Slobodna Bosna - 938 - 30.10.2014

AFERA ERONET: MI PRIKRIVAMO SVE

www.slobodna-bosna.ba

OTVOR’ PRITVOR,CURICE MALENA!

Sukob Suda i Tuìteljstva BiHGORAN SALIHOVI] KONTRA MEDD@IDE KRESO

ISPRAVNA-oglasi sedmica-938:ISPRAVNA-oglasi.qxd 28.10.2014 15:14 Page 1

SUDE IM ZATO [TO SVOJEBRANETU@ITELJ KOJI JE ZARATIO S POLICIJOM I SA SUDIJAMA Mnogobrojni novinari koji su u petak, 24.oktobra, izravno pratili ro~i{te oodre|ivanju pritvora uhap{enima u akcijiGIBRALTAR, svjedo~ili su zapanjuju}ojnespremnosti dràvne tuìteljice DRAGICEGLU[AC, nakon {to se ispostavilo da je uSud BiH do{la bez ijednog kvalitetnogdokaza; u posljednje je dvije godine,rje{enjima Suda BiH, dvadesetakoptu`nica Tuìteljstva BiH protiv sitnijihkriminalaca ustupljeno na procesuiranjeop}inskim sudovima, dok javnost jo{ uvijek~eka da se, poslije serije spektakularnihhap{enja, na optuèni~koj klupi kona~nona|e makar jedna „krupnija zvjerka“

RAT ZA KABLOVSKOTR@I[TE NEIZVJESNO SPAJANJETELEMACHA I M&H COMPANYVlasnik najve}eg kablovskog provajdera uSarajevu Enes Hajdarevi} dogovorio jeprodaju poslovnog carstva Telemachu, uvlasni{tvu srbijanskog tajkuna Dragana[olaka, za 23 miliona eura, no realizacijuposla zaustavili su njegovi poslovni ortacikoji tvrde da ih je Hajdarevi} pokrao i daprodaje „ukradenu robu“

AFERA „ERONET“, DRUGI DIOKAPITALNI PROJEKTI ZA NASTAVAK PLJA^KEIstog dana kada su po nalogu TuìteljstvaBiH uhap{eni direktori HT-a Mostar STIPE PRLI] i ZORAN BAKULA, ~lanoviNadzornog odbora te kompanije, u kojemprevagu imaju kadrovi SDP-a, odràli sutelefonsku sjednicu; prema ranijem nalogufederalne Vlade, a zbog navodnog gubitkapovjerenja, donesena je odluka o smjeniBakule, dok o eventualnoj suspenzijinjegovog {efa Prli}a, unato~ optu`bama za milijunski kriminal, nije bilo ni govora

AMERI^KI (G)LOBISTI KOLIKO KO[TA OTCJEPLJENJEPrema ameri~kom zakonu o registracijistranih agenata (Foreign AgentsRegistration Act), agenti (obi~no lobisti,advokati ili konsultanti) koji rade za inostranevlade ili politi~are moraju se registrovati ujavnu bazu podataka pri Ameri~komministarstvu pravde. Prema javno dostupnimdokumentima, Republika Srpska je u perioduod 2006., do kraja 2010. godine za pla}anjeameri~kih lobista potro{ila oko 10 milionadolara, a sli~an tempo potro{nje paraporeskih obveznika za pla}anje prodava~amagle nastavljen je do danas

RAT ZA SKUP[TINSKUVE]INU U RS-uPOSTIZBORNA KRI@ALJKAKlju~ni postizborni cilj MILORADA DODI-KA, da formira Vladu RS-a, komplikuje~injenica da mora napraviti koaliciju snekoliko stranaka ~iji lideri ne kriju velikeapetite; na{a novinarka otkriva {ta od pred-sjednika SNSD-a traè njegovi koalicionipartneri i na koji na~in Savez za promjenemoè formirati skup{tinsku ve}inu u RS-u

POVRATAK IMPERIJEPORUKE IZ DOMA LORDOVANekada{nji visoki predstavnik Paddy Ashdowninicirao je diskusiju o Bosni i Hercegovini uDomu lordova. On je u svom govoru, koji jebio pun fraza, opisao stanje u zemlji kaoalarmantno pozivaju}i me|u narodnu zajednicui svoju vladu da reaguju. Nakon debate uDomu lordova uslijedilo je i pismo britanskogministra vanjskih poslova gra|anima BiH ukojem ih poziva na promjene. Sve ovopokazuje da se BiH ponovo nalazi u fokusuintere sovanja britanske politike, mada jo{uvijek nije mogu}e ni naslutiti {ta taj interesmoè donijeti na{im gra|anima

KAZNA ILI REHABILITACIJAZA ÊTNIKE U SRBIJISPREM

,TE SE, SPREM

,TE…

MEHO OMEROVI], predsjednik Odboraza ljudska i manjinska prava u Skup{tiniSrbije i potpredsjednik SDPS-a RasimaLjaji}a, za “Slobodnu Bosnu” govori orehabilitaciji êtni~kogpokreta u Srbiji,kaznama kojima }ebiti izloèni svi psirata koji iz Srbijeodlaze na stranarati{ta i otkriva skojom su namjerom~etnici krenuli daprodefiluju NovimPazarom

30.10.2014. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

18

22

24

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

36

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 29.10.2014 23:39 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 30.10.2014.4

IRINA LOV(R)I]

Prva zakonomza{ti}enazvi`da~ica IrinaLovri} dobilapresudu zamobing idiskriminacijuNakon vi{egodi{nje pravne bitke sa{efovima u Fondu za povratak, prvazakonom za{ti}ena zvi`da~ica u BiHIrina Lovri} kona~no je dobila i sudskusatisfakciju. Prvostupanjskompresudom Suda BiH, njezin {ef Mla|enBoòvi}, ali i Fond za povratak, du`nisu joj isplatiti 30.000 KM nov~anenaknade zbog mobinga i diskriminacije. „Na Sudu BiH, u mu~nom postupkukoji je trajao nevjerovatnih petgodina, izmijenjeno je nekolikosudija, u vi{e navrata je kr{en zakon,oduzimana su mi osnovna ljudskaprava. Sigurna sam da jepostupaju}a sutkinja trpila ogromanpritisak, ali je i dokazala da su jojprofesija, zakon i ljudskost pre~i odsvega. êkamo drugostepenupresudu i nadamo se da }e ipakpobijediti pravda i zakon”, kazalanam je Irina Lovri}, koja se na udarusvojih {efova na{la nakon {to je smoglahrabrosti i prijavila nezakonituraspodjelu novca namijenjenogpovratnicima.

(S.M.)

Marketin{ka afera „Gibraltar“ prepl a vi -la je posljednih dana medije u BiH i regiji,pa se tako ovom prvorazrednom korup -cijskom aferom koja potresa BiH bavio izagreba~ki Jutarnji list. Kolege iz Jutarnjeglista akcent su stavili na jednog od akteraove afere, RRusmira Nefi}a, koji im jevjerovatno posebno zanimljiv zboganga`mana u televizijskom projektu DDraga -na [olaka N1, koji svoju ispostavu ima i uZagrebu.

Pozivaju}i se na pisanje SlobodneBosne, Jutarnji list je korektno prenioinformaciju da je i Rusmir Nefi} upleten uaferu „Gibraltar“, navode}i podatakobjavljen u Slobodnoj Bosni da je sfantomske firme na privatni ra~un, me|uostalim, novac preba~en i na Nefi}a, i to uiznosu od 45.050 eura. Jutarnji list jetako|er objavio da je Nefi}u na imeprovizije za kupovinu sportskog programaoffshore tvrtka s Gibraltara uplatila iznos od61.494 eura.

Dan kasnije, Nefi} se oglasio uJutarnjem listu, tvrdnjom da nije na listiosumnji~enih u aferi „Gibraltar“, da UFA

medija nije u njegovom vlasni{tvu,priznav{i tek da je u proteklom vremenuradio kao producent na razli~itimtelevizijskim projektima.

Na upit o vlasni~koj strukturi N1, gdjeje partner poznatom srbijanskom biznis -menu Draganu [olaku, Nefi} je kratkoodgovorio: „„To vam ne smijem komen -tirati!“

Dakle, Nefi} tvrdi da ni{ta od onog {toje Slobodna Bosna objavila o njemu nijeta~no, odnosno da smo sve izmislili i napravdi Boga optuìli nevinog ~ovjeka.

Ne}e biti! Ni{ta o Rusmiru Nefi}unismo napisali osim onog {to je i o njemunapisao Interpol Slovenije. U dopisu, ~ijukopiju objavljujemo, od 22. 4. 2012.godine, Interpol Slovenije navodi imena petfirmi i deset osoba koje su u razdoblju oddvije godine, od 2008. do 2010. stransakcijskog ra~una UniCredit banke uLjubljani, podigle blizu ~etiri miliona KM(preciznije 1.947.192 eura). Na ovomspisku pod rednim brojem 4 nalazi se imeRusmira Nefi}a.

(E. Hodì})

KORUPCIJSKA AFERA „GIBRALTAR“

MINI MARKET

RusmirNefićdemantiraoumiješanostu aferu„Gibraltar“,dokumentiInterpolaSlovenijetvrdesuprotno CRNO NA BIJELO

Ime Rusmira Nefi}a nalazi se na listi Interpola Slovenije

Irina Lovri}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 29.10.2014 23:24 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


VIDAKOVI] BLAGOSILJAVASILJA

[ef kabinetaNeboj{eRadmanovi}aMarko Vidakovi}„raspore|en“ u Centralnu banku BiHCentralna banka BiH postala je, posvemu sude}i, „depo za zbrinjavanje“{efova kabineta ~lana Predsjedni{tvaBiH Neboj{e Radmanovi}a. Nakonprofesora povijesti Miroslava Vuji~i}a,kojeg je Radmanovi} po~etkom godinesmjestio na poziciju {efa nabavki, uCentralnoj banci bi uskoro trebao po~etiraditi i njegov nasljednik u kabinetusrpskog ~lana Predsjedni{tva BiHMarko Vidakovi}. Kadrovsku politiku uCentralnoj banci, barem kada suposrijedi uposlenici srpskenacionalnosti, ve} godinama vodi ~lanUpravnog vije}a Vasilj @arkovi}, koji jei sam nekada savjetovao Neboj{uRadmanovi}a (ali i @ivka Radi{i}a,Mirka [arovi}a, Borislava Paravca).No, nije jasno za{to je mladomVidakovi}u traèno novo zaposlenje,kada je {ef kabineta Neboj{eRadmanovi}a nedavno izabran zazastupnika SNSD-a u Narodnojskup{tini Republike Srpske, gdje }etako|er imati izvrsna primanja. (S.M.)

MINI MARKET

Pudarić i Moore posjetili Kazane

Neboj{a Radmanovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 29.10.2014 23:24 Page 5

ČETVRTAK,23. OKTOBAR

Lijepo je vidjeti kako su se na{i rukometnireprezentativci sa svih strana svijeta na pozivselektora DRAGANA MARKOVI]A okupili uSarajevu na pripremama za kvalifikacijskeutakmice za Evropsko prvenstvo protivBjelorusije i Danske nekoliko dana prijepredvi|enog termina. Usporedbe radi, selektorHrvatske SSlavko Goluà o~ekuje da }ekompletirati selekciju tek za koji dan, izbornikSrbije DDragan Peri}, tako|er. Zato imam velikorazumijevanje za ogor~enog generalnogsekretara RS BiH SMAJU KARAÎ]A, koji sedanas àli na medijsko nepo{tovanje iignoriranje uspjeha rukometne selekcije na{ezemlje. Sve je ta~no {to kaè Kara~i}, dazahvaljuju}i medijima znamo u kakvoj je formiposljednji nogometni polovni igra~ koji sesamoreklamira i samopromovira, a da nam jenormalno, dakle neatraktivno da se u rukometnureprezentaciju vratio i prvi na pripreme dotr~aoveliki MIRSAD TERZI], najbolji odbrambeniigra~ na svijetu, mnogo bolji i neuporedivocjenjeniji od „popularnog“ EMIRA SPAHI]A! !

PETAK, 24. OKTOBAR

Premijer ALEKSANDAR VUÎ] ubritkom, beskompromisnom ekspozeu uNarodnoj skup{tini Srbije, prekidanomorkestriranim, uskla|enim aplauzima svoje„parlamentarne ve}ine“, odbacuje optu`beopozicije da se tek prividno obra~unava savode}im tajkunima, a su{tinski im itekako drìle|a. Pa to potkrepljuje preciznim i svjeìmizvje{tajima Poreske uprave o ovogodi{njemubiranju poreza od nekolicine tamo{njihbogata{a. Te{ko je pratiti cifre koje iznosiVu~i}, pa jo{ prera~unavati silne milijardedinara u eure; uglavnom, pribiljeìo sam iprera~unao da je firma „Pink Internacional“ u

vlasni{tvu @ELJKA MITROVI]A (za kojegopozicija tvrdi da je blizak Vu~i}u) u proteklihdeset mjeseci ove godine dràvi platila nekihtri-~etiri miliona eura poreskih obaveza. „„Toje“, poentira poslovi~no osvetoljubivi Vu~i},„vi{e nego {to je Mitrovi} poreza platio tokom~etiri godine prethodne Vlade.“

Danas se Sud Bosne i Hercegovineizja{njava o produènju protvora prvacimamarketin{kog medijskog carstva. Me|u njimaje i direktorica Pink BiH LAJLA TORLAK.Njezin advokat FFahrija Karkin tvrdi kako jeLajlina impresivna imovina vrijedna milionemaraka „porodi~no naslije|e“, {to je mogu}e ita~no, ali ne moèmo to vjerovati na rije~ svedok ne dobijemo barem provizornu, odokativnuinformaciju, a trebali bi je dobiti od doìvotnogdirektora Poreske uprave, vje~ito mladogMIDHATA ARIFOVI]A, koliko je poreza svihovih godina platila dràvi ova Mitrovi}evabosanska ekspozitura. Jedan od osumnji~enih u„Gibraltaru“ vlasnik sarajevske FabrikeSENAD ZAIMOVI] ponudio je sudu jam ~e -vinu u novcu i imovini od sedam milionamaraka: zar je te{ko, zahtjevno provjeriti kolikoje Zaimovi}eva firma u nekom, bilo kojem,vremenskom intervalu platila poreskih da`binadràvi. îsto da znamo red veli~ina, odnosno jeli tih sedam miliona (da li njegovih, ili prijateljai poslovnih partnera koji su mu se na{li pri ruci)imovine legalno ste~eno. Fahrudin Radon~i} sehvali da godi{nje proda 350 miliona primjeraka„Avaza“ i drugih izdanja, neka mu je sa sre}om,ali ne saznadnemo je li na tu impresivnukoli~inu platio adekvatan PDP, kao {to mi u„Slobodnoj Bosni“ moramo platiti svaki mjesecda bismo uop}e mogli dalje izlaziti i poslovati...

SUBOTA, 25. OKTOBAR

„Pije li Senad?“, upitao je prije godinu ipol dana u Andri}gradu reìser EMIRKUSTURICA moju suprugu. Prema njenom

SLOBODNA BOSNA I 30.102014.6

Nogometna repre zentacijabosansko hercegovačkihbeskućnika osvojila je drugomjesto na Svjetskom prven-stvu za beskućnike održa -nom u Čileu. Svaka čast!Na narednom prvenstvusvijeta, za dvije godine,očekivati je da se naši„Zmajevi“beskućnici popnuna sam tron - konkurencijaza „najdraži dres“ će bitineuporedivo brojnija,oštrija. Ne treba sumnjatida se među hiljadama ljudikoji su u poplavama u majuširom Bosne i Hercegovine ostali bez svojih kuća, u Maglaju, Doboju,Željeznom Polju, Šamcu,Bijeljini... kriju brojnineotkriveni nogometni„dijamanti“. Tek mali dio od njih može računati da ćeim vlasti u naredne dvijegodine osigurati krov nad glavom...

O HEROJIMA I GROBOVIMANa mezarju Kova~i Alija Izetbegovi} i

Caco Topalovi} se gledaju preko ni{ana

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 29.10.2014 21:13 Page 6

priznanju, odgovorila je diplomatski takti~no:„Pa onako... pomalo.“

Sino} sam do u sitne sate sa TADIJOMKAÂROM, jednim od najboljih ex-jugoslovenskih boksa~a, ro|enim u okoliniJajca, odakle je sa roditeljima i bratomSLOBODANOM preselio u Vojvodinu,pretresao bogatu povijest boksa~kog sporta unekada{njoj dràvi, a i {ire...

Kaèm Tadiji da sam 1978. godinepropustio maturalnu ve~er (odrànu u„Bristolu“ u kojem se, vjerujte mi na rije~,tada to~io alkohol!) zbog finala Svjetskogprvenstva u boksu odrànog u Beogradu ukojem je nastupalo {est jugoslovenskihboksa~a. Svi su poraèni (RRusevski,Bogujevci, Risti}, Vujkovi}, SlobodanKa~ar...), a najbliì trijumfu bio je upravostariji brat Ka~ar, kojeg je sumnjivomodlukom sudaca na poene savladao izvjesniKubanac Sousa.

Vrtimo u kafani snimak toga me~a sa YouTubea - zbilja je Ka~ar grubo pokraden, bio jebolji u dvije od tri runde. Nije mi se, poredostalog, te{ko sa Ka~arom sloìti ni ko je najve}ine samo boksa~, nego sporta{ u povijesti ovihprostora: pokojni Imo}anin iz Pule MATEPARLOV. Ne moè se kolonizirani bosanskiVojvo|anin, a ni njegov doma}in, ponajboljisarajevski bokser SAID ÔLPA, na~uditi kakose, prili~no detaljno, sje}am dva epskaParlovljeva me~a protiv kosookog borca izSSSR-a OOlega Karatajeva, od kojih je onaj prvi,kada je Mate osvoji svjetsko zlato, do danassami {pic, gotovo umjetni~ki vrhunac svjetskeplemenite vje{tine. To svjetsko prvenstvo jeodràno 1974. u Havani.

Kada sam se danas oko podneva razbudio,vidim na mobitelu dva propu{tena poziva odsupruge; {ta da joj kaèm, {ta da slaèm (a daje ne naljutim, da joj bol ne pri~inim!) gdjesam bio, gdje sam dangubio do gluho dobano}i, a da zvu~i koliko-toliko uvjerljivo irazumno? Ako kaèm da sam sa biv{imjugoslovenskim bokserskim {ampionomsatima pretresao povijest boksa, a usput i„malo popio“, samom }u sebi iskopati grob.Bolje ni{ta ne re}i, poklopiti se u{ima i ~uvatirezultat.

Negdje oko pono}i, malo prije nego {to }ese pomjeriti kazaljke na ~asovniku, gledamfilm „Sedam dana u Havani“, omnibus ukojem neki od najve}ih redatelja i glumacadana{njice, BBenicio del Toro, Gaspar Noe,Daniel Bruhl..., pletu uzbudljive pri~e oglavnom gradu Kube. U jednoj pri~ipojavljuje se kao glumac (?) EMIRKUSTURICA, koji je stigao u Havanu daprimi nekakvu nagradu, a non-stop mu zvonimobitel - zivka ga, da ne kaèm pegla,supruga. „„Evo me u Havani... Ama nisamp‘jan, ènska glavo, {ta ti je.“ Nakon tre}eg-~etvrtog poziva Kusturica uz so~nu, jalija{kupsovku zafrljaci mobitel u prvi okean nakojeg je naletio. (Volim Kustine filmove ukojima lete samo ptice, avioni, a evo sada imobiteli, da parafraziram zajedljivu misaoAleksandra Tijani}a.)

U narednoj sceni ga doma}ini mrtvogpjanog bude u hotelu i vode na dodjelunagrade. Po povratku na aerodrom, mamurniKusta moli taksistu Kubanca da mu sa svog

mobitela nazove suprugu i diktira mu njezinbroj u Srbiji. @ao mi {to ne zapisah broj, jerbih, kakav sam kvaran i osvetoljubiv mahalac,sasvim sigurno nekada nazvao gospo|u Majui pitao je: „„Pije li (ti) Emir?!“

NEDJELJA,26. OKTOBAR

Nekoliko mi je neposrednih u~esnikadolaska SLOBODANA MILO[EVI]A, kaojedinog kandidata, na ~elo Saveza komunistaSrbije, mislim da ta „anegdota“ ima opri~anau u jednoj knjizi novinara-publicisteSLAVOLJUBA \UKI]A, ispri~alo kako jeIVAN STAMBOLI] na Politbirou srpskihkomunista prije skoro 30 godina odgovorio naprigovore za{to lidersku fotelju ostavlja uamanet svome kumu. „„Drugovi“, obrazloìoje prekaljeni kadrovik Stamboli}, „„mi odovoga kandidata, nismo po{li, mi smo doovoga kandidata, nakon brojnih rasprava ikonsultacija, do{li.“ [ta je kasnije bilo, kakose taj fatalni izbor reflektirao na budu}epoliti~ke, historijske, pa i ratne doga|aje(tokom „godina raspleta“), pa i na ìvotnesretnog Stamboli}a, uglavnom je poznato.

Na ju~era{njoj sjednici Glavnog odboraSocijaldemokratske partije BiH, predsjednikte na posljednjim izborima devastiranestranke, ZLATKO LAGUMD@IJA, nijepodnio ostavku, kako su to neki njegovinajbliì suradnici traìli. Eventualni Lagum -dìjin nasljednik bit }e izabran, kako topravila i procedure te stranke predvi|aju, naKongresu koji }e se odràti narednogmjeseca.

Ko god zamijeni Lagumdìju na funkcijikoju je zaposjeo prije 16 godina, te{ko da }emo}i promijeniti op}i utisak u javnosti da tastranka, kako se narodski kaè za one koji suobezglavljeni, „ne zna je li po{la, ili jedo{la?!“

PONEDJELJAK, 27. OKTOBAR

Ve~eras na HRT-u dvojica biv{ihministara, RADIMIR ÂÎ] i LJUBOJURÎ], potom dugogodi{nji direktor IneDAVOR [TERN, te ekonomski ekspertopozicionog HDZ-a analiziraju praviekonomski rat koji se mjesecima vodi izme|uZagreba i Budimpe{te u vezi sa privati -zacijom INA-e od strane ma|arskog MOL-a.Stvar je jako komplicirana, ali ipak pone{tood klju~nih problema razumijem: VladaHrvatske namjerava od ma|arskog naftnoggiganta otkupiti vlasni{tvo nad Inom po~etvorustruko ve}oj cijeni od one po kojoj gaje prije desetak godina prodala. Koliko je ovajproblem iza{ao iz regionalnih okvira, svjedo~ii to {to su se vlasti Sjedinjenih Ameri~kihDràva ponudile da budu medijator,posrednik u konfliktu Hrvatske i Ma|arske.

Danas je na Kantonalnom sudu u Sarajevunastavljeno su|enje optuènima za kriminal,teàk desetine miliona maraka, u procesuprodaje dràvne firme Energopetrolkonzorciju INA MOL, prije tako|er desetakgodina. Me|u optuènima su visokidu`nosnici Vlade Federacije, ~lanovi

komisije za privatizaciju... Nijedan medij, nitijednim slovom nije prenio sadràj dana{njegro~i{ta. Kome je to va`no.

Stoga, udri brigu na veselje! Javlja midanas prijatelj kako je u Mostaru svratio nabenzinsku pumpu (vjerovatno jednu odnekoliko desetina „Energopetrolovih“ koje suprodate „INA MOLU“) pa pitao radnika kakoide posao. „„Kako ide? Nikako! Vjeruj, braca,da sam danas prodao vi{e Cedevite negobenzina!“

UTORAK, 28. OKTOBAR

Nogometna reprezentacija bosansko -hercegova~kih besku}nika osvojila je drugomjesto na Svjetskom prvenstvu za besku}nikeodrànom u îleu. Svaka ~ast!

Na narednom prvenstvu svijeta, za dvijegodine, o~ekivati je da se na{i „Zma jevi“besku}nici popnu na sam tron - konku ren cijaza „najdraì dres“ }e biti neuporedivobrojnija, o{trija. Ne treba sumnjati da se me|uhiljadama ljudi koji su u poplavama u maju{irom Bosne i Hercegovine ostali bez svojihku}a, u Maglaju, Doboju, @eljeznom Polju,[amcu, Bijeljini... kriju brojni neotkriveninogometni „dijamanti“. Tek mali dio od njihmoè ra~unati da }e im vlasti u naredne dvijegodine osigurati krov nad glavom...

SRIJEDA, 29. OKTOBAR

Skandal koji potresa Kosovo, ali i Briselistovremeno, nakon {to je britanska tuìteljicaMaria Barmi u listu Koha ditore optuìlakolege iz EULEXA za korupciju, moè se(ne)posredno ticati i nas, jer smo sve to ve}pro{li i prolazimo u procesu „tranzicijskepravde“, odnosno me|unarodnom voljomoktroirane „reforme pravosu|a“. TuìteljicaBarmi je suspendirana, a me|u onima koje jeoptuìla za korupciju ima i ljudi ~ija nam „licazvu~e poznato“. Recimo, tuìtelj Kana|aninJONATHAN RATTEL, koji je bio navi{egodi{njem studijskom boravku u BiH,odnosno Tuìteljstvu BiH, gdje tokommandata nije do kraja doveo niti jedanpredmet. Ako se dobro sje}am, Rattelovapla}a u BiH bila je 20 hiljada eura, dakle za~etiri godine je zaradio milion eura. Prije togase vrtio po Tribunalu u Haagu, nakon togareformirao pravosu|e u Iraku, gdje vjerovatnonije radio na volonterskoj osnovi, „zakokice“. Na Kosovu je od 2010.

Jedna od najve}ih podvala, koju jeme|unarodna zajednica na po~etkureformiranja bh. pravosu|a nametnula, bilo jepove}anje pla}a sudijama, tuìteljima, ~ime}e se preduprijediti, prevenirati opasnost odkorupcije.

Tri milijarde eura, re~e jutros jedankosovski analiti~ar, u posljednjih 15-akgodina je me|unarodna zajednica potro{ila naKosovu za borbu protiv korupcije i reformupravosu|a. I {ta su dobili? Kandskogtuìtelja-milionera kojeg je navodnokorumpirala lokalna politi~ka i mafija{kaelita. Ne samo lica, nego i djela nam zvu~epoznato... �


Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 29.10.2014 21:13 Page 7

Privredna banka Sarajevo je u2014. godini izvr{ila pove}anjekapitala u odnosu na kraj 2013.godine u ukupnom iznosu od 6,6miliona KM, {to je, izme|u

ostalog, rezultat i uspje{no okon~anedokapitalizacije koju su izvr{ili postoje}idioni~ari Banke.

-DDodatno u~vr{}ivanje kapitalnepozicije Banke predstavlja potvrdu ipodr{ku njenih dioni~ara nastavku procesasveobuhvatnog restrukturiranja i moderni -zacije poslovanja Banke koji je zapo~etdolaskom novog menad`menta krajempro{le godine, kao i stvaranju pretpostavkiza dugoro~ni stabilan rast i razvoj nabosanskohercegova~kom trì{tu — kaèdirektor Banke Adnan Boguni}.

Nakon dvije uzastopne godinenegativnog poslovanja i vi{egodi{njeposlovne stagancije, Privredna bankaSarajevo je prvo polugodi{te 2014. godinezavr{ila s pozitivnim finansijskimrezultatom, a pozitivan trend poslovanja jenastavljen i u tre}em kvartalu. Tako|e,

volumen depozita u segmentu stanovni{tvaje zna~ajno porastao, {to potvr|uje da jepovjerenje gra|ana u novu viziju Privredne

banke u stalnom porastu. Ostvaren je ipreokret u kretanju volumena problem a -ti~nih kredita koji je u prvom polugodi{tuove godine zna~ajno smanjen nakonkonstantnog rasta u protekle tri godine.

-II za najve}e optimiste u jednoj odrijetkih doma}ih banaka, sa tradicijom nadoma}em finansijskom trì{tu od punih 95godina, ovakav poslovni rezultat je prijatnoiznena|enje imaju}i u vidu brojne oteà va -ju}e trì{ne okolnosti koje karakteri{udoma}e i globalno finansijsko trì{te,uklju~uju}i sna`ne posljedice globalneekonomske krize i nepovoljnu makro -ekonomsku situaciju u zemlji — istakao jeAdnan Boguni}.

U narednom periodu Privredna bankaplanira lansirati nove kreditne proizvode saatraktivnim uslovima namijenjenimprvenstveno gra|anima, te dodatno osnaìtiposlovnu mreù, s ciljem dostizanjanajvi{eg nivoa bankarske usluge iuspostavljanja dugogodi{njih partnerskihodnosa sa klijentima isklju~ivo na temeljukvaliteta usluga i ostvarenih rezultata. �

Adnan Boguni}

Povjerenje gra|ana u novu viziju poslovanja u stalnom porastu

Uspje{an preokret u poslovanjuPrivredne banke Sarajevo


Povjerenje stvarano decenijama!



TRÎ NEKA IZ DALEKA

Damir Hadì}odustao od kandidature za{efa SDP-a ukorist NerminaNik{i}aNovo rukovodstvo SDP-a bit }eizabrano na vanrednom kongresu 6.decembra u Sarajevu, a premanezvani~nim informacijama, za novog{efa partije natjecat }e se tri kandidata:Nermin Nik{i}, Hamdija Lipova~a iDenis Be}irovi}. êtvrti kandidat,Damir Hadì}, koji je figurirao kaoglavni favorit za Lagumdìjinognasljednika, navodno je odustao odkandidature i to u korist aktuelnogsekretara SDP-a Nermina Nik{i}a, kojiuìva ve}insku podr{ku partijskihorganizacija SDP-a iz Hercegovine,srednje Bosne i Sarajeva.No, Nik{i}ev problem mogao bi bitiizostanak podr{ke jo{ uvijek aktuelnog{efa Zlatka Lagumdìje s kojim je ve}dulje vremena na ratnoj nozi. Istina,Lagumdìjina zvijezda prili~no jepotamnila nakon izbornog debaklaSDP-a na parlamentarnim izborima, noovog nenadma{nog tehnologa vlastinikako ne treba potcijeniti, kako jenedavno rekao @eljko Kom{i}, i on }ese sasvim sigurno pobrinuti da naprijestolje SDP do|e neko od njegovihpulena. A taj neko, sasvim sigurno, nijeNeka, kako prijatelji zovu NerminaNik{i}a. (S.B.)

MINI MARKET

Partije okupljene u Savez za promjeneRS-a traìt }e od CIK-a ponovno brojanjeglasova na velikom broju izbornih mjesta,„na kojim ima mnogo neregularnosti“.êlnik SDS-a MMladen Bosi} naveo jeprimjer izbornog ishoda u naselju VelikaObarska kod Bijeljine, u kojem njihovkandidat za predsjednika RS-a OOgnjenTadi} nije dobio ni jedan glas.

Velika Obarska naseljena je isklju~ivosrpskim stanovni{tvom i predstavlja

tradicionalno upori{te SDS-a, i nije ba{logi~no da najvi{e glasova u ovom naseljubez i jednog Bo{njaka dobije bo{nja~kikandidat za dopredsjednika RS-a RRamizSalki}, a da pri tome kandidat SDS-aOgnjen Tadi} ne dobije niti jedan glas!

Dodik je u ovom naselju osvojio 198glasova, odnosno 62 glasa manje od RamizaSalki}a, pri ~emu su svi ostali kandidati zapredsjednika i do pred sjednike RS-a, njihdesetak, dobili samo 2 glasa! (M.A.)

SRBI LUDI ZA SDA

Kandidat SDA Ramiz Salkiću srpskom naselju Velika

Obarska dobio više glasovanego Dodik i Tadić zajedno

Dva zastupnika BOSS-a u Skup{tini KantonaSarajevo, HHaris Pleho i RRamiz Smaji}, navodnosu se izjasnili kao pripadnici srpskog naroda,kako bi se domogli profesionalne, odli~nopla}ene funkcije u Domu naroda ParlamentaFederacije BiH. Uradili su to po ugledu na svogstrana~kog kolegu EEseda Radelja{a, koji se naizborima 2010. godine izjasnio kao “Ostali” iosigurao profesionalni ~etverogodi{nji mandat uDomu naroda u kome tradicionalno “manjka”izabranih poslanika iz reda Srba i “Ostalih”. Informacija o nacionalnom izja{njavanjuSmaji}a i Plehe jo{ nije slu`beno potvr|ena, nojedan od aktera ove postizborne komedije, HarisPleho, rekao je za Dnevni avaz da ne èli nidemantirati a ni potvrditi ta~nost informacije.„Demokratsko pravo svakog ~ovjeka je da seizjasni kako èli”, mudro je poru~io Pleho ukratkoj izjavi za Avaz. (M.A.)

ZA DOM (NARODA) SPREMNI!

Dva poslanika BOSS-a uSkupštini Kantona Sarajevo,Haris Pleho i Ramiz Smajić,navodno se izjasnili kao Srbi

Haris Pleho

Nermin Nik{i}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 29.10.2014 23:35 Page 10

PRO ET CONTRA

11

JEL’ ME NETKO TRA@IO

Radon~i} glatkoodbio ponudukoju mu nikonije ni uputio!“Nemogu}a je koalicija SBB-a i SDAbez obzira na izborni rezultat”, ustvr-dio je lider Saveza za bolju budu}nostFahrudin Radon~i}, u izjavi za TVHayat.Radon~i} je kazao da SBB ne èli imatipoliti~ku koaliciju sa strankom koja jedovela Bo{njake na evropsko, ekonom-sko i politi~ko dno.- Mi po{tujemo koalicioni kapacitet

SDA, po{tujemo da je ta stranka prvai ona ima obavezu da poku{a danapravi novu vladu na nivouFederacije i {ire, ali mi ne èlimo daimamo politi~ku koaliciju sastrankom koja je dovela Bo{njake naevropsko, ekonomsko i politi~ko dno- kaè Radon~i}.Radon~i} smatra da bi se formiranje

vlasti moglo oduìti vi{e od o~ekivanog,jer je gotovo neizvedivo sastaviti ve}inubez bez SBB-a ili DF-a.- Vi moète ovdje doìvjeti scenarij

kakav je na Kosovu. Gospodin Ta~i je,kao stranka naravno, ostvario 30posto glasova, a ima nerje{iv problemve} nekoliko mjeseci, da niko ozbiljanne èli da koalira s njim, i ima pobjedukoja mu ni{ta ne zna~i. Prema tome,niko ne moè natjerati ni gospodinaKom{i}a ni mene da koaliramo saSDA. A odluka gospodina Kom{i}a iDF-a isklju~ivo je njihova i mogu raditi{ta èle - istakao je Radon~i}.Radon~i}eva reakcija potaknuta jeglasinama prema kojim SDA poku{avasastaviti ve}inu bez sudjelovanja SBB-a.

(S.L.)

MINI MARKET

JOSIP MUSELIMOVI]

Advokat

DAU ovom slu~aju ne radi seo rje{enju nekog spora.Sma tra m da je potrebnorazgovarati iza debelozatvorenih vrata jer javnoprebacivanje odgovornostiuru{ava kredibilitet i dosto-janstvo pravosudnog susta-va.

AHMED @ILI]

Advokat

DAZakonska i me|unarodno-pravna je obaveza VSTV-aBiH, pa i njegovog Uredadisciplinskog tuìoca, da seuklju~i u rje{avanje sporaizme|u Suda BiH iTuìla{tva BiH. Kao najod-govornija vlast, jer surazvla{}ena ministarstvapravde, VSTV BiH trebaodmah po~eti konzumiratisvoja suverena zakonskaovla{}enja te sprije~iti

pravosudne institucije da sepona{aju protuevropski,oportuno i neodgovorno,kako bi kompetentno{}u ipoliti~kom neovisno{}uvratili izgubljeno povjerenjegra|ana/javnosti.

KASIM TRNKAProfesorustavnogprava

DAVTSV se trebao uklju~iti uspor i prije nego {to je ujavnosti do{lo do ovogobra~una saop{tenjima.VTSV je institucija kojoj je uopisu posla da se brine oostva rivanju nezavisnosticjelokupnog pravosu|a, daklesudskih i tu ila~kih institucija.

DU[ANKA MAJKI]

PoslanikSNSD-a u PSBiH

DAVSTV je regulator i on morada reguli{e odnose unutarpravosudnih institucija.Ovako VTSV ponovopokazuje nemo}. Ako munedostaju zakoni za

djelovanje, smatram datreba promijeniti zakon.

IBRAHIM NADAREVI]

Poslanik uPred stav- ni ~ k om domuParlamentaFBiH

NEMi{ljenja sam da ne postojispor izme|u ovih institucijakoji bi trebao bilo ~ijumedijaciju ili arbitraù.Aktuelni javni istupi su rje{iviu njihovom internom dijalogu.

SR\AN RADULJ

Zamjenik ministrapravde BiH

DAVSTV, kao nezavini organ,ima zadatak da osiguranezavisno, nepristrasno iprofesionalno pravosu|e, aposljednjim postupcimaSuda BiH i Tuìla{tva BiHse naru{avaju osnovniprincipi na kojima se zasni-va pravosudni sistemBosne i Hercegovine.

Da li bi se VSTV trebaouključiti u rješavanje sporaizmeđu Suda i Tužilaštva

Priredila: Ma{a ]osi}

FahrudinRadon~i}

30.10.2014. I SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 29.10.2014 23:35 Page 11


SUDE IM ZATO [TO SVOJE BRANE

OSOBNI IZNAD DR@AVNIH INTERESAPrve dvije godine mandata glavnog dràvnog tuìteljaGorana Salihovi}a protekle su u neumjesnomsamoreklamiranju, fingiranju rezultata rada i konfliktima,najprije sa SIPA-om, a potom i sa Sudom BiH

tuzilastvo:TEKST osnova.qxd 29.10.2014 23:30 Page 12

Pro{lotjedna odluka sutkinje MMinkeKreho da odbije zahtjev tuìt e lji -ce DDragice Glu{ac za odre|ivanjepritvora uhap{enima u predmetu„Gibraltar“ prva je javna potvrda

da na relaciji Sud- Tuìteljstvo BiH postojiozbiljan sukob, o kojem se mjesecimapotajno spekuliralo samo u pravosudnimkrugovima. Premda su na neslavan zavr {e -tak posljednje „spektakularne“ operacijeDràvnog tuìteljstva odmah nakon hap -{enja ukazivali odvjetnici svih devetosumnji~enika, tek je vi{esatno ro~i{te, u

petak 24. oktobra, pokazalo zapanjuju}unepripremljenost tuìteljice Glu{ac (injezinih suradnika), koji su u Sud BiH do{libez ijednog kvalitetnog dokaza. Osimpolicijskog izvje{}a Dràvne agencije zaistrage i za{titu (koje se zakonski ne moèkoristiti kao dokaz) i izjava dvojicesvjedoka, tuìteljica Dragica Glu{ac dosta -vila je sutkinji Minki Kreho dokumentacijuna engleskom i njema~kom jeziku, koja nijebila ~ak ni prevedena?!

SVE SMO JAÎ, DOKAZ NI[TA NAM NE ZNAÎ

Mnogobrojni novinari koji su u sudniciizravno pratili debakl Tuìteljstva BiH,mogli su se uvjeriti da tuìteljica ne

razlikuje krivotvorene od fiktivnihugovora, govori o vi{emilijunskom krimi -nalu bez nalaza financijskog vje{taka, kaojedan od razloga za odre|ivanje pritvoranavodi uznemirenost javnosti... Ista jetuìteljica, podsjetimo, dva dana ranije,netom poslije hap{enja SStipe Prli}a, ZoranaBakule, Nevena, Sanjina i BBelme Kule -novi}, Lajle Torlak, Darka Aleksi}a,Senada Zaimovi}a i EEjuba Ku~uka izjavilada dokazi o njihovom kriminalu, kojimaraspolaè Tuìteljstvo BiH, „„ne mogu bitija~i“!

I mada sama odluka o odbijanjuzahtjeva za odre|ivanje pritvora, dakako,ne zna~i da su direktori Hrvatskihtelekomunikacija Mostar Stipe Prli} i Zoran


TU@ITELJ KOJI JE ZARATIO S POLICIJOM I SA SUDIJAMA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Mnogobrojni novinari koji su u petak, 24. oktobra, izravno pratili ročište oodređivanju pritvora uhapšenima u akciji GIBRALTAR, svjedočili su zapanjujućojnespremnosti državne tužiteljice DRAGICE GLUŠAC, nakon što se ispostavilo daje u Sud BiH došla bez ijednog kvalitetnog dokaza; u posljednje je dvije godine,

rješenjima Suda BiH, dvadesetak optužnica Tužiteljstva BiH protiv sitnijih krimi-nalaca ustupljeno na procesuiranje općinskim sudovima, dok javnost još uvijek

čeka da se, poslije serije spektakularnih hapšenja, na optuženičkoj klupi konačnonađe makar jedna „krupnija zvijerka“

BORAC PROTIV KORUPCIJE, ILI MAJSTOR JEFTINOG

SPEKTAKLA

Glavni dràvni tuìtelj Goran Salihovi} je s direktoromSIPA-e Goranom Zupcem prestao komunicirati prijegodinu dana, sada je krenuo u medijski obra~un i sa

sucima Suda BiH13

��

... I STATISTI^KI NAJSLABIJA KARIKABH. PRAVOSU\A

GORAN SALIHOVI]


Bakula, kao i njihovi poslovni partneri ukriminalu uhap{eni ni krivi ni du`ni,uslijedila je èstoka reakcija TuìteljstvaBiH. Optuùju}i dràvne suce daugroàvaju borbu protiv kriminala ikorupcije i {alju lo{u poruku gra|anima,glavni je dràvni tuìtelj GGoran Salihovi},posredstvom press-slu`be, podsjetio da jeakcija provedena po nalogu Suda BiH, o~emu postoji 17 pisanih i tri usmenenaredbe. Potom je uslijedio jo{ è{}iodgovor iz Suda BiH i upozorenjekolegama tuìteljima da, umjesto {tojavnost svakodnevno obmanjujupriop}enjima, snagu i energiju usmjere natemeljito provo|enje istraga. „„Ta~no je daje Sud BiH bio upoznat s aktivnostima kojeje Tuìla{tvo BiH provodilo u akcijiGibraltar i da je izdavao naloge za vr{enjepretresa. Ta ~injenica, me|utim, ne zna~i da}e u pretresima koje odobri Sud zaista i bitiprikupljeni odgovaraju}i dokazi koji sudostatni za odre|ivanje pritvora“, navodise, izme|u ostalog, u priop}enju Suda BiH,uz obja{njenje da se svi dokazi koje policijaizuzme u akcijama pretresa dostavljutuìteljima a ne sucima.

Prema nezvani~nim informacijama dokojih je do{la Slobodna Bosna, dràvni sutuìtelji, nakon {to su se najprije u februaru2012. proglasili nenadle`nim za procesu -iranje me|udràvnog kriminala i izvla~enjamilijunskih svota novca iz HT-a Mostar naprivatne bankovne ra~une u inozemstvu, tajpredmet od Kantonalnog tuìteljstva uMostaru preuzeli prije nepunih mjesecdana. I mada bi se o razlozima iznenadnogzanimanja Tuìteljstva BiH za istragu kojusu, i pored vi{e urgencija slovenskihistraìtelja, godinama gurali u stranu, dalonaga|ati, posve je izvjesno da nes(p)retna

tuìteljica Dragica Glu{ac naprosto nije niimala dovoljno vremena da posaokvalitetno privede kraju.

BOSSOVI, MASTERI, PATRIOTE, PANDORE, GIBRALTARI...

No, ako je tuìteljica Glu{ac, vjerojatnopod pritiskom „nevidljive ruke“, poùrila sfurioznom akcijom hap{enja, iskusnasutkinja Kreho, zasigurno, ne bi sebidozvolila javno poniènje kakvom su,poslije odre|ivanja pritvora predsjednikuFederacije BiH @@ivku Budimiru, bileizvrgnute njezine kolege BBranko Peri} iMediha Pa{i}.

Budimir je pu{ten na slobodu nakon



�

PROCESUIRANJE RATNIH ZLOČINA:Optužnicu protiv GligoraBegovića, koji se tereti zakazneno djelo ratnogzločina u logoru Batković,Sud BiH je vraćao nauređenje čak četiri puta,zbog brojnih skandaloznihpropusta tužitelja

SVA\E I PODJELE ZBOG [EMSUDINA MEHMEDOVI]ADirektor SIPA-e Goran Zubac prijavio je {efa Tuìteljstva BiH zbog opstrukcija istrage protiv[emsudina Mehmedovi}a, iz istog je razloga Goran Salihovi} do{ao u sukob s tuìteljimaVesnom Budimir i Draganom ôrlijom


pljuske sudaca Ustavnog suda BiH, koji sukolegama u Dràvnom sudu o~itali pravnulekciju, preporu~iv{i standarde zaodre|ivanje pritvora, nikako na temeljurekla-kazala dokaza. U tom smislu valjapodsjetiti i da se, nakon {to su se @ivkoBudimir i njegovi navodni sau~esnici na{lina slobodu, naprasno raspala najve}aistraga Tuìteljstva BiH u pro{loj godini.

Protiv predsjednika Federacije BiH nido danas nije podignuta optu`nica, iako jepredmet, u me|uvremenu, preba~en unadle`nost sarajevskog Op}inskog suda.Jednako tako jo{ uvijek nisu podignute

optu`nice ni protiv osumnji~enih u akciji„Boss“, koji su uhap{eni prije vi{e od dvijegodine!!! Podsjetimo i da je AAnesSadikovi}, vo|a te kriminalne grupe, kojase tereti za porezne i carinske utajedesetaka milijuna maraka, ponovnopriveden u junu ove godine, u akciji„Pandora“, zajedno s biv{im direktoromUprave za indirektno oporezivanjeKemalom âu{evi}em i svitom korum pi -ranih carinika. Prethodno su, u septembru2013., uhap{eni SSedinet Sido Kari}, EE{refLeki} i {efovi carinskih ispostava u Tuzli iBijeljini, ali ni godinu dana od po~etka

operacije „Master“, optu`nice nema panema...

No, iako medijski najeksploatiranija,optu`nica protiv @ivka Budimira, njegovogsavjetnika PPetra Bare{i}a i ostalih akteraosumnji~enih da su osu|enicima ne zako -nito omogu}avali pomilovanja, nije i jedinakoja je, u kona~nici, zavr{ila na op}inskimsudovima.

U posljednje je dvije godine, rje{enjemSuda BiH, pet optu`nica koje je podigaoPosebni odjel za organizirani kriminal ikorupciju Tuìteljstva BiH ustupljenoop}inskim, odnosno osnovnim sudovima uBiha}u, Sarajevu, Tuzli, Ljubu{kom iBijeljini. U istom je razdoblju ~ak dvanaestoptu`nica Odjela III Tuìteljstva BiH (zaop}i kriminal) dato na procesuiranjesudovima u Cazinu, Te{nju, Travniku,Lukavcu, @ivinicama, Gra~anici, Lukavcu,budu}i da su posrijedi bila lak{a kaznenadjela - krivotvorenje novca, {verc manjihkoli~ina roba preko granice... Pored toga, uvi{e predmeta ~ije je procesuiranjeprepu{teno op}inskim sudovima, optuènisu bili malodobne osobe.

Prije dvadesetak dana smo objavilidijelove analize Suda BiH, prezentirane naposljednjoj Konferenciji o provedbiDràvne strategije za rad na predmetimaratnih zlo~ina, u kojoj je upozoreno nazabrinjavaju}i pad kvaliteta optu`nica i sve~e{}u praksu izbjegavanja procesuiranjapredmeta iz Prve i Druge kategorije, ranijeustupljenih od Ha{kog tribunala. „„U prvihsedam mjeseci 2014., Tuìla{tvo BiHpodiglo je ukupno 22 optu`nice upredmetima ratnih zlo~ina. U fazi pret hod -nog saslu{anja i kontrole optu`nica, SudBiH je svega pet optu`nica potvrdio bezprethodnog vra}anja na ure|enje“, navodise u analizi Suda BiH. Optu`nicu protivGligora Begovi}a, koji se tereti za kaznenodjelo ratnog zlo~ina u logoru Batkovi}, SudBiH je vra}ao na ure|enje ~ak ~etiri puta,zbog brojnih skandaloznih propustatuìtelja koji su, u kona~nici, vodili kaamnestiranju zlo~inca. Tako je, primjerice,unato~ izjavama vi{e svjedoka koji sutvrdili da je jedan od zarobljenika preminuousljed te{kog zlostavljanja od straneGligora Begovi}a i drugih straàra u logoruBatkovi}, u optu`nici pisalo da je `rtvatrpjela „sna`nu fizi~ku i psihi~ku bol zbogsna`nog udaranja u predjelu disajnogorgana“?! Nakon intervencije sudaca, unovoj verziji optu`nice Begovi} je optuènza smrt tog zatvorenika, da bi tek nakontre}e i ~etvrte izmjene (preporuke) biookrivljen za jo{ ~etiri stravi~na ubojstva.Suci su u istom slu~aju morali reagirati ikada je tuìtelj „propustio“ da guranjecijevi pu{ke u analni otvor zatvorenika,tjeranje zato~enih ljudi na me|usobneseksualne radnje, kao i zadovoljavanje


TU@ITELJ KOJI JE ZARATIO S POLICIJOM I SA SUDIJAMA

Iako je odluka Suda BiH da istogdana puste iz pritvora bra}u Jerku, Jozui Slavu Ivankovi}a Lijanovi}a i njihoveposlovne partnere, i odbiju zahtjev zapritvor uhap{enima u akciji „Gibraltar“bila povod proizvoljnim medijskimspekulacijama, niti u jednoj istrazi,zapravo, nisu ni postojali valjani razlozida se uhap{eni smjeste iza re{etaka.Ba{ kao {to je policijska istraga protivmarketin{ke mafije okon~ana po~etkom2012., tako je i Tuìteljstvu BiH jo{ 2011.godine Uprava za indirektnooporezivanje dostavila prijavu protivglavnih aktera operacije „Brend“ i„Meso“. U protekle tri, odnosno dvijegodine, koliko su trajale istrage

Tuìteljstva BiH u ta dva predmeta, sviosumnji~eni su imali vi{e nego dovoljnovremena da uni{te dokaze, kontaktirajusve potencijalne svjedoke i sakriju tragkriminala. Nu`no je, tako|er, podsjetitikako su odluke o vi{emjese~nomzadràvanju u pritvoru optuènikaproteklih godina skupo stajale dràvniprora~un. Nekada{njem je ~lanuPredsjedni{tva BiH i ministru u Vije}uministara Mirku [arovi}u, koji jesvojedobno u pritvoru proveo skorogodinu dana, ispla}eno vi{e od 100.000KM obe{te}enja na ime materijalne inematerijalne {tete, nakon {to jepravomo}no oslobo|en krivnje pooptu`nici Dràvnog tuìteljstva. �

PREDSTAVA ZA MEDIJE

Tužiteljstvo BiH je pritvaranjebraće Ivanković Lijanović iuhapšenih u akciji „Gibraltar“ trebalo tražiti prije dvije-tri godine

��

ZAKA[NJELA (RE)AKCIJAPrijava protiv bra}e Ivankovi} Lijanovi}

podnesena je 2011., ali su uhap{eni tek napo~etku predizborne kampanje


straàra, okvalificira kao mu~enje, odnosnosilovanje ili seksualno zlostavljanje. No,upozorenja koja su stizala najprije izodvjetni~kih krugova a potom i od sudacaSuda BiH, nisu nimalo dotakla glavnogdràvnog tuìtelja Gorana Salihovi}a.„Tuìteljstvo BiH je podiglo 116 optu`nicaprotiv 313 osoba za sva krivi~na djela, {topokazuje da se do kraja 2014. o~ekujenajve}i broj podignutih optu`nica u jednojgodini“, uporno je posljednjih mjeseciponavljao Goran Salihovi} dok javnost uBiH jo{ uvijek ~eka da na optuèni~kojklupi vidi barem jednog krupnijegkriminalca ili ratnog zlo~inca.

GORAN PROTIV GORANA, KO ]E KOMENo, nije Tuìteljstvo BiH za mandata

aktualnog {efa Gorana Salihovi}a krenulo uneprimjereni medijski obra~un samo sakolegama iz Dràvnog suda, na koje supoku{ali svaliti sav teret krivnje zbogpropusta tuìtelja. U jesen pro{le godineSalihovi} je otvoreno zaratio i sadirektorom SIPA-e, nakon {to ga je GGoranZubac prijavio Visokom sudskom ituìteljskom vije}u BiH zbog opstruiranjaistrage protiv zastupnika u Parlamentu BiH[emsudina Mehmedovi}a. U disciplinskojprijavi, koja je kasnije odba~ena, Zubac jenaveo da su za trajanja istrage protivMehmedovi}a inspektori SIPA-e uskosura|ivali s Tuìteljstvom BiH, po ~ijem sunalogu i zapo~eli provjere na podru~juTe{nja. U iscrpnom je izvje{}u direktorSIPA-e referirao VSTV-u da je nazajedni~kom sastanku u maju 2013.postupaju}i tuìtelj MMirko Le~i} najaviohap{enje najprije SSeada Dizdarevi}a(jednog od osumnji~enih), da bi dvamjeseca kasnije bio organiziran novi susretu Tuìteljstvu BiH, na inicijativu GoranaZupca. Iako su na tom sastanku trebali biti

prezentirani svi dokazi koje je SIPAprikupila protiv [emsudina Mehmedovi}a,radi dogovora o daljem postupanju, u

prijavi Gorana Zupca pi{e da su {efTuìteljstva BiH i postupaju}i tuìteljodmah na po~etku razgovora konstatiralikako nema dokaza. Zubac otkriva i da je satog sastanka Goran Salihovi} istjerao svojenajbliè suradnike, tada{nje {efovePosebnog odjela za ratne zlo~ine VVesnuBudimir i DDragana ôrliju. Nakon {to supripadnici SIPA-e petnaestak dana kasnijeipak priveli Mehmedovi}a, zbog sumnje daje odgovoran za ratne zlo~ine nad srpskimstanovnicima u Te{nju, tuìtelj Le~i}, tvrdidirektor Zubac, nije traìo odre|ivanjepritvora, pravdaju}i se da se tome protivi„glavni“, odnosno Goran Salihovi}.Disciplinsku prijavu koju je Zubac protivnjega podnio VSTV-u, glavni dràvnituìtelj je, o~ekivano, komentirao kao jo{jedan pritisak na Tuìteljstvo BiH i njegaosobno, nakon ~ega je prekinuo svekontakte s direktorom SIPA-e.

Nesposoban da profesionalne (zapravo,dràvne interese) stavi iznad osobnihkonflikata, pona{aju}i se u maniruuvrije|ene seoske mlade, Goran Salihovi}je u posljednjih godinu dana najmanje dvaputa odbio slu`bene pozive Gorana Zupcaza zajedni~ki sastanak i prekinuo svekontakte sa njim. Iako je direktor SIPA-esvaki put nazna~io da je njihov susretnuàn, kako bi Tuìteljstvo BiH i najva`nijadràvna policijska agencija dogovoriliprogramske smjernice rada iz oblastiorganiziranog kriminala i procesuiranjaratnih zlo~inaca, {ef Tuìteljstva BiH nijeimao vremena za sastanak?! U jednom oddopisa Salihovi} je Zupcu „uljudno“poru~io da nema potrebe da ga poziva nasastanke u sjedi{tu SIPA-e, te da direktorSIPA-e moè do}i u njegov ured uTuìteljstvo BiH, s tim da je neophodno dase najavi barem dan ranije. �



ODNOS PREMAKOLEGAMA: Goran Zubac otkriva i daje sa tog sastanka GoranSalihović istjerao svojenajbliže suradnike, tada š -nje šefove Posebnog odjelaza ratne zločine VesnuBudimir i Dragana Čorliju

�

OBRAÛN S CARINSKOM MAFIJOMIako se sumnji~i za milijunski kriminal, Kemal âu{evi}tako|er je na privremenoj slobodi

OPERACIJA “PATRIOT”Pro{logodi{nja istraga protiv predsjednika FBiH @ivkaBudimira zavr{ena je debaklom Dràvnog tuìteljsva


Kada su prije ~etiri godinesarajevski novinari pitali tajnikafederalnog Ministarstva rada isocijalne politike FFehima Bekanada li su gra|ani uistinu toliko

gladni da moraju ~ekati u redu za kupovinukruha od pola marke, dobili su odgovorkakvom se, sasvim sigurno, nisu nadali oddràvnog slu`benika koji bi trebao skrbiti onajugroènijim kategorijama stanovnika.„Ne radi se tu o gladnima, ni o nekoj vrsti{tednje, nego vi{e o cigan~enju velikogbroja gra|ana“, komentirao je Bekan,„obja{njavaju}i“ novinarima da seredovima za jeftini kruh pravi ruglo oddràve, i da stanovnici BiH nisu tolikogladni i siroma{ni kako pokazuju rezultatiistraìvanja. Polaze}i, valjda, od vlastitogprimjera - da zvani~ni pokazatelji ~estonisu i realna slika stanja, Fehim Bekan jejasno poru~io kako je stav Ministarstvarada i socijalne politike da nema potrebe zakruhom od pola marke jer „jo{ nismo spalina tako niske grane“?!

Dugogodi{nji tajnik federalnog Mini -star stva rada i socijalne politike FehimBekan zasigurno je jedan od najbolje situ -ira nih dràvnih slu`benika, premda njegovamjese~na pla}a ne prelazi 2.000 KM.Prema zvani~nim podacima Ministarstvafinancija FBiH, Fehim Bekan je od 1.januara 2010. do danas naplatio gotovo33.000 maraka po osnovu ~lanstva uraznoraznim komisijama. Dodaju li se tomei honorari koje je tajnik Bekan, kao ~lanvi{e komisija u Ministarstvu rada isocijalne politike, dobio od 2010. do kraja2013., njegova trogodi{nja dodatna zaradaiznosi oko 50.000 KM. No, budu}i da jeFehim Bekan isposlovao da tri i pol godinebude vr{itelj du`nosti predsjednikaUpravnog odbora federalnog Fond zaprofesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanjeinvalida, mjese~no je zara|ivao jo{ po1.500 maraka. Prethodno je Fehim Bekan,kao ~lan Nadzornog odbora Instituta zamedicinsko vje{ta~enje zdravstvenog stanjaFederacije BiH, primao oko 1.200 maraka.No, kako je svestrani dràvni slu`benik, uz

sve obveze u komisijama, upravnim inadzornim odborima, uspio pribaviti icertifikat ste~ajnog upravnika, ne trebaisklju~iti mogu}nost da je sebi, ume|uvremenu, na{ao i jo{ pokoji dodatnianga`man.

Kada se koncem 2010., nakon objaveizbornih rezultata, tada{nji federalniministar rada i socijalne politike PPericaJele~evi} spremao za povla~enje s funkcije,i dok se jo{ i{~ekivao njegov nasljednikVjekoslav âmber, tajnik MinistarstvaFehim Bekan vje{to je iskoristio period„bezvla{}a“ da zaposli desetak novih~inovnika. Tada je, izme|u ostalih, pougovoru o djelu angaìran BBenjaminMe{ak, sin Bekanovog prijatelja, koji jenepunu godinu dobijao mjese~nu nov~anunaknadu u iznosu od oko 1.500 maraka.Me{ak je 2011. primljen u stalni radni

odnos, a potom je raspore|en na mjestointernog revizora i, dakako, ~lana vi{ekomisija. Benjamin Me{ak je po osnovunaknade za ~lanstvo u komisijama uposljednje tri godine prihodovao vi{e od30.000 KM. Dodatnu je zaradu od blizu20.000 maraka ostvarila i IIndira Dujmovi},k}erka ro|enog brata Fehima Bekana, ina~ereferentica u federalnom Ministarstvu radai socijalne politike i, tako|er, neizostavna~lanica skoro svih komisija. Pribli`nojednaku svotu novca zaradio je i DDobricaJonji}, pomo}nik ministra Vjekoslavaâmbera. Jonji} je, osim anga`mana ukomisijama, vi{e od deset godinapredsjednik Upravnog odbora Zavoda zazbrinjavanje mentalno invalidne djece iomladine Pazari}, koji djeluje podingerencijom federalnog Ministarstva rada isocijalne politike. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

DRŽAVNI SLUŽBENICI NA DRŽAVNOJ SKRBI Tajniku federalnog Ministarstva socijalne politikeFehimu Bekanu u posljednje tri godine po osnovu

naknada za članstvo u upravnim odborima i komisijama isplaćeno više od 100.000 KM

TOP LISTA NAJBOLJE PLA]ENIH DR@AVNIH SLU@BENIKAFehim Bekan je bio ~lan upravnih i nadzornih odbora, brojnih komisija, a usput jedobio i certifikat ste~ajnog upravnika

Skandal:Skandal.qxd 29.10.2014 22:12 Page 17

Iako se ~inilo da je samo pitanje danakada }e Telemach, vode}i internetski ikablovski operater u regiji, preuzetisrodnu sarajevsku tvrtku M&H Com pa ny,sve je izvjesnije da od ovog posla

procijenjenog na oko 46 miliona KM nakraju ne}e biti ni{ta. Sarajevska tvrka M&HCompany u stopostotnom je vlasni{tvuMahire Hajdarevi}, supruge EEnesaHajdarevi}a, koji u suvlasni{tvu ima jo{nekoliko srodnih firmi (HS, HKB Net) ikontrolira zna~ajan dio trì{ta, ne samoSarajeva nego i Federacije BiH. Telemach usuvlasni{tvu srbijanskog tajkuna DDragana[olaka bio je spreman za preuzimanje M&HCompany platiti pozama{nu cijenu - 23miliona eura, i taj bi posao ve} bio zaklju~enda se u me|uvremenu nisu pobunili poslovnipartneri Enesa Hajdarevi}a koji osporavajuprodaju tvrde}i da ih je Hajdarevi} pokrao inelegalno prisvojio ostvarenu dobit.

FIKTIVNE USLUGEJedan od poslovnih partnera Enesa

Hajdarevi}a, AAco Kabanica iz Slovenije,tvrdi da je M&H Company nastala nanelegalan na~in i da je njen jedini smisao utome {to je Enes Hajdarevi} iz postoje}e dvijetvrtke, HS i HKB Net, isisavao novac i


RAT ZA KABLOVSKO TR@I[TE

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Vlasnik najvećeg kablovskog provajdera u Sarajevu Enes Hajdarević dogovorio jeprodaju poslovnog carstva Telemachu, u vlasništvu srbijanskog tajkuna Dragana

Šolaka, za 23 miliona eura, no realizaciju posla zaustavili su njegovi poslovniortaci koji tvrde da ih je Hajdarević pokrao i da prodaje „ukradenu robu“

POSLOVNI ORTACI TVRDE DAIM JE HAJDAREVI] UKRAO

10 MILIONA KM!

Dvije od tri firme EnesaHajdarevi}a

izgubile licencu za rad

SVA\A ORTAKA ZAUSEnes Hajdarevi} i Aco Kabanica v

zbog koga je blokirana prodaja

asim:TEKST osnova.qxd 29.10.2014 23:18 Page 18

prebacivao ga u tre}u firmu M&H Company,koju je osnovao na ime svoje supruge Mahire.Radio je to na temelju fiktivnih usluga, bezznanja i suglasnosti ostalih partnera, i premadostupnim informacijama, do sada je na firmusvoje supruge prebacio oko 10 miliona KM.Kabanica ne osporava pravo Telemachu dakupi M&H Company, no izri~ito navodi dasvoj vlasni~ki dio ne èli prodati i da prijezaklju~ivanja kupoprodajnog ugovoraizme|u Hajdarevi}a i [olaka treba napravitifer diobeni bilans i precizno utvrditivrijednost kapitala svih poslovnih partnera.

SUDSKI EPILOGKabanici na ruku ide i presuda

Op}inskog suda Sarajevo iz 2011. godine,kojom je Hajdarevi}u naloèno dasuvlasnicima omogu}i uvid u poslovneknjige i tehni~ku dokumentaciju. Naime,

nakon sva|e poslovnih partnera u ljeto2010. godine, Hajdarevi} se kao nominalnonajve}i pojedina~ni suvlasnik (44 posto)

nametnuo kao stopostotni vlasnik, nedozvljavaju}i ostalim partnerima pristupposlovnim prostorijama, a pogotovoposlovnim knjigama. Op}inski sud uSarajevu presudio je u korist Hajdare vi}e -vih partnera, no sudska odluka ni do danasnije provedena u djelo.

„Danas kada je plja~ka zavr{ena i kadaje M&H Company preuzeo blizu 20.000HS-ovih korisnika, i kada je na ra~un M&HCompany prebacio vi{e od 10 miliona KM,supru`nici Hajdarevi} èle prodati ukradenoi ukradenu robu pretvoriti u novac“, pi{e udopisu koji je Hajdarevi}ev partner AcoKabanica uputio na niz pravosudnih idràvnih institucija BiH, pored ostalog iKonkurencijskom vije}u BiH, pred kojim seve} dulje vrijeme razmatra sporno spajanjeTelemacha i M&H Company.

âk i mimo spora izme|u Hajdarevi}a injegovih poslovnih partnera, preuzimanjeM&H Company od strane [olakovogTelemacha vi{e je nego sporno i, ~ini se,posve neizvjesno.

Naime, spajanje ova dva internetska ikablovska provajdera rezultiralo bi pretje -ranom, dakle nedopu{tenom koncen tra -cijom na trì{tu, u nekim gradovima iop}inama i preko 70 posto! To bi bilopogubno za razvoj slobodnog i fer trì{ta ivodilo bi ka monopolskom poloàjuTelemacha, ako ne na cijelom prostoruFederacije BiH, a ono sigurno u nekimve}im gradovima i op}inama.

Osim toga, spajanje je sporno i zbogjednog ranijeg spora koji se vodio predKokurencijskim vije}em BiH, a u koji jeneizravno uklju~en suvlasnik TelemachaDragan [olak.

Rije~ je o televizijskom kanalu Sportklub koji je vlasni~ki tijesno povezan sDraganom [olakom i njegovim Tele mac -hom.

KONKURENCIJSKO VIJE]E KAZNILO SPORT KLUB

Kanal Sport klub ekskluzivno se emitirapreko kablovske mreè Telemacha, a svipoku{aji ostalih kablovskih operatera da


NEIZVJESNO SPAJANJE TELEMACHA I M&H COMPANY

��

Suvlasnik Telemacha Dragan [olak natrì{tu BiH pojavljuje se u dvostrukoj ulozi -kao vlasnik tvrtke za emitiranje inter net s kogi kablovskog signala i kao vlasnik privatnetelevizije N1, {to se u ve}ini evropskihdràva smatra klasi~nim sukobom interesa.

Po uzoru na svog nekada{njegprijatelja @eljka Mitrovi}a, s kojim je

odnedavno u zavadi, [olak namjeravaformirati veliki broj televizijskih kanala,poput Sport kluba, koji bi bili dostupnisamo pretplatnicima Telemacha.

Zbog toga uùrbano poku{ava pro{iritimreù pretplatnika u BiH, pored ostalog ipreuzimanjem drugih kablovskihprovajdera, poput M&H Company. �

ZLOUPOTREBA DOMINANTNOG POLO@AJA

Konkurencijsko vijeće kaznilo Sport klub

AUSTAVILA PRODAJUica vode iscrpljuju}i sudski sporodaja njihove firme Telemach


pod jednakim komercijalnim uvjetimaemitiraju ovaj kanal ostali su bez rezultata.Naposljetku su se àlili Konkurencijskomvije}u BiH zahtijevaju}i za{titu odzloupotrebe dominantnog poloàja.

Konkurencijsko vije}e je 2012. godineusvojilo àlbu: vlasniku Sport klubaizre~ena je nov~ana kazna u iznosu od 125hiljada konvertibinih maraka i naloèno muje da pod jednakim uvjetima zaklju~iugovor o emitiranju ovog kanala sa svimzainteresiranim kablovskim provajderima.

Dio presude koji se ti~e nov~ane kazne,Sport klub je prihvatio, no drugi diopresude, koji se ti~e „zloupotrebedominantnog poloàja“, ostao je mrtvoslovo na papiru. Istina, Sport klub jeformalno punudio sklapanje ugovorazainteresiranim provajderima, no uvjeti su

bili vi{estruko nepovoljniji od onih kojeima Telemach.

Kako doznajemo, Konkurencijskovije}e BiH namjerava uskoro po slu`benojdu`nosti utvrditi fakti~ko stanje i ako sepokaè da se vlasnik Sport kluba oglu{io orje{enje, uslijedit }e nova, neuporedivoozbiljnija kazna koja, pored ostalog,uklju~uje i privremenu zabranu emitiranjaSport kluba.

Oteàvaju}a okolnost za EnesaHajdarevi}a predstavlja i ~injenica da je

golemi dio svojih korisnika kablovskogsignala povezao „na divlje“, preko mreèkablova postavljenih na stubove gradske

rasvjete bez odgovaraju}eg suglasnosti ipotpisanog ugovora s vlasnicima stubova -Elektroprivrede BiH i op}ina. Procjenjujese da barem 40 posto priklju~aka ovogprovajdera „visi u zraku“ i svakog trenamogu ostati bez signala. Dodu{e, u boljojpoziciji nisu ni korisnici usluga ostalihprovajdera. Me|u njima i Telemacha, kojinakon dolaska na trì{te BiH nije pretjeranoinvestirao u izgradnju vlastite opti~kemreè, nego je zadrào ve}inu nelegalnopostavljenih kablova.

Sve su to razlozi zbog koji }e, gotovo jeizvjesno, propasti veliki posao spajanjavode}ih provajdera - Telemacha i M&HCompany. �


RAT ZA KABLOVSKO TR@I[TE

�

Prema pouzdanim informacijamaSlobodne Bosne, dvije tvrtke u kojimaEnes Hajdarevi} ima ve}insko vlasni{tvo,HS i HKB Net, izgubile su licencu jo{ prijegodinu dana „zbog internog sukobasuvlasnika“. Regulatorna agencija zakomunikacije ostavila je Hajdarevi}u rok od

12 mjeseci u okviru kojeg je morao posti}isporazum s ostalim suvlasnicima, no kakose to nije desilo, RAK je odbio produìtidozvolu navedenim firmama. Postavljenirok istekao je 23. oktobra 2014. godine iod tog datuma HS i HKB posluju bezodgovaraju}e dozvole RAK-a! �

RAK-RANA ENESA HAJDAREVI]A

HS i HKB posluju nelegalno!

PRIGOVOR POSLOVNOGORTAKA: „Danas kada je pljačkazavršena i kada je M&HCompany preuzeo blizu20.000 HS-ovih korisnika,i kada je na račun M&HCompany prebacio više od10 miliona KM, Hajdar e -vi ći žele prodati kompani-ju i prisvojiti svu zaradu” KAZNA ZA

MONOPOLSKU POZICIJUKonkurentskovije}e BiH izreklo jeo{tru sankcijukanalu Sport Klub,koji je vlasni~kiipovezan s tajkunomiz Srbije Draganom[olakom



Posljednjeg radnog dana pro{logtjedna, dok se na Sudu BiH jo{odlu~ivalo o odre|ivanju pritvorapredsjedniku Uprave Hrvatskihtelekomunikacija Mostar Stipi

Prli}u i izvr{nom direktoru za pokretnumreù ZZoranu Bakuli, ~lanovi Nadzornogodbora te kompanije odràli su telefonskusjednicu. No, nije povod njihovogzasjedanja, kako bi se logi~no dalo pret pos -taviti, bilo hap{enje dvojice direktora, negoprovo|enje ranijeg naloga federalne Vladeza smjenu Zorana Bakule. Iako je, naime,sjednica zakazana nekoliko dana ranije, sazada}om da Bakulu, koji je u me|uvremenuotkazao poslu{nost, zamijeni SSlavenGrbavac, ~lanovi su se Nadzornog odbora,pod predsjedavanjem SDP-ovca AAnteKre{i}a, pona{ali ba{ kao da nije vanrednasituacija. Nakon {to su za novog vr{iteljadu`nosti direktora za pokretnu mreù unarednih {est mjeseci postavili Grbavca, oeventualnoj Prli}evoj suspenziji se uop}enije govorilo, budu}i da je Nadzorni odborimao pre~eg posla.

DIREKTIVA IZ SARAJEVASuglasnost za smjenu izvr{nog direktor

HT-a Mostar Zorana Bakule data je nasjednici Vlade Federacije BiH, koja jeodràna 10. septembra, uz obrazloènje daje on izgubio povjerenje vlasnika kapitala?!Budu}i da, istodobno, povjerenje nijeizgubio i Bakulin {ef Stipe Prli}, unato~javno prezentiranim dokazima o njegovomkriminalnom upravljanju kompanijom,posve je jasno kako su se iza neuvjerljive

argumentacije federalnih ministara skrivaliposve drugi razlozi. Dodajmo tome da su naistoj sjednici Vlade FBiH za nove-stare~lanove Nadzornog odbora mostarskogjavnog poduze}a predloèni Ante Kre{i},Dragi @ujo, Anita ôlak, Irma Memi},Sejad ôlak i PPero Grubi{i}, koji su potomdobili direktivu da se rije{e Zorana Bakule,imenuju Slavena Grbavca i krenu urealizaciju nekoliko projekata vi{e mili jun -ske vrijednosti. Kako je, me|utim, sjednicaodràna telefonski, izme|u ~lanovaNadzornog odbora iz Mostara i Zagreba,realiziran je tek dio plana, ranijeosmi{ljenog u samom vrhu SDP-a.

Prema tvrdnjama sugovornika, dobroupu}enog u tajne poslovanja HT-a Mostar,navodni kapitalni projekti trebali suposluìti kao jo{ jedan paravan zaizvla~enje golemih svota novca. Sredstva

bi bila utro{ena za pokrivanje dijelatro{kova predizborne kampanje SDP-a,koja je, prema nekim procjenama, ko{talapreko milijun KM, a navodno je Stipe Prli}na isti na~in planirao „kupiti“ i naklonostdrugih stranaka - Demokratske fronte iHDZ-a 1990. No, nije ra~unao da }enjegov dugogodi{nji najpovjerljivijisuradnik Zoran Bakula naglo promijenitimi{ljenje i odustati od poslova na ivicizakona. U tom se smislu pretpostavlja da jeBakula ve} bio upla{en pozivima zasaslu{anje u Kantonalnom tuìteljstvu uMostar, gdje je tuìtelju SSpomenku Juki}udavao iskaze u istrazi oko poslovnesuradnje s marketin{kim agencijama izSarajeva. Kako god, nakon {to je Bakulakao jedan od ~etvorice ~lanova Uprave HT-aMostar odbio dati suglasnost na realizacijuvi{e projekata, SDP-ovi su mu ministri,


AFERA „ERONET“, DRUGI DIO

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Istog dana kada su po nalogu Tužiteljstva BiH uhapšeni direktori HT-a MostarSTIPE PRLIĆ i ZORAN BAKULA, članovi Nadzornog odbora te kompanije, u kojem

prevagu imaju kadrovi SDP-a, održali su telefonsku sjednicu; prema ranijemnalogu federalne Vlade, a zbog navodnog gubitka povjerenja, donesena je odluka o smjeni Bakule, dok o eventualnoj suspenziji njegovog šefa Prlića,

unatoč optužbama za milijunski kriminal, nije bilo ni govora

ZLATNI SPONZOR IZ GRUDA

Da li je Zoran Bakula smijenjen jer je odbio financijskipripomo}i izbornu kampanju SDP-a?

S T I P E P R L I ]

PODR[KA FEDERALNE VLADEUnato~ optu`bama za milijunske pronevjere, StipePrli} i dalje uìva povjerenje SDP-ovih ministara

eronet:TEKST osnova.qxd 29.10.2014 22:35 Page 22

dakako po Prli}evoj preporuci, na{linasljednika.

MILIJUNSKA NABAVKE ZA KRAJ MANDATA

Dio poslovne dokumentacije do koje jedo{la Slobodna Bosna, potvr|uje da jeUprava HT-a Mostar sredinom septembraove godine donijela odluku o „pokretanjupostupka nabavke upgrade i licencno

pro{irenje radijske mreè“, vrijednog 2,8milijuna maraka, i to bez obra~unatogPDV-a. U obrazloènju rje{enja je nave de -no da kompletna radijska mreà HT-aMostar radi na dvije godine staroj SWverziji, kao i da }e oprema biti kupljena odtvrtke Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba.Petnaestak dana kasnije usvojeno jeizvje{}e o nabavci opreme za pro{irenjeradijske mreè od zagreba~ke kompanije, stim da je sada procijenjena vrijednost trimilijuna KM, ponovno bez obra~unatogporeza. Navedeno je da se odluka moradonijeti najkasnije do 2. oktobra. Naredna

je nabavka, istina u skromnijem iznosu od205.000 KM, dogovorena 16. oktobra iodnosi se na kupovinu opreme zaodràvanje sustava klimatizacije i grijanja uobjektima HT-a Mostar. Zanimljivo je,me|utim, da je odluka trebala biti donesenado 22. oktobra, kada su policijski istraìteljizakucali na vrata Stipe Prli}a i ZoranaBakule. Nova bi Uprava HT-a Mostar, kakose naga|a, do kraja godine, odnosno doformiranja nove federalne Vlade, trebalapotpisati jo{ najmanje dvadeset ugovora onabavkama, ~ija kona~na vrijednost nijepoznata. �


KAPITALNI PROJEKTI ZA NASTAVAK

Nekolicina mostarskih poznanika StipePrli}a nagovijestili su nam kako je on,nekoliko dana prije po~etka akcije„Gibraltar“, znao da }e biti uhap{en i dase spremao za dolazak policajaca. Ranijesmo pisali da je direktor HT-a Mostarproteklih godina, nakon {to je protiv njega

otvorena istraga, u tom poduze}uzapo{ljavao djecu sudaca, tuìtelja,lokalnih politi~ara. No, odskora se me|unovoprido{lim radnicima HT-a Mostarna{ao i brati} An|elka Hrgi}a,pomo}nika direktora SIPA-e zaKriminalisti~ko-istra`ni odjel. �

MI POKRIVAMO SVE

Direktor HT-a Mostar Stipe Prlić jeznao da će biti uhapšen

TELEFONSKASMJENA

^lanovi NO Eroneta

odluku o smjeniZorana Bakuledonijeli su na

telefonskoj sjednici

êstitamo 31. 10.- Svjetski dan {tednje

eronet:TEKST osnova.qxd 29.10.2014 22:35 Page 23

Aktuelni i budu}i predsjednik Re -pu blike Srpske MMilorad Dodikgostoju}i po~etkom septembra2014. godine na srbijanskojteleviziji Happy iznio je {okantan

podatak da je Republika Srpska dosadmogla da se otcijepi od Bosne iHercegovine i da su mu takvu pogodbunudili Amerikanci, ali da u RS-u nisu imalionoliko novca koliko su lobisti iz te dràvetraìli za taj posao. Iako nije spomenuokonkretnu cifru, sam Dodik je izjavio „dase zaledio“ kada mu je ameri~ki lobistasaop{tio koliko bi ko{tala nezavisnost„njegovog“ entiteta. „„Cijene je dovoljnovisoka da je te{ko dosti`na“, rekao je Dodikkoji vi{e nego izda{no pla}a lobiste,posebice ameri~ke.

DODIK & ASSOCIATESProcjenjuje se da je od 2006. do kraja

2010. godine Republika Srpska na imepla}anja lobista, konsultanata... jednom

rije~ju prodava~a magle, potro{ila blizudeset miliona ameri~kih dolara. [tavi{e,2009. godine, prema analizi fondacijeSunlight, Republika Srpska je u Americibila na tre}em mjestu po potro{nji ulobiranju sa utro{enih preko 4,6 milionadolara. Vi{e od RS-a potro{ili su samoKajmanski Otoci i Ujedinjeni ArpskiEmirati. ““Ako ho}ete da se odbranite odnekoga, onda morate da ga upoznate,morate da u|ete u njegovu psihu i da vidite{ta namjerava. Bilo je logi~no da smo tad(2006. godine) ja i moji ljudi razmi{ljali naovaj na~in: ako ho}emo da smanjimopritisak Amerikanaca, onda moramo dana|emo nekog ko }e za nas raditi, a da jeAmerikanac“, rekao je Dodik obja{nja -vaju}i razloge za angaòvanje ameri~kihlobista. Me|utim, prema ameri~komzakonu o registraciji stranih agenata(Foreign Agents Registra ti on Act) done -senom 1938. godine, agenti (obi~no lobisti,advokati ili konsultanti) koji rade u zainostrane vlade ili politi~are moraju seregistrovati u javnu bazu podataka priAmeri~kom ministarstvu pravde. Mini star -stvo pravde kaè da detalji ovih odnosa

SLOBODNA BOSNA I 30.10.2014.

AMERI^KI (G)LOBISTI

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Prema američkom zakonu o registraciji stranih agenata (Foreign Agents Registration Act), agenti(obično lobisti, advokati ili konsultanti) koji rade zainostrane vlade ili političare moraju se registrovati u javnu bazu podataka pri Američkom ministarstvupravde. Prema javno dostupnim dokumentima,Republika Srpska je u periodu od 2006., do kraja2010. godine za plaćanje američkih lobista potrošilaoko 10 miliona dolara, a sličan tempo potrošnje para poreskih obvezika za plaćanje prodavača magle nastavljen je do danas

Brojne ameri~ke konsultantsko-lobisti~ke kompanije koje je angaìrao Dodik ko{tale su budèt RS-a

desetine miliona dolara

SVI DODIKOVI “STRANI PLA]ENICI“

24

POTPISNICI NA DJELUMilorad Dodik i @eljka Cvijanovi} potpisnici su ugovosa lobisti~kim i konsultantskim ameri~kim firmama

dodik:TEKST osnova.qxd 29.10.2014 22:13 Page 24

pripadaju javnom domenu jer ““izvorinformacija i identitet lica koja poku{avajuuticati na javno mnijenje, politiku i zakoneu SAD-u” treba biti transparentan.

Ubrzo nakon {to je Milorad Dodikpostao premijer 2006. godine, VladaRepublike Srpske angaòvala je kompa -niju koja se zove Capitol Links, a Dodik jeuglavnom radio sa uposlenikom ove firmepo imenu GGregory Minjack, koji je sluìo ikao njegov specijalni predstavnik uglavnom gradu Amerike. PremaMinjackovim navodima, on je za Dodikaradio samo godinu dana, odnosno 2005.godinu, a prema instrukcijama StateDepartmenta i ameri~kog ambasadora uBiH. Minjack je mo`da dobio ugovor odameri~ke vlade da radi sa Dodikom 2005.godine, ali dokumenti Ameri~kogministarstva pravde dokazuju da je ve}sljede}e godine postao novi premijerovprivatni specijalni predstavnik u Washing -tonu za platu od sedam hiljada dolaramjese~no, plus poslovni tro{kovi, a da jenastavio raditi za Dodika i 2007. godine. Ujanuaru iste godine Milorad Dodikpotpisao je ugovor sa lobisti~kom firmomQuinn Gillespie & Associates (QGA).Dodik je ugovor potpisao sapredsjednikom QGA JJackom Quinnom,koji je sluìo kao savjetnik u Bijeloj ku}i uvrijeme predsjednika BBilla Clintona od1995. do po~etka 1997. godine. PoredQuinna, me|u osniva~ima QGA je irepublikanski politi~ki strateg EEdGillespie, koji je bio i vi{i savjetnik upredsjedni~koj kampanji MMitta Romneyja.Na platnom spisku QGA na{ao se iambasador RRalph R. Johnson, koji je odavgusta 1999., do jula 2001. godineobna{ao du`nost glavnog zamjenika

25

KOLIKO KO[TA OTCJEPLJENJE

��

Pored Vlade RS-a, kompanijaPicard, Kentz and Rowe LLP oddecembra 2009. godine radi i zasrbijansku konsultantsku firmu Agencijaza konsalting Sigma Team Plus.Partnerstvo koje srbijansku firmu ko{ta30 hiljada dolara mjese~no formirano jeda promovira ameri~ke investicije uSrbiji, da asistira srbijanskim i ameri~kimkompanijama u pronalaènju ipovezivanju zajedni~kih partnera i dapromovi{e imid` Srbije u SAD-u kako biprivukli strane, odnosno ameri~keinvestitore. �

BEOGRADSKE VEZE

Srbijanska firmapo uzoru na RS


PRVO PA MU[KOMe|u prvim potpisanim ugovorima je ugovorkojeg je Milorad Dodik potpisao sa JackomQuinnom, predsjedavaju}im firme QuinnGillespie & Associates

govorama


visokog predstavnika u BiH. Premaugovoru, cijena mjese~nog anga`manaQGA bez mogu}nosti refundacije iznosilaje 106 hiljada dolara i 16 hiljada dolaramjese~nih tro{kova. „„Uposlenici QGAletjet }e prvom, ili biznis klasom, a savhotelski smje{taj bit }e prve klase“,doslovno stoji u spomenutom ugovoru ukojem su obaveze QGA manje pecizirane.Naime, ~lanovi QGA tima bi pruàlinejasne usluge kao {to je razvoj„sveobuhvatne medijske strategije“ i„nacionalnu komunikacijsku kampanju“,te „nadgledanje odnosa prema EU, UN i

OHR-u“. Anga`man lobisti~ke firmeQGA, s kojom je Dodik posljednji putproduìo ugovor krajem januara 2010.godine, poreske obveznike manjeg bh.

entiteta ko{tao je 4,4 miliona dolara.

SKUPO, A (BES)POTREBNOKrajem oktobra 2008. godine Milorad

Dodik potpisao je ugovor i sa advokatskom„superfirmom“ Dewey& LeBoeuf. Ovaadvokatska firma sa sjedi{tem u New Yorkutrebala je da osmisli pravnu i diplomatskustrategiju i utvrdi pravni status RepublikeSrpske u odnosu na Ured visokogpredstavnika u BiH i u odnosu na legalni i

administrativni status Distrikta Br~ko. Uime firme Dewey& LeBoeuf ugovor jepotpisao EEdward B. Rowe, a mjese~neusluge ko{tale su 175 hiljda dolara. Iako jeugovor bio potpisan na godinu dana,raskinut je u aprilu 2009. godine kada suEdward B. Rowe i DDonovan Picardnapustili Dewey& LeBoeuf koja je maju2012. godine i zvani~no proglasila bankrot.Bilo kako bilo, Republika Srpska je ovojadvokatskoj firmi za petomjese~ni angaànisplatila blizu 1,8 miliona dolara.

Spomenuti dvojac Rowe i Picard sakolegom AAndrewom W. Kentzom 2009.godine osnivaju firmu Picard, Kentz andRowe LLP sa sjedi{tem u Washingtonu, ave} u maju iste godine potpisuju ugovor saRepublikom Srpskom i napla}ujupredujam u iznosu od 175 hiljada dolara.Usluge RS-u firma Picard, Kentz andRowe LLP po~ela je pruàti u junu istegodine, a mjese~na naknada iznosila je290 hiljada dolara. Drugim rije~ima, odjuna do kraja decembra 2009. godine RS jena ra~un ove va{ingtonske firme uplatila1,74 miliona dolara za „savjetovanje vlade


AMERI^KI (G)LOBISTI

�

@eljka Cvijanovi} u februaru 2011.godine potpisala je jo{ jedan ugovor saameri~kom konsultantskom firmom LaurusGroup. U ime Laurus Group ugovor jepotpisao predsjednik firme Henry Thomas

Jones. Mjese~ni anga`man Laurus Groupko{ta 45 hiljada dolara plus 10 hiljada dolaraza podmirenje uredskih tro{kova. Samo za2011. godinu RS je toj konsultantskoj firmiisplatila 605 hiljada dolara. �

(G)RUPA U ZAKONU

Ugovor sa konsultantskom firmomLaurus Group

Ministar za ekonomske odnose iregionalnu saranju Igor Vidovi} u januarupro{le godine za promociju stranihinvesticija potpisao je ugovor sakonsultantskom ku}om Myrmidon GroupLLC sa sjedi{tem u New Yorku. Ovu firmu2007. godine osnovao je AdrianKaratnycky koji je bio predsjednik i izvr{nidirektor kontroverzne nevladine organizacijeFreedom House od 1993. do 2004. godine.Tokom Karatnyckyjevog mandata u

Freedom House, jedan predstavnik UN-a tuorganizaciju je nazvao “ma{inerijomsubverzije, koja je blià obavje{tajnoj slu`binego nevladinoj organizaciji”. Karatnycky jenapustio Freedom House kako bi postaoprivatni konsultant 2004. godine. Vidovi} iKaratnycky ugovor o anga`manu njegovekonsultantske firme Myrmidon Grouppotpisali su 15. januara pro{le godine, acijena mjese~nog anga`mana je 70 hiljadadolara. �

SLOBODNA KU]A

Partner Milorada Dodika, špijun,subverzivac, lobista...

MYRMIDON GROUPUgovor izme|u Myrmidon Group i vlade RS-a potpisali su ministar za ekonomskeodnose i regionalnu suradnju Igor Vidovi} iosniva~ ameri~ke firme Adrian Karatnycky

IgorVidovi}

AdrianKaratnycky


u stvarima koje se ti~u me|unarodnogprava“. „„Mi }emo raditi sa RS-om i njenimpredstavnicima na podno{enju tu`be, ilitu`bi, u SAD-u i mogu}e sudovima drugihzemalja u ime Srba koji su pretrpjeligubitke, o{te}enja, ili ozljede u ljudstvu iimovini tokom nezakonitih akcijapo~injenih tokom oruànog sukoba u BiHod 1991., do 1995. godine“, stoji, izme|uostalog, u jednom od ugovora potpisanogizme|u Picard, Kentz and Rowe LLP i RS-a. Va{ingtonska firma 2011. godinepokrenula je i je i malo poznatu webstranicu BiH Dayton Project zainvestitore, novinare, istraìva~e istudente. Prema registru Ameri~kogministarstva pravde, posljednji ugovorizme|u RS-a i Picard, Kentz and RoweLLP potpisan je krajem januara pro{legodine. U ime RS-a ugovor je potpisalatada{nja ministrica za ekonomske odnose iregionalnu saradnju, a kasnije premijerka@eljka Cvijanovi}, a ispred va{ingtonskefirme partner Donovan Picard.Dogovorena cijena pruànja uslugamanjem bh. entitetu iznosila je 112 hiljadadolara mjese~no. Dakle od 2009. do kraja2013. godine anga`man va{ingtonskefirme Picard, Kentz and Rowe LLPporeske obveznike RS-a ko{tao je desetakmiliona dolara. �


KOLIKO KO[TA OTCJEPLJENJE

UGOVOR O (NE)DJELUUgovor o anga`manu Laurus Group krajemfebruara 2011. godine potpisali su @eljkaCvijanovi} i Henry Thomas Jones

AMERI^KILOBISTA

Jack Quinn,ameri~ki advokat i

biznismen, sluìo jekao savjetnik u

Bijeloj ku}i uvrijeme predsjednika

Billa Clintona


Nakon objavljivanja kona~nihrezultata izbora jasan je sastavNarodne skup{tine RS-a. USNSD-u su iznena|eni CIK-ovom ra~unicom, od o~ekivanih

44 mjesta za vladaju}u koaliciju spali su natijesnu ve}inu. Naime, koalicija okupljenaoko SNSD-a ima minimalnu ve}inu od 42poslanika, od ~ega SNSD ima 29, koalicijaDNS-NS-SRS osam, a Socijalisti~ka partijapet. Savez za promjene (DSD-PUP-SRSRS) ima 24 poslani~ke fotelje, PDP sedam iâvi}ev NDP pet, {to daje ukupan zbir od36 poslanika.

Tas na vagi mogla bi da bude koalicija“Domovina” sa svojih pet mjesta uSkup{tini RS-a. Ukoliko koaliraju sastrankama okupljenim oko SNSD-a, ovave}ina mogla bi da oja~a na 47 poslani~kihmandata. Savez za promjene, me|utim, ~aki sa “Domovinom” ne moè „dobaciti“ do42 poslani~ka mjesta. U tom slu~aju,podr{ku bi morali da traè u suprotnomtaboru, a ponuda bi prvo mogla da padnenaprednjacima AAdama [ukala koji imajudva mjesta u NS RS-a.

ADAM [UKALO

« NAJPO@ELJNIJA UDAVAÂ»Trgovina je zapo~ela. Adam [ukalo

na{ao se u poziciji najpoèljnije udava~e.Na proslavi krsne slave Napredne strankeRS-a Svete Petke, prvi pored [ukala sjeo jeMilorad Dodik. Me|utim, ni politi~ari izSDS-a i PDP-a nisu odbili njegov poziv naovu proslavu. [ukalo se do sada izja{njavaoda èli zadràti poziciju uz MMarka Pavi}a,zahvaljuju}i kojem je i dobio kompen za -cioni mandat. Me|utim, dobro upu}eniizvori tvrde da }e [ukalo otkazati podr{kuPavi}u u pregovorima sa Dodikom, ukolikoto od njega zatraì AAleksandar Vu~i}, lider

Srpske napredne stranke, pod ~ijim sepoliti~kim patronatom nalazi [ukalo.

Oba suprotstavljena tabora gr~evito sebore za skup{tinsku ve}inu. Borba se vodisvim raspoloìvim sredstvima. SDS jeuputio poziv svim strankama, osim SNSD-a,za pregovore o formiranju nove Vlade RS-a.

Lider SNSD-a Milorad Dodik javno jerekao da je sa koalicionim partrnerima

postigao dogovor o formiranju Vlade RS-a,me|utim tu pri~u do zaklju~enja ovog teks-ta nisu potvrdili u DNS-u, ali ni uSocijalisti~koj partiji RS-a. Varni~i na svestrane i neformalni pregovori uveliko sevode. Kako sada stvari stoje, sve opcije suu igri.

“Broj poslanika je takav da {est partijamoè napraviti vladaju}u koaliciju, ne vi{etri, SNSD, DNS i SP RS-a, ve} uz njih i


RAT ZA SKUP[TINSKU VE]INU U RS-u

Pi{e: MIRHA DEDI]

Ključni postizborni cilj MILORADA DODIKA, da formira Vladu RS-a, komplikuječinjenica da mora napraviti koaliciju s nekoliko stranaka čiji lideri ne kriju velike

apetite; naša novinarka otkriva šta od predsjednika SNSD-a traže njegovi koalicioni partneri i na koji način Savez za promjene može

formirati skupštinsku većinu u RS-u

PARLAMENTARNA VE]INADO 42 PREKO BEOGRADA

Klju~nu ulogu u formiranju vlasti u RS-u mogao bi imati

Aleksandar Vu~i}!

VUÎ]EVA ULOGA U POSTIZBORNOM RASPLETU Vu~i} bi mogao sugerisati [ukalukojoj koaliciji da se prikloni

formiranje vlasti:TEKST osnova.qxd 29.10.2014 23:02 Page 28

dvije radikalne stranke i Napredna strankaRS-a. To govori da ukoliko do|e do formi-ranja takve Vlade me|u njima, to }e bitivrlo nestabilna vlada. Odnosno Vlada ukojoj bi SNSD platio najve}u cijenu.Karakteristika ovih izbora je zna~ajna podi-jeljenost dru{tva u RS-u, pad autoritetaMilorada Dodika i pad ugleda SNSD-a“,kaè MMladen Ivani}, lider PDP-a.

Dodik vodi te{ke i mu~ne pregovoreunutar sve labavije koalicije koju ~ineSNSD, DNS i SPRS. Dva manja partnera,DNS i SPRS, u mogu}nosti su da odmahzape~ate sudbinu SNSD-a, tako {to }e ihgurnuti u opoziciju. Njihovo ostajanje uzSNSD ne garantuje im vlast zbog niza uslo-va, od kojih je jedan od bitnijih - ~etirinesigurna mandata za koje ne mogu garan-tovati da }e podràti takvu odluku.Istovremeno, koaliranje sa Savezom zapromjene, DNS-u i socijalistima pruàmogu}nost ve}eg u~e{}a u vlasti odnesigur ne kombinacije sa SNSD-om.


POSTIZBORNA KRI@ALJKA

��

TE[KI PREGOVORI SA KOALICIONIM PARTNERIMA Milorad Dodik ne namjerava dati DNS-u,Socijalistima RS-a i Naprednoj stranciRS-a poziciju premijera, niti ministaraunutra{njih poslova i finansija

SDS TRA@IPONOVNO BROJANJE GLASOVA Mladen Bosi} je uvjeren da}e Koalicija za promjeneformirati Vladu RS-a


Prema saznanjima na{eg lista, Dodik nenamjerava dati Marku Pavi}i i AAdamu[ukalu pozicije premijera niti ministaraunutra{njih poslova i finansija koje onitraè. Ukoliko bi to u~inio, sveo bi SNSDna ulogu koju socijalisti imaju u jo{ uvijekaktuelnoj vladi @@eljke Cvijanovi}. Takavrasplet za Dodika bi zna~io potpunipoliti~ki debakl jer bi njegov i uticajSNSD-a bio potpuno marginaliziran.

Dodik insistira da SNSD postavi premi-jera, a za to mu je neophodan dogovor saSDA, kako bi privukao koaliciju“Domovina” na svoju stranu i oja~anotpo~eo pregovore sa DNS-om i socijalisti-ma. U Banjoj Luci se moè ~uti da IIgorRadoji~i} traì premijersko mjesto i da ga utome podràva NNeboj{a Radmanovi}.Me|utim, izvori iz SNSD-a tvrde da Dodikna to ne}e pristati jer bi eventualna premi-jerska pozicija mogla oja~ati Radoji~i}akoji se nalazi na ~elu Dodiku supotstavljenefrakcije u SNSD-u.

Dodik ne vjeruje Radoji~i}u i zato jenjegov prvi izbor za mandatara nove vladeRS-a SStevo Mirjani}, aktuelni ministarpoljoprivrede RS-a, a kao druga opcijaspominje se SSredoje Novi}, ministar civil-nih poslova BiH. I jedan i drugi omogu}ilibi Dodiku da i dalje upravlja Vladom RS-a,

a i unutar SNSD-a ne bi bilo toliko tenzijakao u slu~aju da Radoji~i} bude inau-gurisan za premijera.

Zanimljivo je da u banjalu~kim

politi~kim krugovima niko vi{e ne pri~a okoaliciji “Domovina” kao spornom part-neru i probosanskoj opciji.

Ukoliko koalicija “Domovina” budeklju~na za formiranja ve}ine, SDA }e traìtiva`ne pozicije u Vladi RS-a. U ovoj koali-ciji ne kriju da se njihovi apetiti porasli napet pozicija u Vladi RS-a. To je potvrdio i[efik Dàferovi}, potpredsjednik SDA. Onkaè da ova stranka traì da bo{nja~kamjesta u Vladi RS-a budu popunjenakadrovima koje }e predloìti SDA, odnos-no ~lanica “Domovine”, a ~iji je SDA stub.

EVROPSKA NARODNA PARTIJA PROTIV DODIKA

Predsjednik Evropske narodne partijeJoseph Daul ~estitao je Mladenu Ivani}u naizboru za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiHi pozvao Ivani}a i PDP da zajedno sa SDS-omi ostalim narodnim partijama formirajunovu Vladu RS-a, jer su, kako je naveogra|anima, neophodni odgovorni lideri.

“Nadam se da }e PDP uspjeti da formi-ra jaku parlamentarnu ve}inu, samim tim iVladu RS, zajedno s ostalim narodnim par-tijama, kao i sa SDS-om. Uvjeren sam da }epet stranaka potpisnica Deklaracije iz apri-la ove godine ~initi novu Vladu RS-a i da}ete u praksi ostvariti sve ono {to jeproklamovano u toj Deklaraciji”, naveo jeDaul u pismu Ivani}u.

Prosta matematika kaè da Savez zapromjene uz koaliciju “Domovina” i[ukalove naprednjake moè formiratiskup{tinsku ve}inu. Ostaje da se vidi da li}e u toj kombinaciji klju~nu ulogu odigratisrbijanski premijer Aleksandar Vu~i}, kojido sada Miloradu Dodiku nije zvani~no~estitao pobjedu za predsjednika RS-a. �


RAT ZA SKUP[TINSKU VE]INU U RS-u

�

Stanje u Republici Srpskoj je krajnjeneizvjesno, {to se automatski prenosi i nadràvni nivo. Svakako da u cijeloj pri~inije nebitna i uloga novog srpskoga ~lanadràvnoga Predsjedni{tva MladenaIvani}a, jednog od lidera Saveza zapromjene u RS-u, ~iji je glas potreban, alinije presudan, za utvr|ivanje prijedlogaimena novoga mandatara Vije}a ministaraBiH. Ivani} tvrdi da }e Savez za promjeneu}i u Vije}e ministara BiH.

“Mi moèmo napraviti ve}inu nanivou BiH, bez ikakvih problema. SDSi PDP, s jedne strane, i SDA i HDZ, sadruge. Ta ve}ina moè biti potpunostabilna i Evropska narodna partijao~ekuje da to uradimo. I ja o~ekujemod svojih kolega da to rade. Ja samna izborima dobio najvi{e glasova odsvih kandidata, to zna~i da je meni datlegitimitet da odredim koja }e stranapredstavljati Republiku Srpsku u insti-tucijama BiH. Uvjeren sam da to trebabiti Savez za promjene. Sti~e se utisakda Dragan ôvi}, iako ja sa njim dosada nisam razgovarao, preferiraSNSD. Mislim da je to vrlo te{ko objas-

niti i smatram da bi bilo puno logi~nijeda se prihvati moj prijedlog”, kaèMladen Ivani}. �

VIJE]E MINISTARA BiH BEZ SNSD-a

Dragan Čović drži ključeve Vijećaministara BiH

LIDER PO MJERI EVROPE Budu}i ~lan Predsjedni{tva BiHMladen Ivani} i Savez za promjeneimaju podr{ku Josepha Daula,predsjednika Evropske narodnepartije, da formiraju vlast na nivou BiH i u RS-u

ÔVI] JO[ NIJEPRELOMIO

Da li }e Dragan ôvi}okrenuti le|a

dugogodi{njemstrate{kom savezniku

Miloradu Dodiku



Paddy Ashdown, koji }e ostatiupam}en kao jedan od najkontro -verznijih i vjerovatno najnepopu -larnijih visokih predstavnika,inicirao je debatu u britanskom

Domu lordova o temi trenutne situacije uBosni i Hercegovini. Nekoliko dana nakontoga, oglasio se i britanski ministar vanjskihposlova {alju}i poruku gra|anima BiH otome kako treba da grade svoju budu}nost.Dugo se u Britaniji nije toliko govorilo oBosni kao u proteklih sedam dana, no jo{uvijek je te{ko naslutiti {ta to zapravo zna~ii kako }e izgledati nova faza odnosaizme|u dviju zemalja, ili {ta }e me|u -narodna zajednica sada preduzeti.

Poruka britanskih zvani~nika je ista kaoprije desetak godina kada je lord Ashdownbio prvi posljednji visoki predstavnik -gra|ani BiH moraju sami odrediti pravacpromjene. No, ono {to se moglo ~uti uDomu lordova tokom ne ba{ predugedebate, nagovje{tava da bi ipak neko sastrane mogao poku{ati oblikovati te na{eèlje.

MAHARAD@A POSLIJE MAHARAD@EPaddy Ashdown, koji je bio na ~elu

Ureda visokog predstavnika od 2002. do2006. godine, ostao je zapam}en kao~ovjek koji je Bosnom vladao èljeznomrukom. Europska inicijativa za stabilnost(ESI) u to vrijeme pi{e kako u Sarajevo napo~etku 21. stolje}a ““ba{ kao u Kalkuti u19. stolje}u, stranci igraju ulogusofisticiranih despota”. I Me|unarodnakrizna grupa (ICG) u svojoj analizi stanjanavodi kako Ashdown vlada sara|uju}i sa

nacionalisti~kim partijama koje uspijeva naneki na~in privoljeti da rade {tome|unarodna zajednica u tom trenutku èli.Tokom svoje vladavine, Ashdown jenametao zakone, stavio javne medije podprotektorat, smjenjivao zvani~nike,pokretao reforme koje su - danas je vidljivo- bile kratkog daha, a na {to su brojnianaliti~ari upu}ivali tih godina.

Govore}i 21. oktobra u Domu lordova,Ashdown taj period ipak opisuje kao nizuspjeha, od ujedinjenja vojske, prekouvo|enja poreskog sistema, izgradnjeinstitucija… No, kako kaè Ashdown, tajrazvoj prestaje 2009. godine. Danas je, kaèAshdown, u BiH nastupilo ““opasnovrijeme”, dodaju}i da ipak ne vjeruje dapostoji mogu}nost sukoba, ““iako ne mogu upotpunosti odbaciti tu ideju… Ne znam {tabi se desilo kada bi granata pala na dàmiju

u Doboju u petak nave~er. Ali, najve}imdijelom, prijetnja za BiH je da - dok seostatak Balkana kre}e naprijed - ta zemljatone u crnu rupu korupcije i nefunkci -onalnosti”, rekao je dodaju}i da ovda{njasituacija moè potencijalno destabiliziraticijeli region. Prisje}aju}i se starih vremena,Ashdown je u Domu lordova izdvojioAdnana Terzi}a i DDragana ôvi}a kao“hrabre bosanske politi~are” i partnere skojima je vodio zemlju u reforme.

U svom govoru, Ashdown je vrlo o{trokritikovao britansku vladi i EU, odnosnoCatherine Ashton, biv{u europsku ko -mesarku za vanjske poslove, te odluku daposjeti MMilorada Dodika u Banjoj Luci idozvoli da dok su razgovarali ispred njihbude zastava Republike Srpske, a ne BiH.“Niste mogli dati jasniji primjer da EU nijezainteresovana za dràvu”, rekao je biv{i


POVRATAK IMPERIJE

Nekadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown inicirao je diskusiju o Bosni iHercegovini u Domu lordova. On je u svom govoru, koji je bio pun fraza, opisao

stanje u zemlji kao alarmantno pozivajući međunarodnu zajednicu i svoju vladu dareaguju. Nakon debate u Domu lordova uslijedilo je i pismo britanskog minist ra

vanjskih poslova građanima BiH u kojem ih poziva na promjene. Sve ovo pokazujeda se BiH ponovo nalazi u fokusu interesovanja britanske politike, mada još

uvijek nije moguće ni naslutiti šta taj interes može donijeti našim građanima

ASHDOWNOV @AL ZA^VRSTOM RUKOM

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] (London)

��

REFORMSKI KURSAshdown je pohvalio Adnana Terzi}a zahrabrost kojom je vodio zemlju u reforme

nidzara paddy ashdown:TEKST osnova.qxd 29.10.2014 22:10 Page 32


PORUKE IZ DOMA LORDOVA

NOSTALGIJA ZA VREMENOM APSOLUTNE VLASTIPaddy Ashdown, koji je bio na ~elu Ureda visokog predstavnikaod 2002. do 2006. godine, ostao je zapam}en kao ~ovjek koji jeBosnom vladao èljeznom rukom


visoki predstavnik dodaju}i kako je EUdozvolila da naglasak u BiH bude naentitetima i njihovom razvoju, umjesto naja~anju dràve. ““Ovo je tragedija. Tolikotoga je propu{teno. Stajali smo pored idozvolili da se to desi. Jer mi smo dopustiliMiloradu Dodiku da po~ne {iriti staruretoriku secesionizma”, nastavlja.“Raspoloènje u Bosni danas potvr|uje onustaru izreku ‘nek kom{iji crkne krava’”,dodao je lord Ashdown u svom opisutrenutne situacije u BiH.

On je u svom govoru uporedio situacijuu BiH sa Ukrajinom, podsje}aju}i kakoRusija nalazi partnera u RS-u, teradikalizuje situaciju tamo obe}avaju}i ilidaju}i kredite i pozajmice vlastima, a kakobi sprije~ili da isto to uradi MMF. ““A mistojimo pored i ni{ta ne radimo”, zaklju~ioje Ashdown.

PISMO MINISTRANakon Ashdownovog govora u debatu

se uklju~ilo jo{ nekoliko lordova koji sudali svoje vi|enje situacije u BiH. Ve}ina sereferirala i na proljetne proteste i plenume,pozivaju}i da takvi pokreti budu ohrabreniu njihovom daljem djelovanju, sa nadom da}e imati snage da izvr{ne pritisak nanovoizabrane vlasti. Lordovi su tako|ernaglasili potrebu da Bosna {to prije postane~lanica EU-a i NATO-a, smatraju}i topresudnim za dalji napredak zemlje, te su uvi{e navrata spominjali politiku MiloradaDodika kao opasnu.

Nekoliko dana nakon debate u Domulordova, o Bosni je pisao ministar vanjskihposlova PPhilip Hammond. On je uputio“pismo” gra|anima BiH koje po~injere~enicom: ““Dozvolite mi da govorimotvoreno, kao prijatelj: trenutna stagnacija uva{oj zemlji mora biti okon~ana.” Hammondnavodi kako je previ{e korupcije ineefikasnosti, a nedovoljno poslova, ““naro -

~i to me|u mladima”. Kao i Ashdown, ovajministar podsje}a kako situacija ne moè bitirije{ena pozajmicama od bilo koga, nego damoraju biti prona|ena rje{enja za problemekoji su duboko ukorijenjeni.

Na kraju ministar Hammond nagla{avakako je njegova zemlja - i pored svega -spremna raditi sa novoizabranim liderimaiz svih partija ““ka pozitivnoj, europskojagendi”, te podsje}a kako imaju legalnuodgovornost za{tititi teritorijalni integritetBiH, na {to se obavezala u Daytonu.“Prekrajanje granica na Balkanu jezavr{eno”, poru~uje ministar.

Zvani~na britanska politika u ovomtrenutku mo`da pomalo podsje}a napolitiku koju je vodio Ashdown tokom svogmandata u BiH - javna podr{ka gra|anima,ponavljanje poruke da je na njima daodlu~e pravac kretanja zemlje, dokistovremeno sara|uju sa nacionalisti~kimpartijama ~iji lideri su spremni pristati naneke ustupke koji daju ~esto tekkratkoro~na rje{enja. No, ostaje da se vidi ukojem pravcu }e i}i ovaj nanovo probu|eniinteres za BiH i koliko dugo }e trajati.Mo`da je zna~ajno primijetiti kako je na~elo odjela za Bosnu prije mjesec danadoveden ~ovjek koji je donedavno radio naBliskom istoku, u zemljama u kojima ratujui britanske trupe. �

SLOBODNA BOSNA I 30.10.2014.

POVRATAK IMPERIJE

�

U svom “poeti~nom” govoru,povremeno kroz suze, Ashdown se predDomom lordova dotakao i poloàjabosanskih muslimana kao zajednice koja“razumije da nema kontradikcijeizme|u islama i europskih vrijednosti”.Da bi lordovima do~arao bosanskemuslimane, Ashdown govori kako ih jete{ko radikalizirati jer ovda{nje ène idalje nose mini suknje dok hodajusarajevskom ulicom Ferhadijom “kao i ubilo kojem drugom gradu u petaknave~er… Ako odete u Bosnu na lijep

oktobarski dan, vidjet }ete kako seiznad svakog malog bosanskogmuslimanskog sela podiù obla~i}idima koji idu ka Allahu ili Bogu kojegvrije|a alkohol, a na dnu je neminovno{ljiva koja se kuha i koja je neophodnada se preìvi zima”, prisje}a se svojihbosanskih dana Ashdown. Ipak, primje}ujekako se de{ava radikalizacija muslimana uregionu, te da se jedan broj priklju~iosnagama ISIS-a “jer oni ne vide nadu uzemlji koja ne}e postati funkcionalnadràva”. �

PADDY ASHDOWN: SVAKODNEVNE ILUZIJE

Rakija, muslimani i dim

34

KRAJ RAKIJSKOG KAZANA Paddy Ashdown za vrijeme boravka u BiH pekao je i rakiju

FATALNA GRE[KACATHERINE ASHTONZa vrijeme razgovora u BanjojLuci ispred Ashtonove i Dodikastajala je zastava RS-a, a ne BiH



Pripadnici êtni~kog pokreta,predvo|eni komandantom BBrati -sla vom @ivkovi}em sredinompro{le nedjelje, nakon {to su sevratili sa ukrajinskog rati{ta,

krenuli su u Novi Pazar kako bi parasto-som obiljeìli godi{njicu oslobo|enja ovoggrada od turske vlasti 23. oktobra 1912.godine. Ovu ~etni~ku akciju osujetila jesrbijanska policija koja ih je vratila odaklesu po{li. Me|utim, ~etnici su poru~ili da }eza dva-tri mjeseca provesti u djelo ono {tosu planirali. MMeho Omerovi}, predsjednikOdbora za ljudska i manjinska prava uSkup{tini Srbije, ina~e ro|eni Gora`dak, zana{ list govori o “povampirenju” ~etnika uSrbiji i novom zakonu kojim }e bitisankcionisani pripadnici êtni~kog pokretakoji ratuju na stranim rati{tima.

� Gospodine Omerovi}u, na ukrajin -skom rati{tu ve} mjesecima se nalazepripadnici êtni~kog pokreta koji su tamostigli preko raznih agencija koji se baveangaòvanjem tzv. pasa rata. Uglavnom suto ljudi koji imaju iskustvo sa rati{ta biv{eJugoslavije, vidjelo se da neki nose oznakeJSO (Jedinice za specijalne operacije, biv{eCrvene beretke). Prije desetak dana

Skup{tina Srbije donijela je Zakon kojim sesankcioni{e njihovo ratovanje uinostranstvu?

Angaòvanje gra|ana Srbije koji sepojavljuju na rati{tima {irom sveta, da li jeto Ukrajina, Sirija ili neki drugi prostor, nijeni{ta novo. Upravo je zbog togaSocijaldemokratska partija Srbije, na ~ijemje ~elu Rasim Ljaji}, predloìla izmeneKrivi~nog zakona kojim bi se dràvljaniSrbije koji u~estvuju na stranim rati{timatretirali kao po~inioci krivi~nih dela. Ono{to je veoma va`no jeste da su iza na{eg

predloga zakona stali svi poslanicivladaju}e koalicije, dakle 199 poslanikaSkup{tine Srbije. Pre desetak dana mi smoovaj Zakon usvojili gotovo jednoglasno.Protiv njega su bila samo tri poslanika SDASulejmana Ugljanina.

VUÎ] POZVAO ÊTNIKEDA SE VRATE KU]I

� [ta je novo u tom zakonu i {ta onsadrì?

Uveli smo dva nova krivi~na dela. Prvo,u~estvovanje u ratu ili oruànom sukobu ustranoj dràvi. Tim ~lanom mi dràvljaninaSrbije koji u~estvuje u ratu kao pripadnikvojnih ili paravojnih formacija ka`njavamokaznom zatvora od {est meseci do petgodina. Ukoliko se ovo delo ~ini u sastavugrupe, onda je krivi~no delo teè ipo~inilac }e se kazniti zatvorom od jednedo osam godina. Uvedeno je i krivi~no deloorganizovanja radi u~estvovanja u ratu ioruànom sukobu. Ko na teritoriji Srbijevrbuje ili podsti~e neko lice da ratuje udrugoj zemlji, organizuje grupu ili vr{iobuku ili prikuplja opremu ili novac,ka`njava se kaznom zatvora od dve dodeset godina.

U praksi }e se ka`njavati i oni koji nisugra|ani Srbije a do|u na njenu teritorijukako bi vrbovali ljude i slali ih na rati{ta{irom sveta. Ova dva nova krivi~na delasmo uveli u na{e zakonodavstvo i ona su


KAZNA ILI REHABILITACIJA ZA ÊTNIKE U SRBIJI

Razgovarala: MIRHA DEDI]

INTERVIEW

MEHO OMEROVIĆ

predsjednik Odbora za ljudska i manjinska prava uSkupštini Srbije i potpredsjednik SDPS-a Rasima Ljajića

êtnici u Srbiji su se povampirilizbog nastojanja Olivera Anti}a,

savjetnika Tomislava Nikoli}a, darehabilituje Draù Mihailovi}a!

��

za “Slobodnu Bosnu” govori o rehabilitaciji Četničkog pokreta u Srbiji, kaznamakojima će biti izloženi svi psi rata koji iz Srbije odlaze na strana ratišta i otkriva s

kojom su namjerom četnici krenuli da prodefiluju Novim Pazarom

ČETNIČKI PLAN ZASANDŽAK:“Odlazak četnika u NoviPazar je problematičan jer su tamo željeli da provociraju, napravepometnju, izazovu sukobei krvoproliće i onda sveljude tamo proglase zaremetilačke faktore”

INTERVJU-meho:INTERVJU - osnova.qxd 29.10.2014 23:20 Page 36


SPREM,TE SE, SPREM

,TE…

SRBIJA SE STIDI SVOGANTIFA[IZMA

“Ne moè se biti antifa{ista samo 24sata, dok je Vladimir Putin, predsjed-

nik Rusije u posjeti Beogradu, a ondanastaviti sa politikom rehabilitacije

~etnika i svega onog {to predstavljaprekrajanje istorije”


stupila na snagu 18. oktobra. Svaki onajdràvljanin koji se u trenutku stupanja nasnagu na{ao u ratnom sukobu bilo gde usvetu ve} potpada pod ovo krivi~no delo.

� Premijer Aleksandar Vu~i} nedavnoje pozvao sve ~etnike da se iz Ukrajinevrate u Srbiju jer to nije njihov rat, bezobzira na mjese~nu zaradu od {est do 12hiljada dolara, i rekao da svojimanga`manom {tete ugledu Srbije?

U tom smislu i jesu poslani pozivipremijera Vu~i}a i svih dràvnih organa zasve dràvljane Srbije da se vrate u Srbiju, aukoliko se ne vrate, oni samim tim ~inekrivi~no delo. Ja sam ube|en, i ako se nevrate, da smo ovim zakonom u~inili jednudobru stvar - spre~ili smo pojedince da seangaùju na nekim od stranih rati{ta. U tomsmislu je veoma va`na preventivna ulogaovog zakona. A za one koji se nalaze uUkrajini ili Siriji, a ne}e da se vrate, zakon}e biti vi{e nego jasan onog trenutka kada sepojave u Srbiji.

� Imate li informaciju koliko njih sevratilo nakon usvajanja ovog Zakona?

Informacije koliko je na{ih gra|anaangaòvano na stranim rati{tima su vrlo{ture. Mi baratamo podatkom da je oko 50ljudi sa prostora Sandàka oti{lo u Siriju daratuju. U Ukrajini je na strani separatistaratovalo nekoliko desetina pripadnikaêtni~kog pokreta predvo|enih ~etni~kimvojvodom Bratislavom @ivkovi}em. Saprostora biv{e Jugoslavije na stranimrati{tima angaòvano je preko hiljadu ljudi.Bosna i Hercegovina tu, naàlost, prednja~ijer je najve}i broj dràvljana BiHangaòvan u Siriji, zatim slede Crna Gora,

Makedonija. To je problem celog regiona.

� Da li ste u{li u trag tim agencijamakoji angaùju pse rata?

Postoje, naàlost, mnoge agencije iorganizacije koje su se prikriveno iliotvoreno bavile okupljanjem ljudi i

odvodile ih u inostranstvu na takozvaneposlove. Iza toga su se svakako krili i onikoji su vrbovali one koji ve} imaju iskustvana rati{tima, ljude iz kriminogenog miljea igra|ane koji su bili u potrazi za novcem iavanturama. Naàlost, veliki broj ljudi nisami nisu znali gde idu pa su odvo|eni uinostranstvo, a kasnije su se ~udom ~udiligde su se zatekli. Kao i u slu~aju devojakakoje tragaju}i za slavom na menekenskimpistama zavr{e kao roblje u rukama makroa,tako se i dobar deo ljudi iz odre|enihrazloga ni kriv ni duàn na|e u jedinicamazara}enih strana. Mi sada imamo instrumenti zakonsko upori{te da one koji vrbuju ljudekrivi~no gonimo. Te agencije koje ovdeme{etare na}i }e se pod udarom zakona.Naàlost, ovde ima mnogo ljudi koji suu~estvovali u ratovima na prostoru biv{eJugoslavije, koji su zadràli velike koli~ineoru`ja u privatnom posedu i koji imajuratno iskustvo, neki od njih su ~inili i ratnezlo~ine na prostorima biv{e Jugoslavije,tako da ovde materijala za taj {tof ima.Ho}u re}i, ovde ima puno ljudi koji jedva~ekaju da dobrovoljno odu i u~estvuju uredovima neke od zara}enih strana, a ima ionih koji u potrazi za novcem to rade.

PLAN JE BIO DA SE U NOVOM PAZARUIZAZOVE KRVOPROLI]E

� Pro{le nedjelje smo vidjeli da su~etnici organizovano krenuli u Novi Pazargdje bi navodno prodefilovali, me|utimpolicija je iz bezbjednosnih razlogasprije~ila tu njihovu akciju. Na koji na~in }ebiti sankcionisano njihovo djelovanje uSrbiji?

Problem je u percepciji koji ima dràvaSrbije u posljednji deset godina prema~etnicima, {to se poku{ava rehabilitovati


KAZNA ILI REHABILITACIJA ZA ÊTNIKE U SRBIJI

�

ÊTNI^KI PLA]ENICI Vojvoda Bratislav @ivkovi} sa~etni~kim hordama u Ukrajini

ZATVOR ZAPLA]ENIKE

“Svi gra|aniSrbije koji senisu vratili sastranih rati{ta

krivi~no }eodgovarati”


~etni~ki pokret Draè Mihailovi}a koji jebio par excellence kolaboracionisti~kipokret i, na kraju krajeva, Draà Mihailovi}je bio osu|en za ratne zlo~ine. Revizijaistorije i sve ono {to se danas poku{ava utom cilju u~initi na prostoru Srbije je ne{to{to je lo{e pre svega po samu Srbiju. Nemoè se biti antifa{ista samo 24 sata dok jeVladimir Putin, predsednik Rusije, u posjetiBeogradu, a posle nastaviti sa politikomrehabilitacije ~etnika i svega onoga {tozna~i prekrajanje istorije. Samim tim nemoè se dopustiti nekoj grupi, bez obzira dali je ona manja ili ve}a, da deluje. U ovomslu~aju bilo ih je nekoliko desetina i nisupredstavljali bezbednosni rizik za dràvuSrbiju i za njene organe. Me|utim, oni suproblemati~ni jer su èleli da u NovomPazaru, gde Bo{njaci ~ine 70 posto ukupnogstanovni{tva, provociraju i izazivaju drugustranu kako bi eventualno do{lo do sukoba.Neko je o~igledno èleo da napravipometnju i izazove krvoproli}e kako bionda sve ljude u Novom Pazaru proglasioza nekakve remetila~ke faktore. Na velikusre}u, policija je reagovala na pravi na~in.Verujem da }e se i u budu}nosti odnositi naisti na~in prema poklonicima onih koji subili na strani fa{izma, bez obzira da li je re~o Draì Mihailovi}u ili A}if-efendiji.Naàlost, ovde se poku{ava zaboraviti da sujugoslovenski partizani koji su u~estvovaliu oslobo|enju Beograda bili podkomandom Josipa Broza Tita. Tog ~ovekadanas niko ne spominje, ni predsednikSrbije ga u svom govoru na vojnoj paradinije pomenuo. [tavi{e, mi smo bili svedocida je na vojnoj paradi, koja je bilaorganizovana povodom 70 godinaoslobo|enja Beograda od fa{izma, bilaikonografija iz Prvog svetskog rata. Nisuvojnici srpske vojske u {ajka~amaoslobodili Beograd ve} ljudi sa

petokrakama. Ta manipulacija je vrlo lo{a ipo imid` Srbije.

� Sti~e se utisak da se êtni~ki pokretu Srbiji povampirio i da je aktivniji negoranije. Da li iza njih stoji neka politi~kaopcija u Srbiji?

Oni su se povampirili taman tolikokoliko se povampirio savetnik predsednikaSrbije Tomislava Nikoli}a Oliver Anti}. Onje glasnogovornik svih onih koji traèrehabilitaciju Draè Mihailovi}a i zvani~nona sudu. Oliver Anti}, naàlost,zloupotrebljava funkciju savetnikapredsednika Srbije i ~ini sve da se taj ratnizlo~inac rehabilituje. To bi bilo prekrajanjeistorije i to bi bilo poniènje srpskognaroda, ali i, me|u ostalim, srpskih `rtavakojih je bilo najvi{e. Poku{aj da se tajpokret predstavi kao antifa{isti~ki nije ni{tadrugo nego groteskna manipulacija i ne{to{to izaziva podozrenje celog civilizovanog

sveta. Antifa{izam je ugra|en u temeljeEvropske unije kojoj mi teìmo i ~iji smozvani~no kandidati. Naàlost, Srbija se uposlednjih dvadesetak godina udaljila od tesvoje tradicije antifa{izma. Srbija se izgledastidi {to je bila na strani pobednika.Prilikom obeleàvanja 60 godina pobedenad fa{izmom u Moskvi je odràna velikacentralna proslava na kojoj su bilipredstavnici svih strana pobednica. Jedinonije bilo Srbije. Predsednik Rusije VladimirPutin tada je na konferenciji za novinare, napitanje za{to predsednik Srbije Boris Tadi}nije do{ao, rekao - Srbija se odrekla svogantifa{izma. Od gra|ana Srbije se poku{avasakriti ko je oslobodio Srbiju i ko jeoslobodio Beograd. Oliver Anti} bio jesvojevremeno istaknut ~lan Savezakomunista, kada mu je to odgovaralo naPravnom fakultetu, a sada se stavlja ufunkciju glasnogovornika za rehabilitaciju~etnika. To govori dovoljno o trenutku ukojem se Srbija nalazi. Ispadamo sme{ni ipred Briselom i pred Va{ingtonom i predMoskvom. To niko normalan ne moè darazume.

� Svjedoci smo da je u Srbiji u posljed-nje vrijeme eskalirala mr`nja premagra|anima druge nacionalnosti. U Vojvo -dini su huligani poku{ali da zapale dàmiju,uni{tili su nekoliko pekara ~iji su vlasniciAlbanci…?

Policija je efikasno i brzo reagovala.Pohap{eni su u roku od 48 sati svi oni koji sunapadali albanske i goranske pekare, i onikoji su nakon utakmice i ~uvenog drona htelida iskale svoj bes. U Vojvodini je bilo parMa|ara koji su palili albanske pekare.Sre}om, iza toga nije stajala nikakvaorganizacija, nije se radilo o sinhroni -zovanom napadu na one koji nisu Srbi.Naprosto su neke grupe huligana ispoljavalesvoj bes i brzo potom uhap{ene. �


SPREM,TE SE, SPREM

,TE…

� Koliko }e nakon rebalansabudèta, koji je nedavno usvojen uSkup{tini Srbije, gra|ani Srbijeosiroma{iti?

Osiroma{i}e ta~no onoliko, mo`da ivi{e, koliko se smanjuju plate i penzije, dakleoko 10 odsto. Me|utim, smanjenja plata ipenzija manji je problem u odnosu nanezaposlenst. Mi u Srbiji imamo 750 hiljadanezaposlenih. Mi moramo da uposlimogra|ane Srbije, da dovedemo investicije,otvorimo nova radna mesta. Kada bude vi{e

posla, bi}e vi{e para u budètu Srbije pa }ese ste}i uslovi da se te penzije i platepove}aju. U trenutku borbe protiv kriminala ikorupcije i velike {tednje svako mora da{tedi. Srbija je prvo po{la od sebe. Ve}godinu dana imamo na snazi solidarni porezkojim smo se mi dràvni fukcioneri i direktorijavnih preduze}a odrekli plata u iznosu od25 procenata i sada imamo plus umanjenjeod deset odsto. To su odricanja koja suprimerena ekonomskoj situaciji u kojoj seSrbija nalazi. �

RESTRIKTIVNE EKONOMSKE MJERE

Građani Srbije biće siromašniji zadeset posto

TOMIN ÔVJEKZA REHABILITO-VANJE ÊTNIKA Oliver Anti} nastojirehabilitovati DraùMihailovi}a i ~etnike

u Srbiji




Upro{loj sezoni je igra~ min hens -kog Bayerna i re prezen tativacBosne i Hercegovine, a nekada{nji~lan Bosne, Barcel one, Virtusa,Galatasaraya i Albe, dvadeset -

~etvero god i{nji NNihad \edovi} dva putapovrijedio desnu ruku: u decembru i u maju.Jedan od na{ih najboljih ko{arka{a odzimske povrede zgloba oporavljao se dvamjeseca, kao i od one proljetne povrede,loma {ake, kojom ga je “po~astio” igra~Ludwigsburga u ~etvrtfinalu play offa BekoBasketball Bundeslige. U oba slu~aja,dakle, bila je to ruka kojom \edovi} {utira.“Danas ne osje}am nikake negativneposljedice, iako u desnoj ruci jo{ uvijekimam metalnu plo~u i ~etiri {arafa, pa }u~im zavr{im ovu sezonu vrijeme iskoristitida mi to izvade. Ipak, u maju je to bila drugautakmica play offa i bio sam razo~aran {tone mogu nastaviti sezonu kada je bilonajbitnije. Jer, ~itavu sezonu igra{ da biosvojio trofej. Ali, eto... Bio sam uz ekipu,kao podr{ka van terena, i hvala Bogu,osvojili smo Prvenstvo”, kaè Nihad\edovi} za Slobodnu Bosnu, nekoliko satipo povratku iz Bremerhavena gdje je njegovBayern u nedjelju pobijedio istoimenogBundes liga{a.

� Da li ste zadovoljni Va{im, ali iigrama Bayerna u ovom kratkom periodutakmi~enja?

Zadovoljan sam. Zalije~io sam povredui iskoristio reprezentativnu pauzu ovog ljetada se dobro pripremim za ovu sezonu. Mojedobre igre na po~etku sezone samo su plodkvalitetnih treninga. I ekipa, {to jenajbitnije, igra dobro, pa se nadam da }etako i ostati.

BALKANSKA VEZA� U tri dana ste pobijedili Bremerhaven

u Bundesligi i Panathinaikos u Euroligi, alivjerujem da jo{ uvijek razmi{ljate oBarceloni i porazu od dva poena razlike u

prvom kolu najja~eg evropskog takmi~enja.Dodu{e, na gostuju}em terenu, ali vrlo lakoje moglo biti i druga~ije...

Pa, moglo je biti i druga~ije... Objeutakmice su bile te{ke, pogotovo nagostovanju protiv Barcelone. Svi suo~ekivali da }emo izgubiti dvadeset poenarazlike. Ali, mi imamo tim koji je pokazaoda se moè nositi i sa najja~im. Falilo namje koncetracije u nekim trenucima, a to jena kraju odlu~ilo pobjednika. Predstavilismo se u dobrom svjetlu, a {to se ti~ezalaganja mi smo zadovoljni.

� @elimo Bayernu sre}u u grupi u kojojsu, pored Barcelone i Panathinaikosa, iFenerbah~e, Emporio Armani i TurówZgorzelec! A u Bayernu su i tri reprezen -tativca Srbije: Du{ko Savanovi}, Vladimir[timac i Vasilije Mici}. Kako sara|ujete snjima?

Sve su to igra~i velikih kvaliteta,pogotovo DDu{ko Savanovi}. Dobro nam jedo{ao na poziciji ~etvorke i odli~no seuklopio u tim. A isto tako i VVladimir [timaci VVasilije Mici}. [timac je sa reprezen -tacijom Srbije osvojio drugo mjesto naovogodi{njem Svjetskom prvenstvu u[paniji, dok je Mici} veliki talenatevropske ko{arke i pro{ao je NBA draft. Imeni je, naravno, lak{e kad u ekipi imamsaigra~e sa kojima se mogu sporazumjeti nana{em jeziku, a i cijela ekipa je zadovoljna


VELIKI POVRATAK

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ], “BEKO BASKETBALL BUNDESLIGA”

Ako se po jutru dan poznaje, odnosno ako je suditi po prvim utakmicama kojeje u “Bundesligi” i u “Euroligi”, u ovoj sezoni, odigrao za svoj “Bayern”, NIHADUÐEDOVIĆU predstoji još jedna izvrsna košarkaška sezona; naš reprezentativac uintervjuu za “Slobodnu Bosnu” govori o svom sadašnjem klubu i o svojoj vječnoj

reprezentaciji, o povredama u prošloj sezoni i o rehabilitaciji, o prošlom i o narednom Evropskom prvenstvu, o životu i radu u Münchenu...

INTERVIEW

Nihad Ðedović Košarkaški as

êsto se pitam za koga se mi to `rtvujemo?;Ipak, sretna je BiH sa ovakvim sportistima,

u svim sportovima, a ja sam sretan {to igram u ovoj generaciji

BILO JE OČEKIVANO:Plasirali smo se naEvropsko prvenstvo, štoje najbitnije. Imali smoprelaganu grupu, igralismo protiv dvije ekipekoje su, realno gledajući,ispod našeg nivoa. Iuradili smo ono što se odnas i očekivalo ��

INTERVJU-nihad djedovic:INTERVJU - osnova.qxd 29.10.2014 22:07 Page 42


VOLJETI SPORT I SVOJU DR@AVU

PONOS DR@AVNOG TIMANihad \edovi} }e i dalje biti jedna odglavnih poluga na{e nacionalne selekcije


njihovim u~inkom i anga`manom. � Vas ~etvorica ste Panathinaikosu,

opet }emo o Euroligi, ubacili skoro pedesetpoena. Zna~i li to ve} sada da }e tabalkanska veza biti osnova igre, i mogu}ihuspjeha, kluba za koji trenutno nastupate?

Od nas dvanaest u ekipi svi posjedujuindividualni kvalitet, a doga|alo se ~ak da nas~etvorica budemo na parketu u isto vrijeme. Adru imo se i van terena, mada imamo malovremena sa druènje. Treniramo dva puta dnevno,tako da smo maltene ~itav dan u dvorani. Mislimda imamo dobar sistem, sa trenerom SSvetislavomPe{i}em na ~elu, koji je sve to kvalitetno uklopio.O Pe{i}u ne treba tro{iti rije~i, trofeji koje je dosada osvojio dovoljno govore o njemu. Veliki jetrener, ali je i veliki psiholog. Puno nam pomaèsvojom pri~om, ne samo o ko{arci nego i o ivotuvan ko{arke. Njegovo iskustvo samo moè biti odpomo}i svakom od nas. Njegov pomo}nik EEmirMutap~i} je ve} godinama prisutan u Bundesligi,svakog igra~a i svaku ekipu poznaje doposljednjeg detalja. Njih dvojica su na{a velikasnaga. Cilj je isti kao i pro{le godine: osvajanjenjema~kog Prvenstva i Kupa. S tim da nam upro{loj sezoni nije po{lo za rukom da osvojimoKup. Uglavnom, sretan sam {to sam u ovakvojekipi.

� U pro{loj sezoni je bilo vatrenokr{enje, debitantski nastup Bayerna uEuroligi, me|utim u ovoj sezoni se o~ekujenapredak. Koji je Va{ realni domet?

Na{a prethodna sezona je bila uspje{na,zato {to smo osvojili Prvenstvo. A {to se ti~eEurolige, zadovoljstvo nam je igrati u tomtakmi~enju. Me|utim, `rijeb nas ove godinenije nimalo pomilovao, nalazimo se u “grupismrti”, kako su je mnogi nazvali. Mislim da}e na{ domet u ovoj sezoni zavisiti samo odnas. U pro{loj sezoni bili smo na korak doplasmana u “Top 8”, a u narednimutakmicama u Euroligi trudi}emo se daodigramo kao {to smo odigrali prve dvijeutakmice. Zna~i, maksimalno angaòvano, dapro|emo grupu, a dalje - dokle doguramo.

NEMA KRATICE DO USPJEHA � Da li ste u Münchenu imali priliku

razgovarati sa selektorom na{e reprez en -tacije i trenerom Panathinaikosa Du{komIvano vi } em?

Jesam, ali ne previ{e. Vidjeli smo se na

jutarnjem treningu prije utakmice, jer suoni trenirali poslije nas. Pozdravili smo sei malo razgovarali. Utakmica je i za nas iza njih bila veoma bitna, pa je i fokus biona onom {to }e se de{avati te ve~eri una{oj dvorani. Svejedno je ko je na drugojstrani.

� No, sigurno ste mu nedostajali uminulim ljetnim kvalifikacijama za narednoEvropsko prvenstvo. Kako ste zadovoljnina{im igrama u te ~etiri utakmice, protivVelike Britanije i Islanda?

Plasirali smo se na Evropsko prvenstvo,{to je najbitnije. Imali smo prelaganu grupu,igrali smo protiv dvije ekipe koje su, realnogledaju}i, ispod na{eg nivoa. I uradili smoono {to se od nas i o~ekivalo. A, da li samfalio? Pa i nisam.

� Prolazak tog prvog kruga naEvropskom prvenstvu stoji nam kao knedlau grlu. Moèmo li ga pro}i sljede}e godinena Eurobasketu?

U ovoj situaciji te{ko je govoriti o tome,jer se grupe jo{ nisu formirale. A ni neznamo u kakvom }emo sastavu igrati.Me|utim, ako se svi igra~i odazovu, anadam se da ho}e, sigurno trebamo bitimaksimalno fokusirani na to takmi~enje.Prvenstveno mislim na pripreme, pa onda ina utakmice, ako èlimo da ostvarimoozbiljan rezultat. U dosada{njoj karijeri

nau~io sam da se samo uz maksimalnozalaganje mogu posti}i uspjesi. Zna~i, nemakratice do uspjeha. [to trener Pe{i} uvijekgovori: “Nema lakog puta do uspjeha,uvijek se mora i}i teìm putem.” Ali, s kimgod da budemo u grupi, prije svega trebamoodigrati kako treba.

� Na pro{lom Eurobasketu ostvarilismo tri pobjede i nismo pro{li prvi krug, {tose nijednoj reprezentaciji do tada nijedesilo. Ne èlim da se “vra}amo” uSloveniju, ve} tek toliko da ne{to kaèm oprethodnom Evropskom prvenstvu...

Sami sebi moèmo biti krivi! Zbogna~ina na koji smo u{li u to prvenstvo, zbogatmosfere u ekipi i prve dvije utakmice kojesmo, mogu to tako re}i, odigrali kriminalno.Nismo igrali kao kolektiv, ve} kaoindividualci, koji kao da su se sastali tek naAerodromu u Ljubljani, pa hajde daodigramo tih pet utakmica na Evropskomprvenstvu. Kada smo shvatili da ne moètako, kada smo shvatili da moramo igratitimski i iskoristiti sve igra~e, onda smopobijedili tri utakmice zaredom, {to je,naravno, bilo nedovoljno. Jer, ve} kadapo~inju pripreme mora se biti maksimalnokoncentrisan na ono {to predstoji. Sav svojindividualni kvalitet treba staviti u funkcijukolektiva. Samo se tako moè uspjeti i pro}itaj prvi krug, ali i posti}i ne{to vi{e od toga.

� Va{ mla|i brat Nedim, koji je ro|en1997., ~lan je Barcelone i U-18 ko{arka{keselekcije Bosne i Hercegovine. Kako njemuide?

Kao njegov brat re}i }u sve najbolje onjemu. Ali, po{to sam u tim ko{arka{kimvodama, uvijek nastojim da mu pomognem,s obzirom da znam u kakvim sam jasituacijama bio u njegovim godinama. A onje sada u situaciji da igra za drugi timBarcelone i povremeno igra za juniore. Trisedmice je bio na pripremama sa prvim


VELIKI POVRATAK

�

NAŠA I NJEGOVA “BOSNA”:Već sa šesnaest godina sam potpisao za Barcelonu i sasedamnaest sam bio u tom gradu i u tom klubu. Doksam ja igrao u Bosni sve je bilo na visokom nivou,igrali smo ABA ligu, a dvorana Mirza Delibašić je konstantno bila puna. Ni sa finansijama nikada nije bilo nikakvih problema...

U DRESU “BAYERNA”I u ovoj sezoni \edovi} pruà izvrsne partijeu ko{arka{koj sekciji giganta iz Münchena


timom i na najboljem je putu da postanevrhunski ko{arka{. Jer, u tom godi{tu i napozicijama na kojima on igra te{ko da imaneko bolji u [paniji, pa ~ak mo`da i uEvropi. Igra u velikom klubu, ima odli~nepredispozicije, visok je 205 centimetara,moè igrati na pozicijama jedan, dva, tri i~etiri, pametan je, i ja mu èlim svenajbolje, kao i da ga povrede zaobi|u uvelikom luku. Na njemu je da radi. Aodli~no je po~eo ovu sezonu u drugom timu

Barcelone.

I FUDBALERI “BAYERNA” NAS GLEDAJU� Dok ste ìvjeli u Rimu i igrali za

Virtus govorili ste da su tamo novinari“te{ki”, a Rim te{ka sredina za sportistu.Kako je u Münchenu?

Italijanski novinari su fanatici, kaouostalom i navija~i. U svakoj utakmicio~ekuju pobjedu i veoma je te{ko ako seizgubi. U Njema~koj su novinari objektivni

kada igramo Euroligu i podràvaju nas, jermi igramo u velikom klubu. Me|utim, kadaigramo u Bundesligi, stavljaju nam velikiteret na le|a, tako da ni nama nije lako.Gdje god da igra, s kim god da igra, uBayernu èle da pobijede. Ipak, {to se ti~emedija, s njima imam korektan odnos inikada nisam imao nikakvih problema.

� Va{ trener Emir Mutap~i} mi je uintervjuu koji smo radili u maju rekao da suredovni posjetioci utakmica ko{arka{kesekcije Bayerna fudbaleri ovog kluba,recimo Bastian Schweinsteiger. Da li Viidete na utakmice kolega iz fudbalskesekcije?

Ta~no je, fudbaleri dolaze na na{eutakmice. Jer je ko{arka napravila jedan veliki“bum”, ne samo u Münchenu nego i u cijelojNjema~koj. Pogotovo nakon na{ih odli~nihigara u Euroligi pro{le sezone, a onda i nakon{to smo osvojili Prvenstvo. Pove}an je interesza na{e utakmice. Imali smo priliku da ih upro{loj sezoni gledamo protiv Arsenala u Ligiprvaka, ali zbog na{eg gustog rasporeda,naàlost, nismo u mogu}nosti da ih gledamotako ~esto. Ipak, nadam se da }u biti u prilicida odgledam barem jednu njihovu utakmicutokom ove sezone.

� KK Bosna je tema koju nastojeizbje}i svi njeni biv{i ko{arka{i. Imate likomentar na potez koji je povu~en da seovaj klub ne bi ugasio, pa se sada zove KKBosna Royal?

Nisam osoba koja bi mogla komen ta -risati taj potez, jer se nisam dugo zadrào uBosni. Ve} sa {esnaest godina sam potpisaoza Barcelonu i sa sedamnaest sam bio u tomgradu i u tom klubu. Dok sam ja igrao uBosni sve je bilo na visokom nivou, igralismo ABA ligu, a dvorana Mirza Deliba{i}je konstantno bila puna. Ni sa finansijamanikada nije bilo nikakvih problema. Aproblemi su uslijedili nakon mog odlaska.Ali, problemi nisu samo u Bosni, ve} ukompletnom bosansko hercegova~komsportu. Vidim to u ko{arka{koj reprezen -taciji. Smije{no je {ta se de{ava. Nemamonikakvu pomo} od dràve i nastupi zareprezentaciju samo su ~ista volja igra~a.Nas niko ne tjera, mi samo èlimo daigramo za na{u dràvu. Nemamo nikakveuslove i veoma je tu`no na kakve niskegrane je pao sport u BiH. êsto se pitam zakoga se mi to `rtvujemo? Kad izgubimoutakmicu, uvijek ~itamo negativnekomentare, kao da smo mi najgori. A misamo igramo za na{u reprezentaciju bezikakvih povlastica. A DDu{ko Ivanovi} jeodli~na osoba i njegov jedini motiv da nastrenira je taj {to je vidio kvalitet na{ereprezentacije. Dakle, ~isto sportski motiv.I, sretni smo mi sa ovakvim sportistima, usvim sportovima, a ja sam sretan {to igramu ovoj generaciji. �


VOLJETI SPORT I SVOJU DR@AVU

� Mirza Teletovi} je ve} prekaljeniNBA igra~. Ho}e li to biti i JusufNurki}?

Te{ko pitanje. To su dva razli~ita“slu~aja”. Mirza Teletovi} je prvonapravio veoma uspje{nu karijeru uEvropi, pa je onda oti{ao u NBA. Ve} ustartu mu je bilo lak{e, nije imao nikakavpritisak, jer je znao kakav kvalitetposjeduje, a znali su to i ljudi u BrooklynNetsima. Iz godine u godinu o~ekivao senjegov napredak, {to je i vidljivo. A JusufNurki} je imao solidnu sezonu u Cedeviti,pa se odlu~io na taj korak, tj. da ode“preko bare”. Naravno da mu ne}e bitinimalo lako u Denver Nuggetsima, jersam bio na treninzima u NBA-u i vidiosam da je to jedna velika lutrija. Tamo senikad ne zna. Moè{ uspjeti preko no}i, amoè ti se desiti da te svi zaborave i“vrate” u Evropu. Nadam se da }e Jusuf

maksimalno iskoristiti svoje predispozicijei vrijeme na parketu koje dobije. Sigurnoje da ima kvalitet.

� Imate li Vi NBA ambicije? Imao sam pro{lo ljeto dvije konkretne

NBA ponude. Ali o timovima nikada nisamgovorio zato {to mislim da bi to bilonekorektno prema njima, jer do transferanije do{lo. Me|utim, odlazak u NBA minije bio prioritet. Jednostavno, koliko godda si dobar u Evropi, u NBA-u }e{sigurno dvije godine sjediti na klupi kakobi dobio priliku da se dokaè{. îm do|e{u NBA po~inje{ od nule. A ja sam sebizacrtao cilj: èlio sam, prvenstveno, daostanem u Bayernu i da radim savrhunskim trenerom kao {to je Pe{i}, i datako napredujem iz godine u godinu. Akose desi da dobijem ponudu koja se nemoè odbiti, naravno da }u oti}i. �

MIRZA I JUKA U NBA-u

Otići ću u NBA ako dobijemponudu koja se ne može odbiti

MO@DA NEKAD BUDE BOLJEJedan od na{ih najboljih ko{arka{anezadovoljan je odnosom dràveprema reprezentaciji


Ukoliko se nekim slu~ajem na|ete uRimu 25. listopada, svakakopotraìte baziliku St. Maria inAracoeli, na rimskome Kapitolu.Upravo na taj datum prije 590

godina u Rimu je umrla omiljena bosanskakraljica KKatarina Vuk~i} Kosa~a, te jeprema posljednjoj èlji u toj crkvi, koju sutada dràli franjevci s na{ih prostora, isahranjena. Slu~ajni prolaznik, ili posjetiteljbazilike St. Maria in Aracoeli, koja se nalazitik iza rimskog Foruma i spomenika prvomtalijanskom caru VVittoriu Emenueleu, te{ko}e prona}i njezinu spomen-plo~u koja jepostavljena s unutarnje strane lijevog stupaispred oltara.

IZRAVNO FINANCIRANJEIspod oltara nalazi se i grobnica u koju

je kralji~ino tijelo poloèno, a originalnaspomen - plo~a izvorno je bila napisana na

bosan~ici. Nakon restauriranja bazilikeplo~a je podignuta na stup, a tekst ispodkralji~inog lika prepisan je na latinskijezik. Napustiv{i ku}u JJakova Mentebona,Katarina je pre{la u drugu ku}u, u kojoj jeìvjela do smrti. Ku}a se nalazila ugradskom predjelu Pigna, u blizini crkveSv. Marka, a pripadala je hrvatskojbratov{tini sv. Jeronima, gdje je nekolikodana prije smrti Katarina napravila ioporuku. Papa NNikola V, koji je porijeklombio iz Dalmacije, s prijelaza 15. na 16.stolje}e Hrvatima poklanja zemlji{te daizgrade dom za hodo~asnike, nakon ~ega jeosnovana bratov{tina Svetog Jeronima, teizgra|en gostinjac i mala crkva. I sam svetiJeronim ima poveznice s Bosnom iHercegovinom. Taj sve}enik, koji je ìviona presjeku ~etvrtog i petog stolje}a, ro|enje u mjestu Stridon, za koje je te{koodrediti to~nu lokaciju, ali se pouzdano znada se nalazilo izme|u dana{njegBosanskog Grahova i zadarskoga zale|a.Bio je tajnik pape DDamaza i kao takav imao

je pristup spisima i knjigama koji su bilinedostupni obi~nim ljudima, {to mu jeomogu}ilo studij Svetog pisma i jezika.Prvi je preveo Bibliju sa gr~kog,hebrejskog i aramejskog na latinski jezik.Cijeli svoj ìvot je proveo u Betlehemu kaopustinjak i redovnik.

Pontifikalni hrvatski zavod svetogJeronima u posjedu je papinskoga prava, anaslovnik crkve svetog Jeronima jezagreba~ki nadbiskup, kardinal JJosipBozani}. Osnovna svrha Zavoda je{kolovanje sve}enika. Studenti stiù izrazli~itih biskupija od Vrhbosanske dobiskupije u Albaniji. Sve}enici studirajurazli~ite discipline, od kanonskoga pravado teologije i psihologije, ovisno opotrebama pojedinih biskupija. U Zavod sedolazi tako {to biskup napi{e pismo rektoruZavoda u kojem ga moli da se oslobodimjesto za sve}enika koji }e tu studirati.Zavod svetog Jeronima je do sada dao oko270 doktora znanosti iz razli~itih oblasti.Jedan od najpoznatijih ljudi koji su boraviliu Zavodu je RRu|er Bo{kovi}, znanstvenifizi~ar koji je bio student na papinskomsveu~ili{tu Gregorijana, ina~e i samisusovac, pripadnik reda katoli~ke crkve izkojega dolazi i aktualni papa FFranjo.Bo{kovi} je ~esto boravio u Zavodu, dok jeZavod bio gostinjac, ba{ kao i prvi bosanskinadbiskup JJosip [tadler. Pitomac Zavodabio je nekada{nji pro~elnik jedne odnajva`nijih kongregacija u crkvi uop}e, oneza nauk vjere, zagreba~ki nadbiskup,kardinal FFranjo [eper. Tako|er, me|upolaznicima Zavoda bio je i kontroverzni


SVI PUTEVI VODE U...

Tekst i foto: MARIO ILIÎ] (Rim)

U glavnom gradu Italije je u subotu, 25. listopada, obilježena 590. godišnjicasmrti bosanske kraljice KATARINE VUKČIĆ KOSAČA; baš tog dana u Rimu je

boravio naš novinar, koji u svojoj reportaži, između ostalog, piše i o velikom brojudanašnjih aktivnih svećenika u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj koji su bili pitomci

tamošnjeg “Pontifikalnog hrvatskog zavoda sv. Jeronima”

VATIKANSKO-RIMSKE BH. VEZE

vatikanske veze:TEKST osnova.qxd 29.10.2014 22:02 Page 46

sve}enik Vrhbosanske nadbiskupije, profe -sor povijesti, KKrunoslav Draganovi}.Pitomac, a ne{to kasnije i vrlo hvaljenrektor Zavoda bio je i aktualni biskupmostarsko-duvanjski i trajni upraviteljtrebinjsko-mrkanjski RRatko Peri}, ~ijerektorske sposobnosti stariji sve}enici idanas hvale.

Veliki broj dana{njih aktivnih sve}enikatako|er su bili pitomci “Svetog Jeronima”,poput ro|enog Mostarca, zadarskogbiskupa @@elimira Pulji}a. Zavod se brine dasve}enik-student ima sve {to mu jepotrebno za ìvot. “Olakotna okolnost za

sve}enika-studenta je zapravo da mi nepla}amo ni{ta”, isti~e vele~asni OOliverJuri{i}, jedan od trenuta~no trojicepitomaca Zavoda iz BiH, rodom iz NovogTravnika. Oliver je upisao doktorski studijna Odsjeku za fundamentalnu filozofiju.Polaznik Zavoda ima pla}en boravak,hranu, reìje i knjige, sve osimtelefonskoga ra~una, koji je jedini tro{aksve}enika-studenta u Zavodu. Razlog tomuje {to zavod sveti Jeronim u svomevlasni{tvu ima dobra, odnosno modernijimàrgonom re~eno - nekretnine. Ubiranjemnajamnine od poslovnih prostora i stanova


NIMA RIMA DO RIMA

��

Na Dominikanskom sveu~ili{tu u Rimu, osim trenuta~nojedinog studenta iz BiH Olivera Juri{i}a, na{e boje

“brani” i dekan Sveu~ili{ta Stipe Juri~

OBLJETNICA SMRTIIspod oltara bazilike St. Maria in Aracoeli po~iva kraljica Katarina Vuk~i} Kosa~a, a na stupulijevo od oltara nalazi se njezina spomen - plo~a


na atraktivnim rimskim lokacijama izravnose financira stanovanje i {kolovanjestudenata. Da situacija nije takva, te{ko bibiskupije skupile dovoljno novca za{kolovanje kadrova, uzme li se u obzir kakoje prosje~na mjese~na cijena najma stana uRimu u blizini zavoda svetog Jeronima vi{aod 1.000 eura.

NEPOZNATI SANADERU proteklih 40-50 godina kroz Zavod

je pro{ao gotovo sav profesorski kadarkoji danas radi na sarajevskoj Franje va -

~koj teologiji, odnosno Katoli~kom bogo -slov nom fakultetu u Sarajevu. Iz SvetogJeronima iza{li su profesori FFranjo Topi},[imo Ma{i}, DDarko Toma{evi}, BBoòOdoba{i}, MMato Zovki}. NaDominikanskom sveu~ili{tu u Rimu,popularno nazvanom Dominikana, osimtrenuta~no jedinog studenta iz na{e zemljeOlivera Juri{i}a, bh. boje “brani” i dekansveu~ili{ta. Rije~ je o profesoru SStipiJuri~u, doktoru Biblije, rodom izTomislavgrada. Jedna od najteìh disci pli -na na Dominikani svakako je studij

Biblije, koji zna potrajati i desetak godina,stoga je u svijetu vrlo mali broj doktoraznanosti iz te oblasti, njih dvadesetak.Druga, mo`da i najuglednija i jedna odnajcjenjenijih {kolskih ustanova u Rimuali i u svijetu je ~uvena Gregorijana.Sveu~ili{te je osnovano 1551. godine, autemeljila ga je isusova~ka redovni~kazajednica. Me|u najpoznatijim bh.studentima Gregorijane su i aktualniprofesor povijesti na Franjeva~kojteologiji u Sarajevu fra PPetar Jele~ iùpnik u ùpi [urkovac i karizmatik, o


SVI PUTEVI VODE U...

�

NK “HAJDIN” IZ 1975. GODINEStoje: Josip Pekanovi}, Matija Berljak, Ivo Sanader, Anto Kneèvi}, Nikola Skalabrin, Stjepan Kusa, Franz Ksaver, Pero Vranki}û~e: Marko Latin~i}, Stjepko Mami}, Nika Volk, Jozo Vasilj i Ivan Godina

MJESTO GDJE JE SVE POÊLOPontifikalni hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu

Marko Latin~i} i vele~asni Oliver Juri{i}


kojem smo prije dvije godine pisali, fraIvo Pavi}.

No, nije tu kraj kada su u pitanjuvatikansko-rimske veze sa Hrvatimaporijeklom iz Bosne i Hercegovine. NaRadio Vaticanu jedan od urednikaprograma na hrvatskom jeziku je MMarkoLatin~i}. Zgrada Radio Vaticana smje{tenaje tik do vatikanskih zidina, a rijetki imajupriliku u}i u poseban studio iz kojega seputem radio valova obra}a isklju~ivo papa.Studio se zove Karol Wojtyla, po svecupapi IIvanu Pavlu II. Marko je ve} 40 godinastanovnik “vje~nog grada”, a za njega se u{ali kaè kako poznaje sve ljude iz na{ihkrajeva u Rimu, ali za njega malo tko zna.Latin~i} je ro|en u âji}u u livanjskojop}ini, a nakon svr{etka gimnazije uZagrebu stiè na studije u Rim. Osniva~ jetalijansko-hrvatske udruge u Rimu, a jedanje od utemeljitelja nogometnog klubaHajdin 1975. godine. Ime kluba jeizvedenica od imena Hajduk i Dinamo, aboja dresova bila je, logi~no, modro-bijela.Na crno-bijeloj fotografiji iz 70-tih godina

pro{loga stolje}a, u gornjem redu drugislijeva, stasom i osebujnom frizurom isti~ese kr{ni Dalmatinac. O IIvi Sanaderu,biv{em premijeru Republike Hrvatske injegovim rimskim danima zna se malo, iligotovo ni{ta, ali od Latin~i}a smo doznalikako je Ivo zapravo bio vrlo talentirannogometa{ u mladim danima i kako bi, danije bilo kobnoga loma noge naHajdukovom pomo}nom igrali{tu, mo`dadaleko dogurao i kao profesionalninogometa{. Jo{ kao Hajdukovom “ti}u” ujednom duelu Sanaderu je nogu slomio~etiri godine stariji IIvan Iko Buljan, kasnije~lan “Hajdukove ku}e slavnih”, ba{ kao idesetak godina kasnije kada je isto u~iniojednom od najtalentiranijih igra~a HajdukaIvici Matkovi}u.

Sanader je tri godine proveo na studijuteologije u Rimu, nakon {to je poha|aoSjemeni{te u Splitu. Biv{i hrvatskipremijer, a danas stanovnik Remetinca, inakon {to je postao politi~ar prilikomposjeta glavnom gradu Italije nastavio jeprijateljstvo s Latin~i}em, zapo~eto u

nogometnom klubu Hajdin. Marko veli i dasu se s klubom svake godine natjecali name|unarodnom sveu~ili{nom nogometnomturniru, i to vrlo uspje{no, prisje}aju}i sekako su redovito pobje|ivali do tadanepobjedive [panjolce. Latin~i} se sje}amladog Sanadera kao korpulentnog igra~akoji nije volio tr~ati i uvijek se “{uljao” okoprotivni~kog {esnaesterca: ““Bio je pravimajstor baluna, nitko mu nije mogao otetiloptu. Bio je i izvrstan dribler, poglavito umjestu, na ‘dvici‘ je vrtio ljude. Imao je jakudarac, tukao je iz mjesta i to vrlo precizno.Vidjelo se da je pro{ao Hajdukovu {kolu.”Na crno-bijeloj fotografiji, u prvoj postaviiz 1975., u gornjem redu zadnji desno, je idr. don PPetar Vranki}, biv{i profesor naVrhbosanskoj katoli~koj bogosloviji, adanas profesor srednjovjekovne i novijecrkvene povijesti na Katoli~kom fakultetuSveu~ili{ta u Augsburgu. Bh. igra~i prvepostave NK Hajdina iz 1975. godine su jo{bili i Marko Latin~i}, SStjepko Mami} izZidina kod Livna, AAnto Kneèvi} rodom izbosanske Posavine, i pokojni JJozo Vasilj. �


NIMA RIMA DO RIMA

Doznajemo i kako je jedan odpripadnika [vicarske garde, osobnih~uvara pape Franje, dvadesettrogodi{njiIvan [ari} porijeklom iz Tomislavgrada.[ari} je {esti gardist Hrvat, ali trenuta~nojedini gardist koji vu~e korijene iz BiH.Otac Stjepan i majka Ljubica trbuhom zakruhom iz duvanjskoga sela Prisojaotisnuli su se u [vicarsku 1988. godine iskrasili u gradi}u Will. Nakon zavr{enogosnovnog i srednjeg obrazovanja Ivanodlazi na sluènje 10-mjese~nog vojnogroka, nakon ~ega prelazi u [vicarskugardu. Pontificia Cohors Helveticaslu`beni je latinski naziv papinske[vicarske garde, jedinog preostalog redanekada{njih vojnih postrojbi, koji su jo{ usrednjem vijeku bili zaduèni za ~uvanjeìvota i imovine francuskih kraljeva ivatikanskih poglavara. Dana{nju postrojbupapinske [vicarske garde u pravilu ~inepet ~asnika, 26 do~asnika i 78helebardira, i jedina je vojna postrojba nasvijetu kojoj se zastava mijenja, s obziromna to da su joj sastavni dijelovi grbovi itrenuta~nog pape i njihova zapovjednika.Papinska [vicarska garda zaduèna je zasigurnost Apostolske pala~e, ulaza uVatikanski Grad, ali i za sigurnost samogPape. Ivan [ari} zaduèn je, me|u

ostalim, i za ìvot pape Franje, ba{ kao{to je bio zaduèn i za sigurnost pro{logapape Benedikta XVI. Ivan se, o~ito, vrlodobro sna{ao u slu`bi i napreduje, jer jeve} zasluìo ~in korporal, {to bi uklasi~nom vojnom rangu bio ~in desetnika.Uvjeti koji su propisani za pristupanjeGardi su da osoba koja kandidira zagardistu ne smije biti nià od 174centimetara, mla|a od 19 i starija od 30godina. Ne treba posebno nagla{avatikoliku odgovornost nosi sa sobom du`nostgardiste, a u pravilu se radi o osobama odposebnog povjerenja. Ovisno o zoni,postoje mjesta na koja ne mogu ulaziti niti~lanovi Rimske kurije, osim onih koji su zato posebno ovla{teni. Stoga gardistimoraju znati prepoznati one kojima jedopu{ten ulazak, a ostale sprije~iti.[vicarska garda drì i po~asne straè isvakodnevno se susre}e sa desetinamatisu}a znatièljnika koji ulaze krozvatikanske zidine, pohode Trg svetogaPetra, ili satima stoje u redu kako bi u{li uSikstinsku kapelu. Ivanovi roditelji imajupetero djece, a kada se steknu uvjeti zamirovinu planiraju se vratiti u rodnoPrisoje, u koje, kako smo saznali, i Ivan sasvojim talijanskim prijateljima ~estonavra}a. �

FRANJIN @IVOT

Jedan od papinih čuvara jeHercegovac

PAPIN ÛVARIvan [ari} vu~e korijene izPrisoja kraj Tomislavgrada


„Kada idete u London ili Pariz, manje-vi{e znate {ta da o~ekujete. Kad odlazite uBosnu i Hercegovinu, svaki put je todruga~ija avantura u najpozitivnijem smislute rije~i“, kaè PPavel Trojan, autor prvogturisti~kog vodi~a kroz Bosnu i Herce go -vinu na ~e{kom jeziku. „„U Bosnu iHercegovinu sam prvi put do{ao 2001.godine kao turista, i od tada dolazim svakegodine. Zavr{io sam balkanske studije, astudirao sam malo u Beogradu, malo uZagrebu, tako da sam i ranije znao pone{toi o BiH, ali ne mnogo. Sje}am se da smodoputovali iz Beograda autobusom i zamene je bilo iznena|enje da postoji ne{to{to se zove Srpsko Sarajevo - dana{njeIsto~no Sarajevo. Iza{li smo na tojautobuskoj stanici u Isto~nom Sarajevu ipo~eli da se raspitujemo kako da do|emodo centra ‘onog‘ Sarajeva. Niko nije htio danam pomogne“, pri~a Trojan i dodaje da jeu centru i starom dijelu Sarajeva prona{ao„mali Istanbul“.

PUTOVANJE BEZ GRANICAVodi~ o Bosni i Hercegovini za turiste

objavljen nakon stotinu godina na ~e{komjeziku bogato je ilustrovan sa 256fotografija gradova, prirodnih ljepota,kulturno-istorijskih spomenika i turisti~kihatrakcija u BiH, a tu je i 14 geografskihkarata - „potpuno nepoliti~nih“, kakonagla{ava autor. Ideja o ovom turisti~komvodi~u nastala je prije dvije godine, pri~aPavel Trojan: „„Veso \orem, Sarajlija kojiìvi u Pragu i vlasnik restorana i galerije

Luka Lu, predloìo je da bi trebalonapraviti tako ne{to jer do sada u ê{kojRepublici nije {tampan ovakav vodi~.Prijedlog smo iznijeli izdava~koj ku}iFreytag-Berndt, koja je jedna od najstarijihi najpresti`nijih ku}a u ê{koj, oni su toprihvatili i tako je krenulo... Uzeo sammjesec dana nepla}enog odsustva s posla,napravio plan putovanja i u tih mjesec danauspio sam obi}i ve}i dio Bosne iHercegovine.“

O svojim dojmovima na proputovanjukroz na{u zemlju autor vodi~a kaè:„Nisam èlio biti subjektivan i pisati oonome {to se mene li~no najvi{e dojmilo jeripak se vodi~ pi{e prvenstveno za‘po~etnike‘, to jest za one koji dolaze prviput u posjetu nekoj zemlji. Zbog toga samnastojao uvrstiti {to ve}i broj interesantnihlokacija - gradova od Sarajeva doBanjaluke, kulturno-istorijskih spomenika,prekrasnih rijeka, planina, jezera,znamenitih li~nosti... Sarajevo jenezaobilazna destinacija, kao i Mostar,Po~itelj, Banjaluku sam izabrao vi{e zbogarhitekture, jer mi se ~ini da to nije tipi~anbalkanski grad... Izdvojio bih i pe}inuVjetrenica koja tako|er ima veze saê{kom - na tom mjestu je 200mikroorganizama prona{ao jedan êh.Uglavnom, trudio sam se da u vodi~u budeza svakog pone{to interesantno.“

Bosna i Hercegovina ima veliketuristi~ke potencijale. Kako je na promocijivodi~a u Pragu istakla i ambasadorica BiH uê{koj Republici DDanka Savi}, posljednjihgodina mnogi poznati svjetski ~asopisi ituristi~ki portali daju preporuke za obilazakBiH koja nudi i razli~ite oblike turizma - odkulturnog, planinskog, morskog, spaturizma, do religijskog. Samo Me|ugorjegodi{nje posjeti vi{e od milion ljudi iz svihdijelova svijeta. Problem je, me|utim, {to subh. vlasti i nadle`ne institucije nerijetkopotpuno pasivne kada su u pitanju ulaganjau razvoj turizma. „„Kada sam odlu~io dapi{em vodi~, kontaktirao sam AmbasaduBosne i Hercegovine ovdje u Pragu koja jeonda uputila zvani~an dopis na adrese svihturisti~kih zajednica u BiH i zamolili su ihda mi pomognu sa potrebnim infor ma -


ÊSI DOLAZE

Pi{e: MAJA RADEVI]

U Pragu je 23. oktobra promoviran prvi turistički vodič kroz Bosnu i Hercegovinuna češkom jeziku objavljen nakon stotinu godina; autor vodiča, balkanolog PAVELTROJAN, za „SB“ govori o tome kako je nastalo ovo izdanje, koje su pozitivne, a

koje negativne strane bh. turizma, te zašto su jednom strancu potpuno nerazumljivi, ali i nevažni pojmovi entiteta, kantona, granica...

POLITIKA JE NAJVEĆE ZLO,PA ČAK I U TURIZMU

Pavel Trojan: “Banjaluku sam izabrao vi{e zbogarhitekture, jer mi se ~ini da to nije tipi~an

balkanski grad“

ceski vodic:TEKST osnova.qxd 29.10.2014 22:00 Page 50

cijama. Dobio sam puno odgovora i ljudi subili ve}inom spremni da pomognu, ali iznekih gradova mi nikada nisu odgovorili.Recimo, deset puta sam zvao u Zeni~ko-dobojski kanton i stalno su mi govorili daim je {ef zauzet, da nije u kancelariji, oti{aoje na slu`beni put...“, pri~a Trojan. Interesêha za dolazak u BiH svakako postoji, alinajprije im treba ponuditi neke osnovneinformacije i upoznati ih sa zemljom koju bi

eventualno èljeli posjetiti. Upravo to je inamjera sa kojom je ra|en ovaj vodi~.„ê{ka kao dràva za vrijemeAustrougarske, a mo`da i malo kasnije,nikada nije imala neki veliki interes premadrugim dràvama u smislu da su êsinegdje ìvjeli u ve}em broju. Izuzetakje Bosna i Hercegovina u koju je velikibroj êha odlazio zbog posla, dosta~e{kih arhitekata je radilo u Bosni... S

obzirom na to Bosna bi nama trebala bitijedna od najbliìh dràva u posljednjih100 godina“, zaklju~uje na{ sagovornik.

„NEPO@ELJNI“ ANDRI]GRADO negativnim stranama Bosne i

Hercegovine iz perspektive jednog stranca,Pavel kaè: „„Naàlost je to - politika.Politika je najve}e zlo, pa ~ak i u turizmu.Nave{}u vam jedan primjer: u Sarajevupostoji organizacija koja izdaje vodi~Sarajevo Navigator. To je jedna jako lijepainicijativa grupe mladih ljudi koji èlepromovirati BiH u pozitivnom svjetlu. Alikada su na svoju mapu uvrstili iAndri}grad, dobili su niz poziva odSarajlija koji su ih pitali kako se moèpraviti reklama ne~emu {to njih vrije|a?Ljudima izvan BiH je to veoma te{koobjasniti. Turiste politika ne zanimaprevi{e, ako uop{te, oni jednostavno èlevidjeti ono {to je njima zanimljivo iatraktivno. Za{to ne biste oti{li u tajAndri}grad - kao {to sam to u~inio ja i svimoji prijatelji - i saznali da je to s jednestrane jedan veliki ki~, a s druge stranene{to nevjerovatno {to treba da se vidi i {tosvakako privla~i turiste. Svi ti ljudi kojirade tamo u restoranima dobijaju novac,pla}aju poreze i sve se to opet vra}adràvi.“


PRVI VODI^ KROZ BiH NA Ê[KOM JEZIKU

��

ZALJUBLJENIK UBALKANPutovanje kroz Bosnu jeavantura u najpozitivnijemsmislu te rije~i, kaè PavelTrojan


Stanovnici onih mjesta koja najvi{eprivla~e turiste u BiH imaju princip kojivaì u svim turisti~kim destinacijamasvijeta: uzeti strancima {to vi{e novca u {tokra}em vremenu, pri~a Pavel Trojan: „„UMostaru, recimo, ta~no se zna kada kojiautobus sa turistima dolazi. Onda tajautobus stane kod Franjeva~kog samostanakoji je, da se ne laèmo, jedna velikaprodavnica, pa odatle se obi|u neki glavniobjekti u gradu, neizostavan je Stari most,vodi~ ih odvede u restoran koji je unaprijeddogovoren, ne ide se do pravoslavne crkvejer je to predaleko, i za tri sata se vra}ajunazad u autobus. Sli~no je i u Me|ugorju.Jedna stvar je crkva i sveti{te, ali sasvimdruga stvar su prodavnice sa kineskimsuvenirima i sav taj ki~ koji vlada okolo.Sve je to razumljivo i sli~no je u ê{koj i nabilo kojem mjestu na svijetu, ali to nijena~in da stvarno upoznate jednu zemlju. Aonda, recimo, do|ete u Jajce, gdje postojiprojekat Omladinski turizam i tu su ljudikoji rade besplatno i daju vam svoje srce -pokaù vam sve i sva{ta u tom gradu kojinije toliko ‘razvikan‘ kao neka druga mjestau Bosni, a svakako bi trebao bitinezaobilazan na turisti~koj mapi.“

Vodi~ kroz Bosnu i Hercegovinu na~e{kom jeziku je {tampan u 2.000primjeraka i u prodaji je u svim knjiàrama

u ê{koj. Ve} je uvr{ten me|u pet najboljihobjavljenih vodi~a u ovoj godini izdava~ke

ku}e Freytag-Berndt, a uskoro se planira iprevod na njema~ki jezik. �


ÊSI DOLAZE

�

„U svakom dobu imate nekuretroviziju, ne{to {to je popularno. Uovoj godini u ê{koj najvi{e se govorio onome {to su radili na{i djedovi zavrijeme Prvog svjetskog rata, pa tako io Sarajevu, stogodi{njici atentata naFranca Ferdinanda...“, kaè PavelTrojan. O êsima u Bosni prije stotinugodina govori i knjiga Kako su nam ubiliFerdinanda, koju je Trojan nedavnoobjavio zajedno sa svojim prijateljemMartinom Jeèkom. Autori, koji za sebekaù da su balkanolozi i balkanofili,poku{avaju da objasne susret ~e{ke i bh.kulture prije jednog vijeka i danas. U knjizise osim manje-vi{e poznatih pri~avezanih za êhe na dan atentata naprijestolonasljednika Franca Ferdinanda injegovu suprugu govori i o arhitekturi,

pruzi, spomenicima, a tu je ~ak i tema o~uvenom ~e{kom pivu. Teorija o atentatuje pomalo tragikomi~na, ali nijeneutemeljena: Jeèk i Trojan sugeri{u daFerdinanda ne bi ubili i da do rata ne bi nido{lo da prijestolonasljednikov voza~ nijekrenuo pogre{nom rutom! �

KAKO SU NAM UBILI FERDINANDA

Za sve je krivo jedno pogrešnoskretanje...

Stogodi{njicaSarajevskog atentata



Najstariji, najpoznatiji i naj zna ~aj -niji evropski festival str ipa LuccaComics odràva se kra jem ovesedmice u toskan skom gradi}uLucca, a o~e kuje se da }e ove

godine biti nadma{en pro{lo godi{nji rekordod 270.000 posjetilaca. @iri Festivala jeovaj put imao veoma teàk zadatak uodlu~ivanju kojem stripu da dodijeli glavnunagradu festivala Gran Guinigi za najboljigrafi~ki roman godine, jer su izme|unekoliko hiljada novih naslova za ovunagradu odabrana i nominirana 103

grafi~ka romana eminentnih autora izcijelog svijeta.

UPOZORENJE PRIJE ÎTANJA@iri je na kraju odlu~io da se ova

najpresti`nija nagrada u oblasti stripadodijeli grafi~kom romanu Jaybird, ~iji suautori LLauri i JJaakko Ahonen, bra}ablizanci iz Finske, a vlasnik svjetskih pravana ovo izuzetno djelo je firma SAF (Strip

Art Features) Sarajlije EErvina Rustemagi}a,koji ve} dvadeset godina ìvi i radi u Celju.Ameri~ko izdanje Jaybirda, koje su useptembru ove godine zajedno izdali DarkHorse i SAF, ve} je gotovo rasprodano,nakon {to je knjiga “doìvjela” odli~nekritike i recenzije u ameri~koj {tampi i nasvim relevantnim internet portalima.Novinar portala Broken Frontier je u uvodusvoje recenzije ~ak uputio ozbiljnoupozorenje ~itaocima: “Ako ste ìvo bi}e sajako izraènim emocijama, ili ako ste ìvobi}e sa bilo kakvim emocijama, uzmitene{to za smirenje prije ~itanja Jaybirda, oveveli~anstveno ispri~ane i potresne pri~ebra}e Ahonen. Jer, knjiga }e vas zasigurno


STRIP EKSKLUZIVA

Priredio: DINO BAJRAMOVI]Ilustracije: “STRIP ART FEATURES”

Jos jedno veliko priznanje u svijetustripa za Ervina Rustemagica

v

-

ERVINOVI FINCIERVINOVI FINCI

JAYBIRD, u izdanju SAF-a čiji je vlasnik SarajlijaERVIN RUSTEMAGIĆ, najbolji je grafički roman

godine; autorima, finskoj braći AHONEN, nagradaće biti dodijeljena na najvećem evropskom

festivalu stripa LUCCA COMICS, čiji je datumotvaranja i datum na naslovnoj stranici ovog

broja našeg magazina

USPJE[NI DVOJAC:Jouko Ruokosenmäki, najpoznatijifinski urednik stripa, sa ErvinomRustemagi}em, snimljeni ovogmjeseca na SAF-ovom štandu nasajmu knjiga u Frankfurtu

ervin:TEKST osnova.qxd 29.10.2014 21:58 Page 54

dobro uzdrmati i na vama ~ak ostavitipsiholo{ke posljedice za jedan duìvremenski period.”

Jaybird je ptica izolirana od spolja{njegsvijeta, koja u ogromnoj ku}i brine ocijelom doma}instvu i o svojoj majci kojuje bolest vezala za krevet. Jaybird se boji isvoje vlastite sjenke, ali ima dobru du{u inema srca da ubije pauka koga prona|e uku}i. On ìvi u uvjerenju da je vanjski svijetopasan i pun “lo{ih ptica” i da je u izolacijizbog svoje vlastite sigurnosti. Izolacijauklju~uje prozore zakovane daskama,poluge i katance na vratima, a na{emmalom protagonistu je strogo zabranjeno da

iza|e iz ku}e. Portal What’cha Reading jeJaybirdu dao maksimalnih pet zvjezdica izapisao: “Pri~a je àlosna, zamr{ena, i nakraju ~itaocu komunicira tugu i osje}ajizgubljenosti djetinjstva, perspektive iprijateljstva. Svaka stranica je umjetni~kaslika sama za sebe, a sve one zajednopredstavljaju umjetni~ku galeriju saodli~nom pri~om. Jaybird je izuzetno


��

@ALOSNA I ZAMR[ENA, SNA@NA PRIÂ


sna`na knjiga koja zasluùje mjesto napolici me|u vrhunskom literaturom.”

S druge strane, We the Nerdy daje svihdeset poena ovoj knjizi, uz konstatacijurecenzentkinje KKierre Prince, koja kaè:“Jaybird je knjiga koju bih preporu~ilasvakome ko èli zanimljivu pri~u iimpresivan crte`. Ja sam je pro~itala tri putau sedmici kada je bila objavljena u Americii ona definitivno zasluùje svoje mjestome|u najboljim stripovima koje sam ikadapro~itala.”

MOGU]I “STAMPEDO” IZDAVAÂLauri Ahonen, crta~ Jaybirda, do kraja

ovog mjeseca mora preseliti u svoj novistan u Helsinkiju, pa zbog toga ne moè i}iu Italiju da primi ovu nagradu. Ipak jeodvojio malo vremena da ekskluzivno zaSlobodnu Bosnu pri~a o svojoj prvojgrafi~koj noveli, kao i o svojoj saradnji saErvinom Rustemagi}em: ““Jaybird je upo~etku bio samo jedan mali projekatdvojice zaljubljenika u strip. Nismoo~ekivali nikakav veliki uspjeh,pa ni pojavljivanje na interna -cionalnoj sceni. Me|utim, kadaje knjiga objavljena u Finskoj i kada jedobila dvije nagrade: Comic BookFinlandia 2013 za najbolji strip,te Kultahuippu 2013 za najboljeilustriranu knjigu godine,nazvao sam urednika finskogizdanja Jouka Ruoko senmäkija i postaviomu direktno pitanje: ‘Ako bismo se odlu~ilida potraìmo najboljeg internacionalnogagenta za Jaybird, koga bi nam tipreporu~io?’ I Jouko mi je u istoj sekundi,bez imalo razmi{ljanja, odgovorio: ErvinaRuste magi}a. Jouko nas je odmah povezao,a na na{u sre}u Ervinu se Jaybird jakosvidio. Iz njegovih prvih kontakata seodmah vidjelo da se radi o vrhunskomprofesionalcu. Nije potrajalo dugo, a ve}smo imali potpisan ugovor sa njim,odnosno sa njegovim SAF-om, koji sadakontrolila apsolutno sva prava na Jaybird zacijeli svijet. Ubrzo zatim je SAF prodaoprava za objavljivanje izdava~ima u Italiji,Norve{koj, Americi i nekim drugimzemljama. Ervin o~ekuje da }emo dosredine sljede}e godine knjigu imatiobjavljenu na dvanaest do ~etrnaest jezika,a poslije toga bi, kako on kaè, trebalo danastupi ‘stampedo’ izdava~a iz ostalihzemalja.”

Nagradu za najbolji grafi~ki romanbra}a su, dakle, osvojila u izuzetno jakojme|unarodnoj konkurenciji. ““Upravo samsnimio video poruku zahvale upu}enuFestivalu i ìriju, koju sam ba{ danas poslaoSAF-u, a koja }e biti prikazana u no}idodjeljivanja nagrada u Lucci. U porucisam, izme|u ostalog, rekao: ‘Nedostaju miprave rije~i da bih dovoljno dobro iskazao

koliko smo moj brat Jaakko i ja ponosni ipo~a{}eni ovom nagradom. Posebno bih sezahvalio na{em agentu Ervinu Rus te ma -gi}u, kao i Stefanu Gorli, urednikutalijanskog izdanja. Bez vas, momci, ovo nebi bilo mogu}e!‘ Ina~e, ovaj video }e ve} usubotu, 1. novembra, biti postavljen naYoutubeu, tako da }e ga i Va{i ~itaoci mo}i

vidjeti”, veli Lauri Ahonen.Ni Ervin Rustemagi}, koji je pro{le

godine bio u Lucci zbog HHermannoveretrospektivne izlo`be, ove godine ne moèi}i da primi ovu nagradu, jer se nedavnovratio sa Sajma knjiga u Frankfurtu i sa jo{jednog putovanja, tako da je u velikomzaostatku sa vremenom i vlastitimobavezama. Za Slobodnu Bosnu je izjavio:“Ja nikada nisam bio opsjednut nagradama,jer je za mene najve}a nagrada to {to jo{uvijek mogu da radim i da uìvam u svomposlu. Ali, presretan sam zbog bra}eAhonen, kao i zbog svih izdava~a Jaybirdakoji }e sada biti u mogu}nosti da svojaizdanja ove knjige ‘okite lentom’ na kojoj}e pisati da je knjiga dobitnik ove velikenagrade.” �


STRIP EKSKLUZIVA

�

TVORCI SVJETSKOG STRIP HITA:Jaakko i Lauri Ahonen sa finskim izdanjem Jaybirda




KULT MARKETELTON JOHN

The MillionDollar Piano

Britanskiglazbenivelikan sirElton Johnobjavio je DVDizdanje, sakoncerta koji jeodrào u LasVegasu, 28.rujna 2011.godine. Tajkoncert bio jenekoliko

mjeseci ranije rasprodan. Koncert ali iDVD izdanje nosi naziv The MillionDollar Piano, a na njega su uvr{tene 23kompozicije, od kojih posljednje ~etiri~ine bonus track.

BRODY DALLE

Diploid LoveSvi oni kojimalo boljeprate punk ialternativnurock scenuzasigurno sesje}ajuaustralskogbenda The

Distillers. Upravo u tom bendu karijeru jezapo~ela Brody Dalle, glazbenica kojaje nakon raspada benda bila uglavnompredmet rubrika ùtoga tiska zbog svogprivatnog ìvota. Brody je nedavnoobjavila samostalni album Diploid Love.

RYAN ADAMS

Ryan AdamsNije rije~ otiskarskojpogre{ki,~ovjek se zbiljazove Ryan ane Bryan, bavise glazbom, aobjavio je iistoimeni

studijski album. Ryan Adams je rockerkoji dolazi ameri~ke savezne dràveJu`na Karolina, ve} duè vrijeme je naglasu kao izvrstan tekstopisac, a ovomu je osmi studijski album usamostalnoj glazbenoj karijeri.

Kada je UUdo Dirkschneider osnovaoAccept u njema~kom Solingenu 1968., bioje to samo jedan u nizu bendova koji sutraìli svoj dio kola~a me|u etabliranimbritanskim pripadnicima heavy metalpokreta. Jedan od najkonstantnijih inajdugovje~nijih podànrova rock‘n‘rollaopstao je sve ove godine i zaslugamabendova koji su stizali izvan Otoka.

Accept je najva`niji njema~ki metalbend, a mo`da i jedini poznati metal bendkoji se tri puta raspadao i sastavljao, i pritome objavio trinaest dugosviraju}ih nosa~azvuka. Posljednje njihovo “sastajanje”zbilo se 2009., od kada djeluju u sastavu:Marko Tornillo, WWolf Hoffmann, HHermanFrank, PPeter Baltes i SStefan Schwarzmann.Jo{ 2005. bend se rastao sa osniva~em ifrontmanom Udom Dirkschneiderom, kojije krenuo u solo karijeru.

U novoj postavi Accept je snimio tristudijska albuma, od kojih posebno valjaizdvojiti Stalingrad iz 2012., koji je“pokupio” visoke ocjene i kritike i publike.êtiri godine nakon Stalingrada, Accept jeobjavio album Blind Rage, ~iju kratkurecenziju i donosimo. Novi Acceptovalbum sadrì jedanaest kompozicija, utrajanju od ne{to manje od 63 minute. Ve}uvodnom pjesmom Stampede vidljivo jekako su se njema~ki heavy metal veteranizadràli na tragu zvuka sa prethodna dvaalbuma. ^vrsto i sna`no zvu~i Stampede,bez pretjerivanja u tempu pjesme, kao {to jeto bio slu~aj u njihovim mladim danima.

Accept je jedan od prvih metalbendova ~iji su bubnjari uveli standardnokori{tenje dvostuke bass i speed king

pedale. Tu je tradiciju nastavio i novibubnjar Stefan Schwarzmann. Ina~e, zasingl Stampede, Accept je snimio ipromotivni videouradak. Riffovi su ~vrsti,a solaè melodi~ne i u nastavku albuma,na metal simfoniji Dying Breed. Posebnupozornost valja obratiti na neuobi~ajnolaganu pjesmu Dark Side of My Hearth, alii na heavy metal klasik 200 Years, doksolidno zvu~i i ne{to “mek{a” kompozicijaI Wanna Be Free.

Op}i je dojam kako je Accept sada dostasporiji, ali kako i dalje zvu~e poprili~nosna`no, ~emu veliki doprinos daje i hrapaviglas pjeva~a Marka Tornilla. Najve}injema~ki heavy metal bend upravo jezavr{io promotivnu europsku turnejunovoga, trinaestog po redu, studijskogalbuma.

(M. Ili~i})

MUZIKA

Album “Blind Rage”, grupe “Accept”

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Nero: Satisfy2. Lulu Gainsbourg: Lady Luck3. Yip Deceiver: Get strict4. Klaxons: Show me a miracle5. Mapei: Don’t wait6. Paloma Faith: Trouble with my baby7. Lilly Wood & the Prick and Robin

Shulz: Prayer in C8. Bryan Ferry: Loop De Li9. Jack White: That black bat licorice10. The Asteroid Galaxy Tour: My club

Bijesni i žestoki

NJEMA^KI VETERANIKako godine prolaze, tako je iAccept sporiji

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 29.10.2014 19:31 Page 58

Benedikt Erlingsson je autor scenarija ireìje veoma neobi~nog filma. Film Okonjima i ljudima sa~injen je od {estpovezanih pri~a, basni. Svaka od basniuklju~uje jednog konja i njegovog “vlasnika”.Ovo je pri~a o okrutnom seoskom ìvotu.

Konji imaju ne{to ljudsko, a ljudi ne{tokonjsko. Moè se re}i da je ovo jednafilmska seoska romanti~na pri~a. Kroz filmspoznajemo, prete`no, ljudske slabosti.Kolbejn je zaljubljen u Solveig. I ona njegavoli. Kobila Grana je opsjednuta pastuhomBrunom. Vernhadur voli vodku, a njegovkonj voli svog gospodara.

Tu je i ruski turista koji nema vodku, alivoli konje. Johana voli Raudka, ali on vi{evoli biti slobodan. Huan voli ìvot i prirodu,i traì Boga u islandskim vrletima. Njegovkonj je umoran i traì odmor... Prijevodoriginalnog naslova na na{ jezik bi glasioKonj u nama. Ovaj film islandski jekandidat za Oscara. O ljudskim slabostimau filmu se progovara iz konjskeperspektive. Basne od kojih je sa~injenpune su neo~ekivanh obrata. U filmu glumeIngvar E. Sigurdsson, CCharlotte Boving,Steinn Armann Magnusson, HHelgiBjoernsson, KKristbjorg Kjeld, SSigridurMaria Egilsdottir, JJuan Camillo, RRomanEstrada. O konjima i ljudima prikazan je naSarajevo Film Festivalu. Benedikt Erlin -gsson je pisac, glumac, te jedan odnajuspje{nijih islandskih kazali{nih reì -sera. Do sada je reìsao nekoliko kratkihfilmova. O ljudima i konjima njegov je

prvijenac {to se ti~e dugo metra nogigranog filma. Sjajan film. Bravo, Bene -dikte! Konji su toliko mnogo pomogli namaljudima kroz povijest.

Pomogli su kada se oralo, kada je trebaloprevoziti teret, bili su uz ljude kada bi seudavali ili ènili... Ne znam da li smo kaovrsta toga svjesni, a da li smo zahvalni strahme i upitati se. Uìvajte u ovom sjajnomfilmu. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “O konjima i ljudima” (Island, Norveška, Njemačka,2013.); scenarij i režija: Benedikt Erlingsson


KULT MARKETDOBRO SAM JE POZNAVAO

AntonioPietrangeli

Dobro sam jepoznavaoigrani je crno-bijeli filmAntonijaPietrangelijaiz 1965.godine.

Scenarij su napisali Ruggero Maccari,Antonio Pietrangeli i Ettore Scola. URim se seli Adriana, mlada djevojka izprovincije. Prvo radi u frizerskomsalonu, a nakon toga u lokalnombioskopu. Svi ju èle iskoristiti.Nesretna je...

Ocjena: 4

EXOTICA

Atom EgoyanExotica jeigrani filmAtomaEgoyana iz1994.godine. Onje autor iscenarija i

reìje. Film nosi naziv po no}nomklubu. Glavni likovi su uposlenici i gostitog kluba. Tu su i striptizeta,ra~unovo|a, D.J., vlasnik pet shopa, tetrudna vlasnica kluba, Zoe.

Ocjena: 4

JLG - JLG

Jean LucGodard

Ovo je doku -mentarni film utrajanju od satvremena iz1996. godine.Reìrao ga jeJean LucGodard. Za filmse moè re}i daje njegov filmskiautoportret. Unjemu on govori

o sebi, svom mjestu u filmskoj povijesti,o industriji filma, te naravno, o samomesencijalnom stvaranju filma.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Boxtrolls (Graham Annable &Anthony Stacchi)

2. Gone Girl (David Fincher)3. Annabelle (John R. Leonetti)4. The Equalizer (Antoine Fuqua)5. The Maze Runner (Wes Ball)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Monsters University(Dan Scanion, Buena Vista)

2. Fast & Furious 6(Justin Lin, Universal)

3. Iron Man 3(Shane Black, Buena Vista)

4. Despicable Me 2 (Pierre Coffin &Chris Renaud, Universal)

5. Man of Steel(Zack Snyder, Warner Bros.)

Islandske basne

OKRUTNI SEOSKI @IVOTSjajan film o konjima i ljudima

VM

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 29.10.2014 19:10 Page 59


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOU ~etvrtak, 30. oktobra, bi}e obiljeèndan Dan Akademije likovnih umjetnosti uSarajevu. “Tim povodom bit }e, izuzevsve~anog programa i gostovanja na{ihkolega s Muzi~ke akademije i Akademijescenskih umjetnosti, otvorenaizlo`ba najistaknutijih studenata na{e Akademije i dodijeljena godi{nja nagradaAlija Ku~ukali} za najboljeg studenta/cuu {kolskoj 2013./14. godini”. Istog dana, u 19 sati, Hrvatsko kulturnodru{tvo Napredak Tuzla i Franjeva~kisamostan Tuzla organizuju izlo`buumjetni~ke keramike DrageHandanovi}a... U Galeriji KristianKrekovi} u Franjeva~kom samostanu uTuzli.

Kulturna manifestacija Mjesec italijanskekulture u Bosni Hercegovini bi}eotvorena 3. novembra u Sarajevu. I toizlo`bom koja nosi naziv Slike iz svijeta.Dva dana kasnije, predstavi}e se ~lanoviUdruènja Dante Alighieri u BiH, tepromovisano jesensko izdanje ~asopisaPutovanje za dvoje. I tako do 5.decembra...

“Sve~anost zatvaranja manifestacijeDani Matice hrvatske u Brotnju i XVI.tradicijska manifestacija Ku{anje mladogvina odràt }e se u ponedjeljak, 3.studenoga, u îtluku. Tom prigodom, uGaleriji Kluba Matice hrvatske îtluk, u18 sati bit }e otvorena izlo`ba slikaakademskog slikara Trpimira Grgi}a”,pi{e, izme|u ostalog, na bljesku.

“U susret nizu koncerata kojima }eproslaviti trideseti ro|endan kultnogizdanja Das ist Walter, grupa Zabranjenopu{enje plasirala je novi spot za starupjesmu Stanje {oka. U video spotuStanje {oka ovjekovje~en je ponovnisusret veterana Zabranjenog pu{enja,koji su se na koncertu u Skenderiji,krajem pro{le godine, okupili nakongotovo 25 godina”, saop{tava PR na{egbenda.

U organizaciji Trgova~ko-knjiàrskogdru{tva [ahinpa{i} i ove }e godine,deseti put zaredom, biti odràn Zimskisalon knjige u Sarajevu. U periodu od10. do 24. decembra Sarajlije }e, ali i svioni koje to interesuje a ne ìve uglavnom gradu BiH, mo}i kupiti knjige popuno povoljnijim cijenama od onih“standardnih”. �

Zaboravljeno&nepoznato naziv jeizlo`be na{eg umjetnika AAdisa Fejzi}a,koja }e u prostorijama EU info centra uSarajevu biti otvorena 30. oktobra u 17sati.

“U simboli~kom smislu izlo`ba je isvojevrsna prezentacija sada{njostiBosne i Hercegovine, odnosno pove za -nog problema percepcije pro {lo sti ibudu}nosti”, veli Adis Fejzi}: ““Stanjeduha u BiH je kontinuirano, ~ini mi se,u poziciji ‘izgubljeno-na|eno’,zaboravljeno i(li) nepoznato. Na{usada{njost, pored svega onoga {to osebi znamo, oblikuje i ono {to neznamo, i(li) {to smo zaboravili. Pro{lostnam je, u odnosu na dnevnopoliti~kikontekst, “(ne)po zna ta”, krivo interpre -tirana, ili doslovno zabora vljena. Idejaza izlo`bu proizilazi iz mog pristupabosansko hercego va~kom kulturnomnaslije|u. Zapravo, koncept izlo`be jepovezan i sa mojim doktorskimistraìvanjima umjetnosti ste}aka naQueensland College of Artu (GriffithUniversity Brisbane, Australia).Radovima predstavljenim na ovojizlo`bi poku{avam definisati problembosanskohercegova~kog ~o vje ka,neovisno o njegovoj religij s koj,nacionalnoj, etni~koj... pripad nosti.”

Ta~no je, ìvimo u prostoru izme|u“zaboravljenog i nepoznatog”.

ADIS FEJZIĆ, bosanskohercegovački skulptor

Definicija problema na{eg ~ovjeka

ALMIR ŠAHINOVIĆ, direktor producentskekuće “Heft” iz Sarajeva

ALMIR [AHINOVI]“Hiljadarka je vrlo

ambiciozanfilmski projekat”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 29.10.2014 19:30 Page 60


� Za 5. decembar najavljen je Va{ prvisarajevski koncert, ako ne ra~unamopromociju albuma Vasduh. Kako, i za{totek sada, kada je pro{lo ve} {est godina odpromocije tog, trebam ponoviti, izvan red -nog albuma?

Ta~no je da dugo nisam svirao uSarajevu i super mi je da ste me podsjetilina taj koncert koji smo radili povodompromocije albuma Vasduh, u Domu mladihu Sarajevu. Album Vasduh je zaista biozapaèn i dobio je odli~ne kritike. Mislimda sam se nakon pet godina, koliko samradio na tom albumu, zaista iscrpio i trebalomi je neko vrijeme da do|em sebi.Vjerujem da sam sada na{ao tu energiju iponovo radim na jednom velikom projektu.Moram priznati da sam bio presretanozbiljno{}u ljudi koju su mi predloìli dazajedno uradimo koncert u Sarajevu,pogotovo zato {to }e to biti po~etak kompletne kampanje zaprojekat na kojem radim, a ~ija }e kruna biti izdavanje mognovog albuma.

� Mjesto doga|aja }e biti Art kino Kriterion, a postoji imogu}nost odràvanja jo{ jednog koncerta, naredni dan.

Da, Art kino Kriterion kao organizacija je tako|er dijelom ovog

projekta. Mislim da je njihova sala idealnomjesto za odràvanje ovog koncerta. Naàlost,sala ima ograni~en kapacitet i zbog pro{irenjasame bine, kao i zbog potreba snimanja koje}emo raditi ovaj kapacitet smo jo{ i dodatnoograni~ili. Ve} sada znamo da postoji velikointeresovanje za na{ koncert i u organizaciji sevode ozbiljni razgovori da sviramo dvijeve~eri u Sarajevu. Me|utim, o tome je jo{uvijek rano govoriti. A gost na koncertu, ilikoncertima, }e biti DDamir Imamovi}.

� U pripremi za ovaj kratki razgovorkazali ste mi kako je mogu}e i da neke TVku}e snimaju Va{ koncert...

Koncert }emo svakako snimati i to }e bitisnimak koji }e napraviti organizatorikoncerta. Ono {to znamo je da }e svasnimanja biti vrlo diskretna, te da smo mojbend i ja tu samo zbog publike, koja }e do}i

da slu{a na{e koncerte i da se trenutno samo na to fokusiramo.Postoje neke naznake da }e i presti`ne TV ku}e snimati ovajkoncert. To nam svakako godi, a posebno zato {to }e pri~a omuzici na tekstove velikih bh. pjesnika, kao {to su AAleksa[anti}, AAntun Branko [imi}, MMak Dizdar, SSafvet Beg Ba{agi},koju sam uradio na svom tre}em albumu Vasduh, dobiti i prilikuza ozbiljnije regionalno medijsko predstavljanje. �

SANEL MARIĆ MARA, mostarski kantautor

Prije desetak dana, na {iremlokalitetu Banovi}a, po~elo jesnimanje filma Hiljadarka, kojipo scenariju ZZilhada Klju~aninareìra NNenad \uri}.

“Film je podràn od straneFondacije za kinematografijuFederacije Bosne i Herceg ovine,Ministarstva kulture FBiH na~elu sa ministrom SalmiromKapla nom, Kantona Sarajevo, iuz veliku pomo} rudnika RMUBanovi}i, Op{tine Banovi}i telokalne zajednice na svimnivoima. U pitanju je vrloambiciozan filmski projekat, koji se radi prema originalnomscenariju Zilhada Klju~anina, a na ~ijem se razvijanju radilonekoliko godina. Radnjom smje{ten u rudarski gradi} u Bosnidavne 1955., film se vrti oko rudara Atifa Kurtovi}a, koji bivaizabran za sliku na nov~anici od 1000 dinara biv{e SFRJ, njegovogodnosa prema Titu i svemu {to je predstavljao, te prema malomnovonastalom gradu, u kojem poku{ava preìvjeti i na}i svojemjesto”, obja{njava direktor producentske ku}e Heft iz Sarajeva

Almir [ahinovi}. U filmuHiljadarka igraju: BBranislavTrifunovi}, AAida Bukva, NNikolaKojo, MMoamer Kasumovi},Vanesa Glo|o, VVlado Kero{evi},Slaven Knezovi}, GGoran Kosti},@eljko Pervan, AArmin Omer -ovi}... Direktor fotografije jeDu{ko Joksimovi}. ““Heft produ -kcija je u saradnji sa partnerima ikoproducentima filma: CinePlanet iz Beograda, Jadran Film izZagreba, Filmski centar iz Sara -jeva, RTVFBiH i RMU Banovi}ikrenula u realizaciju veoma

zahtjevnog filmskog projekta. Najve}a podr{ka su nam rukovode}iljudi Banovi}a, koji su prepoznali kvalitet filma i ekipe koja garealizuje, te obezbijedili zna~ajnu podr{ku produkcijskimzahtjevima. S obzirom na lokacije na kojima se film snima, ekipaje smje{tena na lokalitetu Zla}a i Brana. Planirani zavr{etaksnimanja je 18. novembar”, veli [ahinovi}.

Film Hiljadarka premijerno bi trebao biti prikazan na jesensljede}e godine. �

Mara, svjeì “vasduh” iz Mostara

Na{a “Hiljadarka”Detalj sa snimanja filmaHiljadarka u Banovi}ima

Foto: Mario Ili~i}

Cetri oka:Cetri oka.qxd 29.10.2014 19:30 Page 61


1. Da li ste Vi iz Banjaluke, Banje Lukeili Banja Luke? Ro|en u Zagrebu, volimtaj grad, ali sam Banjolu~anin.

19. Mala Duba ili Veliki Drvenik?Dragi moj Rovinj.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?îtajte, ali razmi{ljajte svojom glavom.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Jarana s kojim bih mogao pri~ati... Imoju IIrenu - suprugu.

7. Da niste to {to jeste, {tabiste bili? Glumac, rekoh.

2. A da li ste kao mali sanjali da }etebiti novinar, publicista ili hroni~ar?Nikada! @elio sam biti glumac, kao imater moja, ali me okolnostiprevedo{e ‘u objektivniji’ tabor.

4. [ta ne morate imati u friìderu? Priglavke.

10. Koliko je kvalitetna stara,nenapisana hercegova~ka ambicija:da je samo mehka jorgana, sira izmijeha i loze iz Popova polja?Ma{allah, dodaj malo vina i pr{ute...

18. Osoba kojaVam ide naganglije? Ihahaj! Sve je‘to’ luk i voda.

20. Begova ili {kembe ~orba?ôrba - bezbeli!

6. [ta obavezno nosite na plaù? Kupa}e ga}e - a najradije sekupam gol-golcijat!

8. [ta ste bili upro{lom ìvotu? Blento, kojizabavlja raju nava{arima.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Jeste li meteoropata? Ja{ta - tek ove godinesam to skontao.

Foto: Mario Ili~i}

14. Da imate 15 minuta vlasti,{ta ne biste u~inili?Ni{ta: vlast ima dubokekorijene, a ja sam lijen...

16. Sekira li Vasformiranje nove vlasti?Jok! Kakav narod -takva i nafaka!

11. Da li je {utnja zlato? Naravno: veli~anstveni LLjuba Tadi}, glumac, 1987. re~emojoj malenkosti: «Zlatna je svaka koja sepre}uti!»

13. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup?Nisam lijep, ~ini se da nisamglup, a pamet je relativna.

15. Opi{ite Bosnu iHercegovinu u tri rije~i...Najljep{a, sebi~ni politi~ari -nismo Bosne vrijedni...

17. S kim bistevoljeli otplesatitango? Sa GGretom Garbo.

12. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno?

Obla~im ono u ~emu se komoto osje}am i ‘ne

zarezujem’ dress code i tzv. protokol.

SLAVKO PODGORELEC, banjalučki hroničar,

novinar i publicista: “Nisam lijep, čini se da

nisam glup, a pamet je relativna”

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Rekoh i pisah jedared: Saraj’vo

osamdesetih 20. vijeka i danas - Nebo i

Zemlja!

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 29.10.2014 17:24 Page 62

KLIN ÔRBA

Prosje~no misle}e balkanske glave u pravilu vrve odmno{tva ideja koje se, naàlost, rijetko utjelovljujuu konkretnim akcijama i projektima jer ne znamo

pravovremeno prepoznati potentnost (samo u za~etku)subverzivnih zamisli, a bez kojih ina~e nema promjenepostoje}ih sistema. Uzmimo naprimjer neshva}enugenijalnu ideju onog na{eg vizionara Murata [abanovi}akoji je, nekako s prolje}a 1992. godine, prijetio da }e di}iu zrak vi{egradsku branu i potopiti Beograd. Da ne bibole}ivo-mole}ivog generala Kukanjca, s onimcmizdravim: Nemoj, [abane, nemoj Murate, molim te -jo{ je onomad, jednim Muratovim i [abanovim klikommogao nastati Beograd na vodi u kojem bi Vu~i} danasbio {eik. Ne bi se morao zamajavati s tamo nekimarapskim investitorom ~ije je porijeklo imovinenedoku~ivo, niti bi bio prisiljen kresati penzije i nadnicei, {to je jo{ gore, ukinuti sto hiljada radnih mjesta. A sveto dok istovremeno Bosna, navodno najgora od svebalkanske djece, ozbiljno kani otvoriti isto toliko novihbo{nja~kih radnih mjesta. Kamo jo{ barem toliko srpskihi hrvatskih koje }e garant osigurati Dodik i ôvi}, abogme se i Fahro zarekao da }e uz malu pomo} svogjarana Tsunamija mnogima namaknuti dràvnu radnuobavezu pod patronatom Pravosu|a. Na{ je optimizamrealan, opipljiv, poput one mra~ne rupetine {to je prijegodinu osvanula na mjestu doju~era{njeg jezera u Sanicikod Klju~a.

Drugim rije~ima: sve dok ova zemlja ra|a genijalcepoput Murata zvanog [aban, il‘ je obrnuto, razumnoje kladiti se da }e Bosna i Hercegovina sti}i do EU

prije Srbije. Jo{ vi ne znate {ta sve mogu najgori kad sesjete da su [abanove ideje samo naizgled sulude. Recimo:nama, ve}inskim nama u Federaciji BiH, do nekidan se~inilo da je brat na{ Milorad idejno i ideolo{ki posrnuo, aonda smo se jednog jutra probudili i, sli~no onima izSanice, ugledali posve praznu rupu na mjestu gdje je jo{sino} omrklo jezero svih suza na{eg nepotrebnog otporaidejama eresovskog [abana. Potom smo sretno progledalii napokon ugledali svog svebosanskog Mojsija koji }enas, sad je bjelodano, u inat onom bezidejnom Vu~i}u,bjesomu~nim sprintom - skoro pa teleportacijom, privestina brdo Tur s kojeg se vidi obe}ana Evropska unija. Tu }e

nas na{ ljubljeni Dodo razdijeliti na dvanaest plemena;svakome odrediti poglavicu i svima njima u {ake tutnutinovu kartu Evropske unije s jasno ucrtanim granicamateritorije koja, otad pa do vje~nosti, pripada bh.plemenima. Od tog skorog dana nikad vi{e ne}e bitizloglasne Evropske unije. Glupa me|unarodna zajednicajo{ nije shvatila pravo zna~enje na{e omiljene frazetine, aopepelit }e se tek nakon {to na{ Mili Dodili slavodobitnouzvikne: Vu~i}u, dàbe si kre~io! Da si mene poslu{ao,nikad ne bi izgubio Kosovski boj govore}i: prde Murat,ne moè se durat. I ne bi beogradski Skadar na Bojanizidao s nekim arapskim emirom, nego bi kule zid‘o -grade razgra|iv’o s na{im Nemanji}a Kustom. Nema ti,brale, od Saraj’va Teherana pre~eg, ni od Kuste emirageve}eg! Uostalom, jes’ vidio {to sam ovladao ovomsvjetskom poezijom, a i ti si me handrio da mi ne valjaretorika. Jesam li ti fino govorio: Tako mi vremena, svakije ~ovjek na gubitku, osim onoga ko se u [abana pouzda?Jesam, i javno i tajno. A ti meni: Vidi, rekli su mi damoram kresat javnu potro{nju i dràvnu administraciju.

I{ta ti je Baja lipo svitovao? Jesam li ti rekao: Ima u nasu Krajini Klju~. Kraj Klju~a je Sanica, u Sanici rupa.Tu se kre{e i staro i mlado. Prvo ih retori~ki omami{.

Potom ih dovede{ i nadnese{ nad rupu. Onda im kaè{:Sko~i, pa reci hop! A u strahu su velike o~i, kao sad utebe. Velikim se o~ima ~ini da je svaka rupa bezdan. ABaja zna da nije. Iz najmra~nijih rupa svane novi dan. Jes‘mi vidio ove nove retorike?! Jo{ si ti balav, moj Vu~i}u.Ne konta{ da nikog nema{ ako svoj vlastiti emirat nema{.Tad nadni~ari{ za raznorazne emire i emirate. A kad senadolmi{ kao Baja, svaki ti [aban digne u zrak svakubranu i potopi {to je tebi volja. Jes’ vidio kako ja ove mojeharlovine kre{em? Samo kaèm: Murate, [abane, pritisni- 3...2...1... sad! Ni{ta kuku-lele. Dok kaè{ dudili-mudili,jezero nestane. I Bosna. I Hercegovina. Herceg [aban mibrè pali. Ja njemu okom, on meni stokom. Obe}a imTre}i tor, dok ovaj [aban Bo{njo za svakog tornjaka pitaonog turskog Murata bil‘ mu mogao sa~uvati jednu {kolupod dva-tri krova. [alje djecu u mekteb samo da ne nau~ekrasnopisnu srpsku }irilicu. Pa ih, kao i ti, Vu~i}u, u~iarapski i engleski umjesto savr{eno ubita~nog kosovskogi metohijskog jezika. �

Sve dok ova zemlja rađa genijalce poput Murata zvanog Šaban, il‘ jeobrnuto, razumno je kladiti se da će Bosna i Hercegovina stići do EUprije Srbije. Još vi ne znate šta sve mogu najgori kad se sjete da suŠabanove ideje samo naizgled sulude. Recimo: nama, većinskim namau Federaciji BiH, do nekidan se činilo da je brat naš Milorad idejno iideološki posrnuo...

ODA [ABANU I MURATUPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 29.10.2014 17:27 Page 63


Pogled u povijest: Tatra, automobil dràvnika!

Tvrtka je osnovana davne 1850. godineu ê{koj pod nazivom Schustala &Company, a kasnije je preimenovana u

Nesselsdorfer Wagenbau-Fabriksge sell -schaft, kada je postala proizvo|a~ ko~ija.Godine 1897., Tatra je proizvela prviautomobil marke Prasident. Bio je to prvimodel automobila u sredi{njoj Europi i jedanod prvih automobila u svijetu. Ve} 1918.,Prasident mijenja ime u Koprvni~kavozovka, da bi godinu dana kasnije zaìviomodel pod nazivom Tatra, koji je ime dobiopo obli`njem slova~kom planinskomemasivu. Tatra je i slu`beno tre}i najstarijiproizvo|a~ automobila na svijetu, nakonDaimlera i Peugeota. ê{ki proizvo|a~vozila donio je brojne inovacije u svijetautoindustije. Me|u najzna~ajnijimpatentima Tatre svakako je takozvaniaerodinami~ni Streamlined, automobil iz 30-ih godina pro{loga stolje}a. Tatra je bilaomiljena me|u obi~nim pukom, ali i me|upoliti~arima toga doba. Tako je upravoHitlerov Volkswagen Beetle nastao kaokopija Tatre. Najpoznatiji inènjer tvrtke bioje Hans Ledwinka, koji je u 19. godini ìvotanapravio automobil za utrke maksimalnebrzine od 115 km/h. Mnogi njegovu karijeruuspore|uju sa karijerom FerdinandaPorschea, a poveznica im je svakako

zajedni~ka domovina Austrija. Bili susuvremenici, a zanimljivo je kako su obojicazavr{ili u zatvoru poslije Drugog svjetskograta. Ledwinka je dizajnirao nekoliko modelatvrtke Tatra, od kojih je najzna~ajniji prototipmodela V570, koji je imao ugra|en motornatrag sa stra`njim pogonom. Upravo u tovrijeme Porsche je dobio zada}u od AdolfaHitlera napraviti serijsku proizvodnju“Njema~kog narodnog vozila”, a Porscheuse V570 toliko dopao da ga je odlu~iokopirati. Rani prototip “bube” bio je identi~anmodelu V570, a Tatra je odgovorila tu`bom.Nakon po~etka Drugog svjetskog rataPorsche je usavr{io model VW Beetle, tu`baje odba~ena, me|utim nakon svr{etka ratatu`ba je ponovno aktualna i Volkswagen,kao naknadu, Tatri ispla}uje tri milijunanjema~kih maraka. Godinu dana nakonizrade drugog prototipa, na trì{tu sepojavljuje model T77, ve}i automobilaerodinami~kih linija i sa V8 motorom.Ledwinka je predstavio T77 na Salonuautomobila u Pragu 1934. i odmah dopustiovisokim politi~arima dràve da ga testiraju. Ipored ogromnih dimenzija i teìne od gotovodvije tone, T77 je dostizao 145 km/h.Impresivan je podatak kako je T77 dostizaotu brzinu iako je imao samo 59KS. ModelT77 se proizvodio do 1938., a sva vozila

kupili su njema~ki politi~ari. Tatra 1939.proizvodi dva nova modela. Prvi je nosiooznaku T97 i bio je namijenjen {irokimmasama. T97 je imao mali 1.8 litarski motorod ~etiri cilindra, koji je razvijao 39KSpostizav{i brzine od 130 km/h. Velikupozornost privukao je model T87,svojevrsnom aerodinami~kom revolucijom.Novi trolitarski V8 motor, snage 85KS imaksimalne brzine od 160 km/h, tro{io jevi{e od 20 litara na 100 km/h. Tu je jo{ iModel 600, poznatiji kao Tatraplan, sdvolitarskim motorom od 52KS. Iakopopularan model, sa 6.342 prodanaprimjerka u {est godina proizvodnje, to ipaknije bilo dovoljno da odrì kompaniju uìvotu. Ne{to kasnije Tatra je proizvelaposeban automobil za visoke politi~arekomunisti~ke êhoslova~ke, koji je nosiooznaku 603, a koji je 1975., na koncu,zamijenio model 613. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Auto:CRNA.qxd 29.10.2014 17:20 Page 64

Povodom teksta objavljenog u magazinu“Slobodna Bosna”, “Mediji na kratkommarketin{kom lancu: Za{to su televizije Hayat,ATV i Pink pre{utjele policijsku akciju ’Gibraltar’“,br. 937, 23.10.2014. str.19, kolege EmiraHodì}a, upu}ujemo vam sljede}i demanti:

U pomenutom tekstu pomenutog kolegeHodì}a tvrdi se da je Javna ustanova Federalnanovinska agencija FENA “minimizirala, bezmalopre{utjela policijsku akciju Gibraltar”, postavljase pitanje {ta je uzrok tome minimiziranju i nudeodre|eni odgovori.

Odgovorno tvrdimo da JU FENA u svomeradu nije ni minimizirala, niti pre{utjela policijskuakciju Gibraltar. Na dan akcije objavili smo {estvijesti koje se najkonkretnije ti~u akcije. U 9.22dana 22.10.2014. objavljena je vijest da je u tokupolicijska akcija (Akcija “Gibraltar” - u tokuhap{enja vi{e osoba zbog organiziranogkriminala i korupcije), devet minuta potom, u9.31 da je akcija pokrenuta po naloguTuìteljstva BiH (Po nalogu Tuìteljstva BiHrealizira se akcija “Gibraltar” protiv organiziranogkriminala i finansijskih malverzacija), a u 9.50objavljujemo imena devetero osumnji~enih(Akcija “Gibraltar” - Finansijske malverzacije uvi{emilionskim iznosima). Tokom danaobjavljujemo jo{ tri vijesti (u 14.08 SIPA – Uakciji “Gibraltar” uhap{eno sedam osoba zbogorganiziranog kriminala i korupcije, u 15.45Kebo traì od CIK-a, OHR-a i OSCE-a daistraì i utvrdi odgovornost za regularnostop}ih izbora, te u 18.00 SIPA uhapsilaSenada Zaimovi}a u akciji “Gibraltar”),a ujutro 23.10. objavljujemo da sepredao deveti osumnji~eni EjubKu~uk (10.29 Tuìteljstvo BiH –Predao se i devetiosumnji~eni u akciji“Gibraltar”). I narednihdana smo objavili vijestivezane za akciju“Gibraltar” , no sobzirom da jetekst kolegeHodì}aobjavljen23.10. ida se

odnosio na rad FENE od 22.10., ovdje }emostati sa nabrajanjem.

Ne znamo kako je kolega Hodì} uspio daizvu~e zaklju~ak da JU FENA “minimizira,bezmalo pre{u}uje” akciju Gibraltar. Koji je tomedij objavio vi{e informacija o akciji“Gibraltar” od FENE? êmu pau{alnetvrdnje? Ne znamo. Na{ posaosvakako nije da naga|amo,{pekuliramo, nego da brzo inepristrasno informiramojavnost. Rad FENE je javan ilako provjerljiv, a svakaobjektivna kritika jedobrodo{la.

Faruk Bori}, direktor JU “Fena”


REAGIRANJAFaruk Bori} - Uredni{tvu

FENA u svome radu nije ni minimizirala, niti prešutjela policijsku akciju Gibraltar(“Mediji na kratkom marketin{kom lancu: Za{to su televizije Hayat, ATV i Pink pre{utjele policijsku akciju ’Gibraltar’“, SB, br. 937)

Reagiranja:Reagiranja.qxd 29.10.2014 17:22 Page 65

Svim pravnim licima, klijentima Banke i onima koji }e to uskoro postati, upu}ujemo poziv da kandiduju projekte na kreditnu liniju koju kao banka-u~esnica u Projektu EAF SME Svjetske banke i Vlade Federacije BiH, implementira BOR banka d.d. Sarajevo sa osnovnim ciljem:

POBOLJ[ANJE PRISTUPA FINANSIJSKIM SREDSTVIMA ZA MALA I SREDNJA PREDUZE]A

A OPCIJE KREDITIRANJA

� Investicioni krediti i krediti za finansiranje obrtnih sredstava do max 2,5 miliona EUR u protuvrijednosti BAM za jednog korisnika sredstava Projekta po svim tran{ama

B PRIHVATLJIVA PREDUZE]A

Investicione projekte mogu kandidovati preduze}a koja zadovoljavaju sljede}e uslove:� u privatnom vlasni{tvu vi{e od 50%, sa manje od 250 zaposlenih;� godi{nji promet preduze}a ne prelazi BAM – protuvrijednost 50 miliona EUR

niti aktiva preduze}a prelazi BAM – protuvrijednost 43 miliona EUR;� pokaù prethodna operativna iskustva u aktivnosti koja treba da se finansira;� registrirana su kod nadle`nih poreskih uprava i imaju dodijeljen poreski broj.

C PRIHVATLJIVI PROJEKTI

� Projekti za pobolj{anje i pove}anje proizvodnih kapaciteta (izuzev kupovine i ure|enja zemlji{ta), rekonstrukcije i modernizacije proizvodnih kapaciteta i finansiranje obrtnog kapitala

D USLOVI KREDITIRANJA

Rokovi otplate:� Investicioni krediti i krediti za finansiranje obrtnih sredstava do 120 mjeseci uklju~uju}i i grace period sa

maksimalnim trajanjem koje odgovara trajanju investicijeKamatne stope:

� LIBOR za EUR 6M +4,5 – 5,5 % godi{nje fiksne marè prema krajnjem korisniku, EKS 5,17- 6,23 % godi{nje

Naknada za obradu kreditnog zahtjeva:

� 1% odobrenog iznosa kredita jednokratnoValutna klauzula:

� Krediti nose valutnu klauzulu u EUR valuti

Za vi{e informacija pozovite na{ info telefon 033 27 85 27 ili posjetite na{u web stranicu www.borbanka.ba




Documents

Slobodna Bosna - 938 - 30.10.2014