I benskiLIST

ww

w.s

iben

ski-

list.

hr

UPANIJSKI TJEDNIK

UPANIJSKI TJEDNIK

elimo Povijest Hrvata vratiti iz Beograda u Knin

ZAVIRILI SMO U MANDALINU

ARSEN DEDINikad me nisu zvali iz ibenskog kazalita

ETVRTAK 11. LIPNJA 2015. GODINA LIII BROJ 2685

Povratak na ubievac uvijek je u igri

HRVOJE SPAHIJA

STR. 24

INTERVJU Josipa Rimac o planovima u Zvonimirovu gradu

STR. 36

Veina kulturnih ustanova ljeti radi krae negoli - zimi?!

ISTRAILI SMO U IBENIKU Kako kulturnjaci uope ne mare za turizam STR. 2

Uzgajivai smilja uvaju plantae i dan i no

ELJ

KO H

ULJ

EV

BRZA I ODLINA ZARADA Najpopularnija biljka u Hrvatskoj surovi kr Bukovice pretvara u zlato ibenani grade novi tip broda za

norveke ribare

STR. 16

STR. 4

STR. 6

BOO

VU

KI

EVI

/CRO

PIX

2 Aktualno ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015.go

vore

i o

tvor

eno

PIE

ZD

RAV

KO P

ILI

Kako ono ide onaj poznati klapski lager ibenik je to! I stvarno jest. Jer samo se u ibeniku moe do-goditi da uloi u plani objekt na Banju 8,2 miliju-na kuna gradskih novaca, a da onda na dupke punoj

plai ne rade tuevi. Njih bi trebao odravati i vodu

za njih plaati privatni koncesionar a to je Anton Dobra koji pak na zgraanje novinara i kupaa da se ne mogu otuirati hladno konstatira Oprosti-te, u ugovoru s gradom ibenikom pie da je plaa,

sa svim osnovnim i prateim sadrajima u funkciji

od 15. lipnja do 15. rujna. to ako ljeto urani kao to

je ove godine? A nita!

Buri kao drug TitoNo, s druge strane gradonaelnik eljko Buri

grmi- To ne moe biti! Naravno da je to stvar kon-cesionara. Nitko mi dosad nije javio. Ovog trenutka

u intervenirati. Te reakcije tipa drug Tito nisam

znao, zato mi to nitko nije javio, hvala vam na obavi-jesti idu gradonaelniku sasvim dobro. No, nije ni

Dobra za podcijeniti. Ikolovao se i on. Pa veli Sva-ke godine od gradske uprave traimo da nam dovezu

dva tri kamiona oblutaka, da bismo nasuli plau jer

dobar dio more tijekom godine odnese. to oe re

nisan ja kriv, ne moe se na mene sve svalit, grad-ske slube ne rade svoj posao, Zelenilo ne radi svoj

posao, Gradska istoa ne radi svoj posao. Urgirao je,

veli dobro, u gradskoj upravi, svi oni znaju za to, ali

ne reagiraju. I sad pred medijima glume glumu. Tko

je tu u pravu, a tko u krivu, pita se graanin obini,

dok ita to sve skupa, i vrti glavom. Zna on da su ovi

u gradu i gradske slube neradi i gotovani more

in bit al zna isto tako da ni privatnici nisu cvie.

Zanima ih samo zarada i tekati, di mogu prodat pi-e i zaradit koju kunu, a trokovi i javno dobro to

nita. Zanemari ili pribaci na drugoga. Posebno kad

i njima more bit. A sad zato im more bit, e to je ve

stara stvar koju valja ponoviti jo koji put.

Nisu politiari glupiA ona glasi izgradnja planog objekta na Banju

kolski je primjer ekonomskog debilizma koji ovih dana niti godinu dana od otvaranja ve poinje po-kazivati zato je tako maligan. Naime, to se moglo

oekivati od objekta koji je kotao 8,2 milijuna kuna

a onda iznajmljen privatnom koncesionaru za svo-tu od 21. 580 kuna mjeseno ili oko 259 tisua kuna

godinje. Drugim rijeima, to se neodgovorno eko-nomsko brljanje gradu ibeniku nee isplatiti niti u

30 godina, a treim rijeima na tom planom objek-tu koji plai Banj uope nije trebao grad ibenik je

ve izgubio lijepe novce. Zbog takvog i drugih sli-nih projekata njegov proraun i jest takav kakav je

prazan i teko se puni pa nema u njemu novca za odravanje plaa, nasipanje alom i oblucima, tueve

i potroenu vodu. Zato to i jest obaveza koncesiona-ra za koju nai politiari nisu oni glupi - unaprijed

znaju da je nee ispotovati, ali barem oni nee biti

odgovorni za nju, nego netko drugi. A to vrijedi zlata!

IbenskiLIST

ww

w.s

iben

ski-

list.

hr

UPANIJSKI TJEDNIK

GLAVNI UREDNIK JOKO DADI

ZAMJENICA UREDNIKA MARINA JURKOVI

MARKETING ELIDA SLAVICA marketing@sibenski-list.hr

tel.: 022/201-269, 022/201-270, fax: 022/212-979

ADRESA Petra Grubiia 3, 22000 ibenik

IRO RAUN IBAN: HR3124110061100004846

www.sibenski-list.hr

OSNIVA I IZDAVA ibenski list d.o.o.DIREKTOR MIROSLAV IVITISAK Slobodna Dalmacija d.d.

UPRAVA EPHANA HANEKOVI

NADZORNI ODBOR EPHFRANJO LUKOVI (predsjednik)

MARKO SMETIKO (zamjenik)

aktualno

Plani objekt na Banju kolski je primjer ekonomskog debilizma!

IMPRESSUM

TJEDNA VAGA

Jo jedna potvrda vrijed-nosti etnice u Kanalu sv. An-te stie iz Drutva arhitekata Zagreb, koje je ovom projek-tu dodijelilo prestinu nagra-du ARTUR (Arhitektura u tu-rizmu). To je i naziv programa koji je potaknuo DAZ u su-radnji s Institutom za turi-zam i Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, s ciljem prevladavanja nedostataka i problema vezanih za prostor i turizam. U zagrebakoj Kui arhitekture Oris ARTURA su primili arhitekt Nikola Bai, autor projekta etnice, Tina Dragutin Buri, koordinato-rica i doupan Zoran Smoli.

Na plai Banj ovih vruih dana nisu radili tuevi, a kupa-i se nisu imali gdje ni presvu-i jer nisu postavljene svlai-onice. Iako su plani sadra-ji u slubenoj funkciji (tek) od 15. lipnja do 15. rujna, to ne amnestira odgovornosti za takvu situaciju ni grad, ni koncesionara plae, obrtnika Antona Dobru. Ipak, imajui u vidu da grad koncesionaru nije ni uredio kupalite, niti, sudei po Dobrinim rijeima, gradske tvrtke brinu o istoi i nasadima oko Banja, minus serviramo gradonaelniku eljku Buriu.

- Popularni Six suvereno je kormilario svojim brodom kroz drugoligako natjecanje. Meutim, Crniani su doli do Rima, ali nisu vidjeli Papu. Ili, malo im je falilo da ostvare e-ljeni ulazak u Prvu ligu. Klju-na je bila utakmica u Labinu s Potpianom. ibenani su poraeni, a prvi put u karije-ri Silov je iskljuen. To je ja-san znak da su i suci imali svo-je prste u odluivanju u tome tko e u dodatno pripetavanje za najvii rang.

Grad Drni naao se meu pet destinacija koje su ule u posljednji krug izbora za Eu-ropsku destinaciju izvrsnosti (EDEN) na nacionalnoj razini za 2014./2015. godinu. U fi-nalni krug, izmeu 21 destina-cije kandidata, uli su i Daru-var - Bjelovar - Garenica, Gor-nje Meimurje, Grad Buzet, te Srijem i Slavonija. Pobjednik e biti poznat u ponedjeljak, a za prezentaciju TZ Grada Drnia priprema bogat tand s autoh-tonom hranom i piem, te kva-litetnu PowerPoint prezenta-ciju drnikog kraja.

PLUS MINUSMINUS

ELJKO BURIgradonaelnik

ELJKO SILOVtrener

PLUS

ANITA BABAIravnateljica

JOSIPA UPIdirektorica

Marija LONARNIKA STIPANIEV/CROPIX

ibenik postaje sve pri-vlanija destinacija i posljednjih godina bi-ljei stalni porast turi-sta. I dok se na sve strane go-vori o kulturnom turizmu, i-benski kulturnjaci i kulturne ustanove, barem veina njih,

ni na koji se poseban nain

ne pripremaju za sezonu, a ne

prilagode joj ak ni radno vri-jeme. tovie, neki ljeti rade i

krae negoli zimi, iako se broj

stanovnika na ibenskom po-druju ljeti udvostrui upravo

zahvaljujui turistima. Kao

opravdanje takvoj situaciji ravnatelji navode nedostatak novca, odlazak zaposlenika na

godinji odmor, a neki tvrde i

da su zbog ljetnih vruina tu-ristima ipak drae plae i mo-re od muzeja i galerija.

Skupo im hlaenjeGradska knjinica Juraj

igori kojoj ibenani zbog

brojnih program i kulturnih dogaanja tepaju da je dnevni

boravak grada, ljeti ipak pri-kuri svoja vrata. Zimi, nai-me, radi cijeli dan, a ljeti dvo-kratno od 8 do 13 i poslijepod-ne od 17 do 21 sati, premda se

mnogi koji s kontinenta dou

na more rado ulane u knjini-cu, a nerijetko i strani turisti,

unato pametnim telefonima,

koriste jednodnevnu upisninu kako bi se sluili internetom.

No, turistike migracije

ipak nisu one koje uvjetuju ljetno radno vrijeme knjini-ca, ve je ono vezano su kol-sku godinu. Iako kolska po-pulacija ini tek petinu la-nova knjinice, ljetno radno

vrijeme poinje im zavri na-stava, a ove godine e potraja-ti od 17. lipnja do rujna i nove kolske godine. Jedan od ra-zloga zato se ne mijenja jesu recesija i tednja!

- Nai rauni za hlaenje

vrlo su visoki i bio bi nam pro-blem da radimo cijeli dan. Osim toga ni satnicu radni-cima ne moemo poveavati.

Usto, veina radnika godi-nji odmor eli koristiti ljeti

objanjava ravnatelj Vilijam Laki, dodajui kako takvo

radno vrijeme ima i veina

narodnih knjinica u Hrvat-skoj te istie kako do sada ni-su imali prigovora zbog dvo-kratnog rada ljeti.

U galeriju tek naveerGalerija sv. Krevana lje-

ti svoje vrijeme prilagoava

prije svega potrebama izlo-ba koje mijenja svakih 15 da-

na. Kako se nalazi na putu za Goricu i Tvravu sv. Mihovi-la i nezaobilazna je toka na

ruti kojom vodii vode turiste

po gradu, oni u galeriju redo-vito navraaju privueni i i-njenicom da je ulaz besplatan. Ljetnu sezonu otvorit e tako u

petak izloba instalacija Sini-e Lordana, njemakog umjet-nika tinjanskih korijena ko-ja e se moi razgledati ujutro

do podne i naveer od 20 do 22

sata. Ravnateljica Antonija Modruan za ovakav se no-ni termin odluila, kae, pou-ena dosadanjim iskustvom.

- Kada su vruine, ljudi su

na plaama, a onda idu na ve-eru. Nekada smo znali i rani-je otvarati, ali nije bilo nikoga.

To nema smisla tvrdi Modru-an te dodaje kako galerija ne radi subotom poslijepodne i nedjeljom jer za to nema nov-ca u svom proraunu.

U Muzeju grada ibenika

najvie posjeta biljee od 13

do 16 sati. Zato e u lipnju ta

kulturna ustanova koja bi po-sjetiteljima i te kako mogla biti atraktivna zbog moderno pre-zentiranog stalnog postava ra-diti od 10 do samo 18 sati.

- Nai su posjetitelji uglav-nom oni koji dolaze organizi-rano autobusom ili kruzerom. Procijenili smo da nema po-

ibenski kulturnjaci uope ne mare za turizamISTRAILI SMO Veina ibenskih kulturnih ustanova ljeti radi krae negoli - zimi?!

Kao opravdanje zbog ega ljeti ne prilagode svoje radno vrijeme turistima, kada se zahvaljujui njima udvostrui broj stanovnika na ibenskom podruju, ravnatelji ovdanjih kulturnih ustanova navode nedostatak novca, godinje odmore zaposlenika te da su turistima ipak drae plae od muzeja i galerija

Turisti su prisiljeni na veernji obilazak tvrava, jer ostale ibenske kulturne ustanove u to su vrijeme uglavnom zatvorene

NIK

OLI

NA

VU

KOV

IC S

TIPA

NIC

EV/C

ROPI

X

ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Aktualno 3ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Aktualno 3

ibenski kulturnjaci uope ne mare za turizamISTRAILI SMO Veina ibenskih kulturnih ustanova ljeti radi krae negoli - zimi?!

Joko ELARNIKA STIPANIEV/CROPIX

ibenik je od kraja svibnja uao u pravi, dvostruko vrui grad-ski uur. I tempe-raturama i dogaanjima. I

danju i nou. Pa ne moemo

rei da nam se nisu otvorila

vrata jednog jo uspjenijeg

turistikog ljeta.

Glazbeni i raspjevani

grad ovih dana pokazuje

to sve moe. Trgovi i uli-ce, terase klubova i kafia,

zaokupljaju graane i goste

nastupima glazbenih sku-pina zvunih naziva koji se

sa stranog jezika katkad ne

mogu ni prevesti na hrvat-ski.

Zaredali su svakodnev-ni i svakononi festivali,

valjda i u oekivanju ipak

onog najvanijeg - Meuna-rodnog festivala djeteta.

Rodio se tako na Tvra-vi sv. Mihovila (ali i na dru-gim mjestima u gradu) De-boto festival s nastupima

domaih i stranih glazbe-nika i DJ zvijezda iz svije-

ta jazza, elektronike i world

music scene. Sve uz ulazni-cu od 80 kuna po veeri.

Samo po sebi, to je hvale

vrijedno za ivotnu dinami-ku grada, koja uglavnom za-titra u ljetnim mjesecima.

Ali, postoji i druga strana

medalje. Glavno mjesto svih

takvih zbivanja je ibenski

katel, Tvrava sv. Mihovi-la, to se kao vrh stoera uz-die nad amfiteatralnim di-jelovima grada, s vie tisua

stanovnika.Ondje se prologa petka i

subote odrao Deboto festi-val, gdje su programi zapo-injali u 21 sat, a zavravali

iduega dana u cik zore.

Kroz nonu tiinu razli-jegali su se zvuci preglasne

glazbe preko razglasa sa

snanim bas - tonovima ni-skih frekvencija.

Zvualo je to poput po-tmule grmljavine. Prve ve-eri je trajalo est, a druge

sedam sati. Bez prekida i

nad glavama tisua stanov-nika grada, koji su se u to do-ba poli na miran san.

U noi u subotu, oko 2.30

Estradnjaci trete i do 300 metara udaljenostiLJETNI TRENDOVI U ibeniku se odravaju noni festivali drei grad budnim do zore

trebe da radimo due, jer ve

iza 16 sati muzej je prazan

tvrdi Gojko Lamba, ravna-telj Muzeja grada ibenika.

Muzej, za razliku od prija-njih godina, ovoga ljeta nee

raditi nedjeljom, a za posjeti-telje niti ponedjeljkom, to je

praksa uvedena po uzoru na

druge muzeje, prije tri godi-ne kada je otvoren novi stal-ni postav.

Moe i drukijeDijametralno suprotno

razmiljaju u muzejskom

Odjelu za ibenske tvrave.

Osim to posjetitelje nastoje

privui raznim programima,

tvrava je za razgledavanje

ve od svibnja otvorena sva-kog dana od 9 do 20. 30 sati,

bez obzira na nedjelje i blag-dane!

- Zadovoljni smo posjetom,

a posebno to rad s agencija-ma daje rezultate pa smo do

sada imali i 60-ak organizira-nih grupa turista, a sve je vi-e i kolskih posjeta i ekskur-zija istie voditeljica Odjela

za tvrave Gorana Barii

Baeli.Zanimljivo je da je na tra-

enje gradske uprave i TZ-a

Grada ibenika, udio u turi-stikoj prii lani potrailo i

ibensko kazalite. Tijekom

kolovoza otvorilo je vrata tu-ristima za razgledavanje, a

tako e biti i ove godine. Na

koji nain, tek e se utvrditi,

kae producent eljko Kolo-per Keke.

Na kraju ove prie, prije

nego to ponu uobiajene

alopoljke kako turisti malo

troe, nemogue je ne zapita-ti se to smo im ponudili. Pa

i kad je rije o kulturi i radu

kulturnih ustanova, zato ne!

Turisti su prisiljeni na veernji obilazak tvrava, jer ostale ibenske kulturne ustanove u to su vrijeme uglavnom zatvorene

sati, ak smo uspjeli tonski

registrirati zvukove s oko

300 metara udaljenosti!

Netko od organizatora

tih spektakala kao da je za-boravio da se sve to ne do-gaa u pustinji Kalahari,

ve nad gusto naseljenim

gradskim etvrtima, gdje

sna za mnoge ljude debo-

to da i nije bilo. Umjesto da

spavaju, bdjeli su na svojim

prozorima i balkonima, do-ekujui na nebu bijele zvi-jezde. Dok su one estradne

pred gledalitem na tvravi

bljetale svojim sjajem.

Svojedobno je iz jednog

ministarstva navijeteno da lokalne vlasti u svojim

sredinama mogu propisati

da radno vrijeme ugostitelj-stva i javnih manifestacija u

sezoni moe trajati, prakti-ki, dokle je koga volja.

Razgovarali smo s nekim

stanovnicima u blizini Tvr-ave sv. Mihovila, koji su

izrazili, blago reeno, pro-tivljenje takvom oraru za-

bavljakih programa. Pa se

pitaju, imaju li oni pravo na

svoj mir u gradu u kriti-nim nonim satima.

Taj problem za ibenik i

nije nov. Zbog prejake ljetne

none buke bilo je sporenja,

prosvjeda i pisanja peticija. Ali, sve je ostalo po starom.

Trpi i mui!

4 Aktualno ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015.

Joko DADIBOO VUKIEVI/CROPIX

S Josipom Rimac, gra-donaelnicom Knina, razgovarali smo u nje-zinu uredu u Zvonimi-rovu gradu. Nakon to smo

parkirali na automobil kod

eljeznikog kolodvora, do

ureda Josipe Rimac proe-tali smo nekoliko stotina me-tara, i gledali kako se od na-eg posljednjeg posjeta Kni-nu, a nije bio tako davno, jo

dodatno uredilo po sreditu

grada, ali i u njegovoj okolici.

Promjene su doslovno - sva-kodnevne.

Knin se priprema za blag-dan sv. Ante, koji je ujedno

Dan grada, ali i za proslavu

20. obljetnice vojno-redar-stvene operacije Oluja. Do-voljno povoda da razgovara-mo s 35-godinjom diplomi-ranom ekonomistom Josipom

Rimac, koja ve trei uzasto-pn mandat, obnaa dunost

kninske gradonaelnice.

Pred nama je proslava blagdana sv. Ante, koji se ujedno slavi i kao Dan gra-da Knina. U Kninu je otvore-no 21 gradilite. Koliko e ih

biti zavreno do 13. lipnja, a koliko do 5. kolovoza?

elimo Metrovievu Povijest Hrvata vratiti iz Beograda u Knin

INTERVJU TJEDNA Josipa Rimac, gradonaelnica Knina, o tome to vlasti u Zvonimirovu gradu rade i to misle napraviti

Knin se priprema za blagdan sv. Ante, koji je ujedno Dan grada, ali i za proslavu 20. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja. Dovoljno povoda za razgovor s Josipom Rimac, koja ve trei uzastopni mandat obnaa dunost kninske gradonaelnice

na skulpturu spletom povi-jesnih okolnosti, izraena u

brakome mramoru, nalazi

u parkovnom paviljonu biv-ega kraljevskoga dvora na

Dedinju u Beogradu.

U Beograd je poznati ki-par svojedobno samo posu-dio ovu skulpturu izmeu

dva svjetska rata, dok se u

Hrvatskoj ne stvore uvje-ti za njegovu pohranu. Oni

su davno stvoreni, ali se kip

jo uvijek nalazi na Dedinju.

Uglavnom, nadamo se da e-mo naii na razumijevanje

srbijanskih vlasti te da e

one vratiti Metroviev kip

Povijest Hrvata u Knin.

Postali smo grad u kojem se vidi jasna budunost

to emo s kninskim gos-podarstvom? Debeljakov DIV zapoljava vie od 500 ljudi, i on je najvei gospo-darski subjekt u Kninu, no je li to dovoljno?

- Otvaranjem Veleuilita

je zaustavljeno raseljavanje

mladih ljudi iz Knina, omo-guen im je ostanak i ko-lovanje. Upravo smjerovi

poljoprivrede i stoarstva

kra, te prehrambena teh-nologija smjerovi su koji su

uvijek kroz povijest hrani-li i odgajali ovaj kraj. Nisu

nam davali puno anse. Go-vorili su da poljoprivreda i

stoarstvo ovdje nee zai-vjeti, pitali tko e to u ovim

krajevima raditi i predlaga-li da je bolje osnovati studij

informatike ili neki drugi

studij. Ali mi smo ponosni

na nau povijest i tradici-ju i drago mi je da smo kroz

jednu sinergiju veleuilta

s obiteljskim poljoprivred-nim gospodarstvima, podu-zetnitvom, oivjeli i moder-nizirali autohtone proizvode

ovog kraja.

Knin je 2005. godine imao 4000 nezaposlenih, ko-liko je danas ljudi bez posla?

- I tu je dosta napravljeno.

Knin danas ima 1600 ljudi

bez posla, od ukupno 15.500

stanovnika. Je li se moglo

bolje? Uvijek se moe bolje,

ali injenica je da iz godine

u godinu smanjujemo broj

nezaposlenih, i da je Knin

postao grad u kojem se vidi

jasna budunost. Naalost,

jo uvijek smo prometno izo-lirani i to ponavljam godina-ma, bez obzira tko je na elu

hrvatske Vlade. Nije za pro-metnu izoliranost kriva sa-mo autocesta, ona je na toj

trasi na kojoj je izgraena i

mijenjati se nee.

No, o izgradnji brze ceste

ibenik Drni Knin - gra-nica Bosne i Hercegovine go-vori se ve desetljeima, a od

pukih kazivanja nije se ma-knulo ni milimetra. Na na-u veliku alost, brza cesta

ibenik-Drni-Knin-granica

- Neke gradske promet-nice i komunalne zahvate u

Kninu emo dovriti do Da-na grada Knina, ali emo

ipak veinu zapoetog zavr-iti do proslave 20. obljetnice

vojno-redarstvene operacije

Oluja. Koja e, to odgovor-no tvrdim, biti velianstve-na!

Spomenik dr.Tumanu bit e izliven u bronci

Hoe li crkva Gospe Ve-likog Hrvatskog Krsnog Za-vjeta u Kninu biti potpuno ureena do 5. kolovoza?

- Budui da suraujemo

s Franjevakom privinci-jom Presvetog Otkupitelja

oko ureenja crkve Gospe

Velikog Hrvatskog Krsnog

Zavjeta, i pruamo joj logi-

stiku, koliko god moemo,

znam da e biti potpuno

ureena. Svi pristupni pu-tovi, okoli crkve, kao i ona

sama, bit e potpuno uree-ni, osim moda manjih sit-nica u samom interijeru, ali

to su detalji koji se u svakoj

crkvi, pa i u ovoj, stalno na-dopunjuju, poput primjerice

novih slika.

Za 5. kolovoza predvi-eno je i sveano otkriva-nje spomenika dr. Franji Tumanu. Oko spomeni-ka prvom hrvatskom pred-sjedniku, prije svega oko materijala od kojeg e biti

napravljen, bilo je dosta ra-sprava...

- Da, bilo je tu raznih ide-ja, pa i nekih nespretnih izja-va, no sve su dvojbe otklonje-

ne. U Kninu e biti otkriven

do sada najljepi spomenik

dr. Franji Tumanu, u to e

se svi uvjeriti 5. kolovoza. U

ovom razgovoru u otkriti

kninski spomenik prvom

hrvatskom predsjedniku bit

e izliven u bronci, a ne u ne-kom drugom materijalu.

Metrovieva elja nikad nije usliena

Svojedobno ste najavili turistiko brendiranje Kni-na i kao grada s kulturnim i povijesnim znamenitosti-ma - Arheoloki muzej, broj-ne katolike crkve u gradu i

okolici, pet ih je u Biskupiji,

tu je Kninska tvrava... Je-ste li zadovoljni uinjenim?

- Dosta smo napravili, ali

napravit emo jo vie. U

Kninu se nalazi sedam rije-ka, sve se ulijevaju u Krku,

tu je i slap Kri, i na tim po-tezima ureuju se izletita.

Prirodne su ljepote tako-er neto na emu se razvija

Knin, a planiramo urediti i

staze na Dinari, s koje puca

pogled na Knin i cijelu njego-vu okolicu. Takoer, sve vie

kolskih eksurzija i izletni-ka, ali i hodoasnika, dolazi

u Knin.

Dakako, svi putovi vode

i na Kninsku tvravu, koju

emo do kraja urediti u su-radnji s Muzejom grada Kni-na, ali i s Arheolokim mu-zejom.

Poznato je da je fra Luje Marun, utemeljitelj hrvat-ske nacionalne arheologije,

svojim radom zaduio i Knin

i cijelu hrvatsku povijest i

kulturu. No, svojim je djeli-ma Knin i Hrvatsku zaduio

i kipar Ivan Metrovi. Tu

emo snano pokrenuti ini-cijativu o prebacivanju Me-trovieve skulpture Povi-jest Hrvata iz Beograda u

Knin. Naime, zna se kako

Metrovieva elja da Po-vijest Hrvata, bude smjete-na ispred Muzeja hrvatskih

starina u Kninu, nikad nije

usliena, nego se original-

Josipa Rimac: Iz godine u godinu u Kninu smanjujemo broj nezaposlenih

ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Aktualno 5ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Aktualno 5

elimo Metrovievu Povijest Hrvata vratiti iz Beograda u Knin

INTERVJU TJEDNA Josipa Rimac, gradonaelnica Knina, o tome to vlasti u Zvonimirovu gradu rade i to misle napraviti

I zabrani ste i za direktoricu kampanje HDZ-a za parla-mentarne izbore. Vjerujete li da e HDZ osvojiti dvo-treinsku veinu u Saboru, kako je to u svibnju naja-vio Tomislav Karamarko?- Naravno da vjerujem! HDZ pobjeuje na parlamentar-

nim izborima, i to uvjerljivo.

Prilino ste sigurni?

- I vie nego sigurna! Da to ne vjerujem, ne bih se hvata-la ovog posla. Ali, vjerujem u HDZ, u ono to nudimo, kako

bi Hrvatska konano brzim koracima krenula naprijed.

HDZ e uvjerljivo pobijediti na izborima

H oe li tko od predstavnika srpske manjine, su-djelovati na proslavi 20. obljetnice vojno-redar-stvene operacije Oluje?- Vjerujem da hoe, kao i uvijek, od 2005. godi-ne, od kada sama kninska gradonaelnica. Jer i Hrva-ti i Srbi u Kninu dijele iste ivotne probleme, odrastaju,

koluju se i rade zajedno, i ovdje nema nikakvih podjela.

Pa, ni mi Hrvati, niti vlast kojoj se nalazim na elu, nika-da nismo izolirali Srbe u Kninu u niti ijednom segmentu

ivota. I to su prepoznali i kninski Srbi, ali i svi imbenici

iz meunarodne zajednice.

Hrvati i Srbi dijele iste ivotne probleme

BiH nije bila u planu naba-ve Hrvatskih cesta ni za ovu,

2015. godinu. No, na njenoj

izgradnji emo inzistirati, i

uiniti sve kako ova cesta ne

bi ostala tek na obeanjima.

Kako to mislite postii?

- Stalnim podizanjem gos-podarstva, prje svega razvo-jem obiteljskih poljoprivred-nih gospodarstava, jer takav

razvoj mora pratiti adekvat-ne prometnice. Mi ve u ovoj

situaciji vapimo za boljom

prometnicom, spomenuli

smo maloprije i DIV, dakle,

tu je i industrijska proizvod-nja, a sve skupa trai bolju

prometnu povezanost. No,

ja sam optimist, i mi emo

iz Knina svojim pozitivnim

uincima Vladu jednostav-no prisiliti da konano izgra-di brzu cestu ibenik-Drni-

Knin-granica BiH.

Vlada zakinula podruja od posebne dravne skrbi

Kakva je suradnja vas

osobno i HDZ-ove vlasti u

Kninu s aktualnom hrvat-skom Vladom po gospodar-skim pitanjima?

- Gledajte, ne bih bila ko-rektna kada bih kazala da

suradnja nije dobra. Naime,

svi Vladini programi i na-tjeaji na koje smo se javili,

su ili realizirani ili je u tije-ku njihova realizacija. Poje-dinano, s pojedinim mini-starstvima gledano, surad-

nja je obostrana, i tu nemam

velikih zamjerki. Pa, evo, i

u utorak, na sveanom obi-ljeavanju desete obljetni-ce Veleuilita Marka Ma-rulia, sudjelovao je i mini-star znanosti, obrazovanja i

sporta Vedran Mornar, te je kazao kako e njegovo mini-starstvo i dalje pomagati ra-zvoj Kninskog veleuilita,

najavivi konkretnu pomo

u opremanju studentskog

doma koji bi trebao biti za-vren poetkom nove aka-demske godine. No, pro -metna izoliranost Knina,

u kojoj sudjeluje ova Vlada,

a to vue i dosta drugih i-votnih, a pa tako i gospodar-skih segmenata, neto je na

to neemo i ne moemo pri-stati. Takoer, moja zamjer-ka prema Vladi je centrali-ziranje odluivanja, a time i

sredstava, to je eskaliralo

mini poreznim reformom.

U svemu tome, ova Vlada je

naroito zakinula podruja

od posebne dravne skrbi.

Ve trei mandat obna-ate dunost kninske gra-donaelnice. Kako biste sa-mi ocijenili svoje vladanje?

- Mislim da sam ispuni-la, ne samo svoja oekiva-nja, nego prije svega oeki-vanja svojih sugraana, koji

su me zbog toga i izabrali tri

puta za gradonaelnicu. I ja

im svojim djelovanjem i ra-dom stalno vraam.

Otvaranjem Veleuilita zaustavljeno je raseljavanje mladih ljudi iz Knina

6 Aktualno ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015.

estoki protest legalnih beraa i uzgajivaa smilja koji se nedav-no u munoj atmosfe-ri odigrao na Pakome mostu

u kontekstu napora da se spri-jei ilegalno branje besmrtne

biljke, koja je u samo godinu

dana zbog mogunosti brze i

dobre zarade poput opijuma

pomutila razum stotinama pa

i moda kojoj tisui preko noi

samoniklih beraa, sudei po

vienim uzavrelim strastima

i koliini prolivene ui, na

granici fizikog sukoba, usko-ro bi ljuti kamenjar Bukovice,

Dalmatinske zagore i dio pri-obalja, koji u naravi stoljei-ma reproducira iskljuivo si-romatvo, mogao poprimiti

obrise Kolumbije ili Eldora-da. I to s podijeljenim karteli-ma, obiteljima, naoruanim

plaenicima i svime onim to

je pridrueno svakom sukobu

u ouvanju brze i unosne zara-de, u ovom sluaju ouvanja

golog kamenjara kao prirod-nog stanita biljke koja surovi

kr pretvara u zlato.

Litra eterinog ulja 1400 eura

Paradoksalno ili ne, ali u

prilog spomenutoj tvrdnji sto-ji injenica kako je ovih dana

u predveerje sezone branja

ve sada definitivno najpo-pularnije biljke u Hrvatskoj

doslovno nemogue u dalma-tinskim poljoprivrednim apo-tekama ili sajmovima pronai

srp i kare kao osnovni alat za

branje. Jednako tako, oivjeli

su preko noi izumrli zanati

izrade drvenih dralica te su

ponovno upaljene vatre dav-no ugaenih kovakih radio-nica, sve pod motom kako bez

alata nema zanata, a time ni

zarade.

Ipak, da u ilegalnim ak-cijama boanski aromatini

miris smilja ili miris love

u htijenju brze i ilegalne zara-de donosi i nevolje, lako je pro-vjerljivo iz policijskih biltena

i slubene evidencije djelatni-ka Hitne pomoi na podruji-ma branja, ije evidencije la-ni biljee na desetke tekih

i krvavih fizikih obrauna

i unitavanja tue imovine.

Jer, ulog je velik, jednako kao

i zarada, a ona se, primjerice,

ove godine mjeri s 8 kuna po

kilogramu ubranog smilja,

dok litra proizvedenog ete-rinog ulja nakon destilacije

dosee iznos od 1400 eura, uz

opasku kako je isplata koope-rantima odmah.

Ipak, u cijeloj prii o lakoj

zaradi na branju imortelle

i prijeporima s ilegalnim be-raima ipak nadvlada dobro

koje se zrcali u injenica kako

su na plantaama smilja u Bu-kovici, koja se smatra najkva-litetnijim lokalitetom, ratne

traume brzo nadili domicilni

Srbi s pridolim OPG-ovima i

zadrugama hrvatskih brani-telja koji se nerijetko javljaju

kao kooperanti, dok su neke

braniteljske udruge otile ak

i korak dalje u finalizaciji, pla-smanu i marketingu gotovih

proizvoda. U tu je svrhu u se-lima Bukovice ovih dana izni-mno ivo. Berai stiu iz cijele

Hrvatske. Trae se smjetaj,

hrana, ire se poznanstva,

raaju prijateljstva i sklapa-ju budui poslovi.

I sve tima. Sve je uredno i

po zakonu uz obostrano zado-voljstvo i korist. Jednako ta-ko u ouvanju svojih privat-

Uskoro e berba i ako me pitate uvam li plantau, odgovor je: uvam, ak i nou. Naravno, nemam oruje, ali sama prisutnost dovoljna je da se mnogobrojni ilegalni berai sprijee u svojim nakanama, pri emu imamo i odlinu suradnju s policijom - kae nam Marko Macura, jedan od mjetana Kistanjaeljko HULJEV

Zbog skupocjena smilja Bukovica postaje eldoradoBRZA I ODLINA ZARADA Najpopularnija biljka u Hrvatskoj surovi kr pretvara u zlato

nih posjeda doslovno su pre-ko noi na mnogim terenima

popravljeni suhozidi. iste se

pristupni putevi, draa, kao i

nerijeeni imovinskopravni

odnosi, sve u obrani i legali-zaciji donedavno prokletog

kamenjara koji se danas br-zom kultivizacijom polako, ali

sigurno pretvara u pomno u-vane plantae stotine tisua

posaenih sadnica arobne

biljke za iji se destilat u ko-liini od samo jedne kante za-premine 20 litara moe kupiti

solidan BMW.

Zatita od najezde ilegalnih beraa

- Ako se radi po zakonu

i s pravim ljudima, tada je

uspjeh zagarantiran - kazao

nam je Milivoj Macura, vo-ditelj uzgoja i prerade smi-lja tvrtke Smilje j.d.o.o. u

objektu novootvorene moder-

ne destilerije Smilje u zase-oku Macure nadomak Kista-nja, u iji je projekt investira-no dva milijuna kuna. - Ovo je

pionirski korak koji e u krat-kom vremenu preobraziti ovaj

kraj iz siromatva u blagosta-nje - odrjeit je Macura. - Ta-koer, osim ove destilerije, u

kratkoronom planu razvoja

imamo izgradnju dviju mini

destilerija na naim otocima

Hvaru i Brau. to se tie sa-mih terena, ovog trenutka na

osnovi koncesije s Hrvatskim

umama gospodarimo na po-druju Drnia, ibenika, Pu-le, Senja i Crikvenice te kao

raritet i ogledni primjer dalj-njeg poslovanja imamo prvi i

jedinstveni plantani nasad

smilja u Bukovici s pola mi-lijuna sadnica na ukupno 14

parcela i jo dodatnih 200 ti-sua sadnica kod naih koope-ranata - pojasnio nam je Ma-

Pogon destilerije smilja u Macurama kod Kistanja

Milivoj Macura, voditelj otkupa i prerade smilja

Jedna od plantaa smilja kooperanata kod Kistanja u Bukovici

ELJ

KO H

ULJ

EV

ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Aktualno 7ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Aktualno 7

POSJETITE NAS NA ADRESI TRG KRALJA TOMISLAVA 35 U SKLOPU POSLOVNICE FINA-e Oekuje vas najsuvremenija i najraznovrsnija ponuda financijskih proizvoda i usluga namijenjenih graanima

u radnom vremenu od ponedjeljka do petka od 8 do 14 sati te subotom od 8 do 12 sati.

SVIJET MOGUEG.

PRIVREDNA BANKA ZAGREB

OD SADA I U DRNIU!

Zbog skupocjena smilja Bukovica postaje eldoradoBRZA I ODLINA ZARADA Najpopularnija biljka u Hrvatskoj surovi kr pretvara u zlato

cura, te istaknuo kako je za-poslenje u tvrtki pronalo 25 radnika.

Voditelj nam je potom na samom terenu pokazao mini plantae smilja kapaciteta 5-7

tisua sadnica, od ije je ubra-ne koliine potrebno 800 kilo-grama sirovine da bi se u de-stilaciji izvukao kilogram ete-rinog ulja.

- Evo, to je budunost ovog

kraja. Mini obiteljska parce-la koja u dva branja moe da-ti neto iznad 4 tone ubranog

smilja, to je uz minimalna ulaganja i rad dostatni kapi-tal od kojega primjerice jedna obitelj moe platiti sve svoje

godinje reije, to je ujedno i

nain da se smilje zatiti i ou-va od najezde ilegalnih beraa

i unitavanja stanita.- Imam posao i sadnja mi-

ni plantae od sedam tisua

stabljika smilja doe mi kao

razonoda za cijelu obitelj - ka-zao nam je Marko Macura, je-dan od mjetana Kistanja i naglasio:

- Uskoro e berba i ako me

pitate uvam li plantau, od-govor je: uvam, ak i nou.

Naravno, nemam oruje, ali

sama prisutnost dovoljna je da se mnogobrojni ilegalni be-rai sprijee u svojim nakana-ma, pri emu imamo i odlinu

suradnju s policijom. Dio pogona destilerije vrijedne dva milijuna kuna

8 Aktualno ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015.

Marina JURKOVINIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX

Redakciji ibenskog li-sta obratili su se sta-nari Ulice brae Poli-a u ibenika nezado-voljni dinamikom ureenja

te ulice. Danima se, tvrde u svom dopisu, ne nastavljaju radovi na ureenju i asfalti-ranju Polieve koji su zapoe-li jo u travnju.

- Rok za zavretak radova

bio je 1. lipnja, a posao ni izda-leka nije gotov. Vodovod je odradio svoj zadatak oko pri-kljuaka i nije nam jasno to

se dogaa. Zato radovi stoje?

Zato se cijeli proli tjedan ni

jedan radnik nije pojavio na gradilitu? Pribliava se 15.

lipnja, kada se, prema komu-nalnom redu, ne smiju izvodi-ti ovakvi radovi sve dok tra-je turistika sezona. Pitamo

se hoe li naa ulica doeka-ti jesen neureena i neasfal-tirana. Ne moemo do svojih

garaa, ne moemo ulicom

normalno hodati ni pjeice, a nekoliko kuanstava ivi

od iznajmljivanja apartma-na. Kako e iznajmiti svoje

turistike kapacitete? Ovo vi-e nema smisla. Molimo vas da obiete Ulicu brae Poli-a i uvjerite se da na gradili-tu nema nikoga i da radovi ne napreduju. Zahvalni smo

Gradu ibeniku i posebno gradonaelniku eljku Bu-riu koji je ispunio svoje obe-anje da e naa ulica doi na

red za ureenje koje e biti fi-

nancirano iz gradskog prora-una. Ipak, eljeli bismo da se

to prije normalizira ivot u

ovoj ulici i nadamo se da ne traimo previe - zakljuuje

se u pismu koje potpisuju ne-zadovoljni stanari.

Doista, u Polievoj nismo

zatekli zaposlenike tvrtke

igra kop kojoj su povje-reni radovi na sanaciji kol-nike konstrukcije u vrijed-nosti 224.735 gradskih pro-raunskih kuna. Nije bilo ni

zaposlenika Vodovoda i od-vodnje koji su ureenje Po-lieve iskoristili za svoj dio

posla vrijednog 30 tisua ku-na, a rije je o postavci novih

vodovodnih instalacija. Dio Polieve posut je krupnim

ljunkom i mjestimino po-ravnat, no jo je puno posla

Izvoa je probio rok, a radnika danima nema na gradilitu

UPALJEN ALARM Stanari Ulice brae Polia u ibeniku nezadovoljni dinamikom radova ureenja te ulice

pred izvoaem. Neke su di-onice posve razrovane, pri-mijetili smo i hrpe ljunka i rubnika koji tek ekaju po-stavljanje. Iz gradske uprave

ibenika stoga smo zatraili

odgovore na dva pitanja: za-to su radovi prekinuti i kad e biti nastavljeni.

Prema rijeima Mira Lu-cia, proelnika gradskog

Upravnog odjela za komunal-ne poslove, radovi su se pro-longirali za nekoliko dana jer

je bilo problema s instalacija-ma, odnosno starim priklju-cima.

- Uoi prolog vikenda

predstavnici Komunalnog odjela razgovarali su s izvo-aem radova, te bi radovi

trebali biti gotovi za nekoli-ko dana - rezimirao je Luci.

ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Oglas 9ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Oglas 9

10 Aktualno ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015.

Zvui kao u prii, ali ni-je pria nego iva istina koja se desila u Zagori, u ivkoviima, na pola puta izmeu ibenika i Drni-a - Nevenka ivkovi sama

tri vuka otjerala! uvala je

na Dajinom podu ovce, stado

veliko ta janjaca ta ovaca

njih 50 kad su u njih uletjela

tri vuka. Veliki, sivi, stoji sva-ki ki ovca! Al nije se Nevenka

pripala, ne, nego je odmah po-ela akati odnosno vikati na

vuka.

Pripa se od akanja- Sria je i moja i njihova

ta su ovce sve utekle u jednu

stranu, pa kad sam ja zavika-la, a ova dva ostala na istini,

odmah su utekla. Ovaj trei je

uvatija ovcu i sta je potezat, al

je isto pustija i uteka. I on se

pripa od moje vike i akanja...

pria nam Nevenka, koja samo

odmahuje rukom na pitanje

je li se i ona pripala. Dakue

da je, zvirka je to, al jopet ni-je ni obanica koja brani svoje

stado za podcijenit, pa nije ona

to za vuka gojila da bi mu svoje

trude tek tako, na pladnju, po-klonila. Sve u svemu, hrabra

ivkovika spasila je svoju ov-cu koja e izgleda preivjeti

vuji atak. Cijeli dan je bila u

oku, slabo je i nikako pasla, a

sad se ve okopertala i mo-gla bi se kapulat.

Je li ovo prvi put da vam je

napalo ovce, pitamo a Neven-

Zdravko PILINIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX

Nevenka ivkovi vikom otjerala tri vukaPRAVA STRKA U ivkoviima, na pola puta izmeu ibenika i Drnia

Meunarodna ekipa iaa ovaca okupila se i ove godine na Kornatima

Pomo posljednjim mohikancima

P ria koju je svojim dolaskom zavrtio sa-da ve bivi ravna-telj NP-a Kornati Robert Bobinac, a glasi da

Kornati nisu samo raj za na-utiare ve imaju i svoju du-u, ljude i tradiciju, nasta-vila se i ove godine. Naime,

da dobar obiaj pomaganja

Kurnatarima u stribi ova-ca ne bi nestao odlaskom jed-nog ovjeka, pobrinuli su se

djelatnici Parka voeni v.d.

ravnatelja Markom Turi-novim. Mora u Kurnate do-vesti veterinare sa svom nji-hovom opremom jer ovcama

treba izvaditi krv, nalijepiti

markice...

Najprije su parkisti

pristali u uvalu Stiniva u

pomo brai Lovri, Ivanu

i Mili, koji glase za najvee

kornatske stoare, gdje ih

je doekala impresivna me-unarodna ekipa. U pomo

Lovriima doao je i ove go-dine stari poznanik Kurna-tara, Slovenac Primo Kri-

Mande TURINOV- JEINA elj. I sam stoar, Primo je doveo i nekoliko svojih prija-telja jer zna kako je svaka ru-ka dobrodola u ovom poslu.

Osim toga, kae, veliko mu je

zadovoljstvo pomagati po-sljednjim mohikancima, ka-ko on zove kornatske stoare,

i uz posao gutati u kupanju

u moru jedinstvene ljepote i

bistrine. Za Primoem je do-slovce doletio i Velanin Ge-orge Geraint, koji je prole go-dine prvi put doivio stribu

ovaca u Kurnatima.

- Prvo je rekao da nee

moi doi, a onda je zadnji

dan javio da stie sutra u

Split i da ga ekamo dodao

je Primo o Georgu, to je sa-mo jo jedan dokaz da se na

Kornate vraa svatko tko ih

ima prilike bar jednom osje-titi.

Druina je sutradan ot-plovila do kuja, otoia na-suprot vratima od Opata,

na ponavljanje gradiva u

pomaganju Kovaevima i

njihovim nasljednicima.

ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Aktualno 11ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Aktualno 11

Je li ovo prvi put da vam je napalo ovce, pitamo, a Nevenka kratko odgovara osmi!: - U desetom misecu prole godine jednu mi je naklalo, a jednu izilo, samo su glava i papci od nje ostali. Al nije samo meni. Eto, prije 15 - 20 dana susidu mi je isto tako odnilo jednu ovcu, nije ni primijetija dok nije doa kui pa ih pribrojija i vidija da jedna fali

Nevenka ivkovi vikom otjerala tri vukaPRAVA STRKA U ivkoviima, na pola puta izmeu ibenika i Drnia

FINALE IZBORA Europska destinacija izvrsnosti na nacionalnoj razini

Grad Drni meu pet najbolje ocijenjenih destinacija

G rad Drni naao se meu pet destinacija koje su ule u posljed-nji krug izbora za Eu-ropsku destinaciju izvrsnosti

(EDEN) za 2014./2015. godinu

na nacionalnoj razini, to je

velik uspjeh s obzirom na to

da je i konkurencija bila ve-lika. Naime, Hrvatska turi-stika zajednica objavila je u

oujku javni poziv za izbor na-cionalnog pobjednika za Eu-ropsku destinaciju izvrsnosti

na temu Turizam i lokalna

gastronomija, na koji se pri-javilo 20 upanija i Grad Za-greb. Turistika zajednica

ibensko-kninske upanije

kandidirala je grad Drni, pa

je sve odraeno u suradnji s

tamonjim TZ-om i Gradom

Drniom.

U finalni krug, osim grada

Drnia, uli su Daruvar - Bje-lovar - Garenica, Gornje Me-imurje, grad Buzet, te Sri-jem i Slavonija, a pobjednik

e biti poznat u ponedjeljak,

15. lipnja, u 13 sati.

U jednom od zagrebakih

hotela svaki e kandidat odr-ati power point prezenta-ciju destinacije u trajanju od

petnaest minutna, koja tre-ba obuhvatiti sve najvani-je informacije vezane uz tu-rizam i lokalnu gastronom-sku ponudu. Uz to, kandidati

e pripremiti mali tand i na

Katarina RUDANNIKA STIPANIEV/CROPIX

njemu prezentirati enoloke

i gastronomske specijalite-te, te promotivni materijal

vezan uz gastroponudu svo-je destinacije. Prema raspo-redu, grad Drni e se pred-staviti u 11.30. Posljednje pri-preme su u tijeku, doznajemo

u Turistikoj zajednici grada

Drnia.

tand s izvornim proizvodima

Uzbueni smo i pomalo

nestrpljivi, ali smo ve defini-rali to emo izloiti od hra-ne i pia na tandu. Sve su to

nai autohtoni proizvodi: dr-niki prut, sir iz miine, ov-ji i kravlji tvrdi sir, janjeti-na, kruh ispod peke, fritule,

maslinovo ulje, vina od au-tohtonih sorti, likeri, bade-mi i ostali proizvodi drniko-ga kraja rekla nam je Josi-pa upi, direktorica drnike

Turistike zajednice. O tomu

to bi pobjeda i titula Europ-

ske destinacije izvornosti na

nacionalnoj razini za Drni i

upaniju znaila, suvino je

govoriti.

Naime, pobjednika desti-nacija na nacionalnoj razini

dobiva naziv Europska de-stinacija izvrsnosti i osim

na mrenim stranicama Hr-vatske turistike zajednice,

promovira se i preko strani-ca Europske komisije i Eu-ropske komisije za putovanja.

Nadalje, svih pet destinacija,

pobjednika i etiri destina-cije finalista, predstavljaju

se kao primjeri dobre prakse

na europskoj razini, te ih se

poziva da se pridrue europ-skoj mrei destinacija koje

promoviraju odrive oblike

turizma. Recimo i to da ra-zvoj ovog projekta podupire

Europska komisija, koja ga

je i pokrenula 2006. godine i

jo uvijek igra kljunu koor-dinacijsku ulogu.

ka kratko odgovara osmi!

- U desetom misecu pro-le godine jednu mi je naklalo,

a jednu izilo, samo su glava i

papci od nje ostali. Al nije sa-mo meni. Eto, prije 15 20 da-na susidu mi je isto tako odnilo

jednu ovcu, nije ni primjetija

dok nije doa kui pa ih pribro-jija i vidija da jedna fali. Naa

je iza smrike ono ta je od nje

ostalo, cilu je izilo. Velika je go-ra u brdu, velike smrike, pa se

vuk lako priulja i odnese ta

mu triba veli nam Nevenka

ivkovi koja je, kao i svi dru-gi, itala procjene strunjaka

kako je broj vukova u upaniji

u opadanju, i kako ih trenutno

nema vie od 40. No, i taj je broj

sasvim dovoljan da stoarima

- kojih je iz dana u dan sve ma-nje - napravi tete.

Naklana 250, zaklana 500 kuna

A da su stado Nevenke iv-kovi napali ba vukovi, a ne

opor divljih pasa, lutalica, a-gljeva ili kakve druge zvjera-di kakve po pustoj zagori ne

fali, potvrdio je po ozljedama

i ugrizima na ovci i Ivica u-pe, ovlateni vjetak Uprave

za zatitu prirode, za nakna-du tete od zatienih velikih

zvijeri. Vuji su zubi u pitanju.

Zakon kae da u tom sluaju

vlasniku naklane, tee ranje-ne ovce pripada dravna na-knada od 250 kuna, a ako je

usmrena, onda duplo 500

kuna.

12 upanija ibenski list etvrtak, 11.6.2015.upanija

Kompleks soba u bavama dovrit e se do kraja lipnja

TURIZAM U PROMINI Pilipovi dvori u Razvou nude inovativni sadraj

Turistiki kompleks sastavljen od ogromnih vinskih baava u kojima su ureene spavae sobe s kupaonicom, nudi sadraj za koji ve postoji zanimanje potencijalnih gostiju

Katarina Rudan

Desetu godinu za-redom na glavnoj pirovakoj plai Loli vijori se Pla-va zastava. Prije nekoliko

dana zastava je podignu-ta uz intonaciju dravne

himne Lijepa naa, a uz predstavnike Opine i Tu-

ristike zajednice Pirovac,

sveanosti su bili nazoni

i uenici tamonje osnov-ne kole. Oni su se, u sklo-pu projekta areni cvijet

za ljepi svijet, prikljuili

akciji ienja obalnog po-jasa plae Loli.

- I ove se godine moe-mo pohvaliti Plavom za-stavom koja se zavijori-

la na glavnoj pirovakoj

plai Loli po 10. put, a

u sklopu programa Plave

zastave se jo vie obve-zujemo da sauvamo pri-rodne resurse za budue

generacije to upravo i i-nimo, rekao je tom prigo-dom zamjenik naelnika

Ante ubri, koji je zasta-vu i podigao.

Na Loliu i ove sezone vijori se Plava zastava

Ovako e izgledati ureena plaa Starine

Marina JURKOVINIKA STIPANIEV/CROPIX

N ajkasnije do kraja ovog mjeseca Marko Duvani, vlasnik i osniva Obiteljskog poljoprivrednoga gospodar-

stva Pilipovi dvori otvo-rit e u Razvou, selu u pro-minskoj opini, inovativni

turistiki sadraj kakvog

nema, ne samo u ibensko-

kninskoj upaniji, ve i u

cijeloj Hrvatskoj. Rije je o

svojevrsnom turistikom

kompleksu sastavljenom od

ogromnih vinskih baava u

kojima su ureene spavae

sobe s kupaonicom. S obzi-rom na to da je est od osam tih baava zapremine 42 ti-sue litara, dok su preostale

dvije neto manje, pa stoga i

90.000 kuna za nerazvrstane cesteOpina Pirovac prijavila se i na natjeaj Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja i dodijelilo joj je 90.000 kuna za ureenje nerazvrstanih cesta.- Cilj ovog programa je poticati razvoj i unaprjeenje komunalne infrastrukture to e pridonijeti veoj kvaliteti ivljenja stanovnika. Odluku o rasporeivanju i koritenju sredstava Ministarstvo graditeljstva donijelo je u veljai, a opine i gradovi mogli su svoje projekte predlagati do oujka. Projekt e biti realiziran na jesen, nakon prestanka zabrane izvoenja radova za vrijeme turistike sezone.

Katarina Rudan

N akon vie od pede-set godina bavlje-nja turizmom ko-nano smo na pra-vom putu da kompletiramo

dokumentaciju ureenja

plae Starine kao osnov-noga pirovakog turisti-kog resursa - izjavio nam je

Ivan Gulam, naelnik Op-ine nakon to je Ministar-stvo turizma donijelo odlu-ku o dodjeli 280.000 kuna

nepovratnih sredstava iz Programa Fonda ta razvoj

turizma u 2014. godini za

projekt Izrada projektne

dokumentacije ureenja

plae Starine.

- Privatni iznajmljivai

godinama su ulagali u svo-je objekte, ali esto nisu bili

konkurentni zbog plae ko-ja ne nudi gotovo nikakve

sadraje. Ulaganja u plau

Starine su stoga doista pri-oritetna, a tematskim ure-

enjem tog prostora raste-retit e se i plaa Loli. Na-ime, konanim ureenjem

plau Loli elimo brendi-rati kao urbanu plau koja

e cjelokupnim dnevnim i

veernjim programom biti

okrenuta mlaoj populaci-ji. S druge strane, ureena

plaa Starine bila bi tzv. re-lax zone i programom i sa-drajem vie usmjerena na

obitelji s djecom i starijoj

populaciji - kae Gulam.

Podizanje kvalitete

Gulam podsjea da je

odluka o poetku realiza-cije projekta plae Starine

donesena na prvoj sjednici Turistikog vijea u ovom

sazivu, ije je predsjednik

po funkciji.

- S obzirom na to da je te-meljni pravac razvoja opi-ne turizam, uz luku nauti-kog turizma na iji poetak

gradnje smo dugo ekali, a

ona e ubrzo poeti s radom,

izuzetno je vano i ureenje

plaa. Ureenje obalnog po-jasa plae Starine je prepo-znat kao jedan od kljunih

projekata turistike ponu-de, a cilj projekta je podi-zanje kvalitete turistikih

usluga, ouvanje i zatita

okolia te podizanje razine

kvalitete ivota na tom po-druju. Ureenim obalnim

pojasom dodatno e se ople-meniti i dio mjesta u kojem

se nalaze brojni apartmani.

Vjerujemo da e Ministar-stvo turizma i kroz budue

natjeaje za dodjelu nepo-vratnih sredstava podra-ti zavretak ovog projekta

- zakljuuje Gulam.

U meuvremenu Opina

je izradila i posebnu geodet-sku podlogu, napravljeno je

idejno rjeenje plae Stari-ne, a odobrena sredstva bit

e dostatna za izradu uku-pne projektne dokumenta-cije. Naglasak e biti na po-veanju planog prostora

jer je to veliki problem.

Idejno rjeenje pirovake plae Starine

ibenski list etvrtak, 11.6.2015. upanija 13ibenski list etvrtak, 11.6.2015. upanija 13

Kompleks soba u bavama dovrit e se do kraja lipnja

TURIZAM U PROMINI Pilipovi dvori u Razvou nude inovativni sadraj

spojene u jednu cjelinu, go-sti e imati na raspolaganju

sedam soba.

Kako smo uli od Duvan-ia, realizaciju projekta je

prije tri godine prepoznalo

i Ministarstvo turizma na-gradivi ga sa stotinu tisu-a kuna nepovratne potpo-re te potom i Hrvatska ban-ka za obnovu i razvitak koja

je odobrila kredit. Bave su

kupljene od Dalmacijavina,

no ni njihov transport, ni

sastavljanje nije bilo jedno-stavno. Svaku je od baava,

naime, trebalo rastaviti, a

duice oistiti i numerirati

kako bi se ponovno sastavi-le na mjestu gdje e, umjesto

uvanja vina, ubudue slui-ti posve novoj svrsi.

- U tijeku su zavrni ra-dovi. Postavljaju se kamene

ploe oko bazena i ureuje

pristupni put i parkiralini

prostor. Nadam se da e po-sao biti obavljen u roku jer

ne nedostaje zanimanja po-tencijalnih gostiju - zadovo-ljan je Duvani.

Nema posjetitelja OPG-

a Pilipovi dvori koji se ni-je fotografirao na prozori-u sobe od bave, pa je vla-snik za tu namjenu i uredio

i opremio luksuznim starin-skim namjetajem jednu od

baava. Sada su na redu i

ostale. Oprema i mobilija ne-e se puno razlikovati, tek u

uzorku posteljine i ploica-ma kupaonica.

- Izmeu baava uredit e-mo i klupski prostor za po-sjetitelje te malu recepciju.

Hrana i pie gostima e se,

po elji, posluivati u Pili-povim dvorima, a moi e

uivati i u obilasku vinogra-da i prirodnih ljepota te po-vijesnih znamenitosti koji-ma obiluje ovaj kraj - kazao

je Duvani.

14 upanija ibenski list etvrtak, 11.6.2015.dr

nik

i am

arco

rd Nije bilo nikoga u Drniu kome se ante ne bi javijo

PIE

U

RO P

ERLI

Bude mi puno a kad god se trevi sluaj da ti

umre neko drag. More bit da ti taj nije nita u

rodu, ali je resta skupa s tobon, skupa s gradon,

bijo dobar ovik i onda nesta.

Poetkon ovoga miseca, ba 1. estoga, umra

je Ante Vuki u 62. godini ivota. Kad to reen,

malo ko e znat o kome je ri. A kad spomenem

njegov nadimak, PA U, onda e svima bit jasno.

A ri je o jednom dobrom oviku, oviku ta je

ima zdravstvene probleme i nije moga isto go-vorit. Zato je i pata uta za njega bila PA U i

zato je on za sve nas osta PA U. Nije mogao po-haati kolu ve je odrastao tu, u mistu, uz nas,

njegove vrnjake. Bio je nadasve dobre naravi,

isti Drnianac, zaljubljen u veinu stvari ka i

mi svi ostali, u sam grad, u DOK-a, u Poljanu,

u kafie. A njegov aa, kako ga je Ante zvao,

tata Mate, oboavao je svoga sina i bijo na njega ponosan. Nije bilo nikoga u Drniu kome se An-te ne bi javijo. Nije znao na sat i svaki put kad bi

me vidijo, pita bi kolko je sati. Nije nikud urijo,

ni na kakav sastanak, ali ga je inilo sretnim sa-znanje kolko je sati. Uvijek je u depovima ima

hrpu papiria s podacima koji su samo njemu

bili vani iz ko zna kojeg razloga.. Karakteri-stina lika, postao je pomalo konstanta u opoj

drutvenoj razglednici ivota u Drniu.

Prvi ivotni udarac koji je doivijo bila je

smrt tate Mate. Dugo se Ante nije oporavijo od

tog oka. esto smo ga viali, ak i u rano jutro,

kako ide na groblje s kiticom cvijea kod svoga

Mate. Kao da je s Matom izgubio glavnu potpo-ru, svoj najvri oslonac. Ostao je sam s ma-mom Cvitom. A i Cvita, slaba zdravlja, uskoro

je umrla. Ante je opet ostao sam. Koliko je mo-gao, uvijek je uzimao ono to bi mu ivot nudio.

Nudio mu je malo. esto je to bila samo jedna

piva, kutija Marlbora ili neto slino. Kad god

bih ga vidijo kako naizgled besciljno luta, imao

sam osjeaj da ipak traga za svojim nikad pro-naenim zrncem ljubavi i njenosti. Bio bi sav

sretan o blagdanu svetog Ante, svoga imenjaka.

Tu radost uvijek bi podijelijo s nama koje je mo-gao zvati Godino ! Samoa je napravila svoje i

Ante je zavrio u Domu. Sve elementarno imao

je pri ruci, osim injenice da nije u Drniu, da

ne gleda DOK-a da ne sree itav ivot poznata

lica. Takvi ljudi poput Ante, rekli bi neki, margi-nalci na drutvenoj sceni, postanu naprosto dio

gradske due, postanu zatitni znak grada i sro-de se s njim. Ante je bijo izuzetno blaga i krotka

narav. Zato i ne iznenauje ok i nevjerica kad

smo uli da je umro. Plava osmrtnica i dragi

lik. Na sahrani je bilo nebrojeno ljudi. Gotovo

itav Drni preselio se tih trenutaka na Gradsko

groblje. Klapa Drni mu je pjevala, a Imotska li-mena glazba svirala. Dok su zvuci Tiine od-zvanjali kronjama, zastale su i ptice sa svojim

pjevom. Kao da su bile svjesne da stie jo jedna

ptica nebeska.

I upnik Petar, vidno ganut, toplo i van proto-kola, govorio je o Anti, o ivotu, o mukotrpnosti

odrastanja usprkos hendikepima, ali i o ivotu u

vjeri u skladu s njegovim mogunostima.

Svi gradovi imaju svoje ljude poput Ante. Ne-kakvim slubenim mjerilima gotovo beznaaj-ni, ali svojim ljudskim sadrajem naprosto neza-obilazni. Antinom smru Drni je izgubio jedno

od svoji znamenja. PA U-a vie nema. Ostat e

samo legenda o ovjeku i jednom samozatajnom

ivotu. Ostat e i njegova uvena uzreica, ma

to se desilo: Bobo! (Dobro)

Neka njegova napaena dua makar na onom

svijetu poiva u miru!

Nik

A S

tipA

Ni

ev/C

ROpi

X

PLIJENI PANJU Nedjeljka Jurin, travarka i nutricionistkinja, na Mediteranskoj trnici izloila svoje glinene kuglice

Koritenje je jednostavno ako znate ili slutite da bi vam neka hrana mogla izazvati neugodnosti sa garavicom, a ne moete joj odoljeti - nakon obroka popijte s vodom kuglicu ili dvije i uivajte u jelu bez ikakve bojazni

Zemljane pilule: Glina s dalmatinskom kaduljom lijei eludac!

Izmeu stolova koji su se savijali pod raskonim asortimanom proizvoda talijanskih kobasiara i sirara na ovogodinjoj Medi-teranskoj trnici u sklopu fe-stivala Okusi Mediteran, pa-nju je plijenio tand OPG-

a Nedjeljke Jurin iz Kuita s Peljeca, diplomirane fi-toterapeutkinje, travarke i

nutricionistkinje. Gospoa

iji je pradjed iz Primote-na doselio na Peljeac naj-poznatija je po svojim lini-jama prirodne kozmetike od

ljekovitoga mediteranskog

bilja, no povod da razgova-ramo ovaj put bio je usko

vezan uz prehranu i jedno u

nas neuobiajeno sredstvo

za otklanjanje i prevenciju

probavnih smetnji: kugli-ce od gline obogaene ete-rinim uljima upakirane u

teglice s oznakom Hrvatski

otoni proizvod, kao i vei-na asortimana OPG-a Ne -djeljke Jurin. Koritenje je

jednostavno ako znate ili

slutite da bi vam neka hrana

mogla izazvati neugodnosti

sa garavicom, a ne moete

joj odoljeti - nakon obroka

popijte s vodom kuglicu ili

Branimir PERIANikA StipANiev/CROpiX

NEPOVRATNA SREDSTVA Opina Tisno za projekt Muzeja brodogradnje u Betini od Ministarstva turizma dobila 800.000 kuna

Osim 800.000 kuna koje smo dobili od Ministarstva turizma, dodijeljeno nam je za ovaj izuzetno vaan projekt 1,3 milijuna iz Ministarstva regionalnog razvoja i eU fondova, te 600.000 kuna iz Ministarstva kulture, plus 236.000 kuna za projektnu dokumentaciju - kazao nam je naelnik ivan klarin

Sveano otvaranje muzeja 14. kolovoza

M eu 54 hrvatska projekta, pet je s podruja iben-sko-kninske upa-nije koja su dobila nepovrat-na sredstva od Ministarstva

turizma u ukupnom iznosu

od 1.780.000 kuna, o emu je

vijest stigla poetkom lipnja.

upanija je dobila 200.000 ku-na za izradu Master plana tu-rizma, Vodice 100.000 kuna za

projekt Kua umjetnosti na

vodi, Opina Kistanje 400.000

kuna za izgradnju Centra za

posjetitelje u Nacionalnom

Katarina RUDANNikOLiNA vUkOvi-StipANiev/CROpiX

parku Krka, Opina Pirovac

280.000 kuna za izradu projek-tne dokumentacije za plau

Starine, dok je najvei iznos

800.000 kuna dodijeljeno Opi-ni Tisno za rekonstrukciju po-stojee graevine Muzeja bro-dogradnje u Betini.

Novac, koji je osiguran u dr-avnom proraunu za 2015.go-dinu, u razdjelu Ministarstva

turizma, aktivnost Fond za tu-rizam razvoj turistike infra-strukture i ouvanje turistike

resursne osnove, svima je do-bro doao. Kad je rije o Muze-ju brodogradnje u Betini, to ni-su prvi nepovratni novci koje je

Opina Tisno za taj projekt do-

bila iz dravnog prorauna, pa

naelnik Ivan Klarin ne skriva

zadovoljstvo.

Vrijednost projekta 4,5 milijuna kuna

- Osim 800.000 kuna koje

smo dobili od Ministarstva tu-rizma, dodijeljeno nam je za

ovaj izuzetno vaan projekt 1,3

milijuna iz Ministarstva regi-onalnog razvoja i EU fondova,

te 600.000 kuna iz Ministar-stva kulture, plus 236.000 ku-na za projektnu dokumentaci-ju. Ukupni trokovi izgradnje

i ureenja Muzeja brodograd-nje iznose oko 4,5 milijuna ku-na, pa smo ostatak osigurali u

prorauna opine Tisno, ka-zao nam je naelnik Klarin

i najavio sveano otvaranje

Muzeja u Betini za 14. kolo-voza.

Stoljetna tradicija be-tinske brodogradnje bit e

smjetena u kamenoj kui

staroj vie od 500 godina, u

sreditu Betine, na povrini

od oko 200 metara etvornih,

na tri etae, a projekt za mu-zej je izradio ibenski arhitekt

Tomislav Krajina. Betinska gajeta bit e sredinji ekspo-nat muzeja, a poseban nagla-sak stavljen je na multimedi-ju pomou koje e se priati

prie o toj bogatoj tradiciji.

ibenski list etvrtak, 11.6.2015. upanija 15ibenski list etvrtak, 11.6.2015. upanija 15

SKRADIN Trg Male Gospe18.6.2015. 21 h - 70 kn

Powered by

CROATIA TICKETS >www.croatia-tickets.com

Ne ekaj u redu, kupi na webu!

Ulaznice

bez dod

atnih na

knada!PLIJENI PANJU

Nedjeljka Jurin, travarka i nutricionistkinja, na Mediteranskoj trnici izloila svoje glinene kuglice

Zemljane pilule: Glina s dalmatinskom kaduljom lijei eludac!

dvije ovih zemljanih pilula i uivajte u jelu bez ikakve

bojazni, objanjava Nedjelj-ka Jurin.

Lijek za sve bolestiGlina izmijeana s eteri-

nim uljima, poput kaduljina

ne samo to na sebe vezuje

viak eluane kiseline, ve

oslobaa i od toksina koje

svakodnevno unosimo hra-nom, piem, zrakom Po -red toga, glinom se postie i

lunatost organizma, to je

jedan od vanih preduvjeta

zdravlja. Za ovaj proizvod

Nedjeljka Jurin dobila je

Zlatnu medalju za inovaciju

na sajmu Agro arca koji pri-reuje Udruga inovatora Hr-vatske, a dvije godine prije

zlatom je ovjenana i njezi-na inovativna linija kozme-tike od ljute narane, agru-ma karakteristinog za du-brovaki kraj.

- Konzumacija i openito,

uporaba gline za lijeenje u

europskoj se kulturi davno

izgubila, ali u Kini, a naro-ito Indiji, jedan je od naj-znaajnijih lijekova tradi-cionalne medicine. Najiri

slojevi naroda glinu i dalje

koriste za lijeenje gotovo

svih bolesti. Ona je neka vr-sta panaceje u neprekinutoj

uporabi na Dalekom istoku

ve tisuama godina govo-ri Nedjeljka Jurin i istie da

je svoje bavljenje alternativ-nim metodama u lijeenju i

pripravljanju kozmetike pri-

ROGOZNICA Ova bi sezona mogla biti - sezona iz snova

U svibnju broj noenja vei za 51 posto

Prema prvim statistikim podacima za rogoznike tuistike radnike mogla bi ovo biti sezona iz sno-va. U svibnju je u Turistikoj

zajednici bilo prijavljeno 1087

gostiju, ostvareno je 5303 noe-nja. U usporedbi s prolom godi-nom gostiju je vie za 38 posto,

a broj ostvarenih noenja pora-stao je za ak 51 posto.

Broj gostiju s njemakoga go-vornog podruja vei je za 44 po-sto. Nijemcima je Rogoznica pri-je Domovinskog rata bila omi-ljena destinacija, u svibnju broj

gostiju iz Njemake porastao

je za ak 37 posto, pa mnogi ko-

Vedrana STOIZVONIMIR BARIIN/CROPIX

mentiraju da se Nijemci kona-no vraaju kui.

-Tijekom veljae, oujka

i travnja vodili smo Google

AdWords kampanju primjenom

dva tipa oglaavanja, na Google

trailici te Display kampanju,

usmjerenu na trite Njemake.

Posjeenost nae web-stranice

u tom periodu bila je dvostruko

vea nego prethodnih godina,

a udio posjetitelja s njemako-ga govornog podruja s prija-njih 7 posto popeo se na vie od

50 posto.-Gledajui statistiku

dolazaka i ostvarenih noenja

u svibnju dobili smo i prve kon-kretne i mjerljive rezultate pro-vedene kampanje to nam po-tvruje isplativost ovakvog ti-pa promocije, a sigurni smo da

e se taj pozitivan utjecaj nasta-viti i na ostatak sezone - kae di-rektor Turistikog ureda Mari-jo Mladini.

Po udjelu u ukupnim noe-njima za svibanj nakon ve spo-menutih gostiju iz Njemake i

Austrije slijede Poljaci s udje-lom od 7,3 posto, te gosti iz Veli-ke Britanije s 5,7 posto.

Prole godine rogoznika

Turistika zajednica bila je po

poveanju prometa najuspje-nija na podruju ibensko-

kninske upanije. Ostvarila je

neto manje od pola milijuna

noenja, broj turista bio je vei

za 8,5 posto, a neto prihod u od-nosu na planirano ostvaren je

100 posto i na koncu 2014. godi-ne iznosio je neto 1.790.000 kuna

to je za 20,5 posto vie nego go-dinu ranije. Rogoznika Turi-stika zajednica poslovala je bez

minusa i kredita, a viak priho-da iznosio je 300 tisua kuna.

Pravu promidbenu revolu-ciju napravili su prole godine

prijevodom web-stranice na do-datna etiri jezika ime je pokri-veno govorno podruje 90 posto

gostiju, a napravljen je i komple-tan redizajn i promjena struktu-re weba, te njezino povezivanje

s novom mobilnom aplikacijom

Tourist Guide.

je gotovo 25 godina i zapoe-la kao terapeut glinom.

- Glina za ovu svrhu va-di se s deset metara dubine,

ventilirana je, proiena i

puna oligoelemenata povolj-nih za zdravlje. Glina trai

dopunu s nekim eterinim

uljima i vrstama ajeva, a

veliki je Mahatma Ghandi

svim svojim gostima uvi-jek nudio glinu i isticao nje-zinu ljekovitost. Spominje

se i u Bibliji, antici To je

svojstvo gline i mene fasci-niralo, te sam imala dobre

rezultate u lijeenju, to po-tvruje i moje lanstvo u

HUPED-u, krovnoj udruzi

za prirodnu, energetsku i

duhovnu medicinu.

U svakom naem restoranu

Kasnije je, govori, u Sa-moboru izuila za travar-ku i fitoterapeutkinju, a na-posljetku se obrazovala i u

nutricionizmnu. U suradnji

s Hrvatskim savezom ku-hara odrava predavanja o

blagotvornim uincima gli-ne za probavu, pie redovi-te novinske kolumne o po-stavkama zdravog ivota

u Dubrovakom vjesniku i

Novom listu, a elja joj je da

se njezine kuglice nau na

stolovima u svakom naem

restoranu, kao dio original-ne hrvatske ugostiteljske

ponude. Medicina Dalekog

istoka s okusom dalmatin-skih trava!

16 upanija ibenski list etvrtak, 11.6.2015.gl

ava

oto

brac

o Gospon Marx i gospodin BogIzgleda da e ono ta nije uspilo

sljedbeniciman Marxa i Engelsa, ka od ale postii dubrovaki pote-tat Andro Vlahui. Najavija je eru

komunizma u Dubrovniku, jerbo e

graski proraun uskoro naresti na

miljardu kuna pa e graaniman

komunalije biti mukti, a nee paga-vati niti poreze i prireze. Cilj mi je

da Dubrovani ivu u komunizmu,

a turisti u raju! reka je Vlahui za

novine, a Dobra Parona prinosi svo-jin gostiman.

- Znai, ipak je mogue! rekla je

ushieno i veselo protresla rukica-man, ka divojica.

- ta je mogue? Komunizam i raj?

naorija se El Tigre na stranicu iz tampe di je objavljen otaj lanak. A

u njega slika Andre Vlahuia di si-di na onoj goenoj poltroni iz serije

Gejm of trouns sa dignuton desnon

rukon, jedino ta mu ezlo fali.

- Paa, poea se po timenu, kada

ovik boje razmisli, Vlahui dosta

slii na Marxa, a i na boga

- Je, u pravu ste, rekla je potena

gazdarica. Nako lipo glavat, kako

i prilii velikin judiman, samo fali

da puti teke kose i obraste u bradu,

bija bi dva u jedan gospon Marx i

gospodin bog u jednoj osobi. I eje-zna poltrona tolko je raskona da je

obojica miritaju sve ona znalaki

analizira.

- Aha, da vidimo ta je na stvari:

komunizam je daklen, drutvo u ko-jen vridi: od svakog prema mogu-nostiman, svakomen prema potriba-ma, a raj je, reka bi vie po svomen,

misto di oni koji ga zasluu, vie ne-maju nikakvih potriba. A i ta e in

ita, osin blaenstva koje doe ka na-grada za sve patnje koje su proli u

zemaljskomen ivotu ukljuija se u

razgovor Bili Smo Uskoro.- Po tome ispada da bi u raju triba-

li iviti Dubrovani, sasvin sigurno

otpovrnija mu je El Tigre. Jerbo,

nastavija je, njiov ivot s tolko turi-sta sabivenih ka nogaman u stari

grad i na Stradun ve sada je teka

patnja zakljuija je. Potetat in na-javljuje vrlo skoro tri mijuna gosti-

ju godinje, pa su najavljene besplat-ne komunalije i neplaanje poreza i

prireza ka niko obeteenje graani-man za grad koji vie nemaju.

- Ma dobro, vako ugrubo govorei,

komunizam je ka neka vrsta mater-jalistikoga raja - amata sebi u bra-du B.S. Uskoro i onda je u istoj novini

ta je kruila betulicom proita kako

je policija onemoguila grupu krimi-nalaca, meu kojiman i jednoga po-licajca, da opljakaju glavnu dubro-vaku potu.

- Evo, niki od Dubrovana ne mo-gu ekati na Vlahuievo uvoenje

komunizma pa su pourili uzesti se-bi prema potribama! prokomenti-ra je uspjenu akciju policije, na ta

je Dobra Parona, krei ruke kaza-la kako za vee budaletine davno ni-je ula. Da su se teke strpili, eto ti

komunizma, a u komunizmu ue

u banku i uzme kolko oe, jo ti

bankovni slubenici ponesu do kue!

- Ajmo biti malo ozbiljni - reka je

na to El Tigre. Ako e u Dubrovniku

uskoro nastupiti komunizam neka,

bog in da zdravlje, moda i nas sje-vernije providi njiov svitli primjer.

Ja meutin, ou da se znade kako u

ibeniku, ako ve ne ivimo u komu-nizmu, ima onih koji ivu u raju. Re-cimo, u Vrpolju je 50 domainstava

prikljueno na samo tri mjerila od

vode

- Pa kaki je to raj, moliu lipo. Pri-je slii na neto drugo! odma se na-roguila Dobra Parona s rukaman

potpaenin na bokove

- Pa nisan reka da oti graani i po-troai ivu u raju Nego ibenski

Vodovod!

- Ma ta, o emu govorite!? Komu-nizam je za graane, a raj je za turi-ste! Nikakva javna poduzea tute se

ne spominju! nee ona nikako da

stvar skrene iz zadanih okvira.

- Jel raj misto i stanje duha di ne-ma nikakvih potriba, postoji jedino

blaenstvo? Je. Je l Vodovod nema

nikakvu potribu uiniti ita pamet-noga s otin mjerilima od vode? Ne-ma! Prema tomen, ko ivi u raju?

objasnija je El Tigre smireno.

Tom

Du

br

avec

/cro

pix

Pie

Br

an

imir

Per

ia

Marijan DAMBONIKOLIN VUKOVI STIPANIEV/cropix

ibenani e punim jedrima u kolovozu u gospodarsku misi-ju zaploviti put Nor-veke. Sa sobom vode dalma-tinske brodograditelje, kao i

druge tvrtke iz Hrvatske za-interesirane da se predstave

na Meunarodnom sajmu ma-rikulture i ribarstva Aqua-nor u Trondheimu. Za sada

se za nastup na ovom vrlo po-tentnom tritu prijavilo est

tvrtki iz Dalmacije. Glavna

atrakcija iz Hrvatske bit e

aluminijski katamaran, novi

model radnog broda, koji za

norveko trite marikultu-re upravo dovravaju brodo-graditelji Remontnog brodo-gradilita NCP-a ibenik, i-ja e promocija upravo biti na

ovom sajmu u Trondheimu.

- Ovaj projekt internacio-nalizacije poslovanja malih

i srednjih poduzea sufinan-ciran je novcem iz prorau-na Republike Hrvatske kroz

program Ministarstva po-duzetnitva i obrta pod na-

zivom Poduzetniki impuls

2014., Unapreenje podu-zetnikog okruenja - kaza-la nam je Ana Zajc, zaposleni-ca hrvatsko-norveke tvrtke

CroNoMar, ije je sjedite u

ibeniku.

Tvrtka CroNoMar, koja

je upravitelj Inovacijskog in-kubatora Pomorskog inovacij-skog centra iNavis u ibeni-ku, i organizator je gospodar-ske misije u Norveku.

Izlasci na nova trita- Tom prilikom bit e orga-

nizirani posjeti norvekim

tvrtkama u spomenutoj re-giji s ciljem da se inozemnim

partnerima predstave mogu-nosti suradnje s hrvatskim

tvrtkama u sektoru mora i

pomorstva. Zapravo, namje-ra ove gospodarske misije

jest omoguiti predstavljanje

hrvatskih tvrtki, proizvoda i

usluga na meunarodnom tr-itu, slijedom ega sudioni-ci projekta mogu razmijeniti

poslovne informacije, pove-zati se s buduim partnerima

te ostvariti znaajnu marke-tinku aktivnost. Na taj na-in tvrtke direktno jaaju i

poveavaju svoj izvozni po-tencijal, to utjee na daljnji

razvoj novih proizvoda, odno-sno poveanje konkurentno-sti temeljeno na novim zna-njima i tehnologijama - kae

Ana Zajc.

Istie da je ostvarivanje di-rektnih kontakata sa zainte-resiranim inozemnim tvrtka-ma tijekom gospodarske misi-je preduvjet realizacije novih

poslovnih suradnji, izlaska

na nova trita i poveanja

izvoznih aktivnosti sudioni-ka misije, to e imati multi-plicirajue uinke i na druge

dionike unutar sektora mora i

pomorstva u Hrvatskoj.

Kljuni rezultat predloe-nog projekta bit e prezenti-ranje hrvatskih tvrtki na no-vom tritu i predstavljanje

mogunosti koje se stranim

tvrtkama pruaju u sektoru

mora i pomorstva u Hrvat-skoj, direktno informiranje i

privlaenje stranih investito-ra i projekata te umreavanje

s potencijalnim poslovnim

partnerima. Dugoroni rezul-tati e se oitovati kroz inter-nacionalizaciju poslovanja,

uspostavu novih kontakata te

Glavna atrakcija iz Hrvatske bit e aluminijski katamaran, novi model radnog broda, koji za norveko trite marikulture upravo dovravaju brodograditelji Remontnog brodogradilita NCP-a ibenik

ibenani sa sobom nose i novi tip broda za norveke ribare

PRAVAC TRONDHEIM Kolona dalmatinskih poduzetnika u kolovozu ide na najprestiniji Sajam marikulture i ribarstva

ibenski list etvrtak, 11.6.2015. upanija 17ibenski list etvrtak, 11.6.2015. upanija 17

Za sada odlazak u Norveku najavili ibenani i SplianiZa sada su svoj odlazak u Trondheim najavili ibenska tvrtka Navarch inenjering u brodogradnji, Jadranski ronilaki servis hidroinenjering /ronioci/ i NCP grupa brodogradnje. Njima e se prikljuiti i Adria winch - maritime equipment (Split), kao i Navalis inenjering u brodogradnji iz Podstrane.

Lani Aqua Nor privukao posjetitelje iz 50 dravaSajam Aqua Nor odrava se svake druge godine u Trondheimu u Norvekoj. Posljednjih godina Aqua Nor je privukao 30.000 posjetitelja iz vie od 50 drava svijeta. Vie od 400 izlagaa koji su predstavljali vie od 600 proizvoaa i dobavljaa iz cijelog svijeta prezentiralo je najnovija dostignua vezano za tehnologije koje se koriste u marikulturi, plovila koja slue za opsluivanje farmi za uzgoj ribe, proces hranjenja riba, zdravlju riba, kontrolu kvalitete, mree uzgajivaa, skladitenje, procesiranje, pakiranje, zatitu okolia i distribuciju.

ibenani sa sobom nose i novi tip broda za norveke ribare

PRAVAC TRONDHEIM Kolona dalmatinskih poduzetnika u kolovozu ide na najprestiniji Sajam marikulture i ribarstva

realizaciju partnerstava, kao i kroz formiranje prepoznat-ljivog hrvatskog brenda koji garantira kvalitetu i visoku profesionalnost u sektorima koji se temelje na naprednim tehnologijama i inovacijama.

- Vjerujemo da e ovakvi

neposredni kontakti naim poduzetnicima jo vie otvo-riti vrata norvekog trita

koje uistinu nudi velike mo-gunosti u pomorstvu i ma-rikulturi, sektoru koji godi-nje obrne oko osam milijardi eura.

Koliko se moe profitira-ti od toga, najbolje potvru-

je primjer Remontnog brodo-gradilita koje je u proteklih nekoliko godina za Norvea-ne izgradilo 40-ak brodova i sada krenulo u nove poslove.

Katamaran raen dosad samo u Kini

- Vrlo smo zadovoljni to e se u Trondheimu predsta-viti i novi aluminijski kata-maran za potrebe norvekih ribara. To je prvi brod takvog

tipa podugovoren u Hrvat-skoj, a u svijetu ih je do danas napravljeno samo 15 i svi su proizvedeni u Kini. Rije je

15-metarskom katamaranu

irine deset metara, koji e

biti opremljen snanijim hi-draulinim komponentama

i jaim glavnim motorima,

vee vrijednosti od dosada-njih ugovorenih brodova - isti-e Ana Zajc.

- Tijekom 30 godina, Aqua

Nor je postao moda najva-niji sajam tehnologija mari-kulture u svijetu. Vano je na-glasiti da je Aqua Nor usre-dotoen na tehnologiju, a ne

na hranu iz mora. Upravo je predmetna tehnologija razlog zbog kojeg je nastao dramati-an napredak u mogunosti-ma proizvodnje u marikultu-

ri - izjavio je za na list Erik Hempel, direktor komunika-cija, Nor-Fishing zaklada.

Pri tome istie da se suvre-mena marikultura i pripada-jua tehnologija temelje na

znanosti.- Marikultura je postala

znanstvena djelatnost, kojoj doprinose mnogobrojna zani-manja: inenjeri, biolozi, nu-tricionisti, ivotinjski bihe-vioristi, pomorski arhitekti, marketinki strunjaci, itd.

Na Aqua Noru ete ih upo-znati i biti u mogunosti raz-govarati s njima o najnovijim naprecima - kae Hempel.

18 upanija ibenski list etvrtak, 11.6.2015.

Powered by

CROATIA TICKETS >www.croatia-tickets.com

Ulaznice

bez dod

atnih na

knada!

13. 06. 2015. / 21 h, 80 knTvrava Sv. Mihovila - ibenik

Pjesmo moja raspjevana

FETA U SKRADINU Tradicionalna manifestacija odrat e se u subotu 27. lipnja

Riblji paprika kuhat e 15 ekipa, koje se najkasnije do 24. lipnja prijave na broj mobitela 091/ 302 01 03, a najbolje majstore fia ekaju i prigodne nagrade

Okuajte se u kuhanju fi-paprikaa

T radicionalna manifestacija Udru-ge Slavonaca i Baranjaca K Hrast, Fiijada, odrat e se i ove godine u Skradinu, i to u subo-tu 27. lipnja, s poetkom u 19 sati, na ko-arkakom igralitu. Pokrovitelji mani-festacije su Grad Skradin, JU Nacional-ni park Krka, upanijska Luka uprava

i Turistika zajednica ibensko-kninske

upanije. Za dobru zabavu pobrinut e se

Tamburaki sastav Slavonci iz Vinko-vaca. Iz Udruge Hrast pozivaju sve za-interesirane da se prijave za sudjelovanje

Katarina RUDANNIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/ CROPIX

na ovoj manifestaciji, okuaju u kuhanju fi-paprikaa, te dobro zabave u veselom

drutvu uz tamburice.

S obzirom na to da smo neprofitna

udruga, zahvaljujui naim pokrovite-ljima uspjeli smo i ove godine organizi-rati Fiijadu, i na tomu smo im zahval-ni. Fi-paprika kuhat e maksimalno

15 ekipa, koje se najkasnije do 24. lipnja

prijave na broj mobitela 091/ 302 01 03, a najbolje majstore fia ekaju i prigodne

nagrade. Udruga osigurava 3,5 kilogra-ma arana po ekipi, pribor za jelo i kruh,

a ekipe moraju donijeti kotli i drva. Svi

koji su prijanjih godina sudjelovali ili posjetili nau Fiijadu znaju da nam

je na prvom mjestu druenje i predstav-ljanje obiaja krajeva iz kojih dolazimo,

pa je na moto vano je sudjelovati i za-baviti se rekao nam je Vukovaranin

sa ibenskom adresom Ivica Vukievi, predsjednik Udruge.

Proglaenje najboljih majstora fi-pa-prikaa najavljeno je za 20.30, a posjetite-lji e ga moi konzumirati besplatno, uz

druenje i zabavu do kasno u no.

ibenski list etvrtak, 11.6.2015. Oglas 19ibenski list etvrtak, 11.6.2015. Oglas 19

20 Reportaa ibenski list etvRtak, 11.6.2015.

Branimir PERIANIKOLINA VUKOVI-STIPANIEV/CROPIX

Pripreme za sezonu na Jadriji ove godine ka-sne iz objektivnih ra-zloga, no to nee biti smetnja da najstarije grad-sko kupalite i vikend-na-selje spremno doeka picu

ljeta, kada broj stanovnika s neto vie od dvjesto stal-nih, naraste i na vie od pet tisua! Mjesec dana uoi iz-bora za mjesnu samoupravu naime, Zakon oduzima inge-rencije dotadanjim vodstvi-ma mjesnih odbora i grad-skih etvrti, a nova su kon-stituirana krajem svibnja,

30 dana nakon izbora, te se, zbog loeg vremena, kasnilo i s uobiajenom radnom ak-cijom na ureenju okolia,

odranom krajem svibnja.

- Od 1. lipnja, opet na Ja-driji imamo etvoricu radni-ka iz sustava javnih radova, koji e svakodnevno raditi

na odravanju zelenih povr-ina - napominje Marinko Bili, novoizabrani predsjed-nik Vijea gradske etvrti s

koalicijske liste HDZ-HSP.

Volonteri su u radnoj akciji

prije petnaestak dana poko-sili travu s javnih povrina i oistili umu od suhog gra-nja, a Bili dodaje kako se,

osim redovitog odravanja i

sitnijih popravaka, ovog lje-

ta ne mogu oekivati nika-kvi kapitalni zahvati u za-putenoj komunalnoj infra-strukturi na Jadriji. Za koji

dan nastavlja, bit e ureen

i ponovno otvoren javni WC, koji e odravati istoa, a

naruen je i popravak beton-skih stolova za ping-pong u rekreacijskom parku s mini

golfom kod restorana.

- Na jesen ozbiljno poi-njemo rjeavati prioritetne probleme naselja, prema do-govoru i najavama iz grad-ske uprave. To je obnova za

Jadriju prepoznatljivih kabi-na prema smjernicama kon-zervatora jer su u statusu kulturnoga dobra, uklanja-nje bungalova kojima po va-

Kabine, bungalovi i luica - rjeavanje glavnih problema u naselju poinje najesen

IR JADRIJOM Najstarija gradska plaa i naselje u pripremama za sezonu

Pridodamo li tome i plan da za etiri godine mandata uredimo plau i etnicu prema Srimi, te izgradimo nekoliko malenih porata za smjetaj brodica i tako uvedemo red na tome dijelu Jadrije, nastavljamo tamo gdje su poeli nai prethodnici, s kojima korektno suraujemo - istie Marinko Bili, novi predsjednik Vijea gradske etvrti

eem prostornome planu vi-e nije mjesto na tome dijelu pomorskog dobra, dovretak postavljanja javne rasvjete, asfaltiranje pojedinih ulica

i konano, primjereno ure-enje prostora za odlaganje

otpada na velikom parkira-litu u Gutinoj vali.

Gdje zavri kuno smee?Pridodamo li tome i plan

da za etiri godine manda-ta uredimo plau i etnicu

prema Srimi, te izgradimo Javni wc koji nije u funkciji

Borovi koje je zimi orkanska bura slomila, jos nisu maknuti

ibenski list etvrtak, 11.6.2015. reportaa 21ibenski list etvrtak, 11.6.2015. reportaa 21

Kabine, bungalovi i luica - rjeavanje glavnih problema u naselju poinje najesen

IR JADRIJOM Najstarija gradska plaa i naselje u pripremama za sezonu

Obrana ume u Gutinoj valiOvih dana bit e proiren desni rub ceste kroz Gutinu valu, te e se automobili na tom dijelu prometnice nesmetano mimoilaziti. Marinko Bili inae je protivnik raznih prepreka kakvima su naikane nae ulice, no postavljanje zatitnih stupia, a kasnije moda i kamenih parapeta, jedini je nain da se sprijei parkiranje u borovoj umi na tom dijelu Jadrije.Do koje mjere su neki stanovnici Jadrije uporni u pokuajima uzurpacije javnih povrina svjedoi i primjer proboja uske jadrijske prometnice u pravcu Srime. Trasa je, izvan plana trebala zaobii ogradni zid kunog dvorita proiren na pomorsko dobro, nakon to je nalogom suda prole godine vlasnik bio prinuen ukloniti dio zida, neki na tome dijelu javne ceste uporno parkiraju automobile, premda imaju prostrana dvorita!

li su u Vijeu tri, a pobjed-nika lista HDZ-HSP eti-ri mjesta. Jedan od dvojice

dopredsjednika sada je Zo-ran Belamari-Mingela s li-ste Emila Guberine i elnik

gradske rtvrti u posljednje

etiri godine, a druga pot-predsjednica je Vesna ari (HDZ-HSP).

- Neodrivo je da se kabi-ne i dalje besplatno koriste,

kao i vezovi u luici za koju

e biti raspisan natjeaj za

koncesiju, pa bi bilo najbo-lje da je vodi neko sportsko

drutvo, a vjerojatno e ta-ko biti i s kabinama. O to-me zasad ne mogu detaljno

govoriti, jer je na gradskim

slubama da nau najpogod-nija rjeenja, ograuje se Bi-li, uz napomenu da e pri-hod od kabina i mjesne lui-ce omoguiti vie sredstava

gradskoj etvrti i bolje odr-avanje prostora koji se vie

od 20 godina intenzivno kori-sti bez ikakve naknade.

Na Jadriji e ljudi jo uvi-jek napraviti ono to im u

uem dijelu grada ne bi pa-lo na pamet, govori Marin-ko Bili. Primjer za to su, po-red ostalog i kante za otpat-ke, ije je postavljanje diljem

kupalita gradska etvrt is-hodila prije tri godine, no

ve su ih usred ljeta bili pri-nueni povui s javnih po-

vrina, jer bi ih nesavjesni

stanovnici Jadrije nou na-punili vreicama kunog

smea, umjesto da ga odne-su u kontejnere na parkira-litu.

Rasvjeta i videonadzor za deponij

- Odluili smo ove godi-ne postaviti nekoliko kan-ta du plae, svjesni da tre-bamo omoguiti kulturno

odlaganje sitnije ambalae,

poput omota od sladoleda.

Poueni iskustvom, svjesni

smo da bismo tu bitku mogli

izgubiti, pa i ovako apeliram

na graane i stanovnike Ja-drije da ne oteavaju ivot

sebi, komunalcima i svima

koji ovdje dolaze. Iz istih ra-zloga jo uvijek nismo posta-vili niti kante za pasji izmet.

Glavni jadrijski deponij, na

parkiralitu u Gutinoj va-li, pria je za sebe - nastavlja

Bili. U suradnji s gradskom

upravom osvijetlit emo ga i

opremiti kamerama, pa onda

neka komunalni inspektori

piu globe svim prekritelji-ma koji glomaznim otpadom

i suhim granjem iz vlastitih

dvorita zatrpavaju itav

plato na kopnenom ulazu u

naselje, umjesto da takav ot-pad odvezu na Bikarac, kako

je i propisano komunalnim

pravilima.

nekoliko malenih porata za

smjetaj brodica i tako uve-demo red na tome dijelu Ja-drije, nastavljamo tamo gdje

su zapoeli nai prethodnici,

s kojima korektno surauje-mo, istie Bili.

Na minulim izborima za

mjesnu samoupravu najo-trija konkurencija bila im

je lista Emila Guberine, pro-kuanog jadrijskog aktivi-sta i nekadanjeg predsjed-nika Vijea gradske etvrti.

Njihovi predstavnici zauze-

ienje ume

Igralite stradalo od orkanske bure koja je puhala ovu zimu

Gradsko kupalite Jadrija

22 Kultura ibenski list etvrtaK, 11.6.2015.kultura

KULTURNI TOP 3

Mara SekSoprofesorica klavira

MaLI PRINc Na norveki nainnedavno sam ponovno proitala roman Spaljeni grad uda nagraivanog norvekog pisca roya Jacobsena. Pria je to o tzv. zimskom ratu izmeu Finaca i sovjetske Crvene armije, no iz te radnje pune svega runoga to donosi rat, pisac izvlai na povrinu ljudskost kojoj nas ui drvosjea, ovjek kojeg su njegovi sugraani smatrali udakom i idiotom. Prekrasna knjiga koja mene podsjea na Malog princa i koju vrijedi proitati!

Deboto FeStivalU subotu sam bila na koncertu koji se u sklopu novog festivala u ibeniku odrao na tvravi sv. Mihovila. bilo je super, ambijent je bio fantastian, zvuk prvoklasan. bila je to veer jazz glazbe, a nakon koncerta u prostoru ispod gledalita svirala je elektronika glazba i bilo je vrlo ugodno. bilo je poprilino i publike, uglavnom mladih ljudi, ali i turista. Super!

NOvI Mad Max oDUevlJava!Mad Max kultni je film moje generacije, a etvrti nastavak Fury road me oduevio! U posljednje vrijeme ba i ne gledam filmove, ali itala sam odline kritike o novom Madu Maxu iz pera nekih filmskih kritiara koje pratim i odluila sam pogledati film u kinu vizualno je savreno napravljen! Ukratko - oduevljena sam!

Marija lonarNIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX

Iako se ibenskoj likovnoj publici ve predstavila na nekoliko skupnih izloa-ba, splitska autorica Mati-ja itum sada prvi put samo-stalno izlae. Njezine slike i

reljefi nastali u zanimljivoj

tehnici spajanja stakla i ice

pod nazivom Tijela mogu se

do 20. lipnja razgledati u gale-riji Gradske knjinice Juraj

igori. Tijela su, naravno,

enska, jer kako sama autori-ca istie, na to ju je potaknuo

revolt koji je u njoj izaziva na-in na koji se danas, pogotovo

u medijima, prikazuje ena.

Moje ene nisu vulgarne- ena se kod nas tretira vi-

e kao objekt, na prizeman i

gotovo eksploatatorski nain,

u emu se potpuno izgubio po-jam ljepote. Mene naravno za-nima drugaija dimenzija. I ja

se bavim enskim tijelima, ali

moje ene nisu vulgarne. One

ne vrite silikonskim usnama

i zavodljivim grudima. Jer, e-na je neto drugo. Ona je sna-ga i svojim radovima elim na

to pokazati govori itum.

Razlog je to zbog kojeg je

i likovni kritiar Toni itin na otvorenju izlobe u ibeni-ku ustvrdio kako ova likovna

umjetnica slikarskom izazo-vu pristupa s velikom ozbilj-

ljepota ene nije u silikonskim ustima i grudima

UMJETNICA I RAVNATELJICA Prva samostalna izloba splitske autorice Matije itum u ibeniku

nou i dovoljnom umjetni-kom strau. A tu strast za

ljepotom i stvaranjem Mati-ja je otkrila davno, zbog ega

je u Splitu i zavrila srednju

umjetniku kolu, smjer deko-rativne obrade kamena. Iako

se danas bavi sasvim druga-ijim materijalima i slikar-skim tehnikama, potajno se

nada kako e se kamenu po-svetiti makar u umirovljeni-kim danima.

Nakon to je likovni odgoj

i likovne umjetnosti diplomi-rala na splitskom Filozofskom

fakultetu, usavravala se na

raznim radionicama i tea-jevima, radila kao nastavni-ca likovnog odgoja, umjetni-ca ve nekoliko mandata, kao

ravnateljica, vodi splitsku

O rnovnica. Sve to vrijeme

kontinuirano stvara i izlae,

a potreba za lijepim i kreativ-nim pokree je i u njezinu ra-du u koli, jer, kae, vano je

djecu nauiti na ljepotu i poti-cati u njima kreativnost. Vidi

se to i u ureenju same kole

i kolskom vrtu koji redovito

osvaja nagrade kao najljepi

mediteranski i kolski vrt.

- Imam puno ideja za ko-lu. ao mi je to danas ueni-ci imaju samo jedan sat tjedno

likovnog odgoja, to je apso-lutno nedovo