1. UVODRepublikaHrvatskafunkcionirananaelumalogotvorenoggospodarstva, to znai da ne moe utjecati na uvjete koji vladaju na svjetskom tritu, ve im se mora prilagoditi. To znai da zbog veliine svoga gospodarstva nuno mora biti otvorenazaprotokroba, anjezini proizvodi konkurentni usvjetskimokvirima. SamoetakoHrvatskaostvarivati rast ivotnogstandardasvojihgraana, a meunarodna ekonomija u okviru toga treba odgovoriti na slijedea pitanja:1. Zato postoji meunarodna razmjena?2. Odvija li se ona na tetu jedne drave ili donosi koristi svima?3. to su to komparativne prednosti neke drave i kako se odreuju?4. Kako se formiraju cijene u meunarodnoj razmjeni?5. Kako se na te odnose cijena moe utjecati?6. Kakvi suuinci stvaranjameunarodnihintegracijakaotojeEUna hrvatsko gospodarstvo?7. Kakvi su makroekonomski uinci vanjske trgovine na gospodarstvo Hrvatske?8. Kako se stvaraju i rjeavaju meunarodni financijski problemi?9. Zato nastaju i kako se rjeavaju problemi inozemne zaduenosti?10. Jeli Hrvatskaprezaduenadravai kakvetoposljedicemoeimati za tekuu i razvojnu politiku?11. Kakvajeulogameunarodnihfinancijskihinstitucijai kojesumogue koristi od lanstva Hrvatske u njima?12. TEORIJE MEUNARODNE EKONOMIJETeorijemeunarodneekonomijeimajuzacilj pojasniti uzrokemeunarodnog kretanja roba i usluga.2.1. MerkantilizamPotreba izuavanja meunarodne ekonomije usko je povezana s izrazitim poveanjemmeunarodnetrgovine, aposebno njezinogdijelapovezanog s kolonijama Velike Britanije tijekom 15. i 16. stoljeaMerkantilizam dolazi od rijeimercato,to znai trgovina. Prema merkantilizmu, trgovina je najvanija gospodarska djelatnost. Merkantilizam se smatra doktrinom kojajeupretenoj mjeri odreivalavanjskotrgovinskeodnoseod16. do18. stoljea. Meutim, elementi merkantilistikog razmiljanja susreu se i u mnogim dananjim nacionalnim politikama. On se temelji na postavcida drave trebaju to vie izvoziti i akumulirati bogatstvo, posebno u zlatu. Naroito se potie izvoz finalnih proizvoda.Merkantilizam je reakcija na gospodarske probleme ranog razdoblja kapitalizma, kada su drave bile preslabe za voenje vlastitih gospodarstva, te kada je svaki gradili podrujesamostalnodonosioodlukuocarinamanarobukojaprelazi njihove granice. Za ovo jerano razdoblje merkantilizmakarakteristian i zahtjev poduzetnicima (trgovcima) za manjim uvozom od izvoza, dakle traise aktivna trgovinska bilanca: samo promet izmeu drava poveava koliinu novca u dravi i njeno bogatstvo, unutranji promet ne ostvaruje profit za dravu.Temeljni zahtjev ove faze merkantilizma je pozitivna individualna bilanca trgovinskih transakcija pojedinih trgovaca, odnosno: u trgovini se ne smije smanjivati zaliha plemenitih metala, stroga kontrola nad deviznim transakcijama, ograniavanje izvoza kapitala (plemenitih metala), repatriiranje prihoda od prodaje u inozemstvu2Drugu fazu merkantilizmakarakterizira jaanje nacionalnih drava, Velike Britanije, Nizozemske, panjolske, Francuske, a obiljeava ga gotovo konstantno ratovanje. Bogatstvo (zlato) je potrebno za potporu ekspanziji vojske i mornarice. U fazi razvijenog merkantilizma potrebna jeaktivna nacionalna bilanca trgovinskih transakcija: naputa se teite na deviznoj kontroli, stimulira se domaaproizvodnja, promoviraseizvoz, ograniavaseuvoz, ograniavase domaa potronja.Merkantilizam razvija i instrumente za ostvarivanje svojih ciljeva, za stimuliranje izvoza robe i vrenja usluga (brodarstvo, reeksport, oplemenjivanje strane robe), ograniavanje uvoza, dravne reglementacije, dravna prisila nad pojedincima za djelovanje u cilju nacionalnih interesaZablude merkantilizma prvenstveno se odnose na precjenjivanje znaenja aktivne trgovinske bilance. Aktivnu bilancu je lako i brzo ostvariti strogim mjerama, ali nautrbgospodarskograzvoja, moesepostii i devalvacijomili deflacijom, uz mnogo manje negativne posljedice. Uz to, pasiva nije nezdrava to je normalna posljedica gospodarskog razvoja2.2. Teorija apsolutnih prednosti Adama SmithaZnamenitimdjelomBogatstvo naroda A. Smith je 1776. godine korjenito izmijeniospoznaje oekonomskimzakonitostima. Napodruju meunarodne ekonomije, promovirao je postavku kako obje drave koje sudjeluju u razmjeni ostvaruju mogu ostvarivati koristi.Teorija apsolutnih prednosti zasniva se na naelu laisses faire, odnosno nemijeanju drave u gospodarske tijekove (dananjim rjenikom trini fundamentalizam). Upravljani glasovitom nevidljivom rukom, poduzetnici e sami odluiti to, koliko, kada i za koga proizvoditi. 3Osnovne postavke teorije apsolutnih prednosti:- zasnovana na radnoj teoriji vrijednosti- slobodna trgovina robama- razliiti proizvodni trokovi u promatranim dravama- zanemaruju se transportni trokoviApsolutna prednost ogleda se u mogunosti efikasnije proizvodnje od neke druge drave. Sobziromdajeovateorijazasnovananaradnoj teoriji vrijednosti, efikasnost proizvodnjemjeri sevremenompotrebnimzaproizvodnjupojedine jedinice proizvoda. Apsolutne prednosti mogu biti zasnovana na:- prirodnim obiljejima: klima, mineralni izvori, zemljite, geografski poloaj isl.- steenim: znanja i vjetine.PRIMJER: Hrvatska i Maarska proizvode mandarine i penicu. U tablici 2.1. prikazana je proizvodnja obje robe u kilogramima po jednom satu prije postojanja meunarodne razmjene.Tablica 2.1.: Proizvodnja mandarina i penice u Hrvatskoj i Maarskoj u jednom satu Hrvatska Maarskamandarine 5 2penica 3 7Iz Tablice 2.1. je vidljivo da Hrvatska ima sposobnost proizvestivie kilograma mandarinaujednomsatu, dokMaarskauistovrijememoeproizvesti vie penice. Dakle, Hrvatskaimaapsolutnuprednost uusporedbi sMaarskom proizvodnji mandarina, dokMaarskaimaapsolutnuprednost uusporedbi s Hrvatskom u proizvodnji penice.4Grafikon 2.1.: Proizvodne funkcije Hrvatske i Maarske prije razmjeneLoginajeposljedicaspecijalizacija svake drave u proizvodnji proizvoda u kojima ima apsolutne prednosti, dok se viak proizvoda izvozi u drugu dravu. Meutim, uspostavljanje meunarodne razmjene mijenja ove autarkine odnose. Gospodarstva dviju promatranih drava, Hrvatske i Maarske voeni naelom nevidljive ruke se specijaliziraju. Hrvatska proizvodi iskljuivomandarine, dokMaarska proizvodi iskljuivo penicu. Proizvodne funkcije ovih dviju drava prikazane su Grafikonom 2.2. 35mandarinepenicaHrvatska572mandarinepenicaMadarskaAutarkija:gospodarsko stanje drave koja provodi politiku izolacije tako da izbjegava uvoz stranih proizvoda te vlastitom proizvodnjom nastojizadovoljiti sve potrebe svoga stanovnitvaProizvodna funkcija: odnos izmeu maksimuma outputa ili proizvodnje koja se moe proizvesti iz odreene koliine inputa uz danu tehnologiju kojom se raspolae ili izraava minimalnu koliinu inputa koja moe osigurati odreenu koliinu outputaGrafikon 2.2.: Proizvodne krivulje Hrvatske i Maarske nakon razmjeneNaGrafikonu2.2. prikazanesuproizvodnefunkcijeHrvatskei Maarske, te rezultantna krivulja proizvodnih mogunosti R dvaju promatranih drava. Specijalizacija je rezultirala slijedeim: - Hrvatska je produktivnija od Maarske u proizvodnji mandarina, te sespecijaliziraunjihovoj proizvodnji, dok - odustaje od proizvodnje penice,- Maarska je produktivnija od Hrvatskeuproizvodnji penicetese specijaliziraunjenoj proizvodnji, dok odustaje od proizvodnje mandarina.Koristi se ogledaju u slijedeem: - PrijeuspostavemeunarodnerazmjeneuHrvatskoj se5kgmandarina moglo razmijeniti 3 kg penice, dok se nakon uspostave meunarodne trgovine za 5 kg mandarina moe razmijeniti za 7 kg penice,- PrijeuspostavemeunarodnerazmjeneuMaarskoj se7kgpenice moglorazmijeniti za2kgmandarina, doksenakonuspostavemeunarodne trgovine za 7 kg penice moe razmijeniti za 5 kg mandarina.72mandarinepenicaMaarska53Hrvatska R 6Hrvatska Maarskamandarine 5 0penica 0 7Tablica: 2.2.: Proizvodnja mandarina ipenice u Hrvatskoj iMaarskoj nakon uspostave meunarodne razmjene2.3. Teorija komparativnih prednosti Davida RicardaTeorija komparativnih prednosti ne prua dovoljno dobar odgovor zato dolazi do meunarodnerazmjene. Posebnostoga, tomeunarodnarazmjenapostoji i izmeu drava sa znaajno razliitom produktivnou rada kod svih proizvoda.DavidRicardopredstavljashvaanjekakoedravaimati koristi odrazmjene ukoliko se specijaliziraju u proizvodnji onog proizvoda u kojemimaju ne apsolutne, ve komparativne prednosti. Dakle, jedno e gospodarstvo izvoziti onu robuukojoj imaveekomparativneprednosti, auvozi onurobuukojoj je komparativnaprednost manja. Posebnajevrijednost oveteorijeutometo dokazuje da ak i drava koja izrauje manju koliinu oba promatrana proizvoda moe ukljuivanjem u meunarodnu razmjenu poveati svoje blagostanje.PRIMJER:Hrvatskai Italijaproizvodekouljei maslinovoulje. Uodreenom vremenu, Hrvatska proizvede 3 komada koulja i 1 litru ulja. U istom vremenu, Italija proizvede 4 komada koulja i 3 litre ulja. Grafikon 2.3.: Krivulje proizvodnih mogunosti Hrvatske i ItalijeKOULJE4ITALIJAHRVATSKA7MASLINOVO ULJE MASLINOVO ULJEKOULJE331Iz grafikona 2.3. vidljivo je da Italija proizvodivie i koulja i maslinovog ulja u odreenom vremenu. Prije uspostavljanja meunarodne razmjene, u Hrvatskoj je vrijednost rada sadrana u 3 koulje jednaka kao u 1 litri maslinovog ulja. Jednako tako, u Italiji je vrijednost rada sadrana u 4 koulje jednaka kao kod 3 litre maslinovog ulja. Italija i Hrvatska e imati razlog za razmjenu samo ako e Hrvatska razmjenom dobiti vie od 3 koulje za 1 litru ulja, odnosno ako e Italija za 3 litre maslinovog ulja dobiti vie od 4 koulje.Grafikon 2.4.: Ilustracija komparativnih prednostiPolazite grafike interpretacije je zajednika ishodina toka 0'. Od ishodine toke na nie prikazan je odnos cijena u Hrvatskoj, a iznad u Italiji. Isprekidanim su linijama preneseni odnosi cijene od jedne na drugu promatranu dravu. Oito je kako e razmjenom obje drave ostvariti koristi, odnosno da e Italija izvoziti maslinovo ulje u kojem je relativno produktivnija, dok e Hrvatska izvoziti koulje.Uslijed toga e se uspostaviti novi odnos cijena, meutim, rikardijanska teorija nije mogla dati precizan odgovor pri kojem e se odnosu cijena to dogoditi, ali je zakljuila kako e to biti unutar osjenanog dijela grafikona 2.4.840'0 12.4. Heckscher-Ohlinova teorija meunarodne razmjeneIz prethodnih jeteorijazakljueno kakorazlikeuodnosimacijenaproizvodau pojedinim dravama predstavljaju razlog obostrano probitane razmjene.Ukoliko su jednaki ukusi potroaa u dravama A i B, odnosno jednake njihove krivulje indiferencije, jednaki dohoci i jednaka tehnologija proizvodnje, tada e se impuls za meunarodnu razmjenu nalaziti u razlici veliine i kvalitete proizvodnih faktora kojima svaka od promatranih drava raspolae. Ako se pretpostavi jednaka kvaliteta proizvodnih faktora u dravama A i B, tada razlika u odnosima cijena roba X i Y potjee iz razlike u odnosima cijena proizvodnih faktora. to god neka drava raspolae s veom koliinom nekog proizvodnog faktora, njegova e cijena relativno biti nia, pa je i proizvodnja one robe koja se temelji na intenzivnoj uporabi relativno jeftinijeg proizvodnog faktora relativno jeftinija. Zato dravaimakomparativnuprednost uproizvodnji onerobekojasetemelji na intenzivnijoj uporabi njezinog obilnijeg proizvodnog faktora.Prema H-O teorijimeunarodne razmjene, svaka e drava izvozitionu robu u ijoj se proizvodnji intenzivnije koristi onaj proizvodni faktor kojeg ta drava ima u veoj koliini.Svaka e drava izvoziti robu koja sadri vie njezinog relativno obilnijeg (jeftinijeg) proizvodnog faktora, a uvozit e onu robu u ijoj se proizvodnji intenzivnije koristi relativno oskudni proizvodni faktor.H-O teorija meunarodne trgovine se temelji na teoriji komparativnih trokova, ali ide korak dalje tumaei da komparativne prednosti potjeu od razlika u koliini proizvodnih faktora kojima pojedini partneri u meunarodnoj razmjeni raspolau.H-O model se temelji na slijedeim pretpostavkama:1. sve drave proizvode iste dvije robe upotrebom istih dvaju faktora i proizvodnih procesa definiranih identinim proizvodnim funkcijama,2. proizvodne funkcije obje robe su funkcije oba proizvodna faktora, homogene su, konveksne prema ishoditu i imaju konstantne prinose,3. proizvodne funkcije su takve da su relativne intenzivnosti upotrebe proizvodnih faktora (omjeri ulaganja proizvodnih faktora, npr. K/L) jednake 9za sve cijene proizvodnih faktora koje su inae jednake u obje grane. To znai da radno intenzivna roba uvijek ostaje radno intenzivna, dok je kapitalno intenzivna roba uvijek kapitalno intenzivna4. na svim tritima vlada potpuna konkurencija, a resursi su potpuno iskoriteni (puna zaposlenost) 5. nema transportnih trokova niti bilo kojih drugih zapreka slobodnoj trgovini6. relativne koliine proizvodnih faktora kojima drave raspolau, tj. proporcije proizvodnih faktora u dvije drave su razliite7. ukusi potroaa su identini u obje draveRazlozi specijalizacije pojedinih drava prikazani su na grafikonu 2.5.Grafikon 2.5: Razlozi specijalizacije pojedinih dravaGrafikon 2.5. prikazuje dva Edgeworthova zatvorena grafikona (engl. Edgeworth-Bowleyboxdiagram). Nanjimajeprikazanaraspoloivakoliinaproizvodnih faktora rada L i kapitala K drava A i B. Drava A raspolae s vie rad od drave B, budui daje0XEveeod0XH. JednakotakodravaBraspolaesvie kapitala jer je 0YH vee od 0YE.Ukolikoseproizvoljnoodredi tokaGnakrivulji draveAi povuezrakaiz ishodita 0XG u grafikonu drave A, a zraka paralelna njoj iz ishodita robe X u dravi B, 0XG=0M, tako da je kut E0XG jednak kutu E'0XG'. Na isti nain povue se zraka iz iz ishodita robe Y do toke G, 0XG na grafikonu A i njoj paralelna 100X0Y0Y0XKAPITALKAPITALRADRADYLKYLKXLKXLKDRAVA ADRAVA BEFHG0XG' na grafikonu drave B. Na taj nain toka G' je korespondentna toka toki G jer su granine produktivnostiobaju faktora u proizvodnjiobje robe u G iG' jednake.U uvjetima potpune konkurencije odnos cijena roba jednak je odnosima graninih produktivnosti proizvodnihfaktora. Zbogtogajeodnoscijenautoki Gi G' jednak. To znai da e drava A relativno vie proizvoditi robu X, jer se u njezinoj proizvodnji intenzivnijekoristi njezinrelativno obilniji proizvodni faktor L. Za dravu Bvrijedi obrnuto, ona e proizvoditi vie robe Yjer se u njezinoj proizvodnji intenzivnije troi njezin relativno obilniji faktor kapital.Prema H-O teoriji, drava A ima komparativnu prednost u proizvodnji robe X (jer seunjegovoj proizvodnji intenzivnijekoristi njezinrelativnoobilni proizvodni faktor rad) dok drava B ima komparativne prednosti u proizvodnji robe Y (jer se u njegovoj proizvodnji intenzivnije koristi kapital koji je relativno obilni proizvodni faktor drave B). Zbog toga e drava A izvoziti robu X, a drava B e izvoziti robu Y. Grafikon 2.6.: Krivulje transformacije drava A i B11FBFA0X YPX/PYHGCNagrafikonu2.6. prikazanesukrivuljetransformacijedravaAi B.Utoki unutarnje ravnotee u situaciji autarkije odnos cijena roba X i Y u dravi A nii je nego u dravi B, tj. PX/PY A < PX/PY B, zbog relativno obilnog faktora rad u dravi A i zbog toga to je proizvodnja robe X radno intenzivna. Ova razlika u odnosima cijena u dravama A i B predstavlja razlog za obostrano probitanu razmjenu.Drava A se zbog toga specijalizira u proizvodnji radno intenzivne robe X kreui se uzdu svoje krivulje transformacije do toke FA. Drava B specijalizira se u proizvodnji kapitalno intenzivnog proizvoda Y, jer u toj proizvodnji ima komparativnuprednost (budui dajekapital relativnoobilni proizvodni faktor i kree se du svoje krivulje transformacije do toke FB. U tokama FA i FBodnos cijena PX/PY jednak je u objema dravama.Drava A proizvodi koliinu robe X i Y odreenu koordinatama toke FA. Od toga, ona izvozi FAG robe X (u kojem ima komparativnu prednost) i uvozi CG dobra Y kojeg uvozi iz drave B.DravaBproizvodi utoki FB. Odtogaonaizvozi FBHrobeY(ukojemima komparativnu prednost) i uvozi HC robe X koju uvozi iz drave A.Trokuti razmjeneFAGCiFBHCsuidentini, pasui njihovestranice identine, dakle, HC=GFA i GC=HFB. To znai da je izvoz robe X iz drave A jednak uvozu robeX u dravuB,tj.FAG=CH. Isto tako, izvoz robe Y iz draveB jednak je uvozurobeYudravuA, tj. FBH=0G. Dakle, trokut razmjenesvakedrave pokazuje veliinu njezina izvoza, veliinu njezina uvoza i uvjete razmjene.2.4.1. Stolper-Samuelsonov teorem Poraste li relativna cijena nekog dobra poveat e se realna zarada onog proizvodnog faktora koje se intenzivnije koristi u proizvodnji te robeU svojoj analizi Stolper i Samuelson polaze od pretpostavki: - uvoz(izvoz)dravesesastojiodonerobeukojoj jepretenosadran relativno oskudan (obilan) faktor,- uvoenje uvozne carine poveat e cijenu robi koja se proizvodi u promatranoj dravi, ali i uvozi,12- uzpostojanjemalogotvorenoggospodarstva, uvoenjeuvoznecarine nee utjecati na promjenu strukture meunarodne razmjene.Prema grafikonu 2.7. horizontalna os predstavlja snabdjevenost radnom snagom, a vertikalna kapitalom. Promatrana drava izvozi robu X i uvozi robu Y, odnosno roba X je kapitalno intenzivnija od robe Y.Ishodite produkcijskih izokvantiza robu X se nalazi u lijevom donjem, a za robu Y u desnom gornjem kutu. Grafikon 2.7: Stolper-Samuelsonov teoremTokaApredstavljaprodukcijskutokuzarobeXi Yprije, atokaBposlije uvoenjacarine. Sobziromnanavedeno, proizvodnjaesepreorijentirati u pravcuveeproizvodnjerobeY, dakleodnoskapitalai rada(K/L) erasti u razmjeru pomicanja proizvodnje iz toke A u toku B. Sukladno ovom teoremu, uvoenjemcarinenacionalnaekonomijaucjelini gubi, ali onamoepovoljno djelovati na razvoj odreenog proizvodnog sektora.2.4.2. Rybczynski teoremPri konstantnimcijenamapromatranerobe, porast ubogatstvujednogfaktora uzrokovat e u veoj proporciji porastoutputa robe u kojoj se intenzivnije koristi taj faktor i smanjiti output druge robe. Na primjer, ukoliko se povea koliina rada L, tada e output radno intenzivne robe narasti vie nego proporcionalno, dok e output kapitalno intenzivne robe opasti pri konstantnim cijenama.13KyKxLxLyBAXYSlika 2.8.: Rybczynski teoremUz trgovinu veliine A (prije porasta L) drava proizvodiu tokiA, uz PX/PY=1. Nakon udvostruenja raspoloivog rada u dravi, te ako je PX/PY=1 kao i ranije (dakle nepromijenjen relativni odnos cijena) drava proizvodi u toki B na svojoj novoj proirenoj granici proizvodnih mogunosti. Output robe X (radno intenzivne robe) raste, aoutputrobeY(kapitalnointenzivnerobe) opada, kaotojei definirano teoremom Rybczynskog.2.4.3. Leontijevljev paradoksPionirski pokuaj testiranja H-Oteorije izvrio je W. Leontijev usporedbom koritenja proizvodnih faktora prosjeka ukupnog izvoza i konkurentskog uvoza u SAD prema podacima iz 1947. godine. Rezultat Leontijevljeve analize mnoge je teoretiare iznenadio jer je bio suprotan oekivanjima H-Oteorije, jer je Leontijev zakljuio da SADizvoze radno intenzivne proizvode, a uvozi kapitalno intenzivne proizvode.Sa stajalita H-O teorije Leontijevljevi rezultati su bili paradoksalni.14PX/PYPX/PYYX0BA3. MEUNARODNA VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKAVanjskotrgovinska politika je skupmjera kojima drava utjee na tijekove svoje vanjsketrgovine. Mjeramavanjskotrgovinskepolitiketei seograniiti sloboda tijekova meunarodne razmjene stvaranjem razlike izmeu relativnih cijena roba na domaem i svjetskom tritu. Drave vode vanjskotrgovinsku politiku u uvjetima:- liberalizma nemijeanje drave u gospodarske tijekove, odnosno pristup laissez faire politike. Zagovara je A. Smith, ali je sve prisutnija i danas,- intervencionizma skup mjera kojima drava utjee na proces drutvene reprodukcije. Drava intervenira na tritu korigirajui djelovanje trita, posebno u sluaju gospodarskih kriza (J.M. Keynes),- protekcionizma mjere kojima drava titi domau proizvodnju od uvoza i potie domai izvoz kako bi se stvorili uvjeti za razvoj vlastitog gospodarstva.Premda se ekonomisti slau kako je slobodna trgovina izmeu drava bolja od bilo kakvog ograniavanja trgovinskih tijekova, praksa pokazuje da se slobodna razmjena ograniava na vrlo razliite naine. Najei argument protekcionista kojima se opravdava postojanje zatitnih mjera argument mlade(nejake) industrije(infant industryargument), kojegjeu19. stoljeurazradioF. Liszt. Argument mladeindustrijesvodi senatodamladu industriju treba tititi dok ne ojaa do te mjere da bi se mogla nositi s inozemnom konkurencijom. Kad ojaa, koristi od njezina postojanja e vie nego nadoknaditi trokove njezine zatite. Zatita nejake industrije omoguuje joj stjecanje iskustvai koritenje ekonomijeobujmauciljusniavanja jedininih trokova u cilju sposobnostislobodne trine utakmice s inozemnim konkurentima. Dakle, kako bi u potpunosti mogla koristiti prednosti meunarodne podjele rada, drava mora razviti svoju domau industriju.Carina je osnovni oblik reguliranja vanjskotrgovinskih odnosa, u poetku je imala pretenofiskalni karakter i sluilaosiguranjutepoveanjudravnihprihodaa kasnije je sve vie poprimala zatitni karakter.15Pored toga, vanjskotrgovinska politika ima specifini spektar mjera kojima ostvaruje navedene ciljeve:- mjere usmjerene na cijenu roba(carine, prelevmani)- mjere usmjerene na koliinu roba(kontingenti, kvote)- devizna ogranienja.3.1. Carine Osnovni smisaoi svrhapostojanjacarina se mijenjalakrozpovijest.Meutim, uvijekje sluila politiciekonomskih odnosa sinozemstvom,teje takoi danas osnovna mjera reguliranja vanjskotrgovinskih odnosa. Naplaivanjemcarine poveava se cijena robi na domaem tritu te dolazi do stimulacije postojee ili poetka nove proizvodnje i destimulacije nabavke iste robe iz inozemstva. Carina je oblik posrednog poreza koji se naplauje na robu koja podlijee carinjenju prilikom prijelaza carinske granice. Osnovnu definiciju potrebno je ralaniti u svrhu preciznog pojmovnog odreenja carine:- posredni porez naplauje se posredno, prema injenicama koje dokazuju snagu poreznog obveznika,- plaanje carineje opaobveza svi koji uvoze robukoja podlijee carinjenju plaaju carinu,- roba koja podlijee carinjenju carina se plaa samo na robu koja podlijee carinjenju, dakle postoji i roba na koju se ne plaa carina,- carinska granica uglavnom se preklapa s dravnom granicom, meutim postoje izuzeci (npr. carinskomunijomse dravna carinska granica proirujenasvedravalanicecarinskeunije, doksenpr. slobodnim carinskimzonama (npr. Kukuljanovo), meunarodnimlukama carinski prostor smanjuje.163.1.1. Vrste carinaCarine je kao osnovni oblik vanjskotrgovinske zatite mogue razvrstati prema:a) smjeru kretanja robe- uvozne naplauju se na uvoznu robu koja podlijee carinjenju. Uvozne carine su danas najei oblik carina- izvozne naplauju se prilikom izvoza robe koja podlijee carinjenju. Danas su relativno rijetke, npr. Rusija naplauje izvoznu carinu na sirovu naftu- tranzitne naplauju se na robu koja tranzitira preko teritorija tree drave. Danas su iznimno rijetke, budui da ih WTO zabranjuje, ali ih mogu primjenjivati ostale drave, npr. Bjelorusija pokuava naplatiti tranzitnu carinu na ruski zemni plin i sirovu naftu.b) svrsi (namjeni) carine- zatitne svrha je zatita domaeg gospodarstva od konkurentnijeg inozemnog, prvenstveno ima gospodarski cilj- fiskalne ostvarivanje javnih prihoda za financiranje javnih rashoda - prohibitivne carine koje svojom visinom onemoguuju uvoz robe. Uvoz nije zabranjen administrativnom mjerom, nego ekonomski.c) osnovici za obraun carine- ad valorem (prema vrijednosti) carina se naplauje u postotku od vrijednosti uvezene robe. Najei nain za naplatu carine.- specifine carina se naplauje prema koliini (kg, kom, kWh) uvezene robe, zatitni karakter se smanjuje ako vrijednost robe raste, ali se poveava kada vrijednost robe opada- kombinirane primjenjuje se kombinacija ad valorem i specifine carined) nainu donoenja carine17- autonomne carine donose nacionalna gospodarstva prema svom nahoenju, u duhu svojih interesa i bez obzira na uinke koje one imaju na ostatak svijeta- ugovorne konvencionalne, se donose uz suglasnost ili sporazum s meunarodnim institucijama, integracijama ili pojedinim dravama, danas se preteni dio carina donosi na ovaj naine) ostale vrste carina- antidampinke uvode se u sluaju dokazanog postojanja dampinga, kojim nelojalna konkurencije iz inozemstva nastoji prouzroiti negativne posljedice domaem gospodarstvu. - kompenzatorne sline antidampinkima, nastoje izjednaiti vanjske i unutarnje cijene uvozne robe. Cilj je neutralizirati izvozne subvencije i premije koje inozemnim isporuiteljima isplauju njihove vlade.Grafikon 3.1. : Razvoj carinske zatite18P1baPWQ3QQ2Q1svjetska cijenaecdomai trokoviPNa slici 3.1. je prikazan prirodni razvoj industrije uz adekvatnu carinsku zatitu. Ravna linija svjetske cijene pokazuje da se na svjetskom tritu moe nabaviti bilokojakoliinaodreenerobepocijeni Pw. Funkcijadomaihtrokovana poetku razdoblja via je od svjetske cijene, izmeu toki a i c opada. Opadanje trokova znai poveanje konkurentnosti, te su u toki c trokovi domaih proizvoaa jednaki svejtskoj cijeniu (profit = ). Svaki daljnji pomak prema toki epredstavljapozicijuukjoj domai proizvoai ostvarujudobit uvisini razlike izmeu domaih trokova i svjetske cijene.3.1.2. Ekonomski uinci carinaUvoenje carine na uvoznu robu ne znai samo poskupljenje izvozne robe na domaem tritu u odnosu na cijene iste robe u dravi izvoznici, ve rezultira i dodatnim uincima (Slika 3.2.). Slika 3.2.: Uinci uvoenja carine 19S krivulja ponude domaih proizvoaaD krivulja potranje na domaem trituP0 cijena robe u uvjetima autarkije na domaem trituP1 cijena robe na svjetskom tritu, cijena je savreno elastinaP2 cijena robe na svjetskom tritu uveana za carinuQ0 koliina robe koju proizvode domai proizvoai u situaciji autarkijeQ1 koliina robe koju proizvode domai proizvoai pri svjetskim cijenamaQ2 koliina robe koju proizvode domai proizvoai pri svjetskim cijenama uveanim za iznos carineQ3 ukupna potronja robe na domaem tritu nakon uvoenja carineQ4 ukupna potronja robe na domaem tritu pri svjetskim cijenamaQ1 Q4 uvoz robe na domaem tritu prije uvoenja carineQ2 Q3 uvoz robe na domaem tritu nakon uvoenja carinea redistribucijski uinakb troak carinske zatite nastao poveanjem domae proizvodnjec fiskalni uinakd troak carinske zatite nastao smanjenjem potronjeDok drava funkcionira kao zatvoreno gospodarstvo, krivulje ponude S i potranje D sijeku se u pri koliini Q0 odnosno P0. Potpuno otvaranje nacionalnih granicameunarodnoj konkurenciji rezultiralobi formiranjemponudenarazini cijena P1 (zbog savrene elastinosti svjetske ponude). Pri razini cijena P1 zbog smanjenja cijena poveala bi se koliina robe koju kupuju domai kupci od Q0 u situaciji autarkije na Q4. Pri tome bi se koliina koju prodaju domai proizvoai smanjila sa Q0 na Q1, dok bi se istodobno prodavala roba iz uvoza u koliini Q1 - Q4.Navedenasituacijajeneodrivazanacionalnogospodarstvopadravauvodi carine u visini P1 P2. To poskupljuje robu i smanjuje koliinu robe koju kupuju domai potroaina Q3. Uz to, navedena se koliina i rasporeuje na drugaiji nain, padomai proizvoai sadaprodajuvie(Q2zarazlikuodranijeQ1). Istodobno se smanjuje koliina robe iz uvoza na Q2 Q3.Poveanje domae ponude zbog utjecaja carine znai gubitak za zajednicu kao cjelinu (povrina b na dijagramu) jer se smanjuje ukupna potronja zatienog artikla tj. ona se preorijentira na domau robu ilisupstitute uvozne robe. Znai 20izostaje nam uvoz jeftinije robe kojiopet predstavlja gubitak tj. troak carinske zatite (povrina d). Redistribucijski uinak uvoznih carina predstavlja prelijevanje dohotka od potroaa k proizvoaima (povrinaa). Vrijednost dohotka ovisi o koliini zatiene proizvodnje na domaem tlu i razlici cijena robe prije i poslije uvoenja carine. Tako formirani dohodak djeluje stimulativno i na postojee i na mogue novopridole proizvoae. No mogue je i prelijevanje dohotka iz produktivnijih u manje produktivne gosp. sektore.Fiskalni uinak (povrina c) je sekundarna svrha primjene carine ali one su jo uvijek prihodi drave.3.1.3. Optimalna carina Uuvjetimapotpune konkurencije u dravislobodna bi meunarodna razmjena vodila k maksimiziranju svjetske proizvodnje. Meutim, to neznai i daje slobodnatrgovinanajboljamoguapolitikazasvakudravukojasudjelujeu meunarodnojrazmjeni.Naprotiv,u interesu je svake drave u izvjesnojmjeri ograniiti uvoz ili izvoz ako inozemna potranja nije savreno elastina i a ako se neoekujuprotumjere. Odreivanjeoptimalnecarinskezatiteilustiranojena grafikonu 3.3..Grafikon 3.3.: Optimalna carina21U situaciji slobodne meunarodne razmjene ravnotea se postie u toki R, gdje dravaArazmjenjuje0X1svogaizvoznogproizvodaXza0Y1proizvodaYs dravomB.Nataj naindosiesekrivuljaindiferentnosti utrgovini IT1. Uvjeti razmjene su px/py=1.Sada drava uvodi carinu koja e joj donijeti maksimalno blagostanje, naravno uz pretpostavku da drava B nee odgovoriti istommjerom, tj. da nee biti odmazde. To je ona carina pri kojoj se dosie najvia krivulja indiferencije prema trgovini IT2. Ta je krivulja indiferencije najvia krivulja indiferencije koju drava A moe dosei. Nakon uvoenja optimalne carine, drava A izvozi 0X2dobra X (umjesto 0X1) u zamjenu za uvoz 0Y2 proizvoda Y (umjesto 0Y1).3.2. Necarinski instrumenti zatiteNecarinske barijere je teko jednoznano definirati zbog izuzetno irokog rasponaovihmjera. Openito, mjerenecarinskezatitepredstavljajusveone mjere povrh carina, koje utjeu na smanjenje konkurentnosti inozemnih proizvoda u odnosu na domae ili doprinose poveanju kompetitivnosti domaeg gospodarstva. Direktnog su ili indirektnog tipa.Temeljni razlognjihovauvoenjajenetransparentnost, jersudraveuokviru pregovora pod okriljem GATT-a i WTO-a bile prisiljene na sniavanje carina za kojenjihovagospodarstvanisubilakonkuretnosposobna. Preraunavanjeu ekvivalent carinskoj zatiti provodi seuzimanjemrazlikeizmeucijenefranco granicai zatitnimmjeramadeformirane cijene, koja se zatimrazluujena konstitutivne elemente (porez na promet, uvozni nameti, kvote i sl.), a zatim se ta razlika pretvara u carinski ekvivalent kao postotak vrijednosti uvezene. Ograniavanje uporabe necarinske zatite je od posebnog znaaja za svjetsku trgovinu, stogaseWTOubitnomsegmentubavi njima, zagovarajui njihovu tarifikaciju (pretvaranje u carinski ekvivalent).Necarinskebarijeremoguseralaniti utri temeljneskupine. Svrhazatitnih mjera I. tipa je zatita domaeg gospodarstva od vanjske konkurencije. Mjerama II.tipa nazivajuseoni mehanizmi koji nisudirektnovezaniza trgovinu, ali se ponekad koriste iu ovu svrhu.Mjere koje neizbjeno dovode do iskrivljavanja 22uvjetameunarodnerazmjene, aprimjenjujuseizrazlogakoji nisudirektno vezani za trgovinu ubrajamo u mjere III. tipa Tablica 3.1.: Razvrstavanje mjera necarinske zatiteMjere I. tipa (primarna namjena iskrivljenje)A Mjere usmjerene na uvoz1. Mjere koje djeluju na koliine (direktne)a)globalne uvozne kvoteb)selektivne uvozne kvotec)dozvole diskretno restriktivned)dozvole liberalnee)"dobrovoljna" ogranienja izvoza (VER)f) embargog)dravna trgovina h)propisi o domaem sadraju2.Mjere koje djeluju kroz trokove i cijene (indirektne)a)varijabilni nameti i dodatne uvozne takse (prelevmani)b)zahtjevi za avansnim depozitomc)antidampinka i kompenzatorna optereenja (takse)d)direktne subvencije domaim konkurentima uvozae)kreditna ogranienja uvoznicimaf)porezne olakice i ostale indirektne subvencije domaim proizvoaima koji konkuriraju uvozu, ukljuujui i kreditne koncesijeg) diskriminatorne tarife u unutarnjem transportuh) meunarodni robni sporazumi i sporazumi o marketinguB Mjere usmjerene na izvoz1. Mjere koje djeluju na koliine (direktne)a) dravna trgovinab) izvozne kvote i dozvole2. Mjere koje djeluju na trokove i cijene (indirektne)a) direktne subvencije izvoznicimab) indirektne subvencije izvoznicima ukljuujui i kreditne olakicec) damping koji podrava dravad) izvozni nameti (takse)e) meunarodni robni sporazumi i sporazumi o marketinguMjere II. tipa (sekundarna restriktivna namjera)1. Mjere koje djeluju na koliine (direktne)a) ogranien pristup medijima komuniciranjab) kvantitativna ogranienja marketinga i propagande2. Mjere koje djeluju kroz trokove i cijene (indirektne)a) propisi o pakiranju i etiketiranjub) zdravstveni, sanitarni i standardi o kvalitetic) sigurnosni i industrijski standardi i propisid) granine takse23e) uporabne taksef) carinska procedura, konzularne formalnosti i slinog) postupci carinske klasifikacijeh) postupci odreivanja carinske osnovicei) devizna ogranienjaj) propisi o obavijestima i "administrativne" uputek) dravno poduzetnitvo, financiranje istraivanja i razvoja i sline pomoi domaim proizvoaima supstituta uvoza i izvoznim sektorimaMjere III. tipa (bez oite namjere iskrivljavanja trgovine)a) dravni monopol proizvodnje, prodaje i distribucije pojedinih proizvodab) dravna strukturna politika i politika regionalnog razvoja koja utjee na trgovinuc) ad hoc mjere ekonomske politike u svezi s bilancom plaanjad) razlike u poreznim sustavimae) razlike u sustavima socijalnog osiguranjaf) razlike u sustavima amortizacijeg) vanjske koristi od vladinih programa nabavke za obranu ili nevojne svrheh) ekonomija obujma uvjetovana dravnim nabavkamai) promjene nacionalnih standarda, propisa i praksej) tarife u vanjskom transportu i meunarodni dravni transportni sporazumik) luke pristojbe3.2.1. KontingentiInstrumenti gospodarske politike koji koliinski ograniavaju vanjskotrgovinske tijekove su kontingenti ili kvote. Najee se uvode kada meunarodna razmjenaprelazi okvirekoji osiguravaju relativnouravnoteen obujam razmjene u oba pravca.Kontingenti senajeeprimjenjujukodreguliranjauvoza, tj. oni ograniavaju vrijednosneili koliinskeiznoseuvozanekerobeuodreenomrazdoblju. Za razliku od carina, kontingenti nameu apsolutni limit vanjskoj trgovini i obuzdavaju trine zakone. Kontingentirati se moe i izvoz, premda se neusporedivo ee koristi prilikom ograniavanja uvoza.3.2.1.1. Uvozni kontingentiUvozni kontingenti pojavljuju se u 3 oblika:24a) unilateralni (autonomni) kontingenti ne ovise o vanjskim utjecajima i ne podlijeu meunarodnim pregovorima, obujam uvoza odreuje se samostalnom voljom drave uvoznice. Nakon njihove primjene izvozni tijekovi drave su reducirani, ukinuti ili na neki drugi nain poremeenipa inozemni partneri poduzimaju mjere kako bi se suprotstavili negativnim uincima. Kako autonomni kontingenti dovodedokonfliktazbogsuprotstavljenihinteresau meunarodnoj razmjeni, najee se brzo i eliminiraju.Autonomni kontingenti usmjeravaju vanjskotrgovinske tijekove putem globalnog ili alociranog kontingentiranja. Globalno kontingentiranjene oznaava subjekte realizacije; ostavlja mogunost zainteresiranim domaim uvoznicima i inozemnim izvoznicima da na osnovi konkurencije posao realiziraju najpovoljniji ponuai. Ono omoguavaizvjesnoprobijanjedozvoljenihkvotai favoriziranjeodreenih subjekata pa se esto primjenjuje tzv. alocirano kontingentiranje.Alociranjese uglavnom vri prema: dravama, izravnim korisnicima i vremenskom trajanju. b) ugovorni kontingenti predstavljaju interes za uvozom neke robe u jednu zemlju, uvjetovan interesom za izvozom te robe drugojtj. drugim zemljama (meusobne isporuke) na bazi bilateralnih ili multilateralnih pregovora.U usporedbi s autonomnim, ugovorni kontingenti utjeu na pozicije domaih uvoznika i poboljanje odnosa s inozemnim partnerima-izvoznicima. Postie se visok stupanj sigurnosti poslovanja i stvaraju se uvjeti za razvoj meupartnerskih odnosa i suradnje.c) carinski kontingentinauvozodreenerobese, uobimupredvienog kontingenta, primjenjuje sniena carinska tarifa ili se roba uvozi bez plaanja carine. U primjeni su temeljem SSP-a izmeu EU i RH.3.2.1.2. Izvozni kontingenti Ograniavaju vanjskotrgovinsku robnu razmjenu kada se eli:- osigurati da odreena strateka roba ne doe u posjed neke zemlje,- osigurati da odreena koliina robe ostane na domaem tritu,- stabiliziratiproizvodnja icijene utjecajem na robne vikove u meunarodnoj razmjeni25Izvozni kontingenti mogu biti:a) unilateralni (autonomni)akoihuvodi jednanacionalnaekonomijabez ikakvih konzultacija s inozemnim partnerimab) ugovorni ako ih uvodi jedna nacionalna ekonomija na temelju bilateralnih i multilateralnih pregovora (relacija) s ostalim nacionalna. ekomijama3.2.1.3. Uinci kontingenataUinci kontingenatasuslini carinskimuincima, ali uodreenimokolnostima postoje bitne razlike koje su ovisne o: elastinosti inozemne ponude, kapacitetu domae proizvodnje i politiciadministriranja kontingenata. Na grafikonu 3.4.. je prikazan uinak kontingenata za proizvod X. Grafikon 3.4.: Ilustracija uinaka kontingenataNacionalnekrivuljeponudei potranjezarobomXsuSXiDX. Uuvjetima slobodne konkurencije cijena se formira na raziniod 1 HRK, priemu domai potroai kupuju AB proizvoda X, od ega AC od domaih proizvoaa, a CB iz uvoza. Drava uvodi uvozni kontingent od 10 proizvoda X. To rezultira cijenom 26SXDXN MBAQXPXCH J01215 25od 2 HRK pri kojoj se uvozi upravo 10 proizvoda X, odnosno JH. Ukoliko drava prodaje uvozni kontingent na konkurentskom tritu najboljem ponuau, prihod prorauna e biti JHMN, dakle isti kao i kod carina ad valorem od 100%.3.2.2. Usporedba kontingenata i carineTijekom'30-tihgodina, poslijevelikesvjetskeekonomskekrizekontingenti su postupno preuzimali ulogu carina. Kontingenti imaju mnoge prednosti u odnosu na carine:- oni su apsolutni i neovisni o fluktuaciji cijena,- ne ovise odiferenciranju elastinosti,- djeluju neovisno o trinim uvjetima, te znatno umanjuju djelovanje trita. Kontingenti brzodjelujunaobujami tijekovemeunarodnerazmjenepasu manjepogodni zapostupnausmjeravanjaili preorijentaciju. Zatosuosobito koriteni u razdobljima kritinih ekonomskih stanja jer primarno djeluju na koliine, a sekundarno na cijene robe.Razlike u dohodovnim uincima:- carine poveavaju cijene uvoznojrobiiosiguravaju prihode draviu iznosu proporcionalnom uvoznom obimu i visini carinske tarife- kontingenti poveavaju unutarnje cijene i osiguravaju dodatne prihode uvozniku, oni su izvor monopolskog profita ukoliko se ne rasporeuju sukladno trinim naelimaDanas su kontingenti zabranjeni zaslugomWTO-a, s izuzetkomcarinskih kontingenata.3.2.3. Izvozne subvencije (premije)Izvozne subvencije su direktna plaanja ili poklanjanje poreznih prihoda i subvencioniranje kredita nacionalnim izvoznicima ili potencijalnim izvoznicima te odobravanje kredita sa snienom kamatom stranim kupcima s ciljem pospjeivanja prodaje domae robe. Premda su subvencije zabranjene 27meunarodnimsporazumima, mnogeihdraveprimjenjujunavieili manje prikrivene naine. Na grafikonu 3.5. prikazano je djelovanje subvencija.Grafikon 3.5: Ilustracija djelovanja subvencijeU uvjetima slobodne trgovine cijena se formira na razini A, gdje drava proizvodi AC, a troi AB robe x. Ostatak BC izvozi. Ukoliko se drava odlui subvencionirati proizvodnju robe x u visini AG po jedinici robe x, tada proizvoai iz promatrane drave proizvode GJ robe x, pri emu se GH troi u dravi, a HJ se izvozi. Domai potroai gube a+b, domai proizvoai su na dobitku a+b+c, a iznos dravne subvencije je b+c+d. Troak zatite mogue je izraunati zbrajanjem trokuta b+d.Premije se iskljuivo odnose na stimuliranje izvoza, kada nacionalno gospodarstvo eli ubrzati ili pomoi razvoju ili egzistenciji pojedinih gospodarskih sektora ili posebnih gospodarskih grana. 28aPxAHGb dc0B NDXSXCMJOsnovne grupe izvoznih premija:- otvorenepremijeprimjenjujusekadajenjihovaprimjenaprihvatljivau meunarodnim relacijama- prikrivene premije primjenjuju se samo kada njihova otvorena primjena ne bi bila prihvatljiva u meunarodnim relacijama, vie se koriste nego otvorene, a javljaju se pod nazivima kao razne vrste regresa, subvencija i sl. (preferencijalneprijevoznetarife zaizvoznurobu, kreditneolakice itd.). Posebna vrsta prikrivene premije suretencione kvotekoje u uvjetima nekonvertibilnosti domae valute predstavljaju pravo zadravanja i slobodnog raspolaganja jednimdijelom ostvarenih deviza. Izvoznici su stimulirani poveati svoj izvozi usmjeravajugatamogdjeeostvariti najveaprava zadravanja deviza.Zadraniiznosideviza ne moraju bitiiskoritenipa su retencionekvoteveinomprenosive, ali semogui prodavati nadeviznim tritima.Osnovnirazlog stimuliranja izvoza je disparitet cijenau zemljiiinozemstvu cijene domae robe su vie nego inozemne. Ovdje se ubrajaju:- isti disparitet cijenapremainozemnimcijenamakaorefleksnierazine produktivnosti tj. viih proizvodnih trokova u zemlji- carinska zatita i druga prikrivena optereenja na inozemnimtritima i eventualno isti stimulans s ciljem postizanja vieg stupnja konkurentnosti.3.3. Teorija carinske unijeCarinske ili necarinske barijere tradicionalno razdvajaju nacionalna gospodarstva. Nestankombarijera u razmjeni izmeu dviju nacija njihova trgovina "klie" iz meunarodnih pravila u propise unutarnje trgovine. Gospodarske integriracije imaju elemenata diskriminatorni proces prema dravama nelanicama, aliga GATT dozvoljava integracije pod uvjetom da se zatita prema treim dravama ne poveava. 3.3.1. Stupnjevi integriranja 29Brojne gospodarske integracije koje danas postoje u svijetu nije mogue jednoznano definirati. Svaka od integracija ima svoje znaajke, odnosno moe se svrstati u jednu od navedenih kategorija:1. Asocijativni sporazumAsocijativni sporazumsepremalankuXXIV. GATT-a definira kao predetapa uvoenja zone slobodne trgovine ili carinske unije. Djelomino je zasnovan na principu reciprociteta, ali sadrava derogaciju u pojedinim sektorima ili instrumentima trgovinske politike. Sporazum ovoga tipa je Hrvatska potpisala s EU (SSP).2. Zona slobodne trgovine grupiranje vie carinskih teritorija u kojem drave laniceukidajusvetrgovinskebarijereizmeusebe, ali zadravajusvoje nacionalne barijere u razmjeni prema ostatku svijeta. U takvoj zoni zadrana je kontrola carina u cilju izbjegavanja uvoza roba u dravu s relativno niskim carinama ireeksportaudravu srelativnoviimcarinama. PrimjerNAFTA (Sjevernoameriko udruenje slobodne trgovine) ili ASEAN (Asocijacija drava jugoistone Azije)3. Carinska unija udruenje drava koje meusobno ukidaju carinske barijere, te usvajaju zajedniku carinsku tarifu prema ostatku svijeta, odnosno imajuzajednikuvanjskotrgovinskupolitiku. EEZjebilacarinskaunijaod 1968. do 1992. godine, danas su to CACM(Zajedniko trite Srednje Amerike) ili Andski pakt.4. Zajedniko trite karakterizira ga slobodno kretanje svih faktora proizvodnjeunutar dravalanica, dakletoznai slobodnokretanjeroba, kapitalai radnika, ali i eliminiranjefiskalnihgranica, trgovinskihi tehnikih zapreka. Primjer: EU, EFTA5. Ekonomska unija- Najviioblik regionalnogprocesa integriranja, zahtjeva uskukoordinacijugospodarskihpolitikadravalanicakakobi zajedniko trite i makroekonomska stabilizacija drava bila u potpunosti efikasna.303.4.2. Uinci carinske unijeNeizbjean uinak uspostavljanja carinske unije je da e pojedine drave lanice uvoziti iz drugih drava lanica:a) nekeproizvodekojeranije, uuvjetimavisokenediskriminacionezatite domae proizvodnje nisu uvozile ib) neke proizvode koje su ranije uvozile iz treih drava.U oba sluaja dolazido poveanja razmjene unutar unije, alije samo u prvom sluajutoobveznoi poveanjeukupnerazmjenedravalanicai svijetakao cjeline. Zbog toga je Viner ovaj uinak carinske unije nazvaostvaranjem trgovinetradecreation, totrebashvatiti kaostvaranjenovihtrgovinskih tokova(ukvantitativnom, nesamogeografskomsmislu) uzpoveaneukupne razmjene.Uinak skretanja trgovine trade creation sastoji se u tome to do ekspanzije unutarregionalne razmjene dolazi kao posljedica naputanja neracionalne (skupe) domae proizvodnje u korist efikasnijih proizvoaa u okviru unije. Ovo je proces koji potencijalno vodi poboljanju meunarodne podjele rada, realokaciji resursa i efikasnijoj proizvodnji. Pomjeranje od viih k niim trokovima proizvodnje, imanentno procesu integracije,jo ne znaikako je to pomjeranje k najniim trokovima u svjetskim mjerilima (osim u sluaju svjetske ekonomske integracije). U drugom sluaju kada dolazi do skretanja trgovine u korist drava koje pripadaju uniji, a na tetu treih drava - dok pitanje o tome da li e se ukupan volumen meunarodne trgovine poveati ili ne, ostaje otvoreno - izvjesno je da se neki od postojeih trgovinskih tokova zamjenjuju novima.Kadauuniji dominiratradediversion, baremenekeodzemaljalanicabiti oteene, a postoji i mogunost da sve zemlje lanice budu oteene, sve uzete skupa imat e neto-gubitak, a gubitak trpe i tree zemlje i svijet u cjelini.Ukoliko carinska unija vodi prostoj supstituciji razmjene s treimzemljama unutarregionalnom razmjenom, dakle situacijitrade diversion, dobit od trgovine 31e se smanjiti, a meunarodna podjela rada pogorati u mjeri u kojoj su trokovi proizvodnje diskriminiranih proizvoaa iz treih drava bili nii nego u favoriziranih proizvoaa iz zemalja partnera.Uvjetikojimoraju bitiispunjenikako bicarinska unija donosila najveu korist i zemljama lanicama, i svijetu kao cjelini, odnosno uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi unija djelovala u pravcu meunarodne specijalizacije proizvodnje u skladu s komparativnim trokovima:1. unija mora obuhvaati to vee podruje (poveava se mogunost za razvoj unutranje podjele rada),2. to je nia razina carina na uvoz iz treih drava u usporedbis njihovom prosjenom razinom prije stvaranja unije,3. tojemanji stupanj komplementarnosti, avei stupanj konkurentnosti u proizvodnji izmeu drava lanica,4. to su vee razlike u proizvodnim trokovima izmeu drava lanica, a time i utede koje e proizai iz slobodne trgovine unutar unije,5. to je via razina zatite na potencijalnim izvoznim tritima izvan podruja carinske unije u pogledu proizvodnje u kojoj bi, u uvjetima slobodne trgovine, drave lanice imale komparativnu prednost (drugim rijeima, to je manja teta koja nastaje zbog smanjenja stupnja specijalizacije u proizvodnji izmeu podruja unije i vanjskog svijeta),6. tojevei broj granaukojimaeproirenjetritaimati zarezultat nie trokove proizvodnje od onih koji postoje izvan unije,7. tojemanji broj granakodkojihproirenjetritanebi dovelodoniih trokova proizvodnje od onih po kojima bise odgovarajuiproizvodimogli uvesti iz treih drava.Smanjivanje carina poveava ekonomsku efikasnost. Iako moda djeluje iznenaujue, ovaj je odgovorpreoptimistian.Pristupomucarinsku unijubez carinskihbarijerameudravamai sazadravanjemcarinskezatiteprema treimdravama mogue su i tetne posljedice za dravu lanicu. Razlog moemo ilustrirati hipotetikim primjerom koristei dvije zemlje lanice, Njemaku i Francusku i treu zemlju izvan carinske unije, npr. SAD. SADproizvodi najjeftiniju penicu po cijeniod 8 EUR za tonu, cijena francuske penice je 12 EUR za tonu, a britanske 16 EUR. Britanija i Francuska imaju identinu carinu na savuvozpenice. UkolikojeBritanijaformiralacarinskuunijusFrancuskom, 32 T V p P' Pnjihovesemeusobnecarineukidaju, ali nasnazi ostajucarinesSAD-om. Razmatranjemslijedea dva primjera odgovorit e se na pitanje kako je formiranje carinske unije djelovalo na britansko gospodarstvo, pozitivno ili negativno.1. Polazna pretpostavka: britanska inicijalna carina je dovoljno visoka i iskljuuje uvoz penice iz obje drave. S carinom od 10 EUR cijena e biti 18 EUR za peniu iz SAD-a i 22 EUR za penicu iz Francuske. Respektirajui cijene, potroai kupujuiskljuivobritanskupenicu. Eliminirajui carines Francuskom pristupanjem u carinsku uniju, uvoz iz Francuske e zamijeniti britansku produkciju. S toke gledita britanskog potroaa dolazi do utede jer nasuprot trokuod16EURzabritanskupenicu, Britanijasadamora proizvesti samo 12 EUR vrijednosti izvozne robe kako bi platila tonu francuske penice.2. Uz pretpostavku nie carinske stope, npr. 6 EURza tonu situacija je slijedea: prije prikljuivanja carinskoj uniji, Velika Britanija kupuje penicu iz SAD-a, koju potroaiplaaju 14 EUR za tonu, to im se vie isplatinego proizvoditi svoju penicu. Kada je carinska unija formirana, potroai kupuju Francuskupenicuza12EUR, dakle, uvozizSAD-ajeprestao. Unato svemu, penicaizSAD-ajejeftinijaodfrancuske, a6EURcarinekoju britanski potroai plaaju na penicu iz SAD-a vraa se u Veliku Britaniju u obliku prihoda prorauna i prema tome ne predstavlja samo troak za britanskogospodarstvo. Britanci e, uvozei penicuizFrancuske, morati izdvojiti vie resursa za izvoz, kako bi mogli platiti jednaku koliinu uvoza.Uovomsluajutrebarazmiljati oVel. Britaniji kaoodravi kojavodi dvije vanjskotrgovinske politike koje izobliuju motive za vanjskotrgovinsku razmjenu - carinu na penicu iz SAD-a i carinu na penicu iz Francuske.Iako se ini da carina na francusku penicu izobliuje motive, ona moe pomoi kompenzirati izoblienje nastalo primjenom carine na penicu iz SAD-a, potiui potronju jeftinije penice iz SAD-a. Na ovaj nain primijenjene carine smanjit e blagostanje u Vel. Britaniji.Velika Britanija je na dobitku ako formiranje carinske unije vodi k novoj trgovini - francuska penica zamjenjuje domau proizvodnju, dok Velika Britanija gubi ako 33 T V p P' Ptrgovina unutar carinske unije jednostavno zamijenitrgovinu s dravama izvan unije. Uanalizi uinakacarinskeunijeprvi sesluaj nazivatradecreation, a drugitradediversion.Jeli carinskaunijapoeljnaili nepoeljnaovisi otome vodi li veinom prema trade creation ili prema trade diversion.Grafikon 3.6.: Stvaranje trgovine trade creationq - koliina proizvoda p - cijena proizvodaD - krivulja domae potranje S - krivulja domae ponudePQR - krivulja ponude u zemlji partneru (trokovi = const.)P'Q'R' - krivulja ponude u zemlji partneru (trokovi = const.) uveano za trokove carineKada postoji carina zemlja troi OV', od ega je OT' iz domae proizvodnje, T'V' iz uvoza. Kada se carina ukine, domaa proizvodnja se smanji na veliinu OT, a potronja se povea na iznos OV. Zbog zamjene domae proizvodnje uvozom uteenjeiznosQQ'M, adobit uviduvikapotronjekoji nastajezamjenom 34SDR' Q'QM NR T T' V' Vq p P' Pdobara ranije proizvoenih u zemlji uvozom, iznosi R'NR. Ukupan rezultat trade creationjesumatedvijepovrine, atojepriblinojednakopolovici produkta promjene u koliini uvoza (TT' + VV') i novanog iznosa carine po jedinici uvoza (PP')Grafikon 3.7.: Skretanje trgovine trade diversionD - krivulja potranjePT, LR inozemna potranja (trokovi =const.)P'Q', L'Q'' - inozemna potranja (trokovi =const.) plus carine S carinom primjenjenom na oba izvora uvoza, drava uvozi koliinu OS' iz treih drava uz ukupne trokove OPTS'. Kada se ukinu carine unutar carinske unije, drava prelazi na uvoz OS iz drave partnera. Za svoju raniju potronju OS' ona sada plaa OLRS', to predstavlja poveanje trokova u iznosu LRTP.35DQ''Q'R QTS'SpL'P'LPqDIJAGRAM 2: Trade diversionD - krivulja potranjePT, LR inozemna potranja (trokovi =const.)P'Q', L'Q'' - inozemna potranja (trokovi =const.) plus carine4. EKONOMSKI POKAZATELJIEkonomskim pokazateljima u se podrazumijevaju mjerila koja izraavaju odnose izmeu domaeg i inozemnog trita. Ekonomska analiza moe biti kvantitativna (kvantifikacija odnosa meuovisnih varijabli) ili kvantitativna (analiza meuovisnosti uzroka i posljedica).4.1. Ekonomski pokazatelji pokrivenosti uvoza izvozom4.1.1. Stupanj ukupne pokrivenosti uvoza izvozomuvoza ukupnog vrijednostizvoza ukupnog vrijednostSp_ __ _Akojestupanj pokrivenosti uvozaizvozomvei od1, odnosnostopapokria uvozasizvozomveaod100, dravaurazmjeni sinozemstvomostvaruje pozitivan saldo trgovinske bilance.4.1.2. Stupanj djelomine pokrivenosti uvoza izvozom" _" _ _" _" _ _X proizvoda uvoza vrijednostX proizvoda izvoza vrijednostSpp to je Spp vei od 100, to je izvoz proizvoda X vei od uvoza tog istog proizvoda364.2. Ekonomski pokazatelji stupnja koncentracije izvoza (uvoza)4.2.1. Koeficijent zemljopisne koncentracije izvoza (uvoza)Koeficijent zemljopisne koncentracije pokazuje diverzificiranost ("rasutost") ukupnog izvoza drave "j" na pojedine drave ili grupacije drava (EU, CEFTA, NAFTA).

,_

nstjtjxjX s XG12" "gdje je Gxjkoeficijent zemljopisne koncentracije izvoza (uvoza), Xjt izvoz drave "j" udrave"s" ugodinit, Xjt ukupni izvozdrave"j" ugodinit,s=1,2,3...n (razdoblje od prve do n-te godine).4.3. Ekonomski pokazatelji elastinosti uvoza (izvoza)4.3.1. Koeficijent elastinosti izvoza prema dohotku to je vei Ei,d to je vea ovisnost izvoza o dohotku.11111 21 2,XYYXXYY YX XE d i gdje je Ei,dkoeficijent elastinosti izvoza prema dohotku, X2izvoz u vremenu tn, X1 izvoz u vremenu tn-x, Y1 dohodak u vremenu tn-x, Y2 dohodak u vremenu tn. 374.3.2. Koeficijent elastinosti uvoza prema dohotkuto je vei Eu,d to je vea ovisnost uvoza o dohotku.11111 21 2,MYYMMYY YM MEd u gdje je Eu,d koeficijent elastinosti uvoza prema dohotku, M1 uvoz u vremenu tn-x, M2 uvoz u vremenu tn, Y1 dohodak u vremenu tn-x, Y2 dohodak u vremenu tn.4.4. Ekonomski pokazatelji meuovisnosti domaih i inozemnih cijena4.4.1. Indeks relativnih cijenato je IRC vei, to su domae cijene u odnosu na inozemne cijene vee, ali je u tom sluaju domaa zemlja nekonkurentnija na tritu drave "i".100 idCCIRCgdje je IRC indeks relativnih cijena, Cd domae cijene, Ci inozemne cijene.4.4.2. Uvjeti razmjene (Terms of trade)Terms of trade moe biti jednak 100 (izvozne cijene jednake uvoznim cijenama), manji od 100 (izvozne cijene manje od uvoznih), to je nepovoljno za zemlju, jer nie izvozne i vie uvozne cijene pritiu na trokove proizvodnje, ako je uvozna roba za reprodukciju, i vei od 100 (izvozne cijene su vee od uvoznih).38100_ __ _ cijena uvoznih indekscijena izvoznih indekstt4.5. Ekonomski pokazatelji udjela vanjskotrgovinske razmjene u razliitim parametrima4.5.1. Koeficijent uvozne ovisnostito je Ku,0 vei, to je domaa potronja odnosno potronja ovisnija o uvozu.proizvod drutveniuvoza vrijednostiliND uvoza vrijednostKu__ _0 4.5.2. Koeficijent izvozne ovisnostitojekoeficijent izvozneovisnosti vei, tojevei diodomaeproizvodnje izraen kao nacionalni dohodak ili drutveni proizvod,namijenjen izvoznom tritu. Koeficijent izvozne ovisnosti ujedno izraava stupanj otvorenosti domae privrede u odnosu na inozemnu privredu.proizvod drutveniizvoza vrijednostiliND izvoza vrijednostKi__ _0 4.5.3. Stupanj otvorenosti domae privredeNavedeni pokazatelj govori o udjelu vanjskotrgovinske razmjene u nacionalnom dohotku odnosne drave.BNDizvoza vrijednost uvoza vrijednostS_ _0+394.5.4. Udio domae privrede u svjetskom uvozuto je Uud vei, to uvoz domae drave vie sudjeluje u svjetskom uvozu.sdudUUU 4.5.5. Udio izvoza domae privrede u svjetskom izvozuUdio izvoza domae privrede (Uud) u svjetskom izvozu izraunava se tako da se vrijednost domaeg izvoza stavi u odnos s vrijednou svjetskog izvoza. Uud = 4.5.6. Michaelyev kvalificirani ili robno ponderirani udio izvoza (uvoza) u svjetskoj razmjeni 1]1

nannasanaXXXXu1100gdje jeukvalificirani ili robno ponderirani udio izvoza (uvoza) u svjetskoj razmjeni,Xnavrijednost nacionalnogizvoza (uvoza) proizvodaa,Xsavrijednost svjetskogizvoza(uvoza) proizvoda,Xnvrijednost ukupnognacionalnogizvoza (uvoza) svih proizvoda.40Izvoz domae zemljeSvjetski uvoz1. UVOD .............................................................................................................. 1 2. TEORIJE MEUNARODNE EKONOMIJE ...................................................... 2 2.1. Merkantilizam ...............................................................................................................2 2.2. Teorija apsolutnih prednosti Adama Smitha................................................................3 2.3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda........................................................7 2.4. Heckscher-Ohlinova teorija meunarodne razmjene ...................................................9 2.4.1. Stolper-Samuelsonov teorem..............................................................................12 2.4.2. Rybczynski teorem..............................................................................................13 2.4.3. Leontijevljev paradoks .........................................................................................14 3. MEUNARODNA VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA ............................... 15 3.1. Carine .........................................................................................................................16 3.1.1. Vrste carina..........................................................................................................17 3.1.2. Ekonomski uinci carina .....................................................................................19 3.1.3. Optimalna carina .................................................................................................21 3.2. Necarinski instrumenti zatite .....................................................................................22 3.2.1. Kontingenti..........................................................................................................24 3.2.2. Usporedba kontingenata i carine .........................................................................27 3.2.3. Izvozne subvencije (premije) ...............................................................................27 3.3. Teorija carinske unije..................................................................................................29 3.3.1. Stupnjevi integriranja..........................................................................................29 3.4.2. Uinci carinske unije ...........................................................................................31 4. EKONOMSKI POKAZATELJI ....................................................................... 36 4.1. Ekonomski pokazatelji pokrivenosti uvoza izvozom .................................................36 4.1.1. Stupanj ukupne pokrivenosti uvoza izvozom......................................................36 4.1.2. Stupanj djelomine pokrivenosti uvoza izvozom ...............................................36 4.2. Ekonomski pokazatelji stupnja koncentracije izvoza (uvoza) ...................................37 4.2.1. Koeficijent zemljopisne koncentracije izvoza (uvoza) .......................................37 4.3. Ekonomski pokazatelji elastinosti uvoza (izvoza) ...................................................37 4.3.1. Koeficijent elastinosti izvoza prema dohotku..................................................37 4.3.2. Koeficijent elastinosti uvoza prema dohotku....................................................38 4.4. Ekonomski pokazatelji meuovisnosti domaih i inozemnih cijena .........................38 4.4.1. Indeks relativnih cijena........................................................................................38 4.4.2. Uvjeti razmjene (Terms of trade)........................................................................38 4.5. Ekonomski pokazatelji udjela vanjskotrgovinske razmjene u razliitim parametrima ....................................................................................................................................39 4.5.1. Koeficijent uvozne ovisnosti ...............................................................................39 4.5.2. Koeficijent izvozne ovisnosti..............................................................................39 4.5.3. Stupanj otvorenosti domae privrede..................................................................39 4.5.4. Udio domae privrede u svjetskom uvozu..........................................................40 4.5.5. Udio izvoza domae privrede u svjetskom izvozu..............................................40 Svjetski uvoz.................................................................................................... 40 4.5.6. Michaelyev kvalificirani ili robno ponderirani udio izvoza (uvoza) u svjetskoj razmjeni .............................................................................................................40 41