Skup{tina Komore · Skup{tina Komore Na Tre}oj sjednici Skup{tine Privredne komore Kantona Sarajevo, odr‘anoj 25. februara 2003. godine, razmatrani su: Informacija o dosa-da{njem

[esta sjednica Upravnog odbora Komore, koja je

odràna 24. februara 2003. godine, bila je u funkciji

pripreme za Tre}u sjednicu Skup{tine Komore.

Pored pripreme dokumenata za Skup{tinu, Upravni

odbor je razmatrao i verificirao zaklju~ke Savjeta za sao-

bra}aj i veze i zaklju~ke Savjeta za komunalnu djelatnost,

koji }e se uputiti nadle`nim dràvnim organima na razma-

tranje.

Odlukom o dopunama Odluke o organizaciji i radu

Komore oformljen je "Savjet za okolinu i odrìvi razvoj"

Skup{tina KomoreNa Tre}oj sjednici Skup{tine Privredne

komore Kantona Sarajevo, odrànoj 25. februara

2003. godine, razmatrani su: Informacija o dosa-

da{njem toku privatizacije na podru~ju Kantona

Sarajevo, Platforma za razgovor sa Vladom

Kantona Sarajevo, Informacija o popisu sredsta-

va, potraìvanja i obaveza na dan 31. 12. 2002.

godine i Godi{nji obra~un za 2002. godinu.

Ubrzati privredni razvoj

Rukovode}i se zaklju~cima ranije odrànih sjednica organa i radnih tijela Komore, na kojima je raz-

matrana "Informacija o stanju i aktuelnim problemima privrede Kantona Sarajevo", i cijene}i vrijeme

koje je bilo potrebno za konstituisanje nove vlasti u Kantonu, Komora je smatrala zna~ajnim da se sa

predstavnicima nove vlasti odrì zajedni~ka sjednica, na kojoj bi se razmotrile prioritetne mjere za

pobolj{anje stanja u privredi. U tom cilju je sa~injen Prijedlog zajedni~kog dokumenta, koji bi bio

vodilja za ubrzaniji privredni razvoj, a kao koordinator aktivnosti predloèno je da to bude PKKS.

Cilj dono{enja ovog dokumenta je definisanje konkretnih aktivnosti na implementaciji usvojenih

strate{kih ciljeva privrednog razvoja Kantona, dopuna dugoro~nih vizija razvoja privrednih oblasti koje

nisu sadràne ili nisu dovoljno razra|ene u postoje}im razvojnim dokumentima, pobolj{anje kvaliteta

upravljanja, izgradnja pogodnog poduzetni~kog ambijenta i ambijenta za ulaganja, generisanje trì{no

opravdanih razvojnih projekata i dr.

Ovaj dokument bi predstavljao na~in upravljanja budu}no{}u i zamijenio bi sada{nja ad hoc rje{enja

koja ne samo da ne rje{avaju probleme na duì rok nego ih, ~ak, multipliciraju.

Dokument sadrì:

- vrednovanje potencijala i ograni~enja,

- pravce privrednog razvoja,

- konkretne programe i projekte (Projekcija razvoja tr`ne poljoprivredne proizvodnje; Projekcija

razvoja industrije; Slobodne i poduzetni~ke zone; Tehnolo{ki parkovi i inkubacioni centri; Energetska

efikasnost; Uslovi isporuke energenata za industriju i velike potro{a~e i njihov uticaj na konkurentnu

sposobnost preduze}a; Javni radovi; Stambena izgradnja - razvojni projekat),

- mjere za podsticanje privredne aktivnosti,

- sredstva za realizaciju aktivnosti,

- promjene u sistemu obrazovanja i osposobljavanja,

- metod rada,

- organizaciju izrade dokumenta,

- formiranje stru~nih timova, stru~na verifikacija, po potrebi organizovanje me|unarodne konferencije,

obavje{tavanje javnosti, izrada projektnih zadataka i

- dinamiku rada (za svaku konkretnu aktivnost radio bi se poseban gantogram, i to po svim fazama izrade).

Sjednice organa Komore

Upravni odbor

Skup{tina usvojila platformu za zajedni~ku sjednicu Vlade Kantona Sarajevo i Komore,

pod radnim naslovom: "Pravci aktivnosti za ubrzaniji privredni razvoj Kantona Sarajevo"

IZ RADA ORGANA KOMOREIZ RADA ORGANA KOMORE

Predstavnici u organima Komore su konstato-

vali da je ovaj dokument ura|en kvalitetno i na

zavidnom nivou, isti~u}i neophodnost da budèt

Kantona dobije razvojni karakter, te da je

neophodno finansijski podràti realizaciju progra-

ma i projekata nazna~enih u dokumentu.

Akcenat je na za{titi doma}e proizvodnje, kao

i uskla|ivanju cijena energenata i drugih usluga,

jer je neshvatljivo da, umjesto stimulativnih mjera

za velike potro{a~e, imamo podr{ku doma}insta-

va i sl. Takvo stanje je, po mi{ljenju mnogih,

neodrìvo.

Privatizacija

Skup{tina je razmatrala "Informaciju o dosa-

da{njem toku privatizacije na podru~ju Kantona

Sarajevo", kao zna~ajnu i aktuelnu temu.

Na osnovu prijedloga Upravnog odbora

Komore i datih inicijativa i sugestija u~esnika u

diskusiji, usvojeni su sljede}i zaklju~ci:

Privrednici i Komora }e se neposredno uklju~iti

u rad okruglog stola o temi: "Unapre|enje metoda

i sadràja rada u oblasti kontrole preuzetih

obaveza po osnovu kupoprodajnih ugovora�".

Komora }e i dalje razvijati i unapre|ivati sarad-

nju sa kantonalnom i federalnom agencijom za

privatizaciju, kako bi privrednici na osnovu

blagovremenih informacija mogli doprinositi

pobolj{anju efekata privatizacije. Traì}e se

neposredno u~e{}e privrede u postupku

dono{enja najavljene izmjene koncepta privati-

zacije.

Inicira}e se rasprava o ulozi PIF-ova u radu i

razvoju privatizovanih preduze}a ~iji su djelimi~ni

ili potpuni vlasnici.

Zaklju~eno je da se razrije{i pitanje {to brè

primopredaje imovine i prenos ovla{tenja novim

vlasnicima privatizovanih preduze}a.

U skladu sa inicijativom predstavnika

samostalnih privrednika, od nadle`nih organa

zatraì}e se aktueliziranje pitanja privatizacije

op{tinskih poslovnih prostora.

Pokrenu}e se inicijativa da se relevantnom reg-

ulativom i doma}im investitorima omogu}e benefi-

cije koje, u skladu sa zakonom, imaju strani ulaga~i.

M. K. i F. S.

Skup{tina Komore podràla je prijedlog

KAP-a za odràvanje okruglog stola o temi:

"Pobolj{anje kontrole ugovora u procesu

privatizacije"

UPRAVNI ODBOR

Povoljnije cijene gra|enja

Savjet za gra|evinarstvo, industriju gra|evinskog

materijala i projektantske usluge, na sjednici u

pro{irenom sastavu, odrànoj 20. januara 2003.

godine, razmatrao je incijativu sedam gra|evinskih

firmi (OKI, @GP, BUTMIR, VRANICA, ANS DRIVE,

BOSNA, PUT) za izmjene i dopune Odluke o umanji-

vanju naknade za dodijeljeno gradsko gra|evinsko

zemlji{te i naknade za ure|enje gradskog gra|evin-

skog zemlji{ta (�Slu`bene novine Kantona Sarajevo�,

broj 22/02), kao i problem zapo{ljavanja slobodnih

kapaciteta na trì{tu zemalja Zapadne Evrope.

Nakon rasprave su usvojeni zaklju~ci i upu}eni

Upravnom odboru Komore na razmatranje i veri-

fikaciju.

Upravni odbor Privredne komore Kantona

Sarajevo, na sjednici odrànoj 28. januara 2003.

godine, izme|u ostalog, razmatrao je i dvije inicijative

Savjeta za gra|evinarstvo, industriju gra|evinskog

materijala i projektantske usluge kojima se u

zna~ajnoj mjeri doprinosi rje{avanju najaktuelnijih

pitanja u pravcu dinamiziranja i sniàvanja tro{kova

investicione izgradnje, kao i zapo{ljavanja

raspoloìvih gra|evinskih i drugih kapaciteta privrede:

1. Inicijativa za izmjene i dopune Odluke o uman-

jivanju naknade za dodijeljeno gradsko gra|evinsko

zemlji{te i naknade za ure|enje gradskog gra|evin-

skog zemlji{ta (�Slu`bene novine Kantona Sarajevo�,

broj 22/02).

2. Incijativa za reguliranje organiziranog zapo{lja-

vanja slobodnih gra|evinskih kapaciteta na trì{tu

susjednih i zemalja Zapadne Evrope.

Nakon obavljene rasprave, Upravni odbor je

podrào inicijativu Savjeta za gra|evinarstvo i usvojio

slijede}e zaklju~ke:

1. Upravni odbor Privredne komore Kantona

Sarajevo predlaè da nadle`na ministarstva i Vlada

Kantona Sarajevo, po hitnom postupku, pristupe

usagla{avanju vaè}eg Zakona o prostornom

ure|enju ("Sl. novine Kantona Sarajevo", broj 13/99)

i Odluke o umanjivanju naknade za dodijeljeno grad-

sko gra|evinsko zemlji{te i naknade za ure|enje

gradskog gra|evinskog zemlji{ta sa Zakonom o pros-

tornom ure|enju FBiH (»Sl. novine FBiH«, broj 52/02)

i Zakonom o gra|enju FBiH (»Sl. novine FBiH«, broj

55/02), u pravcu bitnog smanjenja i uskla|ivanja

visine naknade za pojedine zone i vrste objekata, kao

i utvr|ivanje adekvatnijih rokova za pla}anje nakna-

da, te pravo na povrat uloènih sredstava za dodijel-

jeno gradsko gra|evinsko zemlji{te i naknade za

ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta. Na taj

na~in }e se stvoriti realniji uvjeti za dinamiziranje

investicione izgradnje na podru~ju Kantona,

Traè se niè cijene ure|enja gra|evin-

skog zemlji{ta u Kantonu, te zaklju~ivanje

me|udràvnih sporazuma o nastupu

gra|evinarstva u zemljama Zapadne Evrope

3

UPRAVNI ODBORUPRAVNI ODBOR

podràti napori potencijalnih investitora da {to prije

otpo~nu sa pripremama, samim gra|enjem i zapo{lja-

vanjem raspoloìvih kapaciteta, te obezbijediti znatno

niè cijene izgra|enih objekata.

Spremni smo aktivno u~estvovati u pripremi izmje-

na i dopuna pomenutih propisa i o~ekujemo da }emo

pravovremeno biti uklju~eni u postupak.

Prema ocjeni Upravnog odbora, utvr|ena visina

naknade neprimjereno je visoka, nerealna i destimuli-

raju}a za sve zone i sve oblike gra|enja, {to se

neposredno odraàva na bitno smanjen obim i

usporenu dinamiku gra|enja na podru~ju Kantona

Sarajevo, a pomenuta Odluka, u nekim dijelovima,

nije u skladu sa Zakonom o prostornom ure|enju

FBiH (�Slu`bene novine Federacije BiH�, broj 52/02).

To se prvenstveno odnosi na potrebu uskla|ivanja

naknade sa stvarnim tro{kovima ure|enja gra|evin-

skog zemlji{ta, uskla|ivanje visine naknade za

odre|ene vrste objekata, kao i povoljnije rokove

pla}anja tih naknada, te pravo na povrat uloènih

sredstava za ve}i obuhvat ure|enja od onog koji je

potreban za konkretan objekat.

[ta je sa realnosti utvr|enih naknada, s obzirom na

to da one zna~ajno nadma{uju stvarne tro{kove

ure|enja gra|evinskog zemlji{ta, a time nepovoljno

uti~u na tro{kove gra|enja i visinu prodajnih cijena

izgra|enih objekata u Sarajevu, koje su znatno iznad

cijena u razvijenijim zemljama {ireg okruènja.

O~ito da su tako visoke naknade naslije|ene iz

perioda kada su funkcionirali SIZ-ovi za stambenu

izgradnju, preko kojih su akumulirana sredstva za

finansiranje komunalne infrastrukture znatno {ireg

obuhvata, a koju su objektivno trebale finansirati

komunalne organizacije, jer su tako izgra|ene infra-

strukturne objekte preuzimali na dalje upravljanje. U

izmijenjenim trì{nim okolnostima komunalne organi-

zacije }e morati u zna~ajnijoj mjeri da se pozabave

pitanjem vlastitog razvoja i kroz preuzimanje obaveze

ulaganja u pro{irenje infrastrukture, kako to ne bi bila

isklju~iva briga investitora budu}e gradnje.

2. Upravni odbor PK Kantona Sarajevo predlaè da

nadle`na ministarstva i Vlada Kantona Sarajevo

podrè inicijativu i nastojanja Komore za {to skorije

zaklju~ivanje me|udràvnih bilateralnih sporazuma sa

republikama Hrvatskom, Slovenijom, Austrijom,

Italijom, [vicarskom, [panjolskom, Francuskom i

drugim zemljama Zapadne Evrope, o reguliranju uvje-

ta organiziranog angaòvanja bh. firmi na izvo|enju

investicionih radova i zapo{ljavanju na{ih radnika na

bazi deta{mana, odnosno radnih dozvola ili na drugi

zakonom reguliran na~in.

U situaciji kada je u Kantonu Sarajevo zaposleno

oko 86.000 lica, me|u kojima je zna~ajan broj onih

koji su i bez posla i bez pla}a, uz oko 55.500 neza-

poslenih i preko 50 odsto nezaposlenih gra|evinskih

kapaciteta vidljiva je dramati~nost stanja, koje zahtije-

va hitno angaòvanje organa i institucija, na svim

nivoima, na iznalaènju odgovaraju}ih rje{enja za ovaj

problem.

Jedna od realnih mogu}nosti je zapo{ljavanje

gra|evinskih, ali i drugih firmi iz BiH, na stranim

trì{tima, po osnovu deta{mana, odnosno radnih

dozvola. Svjetao primjer, za uspje{no funkcioniranje

ovakvog na~ina angaòvanja, jeste Sporazum o

deta{manu sa SR Njema~kom, po kome BiH ima

1.800 angaòvanih radnika me|u kojima je njih 400

sa podru~ja Kantona Sarajevo, kao i sezonsko

zapo{ljavanje odre|enog broja radnika u [paniji. O

deviznim efektima takvog oblika nastupa na stranom

trì{tu, u uvjetima izrazitog deviznog debalansa, nije

potrebno posebno govoriti.

Iskazane potrebe razvijenih zemalja, kojima

nedostaju odre|eni profili gra|evinskih radnika

(Hrvatska, Slovenija, Austrija, Italija, [vicarska,

Francuska, [panjolska i dr), upu}uju na mogu}nost

angaòvanja na{ih firmi na tim trì{tima. Preduvjet za

organizirani nastup na{ih firmi (ne samo iz oblasti

gra|evinarstva), na trì{tima tih zemalja, jeste

zaklju~ivanje odgovaraju}ih bilateralnih sporazuma

dràve BiH sa vladama tih zemalja. Dosada{nja nasto-

janja komorskog sistema da se to pitanje delegira

nadle`nim organima Federacije BiH i dràve BiH, kao

i Vije}u ministara BiH, do sada nisu dala o~ekivane

rezultate. Sada{nje, kao i nagovije{teno stanje daljeg

rasta nezaposlenosti u BiH zahtijevaju {to skorije

pokretanje konkretnih mjera i aktivnosti u pravcu

ublaàvanja tragi~nih posljedica, u ~emu konkretno

zalaganje Vlade Kantona moè predstavljati zna~ajnu

podr{ku zahtjevima privrede iskazane putem

nadle`nih organa Komore.

O. M.

Zaklju~ak pod 1. dostavljen je nadle`nim ministarstvima i Vladi Kantona, te Privrednoj/Gospodarskoj

komori FBiH, a zaklju~ak pod 2. nadle`nim organima P/GKFBiH, Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore

BiH, ministarstvima i Vladi FBiH, te nadle`nim ministarstvima i Vije}u ministara BiH.

4


Na sjednici Skup{tine Privredne komore

Kantona Sarajevo, odrànoj u decembru 2002.

godine, pored inicijativa za prevazilaènje aktuel-

nih problema u privredi Kantona, pokrenuto je i

pitanje organizovanosti taksi slu`be u Kantonu

Sarajevo, odnosno inicirano je pitanje optimalnog

broja taksi vozila u Kantonu, koji bi mogli, sa

stanovi{ta ekonomsko-tehni~ke opravdanosti

opsluìvati gra|anstvo i druge korisnike taksi uslu-

ga u Kantonu Sarajevo.

U cilju realizacije aktueliziranog pitanja i

cjelovitog sagledavanja stanja u ovoj oblasti,

odràna je sjednica Savjeta za saobra}aj i veze na

kojoj se raspravljalo o organizovanosti taksi

slu`be u Kantonu Sarajevo. Taksi usluge u

Kantonu pruà pet privrednih subjekata: jedno

udruènje pod nazivom Op{te udruènje

samostalnih taksi voza~a "Sarajevo taksi" i ~etiri

privredna dru{tva koja se bave taksi djelatno{}u

("@uti taxi", "Crveni taxi", "Samir&Emir" i "Boss

taxi").

Podaci o subjektima koji pruàju taksi usluge

U Kantonu Sarajevo registrovano je 1.508 taksi

vozila sa licencom "D", dok taksi oznake posjedu-

je 1.326 vozila. Kanton Sarajevo broji 400.689

stanovnika (podaci Federalnog zavoda za statis-

tiku od 30. VI 2003.), tako da jedno vozilo sa taksi

oznakom dolazi na 303 stanovnika, odnosno 3,3

vozila na 1.000 stanovnika, {to je tri puta vi{e od

standarda EU. Bez ikakvih ograni~enja sva vozila

se mogu kretati neprekidno 24 ~asa. Me|utim, svi

nemaju vaè}u taksi oznaku, kona~ni dokument

koji omogu}ava bavljenje ovom djelatno{}u.

Ovakav omjer broja vozila i ukupnog broja

stanovnika je rijedak u svjetskoj praksi obavljanja

taksi usluga i postoje}e taksiste dovodi u teàk

materijalni poloàj.

Pored legalnog broja taksista, na ulicama

Kantona dnevno se susre}e od 50 do 100 ilegal-

nih taksi voza~a. Broj taksi vozila limitiran je bro-

jem taksi stajali{ta i ve}ina njih je zbog ostvaren-

ja profita primorana na stalno kruènje ulicama

Kantona. Uz standardnu opremu koju moraju

imati, ve}ina ih je opremljena radio-ure|ajima za

brè, efikasnije i ekonomi~nije pruànje taksi

usluga. Razmje{teni su na oko 100 taksi stajali{ta

sa oko 1.080 stajali{nih mjesta, za koja pla}aju

odre|enu nov~anu naknadu. Stajali{ta su

razli~itog kvaliteta sa aspekta ostvarenja povoljne

ekonomske dobiti.

Starost taksi vozila iznosi oko 12 godina, sa

prosje~nom vrijedno{}u od oko 5.000 KM.

Stavovi o broju taksi vozila, starosti, kvalitetu i

tipu vozila, {kolskoj spremi voza~a, taksi {kolama,

kvalitetom organizovanosti taksi voza~a i

unapre|enju kvaliteta rada njihove asocijacije u

Kantonu su razli~iti. Naj~e{}e polemike vode se

oko broja taksi vozila u javnom saobra}aju u

Kantonu. Razmi{ljanja su dijametralna i kre}u se

od uvo|enja ograni~enog broja taksi vozila do

neograni~enog broja vozila u

javnom prevozu.

Odlukom o izmjeni i dop-

uni Odluke o taksi prevozu

utvr|eno je da je osnovni kri-

terij kod utvr|ivanja broja slo-

bodnih oznaka broj stanovni-

ka u Kantonu Sarajevo.

Ministarstvo prometa i komu-

nikacija Kantona predlaè omjer jedno vozilo na

500 stanovnika. Op{te udruènje samostalnih

taksi voza~a "Sarajevo taxi" predlaè jedno vozilo

na 1.000 stanovnika, dok privredna dru{tva sma-

traju da nema potrebe za ograni~avanjem broja

taksi vozila.

Po modelu EU broj taksi vozila je ograni~en, s

obzirom na to da je brojnost vozila u direktnom

odnosu sa propusnom mo}i saobra}ajnica, javn-

im gradskim prevozom, o~uvanjem prirodne sre-

dine od {tetnih produkata upotrebe vozila, nera-

cionalnog tro{enja nafte i njenih derivata, kao i

drugih ekonomskih razloga, neograni~en broj

vozila u javnom prevozu izaziva stihiju, anarhiju,

pad profita, neefikasnu iskori{tenost vozila, goriva

i ostalog. Tako|e, prisutan je permanentni pritisak

zainteresovanih za bavljenje ovom djelatno{}u,

uz otpor postoje}ih taksi voza~a koji smatraju da

je i postoje}i broj neracionalan i ne omogu}ava

normalno poslovanje i bavljenje taksi profesijom.

Nakon iscrpne rasprave, Savjet za saobra}aj i

veze utvrdio je prijedlog zaklju~aka koje je

5

Organizovanost taksi slu`be u Kantonu Sarajevo

Privrednisubjekat

Brojvozila

Brojtaksi oznaka

Brojvoza~a

Opremljenostradio ure|ajem

�Sarajevo taxi� 1.392 1.300 1.392 700�@uti taxi� 70 26 45 26�Samir i Emir� 15 - 11 15�Crveni taxi� 20 - 40 20�Boss taxi� 11 - 3 -U k u p n o 1.508 1.326 1.491 761


uputio Upravnom odboru Komore koji je

ponu|eni materijal razmotrio i usvojio slijede}e

zaklju~ke:1. Insistirati kod nadle`nih organa Ministarstva

prometa i komunikacija Sarajevo da se zaustave

sve aktivnosti na izdavanju licence "D", kojom su

propisani uslovi za obavljanje taksi prevoza. Razlog

ovom zahtjevu je zbog velikog broja (1.508) vozila

sa licencom, kao i shvatanja da je licenca istovre-

meno i odobrenje za rad. Licenca nije kona~ni

dokumenat koji omogu}ava po~etak rada u taksi

prevozu, jer je, pored ovog i drugih dokumenata,

neophodno posjedovanje taksi oznake da bi se

zapo~elo sa taksi djelatno{}u.

2. Savjet za saobra}aj podràva dosljedno i u

cijelosti primjenjivanje propisa koji reguli{u bavl-

jenje taksi prevozom: Zakon o prijevozu u unutarn-

jem cestovnom prometu, Pravilnik o licenci,

Odluku o taksi prijevozu i Pravilnik o razmje{taju,

kapacitetu i korisniku taksi stajali{ta. Odluku o

taksi prijevozu primjenjivati u potpunosti, sve do

eventualnog dono{enja nove Odluke koju bi prije

usvajanja trebalo ponuditi na javnu raspravu.

3. U cilju spre~avanja nelegalnih radnji u

domenu prevozni~kih usluga, izmirenja obaveza

prema dràvi (porezi, doprinosi i dr) i bezbjednog

odvijanja saobra}aja, neophodno je osposobiti

Ministarstvo prometa i komunikacija Kantona

Sarajevo odgovaraju}im brojem kvalitetnih inspek-

tora, koji bi efikasnim i energi~nim mjerama spri-

je~ili sve ilegalne radnje u pruànju prevozni~kih

usluga.

4. Upravni odbor Komore nije prihvatio inicija-

tivu Savjeta o formiranju Sekcije za taksi prevoz pri

Savjetu za saobra}aj i veze, jer u aktima Komore

nije predvi|ena mogu}nost organizovanja pojedinih

privrednih subjekata u sekcije pri savjetima

Komore, niti su u budètu Komore planirana finan-

sijska sredstva za stru~no opsluìvanje rada sekcija.

S. S.

Savjet za komunalnu djelatnost

Savjet za komunalnu djelatnost Privredne

komore Kantona Sarajevo, na sjednici u

pro{irenom sastavu odrànoj 20. februara 2003.

godine, razmatrao je aktuelnu problematiku poslo-

vanja preduze}a komunalne privrede sa osvrtom

na uticaj cijena energenata na rezultate poslovan-

ja, naplate komunalnih usluga u okviru ~ega i

bespravne gradnje, na osnovu slijede}ih teza:

l Gotovo sve komunalne organizacije u

Kantonu Sarajevo posluju sa gubicima, koji su

dostigli zabrinjavaju}e razmjere (Vodovod i kanal-

izacija 27 miliona KM, Toplane {est miliona KM,

Sarajevogas 8,5 miliona KM, Gras 4,2 miliona KM,

Elektrodistribucija 4,4 miliona KM itd) i koji se

kumuliraju iz godine u godinu, a za koje se ne

nalaze odgovaraju}a rje{enja. Sigurno je da razlog

za tako nepovoljne rezultate u poslovanju nije

odraz lo{eg vo|enja preduze}a i nesposobnosti

menad`menta nego, prevashodno, nepovoljnih

uvjeta privre|ivanja. Komunalna preduze}a ne

posluju na trì{nim principima, zbog ~ega iz

cijene svojih usluga nisu u mogu}nosti pokriti

tro{kove poslovanja niti finansirati vlastiti razvoj,

kao ni pro{irenu reprodukciju.

l Osnovna pitanja funkcioniranja komunalne

privrede, niti u Kantonu Sarajevo niti u Federaciji

BiH, nisu regulisana na adekvatan na~in zbog ~ega

je potrebno obnoviti aktivnosti na {to skorijem

dono{enju Zakona o komunalnim djelatnostima.

l Istovremeno, u cilju racionalizacije i

unapre|enja kvaliteta, treba razmotriti mogu}nost

okrupnjavanja komunalnih organizacija po uzoru

na razvijene zemlje Evrope.l Organizirano je, na nivou Kantona, potrebno

definirati mogu}nost i na~in uvo|enja sistema

mjerenja stvarne potro{nje pojednih medija

(voda, toplotna energija) u cilju pove}anja odgov-

ornosti potro{a~a u njihovom tro{enju, za{tite

okoli{a, efikasnosti kori{tenja raspoloìvih resur-

sa i racionalizacije poslovanja samih komunalnih

preduze}a.

l S obzirom na potrebu stvaranja uvjeta za nor-

malno funkcioniranje i razvoj Kantona, neophod-

no je da Vlada podrì i pomogne napore komu-

nalnih preduze}a na sanaciji dotrajale distribu-

tivne mreè (gubici vode kre}u se oko 63 odsto),

te pripremi i izgradnji novih infrastrukturnih

objekata (samo Elektrodistribucija treba da izgra-

di 300 objekata).

l Tarifni sistem naplate za gas, elektri~nu

energiju, vodu i grijanje potrebno je detaljno anal-

izirati i prilagoditi praksi razvijenih zemalja, elim-

iniraju}i postoje}i nesklad izme|u pojedinih kate-

gorija potro{a~a na {tetu privrede. Ovaj posao

6

Komunalna privreda nije socijalna

ustanova ll Moè li grad ostati bez

vode za pi}e?

mogu uraditi odgovaraju}a neovisna i neutralna

stru~na tijela, formirana na nivou Kantona, odnos-

no Federacije BiH, koja }e na bazi iskustava razvi-

jenih zemalja ponuditi principe i na~in primjene

novih tarifnih sistema.

l Sprije~iti odliv sredstava Kantona po osnovu

nabavke energenata za potrebe javnih komunal-

nih preduze}a, iz drugih kantona, odnosno

Distrikta Br~ko, jer se na taj na~in umanjuju izvori

za finansiranje drugih potreba Kantona (izgradnja

i opravka saobra}ajnica npr).

l Relativno nizak nivo standarda gra|ana, uz

sporo pokretanje proizvodnje i neadekvatno oìvl-

javanje privrednih aktivnost ne omogu}avaju

dosljedno uvo|enje trì{nih kriterija u definiranje

cijena komunalnih usluga, zbog ~ega je potrebno

na}i prelazna rje{enja kojim bi se, u odre|enom

periodu, kompenzirala razlika izme|u ekonom-

skih i vaè}ih cijena usluga samo za odre|ene kat-

egorije stanovni{tva. Trenutno se niskim cijenama

komunalnih usluga {tite sve kategorije,

uklju~uju}i i one ~ija su prosje~na primanja po

~lanu preko 300 KM.

l S obzirom na to da u javnosti vlada uvjeren-

je da su cijene komunalnih usluga u Kantonu

Sarajevo znatno iznad cijena u sli~nim gradovima

susjednih dràva, na web stranici Komore treba

obezbijediti uporedne pokazatelje susjednih i

zemalja u tranziciji (R Hrvatska, R Slovenija, R

Ma|arska).

l Pove}ati stepen efikasnosti prinudne (sudske)

naplate zaostalih potraìvanja od neurednih

potro{a~a koriste}i sve mogu}nosti poznate u

pravnoj praksi. Po potrebi, razmotriti mogu}nost

formiranja posebnih odjela za prinudnu naplatu.

Trenutno, Toplane potraùju 37,7 miliona KM,

Vodovod i kanalizacija 37 miliona KM,

Elektrodistribucija 15,7 miliona KM, Sarajevogas

15,4 miliona KM itd.l Potrebno je pa`nju posvetiti pitanju efikasne

naplate zaostalih potraìvanja od korisnika koji vr{e

prodaju nekretnina, prije izmirivanja dugovanja po

osnovu ranijeg kori{tenja komunalnih usluga (grija-

nje, voda, kanalizacija, odvoz sme}a i dr), jer dosa-

da{nja iskustva upu}uju na ~injenicu da }e prodavci

nekretnina, nakon prodaje, nagomilane dugove

ostaviti komunalnim organizacijama, odnosno nji-

hovim osniva~ima.

l Bespravna gradnja poprima sve ozbiljnije razm-

jere (procjenjuje se da takvih objekata u Gradu

Sarajevu ima najmanje 50.000), jer su grubo napad-

nute sve slobodne povr{ine, uni{tena ve}ina zelenih

povr{ina po kojima je Sarajevo bilo poznato u svije-

tu, uzurpirane povr{ine planirane za izgradnju javnih

objekata, saobra}ajnica i druge infrastrukture,

pokrenuta brojna klizi{ta, a zaprije}eno je i ozbiljnim

zaga|enjem vodozahvatnog podru~ja i mogu}im

gubljenjem tog, za stanovnike, zna~ajnog resursa,

krajnje nepovoljno se odraàva na fizionomiju

Kantona, Grada i udruènih op}ina i njihove vitalne

funkcije, kao i po okoli{ u cjelini. Grube ra~unice

upu}uju na to da bi, u slu~aju zaga|enja vodozah-

vatnog podru~ja, svaki stanovnik Kantona dnevno

izdvajao minimalno 1,5 KM za nabavku vode za pi}e,

{to bi ~etvero~lanu porodicu ko{talo mjese~no oko

180 KM, a ukupni godi{nji izdaci stanovnika

Kantona, samo za ove potrebe, iznosili bi oko 450

miliona KM. Voda po kojoj je Sarajevo bilo poznato, u

tom slu~aju, mogla bi se koristiti samo za tehni~ke

namjene. Zbog toga ovo pitanje zasluùje da se stavi

u sami vrh prioriteta nadle`nih organa i institucija

Grada i Kantona Sarajevo.

Usvojeni stavovi sa sjednice Savjeta upu}eni su

Upravnom odboru Komore na razmatranje i verifikaciju.

O. M.


Ekologija

Formiran "Savjet za okolinu i odrìvi razvoj"Odlukom o organizaciji i radu Privredne komore Kantona Sarajevo, osim organa koji su utvr|eni

Zakonom i Statutom Komore, ustanovljeni su i savjeti kao radna tijela, koji imaju savjetodavnu funkci-

ju u odnosu na organe PKKS.

Dopunom ~lana 13. Odluke o organizaciji i radu PKKS, Upravni odbor ove asocijacije privrede, na

[estoj sjednici, odrànoj 24. februara 2003. godine, oformio je "Savjet za okolinu i odrìvi razvoj".

PKKS, svjesna dana{njeg poloàja okoline, smatra da je neophodno u strate{ki razvoj privrede

Kantona ugraditi i elemente okolinske komponente, kako oni ne bi bili ko~nica ulaska na{e privrede

na svjetsko trì{te u cilju podsticanja razvoja okolinske infrastrukture, izgradnje svijesti o toj kompo-

nenti, podsticanja udruìvanja {ire zajednice na rje{avanju te problematike, educiranja i osposoblja-

vanja, kao i dono{enja i stalnog pobolj{avanja zakonske i druge regulative vezane za okolinu.

Komora smatra zna~ajnim, a ujedno i kao svoju obavezu, da doprinese ostvarenju ovih ciljeva.

Stoga Komora èli sudjelovati i svojim raspoloìvim iskustvima, saznanjima i sposobnostima pomo}i

privredi Sarajevskog kantona i svojim ~lanovima u uklju~ivanju okolinske komponente u poslovanje.

Formiranjem Savjeta za okolinu i odrìvi razvoj omogu}i}e se da on, kao radno tijelo Komore, dopri-

nese ostvarenju ovih ciljeva.

M. K.

7

AKTUELNOSTIAKTUELNOSTI

. . . u EvropiDanas u Evropi postoje dva modela organizo-

vanja komora: kontinentalni i anglosaksonski

model.

1. Kontinentalni model predstavlja autonomni,

javno-pravni oblik organizovanja komora, gdje je

~lanstvo obavezno.

Za ovaj model organizovanja komora su karak-

terisi~na dva na~ela:

� Na~elo reprezentativnosti i

� Na~elo jednakopravnosti.

Na~elo reprezentativnosti zna~i da svi privred-

ni subjekti, kroz komore kao institucije, odnosno

asocijacije privrede, istupaju kao partneri dràvi,

naro~ito u pogledu oblikovanja ekonomskog si-

stema i ekonomske politike. Time privredni sub-

jekti, na institucionalan na~in, odraàvaju mi{ljen-

je cjelokupne privrede.

Na~elo jednakopravnosti zna~i da svi privredni

subjekti jednako participiraju u interesima, ali i

obavezama. Ovakav model organizovanja komora

prisutan je u velikom broju evropskih zemalja,

me|u kojima su i one koje spadaju u najzna~ajni-

je vanjskotrgovinske partnere BiH (Austrija,

Njema~ka, Francuska, Italija, [panija, Gr~ka,

Luksemburg, Holandija, Ma|arska, Slovenija,

Hrvatska, SR Jugoslavija i dr).

2. Anglosaksonski model predstavlja privatno-

pravni model, gdje je ~lanstvo u komore dobro-

voljno.

Za ovaj model organizovanja komora karakter-

isti~no je to da njegov cilj nije partnerstvo sa

dràvom, pri oblikovanju ekonomskog sistema i

ekonomske politike, nego obavljanje odre|enih

poslovno-informacijskih usluga na komercijalnoj

osnovi. Po{to komore, organizovane na ovaj

na~in, zastupaju interese samo odre|enog broja

privrednih subjekata, a ne cjelokupne privrede,

dràvni organi ih i ne tretiraju kao legitimne zas-

tupnike interesa privrede. Pored toga, stavovi i pri-

jedlozi ovih komora ne odraàvaju uravnoteèn

interes cjelokupne privrede, a u praksi se ~esto

postavlja pitanje i osnovanosti da ne~lanovi

komore koriste rezultate rada ~lanova komore na

dobrovoljnoj osnovi.

Ovakav model organizovanja imaju zemlje sa

nagla{enim oblikom tradicionalizma u izraàvanju

uticaja privrede, sa razvijenijim oblicima lobiran-

ja, naro~ito preko politi~kih stranaka (Belgija,

Danska, Velika Britanija, Irska, Finska, [vedska,

Portugal, Estonija).

. . . u Federaciji BiHPrivredne komore u Federaciji BiH organizo-

vane su na kontinentalnom modelu, zna~i po

istom principu kako su organizovane komore u

zemljama najzna~ajnijim vanjskotrgovinskim

partnerima BiH.

Zakonom o privrednim komorama u FBiH

utvr|ene su osnove za obrazovanje privrednih

komora u FBiH. U njemu je definisano ko su

~lanovi komore, nadle`nosti komore, organi i

tijela komore, sredstva za rad komore i obavljan-

je stru~nih poslova za komoru.

Premda je vaè}i Zakon o privrednim komora-

ma u FBiH utvrdio osnovne okvire za organizo-

vanje i rad komora, u pojedinim komorama FBiH,

zavisno od materijalnih i kadrovskih mogu}nosti,

vr{eno je stalno unapre|ivanje metoda i sadràja

rada, prilago|avaju}i ga trì{nim uslovima

privre|ivanja, a na osnovama zajedni~kih

komorskih na~ela utvr|enih na Prvom svjetskom

kongresu trgovinskih komora, odrànog u

Marselju 1. oktobra 1999. godine i Povelji evrop-

skih i trgovinskih komora, usvojenoj u Nikoziji 16.

oktobra 1999. godine. Komore koje u svom radu

primjenjuju usvojena zajedni~ka komorska

na~ela predstavljaju respektabilne partnere

nadle`nim dràvnim organima kod rje{avanja niz

ekonomskih i socijalnih pitanja, ali i partnere

me|unarodnim organizacijama i institucijama iz

podru~ja privre|ivanja.

Poslovi koje obavlja Prema vaè}em Zakonu u komorama se oba-

vljaju sljede}i poslovi:

A) zastupanje interesa ~lanova komore kao

partner nadle`nim organima izvr{ne vlasti i

uprave kroz:

- Pripremu i dono{enja zakona, drugih propisa

i mjera ekonomske politike i instrumenata kojima

se ure|uje ekonomski poloàj privrednih sub-

jekata,

- Pripremu i dono{enje strategija razvoja, sek-

torskih ekonomskih politika (industrije,

poljoprivrede, prometa i drugih), za{tite doma}e

proizvodnje, uspostavljanja sistema ekolo{ki

odrìvog razvoja i unapre|enja institucija trì{ta,

utvr|ivanja tehni~kih i drugih standarda,

- Pripremu i dono{enje mjera unapre|enja

izvoza robe i usluga,

- Promociju privrede u zemlji i inozemstvu,

- Utvr|ivanje nadle`nosti zastupanja poslo-

davaca u pripremi i dono{enju regulative u oblas-

tima rada, penzionog, zdravstvenog osiguranja,

pla}a i sli~no.

B) Iz oblasti unapre|enja privrede i

poduzetni{tva:

8

Modeli organizovanja komora


- U~estvuje u oblikovanju ekonomske i sek-

torskih politika od interesa za ~lanove, preduzima

i predlaè mjere unapre|enja poduzetni{tva, anal-

izira dejstvo privrednih propisa i instrumenata, te

predlaè mjere prestrukturiranja proizvodnje i

usluga na kriterijima odrìvog razvoja,

- Pruà stru~ni konsalting ~lanovima komore u

pripremi projekata izvoza, zajedni~kih ulaganja,

nastupa i promocija robe i usluga u inozemstvu,

- Preduzima mjere na unapre|enju razvoja i

primjeni inovacija, pronalazaka, racionalizacija,

unifikacija sredstava rada i postupaka, tehni~kih i

normativnih standarda, te za{tite doma}ih proizvo-

da i ure|ivanja trì{ta,

- Organizuje sistem poslovnih informacija i

edukaciju kadrova u privredi za sticanje inova-

tivnih i drugih znanja,

- Organizuje pripremu i donosi uzanse o oblasti

privrede,

- Izdaje uvjerenja, javne i druge isprave, po

ovla{tenjima iz propisa federalnih organa i statuta,

- Pruà druge stru~ne usluge ~lanovima.

M. P.

Priznanje

CIPE organizaciju Komore ocijenio odli~nim

Predstavnici CIPA-a (Center for International

Private Enterprise), ogranka pri Ameri~koj trgovin-

skoj komori, i predsjednik Montenegro Biznis

Alijanse Slobodan Radovi} posjetili su Privrednu

komoru Kantona Sarajevo, krajem februara.

Tom prilikom su gosti iz CIPA-a, koji je

nedavno obavio dijagnozu PKKS, saop{tili i prve

preliminarne rezultate, naglasiv{i da su pozitivni.

Istakli su da su zadovoljni i prijatno iznena|eni

na~inom rada i organizacijom Komore. Prema

izvje{taju, kojeg su naknadno poslali, rezultati

provedene dijagnoze su i vi{e nego zadovoljava-

ju}i. Tom prilikom naveli su i nekoliko preporuka

koje bi mogle biti korisne, a ti~u se razvoja

~lanstva, zastupanja interesa privrednika u

dràvi, te koordinacija sa razli~itim institucijama

Predsjednik Komore Kemal Grebo, u razgov-

oru sa Radovi}em, predsjednikom MBA, dogovo-

rio je nastup privrednika iz Bosne i Hercegovine

na Forumu "Biznis - Biznisu" (B2B), koji je planiran

za kraj aprila u Herceg-Novom, gdje }e u~estvo-

vati i privrednici iz R Hrvatske, R Slovenije, R

Srbije, R Crne Gore i Kosova. Ina~e, Montenegro

Biznis Alijansa je, od svog osnivanja 2001.

godine, organizovala vi{e foruma na kojima je

u~estvovao veliki broj firmi i poduzetnika iz

regiona i potpisani brojni poslovni ugovori. Kako

su se prisutni u razgovoru sloìli, ovo je i idealna

prilika da se kroz uspostavljanje novih privrednih

kontakata obnove pokidane veze.

E. B.

Dan voza~a i automehani~ara,

15. januar

"@uti taxi" potpisao ugovor sa"ASA autom" vrijedan dva

miliona KM

Firma "@uti taxi" proslavila je, u Privrednoj

komori Kantona Sarajevo, 15. januara dan voza~a

i automehani~ara. Obiljeàvaju}i 12 godinu

uspje{nog poslovanja, na ovoj sve~anoj sjednici,

potpisali su i ugovor o tehni~ko-poslovnoj saradnji

sa preduze}em "ASA auto", u vrijednosti oko dva

miliona KM. Radi se o kupovini 100 automobila

marke golf IV, a sredinom februara o~ekuje se

dostava prvih 15 automobila. Potpisnici ugovora

su Nihad Imamovi}, generalni direktor "ASA auta",

Vahid Zajko, direktor "@utog taxia", a ispred feder-

alnog strukovnog udruènja taksi voza~a "Cargo"

ugovor je potpisao predsjednik upravnog odbora

Rejhan Fo~o. Kako su istakli, ugovor sadrì i

posebne pogodnosti, kao {to su nià cijena, garan-

cija na dvije godine, povlastice prilikom servisir-

anja automobila i isporuke rezervnih dijelova i

sli~no. A sve sa ciljem da korisnicima taksi usluga

pruè kvalitet svjetskog nivoa.

Ova sve~anost iskori{tena je i za promociju

najuspje{nijih taksista u 2001. godini. Titulu "taksi

ambasadora" ponijeli su voza~i Namik Smajlovi} i

Zuber Avdulovi}. Nov~anu nagradu od 500 KM

dobio je Zuber Avdulovi}, dok su po 300 KM dobili

Semir [ljivo i Senad Vladovi}. Zakir Arslanovi} i

Kemal Smajlovi} nagra|eni su besplatnim dese-

todnevnim odmorom u fojni~kom "Reumalu".

Predsjednik Komore Kemal Grebo je, ovom pri-

likom, ~estitao svim voza~ima i automeha-

ni~arima praznik. Dodao je i to da je "@uti taxi"

firma prepoznatljiva po kvalitetu usluga koje

pruà, sa èljom da tako nastavi i ubudu}e.

Progla{eni su za jednu od najuspje{nijih firmi

na podru~ju Op}ine Novi Grad, i {ire, a prvi su

otvorili privatno taksi stajali{te, koje se nalazi u

sarajevskom naselju Bu}a potok.

Kako je istakao vlasnik "@utog taxia" Vahid Zajko,

u ovoj godini planiraju zaposliti nove radnike.

E. B.

Nabavili stotinu novih golfova ~etvor-

ki. Progla{eni i nagra|eni najuspje{niji

taksi voza~i

9

Bespravna gradnja

Nerje{iv problem!?

Grubo su napadnute sve slobodne povr{ine,

uni{tena ve}ina zelenih po kojima je Sarajevo bilo po-

znato u svijetu, uzurpirane one planirane za izgradnju

javnih objekata, saobra}ajnica i druge infrastrukture,

pokrenuta brojna klizi{ta, a zaprije}eno je i ozbiljnim

zaga|enjem vodozahvatnog podru~ja. Sve to se krajnje

nepovoljno odraàva na fizionomiju Kantona, Grada i

udruènih op}ina i njihove vitalne funkcije, kao i po

okoli{ u cjelini.

Broj nelegalno izgra|enih objekata u Gradu i

Kantonu Sarajevo je nepoznanica (grube procjene, za

Sarajevo, upu}uju na oko 50.000), jer su i pravna i

fizi~ka lica desetlje}ima ulagala zna~ajna investiciona

sredstva u izgradnju, dogradnju ili nadgradnju nelegalnih

objekata razli~ite namjene (stanovi, garaè, pomo}ni

objekti, pristupni putevi, poslovni prostori, hoteli i dr) na

nepropisnim mjestima, a izostajale su adekvatne mjere

i aktivnosti da se to onemogu}i, pa je zavladala stihija i

bezakonje, koje traje i danas, nesmanjenim intenzite-

tom. To je problem sa kojim se nijedna dosada{nja

vlada nije ozbiljno uhvatila uko{tac zbog ~ega su nastali

brojni, po svemu sude}i, i nerje{ivi problemi.

Brojna klizi{ta koja ugroàvaju nove, ali i na desetine

ranije izgra|enih objekata, stati~ka nestabilnost, nead-

ekvatna termi~ka izoliranost, neopremljenost komunali-

jama, te krajnje nepovoljni uvjeti kori{tenja tih objekata,

kao i zaga|enost jednog broja izvori{ta, te ozbiljna pri-

jetnja mogu}oj zaga|enosti vodozahvata sa kojeg sa

Grad Sarajevo snabdijeva vodom za pi}e, a time i

mogu}im gubljenjem tog za stanovnike zna~ajnog resur-

sa, su ozbiljna upozorenja da se mora eliminisati prob-

lem bespravne gradnje, jer posljedice ve} odoma}ene

prakse da se na svakom mjestu, bez bilo kakvih

dozvola, moè graditi {ta ko ho}e, za sada{nju, ali i sve

budu}e generacije }e biti teàk teret i optere}enje.

Nedavno je registrirano 5.200 potro{a~a koji su neza-

konito izgradili ~ak 46 km vodovodne mreè, a procjen-

juje se da takve mreè ima bar jo{ 10 km. Nepoznat je

broj potro{a~a koji su se bespravno priklju~ili na posto-

je}u vodovodnu mreù. O opasnostima takvih

priklju~aka (mogu}nost ugroàvanja higijensko-tehni~ke

ispravnosti vode), a u najgorem i potencijalnih zaraza

{irih razmjera. Zakonska regulativa ne dopu{ta

isklju~ivanje takvih, kao ni onih potro{a~a koji ne izmiru-

ju obaveze po osnovu utro{ene vode (?!).

U slu~aju zaga|enja izvori{ta, sa kojih se Sarajevo

snabdijeva vodom za pi}e (Sarajevsko polje), stanovnici

bi morali pre}i na kori{tenje fla{irane vode, {to bi ih

ko{talo minimalno 1,5 KM dnevno ili oko 180 KM

mjese~no za ~etvero~lano doma}instvo. Voda po kojoj

je Sarajevo bilo poznato u svijetu, u tom slu~aju, mogla

bi se koristiti samo za tehni~ke namjene. Kakav bi to bio

udar na ìvot i zdravlje gra|ana, te na ku}ni budèt, kao

i na rentabilnost poslovanja firmi koje se bave proizvod-

njom i preradom hrane i pi}a, {kolske, zdravstvene i

druge ustanove i dr. moè se samo pretpostaviti.

Zbog toga je nu`no problem bespravne gradnje ne

samo u Kantonu Sarajevo nego i u ~itavoj dràvi BiH

staviti u sami vrh prioriteta svih organa i institucija vlasti,

kako bi se otpo~elo sa akcijom planski organiziranog i

dugoro~nog rje{avanja ovog sloènog pitanja, pri ~emu

nam vrijeme ne ide naruku.

Novi Zakon o prostornom ure|enju i Zakon o

gra|enju, u namjeri da sprije~e daljnju bespravnu grad-

nju, su znatno o{trije nego {to je do sada bila praksa

sankcionirali ovo pitanje tretiraju}i ga krivi~nim djelom,

za koje je zaprije}ena kazna zatvorom od jedne do tri

godine za odgovorno lice u pravnom licu, odnosno do

godine za fizi~ko lice ako bez gra|evinske dozvole pris-

tupi izgradnji nove gra|evine, dogradnji postoje}e

gra|evine, nadzi|ivanju nove etaè na postoje}oj

gra|evini, vr{enju drugih zahvata ve}eg obima kojima se

moè ugroziti ìvot i zdravlje ljudi, susjedni objekti, sig-

urnost saobra}aja i dr. (~l. 74. Zakona o gra|enju FBiH).

Nije poznato da li je ova mjera do sada primijenjena u

bilo kom slu~aju. O. M.


Problem bespravne gradnje koja, u

Kantonu, Federaciji BiH i BiH kao dràvi,

traje vi{e od 50 godina iz dana u dan

poprima sve ozbiljnije razmjere

GLASNIK KOMORE, KAO INFORMATIVNO GLASILO KOJE SE BAVI AKTUELNIM PRIVREDNIM DOGA\ANJIMA I AKTIVNOSTIMAKOMORE, NJENIH ^LANICA, ORGANA I TIJELA, KAO I AKTIVNOSTIMA DRUGIH SUBJEKATA I INSTITUCIJA, NUDI MOGU]NOST

RACIONALNOG I EFIKASNOG OGLA[AVANJA REKLAMNO-PROPAGANDNIH PORUKA I PRIGODNIH ÊSTITKI.OGLA[AVANJE PORUKA OBAVLJA SE U CRNO-BIJELOJ I COLOR TEHNICI PO SLIJEDE]IM CIJENAMA

(u cijenu uklju~en porez na promet usluga):

10

USLUGA VELIÎNAFORMATA

CIJENA(crno-bijelo)

CIJENA(color)

CIJENA(korice -color)

1/5 A4 50 KM 100 KM 130 KM1/4 A4 70 KM 140 KM 180 KM1/3 A4 100 KM 200 KM 260 KM1/2 A4 150 KM 300 KM 390 KM

PRIPREMA, OBLIKOVANJE IOGLA[AVANJE

REKLAMNO-PROPAGANDNIHPORUKA U

GLASNIKU KOMORE 1/1 A4 200 KM 400 KM 520 KM

VA[A PORUKA, OBJAVLJENA U NA[EM GLASNIKU, STI]I ]E NA NAJMANJE 2.000 NAJAKTUELNIJIH ADRESA U ZEMLJI I INOZEMSTVU.UKOLIKO STE ZAINTERESIRANI ZA OGLA[AVANJE NA STRANICAMA GLASNIKA KOMORE,

POZOVITE TELEFON: 00 387 33 250-105 ILI PO[ALJITE FAKS NA 00 387 33 250-139 ILI UPUTITE PORUKU NA E-MAIL: [email protected]

SUSRETI I POSJETESUSRETI I POSJETE

Privrednicima prezentirananova kreditna linija za mala i

srednja preduze}aNa tre}em sastanku Bilateralnog odbora za

ekonomsku saradnju Italije i Bosne i Hercegovine,

koji je odràn u organizaciji Ambasade Italije u

BiH, Instituta za vanjsku trgovinu Italije u BiH i

Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske

odnose BiH, privrednicima sa cijelog podru~ja

na{e dràve prezentirane su nove mogu}nosti

saradnje sa privredom Italije.

Vlada R Italije je obezbijedila kreditna sredstva

u iznosu od 18,4 miliona eura (Zakon '84) kao

pomo} za odrìvi razvoj BiH. Od ukupnog iznosa

sredstava za kreditna sredstva je namijenjeno oko

15 miliona, dok je ostali dio za tehni~ku pomo} u

implementaciji ovog kredita. Ugovor o kreditnim

sredstvima potpisa}e Vlada Italije i Ministarstvo

trezora BiH kao garant.

Realizacija kredita }e i}i preko poslovnih bana-

ka BiH uz sljede}e uslove: visina kredita za firme

25.000 do 300.000 eura uz grace period od dvije

godine i sa rokom otplate od {est godina. Kako je

najavljeno, kamatna stopa }e iznositi oko osam

odsto. Krediti }e se odobravati za nabavku

opreme i repromaterijala iz Italije u iznosu od naj-

manje 80 odsto vrijednosti kredita, a namijenjeni

su za proizvodni sektor.

Kredit }e biti operativan za tri do ~etiri mjese-

ca, kada }e se znati konkretniji uslovi kao i

poslovne banke koje }e ih realizirati. Vi{e infor-

macija o uslovima njihovog kori{tenja firme iz

Kantona Sarajevo }e dobiti kada budu definirani

svi uslovi i kredit bude operativan.

U drugom dijelu sastanka organizirani su bila-

teralni razgovori bh. i italijanskih partnera.

B. T.

Predsjednik Asocijacije gra|evinskih

poduzetnika Katalonije u posjeti Komori

Sezonsko zapo{ljavanje radnika u [paniji

Predsjednik Asocijacije gra|evinskih

poduzetnika u Kataloniji Marko Tores sa kojom

Komora ima potpisan protokol o saradnji posjetio

je Privrednu komoru Kantona Sarajevo. U razgov-

oru sa predsjednikom PKKS Kemalom Grebom i

direktoricom Centra za ekonomske poslove sa

inozemstvom Brankom Tankosi} dogovoreno je

pokretanje inicijative za sklapanje bilateralnih

sporazuma o sezonskom zapo{ljavanju radnika

izme|u [panije i Bosne i Hercegovine.

Sklapanjem takvog sporazuma omogu}ila bi se

legalna, na zakonu zasnovana, mogu}nost

zapo{ljavanja, prije svega, sezonskih radnika iz

Sarajevskog kantona u [paniju.

Marko Tores je od Komore zatra io pomo} u

pronalaènju partnera u Kantonu Sarajevo za proizvod-

nju metala i poliestera. Taj posao je prije nekoliko god-

ina pokrenuo u Gora`du, a sada je zainteresiran da ost-

vari saradnju i sa novim proizvo|a~em u KS. Izrazio je

interesovanje za razgovor sa menad`mentom E-Livnice

u Sarajevu.

Asocijacija gra|evinskih poduzetnika u Kataloniji

zainteresirana je za nastup na ovogodi{njem me|unar-

odnom sajmu "Gradnja i obnova" u Centru "Skenderija",

kao i za susret sa doma}im privrednicima.

E. B.

Saradnja

Unapre|enje odnosa Turska - BiHKrajem februara, Privrednu komoru Kantona

Sarajevo posjetio je Ayhan Karaça, novi trgovinski

savjetnik Ambasade Republike Turske.

Predsjednik Komore Kemal Grebo je primio

trgovinskog savjetnika i tokom ove posjete razgo-

varano je o trenutnoj situaciji saradnje izme|u

Bosne i Hercegovine i Turske, kao i o uzrocima

nedovoljnih privrednih kontakata izme|u bh. i

turskih preduze}a. Razmatrane su i mogu}nosti za

obnavljanje realizacije 50 razvojnih projekata pre-

duze}a iz Kantona Sarajevo u saradnji sa turskim

preduze}ima.

Trgovinski savjetnik Karaça i predsjednik

Grebo su se sloìli da je va`no da u narednom

periodu Ambasada R Turske i PKKS uloè napore

u pro{irivanju i unapre|enju privrednih kontakata

ove dvije zemlje.

S. T.

Uzvratna posjeta regionalnimprivrednim komorama Uìca,

Valjeva i Ni{aNakon uspje{nih susreta privrednika ovih

podru~ja, koji je bio organiziran u Privrednoj

komori Kantona Sarajevo, krajem protekle godine,

delegacija privrednika i predstavnika PKKS, 26. i

27. februara 2003. godine, posjetila je Regionalnu

privrednu komoru Uìce i u~estvovala u bilateral-

nim razgovorima sa privrednicima Uìca, Valjeva i

â~ka, a i susrela se sa privrednicima Regionalne

privredne komore Ni{.

U delegaciji PKKS bili su predstavnici: "Klasa",

"Akova Impexa" i "UNIS-FAGAS-a".

Osnovni cilj susreta bio je usmjeren na pro{iri-

vanje trgovinske i uspostavljanje vi{ih oblika

saradnje, kao i zaklju~ivanje bilateralnih ugovora

izme|u zainteresiranih firmi - u~esnika. O rezulta-

tima posjete }e biti sa~injena posebna informaci-

ja.

B. T.

11

SAJMOVISAJMOVI

Poziv privrednicima za u~e{}e na sajamu "Intertursa" i "Agrofood" Skenderija 19 - 23. mart 2003. godinePrivredna komora Kantona Sarajevo, u dogovoru sa Centrom Skenderija, organizova}e i ove godine

zajedni~ki {tand na kome prvenstveno mala i srednja preduze}a, uz minimalne tro{kove, mogu prezen-

tirati svoje proizvode ili usluge, odnosno uspostavljati direktne kontakte sa zainteresiranim poslovnim

partnerima.

Pozivamo Vas da aktivnim u~e{}em predstavite svoje preduze}e na {tandu Komore (uzorci proizvo-

da, prospekti, reklamno-propagandni materijal i dr), ~ime }ete doprinijeti daljoj afirmaciji i razvoju Va{e

firme, te podsta}i doma}e privrednike na aktivniji odnos prema vlastitim resursima i plasmanu

doma}ih proizvoda.

Ukoliko èlite nastupiti na zajedni~kom {tandu Komore, molimo Vas da u {to kra}em roku

"Prijavnom kartom" potvrdite va{e u~e{}e na pomenutim manifestacijama.

- - - - #- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Prijavna karta:

Ovim potvr|ujemo u~e{}e i spremnost sufinansiranja dijela tro{kova ure|enja {tanda Komore u

okviru kojeg èlimo predstaviti svoju firmu, odnosno izloìti proizvodni program, na sajmu

"Intertursa" i "Agrofood" od 19. do 23. marta 2003. godine.

Firma:____________________________________________________________________________________________

Adresa:___________________________________________________________________________________________

Telefon:____________________Faks:________________________E-mail:___________________________________

Direktor:_______________________________________Kontakt osoba:_____________________________________

Datum: ��. 2003. Potpis:_____________________________

M. P.

Prijavnu kartu, {to prije, dostavite na adresu: Privredna komora Kantona Sarajevo, La

Benevolencija 8, Sarajevo, odnosno na faks 250-139.

- - - - #- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Sajmovi u svijetuNjema~ka

BIOTECHNICA BUSINESS FORUM 2002

27 - 28. novembar Hannover - Germany

Biotechnica Business Forum predstavlja jedan

od najve}ih me|unarodnih doga|aja na polju

biotehnologije u Evropi.

Adresa: Deutsche Messe AG, Messegelände, D-

30521 Hannover,

Telefon: + 49 511/ 89 3 12 56

Faks: + 49 511/ 89 3 16 69,

www.biotechnica.de

Hrvatska - Zagreba~ki velesajam

12 - 16. 11. 2002. godine INFO - Me|unarod-

ni sajam informacijske tehnologije

INTERLIBER - EDUCA - Me|unarodni sajam knji-

ga i u~ila

INTERGRAFIKA - Me|unarodni sajam grafi~ke

industrije i industrije papira

Adresa: Avenija Dubrovnik 15, HR-10020

Zagreb, RH

Telefon:+ 385 (0)1 6503 111

Faks:+ 385 (0)1 6550 619,

www.zv.hr/, kontakt: [email protected]

Italija

16 - 19. novembar 2002. godine, Bolonja -

Italija

INTERNATIONAL AGRICULTURAL AND GARDEN-

ING MACHINERY MANUFACTURERS EXHIBITION -

Me|unarodni sajam proizvo|a~a ma{ina za

poljoprivredu i vrtlarstvowww.eima.it

FIERA MILANO

14 - 19. 11. 2002. godine, Milano

EXPO DEI SAPORI - Eno-gastronomska izlo`ba

tipi~nih lokalnih proizvoda

www.expodeisapori.it

19 - 23. 11. 2002. godine

BIAS 2002 - 30. me|unarodni sajam automati-

zacije, instrumenata i mikroelektronike

www.bias-net.com

20 - 23. 11. 2002. godine

LIFT - 5. me|unarodni sajam liftova, kompone-

nata, opreme i stru~ne literature, te usluga

www.rassegne.it

20 - 23. 11. 2002. godine

SIGURNOST 2002 - 11. izdanje me|unarodne

bienalne izlo`be

www.sicurezza.it

30. 11 - 08. 12. 2002. godine

SAJAM ZANATSTVA - 7. prodajni me|unarodni

sajam zanatstva

www.fiera-artigianato.com

03. 12. 2002. godine

MODAPRIMA/ESMA - 53. me|unarodni sajam

modnih kolekcija i dodatne opreme - Kolekcije

jesen/zima 2003 - 2004. i prolje}e/ljeto 2003.

godine za ènu, mu{karca i dijete

www.modaprima.it

Ostale informacije mogu se dobiti na web

stranici: www.fieramilano.comA. V.

12

EDUKACIJAEDUKACIJA

"Program edukacije 2003"

U Privrednoj komori Kantona Sarajevo

po~etkom ove godine odràna je prezentacija pub-

likacije "PROGRAM EDUKACIJE 2003" koju izdaje

Centar za edukaciju kadrova PKKS, gdje su

sadràne detaljne informacije o temama edukacije,

terminima realizacije, predava~ima i partnerima.

Kako je istakao predsjednik Komore Kemal

Grebo, u okviru ovog programa planirano je za

2003. godinu oko 30 raznih seminara, kurseva,

projekata i workshopova, od ~ega 17 sadrè teme

koje se prvi put realiziraju. Isti~u}i zna~aj

poha|anja seminara i edukacije privrednika,

Grebo je naglasio i ~injenicu da je ve}ina danas

uspje{nih preduze}a upravo pro{la edukaciju koju

organizuje Komora.

Ne{to detaljnije o Programu govorio je direktor

Centra za edukaciju kadrova Faruk Podrug kazav{i

da }e program obrazovanja za 2003. godinu biti

realiziran, izme|u ostalih, u saradnji sa Saveznom

privrednom komorom Austrije (WIFI institut za

edukaciju i ekonomske promocije), REFA savezom

iz Njema~ke i REFA trenerima iz BiH, Adiès insti-

tutom i drugima� Bi}e dogovoreni seminari i sa

pojedina~nim predava~ima o niz novih aktuelnih

tema za koju privrednici budu iskazali intereso-

vanje. Kako je dalje istakao, edukacijom }e biti

pokriveno oko 80 dana, a oba|iva}e se teme iz

razli~itih oblasti: odnosi o pristupanju BiH evrop-

skim integracijama, Sistem kvaliteta ISO

9001:2000, menad`ment, turizam i hotelijerstvo,

evropska standardizacija, okolina i odrìv razvoj,

spoljna trgovina i {pedicija, oganizacija i socijalna

psihologija, poljoprivreda, odnosi sa javno{}u,

u~enje na daljinu i drugi. Kao novinu, Komora }e

realizaciju pojedinih seminara ponuditi na lokalite-

tu pojedinih preduze}a, ukoliko za to iskaù

interesovanje.

Program edukacije predstavlja i integralni dio

programa rada Komore u 2003. godini i dostupan

je u elektronskoj formi na web strani:

www.pksa.com.ba Usluge/Edukacija.

Workshop

Analiza problema ...Seminar o temi: »Analiza problema preduze}a i

organizaciona struktura u svjetlu kriterijuma pro-

fitne logike« jeste sastavni dio aktivnosti Komore

na realizaciji zadataka koji se odnose na pripreme

za priklju~ivanje BiH evropskim integracijama.

Trodnevni workshop realiziran je u saradnji sa

Adizes Southeast Europe (Novi Sad). Obra|ena je

analiza problema preduze}a, ìvotni ciklus pre-

duze}a, predstavljen plan za savladavanje uo~enih

problema, izvr{ena analiza organizacione strukture

preduze}a i dati modaliteti pove}anja efikasnosti

kontrole poslovnih procesa. Menadèri, prisutni na

workshopu, su razmijenili iskustva iz svojih pre-

duze}a sa drugim menadèrima - polaznicima

workshopa. Bila su prisutna 24 polaznika iz sedam

organizacija.

F. P.

Uspje{no realizirani seminari

Porez na dodatnu vrijednostKrajem januara realiziran je seminar o temi

»Pozicija poreza na dodatnu vrijednost u savre-

menoj dràvi sa osvrtom na me|unarodno oporezi-

vanje, PDV operativna pravila, obra~un i uplata

PDV-a (knjigovodstveni tretman)«. Poha|alo ga je

57 privrednika, a realizirali su ga predava~i iz

Udruènja ra~unovo|a i revizora Federacije BiH.

Polaznici su dobili osnovne informacije o novom

obliku poreza na promet, ~ije se uvo|enje zago-

vara u BiH u narednom periodu.

F. P.

Ubrzati dono{enje Zakona o PDV-uPotpredsjednik Komore Irfan Mehi~i} sredinom

januara razgovarao je sa ekonomskim savjetnikom za

poresku politiku u OHR-u Markom Campebellom.

Inicijativa za dijalog sa predstavnicima OHR-a potekla

je od Skup{tine Privredne komore Kantona Sarajevo,

gdje su privrednici ocijenili da je krajnje vrijeme da se

ubrza postupak dono{enja Zakona o PDV-u i obezbi-

jedi njegova primjena prije 2005. godine.

Ovom prilikom Mehi~i} je naglasio da organi

Komore ve} nekoliko godina insistiraju na promjeni

poreskog sistema u Bosni i Hercegovini i uvo|enju

poreza na dodatnu vrijednost. Privrednici Kantona

Sarajevo su izrazili zadovoljstvo {to je OHR pokren-

uo postupak dono{enja Zakona o PDV-u, ali su

nezadovoljni duìnom roka za njegovo uvo|enje.

Ukoliko su prepreke za njegovu primjenu politi~ke

prirode, potrebno je da OHR koristi svoje ovlasti i da

se one brè otklone, a ukoliko su tehni~ke, privreda

nudi svoju pomo} da se oni {to efikasnije savladaju.

Dogovoreno je da }e OHR ostati u kontaktu sa

Komorom i nastaviti aktivnosti kako bi Zakon {to

brè i efikasnije zaìvio u praksi.

E. B.

Priprema proizvodnih preduze}aiz oblasti hrane i pi}a za izvozU saradnji sa firmom "Tim Know How" (Sarajevo),

krajem februara, organizovan je jednodnevni stru~ni

seminar o temi: "Priprema proizvodnih preduze}a u

oblasti hrane i pi}a za izvoz". Deset polaznika je

informisano o uslovima koje moraju ispuniti poten-

cijalni izvoznici u zemlje Evropske unije i u zemlje

~lanice Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Govorilo se i o efikasnim metodama uklanjanja bari-

jera koje ometaju izvoz doma}ih proizvoda, zatim

kako preduze}e konkretno moè ograni~eno izvoziti

na regulisana trì{ta i prije nego {to Bosna i

Hercegovina ispuni svoje obaveze i donese sve

potrebne zakonske okvire i propise. Predava~i su

bili: mr Radomir Marinkovi}, in`. Ismet Muratagi},

in`. Branko ûrea i in`. Seid Jaì}.

E. B.

13

Planirana je realizacija oko 30razli~itih seminara, kurseva, projekata,

workshopova...

EDUKACIJA EDUKACIJA

Seminar

Uvo|enje sistema upravljanjaokolinom

Realizacija dvodnevnog seminara pod

naslovom "Te~aj za interne auditore sistema

upravljanja okolinom" uspje{no je zavr{ena 25.

februara. Inicijativa za njegovo organizovanje

potekla je od preduze}a Toplane, a organizator je

Privredna komora Kantona Sarajevo, u saradnji sa

LRQA (London), njihovim predstavni{tvom iz

Zagreba.

Seminar je bio namijenjen za edukaciju

privrednika koji namjeravaju uvesti sistem upravl-

janja kvalitetom i u fazi su uvo|enja okolinske

komponentu u svoje poslovanje. Me|u glavnim

ciljevima je razmatranje standarda ISO

14001:1996 i organizacija u skladu sa zahtjevima

standarda. Govorilo se i o povijesti sistema upra-

vljanja okolinom, aspektima okoline, zakonima

upravljanja okolinom i zakonodavnim tijelima,

politikom i op}im i pojedina~nim ciljevima i pro-

gramima upravljanja. Drugi dan seminara bilo je

ne{to vi{e rije~i o primjeni i nadzoru sistema

upravljanja okolinom, prikupljanju i upotrebi

informacija, vje{tini auditiranja i aktivnostima

koje slijede.

Predava~ je bio Paul Bokdam, instruktor

Lloyd's Register-a iz Rotterdama, specijalista u

ovoj oblasti, a ovom prilikom bio je obezbije|en

prevod i prevedeni materijal za seminar. Polaznici

su bili iz firmi KJKP "Toplane", KJKP "Sarajevogas",

"Fabrika duhana Sarajevo", KJKP "Rad", KJKP

"Park", KJKP "Pokop" i iz Privredne komore Kantona

Sarajevo. Poslije provedenog ispita polaznicima je

uru~en certifikat za interne auditore sistema

okolinskog upravljanja od LRQA.

E. B.

Najava edukacija za mart i april2003. godine

& Kurs op{ti menad`ment

Kurs se sastoji od pet seminara i njegova rea-

lizacija planira se od marta do juna 2003. godine.

Realizuje se u saradnji sa Saveznom privrednom

komorom Austrije, sa predava~ima iz Austrije, uz

obezbije|en konsekutivan prevod. Namijenjen je

privrednicima koji èle upotpuniti znanja iz

oblasti upravljanja preduze}em iz najzna~ajnijih

oblasti menad`menta. U okviru kursa planirana je

posjeta Austriji u oktobru 2003. godine i u~e{}e

na dva poslovna biznis-foruma u Welsu i Be~u,

kao i posjeta jednom broju austrijskih preduze}a.

& REFA osnovni kurs

U saradnji sa REFA savezom iz Darmstadt-a (SR

Njema~ka) planirana je realizacija kursa (koji se

sastoji od pet petodnevnih seminara) od aprila do

juna 2003. godine. Kurs je namijenjen

menad`mentu i svim zainteresovanim privrednici-

ma koji se bave proizvodnim procesima, organi-

zacijom, proizvodnjom, racionalizacijama i

u{tedama u proizvodnji. Kurs }e realizirati REFA

treneri iz BiH.

& Seminar »Uloga i zna~aj me|una-

rodne {pedicije u realizaciji spoljnotr-

govinskog poslovanja« (17. april

2003.)

Jednodnevni stru~ni seminar za privrednike

koji se bave poslovima {pedicije i spoljne

trgovine. Komora organizuje svake godine

edukaciju iz ove oblasti, s obzirom na sloènu

materiju ove bran{e, gdje se privrednici upoznaju

sa najnovijim trendovima iz oblasti {pedicije,

novostima, novim propisima itd. Realizirati }e ga

Mustafa Ahatovi}, generalni direktor preduze}a

»Inter{ped« Sarajevo.

& Seminar »Finansije za neekono-

miste« (od 23. do 25. aprila 2003.)

Trodnevni stru~ni seminar za privrednike koji

èle pro{iriti svoja znanja iz oblasti ekonomije, a

nisu to po struci, kako bi mogli {to uspje{nije

voditi svoje preduze}e. Realizira}e ga certificirani

predava~i Adizes Instituta iz Los Angeles-a, filijala

Adizes Southeast Europe, Novi Sad.

& Seminar »Upravljanje sistemom

kvaliteta ISO 9001 uz primjenu

HACCP u preduze}ima prehrambene

industrije« (29. april 2003.)

Jednodnevni stru~ni seminar za privrednike iz

preduze}a prehrambene industrije. Polaznici }e

dobiti konkretne informacije o sistemu HACCP,

{ta taj sistem zna~i za kontrolu i pobolj{anje

kvaliteta proizvoda. Realizirati }e ga mr Zvonko

Brki} iz organizacije »Prosuditelj« iz Splita.

****

F. P.

14

Privrednici zainteresirani za nazna~ene

teme mogu se obratiti Centru za

edukaciju na telefone 250-115 i 250-117

za detaljnije informacije, odnosno pri-

javu u~e{}a.

PREDSTAVLJAMO . . .PREDSTAVLJAMO . . .

"Energoinvest" - "Tvornicadalekovodnih stubova", Sarajevo

- najsavremeniji sistempovr{inske za{tite metalnih

konstrukcija

Pored proizvodnje dalekovodnih i antenskih

stubova, Tvornica se bavila i proizvodnjom

opreme za industrijske ì~are za potrebe rudnika,

mesne i prehrambene industrije, te proizvodnjom

kranskih staza, mostova, krovnih i gra|evinskih

konstrukcija, branika, odbojnika i nosa~a sao-

bra}ajnih znakova, kao i tankova, bojlera i sprem-

nika za vodu i niz drugih proizvoda za potrebe

privrede i gra|anstva (kontejneri, ograde, kapije,

klupe, odlivci, otkivci i dr).

I pored ozbiljnih o{te}enja, uzrokovanih ratnim

djejstvima, Tvornica je, za relativno kratko vri-

jeme, uspjela osposobiti proizvodne kapacitete i

staviti u funkciju njih oko 70 odsto.

Ovom prilikom daje se osvrt na sistem

povr{inske za{tite metalnih konstrukcija postup-

kom toplog pocin~avanja, koji se u razvijenim

zemljama koristi ve} duè vrijeme, jer

obezbje|uje najvi{i kvalitet, najduù za{titu i

najpovoljniju cijenu, u odnosu na do sada prim-

jenjivane postupke.

Postupak se sastoji od vi{e faza rada kojima se

postiè visok kvalitet i sigurna za{tita, a to su:

odma{}ivanje, ispiranje, dekapiranje, su{enje,

pocin~avanje, hla|enje i lagerovanje.

Postupkom toplog pocin~avanja postiè se

visoka otpornost metalnih predmeta na atmos-

ferske i mehani~ke uticaje, koja je znatno bolja,

trajnija i jeftinija od klasi~ne metode povr{inske

za{tite raznim premazima (bojenjem).

Ako se ima u vidu da je garancija na za{titu

metalnih predmeta i konstrukcija, izvedene ovim

postupkom minimum 20 godina (realno 30), bez

bilo kakvog naknadnog odràvanja, a da najbolja

za{tita premaznim sredstvima ne moè trajati

duè od pet godina, nakon ~ega je neophodno

obnoviti premaz, o~ita je prednost ovog sistema

za{tite u odnosu na klasi~ne.

Iako je po~etni tro{ak povr{inske za{tite ovom

metodom ve}i, u odnosu na bojenje, s obzirom na

kvalitet, rok trajanja i odsustvo potrebe

naknadnog odràvanja, u praksi je potvr|eno da

je ovaj sistem za{tite u periodu od 20 godina jef-

tiniji najmanje za tri puta.

U razvijenim zemljama sistem za{tite metalnih

konstrukcija postupkom toplog pocin~avanja je

uslovljen tehni~kim propisima i obavezan je, jer

drugi sistemi za{tite ne udovoljavaju traène

uvjete i ne obezbje|uju potrebne garancije, a i sa

aspekta za{tite okoli{a su nepovoljniji.

To je razlog da se sve vi{e doma}ih firmi

obra}a Tvornici dalekovodnih stubova za izvedbu

povr{inske za{tite postupkom toplog pocin~avan-

ja. Pored velikogabaritnih elemenata (duìne do

14 m), ovim sistemom je mogu}e za{tititi razli~it

asortiman proizvoda {iroke potro{nje (ograde,

kapije, odlivci, otkivci, metalne konstrukcije i dr),

koji se dopremaju u Tvornicu radi povr{inske

za{tite ovim postupkom.

U èlji da zainteresiranim investitorima, firma-

ma koje se bave poslovima proizvodnje metalnih

konstrukcija i druge metalne galanterije, obezbi-

jedimo stru~ne informacije o najsavremenijem

sistemu kvalitetne, trajne i jeftine povr{inske

za{tite postupkom vru}eg pocin~avanja, u sarad-

nji sa Privrednom komorom Kantona Sarajevo,

organiziramo SUSRET PRIVREDNIKA I

PREDSTAVNIKA INVESTICIJSKIH GRUPA KAN-

TONA SARAJEVO, u srijedu,

12. marta 2003. godine u 13 sati.

Pozivamo zainteresirane u~esnike da svoje

prisustvo najave na telefon 766-851 ili telefaks

468-478 kako bismo mogli planirati potreban broj

prospektnog materijala. O. M.

15

Tvornica je osnovana 1953. godine,

kao dio poslovnog sistema

"Energoinvest", sa zadatkom da razvije

proizvodnju elemenata i konstrukcija,

svih vrsta mehani~ke obrade limova i

profila, te pruànje inènjering usluga

za potrebe visokonaponskog razvoda,

u zemlji i inozemstvu

INTIMA fashion

O zna~aju stranih ulaganja za pokretanje bh. privrede

govorimo svaki dan. Pitanje kako privu}i strane biznis-

mene ne mu~i samo Agenciju FIPA nego i sve druge koji su

vezani za opstanak i razvoj privrede. No, prava vijest je {ta

se de{ava sa na{im ulaga~ima koji investiraju u ino-

stranstvu, pokre}u proizvodnju i zapo{ljavaju lokalno

stanovni{tvo. Ima li u svijetu ijedan dobar primjer kako

funkcioni{e firma u kojoj je privrednik iz BIH uloìo sred-

stva i usprkos svemu uspio?

Investiranje u kupovinu tvornice za proizvodnju rublja

u Rade~ama u Sloveniji bio je povod za razgovor sa

Dèvdetom Ibri{imovi}em, ve}inskim vlasnikom ove novo-

formirane firme pod nazivom "INTIMA fashion", a direktor

je i "LISCE" d.o.o Sarajevo, koju je osnovao 1995. godine.

Posao u Sloveniji pokrenuo je sa jo{ dvojicom partnera.

Po~eli su sa radom 2001. godine sa svega pet zaposlenih.

Zgradu povr{ine oko 1.700 kvadratnih metara u Rade~ama

potpuno su preuredili i pokrenuli proizvodnju. Za sanaciju

samog objekta uloìli su oko 300.000 KM, nabavljena je i

nova oprema od oko 50-tak novih ma{ina, me|u kojom je

i ma{ina za formiranje ko{arica, sa zavidnim kapacitetom

od 4.000 ko{arica za osam sati. Za 2003. godinu usvojeno

je 28 modela kupa}ih kostima i predvi|ena je proizvodnja

od cca 35.000 komada. U vlastitoj kreaciji i proizvodnji za

sada imaju 12 artikala, a u teku}oj godini planiraju

pove}ati ovaj broj na 30 artikala.

U prvoj godini rada uposlili su 73 zaposlenika koji su u

potpunosti ovladali proizvodnjom, kreacijom, krojenjem i

{ivanjem rublja. Mnogi od njih su biv{i radnici slovena~ke

LISCE, koja svojom trenutnom politikom ide ka smanjenju

radne snage u mati~noj firmi. Uspje{nu saradnju ostvaruju

i sa jednim od poznatih proizvo|a~a modnog ènskog ru-

blja iz Italije ("Intima moda" iz Modene). Sa njima imaju

kooperativnu proizvodnju i zastupstvo za podru~je biv{e

Jugoslavije.

Koji su razlozi zbog kojih nije pokrenuo proizvodnju u

Bosni i Hercegovini? Ibri{imovi} je rekao da jednostavno

nema podr{ku vlasti. Prema njegovom mi{ljenju, problem

na{e dràve je u tome {to je politika ta koja kreira

ekonomiju, a ne obratno. Iznena|uje ga i ~injenica da

strani dràvljani imaju ve}e mogu}nosti i vi{e povlastica za

pokretanjem biznisa od doma}ih proizvo|a~a. Dràvni

aparat bi trebao biti u funkciji onih koji ga pla}aju.

Deklarativno su svi za pokretanje proizvodnje, no i izvjesne

povlastice u praksi ne daju nikakve efekte.

- Problem se o~ituje i u tome {to su preneseni zakoni iz

pre|a{njeg sistema, ~ija je revizija neophodna. Pitanje

poreske politike je, tako|er, nu`no rije{iti. Uvo|enje PDV-a

ne}e bitno promijeniti trenutnu ekonomsku situaciju u

dràvi ukoliko se ne pobolj{a kontrola na svim nivoima, od

proizvodnje do uvoza i izvoza - kazao nam je sagovornik.

Ovih dana Ibri{imovi} pregovara sa firmom iz Slovenije

o pokretanju proizvodnje u BiH, i bez obzira na ishod raz-

govora, ne}e odustati od realizacije ove ideje. - Nastavi}u

se boriti da pokrenem proizvodnju kod nas. Treba uraditi

ne{to za BiH. Idealno bi bilo zaposliti doma}u radnu snagu,

pruìti {ansu mladima, krenuti ka Evropi, stvoriti proizvode

koji mogu konkurisati uvoznim i po cijeni i po kvalitetu, te

iskoristiti iskustvo i dobre veze sa svjetskim trì{tem za

kompletiranje izvozne ponude, dodao je Ibri{imovi}.

- Prije rata, ve}ina izvoza BiH bazirala se na znanju i

sposobnostima, od projektovanja do realizacije najsloèni-

jih poslova obavljanih {irom svijeta, pored o{tre konkuren-

cije iz najrazvijenijih zemalja. Ako danas uspijemo iskoris-

titi makar dio tog potencijala, mi }emo prebroditi krizu.

Poduzetnik Ibri{imovi} je uspje{no napravio prvi korak,

bi}e dobro ako uskoro on bude samo jedan od mnogob-

rojnih uspje{nih bh. privrednika ~ije ime i kvalitet su pre-

poznatljivi u svijetu.

E. B.

PREDSTAVLJAMO . . .PREDSTAVLJAMO . . .

Uposlena su 73 radnika i ostvarena

kooperativna proizvodnja sa italijan-

skom firmom Intima moda. U toku su

pregovori o pokretanju proizvodnje u

BiH. Neophodna ve}a podr{ka vlasti

Poziv ~lanovima Koristite usluge Kreditnog biroa "LRC Inènjering" d.o.o. Sarajevo

Ugovor koji je potpisan izme|u Privredne komore Kantona Sarajevo i Kreditnog biroa "LRC Inènjering" d.o.o.

obezbje|uje ~lanovima Komore i drugim zainteresovanim kori{tenje baze podataka o izvr{enju obaveza od koris-

nika kredita, po{tovanju potpisanih ugovora, kao i o drugim pokazateljima poslovanja firmi i pojedinaca.

Uz pomo} "LRC-a" mogu}a je provjera boniteta partnera kod potpisivanja raznih vrsta ugovora, ugovora o

odgo|enom pla}anju, kreditiranju, iznajmljivanju stambenih i poslovnih prostora, objavljivanju tendera, prijemu

radnika i dr. kako bi obezbijedili sigurnost izvr{avanja preuzetih obaveza i eliminisali eventualnu mogu}nost nas-

tajanja problema u naplati potraìvanja i izvr{avanja drugih ugovornih obaveza.

Zahtjevom za dostavu kreditnog izvje{taja od partnera u poslu daje se zna~aj poslu, ali i garancija da }e novi

posao biti realizovan u skladu sa dobrim poslovnim obi~ajima.

Ugovor o pristupu u ~lanstvo LRC zainteresirani ~lanovi Komore mogu potpisati u prostorijama "LRC Inènjering"

d.o.o. Sarajevo, Ul. Josipa Vanca{a 15, pri ~emu poziv na kod Komore daje mogu}nost povoljnijeg dobivanja usluga.

Za vi{e informacija moète se obratiti Komori na telefon 250-104 (Faruk Sijer~i}) ili direktno "LRC-u" na tele-

fon 266-133.

^lanovi PKKS, koji budu koristili usluge "LRC-a" preko Komore, imaju popust od 20 odsto na

kori{tenje baze podataka i sve kreditne i druge izvje{taje. Za kori{tenje ove povlastice dovoljno je

da se kod prijavljivanja u ~lanstvo "LRC-a" pozovu na kod: PKKS 2002.

16

KAKO POSLOVATI SA. . .KAKO POSLOVATI SA. . .

Industrija tekstila jedna od najstarijih oblasti

Bugarska - poljoprivredna tradicijaNa teritoriji povr{ine 110.912 km2 ìvi 7,93 miliona

stanovnika. Povoljan geografski poloàj i mreà me|unar-

odnih puteva, koji presijecaju zemlju, kao i morski i

rije~ni saobra}aj, osiguravaju dobru povezanost i komu-

nikaciju izme|u ove regije i Zapadne Evrope, Rusije,

Azije, Egejskog i Crnog mora.

Vode}e oblasti Hemijska industrija zauzima dobru poziciju na

glavnim izvoznim trì{tima Bugarske i snabdijeva doma}e

i strano trì{te poluproizvodima i gotovim proizvodima.

Glavni proizvodi su organske i anorganske hemikalije,

gnojiva, plastika, PVC, poliamid i poliester vlakna, boje,

lakovi, sinteti~ke supstance, farmaceutski proizvodi, par-

femi i kozmetika, ulja i masti itd. Proizvodi hemijske

industrije imaju zna~ajno u~e{}e u bugarskom izvozu.

Proizvodnja hrane, pi}a i duhanskih proizvoda pred-

stavlja prioritetnu oblast privrede. Povoljna klima i

dugogodi{nja tradicija u proizvodnji kvalitetnih vina, sira,

duhana, jestivih ulja i drugih prehrambenih proizvoda

stimuliraju razvoj ove oblasti. Glavni sektori ove industri-

je su prerada mesa i mlijeka, konzerviranje hrane,

proizvodnja {e}era i konditorskih proizvoda, proizvodnja

jestivih ulja, vina, piva, prerada ribe, proizvodnja duhan-

skih proizvoda i mlinskih proizvoda.

Poljoprivredna proizvodnja ima odli~ne prirodne

uslove za razvoj. Obradive povr{ine ~ine oko 44 odsto

ukupne teritorije zemlje, a povoljna klima, tlo i dugogo-

di{nja tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji rezultiraju

relativno dobrom uzgoju usjeva kao {to su paradajz,

biber, duhan, gro`|e, p{enica, kukuruz, grah, krompir,

suncokret, breskve, kajsije, jabuke, dinje, orasi itd.

Tradicija postoji i u uzgoju ovaca, svinja i ostale stoke,

kao i uzgoju peradi i p~ela. U proteklom periodu

Bugarska je imala vode}e mjesto u izvozu gro`|a, orijen-

talnog duhana, paradajza, kajsija i drugih poljoprivrednih

proizvoda.

Crna i obojena metalurgija su osnova ma{inske

industrije, gra|evinarstva i ostalih sektora bugarske

privrede.

Industrija gra|evinskog materijala, celuloze i papi-

ra, koè, krzna i obu}e, stakla i porcelana, drvna indus-

trija imaju dobro razvijenu proizvodnu osnovu.

Proizvodnja ma{ina i ure|aja zauzima va`no

mjesto u privredi i obuhvata oko 500 preduze}a koja se

bave proizvodnjom alata i ma{ina, automatiziranih

ma{ina, vilju{kara, dijelova za automobilsku industriju,

skladi{nih i poljoprivrednih ma{ina i rezervnih dijelova

itd.

Elektrotehnika i elektronika, kao strate{ki sektori,

imaju prioritet u dugoro~nim razvojnim programima.

Industrija tekstila obuhvata oko 3.000 preduze}a za

proizvodnju tekstila, prediva i odje}e, a glavni proizvodi

su tkanine od konca, svile, vune i pamuka, ru~no ra|ene

i pletene tkanine, }ilimi, odje}a itd.

Turizam je, tako|e, jedan od klju~nih sektora zbog

specifi~ne prirode i klimatskih uslova zemlje.

Spoljna trgovinaBugarska je zaklju~ila bilateralne sporazume o zajed-

ni~koj za{titi investicija sa zemljama kao {to su

Njema~ka, Francuska, Italija, Kina, USA i Finska, kao i

sporazume o ekonomskoj i trgovinskoj saradnji sa

Italijom, Njema~kom i Velikom Britanijom. Sporazume o

izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potpisala je sa

preko 40 zemalja, a sporazume o slobodnoj trgovini sa

Turskom, Makedonijom, Izraelom, Litvom, Estonijom i

Hrvatskom.

Bugarska je ~lan WTO od 1. decembra 1996. godine.

U martu 1993. Bugarska je potpisala sa Evropskom

zajednicom i zemljama ~lanicama Sporazum o

pridruènju, koji je stupio na snagu 1. februara 1995.;

Privremeni sporazum o trgovini i pitanjima u vezi

trgovine, koji pokriva to podru~je, stupio je na snagu 31.

decembra 1993. godine. Sporazum izme|u Bugarske i

EFTA stupio je na snagu 1993. U julu 1998. godine

Bugarska je postala ~lanica CEFTA i prema tom sporazu-

mu zapo~ela je proces liberalizacije trgovine industri-

jskim i poljoprivrednim proizvodima sa zemljama ~lani-

cama.

Za izvezenu robu ne pla}aju se carine i porezi. U

Bugarskoj stopa poreza na dobit iznosi 15 odsto, a stopa

poreza na dodanu vrijednost 20 odsto.

Prema posljednjim statisti~kim podacima za I - VI

2002., GDP u Bugarskoj iznosi 6.636 miliona ameri~kih

dolara, a GDP per capita 834 USA dolara.

Od I do XI 2002. godine izvoz iz Bugarske iznosio je

5.021,9 miliona USD, a uvoz u Bugarsku 6.373,5 miliona

USD. Najve}i izvoz ostvaren je u Italiju, Njema~ku, Tursku

i Gr~ku. Zemlje iz kojih je ostvaren najve}i uvoz u

Bugarsku su Ruska Federacija, Njema~ka, Italija i Gr~ka.

Od 1992. godine do septembra 2002. godine ukupan

priliv direktnih stranih investicija u Bugarsku iznosio je

4.851,1 mil USD, najvi{e iz Njema~ke, Gr~ke i Italije. Od

januara do septembra 2002. godine najve}i priliv direkt-

nih stranih investicija ostvaren je iz ê{ke, Austrije i

Gr~ke.

Carinski zakon i tarifni sistemU novoj carinskoj tarifi za 2002. godinu carinske

stope za zna~ajan broj industrijske robe su smanjene;

prosje~na stopa za industrijske proizvode je 10 odsto,

dok je za veliki broj grupa industrijskih proizvoda ova

stopa nula, {to uklju~uje, uglavnom, energetske izvore,

sirovine, lijekove i sl.

U skladu sa sporazumima potpisanim izme|u

Bugarske i EU i EFTA na veliki dio uvoza iz zemalja ~lani-

ca u 2002. pla}ale su se smanjene uvozne carine ili se

nisu pla}ale uop}e. Npr. prosje~na carinska stopa za

industrijske proizvode je ispod jedan odsto. U skladu sa

sporazumima o slobodnoj trgovini zna~ajno su smanjene

carine za uvoz industrijskih proizvoda. U slu~aju zemalja

~lanica CEFTA, prosje~na carinska stopa je prakti~no

nula, u slu~aju uvoza iz Turske ispod jedan odsto, a iz

Makedonije 2,4 odsto. Bugarska primjenjuje preferenci-

jalni reìm (GSP), preporu~en od UNCTAD-a, po kojem su

postavljene niè tarife za uvoz robe iz zemalja u razvoju.

^lanstvo Bugarske u WTO garantira stabilnost carinskog

sistema.

Slobodne trgovinske zoneU Bugarskoj postoji {est bescarinskih zona sa potreb-

nom infrastrukturom, a smje{tene su na strate{kim mjes-

tima, {to omogu}ava lagan pristup me|unarodnim

trì{tima u Evropi, na Srednjem istoku i sjevernoj Africi.

(Izvor: www.bcci.org, www.bfia.org, www.nsi.bg)

S. T.

17

IN MEMORIAMIN MEMORIAM

GLASNIK je zvani~no glasilo

Privredne komore

Kantona Sarajevo

List izlazi dvomjese~no.

Besplatan primjerak

Godina III

Broj 17

januar/februar 2003.

GLASNIK ure|uje Redakcijski

kolegij u sastavu:

Munevera Pahor, predsjednik;

mr Irfan Mehi~i},

glavni i odgovorni urednik;

Omer Mu{i},

tehni~ki urednik;

mr Branka Tankosi}, ~lan;

Faruk Podrug, ~lan;

Mubera Kadri}, ~lan;

Latifa Huseinovi},

poslovni sekretar

DTP:

�Privredna {tampa�

Adresa:

Privredna komora Kantona

Sarajevo

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

La Benevolencije 8

Telefoni:

(00 387 33) 250-100, 250-101,

250-196

Faks:

(00 387 33) 250-137, 250-140

âsopis �GLASNIK PRIVREDNE

KOMORE KANTONA SARAJEVO�

upisan je u Registar medija u

Ministarstvu obrazovanja, nauke i

informisanja Kantona Sarajevo,

rje{enjem ovog ministarstva pod

brojem: NKM 25/00,

od 24. 03. 2000. godine.

Na osnovu mi{ljenja Federalnog min-

istarstva obrazovanja, nauke, kulture

i sporta broj: 04-15-2875/01, od

07. 06. 2001. godine, �GLASNIK

PRIVREDNE KOMORE KANTONA

SARAJEVO� je proizvod iz ~lana

19. ta~ka 10. Zakona o porezu na

promet proizvoda i usluga na ~iji

se promet ne pla}a porez na

promet proizvoda.

Za izdava~a:

�Privredna {tampa� d.d. Sarajevo

[tampa:

BEMUST d.o.o. Sarajevo

^lanarina Privrednoj komori

Kantona Sarajevo upla}uje se na

ra~une komercijalnih banaka

- Raiffeisen Bank d.d. BiH, br. ra~una:

1610000004560078,

- Union banka d.d. Sarajevo, br. ra~una:

1020500000006788

- Vakufska banka d.d. Sarajevo, br. ra~una:

1602000000501028

18

Hazbija -

Azbija PA[EFENDI]

(1939 - 2003)

Zauvijek je oti{ao na{ vrijed-

ni, dugogodi{nji, penzionirani

radnik Hazbija. Tiho i mirno,

kakav je i bio. Na ìvotni put

krenuo je iz Prijepolja, da bi,

nakon kra}eg rada u NO

Gora`de, pre{ao u Sarajevo, gdje je ìvio od

1963. godine do samog kraja. U toku 40-godi{nje

karijere, kao inènjer statistike, obavljao je

razli~ite poslove, a najvi{e se bavio statisti~kom

analizom. Radio je u GP "Plevlja", NO Gora`de, NO

Srez Sarajevo, Skup{tini Sarajeva, Republi~kom

zavodu za statistiku, SO Stari Grad, a od 1984.

godine do penzioniranja 2000. u Stru~noj slu`bi

Komore, gdje je uspje{no obavljao poslove sta-

tistike i analiti~ke obrade podataka, kao i druge

stru~ne poslove. Karijeru je zavr{io kao rukovodi-

lac Organizacione jedinice op{tih poslova u

Stru~noj slu`bi Komore. Sa kolegama i prijatelji-

ma, znao je uspostaviti atmosferu iskrenosti i

povjerenja, a na svaki na~in je izbjegavao kon-

flikte bilo koje vrste. Bio je omiljen kod svojih

saradnika, priznat kod rukovodilaca i rado vi|en

u svakom dru{tvu. Dobar otac, uzoran suprug,

uvaèn kom{ija, bio je primjer drugima.

Ratna stradanja su ostavila ozbiljne posljedice

na njegovo zdravlje, a doprinijele su da nas i

svoje najbliè napusti relativno mlad i u snazi.

Mi njegove radne kolege i prijatelji

zadrà}emo uspomenu na dane druènja i sarad-

nje.

Jovo [OLAJA

(1932 - 2003)

Te{ka isku{enja sa kojima

se hrabro i uspje{no borio na{

skromni Jovo, od svog najrani-

jeg djetinjstva kada je, kao

ratno siro~e, krenuo u osvajan-

je znanja, iskalila su ga u

predanog inènjera {umarstva koji je obavljao

razli~ite i odgovorne stru~ne poslove.

Duga je lista firmi u kojima je slu`bovao,

po~ev od Vojno-planinskog dobra u Han-Pijesku,

PDI "Jadar" u Zvorniku, [IP "Romanija" Sokolac,

"[ipad" Sarajevo.

Od 1977. godine, kao sekretar Stru~ne slu`be

za {umarstvo i industriju prerade drveta, a od

1979. kao sekretar Udruènja {umarstva i industri-

je drveta u Komori, dao je doprinos unapre|ivanju

razvoja {umarstva i industrije prerade drveta na

podru~ju regije, odnosno Kantona Sarajevo.

Bio je skroman i vrijedan stru~njak, a ìvotni

put kojim je hodio ostavio je posljedice na njego-

vo zdravlje. Poslovni prijatelji i radne kolege rado

su kontaktirali sa Jovom, koji je bio èljan znan-

ja tako da je u poznim godinama upisao post-

diplomski studij, kojeg, na àlost, nije okon~ao.

Bio je briàn otac svojoj k}erki, uzoran suprug,

koji je te{kom mukom preìvio golgotu ratnih

doga|anja u BiH.

Brige i problemi, sa kojima se suo~avao,

ostavili su te{ke posljedice na zdravlje i njegov

organizam nije izdrào. ûva}emo uspomenu na

njegov smireni, ali i sjetni lik.

Iznajmljujemo klimatizirane sale u zgradi Komore za odràvanje razli~itih vrsta skupova (prezentaci-

je, promocije, predavanja, seminare, kurseve, susrete, okrugle stolove, sjednice i sl) sa namje{tajem,

potrebnom prezentacijskom opremom i opremom za simultano prevo|enje (LCD projektor, lap-top, PC

ra~unar, interaktivna tabla, flipchart tabla, grafoskop, video kamera, video rekorder, fotoaparat, razglas,

pristup Internetu i dr), kao i ugostiteljskim uslugama (osvjeàvaju}a pi}a, posluènje, koktel, objedi itd).

Komora raspolaè sa tri sale, biznis-klubom i restoranom sa 40 sjedi{ta:

1. velika sala (broj mjesta 80 do 100, kompletna oprema, razglas, klimatizacija)

2. mala sala (broj mjesta 15 do 25, kompletna oprema, razglas, klimatizacija)

3. salon (broj mjesta 10, kompletna oprema, razglas)

4. biznis-klub (broj mjesta 30 do 40, kompletna oprema, razglas, klimatizacija)

5. restoran (broj mjesta 50, bife-bar, kuhinja, razglas)

Adresa: Sarajevo, Ul. La Benevolencija 8, telefon: 00 387 33 250-100; 250-108; faks 00

387 33 250-139

Rezervaciju sala, odnosno opreme potrebno je najaviti blagovremeno (najmanje sedam dana prije

odràvanja manifestacije). Za sve dodatne informacije i zahtjev obratiti se na navedene telefone, odnos-

no e-mail: [email protected] ili dostaviti popunjen obrazac u prilogu.

Obrazac za rezervaciju sala:

KOMORA, POD IZUZETNO POVOLJNIM UVJETIMA, ORGANIZUJE PREZENTACIJE I PROMOCIJE PROIZVODA,

ODNOSNO USLUGA DOMA]IH I INOZEMNIH FIRMI. ZA KORI[TENJE OVE USLUGE DOVOLJNO JE DA SE OBRATITE

NA TELEFON +387 33 250-121, ODNOSNO FAKS +387 33 250-139 ILI NA E-MAIL: [email protected]

OBAVJE[TAVAMO SVE ZAINTERESIRANE DA JE PRIVREDNA KOMORA

KANTONA SARAJEVO OBJAVILA NOVU PUBLIKACIJU �POSLOVNI VODI^

KANTONA SARAJEVO 2002.�

PUBLIKACIJA SADR@I AKTUELNE INFORMACIJE O NAZIVU FIRMI, ADRESI,

AKTUELNOJ PRIVREDNOJ DJELATNOSTI, PROIZVODIMA I USLUGAMA ZA

PREKO 1.100 PRIVREDNIH DRU[TAVA, RAZVRSTANIH PREMA STANDARD-

NOJ KLASIFIKACIJI DJELATNOSTI I ABECEDNOM REDU.

VODI^ JE URA\EN NA BOSANSKOM, ENGLESKOM I NJEMA^KOM JEZIKU.

�POSLOVNI VODI^ KANTONA SARAJEVO 2002� MO@E SE NARUÎTI NA

TELEFON: 00 387/33 250-108; FAKS 250-139 ILI E-MAIL:

[email protected], ODNOSNO U PRIVREDNOJ KOMORI KANTONA SARA-

JEVO, LA BENEVOLENCIJA 8.

CIJENA U SLOBODNOJ PRODAJI IZNOSI 10 KM.

CIJENA ZA INOZEMSTVO IZNOSI 10 EURA.

IZNAJMLJIVANJE RASPOLO@IVIH PROSTORIJA I OPREME U POSLOVNOM OBJEKTU KOMORE, ZA POTREBE DOMA]IH I INOZEMNIH SUBJEKATA

Ime korisnika........................................................... Telefon/faks.......................................................

E-mail........................................................................Mobitel...............................................................

Adresa.................................................................................................................................................

POTREBNE USLUGE (traèno ozna~iti u odgovaraju}em kvadrati}u)

a) Iznajmljivanje prostora

1. velika sala

2. mala sala

b) Iznajmljivanje opreme:

LCD projektor

grafoskop

PC ra~unar, lap-top

pristup Internetu

razglas

c) Usluge

PC prezentacija

bife-bar

restoran

3. salon

4. biznis-klub

interaktivna tabla

flipchart tabla

video kamera

video rekorder

fotoaparat

stru~ni asistent

prevodilac

pomo}ni radnik

Vrijeme: od........do..........sati

Ime i prezime odgovornog lica naru~ioca:Restoran i usluge potrebni za datum..........

Documents

Skup{tina Komore · Skup{tina Komore Na Tre}oj sjednici Skup{tine Privredne komore Kantona Sarajevo, odr‘anoj 25. februara 2003. godine, razmatrani su: Informacija o dosa-da{njem