRUKE

Automehaničar 2 0 2

Bravar 1 0 1

Brodomehaničar 1 0 1

Brodostrojar 3 0 3

Cvjećar 1 0 1

Daktilograf 1 0 1

Dipl. ekonomist 19 13 6

Dipl. ing. ekologije 1 0 1

Dipl. ing. rudarstva 1 0 1

Dipl. ing. menadţmenta 2 1 1

Dipl. ing. novinarstva 1 0 1

Dipl. ing. komunikologije 1 1 0

Dipl. pravnik 1 0 1

Ekonomist 27 12 15

Ekonomski tehničar 11 3 8

Električar 2 0 2

Elektroinstalater 4 0 4

Elektromehaničar 9 0 9

Elektrotehničar 1 0 1

Fitofarmaceut 1 0 1

Fizioterapeutski tehničar 2 0 2

Frizer 10 0 10

Galanterist 1 0 1

Geodetski tehničar 1 0 1

Glasnogovornik 1 0 1

GraĎevinski tehničar 1 0 1

Grafički tehničar 1 0 1

HTT 23 3 20

Ing. graĎevine 1 0 1

Keramičar 1 0 1

Komercijalni tehničar 14 2 12

8 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

Zvanje BROJ

OSOBA

RADILI U

STRUCI

RADILI

IZVAN

STRUKE

Konfekcionar 1 0 1

Konobar 55 43 12

Kozmetičar 1 1 0

Krojač 8 0 8

Kućni majstor 1 1 0

Kuhar 67 59 8

Maser 2 1 1

Medicinska sestra 2 0 2

Nautičar 2 1 1

Njegovatelj 1 0 1

Odgojitelj predškolske djece 1 0 1

Pediker 1 0 1

Pekar 1 1 0

Pizza majstor 1 1 0

Poljoprivredni tehničar 4 0 4

Prodavač 11 7 4

PTT tehničar 1 0 1

Računalni tehničar 3 0 3

Slastičar 1 0 1

Sportski trener 1 0 1

Stolar 1 0 1

Strojarski tehničar 2 1 1

Tajnica 3 2 1

Tesar 1 0 1

Tokar 1 0 1

Trgovac 15 6 9

Učitelj razredne nastave 1 0 1

Upravni referent 1 0 1

Vatrogasac 5 5 0

Vodoinstalater 1 0 1

Vozač 8 5 3

Zavarivač 1 0 1

Zidar 1 0 1

Napomena: osobe sa završenom osnovnom školom i maturanti gimnazije nisu uključeni

Najviše sezonaca je posjedovalo zvanja: kuhar, konobar, ekonomist i hotelijersko-turistički tehničar. Više od polovice anketiranih, dakle njih 52,0%, je radilo poslove izvan svog stečenog zvanja ili struke, što još jednom govori

9 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

da su prioritet bilo kakvi poslovi, samo zato što se raditi i zaraditi mora jer drugih poslova nedostaje, a posebno onih u struci. Kvaliteta rada i

napredovanje unutar svog zvanja poslodavcima nisu prioritet. U ovom istraţivanju svi elektromehaničari, frizeri i krojači su radili poslove izvan struke, a jedino je kuharima, konobarima, vozačima i vatrogascima

zagarantiran sezonski posao u struci.

Ovogodišnjom anketom ţeljeli smo doznati kolika je utrošenost

teorijskog i praktičnog znanja, te vještina na sezonskom radnom mjestu tj. koliki je postotak potrebnog fizičkog rada i stručnog znanja za svaki pojedini

posao, te koliko je taj posao vremenski trajao. Tabela 3 Poslovi anketiranih sezonskih radnika, uloţena znanja i vještine, te prosječno

trajanje posla u mjesecima

Napomena: uključeni dvoje i više radnika

Iz tabele izdvajamo slijedeće:

1. Poslovi anketiranih sezonaca s najvišim i najniţim uloţenim teorijskim

znanjem:

10 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

Pizza majstor, referent bookinga, turistički zastupnik, maser

Barmen, komercijalist, voditelj nabave, portir

2. Poslovi anketiranih sezonaca sa najvišim i najniţim uloţenim praktičnim znanjem:

Pizza majstor, referent bookinga, turistički zastupnik, maser, vodič, voditelj

poslovnice

Portir, komercijalist

3. Poslovi anketiranih sezonaca sa najvišim i najniţim uloţenim

komunikacijskim vještinama:

Vodič, voditelj nabave, turistički zastupnik, spremačica, referent bookinga,

recepcioner, pomoćni trgovac, maser

Pizza majstor

4. Poslovi anketiranih sezonaca sa najvišom i najniţom potrebnom

odgovornošću:

Voditelj poslovnice, voditelj nabave, turistički zastupnik, referent bookinga,

parkirališni radnik, komercijalist, blagajnik

Sve preko 50% - odgovornost je jako bitna

5. Poslovi anketiranih sezonaca sa najvišim i najniţim potrebnim timskim

radom:

Komercijalist, turistički zastupnik, spremačica

Blagajnik

6. Poslovi anketiranih sezonaca sa najvišom i najniţom potrebnom kreativnošću:

Turistički zastupnik, pizza majstor, pomoćni trgovac

Blagajnik, komercijalist, portir

11 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

Sezonski poslovi prema njihovoj najvećoj prosječnoj duţini trajanja:

- dostavljač (177 dana) - voditelj poslovnice (171 dan) - turistički zastupnik (171 dan)

- čuvar plaţe (168 dana) - administrativni sluţbenik (165 dana)

2.2. Dobna struktura anketiranih sezonaca

Prosječna dob anketiranih je iznosila 31 godinu. Zanimljivo je bilo

istraţiti kakva je dobna struktura sezonskih radnika prema ispostavama i da li poslodavci radije zapošljavaju mlaĎe ili starije osobe na sezonskim poslovima.

Tabela 4 Starosna struktura anketiranih sezonskih radnika po ispostavama

Dob Dubrovnik Korčula Metković Ploče Ukupno Udio %

15 - 29 g. 91 48 49 23 211 52,4

30 - 39 g. 53 26 18 6 103 25,6

40 - 49 g. 31 17 12 3 63 15,6

50 - 65 g. 7 11 6 2 26 6,5 Moţemo reći da su ovi pokazatelji očekivani, jer i prema administrativnim izvorima podataka mladi čine najveći udio u sezonskom zapošljavanju. Prema

ovoj anketi svaka druga osoba je mlaĎa od 29 godina (52,4%). Korelacija je prisutna u broju zaposlenih koji se smanjuje povećavanjem starosne dobi radnika.

Tabela 5 Starosna struktura anketiranih sezonskih radnika prema prosječnim udjelima

uloţenih znanja i vještina

DobTeorijsko

znanje %

Praktično

znanje %

Komunikativ

nost %

Odgovornost

%Timski rad %

Kreativnost

%

15 - 29 g. 62,0 77,3 83,9 85,7 84,9 74,3

30 - 39 g. 68,9 77,1 81,3 84,6 81,6 72,3

40 - 49 g. 74,6 82,9 80,5 86,8 78,5 71,4

50 - 65 g. 77,2 83,7 80,4 88 82,3 77,2 Pogledamo li gornju tabelu, povećavanjem starosne dobi povećavao se udio potrebnog teorijskog znanja te prakse na radnom mjestu. Ovo moţda nije

samo povezano sa opsegom radnog mjesta, nego i činjenicom da je starijim osobama raditi jednak posao teţe nego mlaĎim i osjećaju se nesigurnije pa se više u tome trude. Isto tako, stariji su koristili više znanja i iskustva na

radnom mjestu nego mladi što je normalna pojava i u svakodnevnom ţivotu izvan radnog okruţenja. Udio potrebne odgovornosti na radnom mjestu je jako visok, a najviši je kod starijih preko 50 g. Mladi više djeluju u radu timski

(prosječno bilo potrebno 84,9% utrošenog truda) i komunicirali su više od ostalih, a stariji su morali biti kreativniji od mladih na radnom mjestu.

12 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

Tabela 6 Starosna struktura anketiranih sezonskih radnika prema načinu pronalaska

zaposlenja

A B C D E

15 - 29 g. 28 41 87 31 24

30 - 39 g. 17 21 37 19 9

40 - 49 g. 15 13 14 16 5

50 - 65 g. 6 6 5 7 2

DobNačin traženja zaposlenja

A – Pomoću posredovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

B – Na natječaj sam se osobno javio/la i zaposlili su me

C – Dobio/la sam posao zahvaljujući poznanstvima

D – Stalan sam sezonac

E – Na neki drugi način

Načini pronalaska zaposlenja se razlikuju prema dobnim razredima. Treba reći da prevladava dominacija zapošljavanja putem poznanstava poglavito kod

mladih osoba od 15 – 29 g. Treba reći da je 41% mladih pronašlo zaposlenje putem poznanstava i veza. Osobe preko 40 godina starosti jako rijetko traţe posao putem natječaja ili osobnim dolaskom kod poslodavca što dosta govori i

o nedostatku njihove vlastite motiviranosti za pronalazak zaposlenja pa su oni najčešće stalni sezonci (udio 26%) ili pronaĎu zaposlenje uz pomoć Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (udio 24%).

Grafikon 3 Dobna struktura anketiranih sezonskih radnika prema spremnosti prihvaćanja

istog zaposlenja

Koliko su sezonski radnici spremni prihvatiti isto zaposlenje iduće godine govori gornji grafikon. Mladi su nesigurniji od starijih osoba jer 49% njih ne

zna hoće li prihvatiti isti posao iduće sezone, a 42% njih je odgovorilo potvrdno. Samo 2 osobe izmeĎu 40 i 65 godina starosti neće prihvatiti isto zaposlenje, a 69% njih se u potpunosti izjasnilo da hoće.

13 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

2.3. Obrazovna struktura anketiranih sezonskih radnika i radni staž

Razvijenost neke zemlje se moţe odrediti stupnjem obrazovanja radne snage, ali i sposobnosti svog trţišta rada da omogući zapošljavanje tih radnika

na odgovarajućim poslovima u skladu sa njihovim stečenim zvanjima. MeĎutim, čest je slučaj da visokoobrazovani rade slabije plaćene poslove i niţeg stupnja obrazovanosti. To pokazuje i ova anketa gdje je 83%

anketiranih sa visokom stručnom spremom radilo poslove za koje je bilo dovoljno srednjoškolsko obrazovanje.

Tabela 7 Stručna sprema anketiranih sezonskih radnika prema ispostavama

Sprema Dubrovnik Korčula Metković Ploče Ukupno Udio %

OŠ 17 9 6 4 36 8,9

SŠ do 3 g. 93 56 50 17 216 53,6

SŠ do 4 g. 39 27 17 9 92 22,8

VŠS 15 5 7 3 30 7,4

VSS 18 5 5 1 29 7,2 Prema apsolutnim brojkama gotovo u svim ispostavama je najviše anketirano sezonskih radnika sa srednjom stručnom spremom u trajanju do 3 godine i sa

srednjom stručnom spremom u trajanju do 4 godine. Ako se zna da sezonski poslovi trebaju konobare, kuhare, pomoćne radnike i slično, onda ne čudi činjenica da je ova razina obrazovanja dovoljna. Naravno, skoro svaki će

poslodavac prilikom zapošljavanja radnika traţiti i radno iskustvo na sezonskim poslovima da bi dobio što kvalitetnijeg radnika za turističku sezonu. Obzirom da je često izloţen pritisku velikog broja gostiju od sezonca se

očekuje da unatoč tome u kratkom razdoblju pruţi maksimalno kvalitetnu uslugu.

Prema spolnoj pripadnosti sa završenom srednjom školom u trajanju do 3 godine većinu čine muškarci (51%) dok na drugim obrazovnim razinama

prevladavaju u većem broju ţene. S aspekta radnika, ispitali smo utrošenost znanja i vještina prema

njihovoj obrazovanosti. Tabela 8 Stručna sprema anketiranih sezonskih radnika i prosječni udjeli utrošenog

fizičkog napora i stručnog znanja na radnom mjestu

SpremaTeorijsko

znanje %

Praktično

znanje %

Komunikativ

nost %

Odgovornost

%Timski rad %

Kreativnost

%

OŠ 63,7 70,8 71,7 74,2 73,4 65

SŠ do 3.g. 69,5 81,1 80,7 86,2 86,3 79,7

SŠ do 4 g. 60,5 76,1 86,8 86,6 79,5 68,8

VŠS 65,8 83,3 87,5 89,2 80 65,5

VSS 67,0 68,8 89,4 88,4 83 61,6

14 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

Anketirani sa završenom srednjom školom do 3 godine su najviše utrošili svoja teorijska znanja na radnom mjestu (69,5%), a osobe sa završenom

višom školom su morali imati najviše praktičnog znanja na poslu (83,3%). Komunikativnost i odgovornost su vještine koje su se povećanjem stupnja obrazovanja radnika sve više traţile na njihovom radnom mjestu tako da su

osobe sa visokom stručnom spremom morale uloţiti 89% komunikacijskih napora, te imati 88% odgovornosti za svoj rad. Timski rad i kreativnost su najviše dolazili do izraţaja kod osoba sa završenom srednjom školom do 3

godine.

Mlade osobe su najprisutnije u sezonskim poslovima bez obzira na stupanj obrazovanja. Iznimka su osobe izmeĎu 40 i 49 godina starosti koje čine udio od 33% u kategoriji sezonaca sa završenom osnovnom školom.

Većinom su to sobarice, čistačice i pomoćni kuhinjski radnici. Tabela 9 Stručna sprema anketiranih sezonskih radnika prema starosnoj dobi

Sprema 15 - 29 g. 30 - 39 g. 40 - 49 g. 50 -65 g.

OŠ 10 7 12 7

SŠ do 3.g. 112 54 35 15

SŠ do 4 g. 63 17 10 2

VŠS 13 12 5 0

VSS 13 13 1 2 Pitajući sezonske radnike na koji način su pronašli zaposlenje došlo se

do zanimljivih rezultata. Tabela 10 Stručna sprema anketiranih sezonskih radnika prema načinu pronalaska

zaposlenja

A B C D E

OŠ 13 5 5 7 6

SŠ do 3.g. 32 40 78 43 23

SŠ do 4 g. 11 20 38 15 8

VŠS 5 5 13 5 2

VSS 5 11 9 3 1

Način traženja zaposlenjaSprema

A – Pomoću posredovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

B – Na natječaj sam se osobno javio/la i zaposlili su me

C – Dobio/la sam posao zahvaljujući poznanstvima

D – Stalan sam sezonac

E – Na neki drugi način

Hrvatski zavod za zapošljavanje se kao snaţan javni servis ponovno pokazao

kao i u prethodnim istraţivanjima gdje je većinom posredovao, posebno u zapošljavanju sezonskih radnika niţeg stupnja obrazovanja budući da je toj kategoriji nezaposlenih osoba najteţe pronaći zaposlenje. Osobe sa srednjom

školom i višom školom češće sami pronalaze posao putem veza i poznanstava,

15 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

dok se osobe s visokom školom (udio 38%) češće osobno javljaju na natječaje.

Pored obrazovne strukture anketiranih osoba traţili smo i da navedu koliko imaju ukupno godina radnog staţa. Prosječan radni staţ anketiranih

sezonskih radnika je iznosio 6 godina. Tabela 11 Radni staţ anketiranih sezonskih radnika prema ispostavama

Staž Dubrovnik Korčula Metković Ploče Ukupno Udio %

0 - 1 37 25 28 16 106 26,3

1 - 5 67 32 36 10 145 36,0

5 - 15 65 31 13 6 115 28,5

15 - 30 13 12 7 2 34 8,4

30 plus 0 2 1 0 3 0,7

MeĎu svim anketiranim osobama najbrojniji (udio 36%) su bili oni izmeĎu godinu dana i pet godina staţa nakon koji slijede oni koji imaju manje od godinu dana staţa (udio 26%). U ispostavama Dubrovnik, Korčula i Metković

anketirani sezonci većinom imaju staţa izmeĎu 1 – 5 godina, dok u ispostavi Ploče 47% anketiranih ima manje od godinu dana radnog staţa. Tabela 12 Radni staţ anketiranih sezonskih radnika prema utrošenim znanjima i

vještinama

StažTeorijsko

znanje %

Praktično

znanje %

Komunikativ

nost %

Odgovornost

%Timski rad %

Kreativnost

%

0 - 1 58,8 74,3 82,1 85,2 85,6 73,6

1 - 5 67,2 81,3 83,8 85,7 82 73,5

5 - 15 71,6 79,5 82,7 85,8 82,5 73,9

15 - 30 71,6 77,5 79,3 87,1 79,3 73,3

30 plus 66,7 66,7 66,7 91,7 91,7 66,7

Osobe koje imaju manje od godinu dana staţa smatraju da se na njihovom radnom mjestu nije mnogo zahtijevalo teorijskog znanja ali je bio značajno prisutan timski rad. Najviše utrošena praktična znanja i razina

komunikativnosti je bila kod osoba od 1 do 5 godina staţa. Odgovornost i timski rad su poslodavci najviše očekivali i traţili (preko 90%) od osoba koje imaju preko 30 godina staţa. Najviše kreativnosti na poslu su dale osobe

izmeĎu 5 i 15 godina staţa, pa moţemo reći da je to spoj mladih godina ţivota i radnog iskustva kada dolazi do razvitka te sposobnosti.

2.4. Iskorištenost znanja i vještina anketiranih sezonaca

Koliko poslodavci iskorištavaju sezonske radnike u turizmu, odnosno

koliko je anketiranim bilo potrebno utrošiti teorijskog i praktičnog znanja, te

vještina na radnom mjestu otkrili smo ovim anketiranjem. Zaokruţivali su se zadani udjeli u statističkim razredima iz kojih se izvlačio prosječni udio.

16 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

Tabela 13 Broj anketiranih prema spolu i prosječnim udjelima utrošenosti na radnom

mjestu

SpolTeorijsko

znanje %

Praktično

znanje %

Komunikativ

nost %

Odgovornost

%Timski rad %

Kreativnost

%

Muškarci 64,2 74,4 79,5 82,6 80,5 71,1

Ţene 68,3 81,6 84,9 88,1 84,9 75,5 Ono što se primjećuje jest da je ţenama bio naporniji rad nego muškarcima i

to kod svih kategorija utrošenog rada, a pogotovo se od njih traţila velika odgovornost (88%). Grafikon 4 Udjeli iskorištenosti rada anketiranih sezonaca prema ispostavama

Na razini Dubrovačko-neretvanske ţupanije najveći prosječan iskorišten napor

na radnom mjestu je iznosio 85,7%, a odnosio se na odgovornost. U gornjem grafikonu je stanje prema ispostavama. Iznadprosječna utrošenost u praktičnom radu biljeţi se u ispostavi Metković (83,7%) i u odgovornosti

(91,0%). Isto tako iznadprosječne vrijednosti su u ispostavi Ploče pogotovo u odgovornosti, komunikativnosti i timskome radu. Ako iz prethodnih pokazatelja znamo da sezona najduţe traje u ispostavi Dubrovnik, a najkraće

u ispostavi Ploče onda ne moţemo konstatirati da je količina utrošenosti znanja i vještina u korelaciji s duţinom trajanja sezonskog rada niti s razinom razvijenosti turističke destinacije. Naprotiv, u kraćem vremenu se više

iskorištava radna snaga s toga područja pa tako i njihove kompetencije.

2.5. Neto primanja anketiranih sezonskih radnika

Podaci o neto primanjima radnika nisu često javno dostupni pa su uvijek atraktivni kada se objave. Spomenuti podaci potiču raspravu o tome je

li radnik dovoljno plaćen za posao koji obavlja, je li redovito primao plaću, usklaĎuje li poslodavac visinu plaće sa visinom obrazovanja itd.

17 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

Anketom smo ţeljeli saznati kolika su bila mjesečna neto primanja anketiranih sezonaca, a budući da smo poštovali njihovu privatnost, ponudili

smo im da zaokruţe iznose u statističkim razredima. Tabela 14 Neto plaća anketiranih sezonaca 2014.g. prema ispostavama

Neto plaća (kn) Dubrovnik Korčula Metković Ploče Ukupno Udio %

2000 - 3000 19 23 29 14 85 21,1

3000 - 4000 71 54 37 16 178 44,2

4000 - 5000 51 16 15 3 85 21,1

5000 - 6000 33 7 4 1 45 11,2

6000 - 7000 6 2 0 0 8 2,0

više od 7000 2 0 0 0 2 0,5

U ispostavi Dubrovnik očito su najviše plaće, a najniţe na području ispostava Metković i Ploče gdje većina osoba je imalo primanja izmeĎu 2000 - 4000 kuna, a niti jedan od njih nije primio plaću veću od 6000 kn. Na razini

Dubrovačko-neretvanske ţupanije 178 ili 44,2% anketiranih imalo je plaću izmeĎu 3000 i 4000 kuna. U okvirima neto prosjeka Republike Hrvatske i iznadprosječnu plaću je imalo samo 14% anketiranih sezonskih radnika.

Aritmetičkom sredinom distribucije frekvencija s razredima došli smo do prosječne plaće anketiranih koja je iznosila 3800 kn. Ovaj iznos je malo niţi nego u prošlogodišnjem istraţivanju. U ispostavama prosječni iznosi plaće se

razlikuju unutar raspona od 900 kuna. Najniţi prosječan iznos plaće je u Pločama 3235 kuna, a najveći u Dubrovniku 4176 kuna, nakon kojega slijede Korčula 3627 kn i Metković 3429 kn.

UsporeĎujući promatrane pokazatelje prema spolu, muškarci su bolje

plaćeni nego ţene. Od ukupnog broja anketiranih čak 67% ţena je primilo plaću izmeĎu 2000 i 3000 kuna, dok je taj udio kod muškaraca iznosio 33%. Isto tako, udio muškaraca koji su primali plaću veću od 5000 kn je 56% što je

više nego kod ţena. Prosječna isplaćena plaća muškaraca je bila 3934 kn, a ţena 3697 kn, pa su u prosjeku muškarci bili za 250 kn više plaćeni od ţena.

Prema dobnoj strukturi najviše je bilo anketiranih osoba od 15 do 29 godina starosti s plaćom od 3000 – 4000 kn ili 25% udio anketiranih.

Je li veća plaća istodobno znači i veće utrošeno znanje i vještine? Odgovori su u slijedećoj tablici: Tabela 15 Neto plaća anketiranih sezonaca 2014.g. prema prosječnim udjelima

utrošenog znanja i vještina na radnom mjestu

Neto plaća (kn)Teorijsko

znanje %

Praktično

znanje %

Komunikativ

nost %

Odgovornost

%Timski rad %

Kreativnost

%

2000 - 3000 69,7 81,3 83,6 88,5 81,9 78,3

3000 - 4000 62,4 75,7 82,8 84,6 82,7 69,6

4000 - 5000 68,7 78,6 80,3 85,1 84,3 72,6

5000 - 6000 71,4 85,7 84,1 87,2 86,9 82,9

6000 - 7000 71,4 65,6 78,6 82,1 67,9 75

više od 7000 87,5 100,0 87,5 87,5 62,5 75

18 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

Evidentno je opće pravilo da što više truda i napora ulaţemo na radnom

mjestu, imat ćemo i veću plaću. Trud se dakle uvijek isplati čak i ako se radi o sezonskom poslu. Količina uloţenog timskog rada i kreativnosti na radnom mjestu očigledno su u korelaciji s visinom plaće što se da iščitati iz gornje

tabele.

2.6. Djelatnost poslodavca kod anketiranih

Opće je poznato da se najviše sezonskog zapošljavanja u turizmu ostvaruje u hotelima, restoranima, agencijama i trgovinama. Slijedi pregled zapošljavanja

anketiranih sezonskih radnika po ispostavama prema ponuĎenim granama djelatnosti: Tabela 16 Djelatnosti zaposlenja anketiranih sezonaca prema ispostavama

Djelatnost Dubrovnik Korčula Metković Ploče Ukupno Udio %

Poljoprivrednik 0 1 0 0 1 0,2

Trgovac 20 11 6 6 43 10,7

Ugostitelj 86 44 42 14 186 46,2

Turistička agencija 17 6 1 2 26 6,5

Hotelijer 41 9 20 9 79 19,6

Ostali 18 31 16 3 68 16,9

Vidljivo je da ugostiteljski objekti sudjeluju 46% u zapošljavanju sezonskih radnika, a nakon njih prema veličini udjela su hotelijeri sa 20%. Prema ispostavama udjeli se ne mijenjaju značajnije na razini cijele ţupanije.

Prema spolu ţene su brojnije u svim ponuĎenim djelatnostima dok

muškarci čine većinu u drugim djelatnostima kao na primjer komunalnim.

Što se tiče razine obrazovanja u svim djelatnostima prevladava

zapošljavanje radnika sa završenom srednjom školom do 3 godine osim kod

turističkih agencija koje su traţile visoku stručnu spremu. Riječ je o zanimanjima: referent bookinga, referent prodaje i voditelj računovodstva.

Prema visini primanja u svim djelatnostima najviše je isplaćeno plaća u iznosu izmeĎu 3000 i 4000 kuna.

19 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

Tabela 17 Djelatnosti zaposlenja anketiranih sezonaca prema prosječnom stupnju utrošenosti znanja i vještina

DjelatnostTeorijsko

znanje %

Praktično

znanje %

Komunikativ

nost %

Odgovornost

%Timski rad %

Kreativnost

%

Poljoprivrednik 75 75 75 75 75 75

Trgovac 66,1 73,8 88,1 87,2 78,8 75,6

Ugostitelj 65,6 79,6 80,7 85,1 85,7 76,8

Turistička agencija 73 80 87,5 90 78 67

Hotelijer 68,5 83,6 85,2 87,7 85,8 72,6

Ostali 64,5 71,9 79,4 82,8 77 66,8 U poljoprivredi je vaţno vladati teorijskim znanjem (75%) i kreativnošću (75%), trgovci moraju biti odgovorni (87%) i komunikativni (88%) na radnom

mjestu, ugostiteljima su bitni timski rad (86%) i odgovornost (85%), turističke agencije prvenstveno traţe odgovornost (90%) kao i hotelijeri (88%).

2.7. Načini pronalaska zaposlenja

Svatko radno sposoban i aktivan na trţištu rada moţe biti u radnom

odnosu ili traţiti zaposlenje. Netko je lakše pronašao posao, netko teţe ali nitko bez aktivnog traţenja. Nezaposleni prijavljeni na Hrvatskom zavodu za

zapošljavanje aktivno traţe zaposlenje. Prethodno nam govori o vaţnosti kanala ili načina pronalaska zaposlenja. Što o tome govore sezonski radnici s područja Dubrovačko-neretvanske ţupanije pogledajte u slijedećoj tabeli:

Tabela 18 Načini traţenja zaposlenja anketiranih sezonskih radnika prema ispostavama

Način zaposlenja Dubrovnik Korčula Metković Ploče Ukupno Udio %

A 29 31 5 1 66 16,4

B 40 12 22 7 81 20,1

C 62 27 37 17 143 35,5

D 38 15 14 6 73 18,1

E 13 17 7 3 40 9,9 A – Pomoću posredovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

B – Na natječaj sam se osobno javio/la i zaposlili su me C – Dobio/la sam posao zahvaljujući poznanstvima

D – Stalan sam sezonac

E – Na neki drugi način

Dobiveni rezultati su vrlo reprezentativni i potvrĎuju sve dosadašnje indicije o zapošljavanju sezonskih radnika. U svim ispostavama, osim Korčule gdje HZZ značajno posreduje dovoĎenjem radnika na otok, je dominantan pronalazak

sezonskog posla putem veza i poznanstava (35,5%). Najviše stalnih sezonaca je s područja ispostava Dubrovnik i Korčula. U ispostavi Dubrovnik uglavnom su se sezonci zapošljavali putem veza i poznanstava (34%), a najviše u

ispostavi Ploče (50%) što je utjecalo na ukupnu sliku o Ţupaniji gdje je vaţno poznavati ljude da se dobije posao. Isto vrijedi i za poslodavce koji su u

20 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

Anketi poslodavaca koju provodi HZZ većinom odgovorili da traţe radnike putem poznanstava.

2.8. Spremnost prihvaćanja istog zaposlenja Posljednje pitanje u anketnom upitniku je bilo hoće li sezonski radnici

biti spremni prihvatiti isti posao kod istog poslodavca iduće godine. Ukupno 205 anketiranih s udjelom od 50,9% je odgovorilo s DA, 25 ili 6,2% je

odgovorilo s NE, a s NE ZNAM su odgovorila 173 ili 42,9% njih. Jedan od razloga ovako velikog broja prihvaćanja istog zaposlenja je i psihološki karakter. Naime, postojeća ekonomska kriza znači stanje u kojem nema

dovoljne potraţnje za radnicima pa su nezaposlene osobe zadovoljne kada imaju priliku raditi isti sezonski posao i iduće godine. Grafikon 5 Spremnost anketiranih na prihvaćanje istog zaposlenja kod istog poslodavca

prema ispostavama

U ispostavama Dubrovnik i Korčula anketiranih sezonaca većinski odgovori su bili da će i iduće godine prihvatiti isti posao kod istog poslodavca. U

ispostavama Metković i Ploče veći je bio broj onih koji nisu bili sigurni što govori da se nadaju moţda nekom boljem zaposlenju iduće godine.

21 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

Grafikon 6 Spremnost anketiranih na prihvaćanje istog zaposlenja kod istog poslodavca prema obrazovanju

Logično je da osobe sa višom i visokom stručnom spremom teţe prihvaćaju isto zaposlenje i iduće godine (54% odgovorilo NE ZNAM) jer su radili posao izvan njihove struke, te lošije plaćeni posao. Treba reći da 61% osoba sa

završenom osnovnom školom će prihvatiti isti posao i iduće godine što je najveći udio.

Prema visini primanja sve osobe koje su dobile plaću preko 6000 kuna će prihvatiti isti posao i iduće godine, a 53% osoba koje su primile plaću do

3000 kuna ne zna hoće li raditi isti posao i iduće godine.

22 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

Koncem 2014. godine Hrvatski zavod za zapošljavanje - Područni ured Dubrovnik je provodio anketu sezonske radne snage na području Dubrovačko-neretvanske ţupanije. Anketa je provedena na uzorku od ukupno 403

sezonska radnika u 4 ispostave Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Dubrovnik. Najviše je obuhvaćeno sezonaca na području

ispostave Dubrovnik i to njih 182 čiji udio iznosi 45,2%, slijede ispostave: Korčula 102 (25,3%), Metković 85 (21,1%) i Ploče 34 (8,4%).

Prema spolu anketirano je 175 muškaraca i 228 ţena (udio 56,6%). Udjeli anketiranih ţena su u svim ispostavama iznad 50%, što govori da se ţene u većem broju zapošljavaju na sezonskim poslovima od muškaraca.

Prema duţini trajanja radnog odnosa na području Dubrovačko-

neretvanske ţupanije sezonci su radili u prosjeku nešto više od četiri mjeseca,

odnosno 132 dana, što je manje u odnosu na istraţivanje provedeno 2013. godine. Najduţe se radilo na području Dubrovnika.

Poslodavci najviše zapošljavaju mlade na sezonskim poslovima, a prosječna dob radnika je 31 godina.

Apsolutne brojke govore da u svim ispostavama je najviše anketirano sezonskih radnika sa srednjom stručnom spremom u trajanju do 3 godine i sa srednjom stručnom spremom u trajanju do 4 godine.

Najviše sezonaca je posjedovalo zvanja: kuhar, konobar, ekonomist i

hotelijersko-turistički tehničar. Više od polovice anketiranih, dakle njih 52,0%, je radilo poslove izvan svog stečenog zvanja.

Ţenama bio naporniji rad nego muškarcima i to kod svih kategorija utrošenog znanja i vještina na radnom mjestu, a pogotovo se od njih traţila velika odgovornost (88%).

Prema radnom staţu većinom su to sezonski radnici izmeĎu 1 godine i

5 godina radnog iskustva.

Klasifikacija ovog istraţivanja prema granama djelatnosti je pokazala

da ugostiteljski objekti sudjeluju 46% u zapošljavanju sezonskih radnika, a

nakon njih prema veličini udjela su hotelijeri sa 20%. Na razini Dubrovačko-neretvanske ţupanije 44,2% anketiranih imalo je

plaću izmeĎu 3000 i 4000 kuna. U okvirima neto prosjeka Republike Hrvatske i iznadprosječnu plaću je imalo samo 14% anketiranih sezonskih radnika.

3. ZAKLJUČAK

23 Anketa sezonskih radnika 2014. HZZ - Područni ured Dubrovnik

U svim ispostavama, osim Korčule gdje HZZ značajno posreduje dovoĎenjem radnika na otok, je dominantan pronalazak sezonskog posla

putem veza i poznanstava. Svaki drugi anketirani je spreman i iduće godine raditi isti posao kod

istog poslodavca, a najnesigurniji po ovom pitanju su bili sezonski radnici s područja ispostava Metković i Ploče.