SINJANI SE USKORO - Sinjske novine · - ugovorni odnosi (ugovor o djelu, autorski ugovor) Radionica je zamišljena kao radno interaktivna radionica na kojoj će se obrađivati konkretni

��

novine ��

��Turjaci

mjesni odbori sportske temeKULTURA

��

��

��

Inventura sinjske sportske godine

RAZGOVOR: ��

EKSKLUZIVNO.. � ��

��SVOJOJ SMJENI

SINJANI SE USKORO ��

��DJETETA

2 novine

��str. 4. Aktualno - kratko kroz listopadstr. 5. Aktualno - Vijestistr. 6. Aktualno - Mažoretkinjestr. 7. Aktualno - 126. brigada HV-astr. 8. Aktualno - Svjetsko prvenstvo u ribolovustr. 9.-11. Razgovor s razlogom - Nataša Poparićstr. 12. Mjesni odbori - Vijestistr. 13.-14. Reportaža - Lučanestr. 15. Kritično okostr. 16. Mladi i biznis - Tomislav Domazetstr. 17. Mladi i biznis - Ines krolo Đipalostr. 18. Zanimljivi ljudi - Dijana Majić Zecstr. 19. Zanimljivi ljudi - Martin Tadićstr. 20. Zanimljivi ljudi - Davor Morostr. 21. Reportaža - Centar Juraj Bonaći u Sinjustr. 22. Vremeplovstr. 23.-24. Tema - Zdravstvostr. 27.-29. Tema - Partizani i ustašestr. 30.-32. Kulturastr. 33.-34. Zanimljivosti - Joško Tešija Tešostr. 35. Zanimljivosti - Mara Buba mara sreću dijelistr. 36. Sport - Vjesticestr. 37.-38. Sport - Željko Sablić, NK Junakstr. 39. Sport - Joško Ćurković, KK Alkarstr. 40.-41. Čitatelji pišu - Slaven Kardoš, Ognjen Kolakstr. 42. Čitatelji pišu - Šimunstr. 43. Enigmatika

UVODNIČKA

Uz ispriku što kasnimo koji dan , evo što vam donosimo u ovom broju. Razgovor sa smijenjenom ravnateljicom dječjeg vrtića dijanom Župić koja je iznijela svoje stavove i viđenje cijele situacija oko smjene sa mjesta ravnatelja. Moram kazati da je ovaj razgovor ekskluzivni i ujedno zahvaliti gospođi Župić koja je obećala da će dati intervju sinjskim novinama. Također smo razgovarali s predsjednikom Udruge hrvatskih branitelja veterana 126. brigade HV-a, Boškom Vladovićem. Povod je što je ta udruga sve aktivnija u društvenom životu grada i sve prihvaćenija među braniteljskom populacijom. Donosimo i pregled događanja kroz protekli mjesec, lijepe vijesti iz kulture, inventuru sportske godine i dosta zanimljivih priča i lijepih fotografija. Ovaj puta zahvaljujemo kolegama sa HIT radija što su nam uskočili sa svojim tekstovima jer je kolega Žarko Kodžoman ovaj puta nije sudjelovao u izradi novina, ali to je samo privremeno, vratiti će se on brzo. Tanji smo za četiri stranice, ali i dalje se ne damo. Uz punu zahvalu sponzorima i donatorima koji su shvatili vrijednost našeg projekta zahvaljujemo i vama, dragi čitatelji, što odvojite 8 kuna i kupite, sada mogu već reći svoju novinu. Tema ovog broja je problem prekapacitiranosti gradskog groblja .naime istražujući došli smo do podatka kojeg su nam potvrdili i čelni ljudi komunalnog poduzeća i u gradskoj upravi, da bi uskoro moglo doći do problema funkcioniranja groblja zbog nedostatka grobnih mjesta. Nije to nepoznanica, ali evo mi smo je aktualizirali ne bi li potaknuli brže rješavanje ovog važnog komunalnog problema. A što se tiče naše svakodnevnice osim što pada kiša nešto i raste, a to je nezaposlenost. No Sinj nije jedinstveni slučaj u državi, stoga raduje saka vijest sa Kukuzovca, a zadnjih dana je potpisano nekoliko ugovor koji obećavaju, pogotovu onaj s mljekarom MILS. Nadam ostaje samo da čekamo i nadamo se. Pretpostavke su da će i uz ovu recesiju koja traje, početkom slijedeće godine doći do značajnih pomaka u zoni. I na kraju čestitke HIT radiju koji je opet dobio koncesiju, ovaj puta na 9 godina, a vam evo novine pa ćete uz njih lakše prebroditi ovo loše vrijeme. Do slijedećeg broja.

Glavni urednik Vito Perić

GRAD SINJtel.: 821 081

Dragašev Prolaz, 21230 Sinj

IMPRESSUM

Sinjske novine broj 9. studeni 2010.g.

Izlaze jednom u mjesecu, cijena 8 kuna

Nakladnik: Grad Sinj

Izdavač: Kulturno-umjetničko središte SinjGlavni urednik: Vito Perić, mobitel 099/217 09 31

e-mail: [email protected] / [email protected]čka obrada: Frano Šabić

Lektura u ovom broju: redakcijskaTisak: Grafika Markulin Zagreb

Novinari u ovom broju: Vito Perić, Božena Romac, Ante Botić, Iva Milanović Litre

Suradnici u ovom broju: Dragan Milanović, Filip Ratković, Božidar Jadrijević, Slaven Kardoš, Mate Ivandić

3novine

U KAUFLANDU

4 novine

04.11.

Općinsko državno odvjetništvo u sinju podiglo je optužnice protiv Ante Burića, Ivana Lišnjića, Vice Bar-bira, te protiv tvrtki Autoprijevoz Sinj i Promet Makarska.Burića i Lišnjića se tereti da su 2005.g. i 2006.g. zaključili ugovore o najmu autobusa na traženje Mate Jujnovića a protivno ugovoru o rekonstruiran-ju i konsolidaciji Autoprijevoza.Tom nezakonitom radnjom pribavili su Prometu Makarska više od 9,5 mili-juna kuna i tako oštetili Autoprijevoz. Burić i Lišnjić se također terete da su u istom razdoblju dio plaća rad-nicima Autoprijevoza isplaćivali kao putni trošak i tako oštetili državni proračun za 430.000 kuna.

06.11.

Udruga Studenti Cetinske krajine or-ganizirala je radionice za djecu u os-novnim školama s ciljem prevencije međuvršnjačkog nasilja. Također su proveli anketu o kvaliteti življenja i studenti medicine i liječnici su or-ganizirali besplatne preglede šećera u krvi i mjerenja tlaka. Sve ovo je obi-lo povodom 5. obljetnice od osnutka udruge.

Sinjski HSLS održao je konferenciju za novinare na kojoj su se osvrnuli na pisane odgovore gradonačelnika glavan povodom upita vijećnika Dra-gana Podruga o korištenju službenih gradskih mobitela te na pitanje da li su dogradonačelnici imali pravo na naknadu u NO GZK. HSLS smatra da

gradonačelnik ne smije narušavati osnovne principe obnašanja vlasti u jedinici lokalne samouprave, te da prema zakonskim propisima dogradonačelnici nemaju pravo na naknadu. Sinjski liberali pozvali su mlade ljude da se aktivnije uključe u politički život grada, te upozorili vlast da će budno motriti svaki nji-hov potez u ova vremena kada se građani doslovce bore da prežive.

Njemački veleposlanik dr. sc. Bernd Fischer posjetio je Sinj i cetinsku krajinu te obišao gospodarske zone Kukuzovac i Čaporice. Posjet je bio u okviru hrvatsko-njemačkog projekta "Cetinsko sunce" koji predviđa grad-nju fotonaponskih polja za proiz-vodnju električne energije.

08.11.

Grad Sinj preuzeo je upravljanje nad cjelokupnim kompleksom Gradskog hipodroma osim onog dijela u ko-jem je Alkarska ergela. U pripremi je izrada master plana kako bi ovaj vri-jedni gradski objekt zaživio u gospo-darskom smislu.

12.11.

Tvrtka Frigos Lumen sa sjedištem u Gali uputila je ponudu Odboru vjerovnika Dalmatinke Nove d.d. u stečaju za kupnju tvornice. Ponuda je "teška" 27 milijuna kuna. Ponuda je pristigla na trgovački sud u splitu između još tri ponude. Za sada nije odlučeno tko i za koliko će kupiti tvornicu.

Udruga tjelesnih invalida grada Sinja, UTIS osigurala je dežurstvo psihologa. Svakog ponedjeljka od 8 do 9 sati psiholog će putem telefona 660-070 pružati usluge i pomoć, ne samo članovima udruge nego i svim zainteresiranim građanima.

16.11.

Vijeće za elektroničke medije dodi-jelilo je HIT radiju koncesiju na rok od 9 godina za šire područje Sinja. od svog osnutaka HIT radio se po slušanosti probio u sam vrh ljestvice lokalnih radio postaja. ČESTITAMO!

Alka je napokon ušla pod okrilje UNESC-a koji je odnio odluku o zaštiti te skoro tri stoljeća stare viteške i folklorne igre kao vrijedne nematerijalne kulturne baštine.

19.11.

UHBDDR Sinja obnovila je inicijati-vu da se jednoj ulici u Sinju da na-ziv grada Vukovara te da se podigne spomen obilježje Sinjanima Andriji Alčiću i Ivici Poljaku koji su svoje živote položili u obrani grada heroja.

20.11.

Na humanitarnoj akciji "Moje svi-jetlo za Vukovar" udruga UTIS je prikupila 7.350 kuna. Novac je nami-jenjen invalidima grada Vukovara.

KRATKO KROZ STUDENI

5novine

Na dan 3. prosinca obilježava se Svjetski dan osoba s invaliitetom. Kao i prijašnjih godina, taj će se dan na simboličan način obilježiti i u našem gradu u organizaciji naše Udruge. Ove godine ćemo ukazati na prob-lem arhitektonski barijera u gradu Sinju, pa će tako članovi Udruge uz nazočnost medija obići četiri grad-ske ustanove koje su nedostupne

za osobe sa posebnim potrebama.Članovi UTIS-a će tako obići prilaze Splitske banke, HZZO-Sinj, Centra za socijalnu skrb,Doma zdravlja Sinj i Pošte. te ukazati i na ostale gradske lokacije koje se moraju prilagoditi osobama sa posebnim potrebama.Pozitivan primjer je zgrada Grad-ske uprave, Dom mladih Sinj, Zagrebačka banka , Gradska ljekarna

i Hrvatski zavod za zapošljavanje.Kako bi ova akcija dobila na važnosti, istog će se dana u 17 sati u sinjskoj gradskoj vijećnici održati okrugli stol na temu „Arhitektonske barijere u Gradu Sinju“, te prikazati kratak film o problemima na koje nailaze osobe sa posebnim potrebama u našem gradu i njegovoj okolici.

Svjetski dan osoba s invaliditetom

NOVOSTI SA KUKUZOVCA

Aktivnosti u gospodarskoj zoni Kukuzovac u proteklom razdoblju (listopad 2009.g. - listopad 2010.g.)Završena izgradnja svih sustava in-frastrukture prvog dijela i faze. Uku-pna cijena radova iznosila je oko 23 milijuna kuna. u proteklom razdo-blju grad je raspisao tri natječaja za prodaju građevinskog zemljišta. na prvom natječaju odabrano 8 po-nuditelja i to KRIK Split, Terrigena Okrug donji, Mikrez Split, Smid Sinj, Botić Sinj, PTO Babić Sinj, Ke-lam Trogir, Alca Zagreb. U drugom su natječaju odabrani Osalagasti Komiža i Delicije Marović Sinj, a u trećem Mljekara MILS Sinj i Obrt Klis ONT iz Klisa. Sredstava od pro-daje zemljišta uprihodovana u grad-ski proračun u ukupnom iznosu od

4,87 milijuna kuna. Trenutno su u zoni 23 poduzetnika na površini od cca 170.000 metara četvornih sa ishođenih 9 lokacijskih doz-vola, 3 potvrde glavnih projekta i 2 pravomoćna rješenja za građenje. U postupku su još 2 zahtjeva za potvr-du glavnog projekta , jedna zahtjev za rješenje za građenje i jedan za-htjev za lokacijsku dozvolu. U grad-nji je jedna objekt ( Alca d.o.o. ) za gradnju dva objekta vrše se priprem-ni radovi, a za jedan objekt investi-tor je u postupku izbora izvođača radova. do sada je ukupno upriho-dovano 7,2 milijuna kuna u gradski proračun od prodaje zemljišta u zoni. prema zadnjim informacijama može se očekivati još 1,13 milijuna kuna od prodaje zemljišta

''U subotu 4.12.2010.g. u Sinju se održava 4. edukativna radionica za udruge. Udruga UTIRUŠ (Uruga tajnika i računovođa u školstvu – Trogir) održat će poludnevnu edu-kativnu radionicu u prostorijama Crvenog križa Sinj u vremenu od 9-13 sati. Tema radionice:- blagajničko / gotovinsko poslovan-je- ugovorni odnosi (ugovor o djelu, autorski ugovor)Radionica je zamišljena kao radno interaktivna radionica na kojoj će se obrađivati konkretni praktični primjeri iz poslovanja udruga, pa se može izravno zatražiti pomoć za konkretne probleme.Pozivaju se sve udruge zaintere-sirane za sudjelovanje na radionici da obvezno najave svoj dolazak na: [email protected] ili na mo-bitel: 095/8272/501.Organizatori radionice u Sinju su Udruga Srma i Mreža udruga Grada Sinja. Radionica je besplatna, a edu-

kacija se provodi u sklopu programa Step kojega financira Nacionalna za-klada za razvoj civilnog društva.'' 06. prosinca 2010.g. (ponedjel-jak) s početkom u 10 sati u Grad-skoj vijećnici Grada Sinja održat će se službeno uručivanje Odluka o odobrenju kredita za Korisnike kredita po Programu poticanja poduzetništva u Gradu Sinju za 2010.g. (kreditiranje poduzetnika) u ukupnom iznosu od 533.280,00 kn.Odluke o odobrenju kredita izrađene su sukladno Zaključku o prihvaćanju Prijedloga projekata Programa poticanja poduzetništva u Gradu Sinju za 2010.g. (krediti-ranje poduzetnika) – Izvješće Pov-jerenstva za odabir poduzetničkih projekata (KLASA:311-01/10-01/3, URBROJ:2175/01-01-10-5) donese-nog na 16. sjednici Gradskog vijeća Grada Sinja održanoj dana 15. stu-denog 2010.g., i to za1.Obrt „REA“, vl. Melita Sablić-Romac za Projekt nabavke opreme

za čuvanje, edukaciju i igraonicu za djecu, te sufinanciranje do 10% izno-sa kredita za trajna obrtna sredstva u prvoj godini poslovanja – u ukup-nom iznosu: 174.000,00 kn;2.Obrt „TONI“, vl. Anton Kolgjeraj za Projekt nabavke opreme za proiz-vodnju kruha i peciva – u ukupnom iznosu: 100.000,00 kn;3.Obiteljsko poljoprivredno gos-podarstvo LIOVIĆ HILDA za Projekt nabavke pčelinjih zajednica i rojeva, pčelarske opreme isključujući na-bavku vozila u poslovne svrhe – u ukupnom iznosu: 100.000,00 kn;4.Obrt „IGOR KOP“, vl. Igor Vučković za Projekt nabavke rabljenog hidrauličnog bagera – u ukupnom iznosu: 99.280,00 kn;5.Krojački salon „BRANKA“, vl. Bran-ka Jadrijević-Tomas za Projekt opre-manja krojačkog salona – u ukup-nom iznosu: 60.000,00 kn.

NAJAVE (ŠTO JE BILO I BITI ĆE)

6 novine

DOBRA VIJESTDržavno natjecanje komornih ansambla Opatija 2010. Za glasovirski duo 1 kategorija ( to su djeca do 11 godina ) 2. državnu nagradu dobili su Mia Jurić i Ivor Zlodre u klasi profe-sorice glasovira Tamare Romac Zlodre iz Sinjske glazbene škole Jakova Gotovca. 1 nagradu dobila su djeca iz Metkovića a niže pla-sirani su iz Zagreba, Splita, Rijeke ,Zadra

Kao i svake godine UTIS je u suradnji s drugim udrugama organizirao akciju na dan pada grada heroja Vukovara. Upaljeno je na tisuće lampiona i svijeće i stvorena simbolična slika i u svjetlu ispisana poruka. Prikupljen je i novac koji će biti predan invalidima grada Vukovara.

Početkom akcije koje provodi MUP sa udrugama proisteklim iz Domov-inskog rata ,UDVDR-RH-SDŽ--Sinj prikupila je vratila policiji preko

3000 metaka raznoraznog kalibra, veću količinu minsko eksplozivnih sredstava odnosno ručnih bombi, razne ručno izrađene eksplozivne

naprave ,veći broj ploča trotila,crni barut, čikete, detonatorske kapisle, pa čak je bilo i zvončića.Nažalost sve je ovo bilo po kućama. Akciju UDVDR RH-SDŽ jer smatraju da najprije do ovih MES-a koja su stara i opasna i postoji velika mogućnost samoaktiviranja. Najprije su u opas-nosti radoznala djeca od kojih je to gotovo nemoguće sakriti, a nedavni primjer u Čitluku kada su se dječaci igrali sa barutom i kad je jedan od njih zadobio opekline težeg stupnja najbolje govori o potrebi ovakve ak-cije uklanjanja minsko eksplozivnih sredstava i oružja.Inače bolje MES-a vratiti stručnim osobama nego odla-gati uz kontejnere ,bacati u potoke kao što je bilo do sada slučajeva i na taj način je svima nama ugrožena sigurnost.

��

Moje svijetlo za vukovar

Šaljite primjedbe, priče i fotografije na adresu: [email protected]

7novine

Poštovani predsjedniče Viteškog alkarskog društva-Sinj, gosp. Stipe Jukić,u prigodi uvrštavanja Sinjske Alke pod zaštitu UNESCO-a kao nemater-ijalne kulturne baštine čovječanstva, u ime izvršne vlasti Grada Sinja i svih naših sugrađana, upućujem Vama, svim članovima Viteškog alkarskog društva, zaposlenicima i tijelima Društva najiskrenije čestitke i izraze dubokog poštovanja.Jasno je da iza ovakvog rezultata koji će biti upisan zlatnim slovima u povijesti Sinjske Alke i Grada Sinja stoji izniman trud i zalaganje, a svima koji su tome pri-donijeli i pripomogli, iskreno hvala. Naime, ovim činom ostvarena su višegodišnja nastojanja i težnje da Sinjska Alka i u svjetskim okvirima bude prepoznata kao kulturno do-bro najviše vrijednosti, a time je zapravo odano priznanje generacija-ma i generacijama naših sugrađana

koji evo već 295. godine njeguju i održavaju tradiciju jedinstvenu i priznatu u Republici Hrvatskoj i svi-jetu. Stoga, uvrštavanje Sinjske Alke pod zaštitu UNESCO-a kao nemater-ijalne kulturne baštine čovječanstva ujedno je za sve nas, generaciju koja je dočekala ovo priznanje, velika obveza i odgovornost da nastavimo u zacrtanom pravcu te zajedničkim radom i djelovanjem pridonesemo daljnjem razvoju i prosperitetu Sin-jske Alke i Grada Sinja.Želim Vam svako dobro u daljn-jem radu i djelovanju, a posebno u dovršetku započetih projekata, Alkarskih dvora i alkarskog muzeja.

S osobitim poštovanjem,

GRADONAČELNIKIvica Glavan, prof.

Sinjska gradska glazba, gradski mješoviti pjevački zbor, dječji zbor Slavuji i mandolinski sastav izveli su povodom Svete Cecilije u kio dvo-rani vrlo dobar koncert. Dvorana je bila ispunjena do zadnjeg mjesta i svi su uživali u dobrim izvedbama i glazbara i pjevača. Uz ovu prigodnu sliku i sinjske novine se pridružuju čestitkama za dan zaštitnice glazbe-nika, Svete Cecilije.

U interesu istinitog i objektivnog informiranja javnosti u svezi sa nat-pisom pod naslovom «Ne prestane li nas Grad Sinj šikanirati ići ćemo kod australske veleposlanice» objavljen-im u dnevnom listu, «Slobodna Dal-macija», dana 18. studenoga 2010. godine dajem slijedeće priopćenje :Dana 16. studenoga 2010. godine, na njihovo traženje, primio sam ravnateljicu i vlasnicu novootvore-nog Dječjeg vrtića «Koala» u sin-jskom naselju Brnaze, Magdalenu-Mary Ereiz i Katicu Ereiz koje su izrazile želju da me osobno up-oznaju sa zamolbama koje su upu-tile meni i Gradskom vijeću tražeći sufinanciranje rada dječjeg vrtića i subvenciju roditeljskih uplata za djecu koja polaze u vrtić. Na sas-tanku, na kojem su još nazočili moji suradnici, Igor Vidalina-predsto-jnik Ureda gradonačelnika i Željko Sesardić-pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti, prezenti-rano mi je kako u vrtiću navodno radi 16 zaposlenika, a upisano je 54 djece, od kojih 41 sa područja Grada Sinja, te je od mene zatraženo finan-ciranje i subvencija na isti način kao što se financira Dječji vrtić «Čarobni Pianino».Budući da Grad Sinj sub-vencionira samo djecu sa svoga područja pročelnik Sesardić je od

predstavnica vrtića «Koala» zatražio dostavu popisa djece i roditelja kako bi Odjel mogao utvrditi točan broj djece. Predstavnicama vrtića «Koa-la» dano je do znanja da u gradskom vrtiću «Bili Cvitak» ima još slobod-nih mjesta za upis djece, te nema potrebe ni ekonomske opravdanosti financirati i subvencionirati vrtić «Koalu» za onu djecu koju su roditelji ispisali iz gradskog vrtića, te ih upis-ali kod njih, bez obzira na razloge i motivaciju ovakvih postupanja. Također im je objašnjeno kako Grad ima mogućnost oslobađanja od plaćanja vrtića, odnosno umanjenja cijene vrtićnog programa za one kategorije naših sugrađana, koje su navedene u Pravilniku o socijalnoj skrbi Grada Sinja, a realiziraju se samo u gradskom vrtiću. Kako su se predstavnice «Koale» pozivale na uvjete koje ima dječji vrtić «Čarobni pianino» na ovom sastanku im je objašnjeno da Grad temeljem ugovora o suradnji sa navedenim vrtićom ima obvezu financirati 8 zaposlenika (5 odga-jateljica, kuhar i 2 pomoćne rad-nice), te subvencionirati 89 djece (60 u 10-satnom jasličnom ili vrtićnom programu i 29 u 5-satnom progra-mu) iako taj vrtić ima oko 115 up-isane djece. Na kraju sastanka sam

ponovio njima već otprije poznatu izjavu kako ćemo nakon utvrđivanja stvarnih činjenica glede upisane djece razmotriti mogućnost skla-panja ugovora o suradnji i sa Dječjim vrtićom »Koala». Pošto su mi poznati i oni drugi, zakulisni razlozi izvrtan-ja činjenica u navedenom natpisu u Vašem listu, kao Gradonačelnik Grada Sinja zaista ne mogu doz-voliti politiziranje sa djecom, pa ću u prilog istini cjelokupnu javnost upoznati sa činjenicom da su na-kon sastanka u Grad Sinj došle sve odgajateljice (6), te moje suradnike izvijestile kako su one i pedagoginja preuzele svoje radne knjižice, ispi-sale svu djecu koju su, kako su na-vele, morale upisati u vrtić «Koalu» kao uvjet za posao i napustile Dječji vrtić «Koalu».Svi navodi o pozivanju i nagovaranju djelatnica Dječjeg vrtića «Koala» od strane nepoznatih pojedinaca, ukoliko su istiniti, odi-ozni su i ispod razine civilizirane komunikacije, pa bi u interesu istine zasigurno bilo dobro čuti i njih.

GradonačelnikIvica Glavan, prof., v.r.

��!��"��#��$��%� �� &��$�"��'��"#�(��'� ��(�&��'�� (�� )�*��$��$��(�� +��'��

ČESTITKA GRADONAČELNIKA IVICE GLAVANA ALKARSKOM DRUŠTVU

8 novine

Sudionici vojne akcije „Zima 94“ obilježili su 16. godišnjicu blistave pobjede nad srpskim okupatorom na Dinari. U osvit 30. studenog 1994. godine oko 130 hrvatskih branitelja ušlo je u prostor koji su kontrolirali četnici, te ih vojno po-razili, potisnuvši ih oko 12 km u dubinu prostora. Zauzeli su sve važne planinske visove i uporišta neprijatelja što se pokazalo presud-nim za nadolazeće vojne operacije i konačni slom srpskih snaga u akciji svih akcija „Oluji“.Nažalost u akciji „Zima 94 “poginulo je 29 hrvatskih branitelja, a ranjeno ih je 58.

I upravo zbog velike žrtve svake go-dine okupljaju se veterani Domovin-skog rata i sudionici same akcije koji sa svojim ratnim zapovjednicima evociraju uspomene na ratne dane naše brigade. Zahvaljujući potpori dijelova postrojbi 114.brigade HV ,80 DP Livno, ATG 72.b VP, te 4. 7. i 5. gardijske brigade ostvarena je pob-jeda na Dinari u napadajnom boju koji je trajao 27 dana i u kojem je oslobođeno je oko 200 km2 prostora.Zajedno na Dinari kao i 94. preživjeli branitelji položili su kod spomen ka-pelice iznad planinarskom doma Sv. Jakov na Vrdovu vijence i cvijeće, te zapalili svijeće za poginule. Bitelski

župnik don Jozo Gojsalić predvodio je molitvu odrješenja. Do spomen križa na Maglaju nije se uspjelo doći zbog velikog snježnog nevremena koje je bilo tog dana, što je na tre-nutke oslikavalo pravu sliku iznim-no teških uvjeta koje su proživljavali naši branitelji boraveći na Dinari u ekstremnim uvjetima za vrijeme rata.Sve su to znali i prepoznali vojni za-povjednici koji mogu biti ponosni na svoje ratnike. Njihov ponos i snaga jači su od mnogih prijekora koje doživljavaju, ali glavu ne saginju ni pred kime. Posebno ih boli što među njima nije zapovjednik te akcije gen-eral Ante Gotovina, ali čvrsto vjeruju u njegovu nevinost i oslobađajuću presudu u Hagu.Posebnu čestitku sudionicima ak-cije „Zima 94.“ uputio je general pukovnik Slavko Barić, zamjenik načelnika GS HV, kao izaslanik pred-sjednika Ive Josipovića. Uz njega biranim riječima obratio se državni tajnik za branitelje mr.sc Zoran Komar, saborski zastupnik i ratni za-povjednik Ante Kotromanović, gen-eral Rahim Ademi, te dožupan SDŽ Visko Haladić.Udruga hrvatskih branitelja „Vet-erani 126. brigade HV Sinj“ pod vod-stvom prof.Boška Vladovića odlično je organizirala i obilježila ovu obljet-nicu vojne akcije.

OBLJETNICA 16. GODIŠNJICEVOJNE AKCIJE „ZIMA 94.“

,-/)�!�3�*��3��3��5��7��7�*�:��*�:�7��37��5373;�*37�5��;��7:��37��3

��!�"��!�"

9novine

Udruga hrvatskih branitelja veter-ana 126. brigade HV-a osnovana je u veljači 2007.g. i trenutno ima 151 člana s tendencijom rasta. Od osnut-ka pa do danas udruga je napravila niz programa, vrlo aktivno djeluje sa jasno zacrtanim ciljevima. Inače u gradu Sinju i Cetinskom kraju ima 11 udruga proizišlih iz Domovinskog rata, a Udruga 126. brigade je jedna od mlađih, no vrlo brzo je postala prepoznatljiva i prihvatljiva među braniteljskom populacijom. To je i bio povod za razgovor s predsjed-nikom udruge, umirovljenim pu-kovnikom HV-a i ratnim vojnim in-validom, profesorom kineziologije Boškom Vladovićem.

<#�(�+�(��'�� (�=��#"�� '�� #��$�$��'��#��"�� (��'��%�$��'�&�>Kada je pokrenuta inicijativa jedan od temeljnih ciljeva za osnivanje udruge, što je i usvojeno na izbor-noj skupštini, bio je prikazivanje istine o Domovinskom ratu u Ce-tinskom kraju i skrb za branitelje. Mi smo udruga lokalnog karaktera i specifični smo po tome što članovi udruge mogu biti samo pripadnici 126. brigade HV-a.

?��#��&��"��+�� (�>Prije svega počeli smo obilježavati neke važne događaje iz domov-inskog rata koji su za nas a i šire nezaobilazni u povijesti ne samo ovog kraja nego i Hrvatske. Tako sada obilježavamo i na taj način čuvamo od zaborava datume akcije

oslobađanje HE Peruća, akcije ZIMA 94 i dan osnutka brigade 6. listopada koji prije nije bio slavljen.@$��'�� #��(� ��+��A��#��"��B��$��B>CSlužbeni dan osnutka 126. bri-gade je 6. listopada kada je ukazom ondašnjeg vrhovnog zapovjednika HV-a, FranjeTuđmana utemelje-na brigada. Prije toga na našem području bilo je više vojnih forma-cija različitog karaktera. Osnivane su borbene postrojbe, često drago-voljno jer je trebalo braniti kraj od agresije. tako je uz rezervni sastav MUP-a bilo i seoskih straža, civilne zaštite, i drugih postrojbi. II bojna IV brigade (Cro angels op. V.P.) osnova-na je u Trilju 1. lipnja 1991.g. zatim je na Gučnici u Glavicama 25. kolovoza formirana jedna bojna i tak odalje. od svih tih postrojbi nastala je 126. brigada i to su činjenice. treba na-pomenuti da su ove bojne koje sam prije spomenuo već imale iskustava u borbenim djelovanjima, Vrlika, Kruševo...�$��#��'��'��%��<3D��EF)�<�&��$��#��'��>

RAZGOVOR S RAZLOGOM

BOŠKO VLADOVIĆ PREDSJEDNIK UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA VETERANA 126. BRIGADE HV-a

G<��*��'��=��#�'��$��%��$� ��)H��#$�!�%��%�"

��%�"��&%�'��%��(��

10 novine

Nitko nije povlačio inicijativu, a ponavljam to su značajni događaji ne samo za povijest našeg kraja nego i za Hrvatsku. Konkretno ak-cija Peruća se dogodila 28. siječnja 1993.g. kada smo zauzeli branu i centralu i odbacili četnike dalje te iako su, srećom bez većih posljedica, uspjeli minirati branu. TAda smo došli i do Otišića koji je bio četničko uporište. Sve smo to uradili bez znanja vojnog vrha, a zapovijed je izdao Zdravko Škarpa, tadašnji za-povjednik brigade koji je poslije smi-jenjen, no pokazalo se da smo bili u pravu što se tiče tog djelovanja. Četnici su 27. siječnja zauzeli branu i prijetili miniranjem. Pala je odluka da se krene u oslobađanje, a nakon miniranja brane krenuli smo i us-pjeli osloboditi Hrvace, Potravlje, Maljkovo. Poginuo je jedna pripad-

nik brigade Ante Buljan, a jedna je naš suborac zarobljen. Sada svake godine skupom obilježimo taj važan događaj. što se tiče operacije ZIMA 94 ona je bila preduvjet za operac-ije OLUJA I LJETO. Oslobodili smo 29. na 30. studeni 200 km četvornih prostora, zauzeli strateški važne vrhove Dinare. uz nas je bila 114. brigada. Tada je cijeli vojni vrh po-hvalio akciju. Morate znati da se sve događalo u nemogućim vremenskim uvjetima.��$��'��'�� (�>Pa mogu reći da između ostalog naša udruga traži da se na civiliziran način objavi spisak branitelja te da se na-pokon utvrdi toko su pari a tko lažni. S neregularnim spiskom se uvidjelo da je oko 30% osoba koje nisu bile u ratu nego su političkim putem došli

do statusa branitelja. Također nam je važno promicanje istine o Domov-inskom ratu, stoga smo priredili i izložbu fotografija iz rata i jedan do-kumentarni film pa to prikazujemo po školama u Cetinskom kraju kako bi djecu upoznali sa tim dijelom naše novije povijesti. Na taj način čuvamo povijest od zaborava. Važno je i to što prikupljamo dokumentaci-ju o osobama koje su s neprijateljske strane počinili ratne zločine u ovom kraju a još nisu procesuirane iako ima obilje dokumentacije koja je vrijedan dokazi materijal. Te osobe znamo poimenice i za neke od njih znamo gdje se sada nalaze. Sve je to u svrhu istine o domovinskom ratu. u druga priprema i knjigu povodom 20. obljetnice od osnutka brigade. Svakodnevno se družimo, odlazimo na skupove i u Vukovar i u Škabrnju,

imamo dobru međusobnu komunikaciju, i pomažemo članstvu koliko god je moguće.<��'�� "��"��(��"��(��'�&�� (��"��%��(�'��$��(��&��B��'�+��B>Mi smo udruga bez političkih ciljeva. u predizbornim kampan-jama nismo davali svoj potpis niti pečat nijednoj političkoj stranci niti pojedincu. u našoj udruzi ima ljudi koji su svih političkih opcija što je u demokraciji sas-vim normalna stvar, a jedino kod nas neki još to nisu shvatili. Možda nas povezuju s lijevom političkom opcijom zbog Ante Kotromanovića koji je naš član, a ujedno je i saborski zastupnik SDP-a. Kotromanović je bio za-povjednik brigade i jedan od na-jboljih boraca koji je , slobodno napišite, napravio čudo u obrani našeg kraja.Ponavljam nas zani-ma samo istina

11novine

<#�(�+�(��'��'��'�� '�&��'��=�'�� $��&�� (�>�

Zašto sam smijenjena s mjesta ravnateljice možda i nije pitanje za mene, jer meni uopće i nije na zakonit način predstavljen bilo kakav valjan razlog za razrješenje. Dakle, ostaje da je moja smjena naprosto volja onih koji imaju moć smjenjivanja i koji tu volju provode zahvaljujući osiguranoj političkoj većini u Up-ravnom vijeću vrtića i Gradskom vijeću Grada Sinja. Pri tome im očito nije ni najmanje bitno što to rade uskraćujući Zakonom izričito prop-isana moja temeljna prava kao osobe na koju se razrješenje odnosi. Koliko je ta moć smjenjivanja sama sebi dovoljna I ne želi se zamarati niti prividom argumentirane rasprave, zorno pokazuje činjenica da im na sjednici Gradskog vijeća na kojoj se odlučivalo o smjeni nije trebao niti netko iz Upravnog vijeća vrtića kao Zakonom određen jedini predla-gatelja. Jasno je da Upravno vijeće

i nije bilo stvarni predlagatelj nego samo sredstvo izvršenja te moći kao što je to bilo i Gradsko vijeće. U tom smislu je neusvajanje Izviješća za 2009.godinu, s imputiranjem neis-tina i s paušalnim i besadržajnim insinuacijama o navodnoj netrans-parentnoj javnoj nabavi ,očito bilo samo proziran scenarij i tehnologija smjenjivanja, a time ne samo da se pokazala krajna nebriga za osob-nost i dostojanstvo osobe na koju se to odnosi, nego izgleda i volja da se ocrni bez stvarnih valjanih argu-menata. Što se tiče mog statusa ja imam ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme u Dječjem vrtiću Bili cvitak i ja sam odgajtelj predškolske djece pa pretpostavljam da ću biti raspoređena na adekvatno radno mjesto.

7��'�&��$��+��>�

Da, po mom sudu ja sam smijen-jena politički jer svih ovih godina od kada sam na čelu Ustanove Izviješća o radu su usvajanja i hvaljena, a čak su i neki gradski vijećnici isti i u ovom sazivu kao i u prošlim sazivi-

ma, odnosno ti isti ljudi su proteklih godina ta izviješća usvajali i hvalili. I izviješće za 2009. godinu bilo je kao i ta prethodna izviješća , te je poka-zalo i pozitivno poslovanje vrtića sa 87.164,39 kn . Pitam se što se to sada drastično promijenilo .

�<#�(�+�(��$�"'�� J��#��+��'�&�(��=�� #�� #��$�� (�'��>

Ovo pitanje morate postaviti grad-skoj vlasti. Nakon sjednice Upravnog vijeća 5. listopada 2010.god. na kojoj je dat prijedlog o mom razrješenju razgovarala sam s gospodinom Vujanovićem kad mi je rečeno da ću biti u kontaktu s tajnikom grada te da ću biti pozvana na sjednicu i sudjelovati u raspravi. No međutim poziv je izostao što me uistinu iznenadilo budući sam se spremila za očitovanje , a pravo na očitovanje mi je moralo biti osigurano sukladno Zakonu o ustanovama i Zakonu o predškolskom odgoju.

��)�&�%� �&%�*�!�"��!�"

RAZGOVOR S RAZLOGOM

Dijana Župić, smijenjena ravnateljica dječjeg vrtića Bili cvitak

+,� -� -��/-� �0� -� -��/��0��/��+�,��+��-��/� -��+��-��+ -��0��+�� -��123�STUDENOG

Gradsko vijeće je na 12. sjed-nici održanoj 9. i 11. lipnja doni-jelo zaključak nakon rasprave o neprihvaćanju izvješća o radu dječjeg vrtića Bili cvitak za 2008.g. i 2009.g. s financijskim izvješćem za 2009.g. Upravno vijeće vrtića uka-zalo je na nepravilnost i i propuste ravnateljice vezane za provedbu postupka nabave dječjeg vrtića za 2009.g. a što je navedeno u mišljenju Ministarstva gospodarstva. upravno vijeće je zato predložilo grad usinju kao osnivaču ustanove razrješenje ravnateljice. Prema mišljenju Minis-tarstva DV Bili cvitak razvidno je da plan nabave vrtića nema minimalna sadržaj propisan zakonom, a to je naziv predmeta nabave, procijen-jena vrijednost nabave, planirana sredstva, te oznaka pozicije finan-cijskog plana na kojoj su sredstva planirana. Također je nejasna i struktura plana nabave.Na sjednici gradskog vijeća održanoj 15. stude-nog većinom glasova članova GV-a smijenjena je ravnateljica dječjeg vrtića Dijana Župić. Na sjednici je

bilo zanimljivih rasprava nakon što je Miloš Balić pročitao stav klu-ba vijećnika HDZ-a. HDZ smatra da je na sjednici trebao biti pred-stavnik predlagatelja i ravnateljica radi očitovanja. Također su naveli da nema razloga niti zakonskih os-nova za smjenu ravnateljice te da se radi o političkoj smjeni obzirom da se vrši u pola mandata. Ivana Šabić (NL dr. S. Jadrijevića) elaborilala je s pedagoške strane rad ravnateljice te istaknula kako je bilo i ste strane propusta i propusta prilikom organ-izacije posla (neuvođenja dežurstava subotom i dr.) također je rekla kako je u jednom dijelu kod prehrane djece zbog miješanja crvenog i pilećeg mesa došlo do nepravilnosti i povre-da normi. Zamjenik gradonačelnika Zoran Vujanović rekao je kako čudi i žalosti činjenica da je ravnateljica zatražila novo mišljenje ministarstva a da s tim nije upoznala gradska ti-jela. ZAtim je to proslijedila HDZ-u iako je trebala Upravnom i grad-skom vijeću.Nezavisni vijećnik Miro Bulj je smat-

rao da se ovdje radi o političkoj smjeni, a vijećnik HSLS-a Dragan Podrug je zamjerio na stilu i načinu vladajućoj koalicii-. Vijećnik HDZ-a Stipe Jukić također je mišljenja da se radi o političkoj smjeni što neće do-bro utjecati na buduće međuljudske odnose. i na kraju je vijećnik Miloš Balić rekao da ovo podsjeća na progone članova obitelji Župić 1972.g. što je izazvalo negodovanje kod vladajućih a Vujanović je proci-jenio teških riječima neprimjerenim jednom ozbiljnom vijećniku.

Zamjenica gradonačelnika Elena Perković Paloš kratko je komentirala za Sinjske novine ovu smjenu:„Gradsko vijeće grada Sinja, a na pri-jedlog Upravnog vijeća DV"Bili Cvi-tak" je donijelo odluku o razrješenju dosadašnje ravnateljice gđe.Di-jane Župić i imenovalo je novu v.d.ravnateljicu gđu.Anu Križanac.Razlozi za smjenu gđe.Dijane Župić su ne prihvaćanje izvješća o radu vrtića za prošlu godinu, kao i ne-pravilnosti u javnoj nabavi.“

-�(�4#�!'��%�#$�!�%�(��*�'�5��4��"

12 novine

<�&��@$��'��'��'��'��$��$�� #��'�&��3"'��&�� >�

Upravno vijeće je jednoglasno usvo-jilo Izviješće o realizaciji plana i pro-grama rada kao i financijsko izviješće za 2009. godinu i nikada ga nije od-bacilo. Članovi Upravnog vijeća su do tada jednoglasno donosili odluke , a moje su odluke usuglašavane s Up-ravnim vijećem, te odgovarajućim konzultacijama s mjerodavnim ti-jelima i službama Grada kao i sa savjetnicima u uredu javne nabave. Konkretne argumente kojima bi se objasnio taj nagli obrat, a koji bi ar-gumenti bili zakonski, meni nikada nisu dati , jer zapravo i ne postoje. S toga je na ovo Vaše pitanje odgovor dat u prethodnim odgovorima.

�D��#��"��$��'� ��(��$��"��'��#�'��>�

Nezavisna lista gospodina Stipis-lava Jadrijevića po dolasku na vlast ,odnosno izvršna vlast odmah je počela sa prozivkama i to na temu javne nabave.Kako je bilo za očekivati da se nova vlast upozna sa stanjem u gradskim Ustanovama ,i budući je u vrtiću sve u najboljem redu nisam od toga pravila veliko pitanje . Na prvom sastanku s novom gradskom vlasti rečeno mi je da će se tražiti provjera ,ni tu nisam vidjela ništa sporno . Smatrala sam to pravom pa čak i obvezom Osnivača. Nakon ne-kog vremena dobila sam informaciju

iz gradske uprave ,ali neslužbeno, da je mišljenje o planu nabave došlo 21. rujna 2009. godine te da u njemu nema ništa što bi ukazivalo na radnje protivne Zakonu. To mi je potvrđeno iz više izvora ,ali izvršna vlast je o tome šutjela ( službeno šutjela) tu i tamo bi se pojavila koja informa-cija na tribinama koje je organizira-la izvršna vlast i redak u gradskim novinama koji kaže da u javnoj na-bavi u Gradskom vrtiću nema ništa protivno odredbama Zakona. Mene nitko nije nazvao ni ikada službeno izvijestio o istom. Međutim to mišljenje je aktualizirano onog trena kad je bila potrebna moja smjena, i to zbog koalicije s SDP-om, pa mu je , bez argumenata , najednom dat negativan predznak, suprotno svim meni do tada datim informacija-ma Pitam se što bi se još dogodilo da vrtić eventualno nije pozitivno poslovao . Ponu-kana takvim raz-vojem događaja, poslije Gradskog vijeća na kojem nije prihvaćeno Izviješće i sama sam zatražila m i š l j e n j e nadležnih in-stitucija odnosno Ministarstva gos-podarstva rada i poduzetništva te dobila odgovor koji izrijekom kaže: „ Međutim , evidentno je

da takvo odvajanje predmeta nabave nije bilo s namjerom iz-bjegavanja primjene Zakona, jer niti zbroj procijenjenih vri-jednosti odvojenih predmeta nabave ne prelazi procijenjenu vrijednost od 70.000,00 kn“. I iz ostalog sadržaja tog mišljenja ureda vidljivo je i jasno da je jav-na nabava realizirana sukladno Zakonu. Nasuprot takvoj našoj potvrđeno dobroj i pravilnoj praksi , suprotnim pristupom, odnosno objedinjavanjem i okrupnjavanjem takvih predme-ta nabave pogodovalo bi se samo velikim trgovačkim lancima , pa bi se time povrijedilo načelo jed-nakog tretmana potencijalnih ponuditelja. Vjerovala sam da će to mjerodavno mišljenje Ureda biti bitno i u postupku kada mi bude dostavljen prijedlog Up-ravnog vijeća za Gradsko vijeće , a kada se to već nije dogodilo , da će ga svi vijećnici barem razmo-

triti radi odgovornog odlučivanja , ali navedena većina se, po meni dos-tupnim informacijama , ni s takvim mjerodavnim mišljenjem nije za-marala.Interesantno je napomenuti da sam tijekom obnašanja dužnosti surađivala s ljudima koji su sada u Gradskoj vlast , čak smo zajedno re-alizirali neke projekte, tada sam bila hvaljena i podržavana , a sada mi se uskrati čak i pravo na raspravu. Priče po kuloarima i kafićima nemam namjeru elaborirat jer ti tobože do-bro informirani su ljudi bez ident-iteta. Svi koji su željeli mogli su dobiti informaciju na pravom mjestu ,vrtić je javna Ustanova, a jedinu cjelovitu informaciju trebalo je dobiti i osigu-rati na Gradskom vijeću , a ono je to , navedenom većinom , kako po sve-mu izgleda ,namjerno onemogućilo. Ja sam za takvo utvrđivanje istine bila i ostala potpuno spremna .

13novine

;��$� �"��$��'�� &��'��'��'�%��'�A�'��(��$��$��>

Moje pravo je da zatražim pravnu zaštitu i to ću učiniti , kako bi doka-zala da sam Ustanovu vodila suk-ladno svim Zakonima i propisima ,a tako i nabavu. To ču zatražiti kako zbog sebe i zbog kolegica u vrtiću koje su radile u upravi i svih ljudi koji su bili članovi Upravnih vijeća ,jer su i oni ovim prozvani .

� �� '��'��"��"��'��>�

U vrtić Bili cvitak zaposlila sam se na neodređeno radno vrijeme 16 . siječnja 1989. godine, a povremene zamjene sam radila od 1981, god-ine ( 24 godine staža) O rezultatima mojeg rada ne bi govorila jer bi is-palo da se hvalim , reći ću samo da je rad vrtića prepoznat od Ministar-

stva znanosti ,obrazovanja i športa , Agencije za odgoj i obrazovanje, Prosvjetne inspekcije i svih drugih relevantnih institucija , nadam se da su i roditelji bili zadovoljni jer tu smo zbog njihove djece. Što se tiče mojih kolegica i kolega trudila sam se voditi Ustanovu u što je moguće više suradničkom duhu, nastojeći na građenju kolegijalnih, ljudskih pa i prijateljskih odnosa, što sa šezdeset pet stalno zaposlenih nije uvijek bilo lako i svakako da je bilo i neza-dovoljstva. Ipak, budući da smo se poštivali i uvažavali nesuglasice su se lako rješavale . S većinom kolegica sam zajedno polazila osnovnu i sred-nju školu, a s jednim većim brojem i pedagošku akademiju tako da smo bili uigran tim.

@��'��'��'��'�&�� >

Ustanova je ustrojena po Zakonu i svim propisima dobro organizirana

i ima sve potrebne pravilnike i akte sukladno Zakonu . Planom i pro-gramom rada za ovu pedagošku godinu zacrtane su zadaće na čijoj realizaciji treba raditi u narednom periodu. Svi zaposleni su odgovor-ni i savjesni ljudi koji svoje poslove izvršavaju savjesno pa je tako Us-tanova funkcionirala bez problema jer smo svi skupa bili tim .

7��$��+��(��=�� +�� >

Član stranke jesam i to HDZ-a, ali nisam nikada bila angažirana na bilo kakvim stranačkim dužnostima i slično. Za kraj ovog razgovora dodala bih još da sam svoj posao obnašala predano i odgovorno su-kladno Zakonu i propisima, i kada pogledam unatrag malo je stvari koje bi mijenjala, a sigurno znam da nikada ne bih mijenjala sebe i moj odnos prema radnim kolegama. S mjesta ravnateljice dječjeg vrtića odlazim ispunjena i bez žala za tom dužnošću ,jer ću se pretpostavljam vratiti na mjesto odgojiteljice koje ću obnašati s puno odgovornosti i lju-bavi prema djeci. Vrijeme koje sam provela na radnom mjestu ravnatel-ja nije me odvojilo od neposrednog rada s djecom, a seminari ,stručno usavršavanje i literatura koju sam ko-ristila zajedno s drugim odgojiteljica-ma samo me osnažilo u traženju na-jboljih metoda u radu s djecom. Svi oni koji me prozivaju i obezvrjeđuju moj predani rad neka se zapitaju imaju li na to pravo, optuživati bez argumenata .Na kraju, moguće je da postoje neki odnosi u kojima nisu dovoljni profesionalnost i predanost radu da bi se zajedno funkcioniralo, ali se u tome međusobni odnosi, po mom mišljenju, mogu i trebaju riješiti normalnom i razumnom komunikacijom.

14 novine

DOBRA VIJESTNapokon više neće biti prometnih gužvi i zastoja kod Doma zdravlja u ulici Put Ruduše. Naime Grad Sinj je otkupio dio parcele uz ces-tu koja vodi prema bolnici, i dok budete čitali ove novine radovi na proširenju ceste će već biti u tijeku. Cesta će se proširiti za 2,5 metara u dužini od 121 metar. Također će biti izgrađen potporni zid, zatim razdjelni kanalizacijski sustav na tom dijelu, izmjestiti će se postojeći kandelabri i ure-diti će se novi asfaltni zazor ulice i parkinga sa novim rasporedom parkinga. Izvođač radova je Ceti-na Sinj, a rok dovršetka je mjesec i pol dana.

Prošle godine, točnije 23.listopa-da u prostorijama osnovne škole „Ivana Mažuranić na Hanu održana je osnivačka Skupština KUD-a „Vrilo“ Na skupštini je bilo 25 zain-teresiranih koji su postali članovi društva. U ime gradonačelnika Sin-ja Ivice Glavana skup je pozdravio te im zaželio uspješan rad, zoran Vujanović, dogradonačelnik. Folk-lorna sekcija održala je prvi nas-tup u Unešiću u travnju ove godine povodom blagdana S.Jure zaštitnika općine Unešić..Drugi nastup je bio u Turjacima povodom blagdana Svetog Ante ove godine kada je na-stupilo 26 članova folklorne sekcije (pet reraša, pet ženskih vokala, 16 članova plesne skupine ).Potom u srpnju slijedi nastup u Muću kada je nastupilo 14 članova mlađe sku-pine KUD-a na međunarodnoj smo-

tri folklora Muć 2010. U Sinju se KUD predstavio domaćoj publici u okviru manifestacije Dani alke i ve-like Gospe u kolovozu ove godine, nastupom na trgu F.Tuđmana. Potom je uslijedio nastup u Bajagiću početkom listopada, ispred crkve svetog Nikole kada je nastupilo 26 članova folk-lorne sekcije KUD-a. Povodom blagdana „Svih svetih“ u Gali na večeri folk-lora nastupila su je 4 člana muške vokalne skupine i 5 članica ženske vokalne skupine KUD-a „Vrilo“.KUD

„Vrilo“ Obrovac Sinjski trenutno ima 60 aktivnih članova, a djeluju kroz folklornu sekciju, ženska vokalnu skupinu i mušku klapu.

Povodom treće godišnjice osnut-ka sinjske podružnice Hrvatskog pravaškog bratstva u domu na Glje-vu okupili su se članovi podružnice i njihovi gosti iz podružnica HPB Kaštela, Drniš, Knin, Šibenik i Makarska. Izvješće o radu sinjske

podružnice podnio je predsjednik Josip Gašpar koji je naglasio kako se u prošloj godini povećao broj aktivnih članova i podržavajućih odnosno pasivnih članova. "Iako smo mala stranka u očima javnosti, s ponosom mogu istaknuti da smo treći po broju

članova na području Sinja i Cetinske krajine," rekao je Gašpar. nakon rad-nog dijela pravaši su se družili sa svojim gostima i prijateljima na pri-godnom domjenku na kojem su uz domaću spizu razgovarali o daljnjim aktivnostima.

KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „VRILO“ IZ OBROVCA SINJSKOG (HANA) U SAMO GODINU DANA OD OSNUTKA NANIZALO NEKOLIKO USPJEŠNIH I ZAPAŽENIH NASTUPA U CETINSKOM KRAJU I ZAGORI

DRUŽENJE PRAVAŠA NA GLJEVU

15novine

Turjaci, naselje s 150 stanovnika na rubu sinjskog polja su druga župa po starini u Cetinskom kraju. Nekada su u turjačku crkvu dolazili mještani s područja trilja, ugljana, Vojnića, Košuta... kada danas prolazite kroz mjesto koje se razbacalo s jedne i druge stane magistralne ceste pre-ma Trilju vidljiv je napredak. Nove obiteljske kuće, uređene okućnice, trgovine,, lijepa crkva, adaptirana školska zgrada. No, predsjednik MO Turjaci, Zlatko Perić kaže kako ima još posla u mjestu, a kao jedna od prioriteta ističe nužnu gradnju dječjeg vrtića. "U mjestu je oko 50 djece, i postoji potreba za takvim objektom. Smatram da bi u surad-nji s gradskim vlastima mogli brzo riješiti problem. Naime, predstavni-ci grada forsiraju jednu lokaciju iza naše crkve, ali tamo je problem što je na parceli uknjiženo oko 60 vlasnika. Mi iz MO nudimo soluciju adaptaci-je objekta 25x9 metara na Tripaluši, zemljištu iznad bivšeg objekta IPK Osijek. Tamo je vlasništvo čisto jer je grad vlasnik 1/1. U blizini je igralište, postoji struja i voda, a za objekt ne treba građevinska dozvola jer je izgrađen prije 1968.g." kaže Perić.

��#��(��'�'��#�� +��(�'��

On dodaje kako je do neslaganja oko

lokacije došlo jer se slušalo ljude koji nisu u MO i ne znaju dovoljno cijelu problematiku. "Slijedeće što bih is-taknuo kao problem je nedovršena sanacija odlagališta otpada Mojanka koje se nalazi na našem području. Iako je odavno dogovorena sanacija to još nije do kraja ostvareno tako da imamo realnu opasnost za okoliš. Uz to trebalo bi dovršiti započetu rekonstrukciju elektromreže, dio naselja je još bez asfalta i potrebno nam je još autobusnih stajališta," rekao je Perić. No, ipak on smatra da je u zadnjih deset godina puno toga napravljeno u naselju, dobar dio putova je asfaltiran, razvedena je javna rasvjeta i ipak je puno bolje

nego prije. Što se tiče gospodarskog života u Turjacima osim nekolik obrta, trgovina i ugostiteljskih loka-la nema značajnijih pomaka. "No zato iz našeg mjesta dolazi jedan od najjačih poduzetnika u Sinju, gos-podin Marko Jazidžija koji u svojoj pilani Naprijed zapošljava preko 100 ljudi što je u ovoj krizi značajan broj." Imali smo nekada poznatu turjačku pržinu, sada je taj lokal-itet zapušten a u tijeku je postupak denacionalizacije, vraćanja zemlje stvarnim vlasnicima. u stočarstvu je stagnacija, ali u poljoprivredi ima pomaka. Sigurno 10-ak obitelji živi od poljoprivrede, sade u polju na većim površinama povrće, kapulu,

mrkvu, grah, kupus i drugo. Nekada smo imali poznati turjački mlun. Svatko će se sjetiti kada bi na sinjskoj peškariji bio u ponudi taj mlun, brzo bi ga nestalo sa banaka," ispričao nam je Zlatko Perić.

Sveti Ante, najbolji sinjski poduzetnik, turjačka pržina i turjački mlun

B@�"� ��%� ��(� ��'� ��'��$��"'��=�$�(��'��(��K��=��&�$��=B��$�� D��<��

��%�"��!�"

16 novine

<� ��%�(� ��'�&��+��A��(��

Inače oko 60 učenika pohađa nas-tavu u turjačkoj četverogodišnjoj osnovnoj školi, a Perić dodaje kako je dobro to što je demograf-ski trend pozitiva, naime zad-njih godina se više Turjačana rađa nego umire. Najveća fešta i blagdan u Turjacima je , a to svi znaju, Sveti Ante. "Pokušavamo zadnjih godina vratiti običaj pučke fešte, trgovačkog sajma i svega ostalog što je bilo u tradiciji ovog mjesta. Stoga smo i ove go-dine uz vjerski dio programa pr-iredili i kulturno-zabavni. Inače moj prijedlog je da se priredbe održavaju dan prije Svetog Ante, jer na sam blagdan turjačani u svojim kućama ugošćavaju pri-jatelje i rodbinu. U mjestu ima-mo društveni život koji će uskoro biti bogatiji jer je u pripremi os-nivanje folklornog društva. Ak-tivno je sportsko društvo Branitelj, malonogometaši koji su ove god-ine napravili pravi spektakl za Svetog Antu. organizirali su turnir turjačkih prezimena, a finale je pratilo preko 500 gledatelja, skoro polovica mjes-ta. Djeluje i boćarski klub Pržina, a povremeno izlazi i časopis Ljiljan s tematikom iz našeg mjesta. Naravno ne smijemo zaboraviti i poznate Turjačane, prije svih tenisača Marija Ančića koji rado dođe u mjesto svo-jih roditelja, potom bivšeg vaterpolo reprezentativca Marija Budimira. Imali smo mi i alkara i alkarskih momaka, evo spomenite pokojnog Matu Maleša koji je pedesetih godina prošlog stoljeća bio kopljanik," rekao je na kraju predsjednik MO Turjaci Zlatko Perić. Turjačani očekuju i ko-rist od GZ Kukuzovac koja je dijelom u granicama njihovog MO. "Naravno da bi trebali razgovarati s gradskim vlastima i po tom pitanju kao i po pitanju odlagališta otpada. Mis-lim da ćem oi razgovarati jer do sda mogu reći da imamo dobru suradnju s vlastima pa bi tako trebalo i nas-taviti,“ završio je Perić.

��'��+��$��"��

Listajući knjigu Ante Ivankovića Po-drijetlo hrvatskih rodova u Turjacima pokraj sinja pronašli smo niz zani-mljivih podataka. Tako i knjizi piše kako su, iako je prema povijesnim iz-vorima mjesto Turjaci bilo naseljeno hrvatima još od stoljeća sedmog, s demografskog motrišta najvažnije bilo 17. stoljeće u kojem su vođena

dva duga i krvava rata, Kandijski od 1645. do 1699. i Bečki odnosno More-jski rat od 1683. do 1699. Upravo ti ratovi su bitno utjecali na demograf-ska zbivanja na području Turjaka a i šireg kraja. Seobe i gibanja iz susjed-nih krajeva, pose-bice Bosne i her-cegovine učinile su da dođe do promjene i dop-une stanovništva u Turjacima. A što se tiče turjačkih prezimena, au-tor Ivanković je u svojoj knjizi obra-dio 46 prezimena i o svakom dao podatke o podri-jetlu. Evo samo ćemo pobrojati koja su tu prezi-mena u Turjaci-ma: Ančić, Barać, Bekan, Bilandžić, Bilandžija, Bilić, Blajić, Blažević Bandov, Bu-dimir, Budimir B e k a n , D o t u r , Galić, Grgić, ilijić, ivakić, Jazidžija, Jelinčić, Jukić, K o v a č e v i ć , Križanović, Lacić, Lucić, Majić, Maleš, Marković, Marković Kusić, Mihalj, Pavlinušić,

Perić, Perić Sumar,Perković, Perković Paloš, Pupić, Pupić Mari-jan, Pupić Vurilj, Radonja, Roguljić, Sablić, Šarac, Uvodić, VArvodić, Vladova, Vlastelica, Vuka, Živaljić, Župa.

novine 17

Gradsko groblje Svetog Frane je pop-unjeno i praktički nema više mjesta za nove grobnice, niti prostora za širenje groblja. To je problem koji bi uskoro mogao postati i značajna poteškoća u komunalnom funk-cioniranju grada, ukoliko gradska vlast ne iznađe rješenje. Tako kažu i u komunalnom poduzeću. Voditelj pogrebnog servisa komunalnog poduzeća „Vodovod i čistoća“ koje upravlja grobljem, Anđelko Erceg iznio nam je podatke o trenutnom stanju na groblju. Tako smo zabilježili da je ukupna površina groblja 23.507 metara četvornih, a broj grobova i grobnica je 2.129. Na novom dijelu groblja ima 925 grobnica i 11 grobo-va, a na starom dijelu ima 1205 grob-nica. Od ukupne površine groblja na staze i zelene površine otpada 4.612 metara četvornih, dok je površina pod grobnim mjestima 18.870 me-tara četvornih. Inače grobna na-knada za zemljani grob iznosi 109,20 kuna godišnje, koliko je i za grobnice plus 10 kuna za svaku policu ovisno o broju istih. Cijena grobnice na tržištu može iznositi i preko 8.000 EURA ) a radi se o tzv. golubarnici sa 4 police bez kosturnice). trenutno se na groblju prodaje samo jedna pri-vatna grobnica i cijena joj je kako smo neslužbeno doznali oko 7,5 tisuća EURA. Ovaj problem preka-pacitiranosti groblja nije od jučer i gradska vlast je već o tome povela raspravu.

:�'��&��

Tako su se spominjale lokacije na Radošiću i na još nekim drugim mjestima. Pročelnica odjela za gos-podarstvo i prostorno planiranje An-

kica Panza kaže kako je grad Sinj up-oznat s problemom a da bi se došlo do rješenja, odnosno pronalaska nove lokacije te gradnje novog grob-lja treba proći proceduru izmjene prostorno-planske dokumentacije po prethodnoj javnoj raspravi, obavi-ti javni uvid a nakon toga sve treba „amenovati“ gradsko vijeće. Dakle postoji birokratska procedura koju treba zadovoljiti, a iz grada poručuju da će se krenuti u rješavanje tog problema koji bi mogao postati „gorući“ ako se ne pokrene pos-tupak. Direktor komunalnog poduzeća Mario Vukasović kaže da

će uskoro trebati pokrenuti pitanje nove lokacije za groblje. „Planiralo se nešto na Radošiću, to je davna ideja. Također postoji mogućnost proširenja novog dijela groblja, jer ispod ima jedno zemljište koje je u

privatnom vlasništvu. Znači treba ući u razgovore s vlasnikom i vidjeti što se tu može napraviti. Za sada mi u komunalnom poduzeću ulažemo maksimalne napore u održavanju postojećeg stanja, a nema razloga za paniku jer imamo u slučajevima nužde nekoliko rezervnih varijanti kako bi održali postojeće stanje dok se ne iznađe trajno rješenje. U sva-kom slučaju trebati će poraditi na tome što prije, jer napominjem kada prođe ova birokratska procedura pr-ijedloga nove lokacije, uvida i javnih rasprava o prostornim planovima, te uvrštenja u plan, onda kreće bor-

ba za sredstva, ishođenje dozvola, pažljivo planiranje radova, projekti i sve ostalo što ide, a t ose također može odužiti,“ rekao je Vukasović.

SINJANI SE USKORO NEĆE IMAT DI POKAPAT?!@��(�� '��&��$� �"��$��$��(��#��(��A��$��#��$��(�� (��#��'��(�L��$�$��%�"��%�"

Zavirili smo malo u povijest našeg grada pa smo tako u knjizi fra Ivana Markovića "Sinj i njegovo slavlje 1887" pronašli dio vezan uz groblje."Crkva je puna grobova u koje se do konca god. 1816 pokopavahu kol-uneli, serdari,harambaše, i ostala gospoda i pučki poglavari. Grobnice se međutim ne vide od kada je novi salidž od žesztice stiene načinjen

(18829, u koji bi potrošeno for. 1548.58.i izvan crkve Sinjani se najprije poko-pavahu u groblje tik uz crkvu s južne strane. a kad se to mjesto napuni, učiniše drugo groblje pred crkvom, gdje je sada velika Masovčića kuća. mislim da se poslije 1816 nitko tu nije ukopao. u proljeću god. 1848 bi-jahu odatle kosti prenesene u grob-

lje na iztočnom obronku Žankove glavice( a jest ih dobar dio strpan i u nekoliko grobnica u crkvi),. Groblje Žankova Glavica bi zatvoreno god. 1859, a iz njega evo baš prošlih dana ( u travnju 1898) bijahu prenesene kosti u groblje Sv. Frane, gdje se kako sam na drugom mjestu kazao jed-nom pokopavahu mletački vojnici".

��

18 novine

:��$� ��+��(�� $��,M�(��#��

Inače na širem području grada Sinja postoji deset groblja koje održava komunalno poduzeće i

koje preko svog pogrebnog servi-sa vrši sve usluge ukopa. To su uz gradsko groblje u Sinju, dva u Glavicama (Šibenica i Šatrinica), pravoslavno groblje u Sinju, za-tim groblja u Lučanima, na Zelo-

vu i Gljevu, u Bajagiću, u Tur-jacima, u Brnazama.Raspitali smo se kod sin-jskih privatnih pogrebnih poduzeća za cjenik pogreb-nih usluga. U gradu djeluje nekoliko takvih pogrebnih poduzeća ili obrta, a ci-jene usluga su uglavnom izjednačene.Usluga ukopa stoji 1.400 kn, i to je usluga koju pruža komunalno poduzeće, lijes i oprema stoji oko 1.700 kn, zatim oglas u dnevnim novinama 270 kn, šonete 150 kn neovisno o broju ko-mada, prijevoz je besplatan za područje grada i okolicu, a naplaćuje se ako je drugi grad (primjerice Split, zagreb, ili inozemstvo) po određenoj tarifi. Cvijeće i vijenci koštaju oko 450 kn, a posebno je

cvijeće na kapselu oko 300 kn. i na kraju dođe usluga trubača koji košta 350 kn. nekada je gradska glazba redovito sudjelovala na sprovodima, ali krizna vremena su promijenila običaj.

*��'��54'��'�$��&4#�"��*��%�&��4��$%�6'�5�(�%!�(4��!�7��!�"8�%9�";��#'��*��"��!�"�&4$��'�#�$�&�'��%�&��'��$%�6�*43��'��)��&��(��'��6�*��#��64&4"'�(�;�*�%�$%�6�*��*��(4!��!�)�'��54'��'��6*��&��6��(��'��6��%�*��%�6��5��%��%�'*��$%�&'*��'�!�$�3��'*��6�*��(��&��"��(��6�#��(��(��9��$%�6'�$�(�%!�(��&�<��&��%��7��%�'�(��$%�6�*�;��"��*��&$�!�%��3�=��6�*�5�(�;�&��*��(!��6��"��(�%�!�&�3=

19novine

Prije dva tjedna stigao nam je mail, tekst i slika iz San Francisca u Sjedinjenim američkim državama. Citi-ramo: "S velikim zadovoljstvom sam pročitao i podijelio s prijateljima vaše lijepe, informativne novine ovdje u San Franciscu. S nestrpljenjem očekujem slijedeći broj," Mato Herceg. Mi bi samo dodali, "lipa rič se svagdi čuje i čita“. Hvala gospodinu Hercegu i veliki pozdrav svima našima priko Velike bare.

STIGLI SMO I DO SAN FRANCISCA

20 novine

Statističko izvješće o praćenju vremenskih prilika za mjesec listopad 2010.g.

1. Prosječna dnevna temperatura iznosila je_____________ 11,6 ºC 2. Maksimalna temperatura bila je 03.10.________________ 22,8 ºC 3. Minimalna temperatura bila je 30.10._________________ -3,1 ºC 4. Minimalna temperatura na 5 cm 29.10._______________ -6,6 ºC 5. Prosječna vlažnost zraka iznosila je _________________ 70% 6. Ukupna količina oborina iznosi_____________________ 87,1 lit/m2(-29,3 %)

Prve negativne temperature na 5 cm evidentirane su 8. listopada (-1,0 Cº), a prvi mraz-slana zabilježena je 9. listo-pada 2010.g.Zadnjih dana studenog kiša je na sinjskom području neumoljivo padala, a kroz cijeli mjesec na sinjskom području palo je ukupno 283,5 litra kiše po metru četvornom što je za 84% više od prosjeka. Inače i prvih dana prosinca očekuje se nastavak kišnog vremena a procjena je da će pasti još stotinjak litra kiše po metru četvornom. Zbog velikih oborina neki dijelovi grada su doslovce plavili, a već godinama problem imaju građani u ulici Put Piketa koji imaju obiteljske kuće na rubu Sinjskog polja.

Ljubaznošću meteorološke postaje u Glavicama dobili smo podatke o vremenskim prilikama u našem kraju za mjesec listopad.

ZIMA ĆE BITI DUGA O R G A N I Z I R A N I ODMORNaš suradnik Pile Ratković šećući poljem prije nekoliko dana zabilježio je svojim foto aparatom zanimljivu sliku. U ranim jutarnjim satima u magli nekoliko kršnih momaka hod-alo je po Piketu noseći štramce na glavi. netko bi se našalio da je taj dan bio možda veliki tlak u zraku pa su se tako zaštititli od pritiska. No radi se o padobrancima iz sinjskog aero kluba koji su postavljali štramce za doskok prilikom završne obuke padobranaca koja se tih dana odvijala u našoj sport-skoj zračnoj luci. U svakom slučaju otkačena fotografija.

21novine

"Ideja za ovaj projekt rodila se u mojoj glavi još 2005. godine. Pričao sam s nekim ljudima, malo surfao po internetu, i kad sam sve stavio na pa-pir vidio sam da imam mogućnosti. Javio sam se u Grad Sinj na natječaj i 2008.g. odo-bren mi je kredit u visini od 60.000 kuna s kojim novcem sam počeo projekt uzgoja puža, odnosno naprav-io sam farmu puža. Srećom imao sam svo-ju zemlju blizu Bara u Lučanima, ili točnije na Karaguši. Ogradio sam limom oko 1800 me-tara četvornih i ubacio 12.000 komada puža. Sada ih uzdržavam i hranim a nadam se da ću slijedeće godine ubirati plodove moga rada. Naime očekujem urod od cca 300.000 ko-mada puža za koje već imam osig-urano tržište," ispričao nam je Stipe Stupalo kojeg svi znaju pod nadim-kom Bijo. Inače,Stipe je zaposlenik komunalnog poduzeća Vodovod i čistoća, ali, kako je sam rekao, želio je u svom radnom vijeku postići još nešto što bi doprinijelo uzdržavanju njegove obitelji. "Ja i moja supruga koja je radila pa ostala bez posla i dvije kćeri, Ema i Mia, moramo radi-ti kako bi u ovim teškim vremenima preživjeli i svi ostali na okupu. Pratio

sam što se nudi, pa sam tako ponudio u suradnji s tvrtkom Delicije iz Darde jedan program koji je prošao i Grad

mi je odobrio kredit. No, moram ka-zati da ću, kada dođu na rod prvi plo-dovi mog rada, prekinuti suradnju s Delicijama, jer sam se već tržišno okrenuo i dobio bolju ponudu od gospođe Alme Cvijetić iz Istre. To je normalno u poslovnom svijetu, ideš tamo gdje je sve po tvom, da para-fraziram onu popularnu pjesmu. U svakom slučaju, očekujem slijedeće godine prve uspjehe u ovom pos-lu," rekao nam je Stipe koji nas je ugostio u svojoj obiteljskoj kući. Nažalost, zbog lošeg vremena nismo uspjeli obići farmu, ali kako je i sam vlasnik objasnio, "nema se tu šta

vidit". Sve farme puževa u svijetu su rađene po istom principu. Veliki prostor ograđen žicom ili limom,

nekoliko uzgojnih lija, konkretno kod Stipe ih je osam, i puževi obitavaju na tlu, tu se ukopavaju u zemlju do 30 cm, preko zime, tu legu jaja u tlu, i tu se hrane. "Hranimo ih uglavnom zeleni-lom, dakle salatom, blitvom, kupusom i ostalim. Zanimljivo je da ne vole mrkvu,a obožavaju sjemenke suncokreta. Cijena kilograma puževa na tržištu se kreće od 2,5 do 3 Eura. Ja uzgajam puža vinogradnjaka, a to je inače najbolja vrsta jestivog puža. Moram kazati da u

našem kraju postoji tradicija jedenja puža, ili kako ih neki zovu spuža, ali zanimljivo je da nije dozvoljen lov na puže kao ni na žabe, pa se isto to rek-lamira. Naravno gastronomi znaju da su najbolji na toć s purom, ili na frig s podlogom ljutike kapulice, pa zailveni jajima. Ima i niz drugih rice-ta, a puži su u svjetskom kulinarstvu nekakva vrsta kultnog jela, pogo-tovu ih cijene Francuzi. Obzirom da i u nas ima uvjeta za uzgoj , eto i ja pokušavam dati svoj mali doprinos svjetskoj gastronomiji,“ našalio se Bijo.

�� MLADI I BIZNIS

��$��$��!��NOEP��"�5�+��$��$� �"��+��$��"(��$�� $��=� ��:��+��=�L��3��&��'�� (�'��(��$��"��$��%��#��$��"'� ��"��'��)

��%�"��%�"

22 novine

Nakon Prošlogodišnje titule državnih prvaka, kadeti RK Sinj su ove godine pod paskom trenera Ivice Dinarine osvojili kup i prvenstvo . Predstaviti ćemo vam tog mladog čovjeka koji je svojim entuzijazmom i ljubavi prema sportu to zasigurno zaslužio Rođen je 1978 godine u Sinju. Nakon osnovne i srednje ekonomske škole odlazi na studij prometnih znanosti u Zagreb gdje stječe diplomu ing. prometa. „Kako je bilo lakše naći posao u „Metropoli“ neko kod kuće, nakon odsluženje vojnog roka u Sinju i Zadru odlazim u Zagreb. Uvijek je tinjala želja za povratkom, te sam konačno 2007g. dobio posao u PSC „Autohrvatska“ Split i vratio se u Sinj. Iako me je otac i sam ragbijaš pokušavao odgovoriti i usmjeriti u neki drugi sport ljubav prema ja-jolikoj lopti (ragbiju) je pobijedila. Stalno sam bio uz igralište i u to rat-no vrijeme, pohađao sam prvi razred srednje škole, a kako nije bilo mlađih uzrasta, a kada su mi konačno do-pustili da treniram sa seniorima mo-joj sreći nije bilo kraja U isto vrijeme Ivica je bio i član glavičkog kulturno-umjetničkog društva. Ujutro škola, poslijepodne trening a navečer folklor.„Po završetku srednje škole, i upisom na fakultet imao sam poziv da se priključim jednom od dva Zagrebačka ragbi kluba (Za-greb i Mladost). RK Mladost je bila logičan nastavak jer su i prije mene sinjski ragbijaši, studenti igrali za Mladost. U Mladosti sam stekao dosta prijatelja koje i danas susrećem na sport-skim terenima, bilo kao igrače ili trenere. Na-kon nekoliko odigranih se-zona u Mladosti počeo sam tre-nirati mlađe uzraste te dobio

priliku za usavršavanje trenerskog zvanja pri Hrvatskom olimpijskom odboru.Stekao sam zvanje licencira-nog Trenera ragbija a pri Europskoj krovnoj ragbi organizaciji IRB-u i Level I i Level II. trenera ragbija.Posvetio sam se radu s mlađim kate-gorijama a povremeno ukoliko ima potrebe, pomognem i zaigram za seniorsku ekipu.“U ragbijaškom svijetu RK Sinj slovi kao izuzetno kvalitetan klub u kojem

se velika pažnja posvećuje radu s mlađim uzrastima a jedan os-vojeni kup i tri titule u prošlog godini , te dvostruka kruna u ovoj su i dokaz su ozbiljnosti rada. Koliko to dopuštaju uvjeti

rad s mlađim naraštajima je na prvom mjestu klupskih prior-

iteta.U ovoj sezoni Ivica je

kao trener radio is-tovremeno s tri

uzrasta svi su bili finalisti prvenstva, ka-deti U-15 prva-ci a U-13 i U-17 drugi. Najviše žali za porazom

u kategoriji U-13 koji su jedini poraz doživjeli u finalnoj utakmici prven-stva.„ Da sam osobno vodio ekipu u final-noj utakmici zasigurno bi u povijest kluba bila upisana još jedna titula,“ rekao nam je Ivica.Na pitanje dali konkurira za titulu najboljeg trenera Sinja za 2010 god-inu Dinarina kaže:„Da li sam najbolji trener mlađih uzrasta u Sinju ? Ma to nije ni bit-no, o tome će odlučiti drugi, meni je najvažniji odnos i uvažavanje dječaka koje treniram.Moji puleni, nadam se u meni ne vide samo tren-era, ja sam im prije svega prijatelj i uzor, nikada neće izostati s treninga ili utakmice a da mi se prije toga ne jave i ispričaju.Kod mene je u pr-vom planu škola i zdravlje a tek onda sport. Ragbi za razliku od nekih drugih sportova nije taj u kojem se može zaraditi.“ Priznanje u vidu funkcije direktora mlade Hrvatske ragbi reprezentacije već je stiglo od HRS-a. Da podsjetimo, u toj funkciji je Ivica vodio mladu reprezentaciju na prvenstvo Europe u Moldaviju.

IVICA DINARINA ŠIMIĆ, PO REZULTATIMA ZASIGURNO JEDAN OD NAJUSPJEŠNIJIH SPORTSKIH TRENERA U SINJU OVE SEZONE

3�;�'��(#��'�"�� $��"�� '�'&��(�� $��"��;�'��

��*�%�'��'�%�'��*�%�'��'�%�'�

23novine

Predmet: ponuda za oglašavanje

«SINJSKE NOVINE» – GRADSKI LIST

Novina izlazi jednom mjesečno!

Naklada ovog broja 1000 primjeraka.

Novina je specifična po tome što je jedina isključivo s gradskom tematikom, te donosi:- aktualnosti, teme i intervjue vezane uz život običnog građanina- priče i reportaže- pratimo rad sinjskih gradskih vlasti- obrađujemo teme iz kulturnog života- donosimo svježe priče iz sporta

Vjerujemo kako ćete prepoznati svoj poslovni in-teres u ovom projektu na obostrano zadovoljstvo.

Osnovni podaci:

Sinjske novine – gradska novinaGrafička priprema: Frano ŠabićTisak: Tiskara Markulin ZagrebNaklada: 1000 primjerakaFormat: A4, offset tisak, full colorDistribucija: putem kolportera i na javnim lokaci-jama u gradu i mjesnim odborimaNakladnik: Grad SinjIzdavač: Kulturno umjetničko središte gradska us-tanova SinjGlavni urednik Vito Perić mobitel. 098/982 50 11 tel.021/824-087 mail: [email protected]: [email protected]

Cjenik oglašavanja:

CJENIK OGLASNOG PROSTORA SINJSKE NOVINE

Stranica 1/1................................................... 1.000 knStranica 2/3...................................................... 800 knStranica 1/2...................................................... 500 knStranica 1/4...................................................... 300 knStranica 1/8...................................................... 200 knNaslovnica .................................................... 1.500 knZadnja stranica ............................................. 1.200 kn

POSEBNA PONUDA:Za oglašivače koji rezerviraju oglasni prostor na pe-riod od 3 mjeseca odobravamo popust od 10 postoZa oglašivače koji rezerviraju oglasni prostor na pe-riod od 6 mjeseci odobravamo popust od 15 postoZa oglašivače koji rezerviraju oglasni prostor na period od godinu dana odobravamo popust od 20 posto

UMETCI:Prilog po sredini novine na novinskom papiru:4 stranice 3.000 kn8 stranica 5.000 kn

Umetanje letka:2.700 kuna ukupno ili 1,80 kuna po primjerku novi-na ( odnosi se na nakladu od 1500 primjeraka)

NAPOMENA.U cijene nije uračunat PDV jer je izdavač oslobođen istog

24 novine

"Ma dođite molim vas, svratite u nas na kavu moram vam nešto pokazat", nazove me na telefon moj prijatelj i bivši suradnik Neven Lovrić Ćiro. "Ajde oću kad inzistiraš, a sigurno je nešto lipo", odgovorim mu ja i jedno popodne se uputin na Jakino guvno u Ćire da vidim šta to on ima za pokazat. "Dobra večer, zoven se Nino Lovrić, učenik sam 3. b. razre-da osnovne škole Marka Marulića“, dočeka me dječačić ozbiljna lica na ulazu u kuću. "Ajme meni dušo, pa nemoj bit tako ozbiljan“, našalim se ja i sjednem s Ćirom i gospođom Ninom u tinel da malo porazgov-

aramo uz kavu. Ninova mama i im-enjakinja, Nina, inače već afirmirana slikarica u našim lokalnim okvirima, prije kave pustila mi je video snimku na kojoj njen sin Nino demonstrira svoj umjetnički rad. I kad sam odgledao dese-tak minuta sn-imke stvarno sam se uvjerio da Ćiro nije pretjerivao kada je inzistirao da dođem vidit ovo čudo od djeteta. Dakle, o čemu se radi. Mali Nino ima niti devet godina, a slika ko da mu je 40. "Video smo i snimili jer nam ne bi niko virova", dodala je mama Nina i to s punim pravom. U desetak minuta snimke mali Nino demonstrira nevjero-jatnu vještinu i tehniku slikanja na platnu. Stane ispred bijelog platna, uzme pinele i umače u uljane boje te vještim pokretima gipke ruke stvara sliku pejzaža, planine, planinske ri-jeke, vodopada, borova, riječnog ka-menja, a sve to tako suvereno pazeći na boje, sjene, kompoziciju, propor-cije i sve ono što svaki iskusni slikar zna. I zaista zadivljujuće. "Počeo

sam slikati u vrtiću. Imam preko 500 crteža. Imam i svoje obožavatelje na Facebooku. Uz slikarstvo volim i plivat, ali na žalost bazen je sada zatvoren pa nemam di. Prvu sliku sam nacrta olovkom, onako šara po papiru ,ali moja učiteljica Maja Alat je otkrila moju sklonost slikarstvu i podržava me. Trenutno nemam curu, ali neke cure u razredu su me molile da im nešto nacrtam, a ja sam im crtao jelena jer me to do-bro ide“, „mrtav-ozbiljan“ u jed-nom dahu nam je dao kratki in-tervju Nino-genijalac. Mama Nina kaže kako je otkrila talent kod sina i jedino što je mogla napraviti je to da mu pusti mašti na volju. "Nismo ga ničim ograničavali niti sputavali. Pustili smo da se razigra jer djeca kroz igru mogu najbolje iskazati ono najkvalitetnije u njima. Ja mu pomažem i zajedno radimo u mom ateljeu u prizemlju kuće. Evo uvjer-ite se i sami“, ispričala nam je Nina dok smo silazili u radne prostorije. Na zidu u ateljeu slike koje mogu

samo izazvati divljenje,obzirom da se zna činjenica koliko je godina slikaru, a to je devetogodišnji Nino. "Uskoro pripremamo i prvu izložbu našeg NIna, pa neka sugrađani vide što i kako radi“, s ponosom je rekla mama Nina. Nemam vam šta duljit. i sam sam osta "paf“. Može se tu razgovarati o kvaliteti i umjetničkoj poruci, smislu i svemu, ali činjenica je da dječak star niti 9 godina tako vješto barata pinelom da svatko tko to vidi mora ostati zadivljen. Uosta-lom pričekajte izložbu pa prosudite i sami.

NINO GENIJALAC*��+�� '��(� �&��

G��=��=��"��"�� )�7� ��'��"��$��'�� #�H

��%�"��%�"��%Q�!��6��*��!%�"�

25novine

Danas svima znana i u društvu prepoznata, udruga SRMA osno-vana je 30. kolovoza 2005.g. kao izraz građanske inicijative koju su pokrenule Snježanka Jadrijević i Mira Perić, a u početku im se priključilo još 11 sugrađana i sugrađanki. „Godina-ma smo razgovarali, nas nekoliko, i pokušavali pronaći nekakav koristan oblik udruživanja i djelovanja a koji nema veze s politikom., ali ujedno da malo razbudimo sugrađane i da se čuje za naš rad.Animirali smo određene ljudi i krenuli. Moram odmah na početku istaknuti da nam je uvelike pomogao gospodin Ivica Vidić-Lila koji nam je na godinu dan ustupio jedan svoj prostor be-splatno, tako da smo odmah imali krov nad glavom“, započela je pred-sjednica SRME, Snježanka Jadrijević priču o ovoj danas itekako aktivnoj udruzi. „prvi programi su nam bili besplatna psihološka i pravna pomoć, koju su pružale psihologinja Slavenka Maršić te pravnice Jas-minka Delonga i Nives Vučković.Potom smo počeli organizirati ra-dionice slikanja, i niz raznolikih, zanimljivih i korisnih programa i akcija. Mogu reći da smo sada etab-lirani i da smo našli svoje mjesto u našoj društvenoj zajednici“, kazala je Snježanka Jadrijević. Udruga je 2006.g. dobila na korištenje prostor od grada, i to u potkrovlju galerije Galiotović na alkarskom trkalištu, a zahvaljujući svom radu, samo god-inu dana poslije gradska vlast je pri-hvatila financiranje SRME koja je sada redovita stavka u proračunu. „Svakako želim pohvaliti i gospodina

Ivana Poparića Kanu čijim smo zala-ganjem i lobiranjem dobili vrijednu donaciju informatičke opreme iz Za-greba. Ima puno sugrađana koji nam pomažu i surađuju, te se aktivno uključuju u naš rad. Iako se to po broju aktivnih članova kojih je sada 28 ne bi dalo zaključiti, ima dosta sugrađana koji na ovaj ili onaj način sudjeluju u našem radu. Imamo i 15-ak volontera, a članarina je 10 kuna mjesečno,“ dodala je Snježanka. ��=��'�� #��(��D�

SRMA je u 2007.godini ostvarila projekt u suradnji sa županijskim Vijećem srpske nacionalne manjine pod nazivom „Projekt podrške pov-ratnicima u postupcima dobivanja dokumentacije za pravo na obno-vu“. Kao važan segment, možda i najvažniji u radu udruge, Snježanka Jadrijević ističe projekt „Razvoj vo-lonterstva“ koji uspješno prezenti-raju po sinjskim srednjim školama. „Bez mladih ljudi, volontera, dakle onih koji su spremni besplatno pomagati kako bi se podigla razina kvalitete življenja u društvu sve ovo pada u vodu. Dak-le to nam je mogu slo-bodno reći najvažniji segment u radu,“ rekla je predsjednica SRME. Članovi udruge su nam ispričali i jednu anegdotu vezanu up-ravo uz volontiranje mladih. Naime jedna srednjoškolka se odaz-

vala pozivu za volontiranje i aktivno se uključila u rad udruge. No, jedno jutro je došla u prostorije udruge te zamolila da joj daju ispričnicu za neke sate u školi sa kojih je „picav-ala“. „Naravno da joj nismo dali ispričnicu, održali smo joj jedno predavanje, moralno –odgojno, da se malo našalim, objasnili joj što joj je primarno u životu, te je potom vratili u školu. Nakon toga postala je i dobra učenica, redovita na nas-tavi i najbolja mlada volonterka,“ ispričala nam je Snježanka Jadrijević. Uz navedene projekte SRMA je pokrenula i projekte Kreativna zima i Ljeto je eto, a šta sad, potom projekt s kojim se posebno ponose „Želim ti biti prijatelj“ odnosno kreativne ra-dionice za inkluziju i socijalizaciju djece i mladih s teškoćama u raz-voju i učenika škola s područja sinja. Članovi udruge također provode i niz programa kojima je cilj povećati tol-eranciju te smanjiti nasilje, kao što su „Dosta je neću nasilje“, zatim niz programa kojima se promovira zdrav život, razne sportske igre, biciklijade, a spremo izlaze u susret i ostalim so-cijalnim skupinama u gradu, te često organiziraju eko akcije kao što je čišćenje raznih lokaliteta po gradu, a zajedno s drugim udrugama sud-jeluju u organizaciji humanitarnih akcija. Nisu zaboravili ni trudnice niti žene oboljele od raka dojke i da ne nabrajamo možda bi bilo najbolje pročitati jednu anonimnu anketu provedenu među članovima udruge o tome što oni misle o djelovanju SRME.U udruzi rad svojih članova volontera smatraju najvrjednijim doprinosom razvoju lokalne zajed-nice.

��*��57�D��Q3�35:��@*�@�

�� !" # "�$�%"& '# #(%!� ��)* � # +!,!(")�%"& - �(#*&*& .# ("&%"�

@�R�(� �� '��"� ��&�'��%�$��(��=�$��

��%�"��%�"��%Q�!��+�,-

26 novine

��A��+��'��#��$��"��&��"��+�� D�

Na edukativnoj radionici za članove o izradi strategije udruge, članovi su u anonimnoj anketi bili upitani da odgovore na nekoliko pitanja. Na pitanje ''Kako bi prijatelju opisali što radi Srma?'' neki su članovi odgovo-rili: ''Srma postoji da spoji ljude koji bi nešto mijenjali. Najprije u svom životu – da promijene stan-je nemogućnosti za djelovanje u stanje mogućnosti. Ciljevi su bliski, prizemni, dodirljivi u svakodnevnom životu.'' ''Upoznavanje zanimljivih ljudi (bal volontera), proširenje vidi-ka i upijanje životno važnih poda-taka nužnih za formiranje mene kao osobe. Bolje da radim nešto korisno nego da gubim vrijeme okolo po Sin-ju pitajući se u koji ću sada kafić.'' ''Srma ne pomaže samo članovima nego cijeloj našoj zajed-nici. Postojimo da bismo promijenili neke stvari na bolje, poboljšali znan-ja, da bismo prvi progovorili o nekim problemima o kojima se prije nije govorilo, da bismo potakli njihovo rješavanje. Srma nastoji privući što više mladih ljudi da se uključe u sve to.''

Na pitanje ''Po čemu bi Sinj bio siromašniji da Srme nema?'' dali su slijedeće odgovore: ''Učmalost sredine bila bi vrlo osjetljiva i vidljivija, mladi bi bili zakinuti za šansu i mogućnost razvoja i djelovanja na poboljšanju životnog sadržaja za sebe i druge oko sebe.'' ''Sinj još ne bi čuo za pojam volontiranja i što volontiranje kao mogućnost pruža.''

''Jedna ovakva udruga os-tavila je traga i ljudi su već čuli za aktivnosti koje radimo, pa je prema tome došlo do povećanja senzi-biliteta ili pak svijesti o postojanju nečeg novog, drugačijeg.'' ''Djelovanjem Srme stanje u

civilnom društvu je bolje.''

Na pitanje ''Na što su ponosni u Srmi?'' odgovaraju: ''Sve što je Srma postigla

vrijedno je i ponosim se na sve ak-tivnosti i akcije koje smo pokrenuli, jer imaju smisla, vrijednost i svrhu.'' ''Ponosim se prvenstveno na

članstvo u ovoj udruzi, poznavanje ljudi u udruzi, ponosom se doprino-som društvu na poboljšanju života u gradu, na volonterstvo kao način života i pomaganja drugima kao i niz drugih akcija.'' ''Ponosna sam na suradnju s

Centrom Juraj Bonači i približavanje mladih ljudi štićenicima Centra.''

''Ponosna sam na puno ak-cija u kojima sam sudjelovala i na samo njezino djelovanje u našem Gradu.''Kod pitanja ''Nabrojite 3 pridjeva koja najbolje opisuju rad Srme'' is-taknuli su: ''Vrijedni, uporni, hrabri.'' ''Uporni, dosljedni, jedin-stveni.'' ''Vrijedni, kreativni, organ-izirani, djelotvorni.''

I na kraju svi oni koji su zainter-esirani za rad u SRMI mogu se javiti na telefon 661-661, mail [email protected] ili prošetati do nji-hovih prostorija u potkrovlju galerije Galiotović u Brnaškoj 44.

27novine

Koliki je kulturni značaj viteških alkarskih svečanosti potvrdio je UNESCO-ov odbor uvrstivši Sin-jsku alku na svoju reprezentativnu listu zaštićene svjetske baštine, a koliko je važno njegovati odnose sa sponzorima koji se u današnje vri-jeme teško pronalaze pokazalo je i ove godine Viteško alkarsko društvo održavši „Večer prijatelja Alke“ u zagrebačkom muzeju Mimara. VAD se prigodnim zahvalnicama i poklo-nima zahvalio pokroviteljima, spon-zorima i donatorima 295. alkarskih svečanosti, izrazivši i nadu u nas-tavak suradnje. Večeri je nazočio i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović koji je u svojem gov-oru istaknuo vrijednost Alke kao hrvatskog kulturnog i civilizacijskog

brenda. - Drago mi je što je krug pri-jatelja Sinjske alke ovako širok. Zato se veselim dolasku 296. Alke. Nadam se da ćemo smoći dovoljno novca za završetak Alkarskih dvora koji će Alci dati novu dimenziju. Alkarski dvori pretvorit će Sinj u još jednu hrvatsku metropolu. Vidimo se na 296. Alci u Sinju, rekao je Josipović i izmamio pljesak, a od alkara je, kao zahvalu za pokroviteljstvo i podršku, dobio foto album svojeg boravka na 295. Sin-jskoj alci. Predsjednik je u Mimaru stigao 15 minuta prije početka pro-grama, a dočekali su ga predsjednik VAD-a Stipe Jukić i alkarski vojvoda Ante Vučić sa suradnicima. Među gostima, uz brojne sponzore, bili su i ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs, veleposlanici

Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Bugarske i Kosova te drugi dužnosnici iz javnog i političkog života Hrvatske. Dok su se prisjećali ovogodišnjih alkarskih svečanosti, govori pred-sjednika VAD-a Stipe Jukića i gradonačelnika Sinja Ivice Gla-vana bili su usmjereni prema ve-likoj, tristotoj obljetnici viteške igre koja je ukorijenjena kao sim-bol grada. Gradonačelnik Glavan je istaknuo napore koje vlast ulaže u razvoj grada, posebno u kontek-stu gospodarske zone Kukuzovac, ali u središtu pozornosti ipak je bila izgradnja Alkarskih dvora. - Radi se o sedam tisuća kvadrata zatvorenog i tisuću i pol kvadrata otvorenog prostora. To je jedan ogroman, reprezentativan kom-

pleks koji će doista biti na ponos Sin-ja, ali i šire – istaknuo je Jukić. Veći dio Dvora zauzimat će muzej u kojemu će se izložiti materijalna baština Alke koja se sada čuva, njeguje i restau-rira u Zagrebu, točnije u odjelu za tekstil pod Restauratorskima zavo-dom Hrvatske i pod budnim okom Bernarde Rundek Franić. Brojenje je pokazalo kako alkari posjeduju više od šesto predmeta, odore, opreme i oružja od kojih je u posljednjih tridesetak godina većina restaur-irana zahvaljujući skupini formi-ranoj 1981. godine i predvođenoj Bernardom Rundek Franić koja je za svoj rad na ovogodišnjoj „Večeri pri-jatelja Alke“ dobila Nagradu Vicko

Andrić za životno djelo. Iako je Hr-vatska u velikoj ekonomskoj krizi, svi politički predstavnici koji su se okupili u Mimari obećali su osig-uravanje sredstava za dovršenje Alkarskih dvora do 300. obljetnice, a posebna motivacija trebalo bi im biti i najnovije UNESCO-ovo priznanje. U muzeju Mimara pri-kazan je i kratki film o Alci, a u kul-turnom dijelu programa nastupili su klapa Sinj i Dražen Žanko. Sve se odvijalo pod voditeljskom palicom novinarke HTV-a Katje Kušec. Na-kon planiranog programa, uzvanici su se spustili u predvorje muzeja gdje ih je zabavljala klapa Bonaca, a druženje je obogaćeno i sinjskim specijalitetima, pršutom, sirom, arambašima i vrhunskim vinima.

��/ �� &$&� +�#"�*&("� �(-&

��!��,��'�!�"��%��!��,��'�!�"��%��'��"�

28 novine

Kad sam došao na ideju da napišem knjigu o povijesti sinjskog zabavno-plesnog života plesovima, to sam prepričao kolegi i prijatelju, ugled-nom glazbenom kritičaru i publi-cisti Zlatku Gallu. "Odlična ideja, napisat ću ti predgovor. Sinj je zaista prednjačio nad ostalim mjestima u Dalmaciji, pa i šire, po toj glaz-benoj živahnosti. Imate i imali ste vrsne glazbenike koji ne samo što su djelovali u Sinju nego su bili poznati i šire. I Sinj je po tom pitanju daleko ispred, primjerice Imotskog, Drniša, Omiša, a moglo bi se reći da je uz bok Splitu koji je samim time što je

veći možda u prednosti. Piši samo piši,“ rekao mi je Gall. I evo ja sam počeo, pa malo zastao, što ne znači da neću dovršiti. Odlučio sam i s vama podijeliti dio blaga koje sam otkrio obilazeći naše glazbenike po kućama. Ovo je samo mali, mali dio onoga što se skriva u škafetinima, po ormarima i na šufitima. A da vidite tek priča. No da vam malo pojasnim ove fotografije. Na prvoj je sastav koji je predvodio pokojni Branko Pavić- Bradica a snimljena je na ve-likom krabuljnom plesu u dvorani DTO Partizan 22. veljače 1955. Na drugoj je Josip Župić, dovoljno je reći

barba Mazo. Dalje slijedi VIS Alkar snimljen na Kamičku 1972.g., Mile Čaja, Pile, Momir, Neven i Nikica-Čevuljica. Slika VIS-a Galioni na plesu u Domu armije. Na njoj su Pile, Mile, Nikica, Stipica i Berni.VIS Alkar slikan 1969 u muzeju u alkarskim odorama, Komo, Mata, Pejo, Stipica, Stipe... I za kraj omot od singlice pop grupe Alkari, A strana Najlipši cvit i B strana Ljubav, ljubav. Autor obe pis-me Dražen Žanko (Buki stariji), a u grupi su tada svirali uz Bukija, Nikša Jurinović, Momir Čačija, Žare Miočić i Josip Matanović

�� Vjenčić�%�%�&��%�"

29novine

30 novine

Na prvim stranicama VCK od 1. prosinca prije 29 godina priča o prvim predsjednicima narodnooslobodilačkih odbora u našem kraju. To vam dođe nešto kao mjesni odbor sada li bivša mjesna zajednica, samo su tada ti odbori djelovali u ratnim uvjetima te imali zadaću skrbiti i tekućim komunal-nim problemima mještana na rat-nim područjima. Tako je novinar Nedjeljko Musulin zabilježio priču o dvojici predsjednika odbora, Mati Juriću Batini iz Glavica i Mati Man-dacu (nije navedeno u tekstu iz kojeg je NOO). Na slijedećim stranicama tekst Tonija Paštara o ideološko-političkom stanju u tadašnjem CUOU "10. kolovoz" u Sinju (odnos-no sadašnje tri srednje škole). Naime tamo je došlo do političkih devijacija i kako se onda nazivalo ideoloških skretanja pa su partijske organizacije vodile raspravu o tome. potom tekst od istog autora o tome kako omladin-ska organizacija Sinja nije za gradnju doma mladih (sadašnji KUS), nego predlaže ulaganje novca u obnovu bazena i kino dvorane. tekst Vje-koslave Botice o potpori ondašnjih političkih struktura opstanku i daljnjem djelovanju lista VCK i ra-dio postaje "Radio Sinj". Naravno, kao i uvijek, riječ je o sredstvima za financiranje tih djelatnosti koje su ocjenjene kao društveno korisne.Na stranici 4. VCK veliki tekst o najavi novog samodoprinosa za građane (način izdvajanja novca iz plaća za financiranje društvene i komu-nalne infrastrukture u gradu). Tekst je naslovljen "20 prosinac, još jedna ispit savjesti". Novac iz samodopri-nosa trebao je biti namijenjen prema odluci tadašnjih vlasti u financiran-je izgradnje novih sadržaja doma zdravlja koji je u konačnici, kada se izgrade svi potrebni objekti, trebao prerasti u Medicinski centar Sinj.Potom tekst o uspjesima na proiz-vodnom planu iz OUR-a "Ruduša“ Sinj ( ex ciglana). Tekst je zanimljivo naslovljen "Sve bolji dohodak iz gn-jile". Na stranici 6. lijepa priča Jerka Blajića o bratu i sestri, Stipi i Moniki Pavlinušić, rođenima u Njemačkoj gdje su im roditelji radili, te povrat-nicima u Turjake. Mama i tata su ostali u Njemačkoj a djeca su pošla u školu u svom mjestu i tak ose ri-jetko viđaju a tekst završava riječima djece "Još dvi nedilje i mama i tata će doć u "Granadi“ zelene boje i doniće nam nešto, al još ne znamo što". Na slijedećoj stranici dva teksta Bosiljke Škrbić o ilegalnom pazaru na ulazu u Vrliku uz samo cestu, te o problem-ima đaka putnika koji rano ujutro borave u kafićima ili po zidićima dok je đački restoran u sportskoj dvorani

zatvoren, a tamo bi se mogli ogrijati, nešto pojesti i popiti topli napitak. Anketa među građanima povodom prve godine od izlaska Vjesnika Ce-tinske krajine, zanimljiva foto vijest J. Blajića o psu i automobilu, te foto vijest istog autora o grijanju na peškariji. Naime za zimskih mjeseci na peškariji je bila slaba ponuda ali uporne prodavačice su se dosjetile te ložile vatru između banaka kako bi

lakše izdržale tih nekoliko sati borav-ka na peškariji.I na kraju obavezno vijesti iz sporta i kulture. Reportaža o etnografskoj zbirci našeg muzeja te nekoliko kratkih sportskih vijesti među kojima izdvajamo onu da je NK Junak zasjeo na prvo mjesto ljestvice Dalmatinske nogometne ligi nakon što su dobili Splita na njegovom ter-enu rezultatom 1:0.

VREMEPLOV��Q��#��-F)�� ,)�$��,ES,)()

31novine

Gradska knjižnica Sinj koja kao javna i samostalna gradska ustano-va djeluje od 1998.g. osnovana je

1946.g. kao Narodna knjižnica, a ishodište joj je bilo kao i u mnogim manjim mjestima ilirska knjižnica i čitaonica. Knjižnica se desetljećima selila s jedne na drugu lokaciju u gradu, a 1986.g. je useljena u dom mladih (sadašnje Kulturno umjetničko središte). Tu je više od desetljeća bila u prizemlju, a adap-tacijom zgrade doma preseljena je na kat i to u lipnju 1999.g Samo god-inu dana ranije knjižnica izlazi iza sastava bivšeg Narodnog sveučilišta i odlukom gradskih vlasti osniva se kao samostalna javna ustanova u kulturi, a naravno osnivač je grad Sinj. U knjižnici trenutno radi dvoje djelatnika, ravnateljica Mladenka Macan i knjižničarka Vesna Đapić. na policama i u depoima članovima je trenutno na raspolaganju 37.038 svezaka, a ima i zvučne građe u uku-pnom broj od 145 svezaka, te 25 sve-zaka vizualne građe. Zavičajna zbir-ka broji 228 svezaka, a knjižnica je pretplaćena i na nekoliko časopisa, s tim da nema dnevne novine, jer se, kako nam je istaknuto preskupe u tre-nutnoj situaciji. ""Ukupan prostor u koji smo smješteni iznosi 239 metara četvornih. Prošle godine smo imali 925 upisanih članova i to je nekakav dugogodišnji prosjek. no, treba na-glasiti da se taj broj uvijek množi sa 3 do 4, jer te iskaznice mogu koristiti svi članovi obitelji. inače članarina na godinu iznosi 70 kuna. Finan-

ciramo se iz gradskog proračuna, ministarstvo nam daje sredstva za nabavku knjiga, a jedan dio us-

pijemo i sami od članarina, zakasnina i slično. Ug-lavnom pokri-jemo troškove poslovanja,2 kazala nam je Mladen-ka Macan, ravnatel j ica. Ona je također dodala kako je u prošloj godi-ni po eviden-ciji broj pos-jeta knjižnici bio 145.000, te da su imali

15 događaja za djecu i odrasle, a to su uglavnom predstavljanja knjiga, književne večeri i drugo. "Moram naglasiti da uz ministarstvo koje nam je odobrilo 80.000 kn za na-bavku knjiga ove godine po prvi puta u toj stavci sudjeluje i grad koji je odobrio 15.000 kn za kupnju knjiga, što do sada nije bio slučaj,“ rekla je gospođa Macan.inače knjižnica radi svaki dan od ponedjeljka do petka ujutro od 8,30 sati pa navečer do 19 sati, a subotom od 8,30 do 12 sati. "Iznenadili bi se kada bi vidjeli ko-liko sami Sinjani i mještani iz okolice čitaju. Najviše prate hitove, tako da moramo biti uvijek u trendu. Popu-larna je i literatura iz područja tzv.

graničnih znanosti, ili literatura o raznim neuobičajenim pojavama u društvu 8masonerija, razna tajna društva, sekte i sl.) a također i znan-stvena fantastika. Mišljenja sam da nam ovdje treba još jedna stručna osoba za rad, te nam je potrebna i izrada web stranice kako bi još kval-itetnije komunicirali i pružali usluge članovima. a također će uskoro doći i vrijeme za iznalaženje adekvat-nijeg prostora. no, za sada smo tu gdje jesmo i trudimo se da održimo razinu,“ rekla je ravnateljica Macan. ona također smatra da bi se i u smis-lu knjižnjične djelatnosti mogli isko-ristiti euro-fondovi, a napomenula je da knjižnica svakako treba imati uređen pristup za osobe s invalid-itetom. "I bibliobus je odlična stvar kada bi se iznašla sredstva za takvo što. i na kraju mog ureći da smo za-dovoljni odnosom građana prema knjižnici i knjizi. Što se tiče zakas-nine mi smo tu fleksibilni pa da-jemo rok vraćanja knjige od mjesec dana, ali moram naglasiti da su naši članovi po tom pitanju disciplinirani, odnosno nema puno slučajeva za-kasnine,“ rekla je na kraju ravnatelji-ca Macan. u knjižnici su trenutno u funkciji dva računala za korisnike, a ravnateljica i tu ističe potrebu za boljim informatičkim opremanjem. No, u svakom slučaju činjenica je da ta, vrlo važna ustanova u kulturi ovog kao i svih ostalih gradova, us-prkos teškoćama, funkcionira na zadovoljavajući način.

��*��57�D��*��@��:��@��@5�@�3

GRADSKA KNJIŽNICA SINJ3�� '��$��=��$�� $��OU)MMM��'�"��(��'��(� ��$�&��,MMM�+��'�

��%�"��%�"

32 novine

Kada jedan od naših najčitanijih pis-aca Miljenko Jergović napiše dobru kritiku o nekom djelu, e, onda je to itekako razlog da se ode na tu pro-mociju. I otišla sam. U pivnici se oko neke ure skupilo puno ljudi. Bilo je i mlađih i starijih. Na vrhu za stolon side Dragana Modrić, Tanja Mravak i niko drugi nego Veliki Ante Tomić. Sve miriše na dobro, a bogami, i oni uštipci šta i se nesmin mašit, bar do kraja promocije. I onda Dragana počne sve lipo govorit o Tanji, nar-avno ne bez razloga jer Tanja je os-

vojila sve šta se osvojit mo-glo za najbolju kratku priču, pa zato je i izdala knjigu. Kn-jiga se zove „Moramo razgo-varati“ a to ja uvik volin reć. Tanja je odma na početku rekla kad se kaže to „Mora-mo razgovarati“ već se dav-no nešto počelo događati i sada puca. I je, mislin se ja, stvarno, je tako. Svaki put kad kažem moramo razgov-arati puna mi je kapa svega i eto pucan, pa govorin, a opet ništa ne kažen. A onda je Tanja počela čitat jednu

kratku priču iz knjige, ma žena ne samo da dobro piše , nego još bolje i čita. Sitin se ja dobila je i Pričigin. Žena je mrak. Ante Tomić laganini u svom stilu govori puno lipi i do-bri stvari o Tanji i njenoj kratkoj priči. Zainteresira nas je Ante sve da pročitamo i jednu koja nije u zbirci - „Ime mi je Davor“. Opet, onda Tanja pročita jednu malo sritniju priču i mi bi svi da je moglo potrajat duže od ure vrimena, jer kad čovik koji je napisa djelo počne s njegovon inter-

pretacijon, i ja drukčije gledan na nju - jasnije. A ovo je bilo, POSVE. Čuo je i gradonačelnik naš za Tanju i odma da 5.000 kuna.To je svima bilo drago, motivirat će je da piše i dalje. Promo-cija je završila, a mi se nastavljamo družit, svi su oduševljeni. Ajde sad se mogu malo i mašit onih uštipaka na koje san skoro zaboravila, a onda me Vito počne korit ka :“Božena nemoj puno“.Za po ure iđen ća i pozdravljan Vitu, a on sa sirom i uštipcin u rukan i us-tin. Iva njegova kaže: „ Eto, ti si ga povukla“Ma je ka da mu ja u usta stavljan!Na kraju zaključujem : Svi smo mi u ovom Gradu isti – „Moramo razgov-arati“ Na brzinu nađen „Ime mi je Davor“ ne volin ne znat – i krene mi voda niz oči. Morate i to pročitat. Jergović za Tanjine priče kaže: „Osim potresne i moćne fabule, ona sadrži nešto što je stvar nekoga višega književnog ma-jstorstva, kakvo ćete naći u Borgesa i u općenito najvećih pisaca kratkih priča.” I to je stvarno tako.

��(�� !�� #�� $�� "#�� $��+�� GD�� "(�'��H��&�� (��A�� D��'�� $�'�� *Q*D� �� +��)� �� '�� $�� $�$�� $�� )� �� $�� )� 5�$� ��)� V�� '��=� �� '�� #�� $�� #� �� '�)� �� =� '�� $�)

��)�'��5�7��%�"

SINJSKI KAZALIŠNI AMATERI PREUZELI KORMILO AMATERSKOG KULTURNJAČKOG ŽIVOTA U ŽUPANIJI

Na inicijativu i u organizaciji Sin-jskog pučkog kazališta 13. studenog u prostoru Gradske vjećnice u Sinju održana je osnivačka skupština Za-jednice amaterskih kazališta Split-sko-dalmatinske županije, a s ciljem veće povezanosti i organiziranijeg djelovanja amaterskih kazališnih društava.Izbornoj skupštini nazočili su pred-stavnici je deset amaterskih kazališta iz naše županije, a u konačnici taj broj bi mogao biti I uvećan pa bi Zajednica brojila i oko dvadeset kazališnih družina. Za predsjednika Zjednice je jednoglasno izabran Željko Viculin iz Sinja, dopredsjed-nik je Božidar Borovac iz Gata, a mjesto tajnika obnašat će Mladenka Gruica iz Sitna Gornjeg .Izabran je i upravni odbor ( pet članova), kao i

nadzorni odbor od tri člana. Sjedište udruge do iduće skupštine za četiri godine bit će u Sinju. Novoizabrani predsjednik zajednice Željko viculin zahvalio je na povjerenju te dodao kako je cilj zajednice da kazališni amaterizam u Dalmaciji koji ima dugu tradiciju ponovo vrati na mjesto koje mu pripada u kulturi ove regije. Također je naglasio u šali da je zajednički cilj svih kulturnjaka-amatera da iz svojih gradskih I općinskih proračuna te iz županijskog proračuna “izboksuju” što više novca za kulturu, jer u ovo recesijsko vrijeme kada se pomalo “tuđimo jedni od drugih” važno je poticati projekte zajedništva u svim

segmentima društvenog života, a kultura, amateri u kazalištu, glazbi, folkloru I slikarstvu su neizostavni dio koji čine život bar na trenutke ljepšim I bajkovitijim od onog sva-kodnevnog zadojenog brigama.

��*��74��'��#�+�'*(��$��49��$��#��#�6%�'�#��%�&(*�&'��W�*�&'�7��5��%(��Q��#��+��(��8&��5��'(��)4��'�*�

��%�"��"

33novine

Na kraju svake pa tako i ove go-dine, vrijeme je za razne analize rada na mnogim životnim poljima i aktivnostima. Vrijeme je kada se provode analize gospodarske ak-tivnosti na svim razinama od lokalne do državne. Razni statistički poka-zatelji ,kazuju koliko je koje mjesto, općina, grad ili šira društvena zajed-nica bila uspješna u godini koja odla-zi. O sadašnjem svehrvatskom tre-nutku nije potrebno isticati aktualno stanje. Bit će rijetki oni koji će kazati da ih nije pogodila recesija. No, ima jedna aktivnost oko koje se brzo svi fokusiramo i ona nam postane izn-imno zanimljiva, a često popravlja loše trenutke na drugim poljima.To je sport.Mi Sinjani kada se osvrnemo u tom smislu na prošlost s pravom ističemo da smo pravi sportski kraj. Od toga da je na ovom području otkrivne prvi trag igranja nogometa pa sve do konjičkog sporta, košarke, rukometa, streljaštva, stolnog tenisa, atletike, boksa, I niza drugih popu-larnih I manje polularnih sportova.Godina koja polako broji svoje posli-jednje dane u sportskom smislu za Sinj bila je u odnosu na sve prateće okolnosti pa I na prethodne godine u jednom dijelu vrlo uspješna. Iako sva natjecanja nisu završena može se već sada napraviti inventura I anali-za te doći do realne slike u našem sportu. No, pođimo redom, od nar-

avno, najvažnije sporedne stvari na svijetu.a to je, naravno nogomet.

:��D��

Nakon završenog prvog dijela nogometne drugoligaške sezone Ju-nak je na zimsku stanku otišao sa sedmim mestom na ljestvici Igrači trenera Nižetića osvojili su 22 boda i nalaze se u zlatnoj sredini. Možemo zaključiti očekivano i realno, ali da nije bilo nekoliko propusta na domaćem terenu kao što su porazi od Gorice, Dugopolja i remi s Po-morcem iz Kostrene, sinjski plavi bili bi odmah do vodećih klubova. Ako je gubio bodove kod kuće Junak ih je na pravi način vraćao s gostovanja (Vukovar,Solin..) U konačnici navijači mogu biti zadovoljni sadašnjim stan-jem. Međutim ne smije se na tome stati, ili kako bi se sportski rek-lo “uspavati na lovorikama” do-bre polusezone. .Zimsku stanku valja iskoristiti

za poboljšanje rada u svim segmen-tima u klubu, za što bolji start u veljači kada na gradskom stadionu gostuje Imotski..Ono što svakako veseli je činjenica da preostali sin-jski nogometni klubovi u ostalim ligaškim natjecanjima imaju više nego dobre rezultate. Glavice su se učvrstile na vrhu ljestvice 4.HNL jug skupina „B“ dok je županijski ligaš Tekstilac također pri samom vrhu natjecanja s vrlo realnim izgledi-ma za ulazak u rang više.Najmlađi gradski nogometni klub Brnaze, za sada pokazuje jedan primjeran rad posebbno kada su mlađi uzrasti u pitanju.

��?��

Možemo s pravom istaknuti da je prvi sinjski sportski “brand“ Alkar. Ekspresni povratak u društvo na-jboljih hrvatskih košarkaških klubo-va obradovanas je sve a pogotovu vjerne Maligane, jednu od ponaj-bljih I izuzetno korektnih navijačkih skupina u Hrvatskoj. Sam prvi dio sezone u A1 natjecanju je vrlo do-bro odrađen.Sinjani će božićno-novogodišnje blagdane dočekati s realne pozicije da dobrim nastavkom natjecanja mogu ove nove generaci-je u sinjskoj dvorani dočekati Ligu za prvaka I gledati Cibonu, Zadra, Zagreba i ostale ponajbolje hrvatske klubove.

SINJSKA SPORTSKA GODINA.INVENTURA I ANALIZA RADA I REZULTATA

<��(��;3�� =��!��=��"�(� ��$��"#�'��$��=� ��$��'��'��"��$��&��(� ��$��)�@"��$�� #��(��"��&��'��'�� $��'��$��#��=��!��$��$��(� ��$��$��&��=��"�� '��(��$��%'��+��$��"�� 3��"��(��'��'�%��#�'��&�(�(�� )�<�%'��(�� $��

��'��"��%Q�!��+�'*(��Q�novina

34 novine

��:73V�3��

Ova godina u konjičko-galopskom sportu može se ocjeniti kao uspješna, u prvom redu u organiza-ciji natjecanja na hipodromu, ali i zapaženih rezultata. Galopske pr-iredbe, iako organizatorima često puta vrijeme nije išlo na ruku (kiša i jaka grmljavinska nevremena što je uvelike otežavalo tijek priredbi) privlačile su veliki broj posjetitelja. Nakon dugo vremena ponovno je u Sinju i to vrlo uspješno organizirano državno prvenstvo u preponskom jahanju.

�@��D��

Sveukupno gledajući I analizirajući u ovom sportu i u kolektivnom i pojedinačnom dijelu možda je i na-jbolje odrađena ova kalendarska godina .Već je svima jasno da je Sinj rasadnik ženskog rukometa. ŽRK Sinj je i ove godine u drugoligaškom natjecanju stalno pri vrhu ljestvice. Veliki broj igračica je u mlađim uzrasnim kategorijama reprezent-acije kao i njihovi treneri. Nakon uspješno odrađene protekle sezone, možemo kazati da je novi hit muški rukometni klub Kamičak. Sinjani su u grupi od tri kluba (Metković 1963, Biograd, Kamičak) među kojima treba tražiti prvaka II HRL - jug. To dovoljno govori o zaista uspješnoj godini.Ovdje svakako treba spomen-uti i ponovno bolje organiziran rad s mladim rukometašicama u RK.Cetina.

��!3��5@!��3:7�

I prije nego što su dobili svoj ter-en I krov nad glavom, igralište u Trnovači, sinjski ragbijaši postizali su odlične rezultate. Ova godina može se s pravom navesti kao godi-na sinjskog ragbija. Seniorska ekipa

plasirala se u prvu Hrvatsku ligu, dok se u svim ostalim kategorijama ili osvajao naslov prvaka države ili

je u vitrine RK Sinj došao pehar osvajača kupa. Veseli i spoznaja da se niti jedna reprezentan-tivna selekcija ne može zamisliti bez sinjskih predstavnika.

��5��3��

I ove godine bilo je zapaženih atletskih rezultata, a u prvom redu treba istaknuti mladog Petra Delaša ponajboljeg u svojim kategorijama. AK Sinj

je i pored toga ponovo bio uspješan organizator atletske proljetne pr-iredbe .Nakon niza desetljeća na-pokon su I atletičari dočekali svoj dom, odnosno atletsku stazu koja je na igralištu u trnovači, što će uvelike utjecati na još bolje rezul-tate, jer do sada su trenirali svugd-je. Svatko tko je šetao ili se vozio put polja mogao Ih je spaziti kako uporno treniraju na cesti, no sada su ta vremena iza njih. Razloga za optimizam svakako ima.

�*!�7��

Profesor tjelesnog odgoja Ivica Zor-ica, više poznat u nogometu kao vrstan strijelac na dalmatinskim terenima, osno-vao je 19. stude-nog 2000. godine Ženski odbojkaški klub Sinj. Od tada pa do danas samo dobri re-zultati i uzoran rad krase ovaj sportski kolektiv.

U sadašnjem natjecanju Sinjanke će prvi dio sezone II HOL jug završiti na drugom mjestu što je zaista uspjeh za svaku pohvalu. Usput, professor Zorica I uprava kluba ne zaborav-ljaju ddati svoj doprinos povijesti sinjskog sporta pa je tako u pripremi I monografija o odbojkaškom klubu.

35novine

�53��:7��5�

Sigurno da je pitanje vodenih spor-tova najsloženije u sinjskom sportu. Razlog je općepoznat, a to je pitanje rada i funkcioniranja gradskog baze-na. Ovo se zaista na svim razinama iduće 2011 jednostavno mora riješti. U ovoj godini bilo je zanimljivih re-zultata i rada i u drugim sportovima koji će nadam se u idućim brojevima Sinjskih novina pronaći zasluženo više prostora. Spomenuti ću koji su to sportovi.Aktivnosti na teniskim tereni-ma, u kuglanju, u šahu,. Dobar rad i rezultate ostvario je i aero-klub Sinj. Uspješno gura i sinjska malonogometna liga, te društvo za sportsku rekreaciju i ponovno ak-tivirani stolni tenis te gimnastika.Poduža je lista i onih djelatnosti koji su na sportskom planu, kao što su kinološko i lovačko društvo s svojim pojedinačnim i ekipnim rezultatima rezultatima na nacionalnoj razini. Sinjani su poznati kao i golubari, pa rijetko prođe koje natjecanje da ne naprave dobre rezultate. Očito da dobro lete. Tu je i planinarsko društvo i drugi klubovi, sportski kolektivi I pojedinci koji svojim up-

ornim radom zaista potvrđuju onu da je Sinj sportski kraj.Možda smo u ovoj ipak isključivo pozitivnoj sportskoj analizi i ponešto propustili napisati. Zaboravili na neki kolektiv ili pojedinca ,ali zato vremena i prostora uvijek ima za one koji će i ubuduće pisati u Sinjskim novinama, jer u našem gradu dje-luje dvadesetak sportskih klubova i udruga.Svi pobrojani rezultati ostvareni su s puno truda I odricanja. Zajednica sportskih udruga grada Sinja je svo-jim djelovanjem, pogotovu u onom dijelu koji se odnosi na uređivanje odnosa u klubovima I prema vani (pravilnici, kriteriji pri dodjeli sred-stava i niz drugih često nevidljivih aktivnosti ) puno učinila da velika sportska obitelj sinja dobro funk-cionira. Ova organizacija na nedavno održanoj skupštini ponovno za svog čelnika izabrala gradonačelnika Ivicu Glavana. Dobar dio financ-ijskog kolača iz proračunskih sred-stava osiguran je sinjskom sportu.Je li on i realan uvijek se da raspravl-jati a i potrebno je. Je li možda došlo vrijeme da se I usportu odrede prior-iteti, odnoso da Grad Sinj ocijeni koji klubovi I sportski kolektivi mogu op-

stati, a koi ne, ili možda drugačijim odlukama I potezima uspije u namjeri da sve članove sportske obitelji održi I na životu I na okupu. Pri donošenju takvih odluka potreb-no se rukovoditi isključivo sportskim I nikakvim drugim razlozima.Sport i sva događanja oko njega su neiscrpna tema o kojoj se može puno pisati I govoriti i posebno is-taknuti koje rade u sportu i sport-skim klubovima. Sve je manje onih koji su spremni odvojiti dio svog vre-mena za sport. ali na sreću u Sinju ih još ima.Za kraj osvrnuo bih se na raspoložive sportske objekte u Sinju. Umjes-to nabrajanja koji su to objekti i u kakvom su stanju, sportski prijedlog:Pod žurno krenuti u realizaciju neophodne sportske dvorane.Tu oklijevanja ne bi smjelo biti.U 2011 godini temeljni kamen treba biti postavljen.Realizacija projekta Hipodrom, uređenje i izgradnja manjih sportskih igrališta u grad-skim I prigradskim naseljima.O travnjaku gradskog stadiona bilo bi suvišno što pisati...Sve u svemu ovu 2010 godinu možemo u sportskom smislu ocjeniti uspješnom.

36 novine

Na netom održanom Državnom prvenstvu u radu pasa ptičara u Varaždinu od 23. do 24. listopada ekipa Splitsko-dalmatinske županije je ostvarila izvanredan uspjeh. U žestokoj konkurenciji postala je ekipni pobjednik u kategoriji britan-skih ptičara. Ovom uspjehu pre-thodili su pojedinačni nastupi naše ekipe KD Sinj koju su osim Ive Šerića iz Splita i Mladena Latinca iz Trilja uglavnom sačinjavali Sinjani. Naši natjecatelji Damir Župić s pointerom BOSS i Željko Sesardić imali su svoj dan. Izvrsnom prezentacijom koja je rezultat dugogodišnjeg rada s psima uspjeli su pobijediti daleko poznat-ije natjecatelje među kojima je i svjetski prvak Davor Gmižić. Pored navedenih natjecatelja reprezent-aciju su sačinjavali i Dragan Modrić, Dalibor Macan, Mladen Latinac, Ivo Šerić i Ivan Marković. Da logistika ne bi zakazala KD Sinj se pobrinuo da uz podršku Županije, Grada Sinja,

Odreda izviđača "Vitezovi" Sinj i nei-zostavnog LD Sinj naša ekipa bude najbrojnija na Državnom prvenstvu. Gotovo svaki natjecatelj je imao svog, rekli bi alkarskog momka odnosno logističara, što je jako bitno obzirom da su lovni tereni udaljeni na stotine metara pa i kilometara, pri čemu se treba pobrinuti i za prijevoz i hranu, vodu, povratak i ostalo. A tu su bili Dragan Milanović, Davor Tomašević, Ivo Kokot, Dušan Dolić-Gena, Boris Jadrijević, Tiho Župić, a u Radučiću nam se pridružio iskusni strijelac i od kolina p o i n t e r a š - D a l i b o r Božulić. Poznatim angažmanom, pjes-mom i veseljem pridonijeli smo da štimung bude na razini dalmatinskog ugođaja

u čemu su nam podršku dale gotovo sve županije, a posebno Karlovačka, te se ovom prilikom zahvaljujemo HKS-u, gospodinu Siliću, njegovim djelatnicima, općini Petrijanec, i obitelji Tot iz Karlovačke županje koji su nam dali podršku da ovo Državno prvenstvo dobije prepoznatljivije obrise, te da bude ponos i dika novim mladim generacijama.

SINJSKO KINOLOŠKO DRUŠTVO POSTIGLO SVOJ NAJVEĆI USPJEH DO SADA

:��:�*��:��*��:�D�*��:�D��:��@��3:7�:3�3��*��7��3;��

��3�%�$�'�,��'�!�"��%Q�!��+�'*

BALINICE D.O.O. Splitska 37 SINJPIZZERIA "PINJUR"

radno vrijeme svaki dan od 6 do 23 satatel. 661-312

NUDIMO PRIGODNA JELA PO POVOLJNOJ CIJENISLASTICE RADIMO PO NARUDŽBI

KOLAČI 6 KN KOMADTORTE 8 KN KOMAD

U NAŠEM PROSTORU MOŽETE U MIRU I UGODNOJ ATMOSFERI UZ VRHUNSKU KAVU I BRZU POSLUGU PROČITATI SAV DNEVNI I PERIODIČNI TISAK

37novine

Kada krenete u potragu za gljivama i vidite je niste ni svjesni da je to samo mali dio gljive, to njeno plodište, a ostali dio , micelij , skriven je pod zemljom i živi samozatajnim životom. Gljive su , uvjetno rečeno biljke, iako u sebi imaju hitinskih stanica, ne asimiliraju, već žive kao paraziti ili saprofiti. Gljivarska druga iz Sinja «Sunčanica» ima osobine gljive. Prepoznatljiva je kada organizira izložbu gljiva , a njen dotadašnji rad je skriven kao micelij gljive. Jedino se razlikuje od gljiva što nije parazitna ni saprof-itna jer uglavnom živi i djeluje od članarine i voluntarizma.U Galeriji Galiotović 30. listopada udruga je pripremila izložbu gljiva koja je pobudila interes mnogih i to ne samo iz Sinja. Veoma ukusno de-korirana i edukativno pripremljena izložba prezentirala je oko 120 vrsta gljiva sa ovog područja. Na otvaranju izložbe bili su prisutni mnogi uzras-ti, od prvoškolaca do umirovljenika. Naravno da su kod djece najveći in-teres izazvale muhare, gljive sa ko-jima se oni susreću u ilustracijama bajki. Odrasli su aktiviste udruge za-sipali pitanja na koje su ovi uslužno odgovarali. Aktivisti su se trudili da posjetiteljima pruže sve dostupne informacije glede pojedine vrste, jes-tivosti, staništa. Pitanja su pljuštala sa svih strana. Izmjenjivala su se

iskustva. Mnogi posjetitelji su se nalazili u nedoumici, jer je ove god-ine jesenska sezona bila neobična pa su se pojavljivale gljive ekstremnih veličina i boja, izlazeći iz poznatih i standardnih gabarita. Opet je nekih bilo u izobilju, a nekih nije bilo ni za lijek. Najveći interes je izazvala vijest da je pronađen crni tartuf. Za sada neka ostane tajna lokacije. Predsjednik udruge, diplomira-ni učitelj Branko Šego, otvarajući izložbu naglasio je i onaj dio ak-tivnosti koje pučanstvo ne zna. Udru-ga radi na determinaciji gljiva, sud-jeluje na skupovima gljivara diljem Hrvatske, organizira predavanja, ostvaruje suradnju i sa udrugama koje nisu nje-nog karaktera. Kada je udruga prije 11 godina osnovana bila je to skupina en-tuzijasta. Danas broji oko 70 članova. Naravno, naja-ktivniji u udruzi su bračni parovi Šego i Budimski koji nose teret o r g a n i z a c i j e svih aktivnosti i administrativni dio.

Kao što je predsjednik naglasio na otvorenju izložbe, udruga radi i na edukaciji stanovništva. Ta se edukacija ne odnosi samo na pre-poznavanje gljiva već i na kulturu skupljanja gljiva. Gljivarenje je jedan hobi, jedno druženje prijatel-ja i obitelji i izlazak u prirodu. Sku-pljajmo samo one gljive za koje smo posve sigurni, a druge ostavimo, ne uništavajmo. Skupite gljiva koliko ih možete u obitelji taj dan konzumi-rati ili konzervirati jer će inače pro-pasti. Djelovanje aktivista udruge je vidljivo jer se do sada nije dogodio slučaj trovanja gljivama u našem kraju.

GLJIVARSKA UDRUGA SUNČANICA PRIREDILA IZLOŽBU GLJIVA U GALERIJI GALIOTOVIĆ@��$��A��K=��+��'��+��+�'��+��!�'��%&��+��!�'��%&��

38 novine

Tko nije vidio božićnu čestitku sa listovima božikovine? Biljka zelenih listova sa crvenim bobičastim plo-dovima.. Ona je neizostavni ukras božićnih vijenaca na ulaznim vra-tima kuća u unutrašnjosti zemlje.Ilex aquifolium – božikovina ,jedina srednjoeuropska vrsta vrlo rijetka na ovom području. Njeno latinski ime potječe od riječi ilex – zimzelen, aquila – orao (bod-lje na listovima podsjećaju na orlo-vu kandžu) i folium – list. Raste kao grmolika biljka u bukovim šumama

pojedinačno ili u manjim skupi-nama do 1200 m nadmorske visine. Pojavljuje se i u submediteranskim šumama i šikarama, ali je vrlo rijetko.To je zimzeleni grm, rjeđe stablo ( do 10 m). Listovi su jednostavni, goli, kožasti, valovita ruba s bodljama. Tamnozelene boje i sjajni, jajasti ili duguljasto kopljasti. Prosječno su dugi 3 do 8 cm, a široki 3 do 4 cm. Valovitost i bodljikavost se s vre-menom mijenja pa može i nestati. Biljka je jednospolna, što znači da ima muška i ženska. Cvjetovi

su sastavlje-ni u paštitce žučkaste boje. Na ženskoj biljci se javljaju plodovi crvene boje koje dozri-jevaju u 11.ili 12. mjesecu, veličine sitni-jeg graška. Baš zbog toga što njeni plodovi dozrijevaju u zimsko doba, a dekorativna

je, postala je simbol plodnosti i bla-gostanja, radi toga je i stavljaju kao simbol Božića.Neizostavni je dio adventskog vi-jenca i kao takva je vrlo tražena. Godinama, lomljenjem grana, presađivanjem u vrtove, njen op-stanak je ugrožen. Godine 1961. je uvedena u „Crvenu knjigu ugroženih vrsta Hrvatske“ te je na svim staništima zaštićena. Dobro je što se uzgaja u vrtovima i stvoreno je mno-go varijacija ove biljke. I mi u našem gradu imamo već mnogo živica od ove biljke, solitarnih primjeraka u vrtovima i parkovima ali postoji jedna predivna božikovina u prirodi. Naravno to je u Sutini. Kanjon koji me svaki put iznenadi svojim osebu-jnim biljnim pokrovom ovaj put je mene i Žarka Đipala koji gradi oazu u Sutini stvarno oduševio. I evo, iako Sutinu poznajemo kao svoj džep nismo ni sanjali da ćemo se susresti sa božikovinom, i to ne grmom, već stablom. Sutina nam je otkrila još jednu svoju tajnu-božikovinu, biljku koja u našem zavičaju u divljini ne raste više nigdje. Još u starom Rimu grančica božikovine se upotrebljav-ala kao simbol zaštite od munje, čarolija i uroka. Ta njezina čudesna moć prenesena je u kršćanstvo. Njen svijetli cvat simbolizira rođenje Is-usovo, crveni plodovi njegovu krv, a bodljikavo lišće Isusovu krunu. Za vrijeme Adventa, kada se domovi u kršćana ukrašavaju božićnim drvci-ma koriste se i mnoge druge biljke. Vijenac od božikovine, koji se stavlja na ulazna vrata, zle sile mrze i zao-bilaze ga.To vjerovanje je nastalo iz spoznaje da ta biljka ima plodove usred zime kada sve miruje, a ona se rađa i tako prkosi zlu. A ova koja se već desetljećima krije u šumi u Sutini neka i dalje ostane u svom staništu. Šteta je jedino što nema još koji ženski primjerak pa da se razmnožava. Možda nema, možda i ima, jer Sutina još nije otkrila sve svoje tajne.

��/ �� 0�1�� 0�� 3�� &� �(�� !��=� ��&� �� '�� &�

$�� $�� $��+�� #�� $��$�"��"��#��"��#��"��=� �� '��+��!�'��%&��

��+��!�'��%&��

HIPODROM d.o.o.

Put Piketa 24

21230 Sinjtelefoni: 021/822-158, 826-544

Poljoprivredni centar Hipodrom nudi Vam:

- bogat izbor stočne hrane- sredstva za gnojidbu bilja- sredstva za zaštitu bilja

- sisteme za navodnjavanje- kompletan asortiman Stihla: motorne pile, motorne kose i koslilice

- ogradne mreže i žice, stupove, mreže za hlad, compact kolica.- sjeme, cvijeće, ukrasno drveće i grmovi i još mnogo toga.

HVALA NA POVJERENJUVaš Poljoprivredni centar hipodrom d.o.o. Sinj

43novine

4��%��,��!�'&�"

40 novineČitatelji pišu

Documents

SINJANI SE USKORO - Sinjske novine · - ugovorni odnosi (ugovor o djelu, autorski ugovor) Radionica je zamišljena kao radno interaktivna radionica na kojoj će se obrađivati konkretni