1

USTAV RH

- najvii i temeljni akt jedne drave

- sadrava naelne propise o dravnom drutveno-ekonomskom i politikom ureenju, definira prava

i dunosti graana, odreuje najvia tijela dravne vlasti, njihove ovlasti, te ureuje odnos meu

njima.

- usvojen je 21., a sveano proglaen 22. prosinca 1990. godine

- titi ljudska prava i temeljne slobode

- dravna vlast ustrojena na naelu diobe vlasti na zakonodavnu (Hrvatski sabor), izvrnu (Vlada RH) i

sudbenu (Vrhovni sud) vlast

- u uporabi hrvatski jezik i latinino pismo

- zajednike odredbe: svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri,

politikom uvjerenju, nacionalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom

poloaju...Svi su pred zakonom jednaki!

- osobne i politike slobode: svatko ima pravo na ivot, nema smrtne kazne, zabranjen je prisilni i

obvezatni rad, dom je nepovrediv, zajamena je sloboda i tajnost dopisivanja, te sigurnost i tajnost

osobnih podataka, jami se sloboda miljenja i izraavanja misli, sloboda tiska, govora i javnog

nastupa, zabranjuje se cenzura, jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi, svakom se priznaje pravo

na javno okupljanje i mirni prosvjed ...

- gospodarska prava: pravo vlasnitva, pravo nasljeivanja, poduzetnika i trina sloboda, Hrvatska

narodna banka je sredinja banka RH, te je u svom radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru

- socijalna prava: svatko ima pravo na rad, slobodu zaposlenja i biranja poziva, svatko ima pravo na

zdravstvenu zatitu, svi zaposleni radi ostvarivanja svojih interesa mogu se sindikalno organizirati,

obitelj je pod osobitom zatitom drave, a posebno se titi materinstvo, djeca i mlade

- kulturna prava: sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetnikog stvaralatva, autonomija sveuilita,

osnovno je kolovanje obvezatno i besplatno, a srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje

dostupno je svakome pod jednakim uvjetima, sukladno sposobnostima i mogudnostima

HRVATSKI SABOR

- predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u RH.

- ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika, koji se na temelju opdeg i jednakog birakog prava

biraju neposredno, tajnim glasovanjem. Biraju se na vrijeme od 4 godine

- zastupnici imaju imunitet, ne mogu biti pozvani na kaznenu odgovornost, pritvoreni ili kanjeni za

izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Protiv zastupnika se ne moe pokrenuti

kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora, osim ako je zateen da vri kanjivo djelo za

koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od 5 godina.

- sabor redovito zasjeda dva puta godinje: izmeu 15.1. i 15.7., te izmeu 15.9. i 15.12.

- sjednice sabora su javne

- ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika

- nadlenost sabora:

odluuje o donoenju i promjeni Ustava

donosi zakone

donosi dravni proraun (tu se utvruju dravni prihodi i rashodi)

odluuje o ratu i miru

odluuje o promjeni granica RH

2

raspisuje referendum

obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja u skladu s Ustavom i zakonom

nadzire rad Vlade RH

daje amnestiju za kaznena djela

- donosi odluke vedinom glasova ukoliko je na sjednici nazona vedina zastupnika:

dvotredinskom vedinom glasova donosi zakone kojima se ureuju prava nacionalnih

manjina, promjene granica RH

vedinom glasova svih zastupnika donosi zakone kojima se razrauju Ustavom utvrena

ljudska prava i slobode, izborni sustav, ustrojstvo i djelokrug rada dravnih tijela, te lokalne i

podrune (regionalne) samouprave

- puki pravobranitelj - opunomodenik Hrvatskog sabora koji titi ustavna i zakonska prava graana

u postupku pred dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Bira ga Hrvatski sabor na

vrijeme od 8 godina.

PREDSJEDNIK RH

- predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu

- brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti

- odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH

- vrhovni je zapovjednik oruanih snaga RH

- imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike

- na temelju odluke Hrvatskog sabora objavljuje rat i zakljuuje mir

- ima imunitet nepovredivosti (ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni

postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda osim ako je zateen da ini kazneno djelo za

koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od 5 godina)

- bira se na temelju opdeg i jednakog birakog prava, na neposrednim izborima tajnim glasovanjem

na vrijeme od 5 godina. Bira se vedinom svih biraa koji su glasovali.

- nitko ne moe biti biran vie od 2 puta za Predsjednika RH

- u sluaju sprijeenosti zamjenu povjerava predsjedniku Hrvatskog sabora

- djelokrug:

raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje

raspisuje referendum u skladu s Ustavom

povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja uiva povjerenje vedine svih zastupnika

daje pomilovanja

dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom

- prije preuzimanja dunosti pred predsjednikom Ustavnog suda RH polae sveanu prisegu kojom se

obvezuje na vjernost Ustavu

VLADA RH

- obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom

- ine ju predsjednik (premijer), jedan ili vie podpredsjednika i ministri

- lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade

(mandatar)

- stupa na dunost kad joj povjerenje iskae vedina svih zastupnika u Hrvatskom saboru

- predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim saborom

3

- rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis Predsjednika

Hrvatskog sabora, a rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis

Predsjednika Hrvatskog sabora

- ovlasti (djelokrug):

predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru

predlae dravni proraun i zavrni raun

provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora

vodi vanjsku i unutarnju politiku

usmjerava i nadzire rad dravne uprave

brine o gospodarskom razvitku zemlje

- odgovorna je Hrvatskom saboru

SUDBENA VLAST

- obavljaju je sudovi; samostalna je i neovisna

- sudske su rasprave javne, a presude se izriu javno u ime RH. Javnost se moe iskljuiti iz rasprave

ako se sudi maloljetnicima, radi zatite privatnog ivota stranaka, u branim sporovima i

postupcima u vezi sa skrbnitvom i posvojenjem, radi uvanja vojne, slubene i poslovne tajne.

- Vrhovni sud

najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana

predsjednika Vrhovnog suda RH bira i razrjeuje Hrvatski sabor na 4 godine

- suci imaju imunitet

- suce imenuje i razrjeuje Dravno sudbeno vijede koje ima 11 lanova (bira ih Hrvatski sabor)

USTAVNI SUD RH

- neovisan je od svih tijela dravne vlasti, a jami vladavinu Ustava

- ini ga 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor, na vrijeme od 8 godina, iz reda istaknutih pravnika,

osobito sudaca, dravnih odvjetnika, dravnih pravobranitelja, odvjetnika i sveuilinih profesora

pravnih znanosti

- bira predsjednika suda na vrijeme od 4 godine

- suci Ustavnog suda imaju imunitet

- odluuje o:

suglasnosti zakona i drugih propisa s Ustavom

odgovornosti Predsjednika Republike

rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti

nadzire ustavnost programa i djelovanje politikih stranaka

- ukinut de zakon ako utvrdi da je neustavan

MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA

- graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu (tek ponegdje i mjesnu)

koja funkcionira preko lokalnih, tj. regionalnih predstavnikih tijela. Njih ine lanovi izabrani na

slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i opdeg birakog prava.

- obuhvada pravo odluivanja o potrebama i interesima graana lokalnog djelokruga i podrunog

(regionalnog) znaenja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana

- jedinice lokalne samouprave su opdine i gradovi

4

- jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije i grad Zagreb

- samostalno ureuju svoje unutarnje ustrojstvo i prilagoavaju ih lokalnim potrebama i

mogudnostima

- imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolau

- djelokrug lokalnih: ureenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne

djelatnosti, briga o djeci, socijalna skrb, primarna zdravstvena zatita, odgoj i osnovno obrazovanje,

kultura, tjelesna kultura i sport, civilna zatita...

- djelokrug regionalnih: poslovi koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko

planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, te mree zdravstvenih, socijalnih i

kulturnih ustanova

FINANCIRANJE

Sredstva za financiranje javnih potreba u djelatnosti osnovnog i srednjeg obrazovanja osiguravaju se iz:

Dravnog prorauna:

- plade zaposlenika, pomodi, otpremnine, jubilarne nagrade, regres, boidnica, dar za sv. Nikolu i sve

naknade ugovorene kolektivnim ugovorom; prijevoz zaposlenika; struno usavravanje; povedane

trokove kolovanja uenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina; povedane trokove za uenike s

tekodama u razvoju; programe za rad s darovitim uenicima; programe informatizacije; programe

opremanja kolskih knjinica; sufinanciranje programa privatnog kolstva; kapitalne projekte

izgradnje kolskog prostora i opreme; sustav informiranja, asopisi strune knjige, obljetnice,

manifestacije, programi izvannastavnih aktivnosti; vanjsko vrednovanje; obrazovanje djece

dravljana RH u inozemstvu; nacionalne programe koje usvoji Hrvatski sabor

Prorauna lokalne i podrune (regionalne) samouprave:

- materijalne trokove O; investicijsko odravanje kolskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i

pomagala; prijevoz uenika; kapitalna izgradnja kolskog prostora i opreme...

REFERENDUM - izjanjavanje i odluivanje graana o nekim pitanjima od osobite vanosti za uu ili iru

zajednicu, obino sa da, ne ili za, protiv.

ZASTAVA RH

- sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave s grbom RH u sredini. Omjer irine i duine zastave je 1:2.

Boje su poloene vodoravno. Svaka boja ini jednu tredinu irine zastave.

- grb RH je smjeten u sredini zastave tako da gornji dio grba (kruna) zalazi u crveno polje zastave, a

donji dio grba zalazi u plavo polje zastave

- istie se: stalno na zgradama svih dravnih organa, u dane praznika RH, u dane alosti u RH (na pola

stijega)

GRB RH

- povijesni hrvatski grb koji se nalazi na hrvatskoj zastavi

- ima oblik tita, te je dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u 25 crvenih i bijelih (srebrnih) polja,

tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu tita crvene boje. Iznad tita nalazi se kruna sa 5 iljaka

koja se u blagom luku spaja sa lijevim i desnim gornjim dijelom tita. U krunu je smjeteno 5 manjih

titova s povijesnim hrvatskim grbovima koji su poredani s lijeve na desnu stranu tita ovim redom:

najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovake Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije

najstariji poznati grb Hrvatske sadri u titu na plavom polju utu (zlatnu) esterokraku

zvijezdu s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom

5

grb Dubrovake Republike sadri u titu na modrom polju dvije crvene grede

Dalmatinski grb sadri u titu na plavom polju tri ute (zlatne) okrunjene leopardove glave

Istarski grb sadri u titu na modrom polju utu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim

papcima i rogovima

Slavonski grb sadri u titu na plavom polju dvije poprene bijele (srebrne) grede, a izmeu

greda je crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo. U gornjem plavom polju je uta

(zlatna) esterokraka zvijezda.

- obrubljen crvenom crtom

- rabi se: u sastavu peata i igova dravnih organa i drugih javnih tijela, na zgradama u kojima su

smjeteni dravni organi, na slubenim aktima, na diplomama i svjedodbama...

Zastava i grb su u slubenoj uporabi od donoenja Zakona o grbu, zastavi i himni RH, te zastavi i lenti

Predsjednika RH, 21. prosinca 1990.

USTROJ I OSNIVANJE JAVNIH USTANOVA U RH (Zakon o ustanovama)

- ustanova je pravna osoba ije je osnivanje i ustrojstvo ureeno Zakonom o ustanovama

- osniva se za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja,

porta, tjelesne i tehnike kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima...ako se

ne obavljaju radi stjecanja dobiti

- ustanova stjee svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar ustanova

- moe ju osnovati: RH, opdina, grad, upanija, druga fizika i pravna osoba

- moe imati jednu ili vie podrunica (odjel, zavod, centar i sl.). Podrunica obavlja dio djelatnosti

ustanove.

- osniva se aktom o osnivanju ustanove koji donosi osniva. Osniva imenuje privremenog ravnatelja

ustanove.

- naziv ustanove mora se istaknuti na zgradi u kojoj je njeno sjedite (mjesto u kojem ona obavlja

svoju djelatnost)

- Tijela ustanove (ustanovom upravljaju):

Upravno vijede - donosi programe rada i razvoja ustanove, nadzire njihovo izvravanje,

odluuje o financijskom planu i godinjem obraunu, predlae promjenu djelatnosti...

ravnatelj - voditelj ustanove, predstavlja i zastupa ustanovu, organizira i vodi rad i

poslovanje ustanove

struni voditelj - vodi struni rad ustanove, imenuje ga upravno vijede

struno vijede - nije obvezatni organ ustanove, a njegov sastav i osnivanje utvruje se

statutom. Ono raspravlja i odluuje o strunim pitanjima rada ustanove.

- STATUT je temeljni akt ustanove kojim se ureuju: uvjeti i nain obavljanja djelatnosti ustanove,

osnivanje podrunice, njezin naziv, sjedite i djelatnost, pitanja vezana uz upravno vijede, uvjeti za

izbor ravnatelja i trajanje njegova mandata, nain koritenja dobiti ustanove...Donosi ga upravno

vijede uz suglasnost osnivaa ustanove.

- rad ustanove je javan

- nadzor nad zakonitodu rada ustanove obavlja nadleno ministarstvo

6

Osnovno kolovanje traje najmanje 8 godina i obavezno je za svu djecu, u pravilu od 6. do 15. godine.

Roditelji/staratelji su duni u propisanom roku upisati dijete u osnovnu kolu, brinuti se da redovito

pohaa nastavu i obavlja druge kolske obveze, te u primjerenom roku javiti razlog izostanka uenika.

Ako roditelj zanemaruje svoje obveze kola mu je duna uputiti pisani poziv za razgovor s razrednikom i

strunim suradnicima kole. Ako roditelj uestalo zanemaruje svoje obveze, kola je duna o tome

obavijestiti ured dravne uprave, odnosno Gradski ured i nadlenu ustanovu socijalne skrbi koji su duni

izvijestiti kolu o poduzetim mjerama.

ODGOJNO-OBRAZOVNI SUSTAV RH (ORGANIZACIJA)

- predkolski odgoj - nije obavezan, obuhvada djecu do 6. godine, tj. do polaska u osnovnu kolu

ostvaruje se u djedjem vrtidu, koji moe biti dravni, privatni ili alternativni

- osnovna kola - obavezna i besplatna, traje 8 godina

- srednja kola - nadovezuje se na osnovnu kolu

trajanje je odreeno vrstom kole, a traje najvie 4 godine

u odnosu na vrste nastavnog plana i programa dijele se na: gimnazije, umjetnike i

strukovne kole

gimnazije traju 4 god.: opda, jezina, prirodoslovno-matematika

umjetnike traju 4 god.: glazbene, plesne, likovna umjetnost i dizajn

strukovne kole traju do 4 god.: tehnike, industrijske i obrtnike

- vie i visoke kole, fakulteti, sveuilita

OSNIVANJE KOLE

- O je javna ustanova i pravna osoba, ne moe se osnivati radi stjecanja dobiti, moe imati najvie

960 uenika

- moe je osnovati:

Republika Hrvatska

jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave

druga pravna i fizika osoba

- osniva se aktom o osnivanju koji sadri odredbe o:

nazivu i sjeditu ustanove

djelatnosti ustanove

tijelima ustanove i upravljanju

strunim zaposlenicima potrebnim za izvoenje nastavnog programa

osiguravanje potrebnih financijskih sredstava

meusobnim pravilima i obvezama za osnivanje i poetak rada

privremenom ravnatelju

opdim aktima ustanove

osiguravanju prostora, nastavnih sredstava i pomagala

prestanku rada:

o ako je ukinuta (ne postoji potreba za njom, ne ispunjava zadade osnovnog kolstva)

o ako joj je zabranjen rad (ako se utvrdi da postoje nepravilnosti u radu koje nisu

sanirane nakon datog upozorenja i roka Ministarstva)

- kolska ustanova upisuje se u sudski registar

7

USTROJSTVO KOLE

- kola se ustrojava kao samostalna i jedinstvena organizacija

- unutarnje ustrojstvo i nain rada kole ureuje se prema cilju i sadrajima programa, tako da se

osigura djelotvorno i potpuno ostvarivanje nastavnog plana i programa i zadada kole, a posebno

primjereno i pravovremeno ostvarivanje prava i interesa uenika i roditelja

- ravnatelj, struni suradnik i uitelj kole duni su brinuti se o unapreenju unutarnjeg ustrojstva i

naina rada kole, a posebno o unapreivanju odgojno-obrazovnog rada

- u koli se organizira o-o rad, te obavljaju struno-administrativni, financijsko-knjigovodstveni i

pomodno-tehniki poslovi

- kola mora biti ustrojena racionalno i djelotvorno, te na temelju propisanih organizacijskih,

pedagokih, kadrovskih i tehnikih normativa i standarda

- ustrojstvo i nain rada kole poblie se ureuje Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i nainu rada

kole

- ureuje se:

unutarnje ustrojstvo

uvjeti i naini rada

potreban broj i zadade pojedinih djelatnika u skladu sa zakonom

postupak upisa i ostvarivanje prava i interesa uenika i roditelja

ZAKON O OSNOVNOM KOLSTVU (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli)

- ovim zakonom se ureuje djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama

- djelatnost osnovnog obrazovanja u O obuhvada opde obrazovanje, te druge oblike obrazovanja

djece i mladih i kolovanje odraslih, te se obavlja kao javna sluba

- javne ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja su: O, srednje kole, ueniki

domovi i druge javne ustanove

- na osnovi javnih ovlasti O obavlja sljedede poslove:

upisi u kolu i ispisi iz kole s voenjem odgovarajude evidencije i dokumentacije

organizacija i izvoenje nastave i drugih oblika o-o rada

vrednovanje i ocjenjivanje uenika

poduzimanje pedagokih mjera

organizacija predmetnih i razrednih ispita

izdavanje javnih isprava i drugih potvrda

upisivanje podataka o o-o radu u e-Maticu (zajedniki elektroniki upisnik ustanova)

- PRIJEVOZ UENIKA - osniva je duan organizirati prijevoz uenicima RN koji imaju adresu

stanovanja udaljenu od kole najmanje 3 kilometra

MREA KOLSKIH USTANOVA

- mreom kolskih ustanova utvruju se kolske ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i

obrazovanja na podruju za koje se mrea utvruje, sa svim njihovim objektima u kojima se provodi

o i o, podruja na kojima se moe osnovati kolska ustanova, te programi obrazovanja koje kolske

ustanove mogu ostvarivati

- mrea mora zadovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih podruja, tj. kolskih

ustanova i programa odgoja i obrazovanja

8

- mreu ovog zakona za svoje podruje predlau osnivai. Ministarstvo na prijedlog osnivaa izrauje

prijedlog mree. Mreu za RH na prijedlog Ministarstva donosi Vlada.

UPISNO PODRUJE

- prostorno podruje s kojeg se uenici upisuju u odreenu O na temelju prebivalita, odnosno

prijavljenog boravita, a odreuje se sukladno Dravno pedagokom standardu

- radi racionalnijeg rasporeivanja uenika ili rada kola u jednoj smjeni moe se spajanjem upisnih

podruja ili njihovih dijelova utvrditi zajedniko upisno podruje dviju ili vie osnovnih kola istog

osnivaa

PODRUNA KOLA

- o-o podrunica kole, smjetena izvan matine kole, a s kojom je programski i kadrovski povezana

- ustrojava se ukoliko upisnom kvotom osigurava broj uenika za najmanje po jedan razredni odjel od

1.-8. razreda, te ukoliko ispunjava Standard za obavljanje djelatnosti

Podruni odjel - dislocirani razredni odjel koji se formira izvan sjedita matine kole i ne ispunjava uvjete

za osnivanje podrune kole.

NACIONALNI KURIKULUM

- odgoj i obrazovanje u koli ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i

programa i kolskih kurikuluma

- utvruje vrijednosti, naela i opdeobrazovne ciljeve i ciljeve pouavanja, koncepciju uenja i

pouavanja, pristupe pouavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim podrujima i predmetima

definirane ishodima obrazovanja, vrednovanje i ocjenjivanje

- donosi ga ministar

- vijede za nacionalni kurikulum je savjetodavno tijelo ministra koje se bavi pitanjima izrade i razvoja

nacionalnog kurikuluma i kvalitativnim unapreenjem o-o djelatnosti na osnovnokolskoj i

srednjokolskoj razini

KOLSKI KURIKULUM

- kola radi na temelju kolskog kurikuluma i godinjeg plana i programa

- utvruje dugoroni kratkoroni plan i program kole s izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima,

a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa

- njime se utvruju:

aktivnost, program i/ili projekt

ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta

namjena aktivnosti, programa i/ili projekta

nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost

naini realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta

vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta

detaljan trokovnik aktivnosti, programa i/ili projekta

nain vrednovanja

- donosi ga kolski odbor do 15.rujna tekude kolske godine na prijedlog uiteljskog vijeda

- mora biti dostupan svakom roditelju i ueniku u pisanom obliku

9

VANJSKO VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE KOLSKIH USTANOVA

- u kolskim ustanovama se radi unapreenja kvalitete o-o djelatnosti provodi vanjsko vrednovanje i

samovrednovanje, a odnosi se na provoenje nacionalnih ispita, te mjere stupnja kvalitete svih

sastavnica nacionalnog kurikuluma

- godinji plan provedbe vanjskog vrednovanja kolskih ustanova na prijedlog Vijeda za nacionalni

kurikulum donosi ministar

- kole su obvezne koristiti rezultate nacionalnih ispita za analizu i samovrednovanje radi trajnog

unapreivanja kvalitete rada kole

- vanjsko vrednovanje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

BIRANJE RAVNATELJA, UPRAVLJANJE KOLOM (organi upravljanja u O)

- osnovnom kolom upravljaju kolski odbor i ravnatelj

- kolski odbor ima poloaj i ovlatenja upravljanja, a ravnatelj je poslovni, pedagoki i struni voditelj

kole koji je odgovoran za zakonitost rada i struni rad kolske ustanove

- RAVNATELJ se bira na temelju javnog natjeaja kojeg raspisuje kolski odbor. Natjeaj se objavljuje

u dnevnom tisku, tako da je dostupan svim kandidatima na podruju RH.

imenuje ga kolski odbor uz prethodnu suglasnost ministra

za ravnatelja O moe biti izabrana osoba koja ima zavren sveuilini diplomski studij,

ispunjava uvjete za uitelja ili strunog suradnika i ima najmanje 5 godina iskustva u

odgojno-obrazovnom radu, te ima licenciju za rad ravnatelja

imenuje se na 5 godina, a ista osoba moe biti ponovno imenovana za ravnatelja

zadade:

o predlae kolskom odboru godinji plan i program

o predlae kolskom odboru statut i druge opde akte

o predlae kolskom odboru financijski plan, te polugodinji i godinji obraun

o odluuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa

o provodi odluke strunih tijela i kolskog odbora

o planira rad, saziva sjednice

o posjeduje nastavu, analizira rad uitelja, te osigurava njihovo struno usavravanje

o surauje s uenicima i roditeljima

o odgovara za sigurnost uenika, uitelja, strunih suradnika i ostalih radnika kole

- u sluaju privremene sprijeenosti ravnatelja u obavljanju ravnateljskih poslova, zamjenjuje ga

osoba iz reda lanova uiteljskog vijeda, koju odreuje kolski odbor

- KOLSKI ODBOR ima 7 lanova od kojih jednog lana bira radniko vijede, a ostalih osam osniva i

to:

2 lana iz reda uitelja, nastavnika i strunih suradnika na prijedlog uiteljskog

vijeda

1 lana iz reda roditelja koji nije radnik kole na prijedlog vijeda roditelja

1 iz radnikog vrijeda

3 lana na prijedlog ureda dravne uprave (ako je osniva Grad Zagreb 2 lana

na prijedlog Sredinjeg dravnog ureda za upravu) (ne moe biti radnik te

kole)

lanovi se biraju na 4 godine i mogu biti ponovno imenovani (mandat lanu iz reda roditelja

prestaje najkasnije u roku 60 dana od dana kada je prestalo kolovanje uenika u koli)

10

odluke su valjane ako se za njih izjasni vedina ukupnog broja lanova

ako ne obavlja poslove u skladu sa zakonom, osniva ga rasputa, te imenuje povjerenstvo

od 3 lana iz reda uitelja i strunih suradnika kole, predstavnika jedinice lokalne

samouprave i roditelja - privremeno

zadade:

o imenuje i razrjeuje ravnatelja

o daje prethodnu suglasnost u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa u kolskoj ustanovi

o donosi statut i druge opde akte na prijedlog ravnatelja

o donosi kolski kurikulum na prijedlog uiteljskog vijeda

o donosi godinji plan i program rada na prijedlog ravnatelja i nadzire njegovo

izvravanje

o donosi financijski plan, polugodinji i godinji obraun na prijedlog ravnatelja

o odluuje o zahtjevima radnika za zatitu prava iz radnog odnosa

o daje osnivau i ravnatelju prijedloge i miljenja o pitanjima vanim za rad i sigurnost

u koli

KALENDAR RADA OSNOVNE KOLE

- propisuje trajanje nastavne godine, odnosno poetak i zavretak nastave, broj i trajanje obrazovnih

razdoblja, trajanje uenikih odmora, te broj radnih dana u osnovnim kolama u RH za odreenu

kolsku godinu. Sve to propisuje ministar.

- ako kola ne ostvari propisani nastavni plan i program, nastavna se godina moe produljiti i nakon

odreenog datuma odlukom ureda dravne uprave

- nastavna godina 2011/2012. poinje 5.9.2011. i traje do 15.6.2012. Podijeljena je u 2 polugodita-

obrazovna razdoblja: prvo je od 5.9. do 23.12. , a drugo od 1.1 do 15.6.

- kolska godina poinje 1. rujna, a zavrava 31. kolovoza naredne godine. Organizira se po

obrazovnim razdobljima. Tijekom kolske godine uenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni

odmor.

- nastava se izvodi u najmanje 35 nastavnih tjedana ili 175 dana

UVJETI ZA ZAPOLJAVANJE NA NEODREENO VRIJEME U O

1. odgovarajuda struna i pedagoka sprema

2. mogudnost izvoenja nastave na hrvatskom jeziku i latininom pismu

3. ispunjavanje zdravstvenih uvjeta za potrebe izvoenja nastave

- Uitelji i struni suradnici ne mogu biti osobe koje su pravomodno osuene na kazneno djelo protiv

dostojanstva linosti i morala, RH, spolne slobode i spolnog dudorea, krenja obiteljskih obveza,

zaputanja ili zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe.

- ako se na natjeaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete, radni odnos se moe zasnovati s osobom

koja ima odgovarajudu razinu i vrstu obrazovanja, a nema potrebne pedagoke kompetencije uz

uvjet stjecanja tih kompetencija

PRAVILNIK O UPISU DJECE U O

- upisi djece u O provodi se prema planu upisa koji donosi ured dravne uprave u upaniji nadlean

za poslove obrazovanja, odnosno Gradski ured Grada Zagreba

- prije upisa u O obavezno je utvrivanje psihofizikog stanja djeteta kojeg utvruje struno

povjerenstvo koju ine: lijenik, psiholog ili pedagog, defektolog i uitelj

11

- ako je dijete u tom razdoblju na bolnikom lijeenju, na rehabilitaciji u zdravstvenoj organizaciji

socijalne skrbi ili obiteljskom domu i ne moe pristupiti komisijskom pregledu, roditelj/staratelj je

obavezan o tom donijeti potvrdu koja potvruje psihofiziko stanje djeteta doraslo za O

- opdinski organ nadlean za poslove kolstva obavjetava roditelje o vremenu i rasporedu pregleda

- u prvi razred obveznog osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja tekude godine

imaju navrenih 6 godina. Iznimno se na zahtjev roditelja moe upisati dijete koje nema.

- komisijskom pregledu obvezno prisustvuje roditelj ili staratelj djeteta

- ako je dijete bilo obuhvadeno bilo kojim oblikom predkolskog odgoja trai se miljenje o razvojnim

potrebama djeteta

- privremeno, a najdue godinu dana oslobaaju se od pohaanja O:

djeca koja boluju od zaraznih bolesti ili postoji opasnost pogoravanja njihova zdravstvenog

stanja zbog pohaanja kole

djeca koja boluju od drugih bolesti ili su rekonvalescentni poslije takvih bolesti ili je

potrebno intenzivno lijeenje i ne postoji mogudnost pohaanja kole dulje od 3 mjeseca od

poetka nastave

- ako dijete ne zadovolji psihofiziki pregled oslobaa se najdue do godine dana = ponovni pregled

- ako se ne moe donijeti konana odluka od 1.4. do 1.7. - ponovni pregled tijekom 8. mjeseca

- ako komisija smatra da u djeteta postoje takve psihofizike tekode zbog kojih vie od godinu dana

ne moe biti ukljueno u redovnu nastavu pokrede postupak za utvrivanje primjerenog oblika

odgoja i obrazovanja djeteta. Radi utvrivanja psihofizikog stanja djeteta komisija dijete upuduje

na specijalistike preglede. Na temelju dokumentacije (s pregleda) komisija predlae primjeren

oblik odgoja i obrazovanja djeteta ili dijete upuduje na pedagoku opservaciju.

Pedagoka opservacija moe trajati najdue 3 mjeseca i provodi se u koli koja je najblia

prebivalitu djeteta. kola je duna izraditi program opservacije koji obuhvada pradenje uspjenosti

djeteta u svladavanju programskih sadraja, izbor specifinih metoda i oblika rada s djetetom,

pradenje psihikih i fizikih osobina djeteta, emocionalnih i socijalnih osobina, suradnju roditelja i

uitelja, te vrijeme trajanja opservacije.

Na temelju dokumentacije i evidencije kola izrauje izvjetaj i struno miljenje o obrazovnim

mogudnostima djeteta, te daje prijedlog o i o.

DRAVNI PEDAGOKI STANDARD O

- donosi ga Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH zajedno s dravnim proraunom

- njime se utvruju materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehniki, informatiki i drugi uvjeti za

optimalno ostvarivanje nacionalnog kurikuluma i nastavnih planova i programa. Tonije, utvruje

se: broj uenika, broj strunih suradnika i drugih radnika, njihovo permanentno usavravanje, plade

radnika, kolovanje darovitih i uenika s potekodama u razvoju, prijevoz uenika, prehrana,

osiguranje neophodnog prostora, opreme i nastavnih pomagala, rad u vjebaonicama za studente,

rad eksperimentalnih osnovnih kola, informacijski sustav...

GODINJI PLAN I PROGRAM O

- donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i kolskog kurikuluma, a donosi ga kolski odbor do

30. rujna tekude kolske godine, na prijedlog ravnatelja koji ga priprema u suradnji sa strunim

suradnicima i uiteljima

- jedan je od temeljnih dokumenata kole, osnova za izvoenje o-o procesa

- njime se utvruje mjesto, vrijeme, nain i izvritelji poslova, a u pravilu sadri:

12

podatke o uvjetima rada

podatke o izvriteljima poslova

godinji kalendar rada

podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada

tjedni i godinji broj sati po razredima i oblicima o-o rada

planove rada ravnatelja, uitelja, te strunih suradnika

planove rada kolskog odbora i strunih tijela

plan strunog osposobljavanja i usavravanja u skladu s potrebama kole

podatke o ostalim aktivnostima i poslovanju kolske ustanove

NASTAVNI PLAN I PROGRAM - donosi Ministarstvo.

Nastavni plan - isprava s propisanim nazivima i brojem nastavnih predmeta i drugih kolskih aktivnosti , te

s tjednim i godinjim brojem sati za svaki predmet i svaki razred.

Nastavni program - isprava kojoj se propisuje cilj, sadraj i opseg svakog nastavnog predmeta, te sadraj i

opseg svih drugih nastavnih i kolskih aktivnosti.

OPDI AKTI U KOLI

1. Statut kole

2. Pravilnik o radu

3. Pravilnik o zatiti na radu

4. Pravilnik o zatiti od poara

5. Pravilnik o pedagokim mjerama

6. Pravilnik o kudnom redu

7. Pravilnik o radu kolskog odbora

8. Pravilnik o popravnim ispitima

9. Pravilnik o raunovodstvu i financijskom poslovanju

10. Akt o osnivanju

11. Etiki kodeks

- Opde akte donosi kolski odbor. Njima se ureuju prava i obveze djelatnika , kao i prava i obveze

uenika i roditelja.

STATUT KOLE

- donosi ga kolski odbor uz prethodnu suglasnost osnivaa

- njime se utvruje:

naziv, status i sjedite kole

opdi akti

imovina kole

uvjeti, nain rada i radno vrijeme

voenje i usavravanje

ustrojstvo i ovlasti kole

zastupanje i predstavljanje kole

nadzor rada kole

ORGANIZACIJA RADA KOLE

13

- Obrazovni rad u koli izvodi se u jednoj smjeni ako to doputaju prostorni, kadrovski i drugi uvjeti

- O-o rad moe biti organiziran kao poludnevni ili s produenim boravkom za uenike razredne

nastave, a u kolama koje rade u jednoj smjeni kao cjelodnevni boravak. Znai postoje dva

provedbena modela organizacije rada u koli: model poludnevne kole i model cjelodnevne kole.

- cjelodnevna nastava - nastava koja se ostvaruje tijekom dana, u pravilu od 9 do 16 sati za iste

uenike, s intervalima izvankolske i izvannastavne aktivnosti

- kola u dvije smjene moe imati najvie 32 razredna odjela, a najmanje 8, optimalna je ona koja radi

u jednoj smjeni i ima 16-20

- kola moe imati najvie 960 uenika (za vie treba odobrenje Ministarstva)

- dnevno trajanje nastave utvruje se rasporedom sati

- nastavni sat traje 45 minuta (ako nije drukije odreeno NPIP-om)

- odmor izmeu dva nastavna sata traje najmanje 5 minuta, a veliki odmor najmanje 15 minuta i

obvezan je nakon dva nastavna sata za uenike RN

- nastava se organizira po razredima, a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini

- broj razrednih odjela u O utvruje ured dravne uprave, odnosno Gradski ured

- za uenike 1.-4. razreda nastava je razredna, a 5.-8. predmetna

- nastava se izvodi u:

redovitom odjelu - skupina uenika istog razreda pribline ivotne, obrazovne i emotivne

dobi

posebnom odjelu - skupina uenika istog razreda pribline ivotne dobi, s posebnim

obrazovnim potrebama koji su ukljueni u poseban program za uenike s vedim tekodaa u

uenju

kombiniranom razrednom odjelu - skupina uenika sastavljena iz dva, tri ili etiri razreda u

kolama s malim brojem uenika

odgojno-obrazovnoj grupi - ustrojava se od uenika jednog, dva ili vie razreda za provedbu

izborne, dopunske, dodatne nastave i izvannastavnih aktivnosti

PRAVILNIK O BROJU UENIKA

- utvruje broj uenika u redovitom, kombiniranom odjeljenju i o-o grupi

- propisuje ministar u skladu s dravnim pedagokim standardom (na temelju broja upisanih uenika)

- redovni razredni odjel - optimalan broj uenika je 20, najmanji 14, najvii 30 (ako u koli postoji

samo jedan razredni odjel istog razreda najvie 34) ili 32 uenika (ako u koli postoje dva razredna

odjela istog razreda)

mogu se ukljuiti najvie 3 uenika s lakim tekodama u razvoju, pa ti odjeli mogu imati

najvie:

o s jednim integriranim uenikom - 28 uenika

o s dva integrirana uenika - 26 uenika

o s tri integrirana uenika - 24 uenika

- kombinirani razredni odjel - od dva razreda najvie 20 uenika; od tri i etiri razreda najvie 16

uenika

iznimno se moe ustrojiti za uenike predmetne nastave s najvie 10 uenika

- odgojno-obrazovna grupa - dodatna - 15 uenika i dopunska - 10 uenika

14

produeni struni postupak (program strune pomodi uenicima s posebnim obrazovnim

potrebama koje ukljuuju pomod u savladavanju o-o sadraja)- najvie 10 uenika s istom

vrstom i stupnjem tekoda, a 5 uenika s razliitim vrstama i stupnjevima

- produeni boravak - najmanje 14 uenika, u pravilu 20

ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA SKRB, PREHRANA

- kola je duna:

stvarati uvjete za zdrav mentalni i fiziki razvoj, te socijalnu dobrobit uenika

sprjeavati neprihvatljive oblike ponaanja

brinuti se o sigurnosti uenika

osigurati uvjete za uspjenost svakog uenika u uenju

brinuti se o zdravstvenom stanju uenika i o tome obavjetavati lijenike primarne

zdravstvene zatite i roditelje

pratiti socijalne pojave i probleme kod uenika i poduzimati mjere za otklanjanje njihovih

uzroka i posljedica

voditi evidenciju o neprihvatljivim oblicima ponaanja uenika

pruati savjetodavni rad uenicima

- higijensko-sanitarne uvjete nadzire sanitarna inspekcija dravne uprave u upanijama, tj. Gradski

ured za obrazovanje i port

KADROVSKA STRUKTURA O

- radna mjesta I. vrste:ravnatelj, razredni i predmetni uitelji, struni suradnici

- radna mjesta II. vrste: tajnik, voditelj raunovodstva, medicinska sestra...

- radna mjesta III. vrste: raunovodstveni referent, administrativni tajnik, kuharica, domar, loa,

voza...

- struno-razvojne i koordinacijske poslove, te neposredni o-o rad ostvaruju uglavnom struni

suradnici: pedagog, psiholog, defektolog i knjiniar. Nastavu i druge oblike neposrednog o-o rada

izvode uitelji, a dijelom svog radnog vremena struni suradnici i ravnatelj. Administrativno

upravne poslove ostvaruje tajnik kole. Financijsko raunovodstvene poslove ostvaruje raunovoa

sa suradnicima. Poslove na odravanju ostvaruje tehniko osoblje kole: kuharice, spremaice,

domar...

PRAVILNIK O RADNIM OBVEZAMA UITELJA I STRUNIH SURADNIKA U O

- uitelji u O izvode nastavu i druge oblike neposrednog o-o rada s uenicima, vode razrednitvo, te

obavljaju posao koji proizlazi iz naravi i koliine o-o rada s uenicima

- neposrednim o-o radom s uenicima smatra se redovita i izborna nastava, dodatni i dopunski

nastavni rad, rad i izvannastavnim aktivnostima, neposredni o-o rad razrednika, rad u PB, voenje

uenike zadruge

- uitelji u O mogu obavljati i posebne poslove:

satniarski poslovi - izradba rasporeda sati rada s razrednim odjelima i o-o skupinama,

rasporeda uporabe uionica i drugih radnih prostora, te rasporeda deurstava uitelja

voditeljski poslovi - ustrojavanje i pradenje rada smjena, rada podrunih odjela ili rada odjela

uenika s posebnim potrebama, poslovi organizacije zamjena uitelja

obveze uitelja i strunih suradnika utvruju se godinjim planom i programom rada O

15

- uitelji i struni suradnici mogu biti osobe koje zadovoljavaju zakonske i strune uvjete potrebne za

obavljanje odreenog o-o rada

- posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa su poznavanje hrvatskog jezika i latininog pisma (i

poznavanje stranog jezika ako se nastava na istom izvodi)

- nastavu od 1.-8. razreda izvode uitelji, od 1.-4- razreda u razrednoj nastavi, od 5.-8. razreda u

predmetnoj nastavi

- struni suradnici u O su: pedagog, psiholog, defektolog, zdravstveni radnik, socijalni radnik i

knjiniar

- vrstu strune spreme propisuje Ministarstvo prosvjete

- radni odnos zasniva se ugovorom o radu na temelju natjeaja koji se objavljuje u novinama, a rok za

primanje prijava ne moe biti kradi od 8 dana

- mogu zasnovati radni odnos na odreeno vrijeme i bez natjeaja do 60 dana. Bez radnog iskustva

imaju pripravniki sta i polau struni ispit u skladu sa zakonom

- prestanak radnog odnosa: Ugovor o radu prestaje opdim propisima o radu. U sluaju osnovane

sumnje da je djelatniku narueno psihofiziko zdravlje u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu

sposobnost, ravnatelj de uputiti kolskom odboru prijedlog za donoenje odluke o upudivanju

radnika na ovlatenu prosudbu radne sposobnosti. Ako k. odbor utvrdi da je prijedlog ravnatelja

opravdan, donosi odluku o upudivanju na ovlatenu prosudbu radne sposobnosti. Radniku koji

odbije izvriti odluku, otkazat de se ugovor o radu. Ako se ovlatenom prosudbom radne

sposobnosti utvrdi da radnik nije u mogudnosti uredno izvravati svoje obveze zbog trajno

naruenog psihofizikog stanja, ponudit de mu se odgovarajudi poslovi prema preostaloj radnoj

sposobnosti. Ako kola nema odgovarajude poslove, radniku de se otkazati ugovor o radu zbog

osobno uvjetovanih razloga.

STRUNI SURADNICI

- PEDAGOG - planira i programira rad, analizira i vrednuje djelotvornost o-o rada kole i predlae mjere za poboljanje, surauje s ustanovama, sudjeluje u povjerenstvu za upis

- PSIHOLOG - osigurava potrebne oblike rada za djecu koja trebaju posebnu strunu potporu u ouvanju psihikog zdravlja i poticanju razvoja; sudjeluje u povjerenstvu za upis

- DEFEKTOLOG - pomae uitelju u svezi s postupcima u radu s djecom s tekodama u razvoju, savjetuje i pomae roditeljima uenika s tekodama u razvoju, sudjeluje u povjerenstvu za upis

- SOCIJALNI DJELATNIK - prikuplja i analizira podatke o socijalnom statusu uenika, organizira nabavu pribora i udbenika za socijalno ugroene uenike, pomae roditeljima u ostvarivanju prava s podruja zdravstvene i socijalne skrbi, obavlja poslove vezane uz smjetaj uenika u druge obitelji i ustanove socijalne skrbi

- KNJINIAR - obavlja knjinine poslove, poslove vezane uz kulturnu i javnu djelatnost kole, surauje s knjiarama i nakladnicima

- ZDRAVSTVENI DJELATNIK - identificira uenike kojima je potrebna zdravstvena pomod, izvodi vjebe s uenicima s motorikim otedenjima, savjetuje i pomae uiteljima

STRUNI ORGANI (tijela) I DJELOKRUG RADA STRUNIH ORGANA KOLE (i vijeda roditelja)

- Uiteljsko vijede i Razredno vijede

- UITELJSKO VIJEDE ine svi uitelji (predmetna i razredna nastava), struni suradnici i ravnatelj.

radi na sjednicama koje saziva ravnatelj i rukovodi njima

poslovi: sudjeluje u utvrivanju godinjeg plana i programa, te prati njegovo ostvarivanje,

ocjenjuje strune i pedagoke rezultate kole, vodi brigu o uspjenom ostvarivanju odgojno-

16

obrazovnog rada, odluuje o pedagokim mjerama i pohvalama, raspravlja i odluuje o

strunim pitanjima

- RAZREDNO VIJEDE ine uitelji koji izvode nastavu u razrednom odjelu.

donosi: plan rada odjela, brine o ostvarivanju plana, odreuje uenike za dopunsku nastavu,

predlae uenike za pohvale, utvruje opdi uspjeh uenika

- VIJEDE RODITELJA sastavljeno je od predstavnika roditelja uenika svakog razrednog odjela (u cilju

povezivanja kole s drutvenom sredinom oko kole)

daje miljenja o prijedlogu i realizaciji godinjeg plana i programa rada kole, miljenje o

prijedlogu kolskog kurikuluma, raspravlja o izvjedima roditelja, razmatra pritube roditelja

u vezi odgojno-obrazovnog rada, predlae mjere za unapreenje o-o rada, predlae

predstavnike u kolski odbor.

RAZREDNIK - FUNKCIJA I ZADADE

- Razrednitvo je skup poslova koji u poslove razrednika u neposrednome radu s uenicima

obuhvada:

planiranje i programiranje te provedbu plana i programa rada razrednoga odjela

profesionalno informiranje i usmjeravanje uenika

briga o uenikoj prehrani, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi uenika, te o poduci plivanja

suradnju s roditeljima (roditeljske sastanke, predavanja za roditelje, pojedinane razgovore)

brigu o podmirenju uenikih obveza

voenje razrednoga vijeda

voenje razredne dokumentacije, te pisanje i uruivanje uenikih knjiica i svjedodaba

provedbu uenikih izleta i ekskurzija

- Razrednik je obavezan obavjetavati roditelje na informacijama i roditeljskim sastancima o

uenikovoj motivaciji, interesima, razvoju njegovih sposobnosti, njegovu radu, zalaganju, uspjehu,

izostancima i vladanju najmanje 4 puta u nastavnoj godini.

- ako roditelj ne dolazi na individualne razgovore i nije nazoan roditeljskim sastancima, razrednik je

duan pravodobno pismeno obavijestiti roditelja o uenikovim tekodama ili neuspjehu, a ako on to

odbija onda izvjetava ravnatelja kole

VIJEDE UENIKA

- ine ga predstavnici uenika svakog razrednog odjela

- predstavnik vijeda uenika sudjeluje u radu tijela kole kada se odluuje o pravima i obvezama

uenika, bez prava odluivanja

- nain izbora i djelokrug rada vijeda uenika utvruje se statutom kole

OBVEZNA DOKUMENTACIJA KOJU VODE OSNOVNE KOLE

- je: pedagoka dokumentacija i evidencija o uenicima

- matina knjiga, svjedodba su javne isprave

- osnovna kola duna je trajno uvati matinu knjigu i spomenicu (ljetopis) kole (dokumentacija

trajne vrijednosti u koli), a imenik i evidencije o ispitima duna je uvati 10 godina.

- MATINA KNJIGA je temeljna knjiga sa najosnovnijim podacima o ueniku, njegovim roditeljima,

uspjehu uenika i zavravanju pojedinih razreda do zavretka O, koju propisuje Ministarstvo. To je

17

najvaniji dokument svake kole. Ima trajnu vrijednost i javni je dokument. Tijekom obaveznog

kolovanja uenici se samo jednom upisuju u matinu knjigu na poetku kolovanja kada se unose

opdi podaci. Uspjeh se biljei na zavretku svake kolske godine koju je uenik s uspjehom zavrio.

Podatke unosi razrednik. Zavretkom 8. razreda potpisuje se i ravnatelj. Kad je jedna matina knjiga

popunjena, uzima se nova, koja se oznaava rimskim brojevima prema redoslijedu sveska. Ako

uenik prelazi u drugu kolu to se biljei u naznaene rubrike uz navoenje razloga.

sadri: opde podatke o koli i matinoj knjizi, matini broj uenika, ime i prezime uenika,

osobne podatke, vrstu kole, popis nastavnih predmeta, podatke o opdem uspjehu uenika,

vladanju, izostancima, ime i prezime i potpis razrednika

- SPOMENICA KOLE (LJETOPIS) je posebna knjiga u koju se upisuju svi znaajni dogaaji, zbivanja,

akcije iz ivota kolske zajednice tijekom svake kolske godine (npr. izgradnja, dogradnja, ureenje

kole, broj uenika i razrednih odjela, imena uitelja, uvoenje inovacija, rad uenikih drutava,

postignuti rezultati, nagrade i sl.). Vodi se po godinama.

- RAZREDNA KNJIGA (DNEVNIK RADA):

razredna knjiga A - knjiga odjela razredne nastave, vodi je razredni uitelj. Sadri upute,

godinji plan rada, tjedni pregled rada (Dnevnik rada: datum, broj nastavnih radnih dana,

sadraj svakog dana po satima- nastavnim jedinicama, podaci o izostancima uenika,

deurnim uenicima), prostor za biljeenje sadraja sjednica RV, kulturnih i javnih

djelatnosti, suradnje s roditeljima i za izvjetavanje na kraju obrazovnih razdoblja.

razredna knjiga K - posebna, za nastavu u kombiniranim razrednim odjellima, odjelima s

produenim i cjelodnevnim boravkom uenika, te za razredne odjele uenika kola

narodnosti. Vedeg je formata nego A s vedim prostorom za planiranje i programiranje kao i

evidentiranje odgojno-obrazovnog procesa.Uitelj koji ima kombinirani razredni odjel od 2

razreda vodi jednu knjigu, a u kombiniranom odjelu s vie od 2 razreda vodi dvije razredne

knjige K. Knjiga ima dva dijela za dnevno evidentiranje o-o procesa.

razredna knjiga B - za predmetnu nastavu

- IMENIK UENIKA:

imenik uenika A - vodi se u RN u istim i kombiniranim razrednim odjelima. Na poetku je

prostor za popis uenika, evidentiranje njihove ukljuenosti u razliite programe, posebne

oblike o-o procesa, izvannastavne i izvankolske aktivnosti te biljeke o izostancima. Dalje je

prostor za opisno pradenje i brojano ocjenjivanje po obrazovnim razdobljima. Vladanje se

ocjenjuje opisno. U posebnom prostoru biljei se je li uenik zavrio razred ili nije.

imenik uenika B - za predmetnu nastavu

- UENIKA KNJIICA - javna isprava koja se izdaje svakom ueniku pri upisu u 1. razred O. U nju se

biljei uspjeh u nastavi i drugim oblicima odgoja i obrazovanja tijekom cjelokupnog kolovanja do 8.

razreda. Za uenike od 1. do 4. razreda biljei se uspjeh u I. i II. obrazovnom razdoblju i na

posebnom prostoru uspjeh na kraju kolske godine. Uenicima od 5. do 8. razreda upisuje se uspjeh

samo na kraju I. i II. obrazovnog razdoblja, a na kraju kolske godine izdaje im se svjedodba o

ostvarenom uspjehu.

u nju se biljee i znaajniji podaci o izvanrednom napredovanju uenika, pohvalama i

nagradama kao i obavijesti roditeljima/starateljima o pohaanju kole, te radu i

napredovanju uenika.

- DOKUMENTACIJA IZVANNASTAVNIH DJELATNOSTI - voditelj INE vodi posebnu pedagoku

dokumentaciju za pojedine druine i skupine INE uenika. Upisuje se naziv programa (npr. pjevaka

18

skupina), raspored rada, pradenje rada i napredovanje uenika te postignuda. Slui i kao dnevnik

rada (to je roza biljenica).

- SVJEDODBA - o ostvarenom uspjehu izdaje se na kraju nastavne godine uenicima 5. do 8.

razreda. Svjedodba izdana na kraju 8. razreda ujedno je isprava o zavrenoj osnovnoj koli.

- Izvjede - uenicima od 5. do 8. razreda koji na kraju nastavne godine nisu ostvarili pozitivan uspjeh

u svim nastavnim predmetima i ocijenjeni su nedovoljnim iz jednog ili dva predmeta ne izdaje se

svjedodba nego posebno izvjede kojim se upuduju na popravni ispit. Nakon zavrenog popravnog

ispita uenik dobiva svjedodbu kojom prelazi u vii razred ili ponavlja razred.

- SVJEDODBA PREVODNICA - izdaje ju kola iz koje odlazi uenik tijekom kolske godine zbog

preseljenja ili dr. Nova kola vrada staroj odrezak prevodnice.

- ZAPISNIK O POLAGANJU RAZREDNOG/PREDMETNOG ISPITA - vodi se na posebnom obrascu

tijekom ispita. U njega se ulau pismeni radovi uenika, te se sve zajedno pohranjuje u arhiv kole.

- ZAPISNIK O POPRAVNOM ISPITU - na posebnom obrascu, pohranjuje se u arhiv kole.

- Pregled rada tjelesne i zdravstvene kulture - nova dokumentacija za pradenje i vrednovanje rada

koju vode svi uitelji TZK u O.

- E-MATICA - zajedniki upisnik kolskih ustanova u elektronskom obliku koji se vodi u Ministarstvu i

sadri: upisnik ustanova, evidenciju o-o rada u ustanovama za svaku koslku godinu, upisnik

uenika u ustanovama, upisnik radnika ustanova.

- Knjiga evidencije zamjena nenazonih uitelja - vodi se po kolskim godinama i sadri podatke o

nadnevku nenazonosti, imenu i prezimenu uitelja koji je nenazoan, razlogu nenazonosti,

razrednom odjelu i predmetu te satu za koji se obavlja zamjena, imenu i prezimenu te potpisu

uitelja koji obavlja zamjenu.

- Nastavna dokumentacija: knjige deurstva, godinji plan i program, pohvalnice, tiskanice, pregled

rada TZK, izvjeda o uenicima

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE RADA U NASTAVI

- struno-metodika priprema obuhvada poslove uitelja na planiranju, programiranju i pripremanju

nastave

- nastavni plan - isprava s propisanim nazivima, brojem nastavnih predmeta i drugih kolskih

aktivnosti s tjednim i godinjim brojem sati za svaki predmet i svaki razred

- program - isprava kojom se propisuje cilj, sadraj i opseg svakog nastavnog predmeta i drugih

nastavnih i kolskih aktivnosti

- okvirni - na razini cijele drave, donosi ga Ministarstvo

- izvedbeni - razrada okvirnog programa, donose ga udruge kola

- operativni - detaljna razrada okvirnog plana i programa, radi ga nastavnik. Prema godinjem

operativnom planu i programu uitelji planiraju mjeseni, tjedni i dnevni plan i program.

DODATNI RAD I DOPUNSKA NASTAVA

- DODATNA NASTAVA je individualizirani oblik rada za potencijalno darovite uenike (koji u

odreenom nastavnom predmetu ostvaruju nadprosjene rezultate ili pokazuju poseban interes za

odreeni nastavni predmet), izvedba programa kolskog portskog kluba, te kulturnih i drugih

kolskih klubova uenika (u pravilu do 8 uenika). Uenici se ukljuuju na temelju vlastite odluke.

- DOPUNSKA NASTAVA je individualizirani oblik rada s djecom koja iz bilo kojeg razloga (bolest,

druga kola, teina gradiva) tee svladavaju nastavni program, tj. ne prate redoviti nastavni

19

program s oekivanom razinom uspjeha. Organizira se na odreeno vrijeme sve dok je takav oblik

pomodi potreban uenicima i najede broji do 10 uenika.

IZVANNASTAVNE I IZVANKOLSKE AKTIVNOSTI

- IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI su aktivnosti koje se planiraju prema zanimanju uenika, zanimanju i

sklonostima uitelja, te prema potrebama kole. Uenici se za njih opredjeljuju slobodno i

dobrovoljno. Te aktivnosti vre se izvan dnevnog nastavnog programa i rasporeda sati pod

rukovodstvom nastavnika i kolske uprave (sportska, likovna, lutkarska, literarna grupa).

maksimalan broj uenika po jednoj aktivnosti, tj. odgojno-obrazovnoj skupini je 20 uenika

planiraju se kolskim kurikulumom i godinjim planom i programom rada

- IZVANKOLSKE AKTIVNOSTI su radovi i aktivnosti uenika u izvankolskom ivotu, koji zajedniki

organiziraju kola, uenike i drutvene organizacije i obitelj (poumljavanje, susreti s piscima,

sportski klubovi, kole stranih jezika).

ako se ostvaruju u sporazumu sa kolom, priznaju se ueniku kao ispunjavanje obveza u koli

UENIK; DAROVIT UENIK, UENIK S TEKODAMA U RAZVOJU

- UENIK

status redovitog uenika stjee upisom u kolu, taj status moe imati samo u jednoj koli

stjee znanja, razvija sposobnosti i vjetine, navike i odgojne vrijednosti

ima svoja prava i obaveze

prava:

o pravo na obavijetenost o svim pitanjima koja se na njega odnose

o pravo na savjet i pomod u rjeavanju problema

o pravo na uvaavanje njegovog miljenja

o pravo na pritubu koju moe predati uiteljima, ravnatelju i kolskom odboru

o pravo na sudjelovanje u radu vijeda uenika, izradi i provedbi kudnog reda

obveze:

o pohaanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje

je izabrao

o pridravanje pravila kudnog reda

o ispunjavanje uputa uitelja, strunih suradnika, ravnatelja i drugih zaposlenika kole,

a koje su u skladu s pravnim propisima i kudnim redom

o uvanje udbenika i drugih obrazovnih i nastavnih pomagala

- DAROVIT UENIK je uenik koji postie izvanprosjene rezultate u pojedinim intelektualnim,

stvaralakim ili psihomotornim aspektima. Darovitost je spoj tri osnovne osobine: natprosjene

sposobnosti, motivacije i visokog stupnja kreativnosti. Podruje darovitosti (opde intelektualne

sposobnosti, stvaralake (kreativne) sposobnosti, sposobnosti za pojedina nastavna i znanstvena

podruja, socijalne i rukovodne sposobnosti, sposobnosti za pojedina umjetnika podruja,

psihomotorne sposobnosti) utvruje struni tim kojeg oformljava kola (uitelj, psiholog, pedagog i

dr.).

kola je duna organizirati uoavanje, pradenje i poticanje darovitih uenika, te prema

njihovim sposobnostima, sklonostima i interesima organizirati dodatni rad.

uenici utvreni kao daroviti svladavaju redovni ili diferencirani nastavni program u

razrednom odjelu, u posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi i individualno. Diferencirani

20

program je obogaden sadrajima i metodama rada znaajnim za razvoj darovitosti i

napredovanje uenika.

u cilju razvoja darovitih uenika O de omoguditi: pradenje, evidenciju i dokumentaciju

darovitih uenika, rad po programima razliite teine i sloenosti za sve uenike, izborne

programe, grupni i individualni rad, rad s mentorom, raniji upis, akceleraciju ili zavravanje

osnovnog obrazovanja u kradem vremenu od propisanog, izvannastavne i izvankolske

aktivnosti, kontakte sa strunjacima iz podruja interesa, pristup izvorima specifinog znanja

Uenik koji se istie znanjem i sposobnostima ima pravo zavriti kolu u kraem vremenu od

propisanog, ali maksimalno dva razreda u jednoj kolskoj godini. Od 1.-3. razreda akcelerira

bez razrednog ispita (mora imati razinu znanja viu ili jednaku godinu dana starijem

razredu), a od 4.-8. razreda polaganjem razrednog ispita.

- UENICI S TEKODAMA su uenici sa utvrenim stupnjem i vrstom tekoda po propisima iz

socijalne skrbi, a to su:

uenici s tekodama u razvoju, s tekodama u uenju, problemima u ponaanju i

emocionalnim problemima, uenici s tekodama uvjetovanim odgojnim, socijalnim i

ekonomskim imbenicima.

kolovanje uenika s lakim tekodama u razvoju provodi se prema organizacijskim oblicima

koji osiguravaju njihovu potpunu ili djelominu integraciju. Takvi uenici svladavaju redovne

ili prilagoene nastavne programe individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom

pomodi defektologa. Prilagoeni program izrauje uitelj u suradnji s defektologom.

za uenike sa senzorikim i motorikim otedenjima (vida i sluha, tjelesna otedenja sa

cerebralnom paralizom) organizira se produeni struni postupak u posebnim odgojno-

obrazovnim grupama nakon redovne nastave. Ostvaruju ga defektolozi odgovarajude

specijalnosti. 6 10 uenika.

Produeni struni postupak je program strune pomodi uenicima s posebnim obrazovnim

potrebama koji ukljuuje pomod u svladavanju o-o sadraja, rehabilitacijske programe i

interesne skupine za poticanje kreativnosti uenika.

kolovanje uenika s vedim tekodama u razvoju provodi se u posebnim organizacijama

odgoja i obrazovanja

vrste tekoda u razvoju:

o otedenje vida (sljepoda ili slabovidnost)

o otedenje sluha (gluhoda i nagluhost)

o poremedaji govorno-glasovne komunikacije i specifine tekode u uenju: smetnje u

podruju itanja (disleksija/aleksija), pisanja (disgrafija/agrafija), raunanja

(diskalkulija/akalkulija)

tjelesni invaliditet

mentalna retardacija

poremedaji u ponaanju

autizam

21

IZOSTANCI UENIKA IZ KOLE

- uenik je duan svakodnevno i na vrijeme polaziti nastavu. Izuzetno, u opravdanim sluajevima,

uenik moe izostati s nastave uz odobrenje:

1 sat - 3 dana - predmetni ili razredni uitelj

do 7 dana - ravnatelj

vie od 7 dana - uiteljsko vijede

- kada uenik neopravdano izostane vie od 5 dana neopravdano iz kole razrednik obavjetava

roditelja/staratelja, te ih poziva da uenika upute u kolu. U sluaju i daljeg ne dolaska na nastavu

kola je duna nedolazak prijaviti nadlenom uredu za prosvjetu i zatraiti poduzimanje

odgovarajudih mjera protiv roditelja/staratelja.

- uenik koji iz opravdanih razloga nije mogao redovito pohaati nastavu, te nije ocijenjen iz

najmanje jednog predmeta ima pravo polagati razredni ili predmetni ispit.

- Ukor razrednog vijeda za 10 neopravdanih sati, ukor uiteljskog vijeda za 20 neopravdanih sati

KOLIKO SE U USTAVU RH SPOMINJE OSNOVNO KOLSTVO?

- Osnovno je kolstvo obvezno i besplatno.

OPTEREDENOST UENIKA

- Uenici razredne nastave mogu biti opteredeni redovitom, izbornom, dodatnom i dopunskom

nastavom i satom razrednika s najvie 20 sati tjedno: 4 sata dnevno.

- Uenici predmetne nastave s najvie 30 sati tjedno: 6 sati dnevno.

OPTEREDENOST UITELJA

- Ukupne tjedne obveze uitelja u nastavi i ostalim oblicima rada utvruju se godinjim planom i

programom rada u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planom i programom i kolskim

kurikulumom.

- tjedna norma neposrednog o-o rada uitelja RN iznosi tjedno 20 sati (izvoenje redovite, izborne,

fakultativne, dodatne i dopunske nastave u razrednom odjelu iz predmeta utvrenih NPIP, te sat

razrednika), te jo 20 sati do pune norme: rad u izvannastavnim aktivnostima, pripremanje za

nastavu, struno usavravanje, izrada rasporeda sati, rad s roditeljima i nastavnicima razrednog

vijeda, rad na razrednoj evidenciji i administraciji, ostali poslovi.

- uitelji razredne nastave u produenom boravku ostvaruju neposredni o-o rad s uenicima u sklopu

25 nastavnih sati tjedno

- ako su uitelji u RN nastavi proveli:

25 do 30 godina radnog staa norma se umanjuje za 2 sata

30 do 35 godina za 4 sata

35 do 40 godina za 6 sati

PRAVA UENIKA

- pravo na obavijetenost o svim pitanjima koja se na njega odnose

- pravo na savjet i pomod u rjeavanju problema, a sukladno njegovom najboljem interesu

- pravo na uvaavanje njegovog miljenja

- pravo na pomod drugih uenika kolske ustanove

- pravo na pritubu koju moe predati uiteljima, ravnatelju i kolskom odboru

22

- pravo na sudjelovanje u radu vijeda uenika, te u izradbi i provedbi kudnog reda

- pravo na predlaganje poboljanja o-o procesa i o-o rada

kola je duna omoguditi svim uenicima poduku plivanja koja se provodi tijekom 2 i 3. razreda.

OBVEZE UENIKA

- pohaanje obveznog dijela programa i drugih oblika o-o rada koje je odabrao

- pridravanje pravila kudnog reda

- ispunjavanje uputa uitelja, strunih suradnika, ravnatelja i drugih zaposlenika kole, a koje su u

skladu s pravnim propisima i kudnim redom

- uvanje udbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava

PRAVILNIK O PRADENJU I OCJENJIVANJU UENIKA

- propisuje nain pradenja redovnog uenika O, provjeravanje, ispitivanje i ocjenjivanje njegova

znanja, vjetina i navika

- ocjenjivanje je postupak koji na pravilan i propisan nain prati, vrednuje i ocjenjuje cjelokupni o-o

napredak uenika u odreenom o-o razdoblju, te iskazuje visinu uspjeha ili neuspjeha koji je u tom

postigao izraenom u ocjeni

uenici se ocjenjuju iz svakog nastavnog predmeta (brojano, ocjenu zakljuuje uitelj

nastavnog predmeta) i iz vladanja (opisno = uzorno, dobro i loe, zakljuuje razrednik)

zakljuna ocjena za svaki nastavni predmet utvruje se javno u razrednom odjelu na kraju

polugodita i nastavne godine

u sluaju izbivanja ili sprijeenosti uitelja nastavnog predmeta, tj. razrednika, ocjenu

utvruje razredno vijede na prijedlog uitelja ili strunog suradnika kojeg odredi ravnatelj

uenik ili roditelj koji nije zadovoljan zakljunom ocjenom ima pravo u roku od dva dana od

dana priopdenja ocjene podnijeti zahtjev uiteljskom vijedu radi preispitivanja ocjene

- pradenje uenika je sustavno biljeenje zapaanja o razvoju uenikova interesa, motivacije,

sposobnosti, postignuda, odnosa prema radu, te odgojnim vrijednostima. Biljei se u imeniku i

uitelju pomae pri konanom ocjenjivanju.

- provjeravanje je sustavno pradenje, ispitivanje i vrednovanje uenikovih postignuda i uspjeha. U

pravilu se provodi na svakom satu.

- uenika se provjerava i ocjenjuje u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini: razgovorima i usmenim

ispitivanjem, izradom pisanih, grafikih, praktinih i drugih zadataka, vieminutnim kontrolnim

provjerama znanja.

- uspjeh u svakom predmetu ocjenjuje se po elementima najmanje 2 puta u jednom polugoditu,

ocjenjivanje ne smije biti vremenski rasporeeno samo na kraju ocjenjivakog razdoblja

- vladanje uenika ocjenjuje se na temelju njegova odnosa prema sebi i drugima, prema radu,

uiteljima i kolskoj imovini

- u prvom polugoditu prvog razreda O uitelj prati uenikova postignuda, ali ga ne ocjenjuje

brojano

- usmeno provjeravanje i ocjenjivanje:

provodi se u pravilu na svakom nastavnom satu, bez najave

u jednom danu uenik se moe usmeno provjeriti i ocijeniti iz najvie 2 predmeta

- pismeno provjeravanje i ocjenjivanje:

23

uenici se provjeravaju i ocjenjuju samo iz predmeta za koje su nastavnim planom i

programom Ministarstva propisani pismeni oblici provjeravanja

obavezno: hrvatski jezik, strani jezik, matematika i informatika

ako nisu propisani pismeni oblici provjeravanja ueniko znanje moe se pismeno provjeriti

1 u polugoditu ako je fond sati 35, 2 puta ako je 70 i vie, a 3 puta ako je 95 i vie

provode se poslije obraenih i uvjebanih nastavnih cjelina

nastavnik je duan obavijestiti uenike najmanje 2 dana prije provjere

ako 50 % uenika na pismenom dobije negativnu ocjenu, pismeni se mora ponoviti

u jednom tjednu pismeno se moe provjeravati i ocjenjivati u jednom razrednom odjelu

najvie 3 puta; u jednom danu pismena provjera samo iz 1 predmeta

ocjenjeni pismeni rad mora se dati ueniku na uvid i uvati do kraja kolske godine

na poetku nastavne godine pisanom provjerom mogu se utvrivati prethodno steena

znanja - tzv. uvodni ili inicijalni test

- vieminutne provjere: uspjeh se ne upisuje u rubriku za ocjenjivanje nego u rubriku biljeaka u

imenik

- upisivanje ocjena - nakon usmenog ocjena se upisuje odmah na satu, a nakon pismenog najkasnije

8 dana nakon provjere

PEDAGOKE MJERE KOJE SE IZRIU UENICIMA U O

- Uenici koji postiu iznimne rezultate mogu biti usmeno (izrie razrednik) i pismeno pohvaljeni

(daje razredno vijede) i nagraivani (dodjeljuje uiteljsko vijede). Uvjeti, nain i postupak

pohvaljivanja i nagraivanja uenika ureuju se statutom kole.

- Zbog povrede dunosti i neispunjavanja obveza i nasilnikog ponaanja postoje pedagoke mjere:

opomena - daje razrednik zbog: ometanja drugih uenika u uenju i pradenju nastave,

nediscipline na nastavi, ometanja uitelja u vrijeme odravanja nastave, neredovitog

noenja kolskog pribora, neopravdanog izostajanja s nastave

ukor - daje razredno vijede zbog: 15-20 kolskih sati neopravdano, izazivanja sukoba,

otedivanja kolske imovine i imovine drugih uenika, uitelja i graana, nemarnog odnosa

prema uenju i radu

strogi ukor - daje uiteljsko vijede zbog: 25 do 40 kolskih sati neopravdano, trajnijeg

izbjegavanja izvravanja kolskih obveza, ugroavanja sigurnosti uenika, uitelja i graana,

namjernog unitavanja i falsificiranja pedagoke dokumentacije, otuivanja i teeg

otedivanja imovine kole, drugih uenika, uitelja i graana

odgojno-obrazovni tretman produenog strunog postupka - uiteljsko vijede

preseljenje u drugu kolu - ravnatelj zbog: vie od 40 sati neopravdano, izazivanje tue i

fiziki napad na drugog uenika, zaposlenika kole ili graana, uivanje alkohola ili drugog

narkotikog sredstva ili njegovog unoenja u kolu, namjernog nanoenja vede tete koli,

uenicima, uiteljima i drugim zaposlenicima ili graanima...

- Kod preseljenja u drugu kolu ravnatelj obavjetava ured dravne uprave, tj. Gradski ured koji je

duan odrediti kolu u kojoj uenik nastavlja kolovanje u roku od 7 dana.

- Na pedagoku mjeru roditelj i uenik imaju pravo albe. O albi na izreenu pedagoku mjeru

opomene odluuje razredno vijede, ukora uiteljsko vijede, strogog ukora ravnatelj, a iskljuenja iz

kole Ministarstvo.

24

PRAVILNIK O POLAGANJU PREDMETNIH, RAZREDNIH (i popravnih) ISPITA U O

- predmetne i razredne ispite u O mogu polagati uenici od 1.-8. razreda koji zbog bolesti i drugih

opravdanih razloga nisu redovito pohaali nastavu ili su ostali neocijenjeni iz pojedinih ili svih

predmeta

- ispiti se polau pred komisijom (povjerenstvom) u skladu s nastavnim programom za O. Komisiju

imenuje Uiteljsko vijede. Ona se satoji od 3 lana:

o predsjednika (razrednik)

o ispitiva (uitelj odreenog predmeta ili razredni uitelj ako je ispit za uenika RN)

o stalnog lana komisije

- nain polaganja ispita pred povjerenstvom ureuje se statutom kole

- ueniku se utvruje opdi uspjeh nedovoljan ako mu je na kraju nastavne godine zakljuena ocjena

nedovoljan iz najmanje tri nastavna predmeta ili ako nije poloio popravni ispit u propisanim

rokovima. Na popravni ispit se upuduje ako ima ocjenu nedovoljan iz najvie dva predmeta (4.-8.

razred). Ueniku kojem je opdi uspjeh utvren ocjenom nedovoljan ponavlja razred.

- predmetne i razredne ispite kola organizira u dva redovna roka: krajem lipnja i krajem kolovoza, a

u izuzetnim sluajevima i izvan tih rokova.

- uenik moe istodobno polagati razredni ispit za dva razreda samo za 1., 2. i 3. razred O

- uenik se treba prijaviti najmanje 15 dana prije rokova (knjiica ili svjedodba o zavrenom razredu,

te dokumentaciju iz koje je uoljivo da iz opravdanih razloga nije bio u koli)

- pismeni dio ispita traje u pravilu 80 minuta. Usmeni dio za jedan nastavni predmet u pravilu ne

moe trajati due od 10-20 minuta. Kad se ispit sastoji od pismenog i usmenog dijela, u pravilu se

odrava dva ili vie dana.

- ako uenik nije zadovoljan ocjenom daje pismeni prigovor koli u roku od 2 dana od dana prijema

obavijesti. Ako Uiteljsko vijede ocijeni prigovor opravdanim, kola organizira ponovni ispit pred

drugim povjerenstvom u roku od 3 dana.

- u vii razred moe prijedi uenik od 1.-3. razreda O koji je na kraju nastane godine iz jednog

nastavnog predmeta ocijenjen ocjenom nedovoljan (i priznaje mu se da je zavrio razred). Ne moe

prijedi dva puta u vii razred ako ima ocjenu nedovoljan iz istog predmeta

PRAVILNIK O VJEBAONICAMA U O

- O ili druga ustanova koja se imenuje vjebaonicom mora ispunjavati sljedede:

nalaziti se u mjestu gdje je fakultet

imati specijalizirane uionice, kabinete, prostor za demonstraciju i izvoenje raznih oblika i

sadraja

imati didaktika i rehabilitacijska sredstva i pomagala, kabinet s informatikom opremom

imati razvijeni oblik izvannastavnih aktivnosti i druge oblike javne i kulturne djelatnosti

imati odgovarajude osoblje

- u vjebaonici na jednome satu nastave moe biti skupina od najvie 10 studenata, a u posebnom

razrednom odjelu od 2 do 5 studenata

- zadatci vjebaonica:

ukljuivanje studenata u o-o rad

osposobljavanje

upudivanje studenata u praktino

upoznavanje i inovacije

25

razvijanje afiniteta studenata

razvijene specifine sposobnosti za rad u izvannastavnim aktivnostima

razvijanje spec. sposobnosti da promatraju i analiziraju vlastiti i tui rad

- mentora imenuje Uiteljsko vijede, prati ga i ocjenjuje metodiar fakulteta, prosvjetni savjetnik,

struni suradnik, odnosno komisija na prijedlog Zavoda za kolstvo

- mentor je obavezan:

o planirati, pripremati i vrednovati rad studenta

o suraivati sa nastavnikom metodike

o suraivati sa ostalim mentorima u vjebaonici

o sudjelovati u analizi odraenih nastavih sati studenata

o permanentno, pedagoki i struno se usavravati

o biti nazoan na sjednicama znanstvenog nastavnog vijeda na faxu kada se raspravlja

o pitanjima iz podruja metodike i struno-pedagoke prakse studenata

- u njima se ostvaruje:

hospitiranje studenata

individualni nastavni sat studenata

javni nastavni sat studenata

norma predavanja studenata

analiza provedenog rada

upoznavanje organizacije rada i razvojne pedagoke djelatnosti

permanentno obrazovanje mentora koje se sastoji od individualnog i grupnog usavravanja,

sudjelovanja na projektima...

PRAVILNIK O UVJETIMA I NAINU OSTVARIVANJA EKSPERIMENTALNIH PROGRAMA

- njime se provjerava vrijednost novih obrazovnih sadraja, oblika i metoda rada, kao i nove nastavne

opreme

- Svaki eksperimentalni program sadri:

cilj, zadadu i sadraj

mjesto i nain izvoenja

vrijeme potrebno za realizaciju programa

prostorne, kadrovske i druge uvjete

nain strunog pradenja i vrjednovanja programa

financijska sredstva potrabna za realizaciju programa

- predlau ga Zavod za kolstvo, te institucije i pojedinci, a odobrava ih Ministarstvo prosvjete i

porta = javni natjeaj = priloiti:

dokaze da kola ima uvjete za provoenje eksperimentalnih programa

odluku kolskog odbora uz suglasnost vijeda roditelja o prihvadanju eksperim. programa

- moguda su odreena odstupanja od redovitog nastavnog plana i programa, otvoreni su strunoj i

pedagokoj javnosti, za usavravanje uitelja i strunih suradnika, uz uvjet da to ne remeti

ostvarivanje eksp. programa

- O u kojoj se provodi eksp. program osiguravaju se dodatna financijska sredstva za:

specifina nastavna sredstva i pomagala

povedane materijalne trokove

stimulacije uitelja i strunih suradnika

26

STRUNO OSPOSOBLJAVANJE, USAVRAVANJE, NAPREDOVANJE I IZDAVANJE LICENCIJA

- uitelji i struni suradnici za trajanja radnog odnosa imaju pravo i obvezu trajno se struno

osposobljavati i usavravati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo, te napredovati i stjecati

zvanja u skladu sa zakonom (mentor i savjetnik).

- moraju se permanentno usavravati - usavravanje u struci i usavravanje za struno-metodiki i

pedagoki rad:

najmanje jednom u dvije godine imaju obvezu sudjelovati na profesionalnom usavravanju

na dravnoj razini

najmanje tri puta godinje sudjelovati na profesionalnom usavravanju na upanijskoj razini

redovito sudjelovati na profesionalnim usavravanjima u koli u kojoj rade

osobno se profesionalno usavravati

- svaki uitelj i struni suradnik duan je barem jednom godinje podnijeti izvjede o svome

profesionalnom usavravanju

- programe strunog osposobljavanja i usavravanja organiziraju i provode ustanove nadlene za

struno usavravanje

- napredovanje uitelja - odluku o napredovanju donosi MZO

elementi za vrednovanje strunosti i kvalitete rada: uspjenost u radu s uenicima,

izvannastavni struni rad, struno usavravanje (ocjene: zadovoljava, uspjean, vrlo

uspjean, izvrstan)

o MENTOR (biraju se u zvanje na 5 godina)

minimalno 6 godina radnog iskustva u o-o struci

ocjene vrlo uspjean ili izvrstan

minimalno 7 bodova iz INA strunog rada

redovito struno usavravanje

o SAVJETNIK

minimalno 11 godina radnog iskustva u o-o struci (5 godina mentor)

ocjena izvrstan

minimalno 15 bodova

redovito struno usavravanje

- licencija za rad u kolskoj ustanovi je javna isprava kojom se dokazuju potrebne razine opdih i

strunih kompetencija uitelja, strunih suradnika i ravnatelja. Prvom licencijom za rad smatra se

isprava o poloenom strunom ispitu. Uitelji, nastavnici i struni suradnici imaju pravo i dunost

licenciju obnavljati svakih 5 godina. Postupak licenciranja provodi Nacionalni centar za vanjsko

vrednovanje obrazovanja.

INSPEKCIJSKE SLUBE I STRUNO PEDAGOKI NADZOR U PROSVJETI

- Nadzor nad zakonitodu rada i opdih akata kolske ustanove obavlja ured dravne uprave, odnosno

Gradski ured.

- Inspekcijski nadzor u kolskoj ustanovi obavlja prosvjetna inspekcija.

- struno-pedagoki nadzornik sustavno, organizirano i struno nadzire i prati ostvarivanje

propisanih nastavnih planova i programa, organizaciju i izvoenje nastave i drugih oblika o-o rada

27

PRAVILNIK O KUDNOM REDU

- ureuje cjelokupni rad i ivot uenika u koli:

pravila i obveze ponaanja u kolskoj ustanovi, unutarnjem i vanjskom prostoru

pravila meusobnih odnosa uenika

pravila meusobnih odnosa uenika i radnika

radno vrijeme

pravila sigurnosti i zatite od socijalno neprihvatljivih oblika ponaanja, diskriminacije,

neprijateljstva i nasilja

nain postupanja prema imovini

KOLSKI IZLETI I EKSKURZIJE

- kola moe planirati u godinjem planu i programu rada kole i kolskom kurikulumu poludnevne,

jednodnevne i viednevne o-o aktivnosti u mjestu i izvan mjesta u kojem je smjetena: izleti,

ekskurzije i druge aktivnosti koje su iskljuivo u funkciji realizacije nacionalnog kurikuluma i

nastavnog plana i programa

- za svaku aktivnost kola je duna izraditi detaljan program aktivnosti s ciljevima, nainom realizacije, vremenikom, trokovnikom, nainom financiranja i nainom vrednovanja, te zatraiti pisanu suglasnost roditelja

AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

- osniva Agencije je RH, a prava i dunosti osnivaa obavlja ministarstvo nadleno za poslove

obrazovanja

- o svom radu podnosi izvjede Ministarstvu

- djelatnost se financira iz dravnog prorauna. Agencija moe stjecati prihode i iz drugih izvora

- Agencijom upravlja Upravno vijede - predsjednik i 6 lanova. Imenuje ih i razrjeava Vlada RH na

prijedlog ministra.

- djelatnost:

obavljanje strunih i savjetodavnih poslova u odgoju i obrazovanju

sudjeluje u pradenju, unapreivanju i razvoju odgoja i obrazovanja

sudjeluje u izradi i razvoju nacionalnog kurikuluma

prua strunu pomod i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima, odgojiteljima,

uiteljima i strunim suradnicima

organizira i provodi struno usavravanje, provodi strune ispite

prati izradu i provedbu HNOS-a

sudjeluje u organizaciji i provoenju uenikih natjecanja

STAIRANJE I POLAGANJE STRUNOG ISPITA

- uitelji bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici ili kola omogudi osposobljavanje

uitelja bez radnog odnosa - tzv. volonterski rad

- pripravniki sta traje godinu dana u kojem razdoblju se pripravnik osposobljava za samostalni rad

- pripravnik je duan poloiti struni ispit u roku od godine dana od isteka pripravnikog staa, u

protivnom mu prestaje radni odnos

- stairanje pripravnika ostvaruje se na temelju okvirnog programa stairanja kojeg je kola duna

izraditi najkasnije 15 dana od dana poetka rada pripravnika

28

- pripravnici su obvezni biti nazoni nastavnim satima mentora - najmanje 30 sati tijekom stairanja,

a mentor je obvezan biti na nastavnim satima pripravnika - 10 sati

- pripravnici volonteri na nastavnim satima mentora najmanje 2 sata tjedno tijekom nastavne godine

(70 sati), te samostalno odrati 35 nastavnih sati uz prisustvo mentora

- povjerenstvo (ravnatelj, mentor i struni suradnik) mora biti nazono tijekom pripravnikog staa

najmanje dva puta po dva sata na nastavi

- ispitni rokovi:

od 15. sijenja do 1. oujka

od 15. travnja do 1. lipnja

od 1. listpoada do 15. studenoga

- struni ispit polae se pred ispitnim povjerenstvom od 5 lanova: vii savjetnik ili savjetnik

Ministarstva - Zavoda kao predsjednik ispitnog povjerenstva; ispitiva metodike; uitelj mentor na

ispitu; ravnatelj kole; uitelj hrvatskog jezika.pripravnici koji su poloili struni ispit dobivaju

Uvjerenje o poloenom strunom ispitu

- trokovi prvog polaganja se podmiruju iz Dravnog prorauna, trokove ponovnog polaganja snose

pripravnici

KOLEKTIVNI UGOVOR

- zakljuuju Vlada RH i Sindikat u ime lanova sindikata

- obvezuje Vladu RH, kolski odbor i ravnatelja ustanove u kojoj se obavlja osnovnokolska

djelatnost, a na koje se primjenjuje Zakon o pladama u javnim slubama, te kojoj se sredstva za

plade osiguravaju u dravnom proraunu.

- njime se utvruju prava i obveze potpisnika ovog ugovora

- koeficijent uveda za 0,5 % za svaku navrenu godinu radnog staa

- prekovremeni rad - uvedana plada za 50 %

- smjenski rad - uvedana plada za 10 %

- posebni uvjeti rada:

rad uitelja u kombiniranom razrednom odjelu: 10%, 15%, 20%

rad uitelja s uenicima s tekodama u razvoju po prilagoenom nastavnom programu: 7%

- prekovremeni rad moe iznositi najvie 10 sati tjedno