Zagreb, 15. lipnja 2021. • Broj 515

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. lipnja 2021. • Broj 515

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Cijena 9 kuna

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Zašto nam trebaju granski kolektivni ugovori?

Str. 6.– 7.

osvrt

akcijas i n d i k a l n a

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnihsindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika: Mladen Novosel

Glavna urednica: Ana Milićević Pezelj

Izvršni urednik: Darko Šeperić

Novinar: Filip Radeka

Redakcija: Sunčica Brnardić, Nediljka Junaković, Gordana Palajsai Dijana Šobota

Lektorica: Đurđica Pavlović

Tajnica: Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00,poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Telefon: (01) 46 55 111/151 (01) 46 55 052

Telefax: (01) 46 55 040

E-mail: [email protected] [email protected]

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička priprema: Urednik d.o.o.

Tisak: Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-640 (tisak) ISSN 2718-1693 (online)

Savez samostalnih sindikata Hrvatske posvećuje veliku važnost zaštiti osobnih podataka pretplatnika Sindikalne akcije. Prikupljeni osobni podaci obrađuju se u skladu s aktualnim nacionalnim i europskim zakonodavstvom.

Zakon o radu ulazi u posljednju trećinu

Konzultacijski proces u vezi s iz-mjenama i dopunama Zakona o radu, koji je Ministarstvo rada,

mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP) pokrenulo sa socijal-nim partnerima (HUP na strani udruga poslodavaca i SSSH, NHS i MHS na stra-ni sindikata) trajao je od kraja rujna 2020. do kraja svibnja 2021. Tijekom pet mje-seci unutar ovoga perioda, zbog pogor-šanja epidemiološke situacije i odbijanja sindikalnih središnjica da se o tom ključ-nom propisu konzultacije vode on-line, stajališta svih triju strana razmjenjivana su u pisanom obliku. Pritom se MROSP nije očitovao o tome koji su mu prijedlozi prihvatljivi, a koji nisu.

Prethodnu procjenu učinaka propisa (PUP) MROSP je otvorio 23. svibnja i to na samo 15 dana (najkraći zakonski rok) do, zaključno, 7. lipnja 2021. Prema obrascu PUP-a, jasno je kako MROSP svakako želi donijeti potpuno novi za-kon, iako procjenom nije dokazao da će se doista mijenjati više od polovine čla-naka, što je granica iznad koje nije mo-guće mijenjati važeći propis nego se mora izraditi novi.

Namjere predlagatelja vidljive su već na samom početku PUP-a, u dijelu pod nazivom „Analiza općeg stanja“, u kojemu se navodi kako postoji „problem nedo-statnosti kvalitetnog zakonskog okvira na području općeg radnog zakonodavstva, koji bi na odgovarajući način mogao (...) pokretati gospodarstvo i poduzetničke aktivnosti, te zaštititi poduzetnike od ad-ministrativnih opterećenja i troškova rada u obavljanju njihovih djelatnosti“. Ova se tvrdnja ne može nazvati drukčije nego sramotnom i opasnom. Sramotnom zato što pokazuje visoku razinu nerazumijeva-nja predlagatelja o tome kakav je propis Zakon o radu i, što je ključno, da mu prvi cilj mora biti zaštita slabije strane u rad-nom odnosu, a to je radnik. Predlagatelj

ne uvažava načelo in favorem laboris (u korist radnika) na koje se poziva Sud Eu-ropske unije u radnim sporovima.

Naime, iz presuda ovog Suda (a one su dio pravne stečevine Europske unije) vidljivo je kako Sud polazi od činjeni-ce da je radnik u odnosu na poslodavca slabija strana radnog odnosa i da ga je stoga važno štititi, a ne obratno. Novija hrvatska sudska praksa pokazuje, me-đutim, posve suprotan smjer. Nadalje, tvrdnju predlagatelja možemo smatrati opasnom zato što takva izjava puno go-vori o predlagatelju i smjeru u kojem će voditi daljnji rad radne skupine, a on je očito samo jedan. Dakle, za očekivati je da će predlagatelj učiniti sve kako bi „zaštitio poduzetnike od administrativ-nih opterećenja i troškova rada“, a to je daljnja erozija prava radnika i nastavak njihova iseljavanja iz Hrvatske u zemlje koje su „prijateljskije“ prema onima koji žive od svoga rada stvarajući nove društvene vrijednosti. Navedeno tako-đer znači da predlagatelj, koji najavljuje donošenje „suvremenog Zakona o radu“, ne razumije kako suvremeno radno pra-vo predstavlja sintezu privatnopravnih i javnopravnih interesa što, među osta-lim, podrazumijeva zaštitu slabije strane radnih odnosa, zato što je to društveni interes i zadaća države!

Rad na izmjenama Zakona o radu ulazi u svoju posljednju trećinu u kojoj će tripartitna radna skupina izrađiva-ti (pisati) konkretne odredbe (norme). Nakon prve dvije “runde” jasno je kamo MROSP i Vlada smjeraju. Izvjesno je ka-ko će se, uz maksimalni angažman sindi-kalnih stručnjaka za stolom, borba protiv udruženih poslodavaca i Vlade, a za veća prava radnika, zasigurno ponovo voditi i na radnim mjestima i na ulici. Moramo biti spremni (i) za taj scenarij.

Glavna urednica

2 | sindikalna akcija

događajiNovi Zakon o radu

U procjeni učinaka propisa Vlada otkrila neke svoje karte

Potkraj svibnja na Vladinu porta-lu e-Savjetovanja, čija je funkcija omogućiti uključivanje zainteresi-

rane javnosti u proces pripreme propisa, objavljen je tzv. obrazac prethodne pro-cjene učinaka propisa za novi Zakon o radu. Prema objavljenom tekstu, stupanje na snagu novog ZOR-a planirano je do kolovoza sljedeće godine.

Stavljanje obrasca prethodne procjene učinaka u javnu raspravu predkorak je za formiranje radne skupine za izradu novog Zakona, pa tako i početak pregovora iz-među Vlade, sindikata i poslodavaca. Kroz rok od 15 dana prikupljaju se komentari i primjedbe građana i zainteresiranih prav-nih osoba, na koje je Vlada dužna odgovo-riti i u nekom opsegu uvažiti pri sljedećem koraku u stvaranju propisa.

Što je to procjena učinaka propisa?No što je zapravo prethodna procjena uči-naka? Riječ je postupku u kojemu Vlada daje informacije o svojoj namjeri dopune ili izrade nekog propisa. Prije nego što krene u promjenu propisa, Vlada mora napraviti analizu stanja i objasniti koji je to problem koji zahtijeva izradu ili dopu-nu propisa, te koji se cilj njome pokušava postići. Uz to, procjenjuje se učinak na pojedine, izravno ili neizravno zahvaćene, sektore ili skupine građana.

Kao što smo već pisali, SSSH je, za-jedno s drugim središnjicama, vrlo aktiv-no sudjelovao u konzultacijskom procesu u posljednjih 9 mjeseci, te Ministarstvu uputio više od 50 stranica pisanoga ma-terijala s našim prijedlozima. Stoga smo i vrlo zainteresirano iščekivali što će se naći u procjeni učinaka. Iako nismo očekiva-li da će u ovom trenutku u dokumentu biti uključeni i prihvaćeni naši stavovi, svejedno smo ostali neugodno iznena-đeni činjenicom da Vlada nakon procesa konzultacija nije ni milimetra odstupila od svojih početnih stavova.

Što se tiče cilja, i dalje se konstatira kako je cilj izmjena Zakona o radu po-kretanje gospodarstva i poduzetničkih aktivnosti, te zaštita poduzetnika (čak i od troškova rada!), što smatramo ne samo neprihvatljivim, nego i nerealnim s obzi-rom na ciljeve koje je moguće i potrebno postići izmjenama ovog Zakona.

Što stoji u procjeni učinaka propisa?Izdvajamo najvažnija područja za koja je Ministarstvo iznijelo potrebu redefinira-nja i naša očitovanja za navedene stavove: 1. Ugovor o radu na određeno vrije-

me, uz odgovarajuće izmjene odred-bi o otkazu (otpremnina; relativna zabrana otkaza), probnom radu i pripravništvu, te ugovoru za stalnog sezonca.

Podržavamo namjeru da se ide u za-konske izmjene kojima će se utjecati na smanjivanje udjela rada na određeno vrijeme u ukupnoj zaposlenosti, no sma-tramo kako je tome potrebno pristupiti promišljeno i na temelju analize razloga zakonski neopravdanog zapošljavanja na određeno vrijeme, a ne kozmetičkim rje-šenjima koja, uz to, trebaju poslužiti kao alibi za olakšavanje otpuštanja radnika zaposlenih po standardnom ugovoru. Nu-dimo rješenja za bolju regulaciju ugovora na određeno i ne pristajemo na daljnju fleksibilizaciju, pogotovo relativiziranjem zabrane otkazivanja zaštićenim katego-rijama. Prava radnika na određeno po-trebno je povećati, a ne sva radna mjesta učiniti nesigurnijima.

2. Uređenje ugovora o radu na izdvo-jenome mjestu rada

Za nered s radom od kuće najodgovornije je Ministarstvo koje nije učinilo ništa ka-da su uslijed epidemije brojni radnici bez svoje suglasnosti upućeni na rad od kuće iako ih nitko nije pitao imaju li uvjete za

rad niti su sklopljeni zakonom propisani dodaci ugovoru o radu koji bi uredili pita-nja sredstava rada, troškova takvog rada, njegovo trajanje i dodatnu zaštitu u dijelu radnog vremena. Međutim, Ministarstvo sada navodi da je institut potrebno ure-diti kako bi se „smanjili troškovi rada za poslodavce“ i kako bi se uredio „rad na daljinu“ koji bi, po svemu sudeći, bio in-stitut dodatne fleksibilizacije, s još manje obveza za poslodavce. Radnik ne smije snositi teret specifičnih uvjeta rada niti posebnih poslodavčevih želja, te takav rad mora biti isključivo dobrovoljan i odraža-vati suglasnost volje obiju strana.

3. Radno vrijeme Iz šturog i neodređenog obrazloženja ne čita se ništa o tome kako utjecati na primjenu odredbi o radnom vremenu, u kojoj bilježimo katastrofalne rezultate: istraživanje SSSH iz 2019. pokazalo je da prekovremeno ponekad radi 2/3 radnika, a kod čak 40 posto od njih prekovremeni rad nije evidentiran i plaćen! Umjesto to-ga, daje se zaključiti kako bi Vlada mogla ići u smjeru dodatne fleksibilizacije i pro-širivanja radnog vremena, pogotovo kod mogućnosti rada za drugog poslodavca.

Protivimo se pretvaranju odredbi koje se tiču zaštite zdravlja radnika u odredbe kojima se „afirmira pravo na rad za druge poslodavce“ i apeliramo na vraćanje ravnoteže između prava radnika na privatan život i prava poslodavca na organizaciju rada, naročito kroz ograni-čavanje rasporeda radnog vremena u ne-jednakom trajanju samo na smjenski rad, kao što je to bilo u zakonskom rješenju iz 2009. godine.

4. Kolektivni radni odnosi Smatramo kako je poziciju sindikata u društvu i sindikalnog povjerenika na rad-nome mjestu potrebno jačati, a ne slabiti. Zbog toga smatramo kako trajanje zaštite sindikalnog povjerenika treba produžiti, a posebno se protivimo relativiziranju

sindikalna akcija | 3

Zahvaljujući poboljšanju epide-miološke situacije, nakon dužeg vremena održali smo dva skupa

sindikalnih povjerenika, ovoga puta u teritorijalnim uredima SSSH u Puli i Ri-jeci. Tema je bio proces izmjena Zakona o radu koji ulazi u svoju najvažniju fazu, ali o organizacijske promjene u djelova-nju SSSH na području Istarske i Primor-sko-goranske županije.

Predsjednik SSSH Mladen Novosel i savjetnica za radno i socijalno pravo Sunčica Brnardić govorili su o poslje-dicama pandemije na radna mjesta, ali i o planovima SSSH i udruženih sindikata u narednom razdoblju.

Predsjednik SSSH podsjetio je na ključan angažman i napore SSSH u trav-nju prošle godine kojim su pritiscima na Vladu, ali i kontaktom s međunarodnim institucijama i sindikatima spriječene br-ze izmjene Zakona o radu koje bi uma-njile radnička prava i rezultirale otpušta-njima radnika u uvjetima koronakrize.

Adresirajući izazove s kojima će se sindikati suočavati u narednom raz-doblju, Novosel je spomenuo problem nejednake pokrivenosti radnika kolek-tivnim ugovorima u državnom i javnom te privatnom sektoru, ali i nerazvijenog sustava kolektivnog pregovaranja. S ob-zirom na određene pozitivne trendove na europskoj razini, a posebno činjenicu da se u institucijama EU sve više govori i potrebi povećanja pokrivenosti radni-ka kolektivnim ugovorima, Novosel je istaknuo važnost dodatnih sindikalnih aktivnosti na nacionalnoj razini, kako bi se iskoristio povoljan trenutak.

Govoreći o izmjenama Zakona o radu, Brnardić je iznijela kratak pregled procesa koji je pokrenut u rujnu prošle godine, kao i dosad iznesenih namjera Vlade i stavova SSSH, te je objasnila na-stavak procesa koji nas očekuje u idućim mjesecima.

Skupovi su završili raspravom i par-ticipativnim dijelom u kojem su povjere-nici iznijeli svoja razmišljanja, probleme

i stavove, najčešće na temu problema (ne)razlikovanja članova i nečlanova sindika-ta. Iznesen je niz konstruktivnih argu-menata i prijedloga koje će SSSH uzeti u obzir u intenzivnom nastojanju rješavanja tog problema u narednom razdoblju.

Predsjednik SSSH skup je zaklju-čio napomenom da nam predstoji raz-doblje intenzivnijih aktivnosti vezanih uz proces izmjena Zakona o radu, te da nas u tom procesu sigurno očekuju i sindikalne akcije u kojima će biti važno sudjelovanje što većeg broja sindikalnih povjerenika i aktivista sindikata.

F. R.

odredbi o štrajku. Smatramo, kako smo i naglašavali, da je zakonom potrebno „oja-čati“ institut štrajka, kako bi se omogućilo efektivno ostvarivanje prava na štrajk, uk-ljučujući proširivanje dopuštenih razloga, te definirati pravo na opći štrajk.

Podržavamo Vladinu namjeru za razmatranje različitih modela rješenja za nejednak tretman članova sindikata u od-nosu na nečlanove, vezano uz financijske obveze i korištenje prava iz kolektivnih ugovora, a sve u svrhu promicanja soci-jalnog dijaloga i jačanja sindikata. To je uostalom bio i naš prijedlog.

5. Novi oblici rada – platformski radRad putem internetske platforme nije po-seban oblik rada koji zahtijeva posebno uređenje prava takvih radnika, već je taj problem potrebno riješiti proširivanjem prava iz Zakona o radu i na te radnike i na taj način slijediti i europsku sudsku praksu. Radnici koji rade putem platfor-me ne smiju biti radnici druge klase, a internetske platforme koje na njihovome radu ostvaruju goleme profite treba pre-poznati kao poslodavce. Trenutna kršenja i zlouporabe zakonskih propisa od strane posredničkih tvrtki upravo su posljedica propusta države da reagira i uređuje trži-šte rada i radne odnose u ovom aspektu.

Sunčica Brnardić

događaji

Što slijedi dalje?Sindikalne središnjice su se zajednič-kim komentarom na procjenu učinaka propisa očitovale i izravno Ministar-stvu dopisom, kao i komentarom na e-savjetovanju, a na dijeljenje isto-ga pozvali smo i udružene sindika-te, sindikalne povjerenike i članove sindikata. Očekivani datum objave izvješća na komentare u javnoj raspravi je 23. lipnja. Nakon toga možemo očekivati formiranje Radne skupine i početak pregovora. S obzirom na to da smo naše stavo-ve već potkrijepili kvalitetnim argu-mentima utemeljenima na stručnim podlogama i pravnim analizama, možemo samo zaključiti kako nas u Radnoj skupini čeka još jedna runda zanimljivih rasprava, a pravi prego-vori tek počinju.

Skupovi povjerenika

Argumentima i sindikalnim akcijama do boljeg Zakona o radu

Slobodan Kapor novi tajnik i pravni savjetnik SSKHSlobodan Kapor, dosadašnji pravni povjerenik SSSH u Teritorijalnom uredu Pula, od lipnja je novi tajnik i pravni savjetnik Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH). Nakon 25 godina rada u SSSH, za vrijeme kojeg je stekao bogato iskustvo u pravnom za-stupanju radnika, pregovorima s poslodavcima i svim ostalim as-pektima sindikalnog rada, kolega Slobodan u idućem će razoblju svoje profesionalne kapacitete usmjeriti na daljnje jačanje SSKH s ciljem pružanja aktivnije i kvali-tetnije podrške sindikalnim povje-renicima i podružnicama.Do povratka pravne povjereni-ce u Teritorijalnom uredu Rijeka Petre Vaci s porodiljnog dopusta, Slobodan Kapor nastavit će obav-ljati i poslove pravnog povjerenika SSSH u Puli i Rijeci, kako njegov prelazak na novu funkciju ne bi poremetio funkcioniranje SSSH i podršku koju pružamo članovi-ma, sindikalnim povjerenicima i podružnicama.


događajiStajališta SSSH u konzultacijama o Zakonu o radu:

Ugovori o radu i plaća – što tražimo? Ugovor o radu

1. Ugovaranje uvjeta rada isključivo pisanim putem u svrhu zaštite radnika ÎÎ Brisati institut pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o

radu, kao i isključivanje mogućnosti izmjene ugovora ‘prešut-nim putem’ (jer je radnik npr. počeo na nalog poslodavca raditi poslove drugog radnog mjesta).

2. Precizniji obvezni sadržaj ugovora o raduÎÎ Uvođenje obveze preciznijeg navođenja podataka o mjestu

rada, poslovima koje je radnik dužan obavljati i osnovne plaće.

3. Propisivanje roka u kojem je poslodavac radniku kod ko-jega postoji smanjenje radne sposobnosti dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban ÎÎ Budući da u trenutnom zakonskom rješenju nema takvog

roka, što nerijetko dovodi do otezanja i zavlačenja od strane poslodavaca, smatramo kako bi primjeren rok bio 90 dana od primitka nalaza i mišljenja ovlaštenog tijela.

4. Sprečavanje trenda sklapanja tzv. polumenadžerskih ugovora za radnike koji nisu na rukovodećim radnim mjestima ÎÎ Ovakvim ugovorima radnici se stavljaju na raspolaganje po-

slodavcu 24 sata dnevno i isključuju iz primjene odredbi Zakona o radu i kolektivnih ugovora o radnom vremenu. Predlažemo propisati kako će se tako sklopljeni ugovor smatrati ugovorom o radu, te da se takva praksa ima smatrati prekršajem.

5. Propisati ništetnost ugovaranja zabrane natjecanja s rad-nikom koji prima plaću manju od dvije prosječne plaće u RH, ugovaranje zabrane natjecanja bez naknade i ugo-varanje obveznog rješavanja spora alternativnim putem

Plaća

1. Definiranje pojma plaće i njezine strukture ÎÎ Trenutno zakonsko rješenje ne poznaje definiciju plaće

što dovodi do različitog razumijevanja toga pojma, a time i do problema prilikom obračuna i isplate plaće. Pojam je potrebno definirati kako bi se omogućio efikasan nadzor radnika nad visi-nom isplaćene plaće, pregovaranje o plaći, ali i vođenje cjelovite politike plaća vođene kolektivnim ugovorima.

2. Zabrana proglašavanja podataka o plaći poslovnom tajnomÎÎ Poslodavac ne smije zabraniti raspolaganje podacima o vla-

stitoj plaći, a poslovnom tajnom ne mogu se proglasiti ni osnove ni mjerila za isplatu plaće, koji se moraju učiniti dostupnima sindikatu u procesu kolektivnog pregovaranja. Sindikalnom po-vjereniku mora biti omogućen uvid u podatke o isplati plaća svih radnika najmanje jedanput mjesečno.

3. Osiguravanje jednake plaće za rad jednake vrijednosti i jednakosti plaća muškaraca i ženaÎÎ U praksi sve češće svjedočimo situacijama u kojima radnici

za jednaki rad i rad jednake vrijednosti ne ostvaruju pravo na jednaku plaću. Uz to, postojeći zakonodavni i institucionalni okvir ne osigurava punu primjenu načela ravnopravnosti spolova na tržištu rada u praksi. Potrebno je zakonom jasno utvrditi mje-re za uspostavu transparentne politike plaća, pogotovo s obzirom na činjenicu da se rodni jaz u plaćama, za razliku od drugih zemalja EU u kojima se smanjuje, kod nas povećava.

4. Obveza ugovaranja plaće u bruto iznosu, uvođenje pre-kršajnih odgovornosti za neugovaranje plaće u bruto iznosu, nedostavljanje obračuna isplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, te neisplatu plaće i prema kolektiv-nom ugovoru

Sunčica Brnardić


UdrUženi sindikatiSustav kolektivnog pregovaranja

Zašto nam trebaju granski kolektivni ugovori?

Kolektivno pregovaranje je glavna zadaća i razlog postojanja sin-dikata, a kolektivni ugovori naj-

snažniji alat koji nam je na raspolaganju u svrhu osiguranja pravednih plaća i po-boljšanja ostalih radnih uvjeta, odnosno osiguranja prava većih od onih propisa-nih zakonom.

Iako pravni okvir u Hrvatskoj teoret-ski pruža mogućnost razvoja kvalitetnog sustava kolektivnog pregovaranja, jer se kolektivni ugovori mogu potpisivati na nacionalnoj, granskoj (tj. sektorskoj) i kućnoj razini (tj. razini pojedinog poslo-davca), te kao takvi međusobno se na-dopunjavati, nažalost u pogledu razvoja takvog sustava u posljednjih smo desetak godina samo nazadovali, ponajprije u pri-vatnom sektoru.

Prije desetak godina broj granskih kolektivnih ugovora bio je podjednak u privatnom i u javnom sektoru, a kolektiv-nim ugovorima bile su pokrivene značajne djelatnosti kao što su trgovina, graditelj-stvo, ugostiteljstvo, drvna industrija i ne-ke druge. Danas su u privatnom sektoru samo dva relevantna granska ugovora: za graditeljstvo i ugostiteljstvo. Kao rezultat otkazivanja više granskih ugovora u pri-vatnom sektoru značajno je pao i ukupan broj radnika u Hrvatskoj koji su pokrive-ni kolektivnim ugovorima, prema nekim procjenama sa 65 posto na 45 posto.

Sustav kolektivnog pregovaranja i uloga državeJavni sektor zadržao je kakav-takav su-stav. Temeljni kolektivni ugovor za dr-žavne službenike i namještenike regulira opća prava koja se odnose na sve radnike državnih i javnih službi, a sedam granskih ugovora (zdravstvo, državni službenici, osnovne škole, srednje škole...) detaljnije uređuju pitanja i prava specifična za sva-ku pojedinu djelatnost. Sličan sustav rado bismo vidjeli i u privatnom sektoru, sa što više granskih ugovora koji reguliraju prava koja se odnose na sve radnike u sektoru (odnosno postavljaju određene

standarde ispod kojih se poslodavci ne smiju spuštati u nastojanju da snize svoje troškove). Na njih se pak mogu nadove-zivati kućni kolektivni ugovori čiji sadržaj ovisi o specifičnoj situaciji kod pojedi-nog poslodavca i kojima ugovaramo veće plaće i bolje uvjete rada gdje god je to moguće, odnosno rezultati poslovanja to omogućuju. Granski i kućni kolektivni ugovori međusobno nisu konkurencija, nego alati koji se nadopunjuju, pri čemu se u konačnici, ako se međusobno razli-kuju, na radnika ionako uvijek primjenju-je povoljnije pravo.

Kolektivno pregovaranje nije samo u interesu sindikata i njihovih članova. Iskustva najrazvijenijih europskih zema-lja pokazuju da snažni sustavi kolektivnog pregovaranja istodobno omogućuju visoka prava za radnike i fleksibilnost potrebnu za poslodavce, te ujedno pridonose stabilno-sti cijele ekonomije i smanjenju društve-nih nejednakosti. I u Hrvatskoj postojanje kolektivnog ugovora dokazano utječe na zadovoljstvo radnika svojim radnim mje-stom. Istraživanje SSSH pokazalo je kako je 80 posto radnika kod čijeg poslodavca postoji kolektivni ugovor u potpunosti za-dovoljno svojim radnim mjestom, dok taj postotak kod onih koji nemaju kolektivni ugovor iznosi samo 63 posto.

Sve su to razlozi zbog kojih država, iako se ne smije izravno miješati u pro-cese kolektivnog pregovaranja (osim kada sama nastupa kao poslodavac u javnom sektoru) treba imati zadaću stvaranja po-ticajnog okruženja za kolektivno pregova-ranje. Dok je i to jedna od tema o kojima razgovaramo s Vladom tijekom konzul-tacija o Zakonu o radu, u međuvremenu SSSH i udruženi sindikati poduzimaju i druge aktivnosti s ciljem razvoja boljeg sustava kolektivnog pregovaranja.

Sporazum o socijalnom dijalogu u cestovnom prijevozuPočetkom svibnja Savez samostalnih sin-dikata Hrvatske, Sindikat prometa i veza Hrvatske (SPIVH) i Udruga sindikata vo-zača i prometnih radnika Hrvatske na-pravili su značajan iskorak sklopivši s Hr-vatskom udrugom poslodavaca (HUP) Sporazum o razumijevanju za sektor javnog linijskog cestovnog prijevoza putnika. Sporazum je rezultat suradnje i razumijevanja obiju strana, te predstavlja primjer kvalitetnog dijaloga usmjerenog na rješavanje pitanja od obostranog intere-sa. S obzirom na sve izraženiji nedostatak radnika, a posebice vozača, utvrđeni su


UdrUženi sindikati

ključni ciljevi među kojima je i hitno otva-ranje kolektivnih ugovora na razini poslo-davca u sektoru javnog linijskog prijevoza, kao i pregovora za potpisivanje sektorskog kolektivnog ugovora.

Poseban naglasak stavljen je na ob-vezu poštivanja kolektivnih ugovora, te nadzor njihove provedbe osnivanjem za to nadležnog tijela. Obje strane očekuju kako će potpisani Sporazum stvoriti po-voljan okvir za kolektivno pregovaranje u sektoru, te u konačnici uroditi boljim uvjetima rada i većim materijalnim pravi-ma za više od 7.000 radnika, ali i očuvanju ove djelatnosti koja je ključna za razvoj ruralnih krajeva RH. Prijevoznici i vozači obuhvaćeni ovim Sporazumom pokrivaju 80 posto prijevoza lokalnog značenja.

Trideset godina granskog pregovaranja u graditeljstvuDok u sektoru javnog cestovnog prijevo-za tek slijedi pokušaj sklapanja granskog ugovora, u graditeljstvu se na granskoj razini redovno pregovara već punih 30 godina. Predsjednica SGH Jasenka Vu-kšić navodi kako Kolektivni ugovor za graditeljstvo, koji je rezultat međusob-nog uvažavanja, povjerenja i odgovorno-sti socijalnih partnera, donosi niz koristi i za poslodavce i za radnike. Njegovu važnost prepoznaje i država, koja stoga njegovu primjenu redovno proširuje na sve poslodavce i radnike u sektoru, čineći ga ujedno instrumentom koji ujednača-va uvjete poslovanja i suzbija nelojalnu konkurenciju i rad na crno. Svi radnici u sektoru graditeljstva, zahvaljujući gran-

skom ugovoru, imaju znatno veća prava od zakonom propisanih.

Uz granski Kolektivni ugovor, SGH pregovara i s poslodavcima na kućnoj razini, ostvarujući prava koja su iznad razine onih iz granskog ugovora. Kućne kolektivne ugovore sklapaju i u tvrtkama koje ne pripadaju sektoru graditeljstva i u kojima poslodavac nije obvezan primje-njivati kolektivni ugovor za graditeljstvo. „Prihvatljivi su nam svi modeli kolektiv-nog pregovaranja jer kroz njih najbolje možemo ostvariti programske ciljeve ve-zane za podizanje kvalitete radnih mje-sta“, naglašava Jasenka Vukšić.

Kako do novoga granskog ugovora za trgovinu?Sindikat trgovine Hrvatske (STH) ima zanimljivu povijest vezanu uz granski ko-lektivni ugovor – od 1997. do 2013. godine postojao je granski kolektivni ugovor, no tada ga je otkazala Hrvatska udruga po-slodavaca – Udruga trgovine, smatrajući kako su njegove odredbe zastarjele, te ne prate trendove i funkcioniranje moder-ne trgovine. Ovaj je ugovor bio posebno važan jer je pokrivao više od 150 tisuća zaposlenih u trgovini, od kojih velika ve-ćina nije pokrivena kućnim kolektivnim ugovorom. Od tada, STH je kontinuirao pokretao pregovore radi sklapanja novoga granskog ugovora, no do produktivnog di-jaloga s HUP-om nije došlo.

„Da biste došli do cilja, mora posto-jati volja za to. Ako nije tako, onda svaka razlika u stavovima postaje razlogom za produžetak, usklađivanje stavova, a vrije-me prolazi“, kaže predsjednica STH Zla-

tica Štulić. Granski kolektivni ugovor u djelatnosti trgovine utvrdio bi minimum prava zaposlenih u trgovini – od plaće ko-ja je ključno pitanje za radnike, ali i uvjeta rada poput radnog vremena i organiza-cije radnog vremena, tjednih i dnevnih odmora, pa do troškova prijevoza i niza drugih prava koja bi trebalo regulirati.

I Metalci iniciraju pregovoreSličnog je razmišljanja i predsjednik Sin-dikata metalaca Hrvatske – Industrij-skog sindikata (SMH-IS) Siniša Kosić. „I naš je sektor bez daljnjega zainteresiran za sektorski kolektivni ugovor jer bismo na taj način dali određenu sigurnost rad-nicima koji rade kod malih poslodavaca gdje nema kolektivnog ugovora. U veli-kim tvrtkama u kojima uglavnom imamo kućne kolektivne ugovore, situacija je za-dovoljavajuća“, govori Kosić, te naglašava da je, ako dođe do sektorskog kolektivnog ugovora, sindikatu potrebno omogućiti nadziranje njegove primjene.

Iako bi se sektorskim kolektivnim ugovorom u ovoj djelatnosti mogla ugo-voriti minimalna plaća viša od zakonom određene, glavni razlog zbog kojeg je granski kolektivni ugovor potreban su ostala materijalna prava i godišnji odmori s kojima je situacija loša, pogotovo u ma-lim tvrtkama u kojima ne djeluje sindikat.

SMH-IS nakon ljeta namjerava po-krenuti inicijativu za sklapanje kolek-tivnog ugovora za sektor metala i elek-troindustrije prema HUP-u. Prethodnih godina, naglašava Kosić, u HUP-u nije bilo nikakva stvarnog interesa za razgo-vor o granskom ugovoru, no kod novog vodstva, ako je suditi prema prvim po-tezima i dosad vođenim razgovorima, zainteresiranost i volja za pregovaranjem postoji.

Navedeni sektori i sindikati nisu jedi-ni unutar SSSH koji imaju potrebu i želju za granskim kolektivnim ugovorom. Sto-ga se čini da ćemo u narednim mjesecima svjedočiti novim akcijama i inicijativama, kako udruženih sindikata tako i SSSH, ra-di revitalizacije kolektivnog pregovaranja na granskoj razini, ali i daljnjeg razvoja i jačanja cijelog sustava kolektivnog prego-varanja u Hrvatskoj.

Darko Šeperić i Filip Radeka

jasenka Vukšić, predsjednica sgH

siniša kosić, predsjednik sMH-is


Matija Hanković sindikalni je predstavnik Samostalnog sindikata Hrvatske (SSH) u

Drvnoj industriji Novoselec (DIN). Po struci strojni tehničar, u DIN-u je radio gotovo četiri godine. Nešto više od dvi-je godine bio je sindikalni povjerenik, a nakon što je napustio tvrtku nastavio je isti posao obavljati u funkciji sindikalnog predstavnika.

Sa sindikatom se Matija prvi put su-sreo kada mu je nakon samo tjedan dana u tvrtki pristupio tadašnji povjerenik Jan-ko Bukal. Godinu dana kasnije naslijedio ga je na toj funkciji. Iako je na početku malo znao o sindikalnom radu, vrlo je brzo morao, i uspio, svladati brojne ope-rativne, pregovaračke i pravne izazove. U tome je imao podršku tajnika sindikata Darka Idžakovića. Mnogim problemi-ma pristupao je intuitivno, te ih je tako i rješavao, dok je za druge tražio pomoć i savjet sindikata.

„Kada sam došao u tvrtku bilo je sa-mo 40-ak članova sindikata od ukupno 180 radnika. Primijetio sam da je razlog tome što ljudi, kao prvo, nisu imali po-vjerenje u sindikat, a kao drugo, uopće nisu bili upoznati sa svojim pravima iz kolektivnog ugovora“, kaže Matija.

Dvosmjernom komunikacijom do povjerenjaNa početku nije bilo previše problema, no nakon nešto više od godinu dana, s promjenom vlasnika, tvrtka je zapala u fi-nancijske probleme. Tada su krenuli i prvi zahtjevi poslodavca da se smanje materi-jalna prava iz kolektivnog ugovora, što je stvorilo strah među radnicima. Uz stalne razgovore s članovima i pregovore s poslo-davcima, Matija je uspio obraniti postojeća materijalna prava. Njegov pristup komu-nikaciji, sa stalnim traženjem povratne informacije i od članova i od nečlanova sindikata, donio je povjerenje radnika, prvo njemu osobno, a potom i sindikatu.

Ove godine odlučio je zbog privat-nih razloga promijeniti posao. Nitko od članova sindikata, ponajviše zbog straha od promjena u vođenju tvrtke i odluka koje su bile najavljivane, nije bio spre-man preuzeti ulogu sindikalnog povje-renika. Stoga je Matija postao sindikalni predstavnik.

„Novoselec je malo mjesto, svi se po-znajemo. Mnogi su bili u strahu od na-javljenoga gubitka prava iz kolektivnog ugovora tako da sam lako odlučio ostati povezan s kolegama i pomoći im da se zauzmu za sebe“, ističe Matija.

Na funkciji sindikalnog predstavnikaNakon što je postao sindikalni predstav-nik počeo je još intenzivnije razgovarati s bivšim kolegama. Održavao je redovite sastanke s nekoliko ljudi iz različitih odje-la, a oni su zatim prenosili informacije ostalim radnicima.

„Nastojao sam im objasniti kako ja sam jednostavno ne mogu ništa napraviti ako oni nisu članovi sindikata i ako se kao radnici ne drže zajedno. Zbog tog previranja s novim vlasnicima shvatili su da bi mogli izgubiti postojeća prava, te su se počeli učlanjivati u sindikat. Kroz samo mjesec dana učlanili smo sto novih članova. Danas imamo ukupno 132 čla-na od 220 trenutno zaposlenih, iako su mnogi od njih u izdvojenim tvrtkama“, kaže Matija.

Obavljajući obje funkcije, Mati-ja je imao prilike usporediti kako je to biti sindikalni povjerenik i sindikalni predstavnik.

„Svakako je teže biti sindikalni predstavnik jer nisi na radnome mjestu u tvrtki, pa često nemaš pristup svim in-formacijama. Zbog toga nastojim imati redovitu komunikaciju s bivšim kolegama iz različitih sektora, kako bih saznao sve informacije i na vrijeme rješavao proble-me s upravom.“

Ako je suditi prema porastu članova sindikata, Matija je svakako pokazao da se i funkcija sindikalnog predstavnika, kad je zbog okolnosti potrebna, može iskoristiti za učinkovito zastupanje inte-resa članova, kao i za novo učlanjivanje.

Razgovarala: Nediljka Junaković

naŠi sindikaListiMatija Hanković, sindikalni predstavnik SSH u Drvnoj industriji Novoselec

Komunikacijom do povjerenja, povjerenjem do učlanjivanja

Razlika između sindikalnog povjerenika i sindikalnog predstavnika Sindikalni predstavnik, kao i sindikalni povjerenik, ima pravo kod poslodav-ca štititi i promicati prava i interese članova sindikata, te ima pravo na pristup podacima vezanim za ostvare-nje toga prava. Sindikalni predstavnik, međutim, nije u radnom odnosu kod poslodavca. U pravilu ga sindikat ime-nuje kad zbog bilo kojeg razloga nitko od članova zaposlenih kod poslodavca nije spreman preuzeti funkciju sindi-kalnog povjerenika.


događajiRad po mjeri čovjeka

Rad mora služiti čovjeku, a ne čovjek radu

SSSH je i u proteklom razdoblju pro-veo niz aktivnosti vezanih uz zala-ganje za bolja i kvalitetnija radna

mjesta, odnosno ostvarenje našeg kon-cepta i programa rada pod nazivom „Rad po mjeri čovjeka“.

Savjetovanje o radnim pravima i edukacija o sindikalizmuU sklopu istoimenog projekta, za koji smo osigurali sredstva Europske unije iz Europskog socijalnog fonda, nastavljamo jedanput mjesečno provoditi kratka sa-vjetovanja o radničkim pravima, koja su otvorena svim zainteresiranima, a poseb-no su usmjerena na mlade i zaposlene na nesigurnim poslovima. Kao nadogradnju tih savjetovanja u svibnju smo započeli i s nešto opsežnijom edukacijom o sindi-kalnom organiziranju koja je namijenje-na zainteresiranima za tu temu, odnosno potencijalnim članovima i aktivistima sindikata. Na taj način nastavljamo ko-ristiti sredstva Europske unije za jačanje položaja radnika u svijetu rada, kao i za informiranje o sindikatima udruženima u SSSH i njhovim aktivnostima te, u konač-nici, poticanje na učlanjivanje i sindikalni angažman.

U pripremi su i prve aktivnosti projekta usmjerene prema izravnom kontaktu s građanima, s kojima želimo razgovarati o Radu po mjeri čovjeka i kva-

liteti radnih mjesta, kao i mini-kampanja usmjerena prema informiranju sezonskih radnika o njihovim pravima. Vijesti o ak-tivnostima i događanjima u sklopu pro-jekta najbolje možete pratiti na Facebook stranici Rad po mjeri.

Podcast o društvenoj ulozi radaRad po mjeri čovjeka i važnost sindikal-nog organiziranja radnika promoviramo i našim istoimenim podcastom. U šestoj epizodi razgovarali smo o društvenoj ulo-zi rada kroz povijest, kao i o tome zašto imamo pravo zahtijevati, ali i obavezu boriti se za dobre i pravedne uvjete rada. Ugostili smo sociologinju Jelenu Ostojić, koja je govorila o tome kako se organi-zacija rada mijenjala kroz povijest, kako

je to utjecalo na organiziranu radničku borbu i s kojim smo se novim trendovima susreli posljednjih dvadesetak godina.

Kroz tu priču dotakli smo se i po-kušaja razjedinjavanja radnika i njihove snage koji su posebno prisutni posljednjih desetljeća. „Dominantne ekonomske po-litike utječu na percepciju nas kao rad-nika i naših zajedničkih ciljeva. To može biti vrlo promišljeno smanjivanje snage radništva, tako da se radnici ne prepo-znaju u zajedničkoj kategoriji, odnosno ne prepoznaju svoje zajedničke ciljeve i karakteristike“, kaže Jelena Ostojić. „Svi mi jesmo radnici, svi mi u radu imamo znatno više sličnosti nego različitosti. Sve nas zajednička radnička solidarnost može čuvati od obrušavanja radničkih uvjeta i demontaže socijalne države i negativ-nih procesa koji mogu utjecati na uvjete rada.“

U šestoj epizodi pokušali smo obja-sniti kako rad nije samo ekonomska nuž-nost, odnosno način na koji zarađujemo za život, nego aktivnost u kojoj provodi-mo najmanje trećinu svojega života. Stoga imamo pravo tražiti da svijet rada bude human i da se društvenim dogovorom uredi na način da rad služi čovjeku, a ne čovjek radu. U sedmoj epizodi pak raz-govaramo o jednom vrlo konkretnom i važnom primjeru kojim svijet rada mo-žemo učiniti humanijim, a to je pravo na neradnu nedjelju.

Darko Šeperić


UdrUženi sindikatiStanje u turizmu uoči vrhunca sezone 2021.

Još jedna neizvjesna sezona i za radnike i za poslodavce

Hrvatski ugostitelji i turistički rad-nici i ove godine sa strepnjom iščekuju turističku sezonu, pita-

jući se hoće li biti bolja od prethodne, te hoće li za njih ove godine, za razliku od prošle, biti više posla. Posebno se to odnosi na sezonske radnike koji iščekuju pozive svojih poslodavaca. U vrijeme pisanja ovo-ga teksta, epidemiološke mjere su ublaže-ne, a situacija je nešto bolja nego proteklih mjeseci – restorani su otvorili zatvorene dijelove svojega prostora za goste, radno vrijeme kafića i restorana produljeno je s 22 na 23 sata, a u Hrvatskoj trenutno boravi triput više gostiju nego lani u isto vrijeme. No hoće li to biti dovoljno za ka-kav-takav oporavak hrvatskoga turizma ove godine i što to znači za više od sto ti-suća radnika zaposlenih u turizmu?

Inicijativa STUH-aEduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) upo-zorava kako su uvjeti poslovanja i dalje rizični, a ishod turističke sezone neizvje-stan. Zbog toga je STUH pokrenuo ini-cijativu za produljenje potpora za oču-vanje radnih mjesta u sektoru turizma do kraja 2021. godine. U pismu ministru rada Josipu Aladroviću STUH navodi ka-ko „nažalost nije za očekivati da će svi ugostitelji i poduzetnici u turizmu na jed-nak način i istim intenzitetom započeti s radom, te će zbog toga biti potrebno još neko vrijeme nastaviti s potporama za očuvanje radnih mjesta, odnosno njihovu će primjenu biti potrebno zadržati dok god postoje poduzetnici koji bez mjera neće moći poslovno funkcionirati.“

Posljednjih je dana zamjetan rast re-zervacija smještaja, ponajprije za srpanj i kolovoz, te zbog toga vlada optimizam među vlasnicima privatnog smještaja i hotelijerima. No Andrić upozorava kako situacija nije zadovoljavajuća jer u po-sljednjih pet mjeseci ove godine gotovo

da i nije bilo prihoda od dolazaka i noće-nja turista. Savjet za pripremu turističke sezone pri Ministarstvu turizma i sporta čiji je i Andrić član, očekuje kako će ove sezone biti ostvareno 60 posto prihoda iz turizma u odnosu na 2019. godinu. An-drić procjenu smatra preoptimističnom. „Bio bih zadovoljan da postignemo 50 posto rezultata iz 2019. godine.“

Očekivano, ovakav pad broja gostiju i prihoda negativno se odrazio i na prava i plaće radnika u turizmu. U posljednjoj sezoni prije pandemije, 2019. godine, hrvatski su poslodavci bili suočeni s manjkom školovanih radnika od kojih su mnogi zbog niskih plaća u odnosu na konkurentske zemlje u turizmu otiš-li iz Hrvatske. Početkom prošle godine, zbog manjka radnika, poslodavci su u pregovorima pristali na povećanje plaća, a prosječna plaća konobara kretala se oko 5.500 kuna. No, pandemija korona-virusa koja je uslijedila sve je poremetila.

Kolektivni ugovor ugostiteljstva

Sezona 2020. vrlo je brzo postala upit-na jer su gotovo svi hoteli i ugostiteljski objekti bili zatvoreni i nisu ostvarivali ni-kakav profit. Zbog toga je u ožujku prošle godine potpisan sporazum između soci-jalnih partnera kojim je dogovoreno pri-vremeno stavljanje izvan snage Kolektiv-nog ugovora ugostiteljstva. U lipnju te iste godine, zaključeno je kako nije potrebno otkazivati cijeli granski kolektivni ugo-vor jer je većini poslodavaca bila ključna odredba o plaći.

Kako se ne bi morali otkazivati kuć-ni kolektivni ugovori (koje STUH ima u gotovo svim podružnicama u kojima je prisutan), sklopljen je novi sporazum ko-jim je dogovorena reaktivacija granskog kolektivnog ugovora, ali uz moratorij na odredbu kojom je regulirana visina mi-nimalne bruto plaće bez dodatka. Time

eduard andrić, predsjednik stUH-a


UdrUženi sindikatisu, govori nam Andrić, očuvana ostala materijalna prava koja radnici imaju za-hvaljujući granskom i kućnim kolektiv-nim ugovorima – minuli rad, naknada stvarnih troškova prijevoza, jubilarne nagrade, dodaci na plaću za prekovre-meni rad, rad blagdanima, rad u drugoj smjeni i noćni rad, kao i solidarna pomoć poslodavca nakon 90 dana bolovanja, dar djetetu, mogućnost ili pravo na božićnicu, uskrsnicu, regres, otpremninu veću od one zajamčene Zakonom o radu. U većim sustavima radnici na čekanju dobivali su 60 ili 70 posto plaće, a ostali radnici koji su činili većinu zaposlenih u sektoru tu-rizma (60-70 posto) primali su plaću u visini potpore za očuvanje radnih mjesta u iznosu 4.000 kuna.

Andrić navodi kako radnici nisu za-dovoljni iznosom potpore, budući da su na osnovu ugovorene plaće (koja je i u normalnim uvjetima bila niska), dizali kredite, slali djecu na školovanje i slično, a potporom je nemoguće pokriti te ras-hode. S druge strane, bilo je i slučajeva u kojima je iznos potpore bio veći od ranije plaće, što govori o poražavajućim plaća-ma u sektoru turizma i potvrda je stava na koji STUH ukazuje godinama – plaće u turizmu treba znatno povećati jer će se samo tako riješiti nedostatak radnika u sezoni.

Posljedice pandemije na prava i uvjete radnika

U prošloj sezoni manjak radnika opte-retio je najvećim dijelom one zaposlene na neodređeno vrijeme, kao i manji broj radnika s ugovorima za stalne sezonske poslove, od kojih se očekivalo da rade vi-še, dok se sezonci nisu niti pozivali, zbog drastično manjeg broja dolazaka turista u odnosu na godinu ranije. Izravna poslje-dica pandemije bio je pad plaća radnika – najočitije u sektoru Djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, gdje je plaća pala za 5,1 posto.

Tijekom posljednjeg kvartala 2020. godine, većina poslodavaca zatvorila je svoje objekte koji su ostali zatvoreni i u prvom dijelu ove godine. Radnici su tada bili upućeni „na čekanje“. Sasvim izgledni otkazi u ovoj situaciji uspješno su izbjegnuti pritiskom sindikata da se

u kriterije za dobivanje potpora uvrsti odredba kojom se pravo na potporu gu-bi ako se radnika proglasi tehnološkim viškom.

No, i s generalnim nedostatkom školovanoga kadra turističkih radnika koji je bio prisutan 2019. godine, mnogi radnici ostali su bez posla. Radnici koji su godinama radili u turističkoj sezo-ni putem ugovora o radu na određeno vrijeme prošle sezone nisu pozvani, a za radnicima koji su imali ugovore o stal-nim sezonskim poslovima također nije bilo potrebe u većem dijelu objekata. Uz to, brojni radnici koji su ostvarili uvjete za prijevremenu ili starosnu mirovinu napuštali su tvrtke, a dio dotadašnjih turističkih radnika napustilo je turizam i zaposlilo se u drugim djelatnostima i poslovima u kojima je plaća bila viša od iznosa potpore za očuvanje radnih mjesta.

Zbog toga je potrebno, smatra An-drić, nastaviti s mjerama za očuvanje radnih mjesta do sezone 2022. godine jer već sada postaje razvidan problem nedo-statka kvalificiranih radnika za sljedeću sezonu koju nećemo dočekati spremni, za razliku od konkurentskih zemalja u susjedstvu. „U protivnom će se dogoditi propadanje dosadašnjeg Vladina uloga i velik broj radnika završit će na Zavodu za zapošljavanje“, govori Andrić koji smatra da je potporama sačuvan značajan dio radnih mjesta.

Trenutnu situaciju u turizmu najbo-lje mogu dočarati brojevi: broj radnika u turizmu 2019. godine dosegao je 150.000, dok je sezonaca bilo oko 40.000. U odno-su na godinu prije, taj je broj narastao za 12.000. Ove godine, Andrić procjenjuje da bi broj sezonaca koji će biti pozvani na rad mogao biti znatno manji – naj-više 10.000. Usporedbe radi, u normal-nim okolnostima, samo istarska Valamar Riviera zaposli više od 5.000 sezonaca godišnje.

S obzirom na izrazito veliku ovisnost hrvatskoga gospodarstva o turizmu koja je među najvećima u Europi, svaki pad u tom sektoru od golemog je značenja za cijelu zemlju. Utjecaj pandemije otkrio je slabosti i osjetljivost ovoga sektora – pad broja gostiju, niske plaće radnika zbog kojih kvalificirani kadar napušta zemlju, te izrazita sezonalnost hrvatskoga turiz-ma pridonijele su činjenici da je pande-mija najviše pogodila upravo turistički sektor, a posljedice ćemo tek osjetiti. Iz iskustva prošle sezone potrebno je izvući zaključke, te sustavno rješavati probleme, čime će se povećati otpornost turizma na ovakve i slične krize. Misao vodilja pri-tom moraju biti upravo radnici i njihova prava – ljudi na čijim se leđima prelama svaka kriza i ljudi koji su svojim trudom, uslužnošću i gostoprimstvom Hrvatsku učinili jednom od najpoželjnijih svjetskih turističkih destinacija.

Filip Radeka


UdrUženi sindikatiNovosti iz kolektivnoga pregovaranja

Nastavljaju se povećanja plaća i materijalnih prava

Sindikalne aktivnosti naših povjere-nika i sindikata ne jenjavaju niti u uvjetima koronakrize, kada je i sam

opstanak na tržištu neizvjestan, a materi-jalna prava radnika, pogotovo njihovo po-većanje, nisu među prioritetima posloda-vaca. Unatoč tome, protekli su mjeseci bili uspješni u kolektivnom pregovaranju sin-dikata udruženih u SSSH s poslodavcima.

Novi ugovori Sindikata graditeljstva HrvatskeDva nova kolektivna ugovora kojima su povećane plaće radnika sklopio je Sindikat graditeljstva Hrvatske. Radnicima u sindi-kalnoj podružnici Eurobeton povećana je osnovna plaća za 4,6 posto, te je uvedena i nagrada za rad u iznosu 300 kuna mje-sečno. U Luci Tranzit Osijek, članici Nexe grupe, potpisan je novi kolektivni ugovor na godinu dana kojim je također dogovo-reno povećanje plaća kroz povećanje ras-pona koeficijenata. Novost je i povećanje otpremnine za poslovno uvjetovani otkaz koja se s osam maksimalnih prosječnih mjesečnih plaća podigla na deset.

Sindikalna povjerenica Sanja Marić, koja ove godine obilježava 35 godina rada u tvrtki i dvije godine u ulozi povjerenice, kaže da je zadovoljna jer su, uz povećanje materijalnih prava u doba pandemije, za-držali i ona postojeća – naknadu za mi-nuli rad, topli obrok, jubilarne nagrade, dar djeci, božićnicu, regres, nagradu za

ostvarene rezultate rada, darove i pot-pore. Priključivanje tadašnjeg Sindikata luke Tranzit Osijek Sindikatu graditeljstva Hrvatske 2018. godine Sanja smatra naj-boljom odlukom donesenom uz podršku članova jer su u tom trenutku čak šest godina bili bez kolektivnog ugovora. Po-družnica trenutno broji 45 članova, dok je u tvrtki zaposleno 66 radnika.

S obzirom na rastuće troškove života, govori nam Sanja, budući pregovori s po-slodavcem ići će također u smjeru daljnjeg povećanja materijalnih prava radnika za koje još ima prostora. No unatoč tomu, za svojeg poslodavca Sanja ima riječi hvale – razvija otvorenu komunikaciju sa svojim radnicima i brine o njihovim pravima, te je sigurna u nastavak dobre suradnje. „Zajed-nički cilj nam je sretan i zadovoljan radnik koji je dovoljno motiviran i nagrađen za svoj rad. Takav je radnik ključ uspjeha sva-kog poslodavca, ali i mene kao sindikalne povjerenice“, kaže Sanja.

Povećanje plaća i u podružnici KomunalacaVažan aneks kolektivnog ugovora potpi-sao je i Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH) u podružnici Urbani-zam d.o.o. Valpovo. Povećanjem koefici-jenata svim su radnicima povećane pla-će, osim direktora koji je ostao na istom koeficijentu. Iako su na nekim radnim mjestima koeficijenti ostali isti, svim su radnicima u konačnici povećani zbog prelaska na novo radno mjesto. Dragan Vidošić sindikalni je povjerenik i u tvrtki radi od njezina osnivanja 2013. godine na radnome mjestu referenta nabave i skla-dišta. Tada je također bio sindikalni po-vjerenik. Novi povjerenički mandat dobio je u ožujku ove godine. „Kolektivni ugo-vor imamo od 2019. godine, a ovaj aneks traje do 22.02.2023. godine. Trenutno smo zadovoljni jer nismo imali poveća-nje plaće unazad pet godina“, rekao nam je Dragan. Povećanje plaće 48 radnika u tvrtki osjetit će tijekom lipnja, na plaći za svibanj. Poslom i uvjetima na radnome mjestu Dragan je zadovoljan, no smatra da ima prostora za poboljšanje, ponajprije na području plaće i to će biti glavna tema daljnjih pregovora s poslodavcem.

Filip Radeka

Novi kolektivni ugovor od posebne važnosti, s obzirom na pogođenost sektora turizma pandemijom ko-ronavirusa, potpisao je Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) u podružnici Bluesun Hotels & Resorts kojim su produljena sva prava radnika. Nove kolektiv-ne ugovore imaju i podružnice Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN). Novim kolektivnim ugovorom pot-pisanim u podružnici Saponia po-većane su plaće 750 radnika za u prosjeku 12 posto, što je najveće povećanje bruto i neto plaća u postotku na nacionalnoj razini od početka 2020. godine. Radnicima Gradskog društva Crvenog križa Pakrac kolektivni ugovor produljen je do kraja 2021. godine, te su nji-me dogovorena nova materijalna prava. U podružnici Hospira kolek-tivni je ugovor obnovljen do kraja 2022. godine, također uz poveća-nje materijalnih prava.

Urbanizam d.o.o. Valpovo

Luka tranzit osijek


sUdska Praksa

Nacionalnim kolektivnim ugovorom može se odrediti dodatni rodiljni dopust samo za majke

Nakon što je u Francuskoj držav-no zdravstveno osiguranje odbi-lo ocu djeteta odobriti dodatni

dopust na koji imaju pravo radnice koje same odgajaju dijete, a koji je predviđen nacionalnim kolektivnim ugovorom, je-dan od francuskih sindikata pokrenuo je postupak osporavanja te odluke pred sudom. Na zahtjev sindikata francuski je sud zauzeo stav kako je riječ o dodatnom rodiljnom dopustu nakon isteka zakon-skog rodiljnog dopusta i kako je njegov cilj zaštita posebnih odnosa između žene i njezina djeteta tijekom razdoblja nakon trudnoće i poroda. Pritom je uputio Sudu Europske unije pitanje o tome dozvoljava li pravo Unije mogućnost dodjele ovakvog prava isključivo majkama koje same skrbe o svojoj djeci, ali ne i očevima koji se na-laze u istoj situaciji.

U predmetu C-463/19., Sud Europ-ske unije prvo je podsjetio kako Direktiva o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i ra-da zabranjuje svaku izravnu ili neizravnu diskriminaciju na temelju spola s obzirom na uvjete zaposlenja i rada. Međutim, pojasnio je da, nakon isteka zakonskog rodiljnog dopusta, država članica može za majku djeteta odrediti dodatni dopust ako se on ne određuje s obzirom na nje-zino svojstvo roditelja, nego s obzirom na posljedice trudnoće i majčinstva.

Povodom postavljenog pitanja, sud je zaključio da kolektivni ugovor kojim se iz prava na takav dodatni dopust isključuje otac koji sam odgaja svoje dijete, uvodi razliku u postupanju između radnika i radnica. Takva razlika u postupanju ne bi bila u proturječju s Direktivom o jedna-kim mogućnostima samo ako bi se odno-sila na zaštitu majke u pogledu posljedica trudnoće i majčinstva, odnosno ako bi njezin cilj bio osigurati zaštitu biološkog stanja žene kao i posebnih odnosa koje ona održava sa svojim djetetom u razdo-blju nakon poroda.

Drugim riječima, takvim člankom ko-lektivnog ugovora uspostavila bi se izrav-na diskriminacija u odnosu na radnike muškog spola ako bi se kolektivni ugovor primjenjivao na žene samo u njihovu svoj-stvu roditelja. Sud je dalje zauzeo stav da bi se dopust koji slijedi nakon isteka zakon-skog rodiljnog dopusta mogao smatrati sastavnim dijelom rodiljnog dopusta koji je duži i povoljniji za radnice od zakonskog rodiljnog dopusta. Međutim, mogućnost uvođenja dopusta koji je isključivo nami-jenjen majkama nakon isteka zakonskog rodiljnog dopusta uvjetovana je time da je on sam usmjeren na zaštitu žena. Stoga sama činjenica da dopust neposredno sli-jedi zakonski rodiljni dopust nije dovoljna kako bi se smatralo da on može biti is-ključivo namijenjen radnicama koje same odgajaju svoje dijete. Uz to, Sud EU uputio

je nacionalni sud da konkretno provjeri je li predviđeni dopust usmjeren na zaštitu majke s obzirom na posljedice trudnoće i njezina majčinstva.

Sud EU također je naglasio kako trajanje dopusta predviđenog kolektiv-nim ugovorom može biti vrlo promjenji-vo i znatno duže od trajanja zakonskog rodiljnog dopusta. Takav dopust može biti neplaćen, čime, čini se, radnica ne zadržava plaću i/ili pravo na odgovara-jući doplatak, što je uvjet koji zahtijeva Direktiva o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica, te radnica koje su nedav-no rodile ili doje.

Iz svega ovoga, Sud EU zaključuje da se Direktivi o jednakim mogućnostima ne protivi nacionalni kolektivni ugovor kojim se isključivo radnicama koje same odgajaju svoju djecu dodjeljuje pravo na dopust nakon isteka zakonskog rodiljnog dopusta, ali samo uz uvjet da je svrha toga dodatnog dopusta zaštita radnica s obzirom na posljedice trudnoće i njiho-vo stanje majčinstva. Na nacionalnom je sudu da to provjeri uzimajući u ob-zir, među ostalim, uvjete za ostvarivanje prava na dopust, trajanje i oblike njego-va korištenja kao i pripadajuću razinu pravne zaštite.

Gordana Palajsa

Direktiva o jednakim mogućnostimaDirektiva 2006./54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada sadrži odredbe o primjeni načela jednakog postupanja pri zapošljavanju, uvjetima rada, uključujući plaću, napredovanje, stručno osposobljavanje i sustavima socijalne zaštite. Direktiva također sadrži definicije izravne i neizravne diskriminacije, te uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja koje su države članice morale prenijeti u svoje zakonodavstvo.


Î� PITANJE: Radim u trgovini 11 godina na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme, u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno. Poslodavac je najavio zatvaranje poslovnice u kojoj radim, te će svi radnici biti raspoređeni u druge poslovnice u koji-ma će raditi u nepunom radnom vremenu od 20 sati tjedno. Meni financijski ne od-govara rad u nepunom radnom vremenu. Jesam li u obavezi to prihvatiti?

ODGOVOR: U čl.15. Zakona o radu na-vedeno je što sve mora sadržavati ugovor o radu. Među tim bitnim sastojcima je i tra-janje redovitog radnog dana ili tjedna. Ako poslodavac želi da Vi ne radite u punom, već u nepunom radnom vremenu, mora Vam ponuditi izmjenu ugovora o radu, koji Vi možete prihvatiti, ali i ne morate. Odluka je na Vama. Ako to ne prihvatite, a poslo-davac nema potrebe zadržati Vas u punom radnom vremenu, obvezan Vam je ponuditi otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. To znači da Vam ponovno daje ugo-vor o radu na nepuno radno vrijeme. Ako ga ne prihvatite, aktivira se redoviti otkaz ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga po kojem Vam je poslodavac u ob-vezi priznati pravo na otkazni rok (u ovom slučaju dva mjeseca i dva tjedna), otpremni-nu i razmjerni dio godišnjeg odmora. Otka-zni rok ste u obvezi odraditi, osim ako Vas poslodavac oslobodi obveze rada za vrijeme otkaznog roka. Radni odnos Vam prestaje istekom otkaznog roka, nakon čega Vam je poslodavac u obvezi isplatiti otpremninu najmanje u visini jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca za svaku godinu rada kod poslo-davca, osim ako drugim aktima (ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom) otpremnina nije određena u većem iznosu. Maksimalna otpremnina prema Zakonu o radu je šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Î� PITANJE: Radim u tvrtki 14 godina. Specijalist medicine rada je prije nekoli-ko godina izdao uvjerenje po kojem nisam mogao obavljati poslove radnog mjesta prema sklopljenom ugovoru o radu. Po-slodavac mi je u skladu s tim uvjerenjem ponudio ugovor o radu za lakše poslove koje mogu obavljati i koji sam i prihvatio. Međutim, dijagnosticirana mi je još teža bolest i ne mogu obavljati niti ove poslove.

Prekinuo bih radni odnos, ali me zanima: imam li imam pravo na otpremninu?

ODGOVOR: Da biste imali pravo na ot-premninu, radni odnos ne smije prestati Vašom krivnjom ili voljom. To znači da bi Vam poslodavac morao dati redoviti otkaz zbog poslovno ili osobno uvjetovanih ra-zloga. U ovom slučaju, budući da je riječ o bolesti, to bi bio redoviti otkaz zbog osob-no uvjetovanih razloga. Kako biste došli do toga, specijalist medicine rada morao bi utvrditi da ne možete obavljati poslove predviđene Vašim ugovorom o radu. U tom slučaju poslodavac je dužan ponuditi Vam sklapanje ugovora o radu za obavljanje po-slova za koje ste radno sposobni i koji mo-raju što je više moguće odgovarati poslovi-ma na kojima ste radili. Ako je poslodavac sve poduzeo i ne može Vam ponuditi druge odgovarajuće poslove, može Vam otkaza-ti ugovor o radu uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća. U tom slučaju poslodavac Vam treba dati osobno uvjetovani otkaz po kojem imate pravo na otpremninu, jer is-punjavate uvjete iz čl.126. Zakona o radu, budući da Vam radni odnos prestaje voljom poslodavca nakon dvije godine neprekid-nog rada i ne radi se o Vašem skrivljenom ponašanju.

Međutim, ako poslodavac ima druge odgovarajuće poslove koje možete obavljati, a Vi ih odbijete, u tom slučaju Vam poslo-davac, uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća, može dati osobno uvjetovani otkaz. U tom slučaju ne dobivate otpremninu, jer ste odbili sklapanje ugovora o radu za po-

slove koje možete obavljati. Otpremninu ne ostvarujete ni ako Vi dajete otkaz niti u slučaju da sporazumno raskinete radni odnos sa poslodavcem.

Î� PITANJE: Poslodavac mi je dao redo-viti otkaz zbog osobno uvjetovanih razloga, te mi radni odnos prestaje istekom otka-znog roka potkraj lipnja. Zanima me imam li pravo na puni godišnji odmor, budući da imam šest mjeseci rada u godini, jer poslo-davac tvrdi da nemam.

ODGOVOR: Prema Zakonu o radu, radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna. Maloljetnik i radnik koji radi na poslovi-ma na kojima ga se ne može u potpunosti zaštititi od štetnih utjecaja, imaju pravo na najmanje pet tjedana godišnjeg odmora. Drugim aktima (kolektivni ugovor, pra-vilnik o radu, ugovor o radu, sporazum poslodavca i radničkog vijeća) može se odrediti i duže trajanje godišnjeg odmora, što u većini slučajeva i jest tako. I to je puni godišnji odmor. Radnik stječe pravo na taj puni godišnji odmor nakon šest mjeseci ne-prekidnog radnog odnosa kod poslodavca u toj kalendarskoj godini. U čl. 78. Zakona o radu predviđen je izuzetak od toga pravila za radnika kojemu prestaje radni odnos. Dakle, radnik kojemu radni odnos prestaje uvijek ima pravo samo na razmjerni dio go-dišnjeg odmora za tu kalendarsku godinu, bez obzira na to u kojemu mjesecu mu rad-ni odnos prestaje. Razmjerni dio godišnjeg odmora računa se na način da broj dana godišnjeg odmora na koji imate pravo po-dijelite sa dvanaest mjeseci i to pomnožite s brojem mjeseci koliko ste radili u toj godini. Pri računanju se najmanje polovica dana zaokružuje na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca na cijeli mje-sec godišnjeg odmora. Kako Vama radni odnos prestaje potkraj lipnja, imate pravo na 6/12 godišnjeg odmora, a ne na puni godišnji odmor. Jedino ako bi radni odnos prestao nakon 16.12. imali biste pravo na puni godišnji odmor, jer je to 12/12 godiš-njeg odmora. Postoje kolektivni ugovori u kojima je ugovoreno da radnik ima pravo na puni godišnji odmor i u slučaju da mu prestaje radni odnos. Stoga svakako pogle-dajte ostale akte kod poslodavca i provjerite je li ovo pravo možda uređeno povoljnije, u kojem slučaju se na radnika primjenjuje povoljnije pravo.

PraVni saVjeti

Odgovara:Ksenija Bešlić, pravna povjerenica

u Uredu SSSH Osijek


ZabaVni kUtak

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. BOŽICA PIRAK 26. Lipnja 15, 43240Čazma

2. ANDREA HOCENSKI Dubrovačka115, 31000 Osijek

3. MIRA DŽAJKIĆ Mikulići74, 10000 Zagreb

Nagrade daje Savezsamostalnih sindikataHrvatske

KUPON BR. 515

Ime i prezime:

_________________________________ Adresa:

__________________________________________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

_________________________________

Kuponstočnimodgovorompošaljitenasljedećuadresu:

“SINDIKALNA AKCIJA” (zanagradnukrižaljku), 10000 ZAGREB, TrgkraljaPetraKrešimiraIV.br.2

najkasnije do 10. srpnja 2021.

RJEŠENJENAGRADNEKRIŽALJKEIZPROŠLOGBROJA:UGOVOR O RADU


1. Vlada nudi kozmetička rješenja smanjenja rada na određeno

ZAKON O RADU

Procjena učinaka propisa za novi Zakon o radu: stavovi sindikata

2. Cilj reguliranja rada na izdvojenome mjestu ne može biti smanjivanje troškova za poslodavca, već zaštita radnika

3. Protiv dodatnog proširivanja radnog vremena

4. Kolektivni radni odnosi

5. Platformski rad

Lakšim otpuštanjem radnika neće se smanjiti rad na određeno.

Treba:

• suziti zakonski okvir unutar kojega je zapošljavanje na određeno moguće,

• propisati mogućnosti preispitivanja nezakonitosti takvog zapošljavanja,

• "poskupiti" takvo zapošljavanje - radnici na određeno moraju imati ista prava kao osobe zaposlene na neodređeno.

Radnik ne smije snositi teret specifičnih uvjeta rada niti posebnih želja poslodavaca. Takav rad mora biti isključivo dobrovoljan i obje strane moraju biti suglasne s njim.

Protivimo se proširivanju radnog vremena kod mogućnosti rada za drugog poslodavca i potencijalnom povećanju ograničenja prekovremenog rada. Nijednom riječju se ne spominje kako je udio radnika kojima je prekovremeni rad neplaćen i neevidentiran 40%, kao i drugi katastrofalni rezultati primjene postojećih odredbi o radnom vremenu.

Trajanje zaštite sindikalnog povjerenika treba dodatno produljiti, a ne ju ograničiti.Dodatno zakonsko slabljenje prava na štrajk je nedopustivo - trebaju nam bolje zakonske formulacije i odredbe koje će dati pozitivan zamah provedbi štrajka kao važnom alatu demokratske i radničke borbe, uključujući i definiranje prava na opći štrajk.

Osobama koje rade putem digitalnih platformi treba priznati status radnika, te i na njih proširiti prava iz Zakona o radu, a ne takav rad uređivati na poseban način. Digitalne platforme JESU poslodavci, a platformski radnici NISU radnici druge klase.

Documents

Zagreb, 15. lipnja 2021. • Broj 515