BIOLOŠKA REPRODUKCIJA

SJETVA I SADNJA

Terminologija

Sjetva – predstavlja reprodukciju pravim sjemenom u botaničkom smislu.

Sadnja – predstavalja reprodukciju organima koji nisu pravo sjeme – rizomi, lukovice,

gomolji

No, generalno, sjeme je sav materijal namjenjen reprodukciji. Njegova vrijednost nije

samo u namjeni da reproducira već da stvori urod određene kakvoće i količine, a to

znači da nosi vrijednost oplemenjivačkog rada.

Odlike poljoprivrednog sjemena

1. Unutarnje- genetska osnova

2. Vanjske

Unutarnje odlike sjemena:

1. Nasljedna odlika- genetska osnova za rodnost i adaptaciju

2. Zrelost - fiziološka- sposobnost sjemena da klija

- tehnološka- momenat kad je sjeme za berbu

3. Dormantnost “privremena uspavanost”

- ograničena klijavost (ljuska, encimi, alkaloidi) u različitim

vremenskim razdobljima

4. Ekološko prilagođavanje čimbenicima sredine u pravcu stvaranja ekotipova ili

provenijencije (ogleda se u porijeklu sjemena)

5. Meridionalizacija (meridiane (tal.) = jug)

- sposobnost promjena u ponašanju biljnih vrsta uzgojenih u južnim geografskim

regijama ako se prenesu u sjevernije, ali ne s velikim geografskim razlikama. Obično,

meridionalizirano sjeme daje veći, kvalitetniji prinos.

Vanjske odlike sjemena

* čistoća

* klijavost - maksimalna

- sjetvena

- snaga nicanja

* težina sjemena - masa 1000 zrna

- hektolitarska masa

* boja,

* sjaj,

* miris,

* oblik

Čistoća sjemena

- u % - žive nečistoće

- mrtve nečistoće

Živa: sjeme korova i drugih sorata. Opasni karantenski korovi. Npr., vilina kosica u

lucerni. Nije dozvoljena ni jedna sjemenka. Ili, 2% sitnog korova, kao divlja repica u

pšenici

Klijavost

- u % - za agronoma dvije: - maksimalna dužina klijavosti

- sjetvena dužina klijavosti

Maksimalna dužina klijavosti je razdoblje u kojem posljednja sjemenka zadrži klijavost-

osnosno, može proklijati. Ovisno o vrsti i uvjetima čuvanja. Npr. pšenica na vlagu <10%,

bez kisika, uz stalnu temperaturu održala klijavost do 50 godina.

Martin i Leonard: nakon 15 godina u optimalnim uvjetima

- pšenica = 80,5%

- ječam = 95,8%

- kukuruz = 30,0%

- raž = 8,2%

Važnija je zato sjetvena dužina klijavosti - razdoblje u kojem sjeme zadržava klijavost u

% koji odgovara zahtjevima sjetve.

Osnovni uvjeti čuvanja sjemena

Sadržaj vode u škrobnatim sjemenkama ne više 14-15% a uljarice 11%. Dalje, bez većih

kolebanja temperatura.

USJEV TRAJANJE SJETVENE KLIJAVOSTI

RAŽ……………………………………….. 1-2 GODINE

STRNE ŽITARICE (OSIM RAŽ) ………... 3-4 GODINE

KUKURUZ………………………………... 4-5 GODINA

REPE (BETA-REPE) …………………….. 4 GODINE

KONOPLJA ……………………………… 3 GODINE

GRAH I GRAŠAK ……………………….. 4-5 GODINA

LUCERNA ……………………………….. 3-4 GODINE

CRVENA DJETELINA ………………….. 2-3 GODINE

SUNCOKRET ……………………………. 4-5 GODINA

PODACI O KLIJAVOSTI

Određivanje klijavosti

1. Kvalitativne metode- samo orjentaciono, brzo (približna (aproksimativna) klijavost)

2. Kvantitativne metode- točno u %. Sporo.

Kvalitativne

•selenskim spojevima

•tetrazolium solima 0,5-2% otopine, 8 sati, - žive sjemenke → crvene;

- neklijave → neobojene

Sa tetrazolium solima se ne određuje klijavost već za život sposobne stanice, koje

sadrže dehidrogenazu (ili reducirajuće encime) koje reduciraju otopinu tetrazolium soli

pa oboje stanice crveno. Znači, dobiju se stanice koje su žive i mogle bi dati klicu. Riječ

je o stupnju sposobnosti sjemena za život.

•jodnom otopinom- K-jodid 10%, 2 min., ispiranje vodom.

Neklijave, oštećene i bolesne potamne, klijave NE.

Još se mogu koristiti:

•metilensko modrilo

•zeleni malakit

Kvantitativne

- najmjerodavnije za gospodarsku klijavost

Oprema: germinator- regulira temperaturu i vlagu. 100 sjemenki (3-4%) u navlaženi filter

parir ili bugačicu, ili sterilni pijesak. Brojanje proklijalih za kukuruz i strne žitarice za 10

dana, repa 14, trave 21 dan.

Hladna proba – COLD TEST

Gore spomenuto vrijedi za idealne uvjete klijanja. Međutim, u polju- oscilacija

temperatura, zastoji u klijanju i nicanju, napadi bolesti. Npr. kukuruz- termofilna biljka,

>10°C. Travanj zahlađenje. Zato, testiranje kukuruza COLD testom.

Zemlja se uzima iz polja, nesterilizirana + pijesak + voda. Termostat na 20°C - dva dana.

Nakon toga 5°C, 5-10 dana. Aktiviraju se patogene klice. Dakle, testiranje izdržljivosti

sjemena na niskim temperaturama, odnosno u nepovoljnim hidrotermičkim uvjetima.

Energija klijanja

Ispitivanje brzine klijanja, iz dnevnika klijanja. Testira se kojom brzinom se mlade biljke

mogu osamostaliti i oduprijeti negativnim čimbenicima početkom rasta.

Postupak:

Sjeme stavljeno za ispitivanje klijavosti se broji (proklijalo) - nakon 4 dana za ječam,

pšenicu, raž, kukuruz ili nakon 5 dana za zob i rižu.

Snaga nicanja

Sposobnost klice da probije sloj tla određene debljine i zbijenosti.

Sjeme se stavlja u posude na raznu dubinu 3, 4, 5, 6, … itd. cm. Za 14 dana se

broje nikle biljke. Deblji sloj → veća snaga.

dana8,485

10522575

154525

)15*7()45*5()25*3(Prosjek

Dalje, svaka 2 dana.

Nakon 3 dana 25 proklijalih

5 dana 45 proklijalih

7 dana 15 proklijalih

Manje dana, veća energija, prednost!

NAJMANJA

ČISTOĆA PO

KLASAMA (%)

NAJM. KLIJAVOST

PO KLASAMA (%)

NAJVIŠA

VLAGA

(%)

TEMP. ZA

KLIJANJ

E (°C)

BROJ DANA

POTREBNIH ZA

ISPITIVANJE

I II I II ENERGIJE

KLIJANJA

KLIJAVOST

I

PŠENICA 98 97 93 85 15 20 4 8

KUKURUZ 98 97 93 85 14 20-30 4 7

GRAH 98 97 90 75 15 20-30 4 7

SUNCOKRET 98 97 95 80 13 20-30 3 7

ŠEĆ. REPA 97 68 15 20-30 3 14

RAJČICA 98 97 85 70 14 20-30 7 14

KUPUS 93 97 90 75 12 20-30 3 10

LUCERKA 96 95 85 70 13 20 4 7

LIVADARKA 85 82 80 65 14 15-30 10 28

NORME ZA NEKE VRSTE SJEMENA

Težina sjemena

Masa 1000 zrna (+14% vlage)

Apsolutna masa 1000 zrna – bez vlage

Veća masa- veća energija klijanja, nicanja, veći prinos.

Primjer

Krupno sjeme Sitno sjeme

Pšenica 21,2 18,9

Zob 28,0 20,5

GRAH 150-1000 g GRAHORICA 70-50 g

BUNDEVA 450-500 LUCERKA 1-3

KUKURUZ 100-450 KUPUS 2-3

SOJA 70-250 ENGLESKI LJULJ 2

SUNCOKRET 40-111 JEŽEVICA 1

PŠENICA 35-45 SALATA 1

ZOB 20-35 CELER 0,5

APSOLUTNA MASA NEKIH SJEMENA

Hektolitarska masa sjemena

- težina 100 litara sjemena u kg

pšenica: 72-86, kukuruz: 75-88, suncokret: 34-45,

šećerna repa: 20-28, crvena djetelina: 72-80

Boja, sjaj, miris, oblik sjemena

specifično za svaku vrstu i sortu

miris po plijesni! –snižena klijavost

Proces klijanja

-dovoljno vode, kisika, topline → aktivacija encima → pretvaranje netopivih u topive

spojeve.

Dijastaza → škrob → maltoza → maltaza → glukoza

Proteolitički → bjelančevine u aminokiseline → amide

Lipaza → ulja, masti → masne kiseline + glicerol → šećeri

Potrebe vode:

Sjeme bogato celulozom najmanje,

Škrobnato, bogato šećerom više ≈ ½ težine.

Bogato proteinima i uljem ≈ težina sjemenke.

Uljarice više od težine.

Za 100 kg sjemena (Skvorcov)

- kukuruz 37,5 kg vode

- pšenica 55,5 kg vode

- zob 60,0 kg vode

- konoplja 73,9 kg vode

- šećerna repa 120,5 kg vode

- crvena djetelina 145,2 kg vode

Izmjena sjemena

3 aspekta - Introdukcija - uvođenje stranih sorata

- Zamjena starih sorata novim

- Osvježenje

Introdukcija i zamjena starih sorata novim traži provjeru pokusima. Posao Državnih

sortnih komisija. Obično, lošiji su rezultati ako su različiti uvjeti. Npr. sorte iz sušnih

predjela u vlažne, i obratno.

Osvježenje je uvođenje iste sorte, ali druge provinijencije jer dugogodišnjim uzgojem

dolazi do pada prinosa. Izrođavanje!

Ili, krumpir iz visinskih zona.

Ili, meridionalizacija.

Tretiranje sjemena:

mehaničko fizikalno kemijsko biološko

Mehaničko

a) čišćenje

b) skarifikacija

c) kalibracija

d) segmentacija pa poliranje

Čišćenje: žive i mrtve nečistoće- trijeri, selektori, vjetrenjače. Trifolin za čišćenje

djetelina. Miješanje s pilovinom → elektromagnet → glatko sjeme djeteline, hrapavo

kod viline kosice.

Skarifikacija:

Oštećivanje ljuske inače zdravog, dormantnog sjemena. Npr. lupina. Trljanje specijalnim

staklenim ili pješčanim papirom. Omekšavanje kemijskim pripravcima. Ustvari,

eliminiranje DORMANTNOSTI.

Kalibracija:

Izbor ujednačenih sjemenaka po veličini i obliku. Važno za preciznu sjetvu na konačan

sklop.

Segmentacija

- npr. klupčadi šećerne repe

Brušenje segmenata- poliranje oštrih bridova. Danas, monogermno sjeme- genetski.

Fizikalno tretiranje

a) kvašenje vodom

b) hibernizacija

c) tretiranje električnom strujom

d) tretiranje ultraljubičastim zrakama

e) tretiranje ultrazvukom

f) tretiranje gama i rendgenskim zracima

g) oblaganje sjemena hidrofilnim koloidima

h) krustifikacija

Kvašenje vodom – pred sjetvu. Rizik suho tlo. Brže nicanje.

Hibernizacija: promrzavanje sjemena kriofilnih kultura. Jedan do nekoliko dana

negativne temperature –4°C. Povećana energija klijanja, nicanja, rast (do 40%)

Izvrgavanje elektricitetu: naizmjenična struja, 30II-1I. Brže klijanje, nicanje, > prinos 10-

15%. Učinak traje 10-20 dana. Prije sjetve.

Zračenje: samo do aktivacije encima. Povećanja prinosa 10-30%.

Oblaganja hidrofilnim koloidima za sušne uvjete.

Krustifikacija: oblaganje tankim filmom sa pesticidima + stimulatori. Zaštita klice.

Kemijsko tretiranje

Suho – samo po površini sjemena

Mokro – sredstvo prodire u sjemenke

Mokro tretiranje

Sredstva:- zaštita od bolesti, štetočina- redovito

- makro- i mikroelementi. NPK, Cu, Zn, Mo, NH4 molibdat, K-bromat

- stimulatori i regulatori rasta: giberelinska, nikotinska, i jantarna kiselina,

aminokiseline (triptofan)

Koncentracije: makroelementi: 0,1%

aktivatori: 1-100 ppm

Rizik- suho tlo!

Suho tretiranje

Bez rizika u suhom tlu: a) zaprašivanje

b) oblaganje ili poliranje

- makro- i mikroelementi, stimulatori, pesticidi.

Biološko tretiranje

Jarovizacija – mijenjanje ozimosti ozimina i pretvaranje u jarine. Naklijalo sjeme do

polovine sjemenke stavi se u tamnu prostoriju 2-5°C

Vernalizacija termofilnih jarina kod viših temperatura. Skraćuje vegetaciju.

Bakterizacija sjemena

- fiksatorima N- leguminoze- Rhisobium sp.

- bakterijama aktivatorima plodnosti tla- Azotobakter

Leguminoze se cijepe (inokuliraju) simbiotskim azotofiksatorima.

Oblaganje –Nitragin za soju- mokri postupak. Suhi postupak (proliniranje)- sadra.

Vapno za leguminoze na alkalnim tlima.

Npr. soja: navlaživanje + Nitragin → miješanje, sjetva. Bez direktnog sunčevog

svjetla i vjetra.

Predbakterizacija- u doradi sjemena. Naklijavanje → prskanje suspenzijom →

sušenje → sjetva. Nedostatak: lomljenje klica.

Predbakterizacija bez oblaganja u cvatnji.

Usjev se prska u cvatnji suspenzijom bakterija. Ovaj postupak još u

eksperimentalnoj fazi.

Određivanje količine sjemena za sjetvu

1) Određuje habitus biljke- potreba za vegetacijskim prostorom.

Npr. kukuruz 70 * 18-40 cm

2) Ekološki uvjeti- voda, svjetlost, plodnost tla.

Postupak: Kulture gustog sklopa- Žitarice- Npr. ječam

Parametri: 1. planirani broj klijavih zrna/m2- Npr. 450

2. masa 1000 zrna 40 g

3. % klijavosti 95%

4. % čistoće 99%

5. uvjeti sjetve - priprema tla- dobra

- rok sjetve- optimalan

I Teoretska količina:

(planirani broj klijavih zrna* masa 1000 zrna) / 1000

Ili

1000 zrna ~ 40 g

450 zrna/m2 x

x : 40g = 450zrna/m2 : 1000 zrna x = 450 x 40 / 1000 = 18 g/m2

18 g/m2 x 10000 m2/1ha = 180 kg/ha

II Stvarna količina = (teoretska količina / upotrebna vrijednost) * 100

%94100

95*99

Upotrebna vrijednost = (% klijavosti x % čistoće) / 100 =

Stvarna količina = hakg /5,191100*94

180

Može i kao PRAVILO TROJNO!

180 kg ~ 94%

x 100%

x : 180 = 100 : 94 => x = 180 x 100 / 94

!!! Dodati na loše uvjete sjetve 10-30 %

!!!Dodati na zakašnjeli rok: za svakih 8 dana 10%

10 dana kašnjenje = 220 + 10% = 242 kg/ha

Npr. loše tlo = 191,5 + 15% = 191,5 x 1,15 = 220 kg/ha

II Primjer: Kulture rijetkog sklopa- kukuruz

Pitanje: 1. Koliko kg?

2. Na koji razmak u redu namjestiti sijačicu?

Parametri: 1. planirani broj biljaka/ha. Pazi BILJAKA npr. 65 000

2. masa 1000 zrna 250 g

3. % klijavosti 94%

4. % čistoće 99%

1. Kg?

1000 zrna ~ 250 g

65 000 zrna/ha ~ x g

x : 250 = 65 000 : 1 000 => x = 65 000 x 250 / 1 000 = 16,25 kg/ha

Upotrebna vrijednost = 94 x 99 / 100 = 93%

Stvarna količina = (16,25 / 93) x 100 = 17,47 kg/ha

2. Razmak?

65 000 zrna/ha 100% UV!

x ~ 93 %

x : 65 000 = 100 : 93 => x = 65 000 x 100 / 93 = 69 892 zrna/ha

Vegetacijski prostor po zrnu (P) = 10 000 m2 / 69,892 = 0,143 m2

P = a * b

, gdje je

a = međuredni razmak

b = razmak u redu

0,143 m2 = 0,7 m * b => b = 0,143 m2/ 0,7m = 0,204 m = 20.2 cm

V

V

V

V

V V

V V

a

b

Za zelenu gnojidbu – više sjemena

Za silažu – gušće od normalne sjetve

Utjecaj ekoloških čimbenika na količinu sjemena

Manjak vode - manji sklop

Slaba opskrbljenost tla hranivima - manji sklop

Niska agrotehnika - manji sklop

Žitarice u Europi: uz Atlantik- manje sjemena- više oborina, toplije, busanje jače

Namještanje uvjeta za klijanje i start usjeva

1 dobar sjetveni sloj

2 povoljna vlaga tla

3 povoljna temperatura

4 određena dubina sjetve

5 optimalni rok sjetve

Sjetveni sloj

Traži se “dobar ležaj za sjeme”

- povoljni vodozračni odnos, usitnjeno tlo, povoljna struktura.

Poslovica: tvrda posteljica, mekan pokrivač.

najbolje je nicanje kad u sjetvenom sloju ima:

55% agregata 0,25-5 mm

10% agregata 5-10 mm

25% agregata > 10 mm

Temperature: optimum 18-25°C, često neostvarivo

Zato, minimalne temperature klijanja

djeteline 1°C lan 2-3

raž 1-2 pšenica 3-4

ječam 2-4 zob 4-5

uljana repica 2-3 šećerna repa 4-5

suncokret 8-9 kukuruz 8-10

duhan 13-14

Dubina sjetve

5-10 puta dublje od veličine sjemena, osim leguminoza krupnog sjemena (kotiledone)

cikorija 0,5-1 cm strne žitarice 3-5 cm

djeteline 1-2 cm suncokret 3-5 cm

repe 2-3 cm kukuruz 4-7 (sorte), 3-4 hibr.

konoplja 2-4 cm krumpir 10-15 cm

Moguća odstupanja → tekstura, struktura, vlažnost tla, vremenske prilike.

Pliće: teško tlo, previše vlažno, humidna klima

Dublje: lagano, suho tlo, aridnija klima, mraz nakon sjetve

Nedostatci plitke sjetve: nema vlage, promrzavanje, ptice

Nedostatci preduboke sjetve: nedovoljno kisika, energije za proboj tla, kasnije nicanje,

propadanje. Kukuruz: kruna korijena slaba, manji prinos.

Tehnika sjetve

1. Ručna

- omaške (širom)

- u redove, otvorene brazde, pod motiku, plug, u kućice

2. Strojem

Prednosti

- željena dubina i razmak

- velik učinak

- bez smetnji sjetve

- kombinacija s gnojidbom, zaštitom

Više mogućnosti strojem:

1. Sjetva u zbite (guste) kontinuirane redove, 6-5-8 cm

2. Sjetva u uske (normalne) kontinuirane redove, 11-15 cm. Ako 20 cm –pljevljenje

3. Sjetva u uske kontinuirane redove u križ

Loša strana: dvostruki prohod, više sjemena u križu.

Ali vrijedi kod sjetve dviju kultura (trave + djeteline) jer se odvajaju u sanduku

4. Sjetva u široke kontinuirane redove, 30-100 cm, soja 50 (45), repa 50 (45), kukuruz

70 (100) – u SAD.

5. Sjetva u trake (vrpce) 11-15cm – 30 – 11-15 – 30 cm

Sjemenski usjevi žitarica radi pljevljenja.

6. Sjetva u kvadrat: - kulture širokog reda

- kultivacija u oba smjera

- otpalo zbog herbicida

Posebne tehnike sjetve

7. Sjetva sijačicama sa valjcima iza sjetvenih aparata + lanac (drljača).

Za aridnije uvjete- priljubljivanje tla uz sjeme, kapilaritet, nicanje.

Kontinuirani razmaknuti

redovi Sjetva u trake Sjetva u “kućice”

Normalni uski

kontinuirani redoviUnakrsna sjetva

uskih kontinuiranih redova

“Zbijeni”

kontinuirani redovi

8. Sjetva u brazdice, 5-7 cm, između 20 cm. Žitarice.

Protiv golomrzice, vjetrova. Drljanje zatvara brazdice.

9. Sjetva u tratinu.

No-tillage

10. Sjetva u ekstremnim uvjetima vlaženja- za širokoredne

a) u aridnim- na dno između grebenova, listerovanje

b) u humidnim- na vrh grebenova

SADNJA

Veća briga oko sadnog materijala

1. Npr. krumpir: naklicavanje zahtijeva difuzno svjetlo 2 reda gomolja u sanduku

15-18°C, 25-30 dana

Prednost: brže nicanje, bolesni gomolji se odbacuju.

2. Proizvodnja sadnog materijala

proizvodnja sadnica, cijepova (voćke, loza), presadnica (flanci)- paprika, kupus, rajčica

Proizvodnja sadnica voćaka:

Traži se posebno: - podloga

- plemka

Podloga se proizvodi u voćnom rasadniku i presađuje ili sije u rasadnik. Na nju se ili

okulira u kolovozu pup ili cijepi klasičnim načinom u proljeće plemka. Presađuju se

sadnice stare 1-2 godine.

Proizvodnja presadnica (paprika, rajčica, kupus, duhan)

a) jednostavniji, klasični način u klijalištima, lijehama, gredicama, pod klasičnim

tunelima, staklenicima i plastenicima – na običnom tlu.

b) sjetva u kontejnere s lončićima (fitocelle) a supstrat su tresetne, humusne smjese

Presadnice se presađuju s tlom, što ima veliku prednost u postotku primitka, startu i

bržem rastu (ne oštećuje se korijen). Posebni strojevi siju po jedno zrno vrlo skupog

sjemena povrća u posude iz kojih se flanci presađuju.

Termini sadnje

-namješteni razdoblju aktivne vegetacije, kad se tlo ugrije- duhan, paprika, bez mrazeva.

Tehnike sadnje

ručno

strojem, sadilice. Dodatni uređaji za zalijevanje, cisterne, cijevi

posebne sijačice- sadilice za lukovice, gomolje.

1. Ručno- jame

2. Rigolanje pa sadnja u jame bušene svrdlom (pužnica)

Sadnja krumpira

Dvije izvedbe sadilica:

1. Uređaj sa horizintalno rotirajućom pločom s preprekama u koje se stavlja gomolj

2. Vertikalno rotirajući lanac sa žlicama koje same uzimaju gomolj iz sanduka

Sadnja presadnica (flanci)

U osnovi su dvije mogućnosti:

1. Napraviti brazde, u njih položiti prijesadnice i na njih nagrnuti zemlju

2. Sadnja strojno- sadilicom: Najčešće dva elastična diska polažu presadnice

Sa polaganjem presadnica može biti kombinirano zalijevanje.

Razmnožavanje vegetativnih podloga

1- sadnja podloge

2- izboj mladica s lišćem za prehranu podloge i skupljanje hrane za korijen

3- jesenska prikrata izboja

4- pokrivanje izboja tlom da ne izmrzne

5- izbijanje više mladica iz osnove

6- nagrtanje zbog razvoja adventivnog korijenja

7- jesensko razgrtanje panja i odvajanje dozrelih podloga za dalje cijepljenje u

cjepiljnjaku

Vegetativno razmnožavanje podloge tzv Kineskom grebenicom

Cijepljenje: spajanje (kalemljenje) plemke i podloge

Na raskol

Na sedlo

Obično spajanje Englesko spajanje

Okuliranje

Na isječak

Razmnožavanje vinove lozePovaljivanje

Obična grebenica

Kineska grebenica

Englesko cijepljenje

NJEGA KULTURA

Biljke u divljini same brinu o sebi. Međutim, kulturne biljke su u procesu domestikacije

izgubile neka svojstva.

Izgubile su:

- biološku snagu ili vigor divljih biljaka, ali su dobile na sposobnosti za veću rodnost.

Jednostavno, kulturna biljka traži brigu čovjeka i sve mjere oko njezinog održavanja

nazivamo NJEGOM.

Zadatak njege je dvojak:

a) da obrani biljku od nepovoljnih čimbenika

b) da osigura vegetacijske čimbenike u dovoljnim količinama i povoljnom omjeru.

Negativni utjecaji:

1) abiotski - dominantna klima

2) biotski - bolesti

- štetočine

- korovi

1. Abiotski negativni čimbenici

Najvažniji: elementi klime - svjetlost

- toplina

- oborine

- vjetar

Naime, tlo dobrim dijelom godine ostaje golo, bez usjeva:

- u početku vegetacije

- nakon žetve/berbe

Insolacija: - utječe baktericidno na površinu tla

- povećava evaporaciju, tlo bez života se stvrdnjava

Oborine:

Kišne kapi: 1. razbijaju strukturne agregate

2. raspršuju tlo- zamuljivanje, pokorica

3. kiše izazivaju eroziju tla, ako su kao pljuskovi

4. snijeg, također zbija tlo topljenjem i saturacijom tla vodom

Vjetar: 5. vjetar izaziva eolsku eroziju na suhim staništima, slabe

koherentnosti, u ravnicama. Vjetar uz more izaziva zaslanjivanje tla.

Zagađenja okoline: emisija otrovnih plinova, prašine (kisele kiše).

2. Biotski negativni čimbenici

bolesti

štetočine, insekti i divljač

korovi

Posebne discipline: fitopatologija, entomologija, fitofarmacija

Osiguravanje količina i povoljnih odnosa biočimbenika:

1) Već sama obrana od biotskih i abiotskih čimbenika osigurava normalan rast-

uništavanje pokorice, korova, insekata.

2) Osiguranje dovoljno vode i biljnih hraniva u obliku:

•navodnjavanja

•prihranjivanja gnojivima, i to u skladu s potrebama kulture

Podjela zahvata njege

1. mehanički

2. fizikalni

3. kemijski

4. biološki

Mehanički zahvati:

- sve operacije obrade tla u vegetaciji

- pljevljenje korova

- kultivacija, razbijanje pokorice rotomotikom, uništavanje korova

Fizikalne mjere:

- navodnjavanje

- dimljenje (fumigacija) protiv mraza

- protugradna obrana

Kemijski zahvati:

1. primjena pesticida

2. primjena gnojiva, makro- i mikro-

3. primjena regulatora rasta (pozitivnih i negativnih)

4. pospješivanje zriobe

5. pospješivanje fotosintetske aktivnosti

6. primjena defolijanata, desikanata

7. sprječavanje cvatnje

Biološki zahvati:

- korektura sklopa: prorjeđivanje ili dopunska sjetva

- dopunsko oprašivanje

- lomljenje zaperaka i cvasti (duhan!), vrhova vriježi (krastavci, dinje)

- pinciranje

- obrezivanje

Njega anuelnih kultura

1. Drljanje strnih žitarica između sjetve i nicanja te nakon nicanja do busanja

Važno: do dužine klice od 2 cm- može, lakšim drljačama. Između 2 cm i nicanja NE.

Dok je list u koleoptili MOŽE, kad je bez NE. Do pojave 3 lista NE. Poslije do punog

busanja MOŽE. Pred vlatanje NE (u opasnosti vegetacijski vrh).

Nekada: rijetki sklopovi bolje busaju nakon drljanja

Danas: dovoljno biljaka sa velikim količinama sjemena. Nema potrebe drljanjem forsirati

sklopove.

2. Odovđenje ležeće vode

Kao posljedica oblinijih kiša, topljenja snijega. Dulje od 3 dana- oštećenja, ovisi o

temperaturi. Veće temperature → manje dana.

3. Razbijanje ledene kore na usjevu ili u snijegu

- U snijegu: - prelazak traktorima

- prelazak traktorima + oruđa (plug, tanjurača)

- tamne tvari (Thomasova drozga, vapneni dušik)

- Na usjevu - tamne tvari

4. Valjanje jesenskih usjeva

- vraćanje golomrazicom izvučenih biljaka (sriježi). Danas sve manje- jaki sklopovi.

Njega anuelnih kultura (nastavak)

5. Prihranjivanje ozimina

uglavnom dušičnim gnojivima

na mršavim tlima može P i K

ekonomski razlozi idu za reduciranjem gnojidbe

6. Navodnjavanje

-rjeđe, nije za manje akumulativne kulture

7. Okopavanje ozimina rijetkog sklopa – u jesen

– u proljeće

- rjeđe, uglavnom sjemenski usjevi ili repica

8. Fitozaštita

NJEGA ANUELNIH KULUTRA – OZIMINE

USJEVI GUSTOG SKLOPA USJEVI RIJETKOG SKLOPA

1. DRLJANJE IZMEĐU SJETVE I NICANJA 1. ISTO

2. ODVOĐENJE LEŽEĆE VODE OD JESENI DO

PROLJEĆA

2. ISTO

3. RAZBIJANJE LEDENE KORE NA USJEVU 3. ISTO

4. DRLJANJE NAKON ZIME 4. ISTO

5. VALJANJE USJEVA IZVUČENIH MRAZOM 5. ISTO

6. PRIHRANJIVANJE 6. ISTO

7. FITOZAŠTITA 7. ISTO

8. NATAPANJE 8. ISTO

9. - 9. OKOPAVANJE U JESEN

10. - 10. OKOPAVANJE U PROLJEĆE

NJEGA JARINA

- uglavnom isti zadatak kao i za ozimine

Jarine gustog sklopa

Strne žitarice

1. drljanje nakon nicanja ili između sjetve i nicanja. Isto kao i za ozimine.

2. valjanje u sušnom proljeću za bolje nicanje šećerne repe obavezno. Žitarice obično

niču brzo i ne traže valjanje. Nove sijačice sa nagaznim valjkom.

3. prihranjivanje- manjeg značaja od ozimina jer nema prekida u vegetaciji.

4. Navodnjavanje –ekonomičnije nego kod ozimina

5. Razbijanje pokorice nakon sjetve: - mrežaste drljače

- rotirajuće motike

6. Korektura sklopa kod kultura rijetkog sklopa: - nadosijavanje

- prorjeđivanje

7. Drugi biološki zahvati: - dopunsko oprašivanje

- lomljenje zaperaka

- pinciranje

NJEGA JARINA (nastavak)

8. Okopavanje - kultivacija

Zadaci: - rahljenje tla, može i gnojidba

- uništavanje korova

- razbijanje pokorice

Preopruke za razbijanje pokorice:

DA na tlima sklonim zamuljivanju, zbitim, težeg mehaničkog sastava

NE, iz ekonomskih razloga, na strukturnim tlima, na lakšim tlima u sušnijoj godini

9. Ogrtanje

• samo za kulture koje traže, npr. krumpir za stvaranje gomolja

• u vjetrovitim područjima kao borba protiv polijeganja, npr. kukuruz

• u humidnim prilikama za odvodnju suvišne vode. Loša strana: smetnje pri obradi tla,

berbi

10. Malčiranje- pokrivanje tla

11. Fitozaštita

NJEGA ANUELNIH KULTURA - JARINE

USJEVI GUSTOG SKLOPA USJEVI RIJETKOG SKLOPA

1. DRLJANJE IZMEĐU SJETVE I NICANJA 1. ISTO

2. DRLJANJE (PRORAHLJIVANJE) NAKON

NICANJA

2. ISTO

3. VALJANJE USJEVA NAKON SJETVE 3. ISTO

4. PRIHRANJIVANJE 4. ISTO

5. FITOZAŠTITA 5. ISTO

6. NATAPANJE 6. ISTO

7. - 7. BIO. ZAHVATI (KOREKTURA

SKLOPA)

8. - 8. OKOPAVANJE

9. - 9. OGRTANJE

10. - 10. ZASTIRANJE POVRŠINE

(MULCH)

NJEGA PERENIH ZELJASTIH KULTURA

višegodišnje djetelinske smjese s travama

hmelj

1 Valjanje (nakon zime) posijanog usjeva u jesen, ako je bio izložen i izvučen

golomrazicom

2 Drljanje u drugoj ili kasnijim vegetacijama nakon zime, no može i u vegetaciji nakon

košnje

3 Prihranjivanje: N u vegetaciji, P i K pred kraj ili početak (zima-proljeće)

4 Fertirigacija

5 Fitozaštita

6 Za hmelj kao poluzeljastu kulturu: još obrezivanje

NJEGA DRVENASTIH KULTURA

1 Obrada tla slobodnih zona među biljkama – oranje, tanjuranje, plitko frezanje,

kultiviranje

2 Gnojidba- u tlo, folijarno, makro- i mikroelementi

3 Navodnjavanje

4 Fitozaštita

5 Malčiranje

NJEGA PERENIH KULTURA

ZELJASTE KULTURE DRVENASTE KULTURE

1. VALJANJE NAKON IZVLAČENJA BILJAKA

MRAZOM

1. MEĐUREDNA KULTIVACIJA

2. DOPUNSKO SIJANJE 2. OBREZIVANJE I DRUGO

3. DRLJANJE NAKON ZIME I TIJEKOM

VEGETACIJE

3. PRIHRANJIVANJE

4. PRIHRANJIVANJE 4. ZASTIRANJE SLOBODNE

POVRŠINE TLA

(MALČIRANJE)

5. NATAPANJE 5. FITOZAŠTITA

6. FITOZAŠTITA 6. NATAPANJE (FERTIRIGACIJA)

MALČIRANJE: pokrivanje površina raznim materijalima

Zadatak:

1. štiti tlo od atmosferalija, insolacije, kišnih kapi koje razaraju strukturne agregate, štiti

tlo od erozije vjetrom i vodom

2. štiti tlo od evaporacije i temperaturnih kolebanja

3. stimulira biofazu

4. suzbija korove

5. zaštita nekih kultura od prljanja (krastavci, jagode)

Termin dolazi od engleskog “mulch” = nastor od lišća ili slame

Može biti MRTVI

ŽIVI

Mrtvi:

plosnato kamenje, šljunak, pijesak, pilovina, slama, žetveni ostaci, sijeno, stajski gnoj,

kompost, treset, ugljena prašina, posebni papiri, plastične folije, fotoraspadive folije,

te razne kemijska sredstva koja poput filma štite tlo

Živi:

biljke malog habitusa, u gustom sklopu, npr. djeteline, lucerna u drvenastim kulturama,

hmelju

od malča se traži:

da ne smeta kulturi u rastu i berbi, da ne troši potrebnu vodu i hranu. Zato se u sušnim

prilikama ne koristi živi, već mrtvi malč.

Detaljnije o mrtvom malču

• Pločasto kamenje- u vinogradima, u primorskom području

• Šljunak i pijesak- kod drvenastih kultura i povrća. U Španjolskoj pri natapanju u

aridnim područjima za drvenaste kulture- šljunak; U Kini- šljunak za dinje, lubenice,

pamuk. Mnogo rada, smetnje pri obradi, ekstenzivna poljoprivreda.

• Pilovina- za jagode, ribizle, maline. Nepovoljno: bogata je ligninom, siromašna N, pri

razgradnji KISELI međuproizvodi. Traži se N i Ca.

• Slama i pljeva- za voćke i na oranici

• Sijeno- za voćke oko stabla. Loše: bolesti, štetnici, veže vodu, kašnjenje kretanja

vegetacije.

• Kompost i kruti stajski gnoj- izvrstan, ali dolazi obično u tlo.

• Treset i ugljena prašina- manji albedo, toplije tlo

• Posebni papiri- nekada se koristila folija za skupi ANANAS.

• Plastične folije:PROZIRNE

TAMNE

Prozirne: za staklenike, rasadnike, klijališta.

Tamne: za zaštitu plodova od prljanja, zaštita tla od evaporacije, atmosferalija,

popravka toplotnog režima tla.

• Fotoraspadive folije: sprečavanje evaporacije, čuvanje strukture.

Uporaba: za visokoakumulativne kulture kao što je povrće

Kemijska sredstva kao malč

1. Organski polimer CURASOL- tlo se prska otopinom i stvara se porozan film 0,2-10

mm u dubinu tla. Može i nakon sjetve.

2. Bitumenske emulzije: čuvaju vlagu tla. Doza 6000 l/ha- prskanje.

3. Anilinski spojevi: prskanjem po površini poboljšavaju toplinska svojstva.

4. Kombiniranje vormikulita i polivinil acetata i drugih spojeva: smjesa za tretiranje do

2,5 cm dubine. Pozitivno utječe na nicanje i razvoj biljaka.

BORBA PROTIV KOROVA

Definicija korova: Korov je biljka koja nije cilj uzgoja.

Razlikujemo: APSOLUTNI

RELATIVNI korov

Apsolutni korov je svaka biljka koja nije cilj uzgoja, stoji u konkurentskom odnosu

prema kulturi, nema od nje koristi, a može biti štetna za zdravlje ljudi i životinja.

Relativni korov je pak svaka vrsta koja nije cilj uzgoja, a inače je kulturna biljka ili pak

specijes koji može biti od koristi, ali ne spada u antropogene biljke- raž u pšenici,

kamilica, itd.

EVOLUCIJA KOROVA I DOMESTIFIKACIJSKE PRILAGODBE

Korovi su se uvukli u kulturne biljke od početka agrikulture. Neki autori čak ih smatraju

kultiviranim biljkama, protiv volje čovjeka. Zato ih zovemo stalnim pratiocima ili

ANTROPOFILNIM biljkama ili ANTROPOFITIMA.

Kroz povijest su se prilagođavali i evoluirali prema kulturama, agrotehničkim mjerama,

potpuno postali ovisni o čovjeku- DOMESTIFICIRALI SU SE.

Glavne domestikacijske prilagodbe su:

•naglašena jednogodišnjost

•gubitak zaštitnih organa

•gubitak tzv. “tvrdih zrna” vezano za dormantnost

•povećanje ili smanjenje sjemena

•kozmoploizam- mogućnost prilagođavanja vrlo različitim ekološkim uvjetima.

Biološke osobine korova- u odnosu na kulture:

Ponekad je teško razgraničiti korov od kulturne biljke jer su:

neke kulture nastale od korova - raž, bijela gorušica, tatarska heljda

neke su kulture prešle u korove- Avena strigosa

neke su kulture i kulturne i korov: AMBIVALENTI - Cynodon dactylon

- Vicia villosa

- Helilotus albus

- Daucus carota

- Cichorium intibus

Odnosi su uglavnom kompeticijski za vegetacijske čimbenike. No, ima i drugih:

Npr. ALELOPATIJA- pozitivna ili negativna

Pozitivna: Viola arvensis i RAŽ povoljno međusobno djeluju. Ili raž i Agrostema githago

ili krumpir i Chenopodium.

Negativna: Između lana i Cameline foetide i Polygonum linicole. Ili, Cirsium arvense

(osjak) i Convolvulus arvensis nepovoljno djeluju na većinu strnih kultura.

Ali ima i suprotnih djelovanja: Lucerka npr. djeluje nepovoljno na druge korove. Isto i

krucifere i suncokret.

Glavne biološke osobine korova

1) POLIPLOIDIJA- posjedovanje većeg broja kromosoma zbog čega su bujniji, većeg

habitusa, adaptibilniji na ekološke čimbenike.

2) DORMANTNOST- privremena uspavanost sjemena što osigurava izvjesno mirovanje,

pa onda aktivan život.

3) NEOTENIJA- sposobnost korova da u nepovoljnim uvjetima rasta stvori sjeme, što

osigurava opstanak.

Glavne biološke osobine korova (nastavak)

4) Stvaranje velikog broja sjemenki- 10-1000 puta više od kulturnog bilja

Slak (Convolvulus arvensis) - 600 sjemenki

Poljska repica (Raphanus raphanistrum) - 2000 sjemenki

Osjak (Cirsium arvense) - 19 000 sjemenki

Kamilica (Matricaria chamomilla) - 50 000 sjemenki

5) Veća otpornost prema nepovoljnim abiotskim čimbenicima: (vrućina, suša, mokro,

vjetar), kao posljedica veće biološke snage (vigora) i s tim u vezi velike

heterozigotnosti

6) Veća otpornost prema bolestima i štetnicima

7) Posjedovanje posebnih organa i tvari kao zaštite- gorke tvari, alkaloidi, otrovne tvari,

što ne vole životinje

8) Sjemenke su otporne na vanjske utjecaje (visoke temperature, vlaga)

9) Sposobnost klijanja u mliječnoj zriobi (Avena fatua)

10) Stvaranje sjemenki razne dužine klijavosti - ustvari stvaranje serija sjemenki različite

DORMANTNOSTI. Neke kliju odmah, neke za 1,2,3 i više godina. Npr. CORSMO-

zalivađena pšenica, za 35 god.

11) Korovi mogu biti indikatori staništa: pH, Ca, itd.

Načini razmnožavanja korova

1. sjemenom- anuelni, jednogodišnji, “sjemenski”

2. vegetativno- višegodišnji, RIZOMNI

Na tlu u ekspoataciji, više su rašireni jednogodišnji. Zato, u ekstenzivnoj poljoprivredi

dominiraju višegodišnji korovi.

Širenje korova

1. Aktivno ili Autohorija- izbacivanjem sjemenki (Agrostema githago)

2. Pasivno ili Alohorija

a. Širenje korova vjetrom- Anemohorija

maslačak, osjak, staračac, različak,...

b. Vodom - Hidrohorija

c. Životinjama - Zoohorija

Epizoohorija (na dlaci, koži)- čičak

Endozoohorija (probavnom traktom)

- ornitohorija (pticama)

- MIRMEKOHORIJA (mravima)

d. Čovjekom- ANTROPOHORIJA - sjemenom kultura

- seobe naroda, vojska

- međunarodna trgovina

- strojevima

- primjena nedozrelog stajskog gnoja

Zaraženost pedosfere korovima

Sjemenski korovi

Klapp- 100-1000 sjemenki/m2- Normalna zaraženost, a može 1000-20 000 /m2

Kovačević- 70-80% svih sjemenki do 10 cm dubine.

Rizomni korovi

Klapp- na ha se može naći 100 dt rizoma ili 1000 km ili 100 000 000 vegetacijskih

pupova.

KOLIKO JEDNA BILJKA KOROVA MOŽE STVORITI SJEMENKI

SLAK (CONVOLVULUS ARVENSIS) 600 KOM.

STOKLASA (BROMUS SECALINUS) 700 KOM.

LJUTIĆ (RANNUNCULUS ARVENSIS) 2 000 KOM.

POLJSKA REPICA (RAPHANUS RAPHANISTRUM) 2 000 KOM.

PODBLJEL (TUSSILAGO FARFARA) 5 000 KOM.

DIVLJI PERŠIN (AETHUSA CYNAPIUM) 60 000 KOM.

OSJAK (CIRSIUM ARVENSE) 19 000 KOM.

RUSOMAČA (CAPSELLA BURSA PASTORIS) 37 000 KOM.

DIVLJI MAK (PAPAVER RHOEAS) 50 000 KOM.

KAMILICA (MARTICARIA CHAMOMILLA) 50 000 KOM.

DUŽINA RIZOMA I BROJ VEGETACIJSKIH PUPOVA PO HEKTARU

KOROV DUŽINA RIZOMA

U m/ha

BROJ VEGETACIJSKIH

PUPOVA PO 1 ha

SONCHUS ARVENSIS 10 800 760 000-166 090 000

CIRSIUM ARVENSE 1 580 81 500 - 5 210 000

TUSSILAGO FARFARA 15 240 1 700 000-25 960 000

POLYGONUM AMPHIBIUM 11 140 600 000-9 100 000

AGROPYRON REPENS 28 900 495 000-2 597 000

STACHYS PALUSTER 10 790 5 280 000-70 000 000

ŠTETE OD KOROVA

na kulturama

na čovjeku

na domaćim životinjama

Štete na kulturama

1. Oduzimaju kulturama vegetativni prostor

2. Postaju kulturama konkurenti za vegetacijske čimbenike

- svjetlost

- vodu

- hraniva

Po brojnosti prednjače: Tusilago farfara

Sinapis arvensis

Raphanus raphanistrum

Convolvulus arvensis

•Korovi troše mnogo vode

•Zasjenjuju površinu i snižavaju temperaturu tla

•Troše mnogo hraniva, osobito N i KČistih hraniva kg/ha

Corsmo: N P2O5 K2O

Agropyron repens 49 32 69

Cirsium arvense 138 51 167

Sonchus arvense 97 29 160

Tussilago farfara 74 27 235

Štete na kulturama (nastavak)

3. Neki korovi pokazuju NEGATIVNU ALELOPATIJU prema kulturama

4. Rizomi nekih perenih korova smetaju u obradi tla (Agropyron repens)

5. Korovi su prenosioci bolesti i štetočina bilja:

Borroginaceae- crna rđa pšenice, nužan je domaćin žutika

Claviceps purpurea- glavica raži

Virusi na Solanaceaea-ma- duhan, krumpir

Nematoda žitarica (Tylenchus vastatrax) na različku

- Centaurea cyanus

- Sonchus oleracea

- Capsela bursa pastoris

- Alium vignale

Nematoda šećerne repe- Heterodera schachti- preko

- Raphanus raphanistrum (divlja repica)

- Sinapis arvensis

- Agrostema githago

- Atriplex patulum (loboda)

Prijenos štetočina- kupusni bijelac- preko krucifera

Štete na kulturama (nastavak)

6. Neki korovi su direktni paraziti na kulturama

- vilina kosica – Cuscuta europea- na djetelini

- volovod – Orobanche sp. na suncokretu

7. Neki korovi izazivaju polijeganje- Convolvulus arvensis na žitaricama

8. Alogamni korovi se mogu križati s alogamnim kulturama- Cruciferae

Štete na ljudskoj i stočnoj hrani

1. narušavanje kakvoće

2. toksični su u ishrani

• Npr. 0,5% kukolja u žitu i krmi narušava kakvoću brašna, mlijeka i maslaca

• Urodica (Melampyrum arvense) kvari brašno, štetno za zdravlje

• Divlji luk- miris mlijeka po luku

• Kokotac- Meliolotus officinalis- brašno po kumarinu

• Otrovni ljulj- Lolium temulentum- toksičan

Korovi mogu biti i korisni

tatarska heljda

kamilica- za lijek

podbjel, stolisnik, preslica, metvica

kopriva- bogata proteinima- za svinje

štir- BUJAD- za stoku i stelju

kamilica za halofitna tla

PODJELA KOROVA

ima ih više. Najprihvatljivija po THELLUNG-NÄGELLIJU.

I. ANTROPOHORNE BILJKE

A- Namjerno unešene vrste u antroposferu

1. ERGASIOFITA- biljke stranog porijekla, a služe kao ukrasno ili medicinalno

bilje.

2. ERGASIOLIPOFITA- nekada bile kulturne, ali napuštene

3. ERGASIOFIGOFITA- bile kulturne, ali podivljale

B- Nenamjerno unešene u antroposferu

1. ARHEOFITA- ušle u agrobiocenozu na samom početku agrikulture, u

pretpovijesno vrijeme (kukolj, različak)- nisu autohtone!

2. NEOPHITA- korovi novijeg datuma, stranog porijekla.

3. EPIKOFITA- stranog porijekla, rašireni na proizvodnim površinama.

4. EFEMEROFITA- javljaju se povremeno i pojedinačno, stranog porijekla

II. APOFITA ili ANTROPOFITA- domaćeg porijekla, ušle iz slobodne prirode u agrosferu.

A- Namjerno unešeni korovi

1. OEKOFITA- domaći florni element unešen u antroposferu: jagoda, kupina

B- Nenamjerno unešeni korovi

1. SPONTANI APOFITA- PLANTAE SEGETALES.

Uz naselja: PLANTAE RUDERALES ili VAGANTI ili SMETLIŠTARKE. Vole

N, nitrofilna korovska vegetacija. Neki mogu prijeći u polja- HEMEROFITA

(Vicia cracca)

Podjela korova prema BORNEMANN-u

1 Koji se ponašaju kao OZIMINE ili FAKULTATIVNI korovi

2 Koji se ponašaju kao JARINE i kliju u proljeće

Npr. u jesen i proljeće kliju slijedeći korovi:

Avena fatua, Lolium tomulentum, Sinapis arvensis, Raphanus raphanistrum, Papaver

rhoeas, Polygonum aviculare, Chenopodium polyspermum, itd.

U proljeće:

1. koji kliju u pretproljeće ili rano u proljeće. Proljetni efemeri za kratko završavaju

vegetaciju.

2. Ranojari korovi niču u rano proljeće. a završavaju vegetaciju sa žetvom žitarica.

3. Kasnojari korovi- počinju aktivno rasti kasno u proljeće, a završavaju vegetaciju

nakon žetve žita.

4. Ljetni efemeri- niču kasno ljeti i rano završavaju vegetaciju

Podjela korova prema habitusu

1. Niski- redovito osjemenjuju nakon skidanja usjeva

2. Srednje visoki- donekle se podudaraju u zriobi sa kulturom

3. Visoki- redovito nadvisuju usjev i osjeme prije njega

Postoje i druge podjele:

- korovi prema kulturama

- korovi prema skupinama kultura

MJERE BORBE PROTIV KOROVA

•Preventivne mjere

•Direktno uništavanje korova

PREVENTIVNE MJERE

1. Čišćenje sjemena i sjetva čistog sjemena

Npr. mali % korova u sjemenu daje velik broj jedinki. CORSMO: 2,41% u ječmu na

180 kg/ha daje 2 000 000 komada sjemenki.Za neke kulture ograničenja zakonom.

Npr. viline kosice u djetelini i smjesi ne smije biti niti jedna sjemenka. Ili, u sjemenu

lana ne više od 10 sjemenki Lolium linicola, 60 sjemenki Lolium temulentum-a i 20

sjemenki Camelina sativa.

2. Uništavanje sjemena korova u otpacima vršidbe i čišćenja sjemena

Opasno otpacima hraniti stoku, jer mnogo sjemenaka prolazi probavni trakt

neoštećeno.

3. Uporaba zrelog stajskog gnoja i komposta

Topli vs. Hladni postupak proizvodnje stajskog gnoja

Pri 10°C → 50% klijavih sjemenki

Kod >30°C → gotovo sve sjemenke uništene.

4. Uništavanje korova u urbanim i kontaktnim površinama sa polj. površinama: dvorišta,

putevi, kanali

PREVENTIVNE MJERE (nastavak)

5. Održavanje čistoće poljoprivrednih zgrada, strojeva, oruđa

6. Obrada tla: dublja obrada snizuje zakorovljenost

7. Sustav biljne proizvodnje

monokultura širi neke korove, npr. SIRAK u kukuruz

pravilna izmjena, osobito kultura gustog sklopa u smjeni sa kulturama rijetkog

sklopa

8. Mineralna gnojidba: ne unosi korov kao, npr. stajski gnoj

9. Reguliranje vodotoka i sprečavanje poplava

10. Malčiranje, pogotovo papiri i folija

DIREKTNE MJERE

Za direktno suzbijanje važno je znati faze razvoja.

Pravilo!

“Uništi korov dok ga još ne vidiš”- dakle, u

klijanju. Uništavanje je sve teže:

klijanje → nicanje → mali busen (mala rozeta) →

veliki busen → (velika rozeta) vlatanje → cvatnja →

oplodnja.

Posebno su teški za suzbijanje rizomni korovi.

Uništavanje perenih ovisi o dubini podzemnih

organa

plići se lakše suzbijaju kemijski i mehanički

dublji- kemijskim putem lakše

PREDSTAVNICI GLAVNIH SKUPINA “RIZOMNIH KOROVA”

VEGETATIVNI ORGANI RAZMN. POLOŽAJ VEGETATIVNIH ORGANA KOROVSKI SPECIJES

STOLONI NADZEMNO AGROSTIS STOLONIFERA

PODZEMNI IZDANCI PLITAK ANTHRISCUS SILVESTRIS

RIZOMI PLITAK TRITICUM REPENS

RIZOMI DUBOK CIRSIUM ARVENSE

RIZOMI DUBOK EQUISETUM ARVENSE

RIZOMI DUBOK EQUISETUM PALUSTRE

RIZOMI DUBOK TUSSILAGO FARFARA

RIZOMI DUBOK CONVOLVULUS ARVENSIS

RIZOMI DUBOK LINARIA VULGARIS

LUKOVICE DUBOK ALLIUM VINEALE

LUKOVICE DUBOK COLCHICUM AUTUMNALE

Preslica

Equisetum arvense Osjak

Cirsium arvense

Pirika

Triticum repens

Agrostis stolonifera

POČETNI STADIJI AKTIVNOG RASTA NEKIH VAŽNIJIH KOROVA

STADIJI

RASTA

KOROVA

BOTANIČKA SKUPINA KOROVA

MONOKOTILEDONSKA DIKOTILEDONSKA

1. KLIJANJE KOROV IMA KLICIN KORJENČIĆ I

STABLJIČICU ISPOD POVRŠINE TLAISTO KAO I KOD

MONOKOTILEDONSKIH KOROVA

2. NICANJE NA POVRŠINU TLA IZBIJA PRVI LIST

(KOLEOPTILA)

NA POVRŠINU TLA IZBIJA PAR

PRIMARNIH LISTOVA (KOTILED.)

3. MALI BUSEN RAZVIJENA DVA (PAR) PRAVA LISTA -

4. MALA ROZETA - RAZVIJENA DVA PRAVA LISTA

5. VELIKI BUSEN FORMIRANI SU ČETIRI ILI VIŠE

PRAVIH LISTOVA

-

6. VELIKA ROZETA - FORMIRANA SU ČETIRI ILI VIŠE

PRAVIH LISTOVA

METODE DIREKTNOG UNIŠTAVANJA

a) mehaničke- obrada tla, plijevljenje, napasivanje, zasjenjivanje, iscrpljivanje

b) fizikalne- plamenom, zagrijanom parom i natapanjem

c) biološke- bolesti i štetnici

d) kemijske- herbicidi, neka mineralna gnojiva, vapneni dušik

A) MEHANIČKE METODE

1. Obrada tla- svi zahvati

Oprez: freza nije za rizomne korove

Nekada: u predherbicidno doba postojalo je tzv. PREDVEGETACIJSKO

UNIŠTAVANJE KOROVA nakon žetve žitarica.

- U Rusiji- plugovima s više brazdi

- U SAD- kultivatorima: 4-5 zahvata s razmakom po mjesec dana, početno 5-8 cm, pa

sve dublje do 25 cm.

Danas: u eri herbicida ovo je izgubilo važnost. Općenito: što je tlo teže i klima vlažnija,

obradom je teže suzbijati korov.

2. Plijevljenje

Korov se čupa- rukom, alatom, pljevilicama. Najbolje prije osjemenjivanja, a

najučinkovitije u stadiju malog busa ili rozete. Odstraniti s parcele.

- Pljevljenje sjemenskih usjeva- atipične biljke i korov

3. Napasivanje

- pomoću stoke- koze → zeljanice

4. Zasjenjivanje

- biljke gustog sklopa “guše” korov (konoplja)

5. Iscrpljivanje

višegodišnja košnja uništava asimilacijski aparat i podzemni organi se iscrpe

(djeteline i smjese, npr.)

B) FIZIKALNE METODE

1. Plamenom u rijetkom sklopu i otpornijim kulturama na toplinu. Uz kanale, putove, tla

oranica- plameni kultivatori

2. Pregrijana para

3. Natapanje: Voda ako leži na tlu više od 72 sata guši korov. Za površine bez kulture!

C) BIOLOŠKE METODE

- s ciljem izbjegavanja negativnih učinaka herbicida.

Korovi se inficiraju uzročnicima bolesti i štetočinama.

BOLESTI:

Npr. Rđe Puccinia suaveolus- sprječava oplodnju osjaka.

Erisiphe draba uzrokuje abnormalan rast Lepidium draba-e.

Cercospora dubia- nepovoljno utječe na Chenopodium album.

ŠTETNICI:

Chrisolina i Agrilus napadaju Hypericum perforatum.

Opasnosti: Može doći do promjena u uzročniku i napada na kulture.

D) KEMIJSKE METODE

- primjena herbicida

Najvažnija suvremena mjera- NEZAOBILAZNA

Primjena herbicida doživjela je nagli razvoj nakon II. svjetskog rata.

Podjela herbicida prema djelovanju na biljku

1. SELEKTIVNI

2. NESELEKTIVNI ILI TOTALNI

Po načinu djelovanja:

1. Herbicidi bez svojstva translokacije (Kontaktna sredstva) oštećuju dodirom

2. Herbicidi sa svojstvom translokacije- sistemični herbicidi. To su najčešće hormonski

preprarati. Prema svojstvu prodiranja u biljku 3 su skupine:

koji prodiru kroz listove i druge nadzemne organe

koji prodiru kroz korijen (herbicidi korijen. djel.)

koji prodiru kroz list i korijen

3. Totalni herbicidi: Herbicidi s translokacijom prodiru u biljku podzemno ili nadzemno,

šire se ksilemom ili floemom.

Mehanizam djelovanja:

U uvjetima intenzivnog rasta (vegetativni vrh, internodij, kambij) izazivaju najprije “divlju

diobu” stanica, povišeno disanje, blokiraju rad klorofila i gubitak pričuvnih tvari.

Posljedica: dolazi do deformiranja tkiva, pojava pukotina, nekroza, iscrpljivanja i

uginuća.

Načini primjene herbicida

1. kao tekućine- emulzije, suspenzije, za prskanje

2. kao krute granule- u tlo

S obzirom na agrotehničke zahvate primjena može biti:

prije sjetve- PRESOWING metoda

prije nicanja- PREEMERGENCE metoda

nakon nicanja- POSTEMERGENCE metoda

1. Primjena u nasadima drvenastih kultura

Zbog osjetljivosti kultura, primjena u fazi mirovanja, a i u vegetaciji. Oprez!

2. Primjena na travnjacima, trojako

za potpuno uništavanje tratina- Gramokson, Reglon

zeljasti se korovi uništavaju selektivnim herbicidima

poludrvenasti i drvenasti korovi, također, selektivnim herbicidima, npr.

ARBORICIDIMA

3. Suzbijanje korova herbicidima na hidromelioracijskim sustavima

Javljaju se tri skupine korova:

submerzna

flotalna

emerzna korovska flora

Problem: Ne zagađivati vodu- ribe!

VRLO VAŽNO!

Današnji herbicidi (preparati) sve češće sadrže više aktivnih supstanci da bi se “pokrili”

širi spektri korova (jedna aktivna tvar rijetko suzbija sve prisutne korove!

Zato treba razlikovati:

A) aktivne tvari herbicida

B) preparate koji sadrže različite aktivne tvari (ovi nose komercijalne nazive, a često

različiti preparati sadrže iste aktivne tvari)

Nakon duže uporabe istih preparata, s istim aktivnim tvarima, dolazi do prevladavanja

na te tvari otpornih korova. Zato se moraju mijenjati herbicidi, da se ravnomjerno suzbiju

svi korovi! O greškama, o prevalenciji otpornih korova sve je više primjera- preslica

(Equisetum arvense) na aluvijima; slak (Convolvulus arvensis), partizanka (Ambrosia

artemisifolia); divlja zob (Avena fatua), divlji sirak (Sorghum hal.) i dr.

OPREZ! Dobro proučiti uputstva i nazive preparata. Često dodana 1-2 slova uz osnovni

naziv bitno mijenjaju primjenu preparata.

PERSPEKTIVA BORBE PROTIV KOROVA, naročito s obzirom na PRIMJENU

HERBICIDA

Važna činjenica: iako borba protiv korova postoji sve radikalnija, treba se pomiriti s time

da će i u budućnosti korovi biti redoviti pratioci u agrosferi i urbanim prostorima.

Pitanje: Postoje li mogućnosti za totalno uništenje korova?

Da, ali u tom slučaju zaprijetila bi opasnost totalne intoksikacije čovjekove okoline, a

time i opstanak čovjeka. Tu je još i ugrožavanje biološke raznolikosti, povezano za

istrebljenje vrsta koje mogu biti nezamjenjive u nekom hranidbenom lancu, itd.

Ostaje dakle, da će korovi i dalje biti konkurenti kulturnom bilju za edafske čimbenike!

Zato, slijedeće pitanje!

Kako zakorovljenost svesti na razumnu mjeru, održati visoke prinose, a ne ugroziti

plodnost tla, biološku ravnotežu na i u tlu, očuvati zdravlje ljudi i životinja?

U spomenutom smislu, uz sve mjere borbe protiv korova, ipak osnovno težište bit će na

HERBICIDIMA.

Pri tome, svakako na umu mora biti održanje života u tlu, ravnoteža u fitocenozi,

kulturna biljka te zdravlje ljudi i životinja.

Nekoliko je prioritetnih zadataka i problema:

1. Dužina djelovanje herbicida

2. Brzina razgradnje

3. Migracija herbicida u tlu

4. Utjecaj na fond aktivnih hraniva u tlu

5. Utjecaj herbicida na mehanizme usvajanja hraniva

6. Utjecaj na korijenje biljaka i mikroorganizme

7. Utjecaj ne promjene fitocenoze- sastav i genetske promjene

8. Direktan utjecaj na zdravlje pri uporabi, ne samo izvođača radova, već koliki je

utjecaj na ONEČIŠĆENJE OKOLIŠA

- vode

- zraka (miris)

- tla

1) Duljina trajanja ~ dužina djelovanja

2) Razgradnja

Npr. neki herbicidi djeluju

vrlo kratko - brzo se inaktiviraju u tlu.

dugo, čak godinu dana => rezidualno djelovanje => fitotoksičnost na žitarice.

Neki se vrlo brzo inaktiviraju u tlu: 2,4 dana. Na razgradnju jako utječe mikrobiološka

aktivnost. Tla slabe biogenosti sporo razgrađuju herbicide.

3) Migracija herbicida - Nije velika, uglavnom u površinskom humusnom sloju, u mekoti.

4) Utjecaj na fond aktivnih hraniva

Ima podataka da ne utječu na sadržaj NO3, NH4, ali da povisuju fosfor.

5) Utjecaj na mehanizme usvajanja hraniva

6) Utjecaj na korijenje biljaka i mikroorganizme

Najosjetljiviji su razlagači celuloze i to na hormonske poreparate.

7) Utjecaj na fitocenoze- na sastav, genetske promjene

Herbicidi mijenjaju sastav fitocenoze korova jer su selektivni:

Ne djeluju na sve korove podjednako pa se u jednokretnoj uporabi forsiraju pojedine

vrste, npr. Galium aparine (priljepača)

Avena fatua (divlja zob)

Apera spica vonti (slatkorepka)

Alopecurus myosuriodes (mišji repak)

Na zero tillage se pak razvijaju rizomni korovi jer do sada upotrebljavanja sredstva ne

djeluje na podzemne organe.

Ili, pojava korova otpornih na herbicide kao što su biotipovi poljskog maka (Papaver

rhoeas) ili Litospermum arvense.

O genetskim promjenama nema dokaza.

8) Direktan utjecaj na zdravlje pri uporabi

Sredstva mogu biti:

toksična- ARSENITI, DNBP, FENIL ACETAT

opasna- TCA, CDAA

potencijalno opasna

bezopasna

Higijensko tehnička zaštita!

radna odjela

rukavice

maske

čizme

Ne pušiti, prati ruke, paziti na smjer vjetra, čuvati se vrućine!