Slobodna Bosna [broj 889, 21.11.2013]

8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 889, 21.11.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-889-21112013 1/68I

www.slobodna-bosna.


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-889-21112013 2/68




http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-889-21112013 4/68SLOBODN BOSN I 21.11.204

AKO DO\E SA ISTOKA,BOGAT [EIK CRNA OKA...

ZastupnicaAleksandra

Pandurevi} ismi-jala Dodikovesamozvane~uvare nacional-nih interesa

Izjava predsjednika Republike SrpskeMilorada Dodika da u BiH dolazi polamilijuna Arapa i dalje je glavna temasprdnje me|u njegovim politi~kim

rivalima. No, da ~lanovi SNSD-a i njihoviglasnogovornici u medijima RS-a ba{ inemaju smisla za humor, proteklog sevikenda uvjerila zastupnica SDS-a uParlamentu BiH Aleksandra Pandu-revi}. Zastupnica Pandurevi} je, ismi ja-va ju}i se sa Dodikovim dramati~nim upo-zorenjima, na svom twitteru napisala:„Ako neko sretne Arape koji kupujusrpska imanja oko Sarajeva, molim dami po{alju nekog {eika, imam imanjena prodaju.“ Njezina je {ala, me|utim,postala „vijest dana“, reagirali su novinari

RTRS-a i agen cije SRNA, dok je ~lanGlavnog odbora SNSD-a Sini{a Dodik izjavio da poziv Aleksandre Pandurevi}najbolje pokazuje koliko su kadrovi SDS-a spremni i kadri {tititi nacionalneinterese. Nakon {to je, me|utim,Aleksandra Pandurevi} uzvratila i istimnovinarima koji su prenijeli reagiranjeSini{e Dodika sugerirala da ga pitajukako je Golf 2 zamijenio novim automo-bilom vri jednim 200.000 KM i odakle muvila u Lukavici, polemika je naprasnoprekinuta. (S.M.)

Monitoring komitet Evropske unije(EU) za pitanje IPA fondova donije}e 9.decembra odluku o uskra}ivanju 47 milionaeura namijenjenih BiH, ukoliko do tada ne

bude postignut dogovor o provo|enjuodluke Suda u Strazburu u predmetu“Sejdi}-Finci”, rekao je {ef Sekcije za

politi~ka pitanja i odnose sa javno{}u u

Delegaciji EU-a u BiH Jurgis Vil~inskas.Obra}aju}i se ~lanovima Zajedni~kekomisije za evropske integracije Parlamen-tarne skup{tine BiH, Vil~inskas je pojasnioda je rije~ o sredstvima pretpristupne

pomo}i EU-a za BiH za oblasti transporta,indirektnih poreza, infrastrukutre, malih isrednjih preduze}a, zatvorski sektor, kao isredstvima namijenjenim Parlamentarnojskup{tini BiH.

Vil~inskas je rekao da }e, ukoliko ne bude dogovora o mehanizmu koordinacije prema EU, biti upitno otvaranje razgovorasa BiH o programiranju paketa IPA-dva, {to

bi zna~ilo gubljenje oko 100 miliona euragodi{nje za BiH.U kratkom dokumentu o dosada{njem

napretku zemalja Balkana na putu ka EUkojeg je 4. novembra izdao Evropski

politi~ki centar (EPC) o~ekivano, BiHdobila je najslabiju ocjenu i daleko je izaCrne Gore, Srbije, Albanije, ~ak iKosova. „Nesposobnost politi~ke elite uBiH da se dogovore oko rje{enja upogledu implemen acije presude Sejdi}-Finci i dalje blokira stupanje na snaguSporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju(SSP), te prijeti da zaustavi pristup BiH

zna~ajnim i prijeko potrebnim IPA

fondovima. Pribliàvanje BiH EU je ~ekanju, a politi~ke i ekonomsperspektive BiH izgleda da opadaju dana u dan“, stoji izme|u ostalogdokumentu EPC-a.

Jasno je da su sredstva iz IPA fondonamijenjana BiH prepolovljena. „Evropskomisija je pokrenula interni postupak

smanjenje nacrta preliminarnog nacionnog programa za 2013. godinu za miliona od ukupno 87 miliona euplaniranih u programu. Izme|u ostaloukinut }e se sljede}i projekti koji }e utjecna sve nivoe vlasti u BiH. Podr{ka saobra}aj, podr{ka institucijama na svnivoima za provedbu Zakona o malobiznisu i nabavku opreme za parlamentekaè Jamila Milovi}-Halilovi}, portparolDelegacije EU-a i specijalnog predstavniEU-a u BiH. Prema njenim rije~ima ukin

projekti u oblasti saobra}aja trebali finansirati studije potrebne za izgradn

cesta i èljezni~kih pruga i u FBiH i u RSuklju~uju}i i dionice cesta SarajevoVardi{te, La{va - Jajce- Ugar - Banja Lui banjalu~ku zaobilaznicu, kao i dijelo

pruga Kostajnica - Doboj, Maglaj - JelinZenica - Podlugovi i Doboj - Tuzla - Br~kProjekt za parlamente sadràvao komponente za podr{ku parlamentima svim nivoima vlasti. „Zna~ajna sredstkoja su namijenjena direktnoj dobrobgra|ana BiH ne}e biti smanjivana kao {su slu~ajevi podr{ke za izbjegla i trajraseljena lica, socijalne uklju~enostiobrazovanje, te Akcionog plana za Rom

kaè Jamila Milovi}-Halilovi}.

EVROPA I BiH

MINI MARKET

Zbog političkog haosa,BiH će ostati bez desetine

miliona eura iz IPA-fondova

(L)IPA CVATEIPA fondovi za BiH prepolovljen

Aleksandra Pandurevi}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]

21.11.2013. I SLOBODN BOSN

(NE)ZAVISNI ODBOR

Stranke na vlastive} dva mjesecablokiraju izbor

devet ~lanova„nezavisnog“odboraKoliko je „nezavisan“ Nezavisni odborParlamentarne skup{tine BiH za izbor iimenovanje rukovodilaca policijskihagencija BiH najbolje ilustruje sljede}iprimjer. Naime, Nezavisni odbor imadevet ~lanova, po tri iz reda svakogkonstitutivnog naroda. Prije tri mjeseca

na~elno je dogovoreno da po jednogBo{njaka u Nezavisni odbor predlaùSDP, SDA i SBB. Dva Hrvata trebao jepredloìti HDZ BiH, a jednog HDZ1990. Isto je bilo dogovoreno i sapredstavnicima srpskog naroda, dvakandidata ispred SNSD-a i jedan ispredSDS-a. Me|utim, kako se ume|uvremenu rasturila koalicija SNSD-SDS, stranka Milorada Dodika insistirada ona predloì sva tri kandidata, zbog~ega je do{lo do dvomjese~nogka{njenja izbora ~lanova Nezavisnogodbora Parlamentarne skup{tine BiH.

(M.F

MINI MARKET

CEFTA WEEKu Sarajevu

Milorad Dodik



ČETVRTAK,14. NOVEMBAR

Danima se najavljuje ekskluzivni serijalna Al Jazeeri “Bosna - Alkemija Balkana“,autora GORANA MILI]A. Ve~erasgledam prvu epizodu u kojoj nas Mili}sna`no upozorava da je „dao priliku da

progovore i oni koji stvaraju za sebe i zadruge, koji pune prora~un, a malo od njegauzimaju“. Dobro je, te~no, korektno, ali

neizdrìvo pateti~no izgledalo ve~era{nizdanje „Alkemije Balkana“ - „punil

prora~una“ BENJAMIN ISOVI], tradicnalni potro{a~ budètskih sehara. Svuglavnom, u Bosni i Hercegovini, bes prijkorno funkcionira, samo gra|ani, jer glupi Bosanci, toga nisu svjesni; rahatlnevi|eni, veselje na sve strane. Pri~a vjerojatno istinita, ali pla{im se da nta~na.

Ova vrsta tranzicije, nemilosrdno ~er panje javnih dobara, moèbit zainteresirati nekog puno va`nijeg neuporedivo informiranijeg ~ovjeka. S

je, generalno, u redu, tehni~ko-ure|iva~

optimalno, samo me jedna stvar~ica zezzbog ~ega ne(t)ko pravi reìmske emisdvadeset godina nakon dokidanja svvaljda poraènih, totalitarnih reìma...?

PETAK,15. NOVEMBAR

Dva-tri moja druga peku rakiju, pa m pozivaju da se priklju~im toj sve~anos Ne pada mi na pamet, odustajem, eto tamo! Pr{te {irom Bosne raspjevani rakijskazani; kult rakijskog kazana, egzaltacija

punom je jeku. I tako vijekovima, okuplja

SLOBODN BOSN I 21.11.206

Opet sam se natjeraoda pogledam još

jedan nastavaktelevizijske serije„Ravna gora“- nezapamćen,do sada neviđenbućkuriš, unikatnopreplitanje objek-tivnog netalenta

režisera RADOŠABAJIĆA i subjektivne(nacionalne) potrebeda se „o određenim,prelomnimistorijskimdogađajima progovorina svež i nov način“

[TA JE

OBJEKTIVNA SLIKASUBJEKTIVNESTVARNOSTI?



se Bosanci oko tog preva`nog posla - pe~enja rakije.

SUBOTA,16. NOVEMBAR

Opet sam se natjerao da pogledam jo{ jedan nastavak televizijske serije „Ravnagora“ - nezapam}en, do sada nevi|en

bu}kuri{, unikatno preplitanje objektivnog

netalenta reìsera RADO[A BAJI]A isubjektivne (nacionalne) potrebe da se „oodre|enim, prelomnim istorijskim doga|a-

jima progovori na sve` i nov na~in“; takonekako ovaj televizijsko-povijesni vodviljtretiraju klasici srpske knjièvne teorije inacionalisti~ke prakse MATIJA BE]KO-VI] i DU[AN KOVAÊVI]. Moè se,ipak, u tom zbrdozdoljenom ekraniziranom„isje~ku istorije“ i{~eprkati pone{to {to nas

podsje}a na neke nove, odnosno nedavneistorijske ~injenice, na~in, ton, zajapurena

prijete}a mr`nja koju izvjesni srpskigeneral (glumi ga Svetozar Cvetkovi})ispoljava prema tada jo{ uvijek aktuelnom

potpredsjedniku uru{avaju}e jugoslovenskevlade, Hrvatu VLADKU MAÊKU. Sve jeu raspadu te Jugoslavije, unitarnekraljevine, podsje}alo na raspad DrugeJugoslavije.

I sve da je sa ~etnicima to bilo tako,kako nije, ostaje ìvo pitanje: {ta je

pre{utjela pri~a o „herojskom ukazanju“generala Draè Mihailovi}a, koji jekontrolirao srpsku antifa{isti~ku silu „od

Topole pa do Ravne Gore“. Malo sam se izelementarne znati elje potrudio pa provjerio- laganim kasom, ako se, objektivno, ~itavantifa{izam srpskog naroda oslanja na tajkrajolik - ima tegobna, zajebana pri~a: kakosu gra|anski orijentirane vlasti u Srbiji

predloìle scenarij za „kona~no rje{enje“!Srpsko-jevrejskog pitanja.

NEDJELJA,17. NOVEMBAR

Nisam siguran {ta bi danas radio i

gdje bi, da je ìv, bio SINI[A

GLAVA[EVI], ~edni an|eo iz Vukovara,koji je nemali dio ìvota proboravio u

Sarajevu, nisam siguran, a finih smo seno}i nano}ivali. Tu`na je to, neobja{njiva

pri~a, Vukovar-Sarajevo, Sarajevo-Vukovar. Sudbine ta dva grada su jezivokomplementarne, srodne. Grozno je inedopustivo da se tragedija Vukovara injegovih zlosretnih gra|ana politi~kiinstrumentalizira.

PONEDJELJAK,18. NOVEMBAR

Manje-vi{e ni u ~emu se va`nom,su{tinskom, ne sla emo profesor NINORASPUDI] i ja, na{i su svjetonazoriudaljeni, iskustva razli~ita, vrijednosnisudovi radikalno suprotstavljeni, ali Boèmoj, godinu i kusur dana o svemu o ~emuse ne slaèmo, ne slaèmo se javno, predkamerama OBN televizije u emisiji Reflex .Te{ko da postoji ijedna stvar, politi~ke,eti~ke, estetske, geostrate{ke naravi okokoje }emo se Raspudi} i ja dogovoriti,ambicije nam se razilaze iz razlogarazli~itih. I tako, Raspudi} mi opri~ava predsnimanje bogate dojmove sa turneje poKanadi: zvala ga neka tamo{nja udruga

Matice hrvatske. Usko~i u cijelu pri~u,dakle, prije snimanja ve~era{nje emisije.Ali to se valjda zove kultura dijaloga, nekesocijalne empatije.

UTORAK,19. NOVEMBAR

Nije, niti mora biti, pokazatelj na{ihnogometnih kapaciteta - apetitave~era{nja/jutro{nja utakmica protivArgentine. Sve je u redu, Argentina jeneuporedivo nadmo}nija sportska nacija;

dakle, s tim se treba pomiriti. Nema veze

{to nam je K un Aguero dao dva gola ( jer onaj levat iz Manchester Cityja zb

kojeg je na{ „Dijamant“ Edin Dèosu|en na klupu za rezervne igra~e). Nmala stvar, nego je ogromna igra

Nekako se organizacij ski, finansij sFudbalski/Nogometni savez konsolidirasamo, ostaje, o~ito, problem ne„alhemija“. Recimo, da je Pjani} Miraleodigrao beznade`nu, pogre{nu utakmiza „Romu“, te{ko da bi ikada obukao dr„vu~ice“. Nije, niti treba biti alarmantnreprezentacija BiH u Brazilu moizgledati ozbiljno, trka~ki ubjedljivZnam ja da }e me milijardu privrèn„Fanatikosa“ do~ekati na no`, da }e

prvoborci dru{tvenih mreà raspisati, s ja to riskiram. Nije ni vrijeme ni mjesto ozbiljniju elaboraciju - selekcija BosneHercegovine je genijalan spoj prosje~nnogometa{a koji nikada ni za jednu va`reprezentaciju ne bi mogli nastupiti.

SRIJEDA,20. NOVEMBAR

Izgubim, izdangubim dva-tri sata procesu koji je protiv„Slobodne Bosn

pokrenuo izvjesni SENAD PAND@Iuposlenik Vlade Federacije, koji je bezobrazan, primitivan na~in izvrije|dràvnu zastupnicu Aleksandru Pandrevi}. Motam se po holovima suda, dadneiskaz. Pokraj mene prolaze sudski policajvode de~ka, vi{estrukog povratnika u djevjerovatno. „Tebe, Senade, slu`be ganjapo deliktu mi{ljenja?“, dobaci mi de~ko.

„A tebe, haveru?“, usudim se i postaviti pitanje.

„Ja sam ti, jarane, zasrljo u sferi krvndelikta“. Preciznije: zaklo ènu psumjom da ga vara, pa usput potamanio

djecu...








DODIK KAKTUS,SULJKANOVI] FIKUS

Predsjednik RS-aMilorad Dodik

zabraniopotpredsjednikuEnesuSuljkanovi}u daposjeti dijasporu

Potpredsjednik Republike SrpskeEnes Suljkanovi} (SDP), namjeravao

je posjetiti dijasporu u Austriji iHolandiji od 21. do 25. novembra nokako se datum njegove posjete poklapas Danom dràvnosti BiH, predsjednikRS-a Milorad Dodik odbio jeSuljkanovi}u potpisati putni nalog!Novinarima je rekao da Dan dràvnostinije praznik u RS-u nego u FederacijiBiH i da se sredstva Republike Srpskene mogu koristiti “za promociju bilokakve druge vrijednosti o kojoj nijepostignut dogovor”. Suljkanovi}u jecini~no poru~io da se “naka~i na sredstvaFederacije BiH” ako mu je toliko staloda dijasporu posjeti ba{ 25. novembra.

“Ako BiH èli da se centralizuje ida se sa jednog mjesta upravljaresursima i name}e rje{enja, ondatakva BiH nema {ansu”, rekao jeDodik, {to bi valjda trebalo zna~iti dasamo Republika Srpska ima pravo dase centralizuje i da sa jednog mjestaupravlja resursima i name}e rje{enja.

(M.A.)

MINI MARKET

Nijedan ministar iz dva HDZ-a u

Vije}u ministara BiH nije podrào nacrt budèta dràvnih institucija za 2014.godinu, i ako bi se ostale strankekoalicione petorke dràle ranijih principa,trebala bi uslijediti nova rekonstrukcija

parlamentarne ve}ine, u kojoj ne bi bilomjesta za dva HDZ-a. Prije ne{to vi{e odgodinu dana iz parlamentarne ve}ineeliminirana je SDA, upravo zbog toga {tonije podràla usvajanje budèta dràvnihinstitucija.

Dodu{e, ~elnici SDA oti{li su i korak dalje: osim {to nisu glasali za predloèni

budèt, javno su tvrdili da su dvije partije

- SDP i SNSD - bez znanja ostalih partnera dogovorili da se dràvni budèzamrzne sve do 2016. godine, na razini od950 miliona KM, a da entitetski budètrastu u skladu s realnim porastom

budètskih prihoda.êlnici SDP-a negirali su tajnu

nagodbu sa SNSD-om, no vrijeme ih jedemantiralo: budèt za narednu godinuostao je „zale|en“ na 950 miliona KMdok }e budèti dva entiteta porasti zanekih 400 miliona KM.

(S.B.

BRAK IZ (PRO)RAČUNA

Hoće li SDP tražiti i smjenuHDZ-a zbog uskraćivanja

podrške državnom budžetu

Dràvna Agen-cija za mjeriteljs-tvo slu beno je

obavi jestila zainte-resirane subjekte uBiH da ne sklapajuugovore s agen-cijom Mareco In- dex Bosnia (MIB ),

budu}i da ovaagencija ni godinudana nakon slu`benog upozorenja nijecerificirala ure|aje kojima mjeritelevizijsku gledanost. Kako se i o~ekivalo,MIB je nezadovoljan takvim razvojem

doga|aja, umjesto da zatrcertifikaciju v

stitih ure|aja, kanalaù zakon propisi, MIB se pomo} obraKonkurencijskvije}u BiH, o~ek

ju}i valjda da mova institucija

koju godinu osigura monopol u mjerenjugledanosti, kakav je uìvao protekdesetak godina.

(M.A

(K)RAJ MONOPOLA

Enes Suljkanovi}

MIB se ne miri sčinjenicom da je ostao bezdesetogodišnjeg unosnog

monopola na marketinškomtržištu BiH



PRO ET CONTRA


TE[KE GRE[KE PE[TE

Bakir Dautba{i}zaustaviopokretanje

disciplinskogpostupka protivpomo}nika mini-stra sigurnostiErmina Pe{teSkupina dràvnih slu`benikaMinistarstva sigurnosti BiH podnijela jezahtjev za pokretanje disciplinskog

postupka protiv Ermina Pe{te,pomo}nika ministra za grani~nu i op}usigurnost, zbog nerada i lo{egupravljanja sektorom. Ministarsigurnosti Fahrudin Radon~i} navodn

je prihvatio zahtjev koji je proslije|en nadalju proceduru radi pokretanjadisciplinskog postupka. Me|utim,sekretar Ministarstva sigurnosti BakirDautba{i} prijavu je odbacio kaoneosnovanu pa se postavlja pitanje kozapravo upravlja Ministarstvomsigurnosti, ministar Radon~i} ili njegovsekretar Dautba{i}. (M.F

MINI MARKET

SR\AN VULETI]

Reìser

DA/NES obzirom da su rje{enje uvidu eutanazije preuzeli izpravilnika sli~nih ustanova usvijetu, nadam se da }epreuzeti i ostala rje{enjaovog problema iz tih istih

pravilnika. Ne podr avamako je ovo samo lijepa, blagarije~ za rje{enje po liniji manj-eg otpora koje ne}e biti ni{tadrugo nego pokolj pasa lutali-ca.

DINO ABAZOVI]

Profesor naFPN-u

NE/DAMi{ljenja sam da postojidruga~iji na~in da se iza|ena kraj sa psima lutalica-ma. Smatram da se zaneke krajnje ekstremneslu~ajeve pasa moè koris-titi eutanazija, ali po meni

to je ekstremna mjera.

EMIR KADRI]DirektorStudentskogcentra

DA/NEPsi lutalice se moraju uklonitisa ulice, ali nisam za to da seusvoji prijedlog da se psilutalice eutanaziraju.

Eutanazija je nasilna metoda i ja podràvam eutanaziju jedi-no ako nema drugog na~inada se psi uklone s ulice.

BERIZ BELKI]

Poslanik Stranke za BiH

NEMi{ljenja sam da postojedruga~ija rje{enja koja sumnogo efikasnija, a manjetragi~na. Ne zaboravljamopasnost i situaciju u kojoj semogu na}i ljudi, pogotovodjeca, ali mislim da seozbiljnom primjenom zakonaproblem pasa lutalica moè

rije{iti bez pribjegavanja takodrasti~nim mjerama kao {to

je eutanazija.

DU[AN [EHOVACDirektor Biroaza ljudskaprava

DA/NEMi{ljenja sam da treba uraditisve {to je mogu}e da ne

bude veliki broj pasa lutalica,a prijedlog da se psieutanaziraju treba da budeposljednja mjera, ali to zna~ida smo svi zakazali.

DRAGAN JOVIÎ]DirektorKamernogteatra 55

NEPrijedlog da se psi lutaliceeutanaziraju se ne smijedozvoliti jer nema odanijegstvorenja od psa. Ako ljudinisu sposobni da rije{e prob-lem pasa lutalica na ulici,onda ja ne znam ~emu semoèmo nadati.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Podržavate li prijedlog da se

psi lutalice eutanaziraju?

Priredila: Ma{a ]osi}

Bakir Dautba{i}



N

ajzna~ajnije preduze}e Herce-govine, Aluminijski kombinat

Mostar, nalazi se usred najdubljekrize u vlastitoj, tri decenijedugoj privrednoj povijesti. Gu bi-

ci Aluminija u prvih pola godine uveliko su prema{ili 100 miliona KM, a do krajagodine, sve su prilike, gubitak }e porasti doukupne vrijednosti temeljnog kapitala odoko 200 miliona KM!

NAJAVA VI[EGODI[NJE AGONIJEAgonija mostarskog Aluminija naslu}i-

vala se jo{ 2009. godine, kada je prvi putnakon rata iskazan poslovni gubitak od oko40 miliona KM, {to je i bio stvarni razlogda s ~ela kompanije ode dugogodi{njidirektor Mijo Brajkovi}. Pod novomupravom, predvo|enom Ivom Lasi}em,gubitak u 2010. godini je smanjen na oko13 miliona KM, da bi godinu kasnije, kada

je na ~elo Aluminija do{ao Ivo Bradvica, bio potpuno eliminiran. No, finansijskioporavak trajao je svega nekoliko mjeseci:ve} po~etkom 2012. godine gubitak je

po~eo vrtoglavo rasti i taj negativni trend ukontinuitetu traje do danas, bez ikakvihrealnih izgleda da se ublaì ili preokrene.Poslovnu 2012. godinu, Aluminij je

okon~ao sa gubitkom od oko 65 milionaKM, a kako smo rekli, 2013. godinuokon~at }e s rekordnim gubitkom od preko200 miliona KM!

O nezavidnoj situaciji u kojoj se nalazimostarski Aluminij svjedo~i i ~injenica dasu vlasnici kapitala - mali dioni~ari, VladaFBiH i Vlada Hrvatska - jedva prona{limenadèra zainteresiranog da makar

privremeno sjedne u praznu direktorskufotelju iz koje je glavom bez obzira utekaodonedavni direktor Ivo Bradvica. Njega }edva mjeseca mijenjati prof. VjekoslavDomljan, u svojstvu vr{ioca du`nosti, dok se na upravo objavljenom konkursu ne

izabere novi direktor Kombinata. êtvrta promjena direktora u samo ~etiri godinenajbolje ilustrira dubinu krize koja potresamostarsku tvornicu.

SUROVA REALNOSTKada je prije nekoliko mjeseci

donedavni direktor Aluminija Ivo Bradvicanajavio postupno ga{enje elektrolize iobustavu nerentabilne prozvodnje, malo ko

je povjerovao u takvu mogu}nost. Ve}ina jesmatrala da uprava Aluminija pravi pritisak na Vladu Federacije BiH kako biisposlovala ne{to niù cijenu struje koja u

proizvodnji aluminija ima zna~ajnu, madane i presudnu ulogu. Tek naknadnomanalizom ustanovilo se da je direktor

Bradvica zapravo ponudio rje{enje prestanak gomilanja finansijskih gubitakSurova je realnost da se proizvodnaluminija naprosto ne isplati jer su ulaztro{kovi neuporedivo ve}i od cijene sirovaluminija na svjetskom trì{tu. Jo{ od 200

godine, cijena sirovog aluminija svjetskom trì{tu ne prestaje padatitrenutno je dostigla najniù razinu

posljednjem desetlje}u, bez ikakvih realnizgleda i nagovje{taja da bi mogla porastnarednom rezdoblju. Prije pet godina, ka

je Aluminijski kombinat poslovao profitom, redovito ve}im od 20 milioKM godi{nje, cijena tone sirovog aluminvrijedila je oko 2.600 dolara. No, po~ev 2009. godine, kada je i po~eo finansijssunovrat mostarskog preduze}a, tosirovog aluminija pala je na povijesminumum, i kretala se u rasponu od 1.6do maksimalno 1.800 dolara za tonGolemi broj najve}ih evropskih proizv|a~a aluminija jo{ prije tri godine povuk

je potez koji je sredinom ove godizagovarao direktor mostarske tvornice IBradvica. Veliki evropski proizvo|aaluminija uveliko su smanjili ili p

potpuno zaustavili proizvodnju, vode}i logikom da }e smanjena ponuda alumin

potaknuti rast cijena. No, pozitivan efek je izostao zaslugom azijskog dìna Kinkoja je do prije pet godina bila najveuvoznik aluminija u svijetu, da bi

posljednjih nekoliko godina preuzelidersku poziciju u izvozu aluminija.

KRAJ IZVOZNE EKSPANZIJEOsim Kine, koja je vlastitim aluminije

preplavila trì{te Evrope i svijeta, cijesirovog aluminija dodatno su pale i zbosjetno smanjene proizvodnje vode}

proizvo|a~a automobila, koji su ujedno


MOSTARSKI DIV NA KOLJENIMA

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Najveće preduzeće Hercegovine i najveći izvoznik BiH, Aluminijski kombinatMostar, prolazi kroz najdublju krizu u vlastitoj povijesti; Slobodna Bosna analizirzašto je nekada najprofitabilnije preduzeće postalo najveći gubitaš Hercegovine

“

BIRA^“

NA NERETVIGUBITAK ALUMINIJA USKORO ]EPREMA[ITI VRIJEDNOST KAPITALA!

2009. godine - 41 milion KM2010. godine -13 miliona KM2011. godine + 1,2 miliona KM2012. godine - 65,8 miliona KM2013. godine (projekcija) - 204miliona KM

REZULTATI PETOGODI[NJEGPOSLOVANJA

Aluminijski kombinat u samo ~etiri godine

promijenio ~etiri uprave

Četiri godine uminusu, jednagodina u plusu


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-889-21112013 13/6821.11.2013. I SLOBODN BOSN

GUBITAK ALUMINIJSKOG KOMBINATA 204 MILIONA K

NEIZVJESNA BUDU]NOSTAluminijski kombinat Mostar suo~ava se

sa najteòm krizom u svojoj povijesti



najve}i kupci sirovog aluminija.Potpuno je jasno da Aluminijskikombinat Mostar za dulje vrijeme nema {tatraìti na evropskom trì{tu sirovogaluminija na kojem dominiraju Rusija iKina, i da bi svoju kakvu-takvu

perspektivu morao traìti isklju~ivo nalokalnom trì{tu, prije svega BiH iHrvatske. To je, uostalom, i bila prvobitnazamisao ~elnih ljudi sarajevskogEnergoinvesta , predvo|enih genijalnim

privrednikom Emerikom Blumom, koji sukrajem 70-ih godina pro{log vijekaizgradili mostarski kombinat. Aluminij nije

izgra|en da bi izvozio sirovi aluminij, negos jasnom namjerom da bude okosnicametaloprerade biv{e Jugoslavije, koja biupo{ljavala desetine hiljada radnika i

nudila cijelu lepezu razli~itih finalnih proizvoda nastalih preradom sirovog

aluminija. Naàlost, ova ideja je napu{tenakon rata kada se mostarski kombinskoro u potpunosti okrenuo izvoznotrì{tu, s ne{to malo lokalnih kupakojima je plasirao tek desetak posvlastite proizvodnje. To je bio dobar poteali samo na kratke staze - dok je trajvrtoglavi rast kineske ekonomije koja gutala zapanjuju}e koli~ine sirovaluminija. No, sve se stuboko

promijenilo kada je Kina u kratkom ro

od samo desetak godina od najve}uvoznika postala najve}i izvoznik sirovaluminija na svijetu.

Aluminijski kombinat Mostar mora temelja redefinirati svoju poslovorijentaciju i ponovo se okrenuti lokalnotrì{tu BiH i osobito trì{tu susjedHrvatske, koja je tre}i po veli~ini suvlasnmostarske tvornice. Cijela regija o[ibenika, gdje je smje{tena Tvornica lakmetala (TLM), doslovno ovisi

proizvodnje i prerade aluminija, pa jeHrvatska jednako kao i BiH zainteresiraza opstanak i proizvodnju mostarsk

Kombinata.


MOSTARSKI DIV NA KOLJENIMA

Nezavidna pozicija u kojoj se nalazimostarski Kombinat, posve neopravdano,

dovodi se u korelaciju s cijenom elektri~neenergije, za koju uprava Aluminija tvrdi da je „najve}a na svijetu“. Struja je, istina,vaàn, ali nije presudan razlog zagomilanje gubitaka mostarske tvornice.Primjerice, 2008. godine, kada je Aluminijpla}ao struju 48 eura za megavat,

poslovao je s profitom od oko 14 milionaKM. Godinu kasnije, Aluminij je poslovao

gubitkom od oko 40 miliona KM, mada scijena struje nije bitnije mijenjala. âk pod pretpostavkom da je cijena struje 50posto nià, gubitak Aluminijskog kombnata neznatno bi se smanjio, zapetnaestak miliona KM, sa 200 na 185miliona KM.

OPTU@BE NA KRIVOJ ADRESI

Cijena struje nije presudnaza gubitak Aluminija

POÊTAK POSLOVNOGSLOMA U posljednjoj godini mandatadirektora Mije Brajkovi}aAluminij je pretrpio gubitak od 41 milion KM

POÊTAK POSLOVNOGSLOMA U posljednjoj godini mandatadirektora Mije Brajkovi}aAluminij je pretrpio gubitak od 41 milion KM

NU@NA POSLOVNAPREORIJENTACIJA Aluminijski kombinat morat }ese vi{e okrenuti lokalnom trì{tu

NEOPOZIVA OSTAVKA Donedavni direktor Aluminija Ivo Bradvicadobrovoljno je napustio direktorsku funkciju





Mi{ljenje s rezervom koje Ured za reviziju institucBiH nakon financijskontrole rada u 2012. goddao dràvnom Ministarst

civilnih poslova nije bez razloga silrazljutilo ministra Sredoja Novi}a. Novse, podsjetimo, prije dva mjeseca èstoobru{io na dràvne revizore jer su upozorda je nabavka 600.000 paso{a u pro{godini izvr{ena suprotno Zakonu o javnnabavkama, odnosno, na temelju anekugovora o dodatnoj isporuci putnih ispravvrijednog 6,5 milijuna eura. Obrasci


KO ]E [TAMPATI NOVE BH. PASO[E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]U proljeće ove godine, u vrijeme kada je počeloizdavanje novih osobnih dokumenata, njemačka

kompanija MÜHLBAUER otvorila je u Banjoj Luci suvre-menu tvornicu u kojoj se izrađuju lične karte i vozačkedozvole za građane BiH; poslovni aranžmans partnerima iz Njemačke dogovorili su ministar civilnihposlova BiH SREDOJE NOVIĆ i direktor IDDEEA-eSINIŠA MACAN, a njihov je naredni zadatak daosiguraju sve formalne pretpostavke kako bi Mühlbauerdobio milijunski posao izrade novih bh. putovnica

PROTE@IRANJE NJEMA^KE KOMPANIJENakon {to je firma Mühlbauer dobila posao izrade novih osobnihiskaznica i voza~kih dozvola, ministar Sredoje Novi} se potrudioda od iste kompanije budu kupljeni i bh. paso{i



paso{e su kupljeni od ranijeg dobavlja~a,kompanije Bundesdruckerei GMBH izBerlina, po vanrednoj (hitnoj) proceduri, iuz formalno obrazloènje da }e se zbog

ulaska Hrvatske u Europsku uniju pove}ati broj zahtjeva za izdavanje putnih isprava.Sam Novi} je, najprije pred ~lanovima

parlamentarne Komisije za financije i budèt, a kasnije i u brojnim medijskimistupima, tvrdio kako je produènjemugovora s njema~kom firmom ostvarenau{teda od {est milijuna KM. „Knjiìce smoplatili 10,7 KM po komadu, umjesto 18KM, {to je ovogodi{nja cijena“,obja{njavao je ministar Novi}. No,

Novi}eva je nervozna reakcija, prva u {est i pol godina ministarskog mandata, iotvorene prijetnje upu}ene revizorima, bila

prvi indikator da, kada je nabavka putnihisprava posrijedi, ba{ i nisu ~ista posla.

ZAJAMÊNA ZARADA NA VOZA^KIMDOZVOLAMA

Prema informacijama do kojih je ume|uvremenu do{la Slobodna Bosna ,nakon pro{logodi{nje sporne porud`binedodatnog kontigenta paso{a od kompanijeBundesdruckerei GMBH iz Berlina, na red

bi uskoro moglo do}i i preispitivanje poslovnog anga`mana jo{ jedne njema~ketvrtke - Mühlbauer , ~ije se sjedi{te nalazi ugradu Rodingu, 70-ak kilometara udalje-nom od Minhena. Premda je ~injenica da jeMühlbauer renomirana firma, koja ima i

me|unarodni ugled i reference u poslovimaizrade biometrijskih isprava, ~ini se kako bi

potpisani ugovori sa tom kompanijom

mogli skupo ko{tati gra|ane BiH. Nak{to je, naime, zaslugom „{tedljivoministra civilnih poslova BiH Sredo

Novi}a i njegovog bliskog suradnika SiniMacana, direktora Agencije identifikaciona dokumenta, evidencijurazmjenu podataka (IDDEEA), tvrtMühlbauer dobila posao {tampanja novosobnih iskaznica i voza~kih dozvola, kose izdaju od 1. marta ove godinispostavilo se kako su njihove nabavcijene znatno vi{e od prosje~nih cijenadrugim europskim dràvama. Nabav

cijena osobne iskaznice i voza~ke dozvou ve}ini europskih zemalja ko{ta od dva ~etiri eura, dok ~elnici IDEDEEA-e isdokumente od novih njema~kih partnekupuju po cijeni od devet eura (18 KM), {

je dvostruko, odnosno trostruko skupljeDrasti~na razlika u cijeni osobndokumenata pravdana je uvo|enjem kolfotografija i novih, skupljih za{titnelemenata, koji bi trebali garantirati boidentifikaciju gra|ana. „BiH se kaoNjema~ka opredijelila za beskontakni ~koji }e biti smje{ten u unutra{njislojevima li~ne karte i vizuelno se ne

vidjeti. Isto kao {to se nalazi u paso{u i vidi se, a njegova je osnovna namjeozna~avanje elektronskog identiteta


KAD SREDOJE NOVI] DIKTIRA TENDER

Ministar Sredoje Novi} se hvali u{tedama, iako jeu njegovom aranàmanu dogovorena kupovina osobnihdokumenata po nabavnim cijenama koje su tri puta vi{e

od europskog prosjeka

SREDOJENOVI]MINISTAR ZA

NJEMA^KE POSLOVE



kazao je proljetos direktor IDDEEA-eSini{a Macan, napominju}i da uvo|enjenovih osobnih isprava za gra|ane

predstavlja dio obaveza koje je BiH preuzela prije liberalizacije viznog reìma.

MACANOVA PROMOCIJA BUDU]IHPOSLODAVACA

No, ~ak i ako se zanemari da gra|ani umnogim zemljama EU jo{ uvijek imajuosobne karte s crno-bijelim fotografijama,kao i da }e pro}i jo{ dosta vremena prijenegoli Bosanci i Hercegovci kao i ostaliEuropljani budu u prilici da dràvnegranice prelaze samo s osobnimiskaznicama, nije jasno ni kako su, ukona~nici, odre|ene cijene novih isprava. U

tom se smislu postavlja pitanje za{to je, ako je nabavna cijena osobnih isprava ista iiznosi 18 KM - koliko ko{ta i izdavanjeosobne iskaznice, za novu voza~ku dozvolu

potrebno platiti ~ak 60 KM i kome odlazirazlika od 42 KM?! Jedan od sugovornika,dobro upu}en u rad IDDEEA-e, kazao je urazgovoru za „SB“ kako }e na ekstra zaradiostvarenoj na izdavanju voza~kih dozvolanajvi{e profitirati njema~ka tvrtka, ali i ovadràvna agencija. Doda li se tome da je uBiH pro{le godine registrirano vi{e odmilijun vozila, te da je broj izdatih voza~kihdozvola zasigurno ve}i, jasno je kako }e iMühlbauer i IDDEEA zaraditi milijuneKM. No, ~ak i zajam~ena zarada na

poslovima izrade voza~kih dozvola ne}e biti dostatna da se isplati investicija tvrtkeMühlbauer u BiH, dakako ukoliko tanjema~ka kompanija u me|uvremenu neosigura nove unosne poslove.

U bh. javnosti je gotovo nezamije-}eno pro{la vijest da je u prolje}e ovegodine, u isto vrijeme kada je zapo~elo{tampanje novih osobnih karata ivoza~kih dozvola, kompanija Mühlbauer u Banjoj Luci sagradila tvornicu za

izradu osobnih isprava. Prethodno je u

organizaciji direktora IDDEEA-e Sini{eMacana organizirana promotivnakampanja tog projekta - {leper u kojem

se nalazila sofisticirana oprema za proizvodnju i personalizaciju osobnihdokumenata obi{ao je vi{e gradova, kako

bi gra|anima demonstrirali na~in izradenovih dokumenata. Macan bi, kako senaga|a, nakon {to mu istekne direktorskimandat u IDDEEA-i, trebao dobiti novoradno mjesto predstavnika Mühlbauera uRusiji. Ista je oprema kasnije montiranau banjalu~koj tvornici, odakle su, prije{tampanja isprava, poru~ivali kako }e„prva li~na karta koja iza|e iz tvornice,

biti najza{ti}eniji dokument u Evropi“.Do aprila je u Mühlbauerovom pogonu u

Banjoj Luci zaposleno tridesetradnika, ali su gabariti novosagra|etvornice i kapaciteti opreme koja

instalirana upu}ivali kako njema~investitori u BiH ra~unaju na jo{ dos posla. Priliku bi mogli dobiti ve}kraja godine, nakon {to bude okon~me|unarodni tender za izradu nov

paso{a.

ME\UNARODNI TENDER ZAMÜHLBAUER

Formalne pretpostavke za uvo|enMühlbauera u BiH najprije su osigurakroz ljetos usvojene izmjene i dopuZakona o putnim ispravama, kojim dodatno unapre|uje za{tita osobn

18

KO ]E [TAMPATI NOVE BH. PASO[E

Ugledni njema~ki tjednik Der Spiegel objavio je prije tri godine detalje velikogkorupcijskog skandala u Ugandi, ~iji jeglavni akter bila upravo kompanijaMühlbauer, odnosno njezin osniva~ ivlasnik Josef Mühlbauer. Aferu surazotkrili lokalni mediji, koji su istraìvalikako je tvrtka iz Njema~ke dobila posaoizrade 32 milijuna biometrijskih isprava uUgandi, vrijedan ~ak 64 milijuna eura.Javnost u toj afri~koj dràvi je bila {okiranakada se doznalo da je Josef Mühlbauernajve}i posao u dugogodi{njoj povijestisvoje kompanije dogovorio na privatnoj

ve~eri s predsjednikom Ugande Yowerjem Musevenijem, koji je naloìo hitnrealizaciju milijunskog projekta, a da otome ve}ina njegovih ministara nije ni{taznala. Novinari Der Spiegela su objavikako je, unato~ pritisku javnosti, njema~kkompanija ipak dobila posao izradbiometrijskih isprava, s tim da su tro{kovnaknadno pove}ani za dodatnih 7 milijuneura. Stanovnici Ugande su dobili noveosobne dokumente, a sredstva za njihovnabavku su namaknuta iz fondovnamijenjenih za zdravstvo, sigurnost cestogradnju.

KORUPCIJSKI SKANDAL U UGANDI

Predsjednik Ugande YoweriMuseveni posao vrijedan70 milijuna eura dao njemačkojkompaniji


ZAJEDNI^KI PROJEKATDirektor IDDEEA-e Sini{a Macan osobno je promovirao investiciju Mühlbauera u Banjoj Luci, tvornicu za izradu osobnih isprava



podataka. Potom je Ministarstvo civilnih poslova BiH, po strogim uputama ministraSredoja Novi}a, raspisalo me|unarodnitender za izradu novih paso{a koji, sude}i

prema traènim uvjetima, moè zadovoljiti

isklju~ivo kompanija Mühlbauer, budu}i da

jedini u Europi imaju traènu tehnologijuna kojoj se mogu proizvesti bh. putneisprave. Pojasnimo kako }e novi paso{ BiHmorati imati jednu stranica od

polikarbonata (prozirne vi{eslojne tankefolije), na kojoj }e se nalaziti fotografija u

boji i od{tampani jedinstveni mati~ni broj.Proces pred personalizacije podrazumijevada se ta stranica ponovno vra}a u

proizvodnju, da se na najdonji ~etvrti slojnanose jo{ tri sloja i potom vr{i laminacija.Tek kada sav posao bude zavr{en, osobni

podaci vlasnika paso{a se laserom upisujuna polikarbonat. Kako je, me|utim,fotografija u boji na polikarbonatunajskuplje mogu}e tehni~ko rje{enje, nema

nijedne europske dràve, osim Njema~kkoja ima takve putne isprave. Iako je cije

proizvodnje jednog paso{a b polikarbonata od pet do osam eura, izra bh. paso{a }e, prema prvim procjenamko{tati izme|u 12 i 20 eura, i to btro{kova personalizacije. Za utjehu }emdobiti putne isprave koje imaju ve}u raziza{tite od, primjerice, paso{a ve}izapadnoeuropskih zemalja, pa ~ak Sjedinjenih Ameri~kih Dràva! Premnajavama direktora IDDEEA-e SiniMacana, velika potra`nja za paso{imo~ekuje se ve} sljede}e godine, ka

prestaje rok vaènja za blizu dva miliju putovnica bh. gra|ana.


KAD SREDOJE NOVI] DIKTIRA TENDER

Kompanija Mühlbauer je na bh. trì{te,dakako nimalo slu~ajno, stigla preko Srbije,gdje su u aprilu pro{le godine otvoriliTehnolo{ki centar za inènjering iproizvodnju u Staroj Pazovi. U Tehnolo{kicentar koji je ko{tao deset milijuna eura,njema~ka je tvrtka investirala 5, 5 milijunaeura, {to je itekako isplativo ulaganjebudu}i da se u tvornici u Staroj Pazoviizra|uju srbijanski paso{i i druga osobnadokumenta. Prvi paso{ proizveden u tojtvornici, uramljen kao fotografija sa

likovima Josefa Mühlbauera i Ivice Da~i}a,srbijanskom je premijeru uru~io vlasniknjema~ke firme, kojem je Da~i} zauzvratobe}ao dràvljanstvo Srbije, ukoliko gabude zatraìo. Ivica Da~i} i njegov njema~kipartner Josef Mühlbauer su, ina~e,dugogodi{nji bliski prijatelji, srbijanski jepremijer bio njegov gost u Bavarskoj(Mühlbauer ga je vozio u svomhelikopteru), a ~ini se kako su nedavnodobili i tre}eg partnera - ministra civilnihposlova BiH Sredoja Novi}a.

PRIVATNA I POSLOVNA SURADNJA

Ivica Dačić i Josef Mühlbauer sudugogodišnji prijatelji, srbijanskogpremijera njemački biznismen vozio

svojim privatnim helikopterom

MÜHLBAUER I NOVIĆ:U Mühlbauerovompogonu u Banjoj Lucizaposleno je tridesetakradnika, ali su kapacitetiopreme koja je instaliranaupućivali kako njemačkiinvestitori u BiH računajuna još dosta posla

DOBRODO[LICA ZA PREMIJERAIvica Da~i} bio je gost Josefa Mühlbauera

u Bavarskoj



Rijetki su Bosanci mogli sebi

priu{titi da iz BiH otputuju uameri~ki St. Luis kako bi bodrili

bh. reprezentaciju u prijateljskomme~u odigranom protiv Argenti-

ne. Me|u sretnim, da ne kaèmo(ne)zasluèno bogatim putnicima za SADna{li su se i Zijad Bleki} i njegovoperativac Edin Dizdar. Navodno su

predsjednik Nadzornog odbora Sarajevske berze SASE i vlasnik brokerske ku}eEurohaus Zijad Bleki} i njegov zamjenik Edin Dizdar u Ameriku otputovali uz

„skromnu“ finansijsku podr{ku svojih

prijatelja nastanjenih u St. Luisu. S drugestrane, Bleki}u i njegovom operativcuDizdaru finansijska podr{ka naturalizova-nih Amerikanaca bh. porijekla, ma koliko

skromna bila, zapravo nije ni bila potrebnas obzirom da je spomenuti dvojac berzovnome{etarenje doveo do savr{enstva. A usvojoj {irokoj i razgranatoj mreì suradnikai poslovnih partnera od Crne Gore, prekoBiH, do Hrvatske, na{la su se i neka zvu~naimena poput, recimo, aktuelnog ministrasigurnosti BiH i biv{eg vlasnika Avaza Fahrudina Radon~i}a ~ija tiskovina, pardontiskovina njegove biv{e supruge AzreRadon~i}, daje punu podr{ku Bleki}evimme{etarskim akrobacijama.

Primjerice, posljednja u nizu sumnjivih

berzovnih akcija iza koje stoji Eurohaus je

kupovina dionica Bosnalijeka . Podsje}anradi, brokersku ku}u Eurohaus i EdiDizdara, nimalo slu~ajno, angaòvao luksembur{ki fond Haden SA da na trì{

vrijednosnih papira kupuje dioniBosnalijeka. Ne samo to, Haden SA kasn

je dao i punomo} Dizdaru da zastunjihove interese, a imenovan je i „Hadenov“ Nadzorni odbor BosnalijekOstaje samo otvoreno pitanje da li je Dizd

bio nazo~an na sjednici „Hadenovo Nadzornog odbora odrànoj 14. novembkada je jednoglasno sa mjesta izvr{ndirektora za finansije smijenjen [efHandì}, ~ime je uprava Bosnalijeka ~elu sa Hadenovim favoritom NedimoUzunovi}em preuzela Bosnalijeko

„kasu“.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: EMIR HOD@I]

Amerika nije rad i znoj

Predsjednik Nadzornog odbora Sarajevske berzeSASE i vlasnik brokerske kuće „Eurohaus“ Zijad

Blekić i njegov zamjenik Edin Dizdar, član„Hadenovog“ Nadzornog odbora “Bosnalijeka”,od napornih mešetarskih poslova odmarali se

bodreći Zmajeve u St. Luisu

ME[ETARIUdarna dvojka Eurohausa

Zijad Bleki} i Edin Dizdar



Sretan

25. novembar

Dan dràvnosti!



Uutorak, 12 novembra, „Hadenovr{ilac du`nosti direktoBosnalijeka Nedim Uzunovi}Dnevnom avazu obja{njavao kakve su neslu}ene perspekti

za plasman Bosnalijekovih proizvostvaranjem strate{kog partnerstva izmeHadena SA, najve}eg pojedina~ndioni~ara Bosnalijeka, i ruskog distributeImperia Pharma. Istoga dana Uzunovi}inspektorima Finansijske policije FBtrebao objasniti ko je, po ~ijem ovla{}enj


BITKA ZA „BOSNALIJEK“

Prema ocjeni stručnjaka, priča o profitabilnomstrateškom povezivanju ruskog distributera „Imperia

Pharma“, lanca apoteka „Dr. Stoletov“ i „Bosnalijeka“ je besmislena i za to postoje konkretni pokazatelji. S

druge strane, sasvim je razumljiva potreba„Hadenovog“ direkora “Bosnalijeka” NEDIMA

UZUNOVIĆA da promoviše svoje ruske poslovne part-nere kojima, po svemu sudeći, sredstva uložena u

kupovinu dionica “Bosnalijeka” plaća robom!

BOSNALIJEKOV STRATE[KI UTEG

IMPERIA PHARMPi{e: MIRSAD FAZLI]

DIREKTOR BEZ POKRI]ANedim Uzunovi}, “Hadenov” vr{ilac

du`nosti direktora Bosnalijeka kada jeopozvan sa mjesta rukovodioca

Bosnalijekovog predstavni{tva u Rusijodbio da se vrati uz obja{njenje da }e mu

ruska mafija ubiti kompletnu porodicu



nalogu u ime Bosnalijeka potpisao ugovor sa Imperia Pharmom vrijedan 11,5 milionaeura. Dakle, dok sa jedne strane javno

promovi{e stvaranje strate{kog partnerstvaizme|u najve}eg pojedina~nog dioni~araBosnalijeka i ruskog distributera Imperia Pharma , istovremeno Uzunovi} uop}e nespominje ugovor teàk 11,5 miliona eura~iji ankes je 6. avgusta potpisao „njegov“izvr{ni direktor za marketing i prodajuAdmir Ke{o i operativni direktor Imperia

Pharm Mihail Stepanov, a kojim se bave iinspektori Finansijske policije.

LA@NA IMPERIAKoliko }e koristi, odnosno {tete imati

Bosnalijek od realizacije spomenutogugovora pokazat }e vrijeme, ali i istragakoju vodi Finansijska policija. Me|utim,ono {to je zabrinjavaju}e jeste neselektivno,da ne kaèmo, neta~no, informisanje

javnosti sa ciljem favoriziranja ruskih

partnera u poslu sa Bosnalijekom. Premocjeni stru~njaka, sve {to je re~eno strate{kom povezivanju ruskog distributeImperia Pharma , lanca apoteka Dr. Stoleti Bosnalijeka je besmisleno. Tvrdnja da Imperia Pharm jedan od vode}ih distri btera na ruskom trìstu i od klju~nog zna~aza razvoj Bosnalijeka je u najmanju ruupitna s obzirom da je 2012. godine, premvode}oj analiti~koj firmi u oblasti farmacIMS, Imperia Pharm bila tek na devetomjestu po direktnoj prodaji farmaceutsk

proizvoda na ruskom trì{tu, sa trì{nudjelom od 2,14 procenta. Sa druge stran

Bosnalijekovi kupci, odnosno distributerRusiji imaju preko 50 posto trì{nog udjePrimjerice, najve}i kupac, odnosdistributer Bosnalijekovih proizvoda Rusiji Katren ima 13,41 procenat trì{nudjela, {to je {est puta vi{e favorizovanog Imperia Pharma . Na ruskotrì{tu Imperia Pharm ima sedam svoj

podru`nica dok ostali kupci, odnosdistributeri Bosnalijekovih proizvoda ima133 podru`nice, {to samo po sebi govoriorganizacionoj snazi Uzunovi}evih favori

Stoga govoriti o ekskluzivnoj saradBosnalijeka sa Imperia Pharmom k

velikoj perspektivi predstavlja besmislic po{to je iz svega navedenog jasno Imperia Pharm ima prodajni potencijal direktnu prodaju Bosnalijekovih proizvo


RUSKI STRATE[KI PARTNE

Tvrdnja po kojoj je “Imperia Pharm“ jedan od vode}ihruskih distributera je upitna s obzirom da je 2012.ta firma na ruskom farmaceutskom trì{tu bila tek

na devetom mjestu

SPORNI UGOVORSB je u posjedu aneksa ugovora potpisanogizme|u Bosnalijeka i Imperia Pharma

vrijednog 11,5 miliona eura. Potpisinici suAdemir Ke{o, direktor za marketing i prodajuBosnalijeka , i Mihail Stepanov

POLITI^KA FARMACIJA Nakon {to je Dom naroda Parlamenta FBiHaminovao ~etverogodi{ni (i)legalan radKomisije za vrijednosne papire, Haden preuzeokontrolu nad Bosnalijekom

Admir Ke{o



ispod dva miliona eura godi{nje. ProdajaBosnalijekovih proizvoda preko ostalihkupaca, odnosno distributera u 2012.godine iznosila je preko 27 miliona eura uveleprodajnim cijenama. Osim toga, kadase uzme u obzir ~injenica da Dr. Stoletov

posjeduje oko 400 apoteka od ukupno25.000 apoteka u Rusiji i ima marginalnitrì{ni udjel ispod jednog procenta, ondatvrdnju da rad Bosnalijeka sa apotekarskimlancem Dr. Stoletov predstavlja velikustrate{ku priliku treba uzeti sa krajnjomrezervom.

„ROBNA“ RAZMJENA No vratimo se spornom ugovoru

potpisanom izme|u Bosnalijeka i Imperia Pharma, vrijednom 11,5 miliona eura, koji

je i predmetom interesovanja inspektoraFinansijske policije. Naime, kako nezvani-~no saznajemo, inspektorima ove federalneinstitucije Uzunovi} je obe}ao ustupiti svutraènu dokumentaciju, uklju~uju}i iugovor potpisan sa ruskom Imperia Pharmom. Me|utim, kada su inspektoriFinansijske policije do{li da preuzmu

traènu dokumentaciju Uzunovi} je u

24

BITKA ZA „BOSNALIJEK“

Jedan od ~lanova

„Hadenovog“ Nadzornogodbora Bosnalijeka jeUzunovi}ev i Nik{i}ev kom{ijaiz Konjica Berin Alagi}. A kakoizgleda „poslovna“korespondencija „Hadenovih“igra~a svjedo~i i poslovni mailkoji je Alagi} uputio krajemaprila neposredno prijesastanka koji je sapredstavnicima sindikataBosnalijeka imao KonstantinZevlov, ina~e predsjednik

„Hadenovog“ Nadzornog

odbora Bosnalijeka. „Uzkonsultacije sa Dadom(Admir Ke{o, op.a.) i Zubom(Nermin Zub~evi}, izvr{nidirektor za kvalitet iregulativu, op.a.) predlaèmoda Kosta (Konstantin Zevlov,op.a.) sutra na sastanku,izme|u ostalog, kaèsljede}e: da Haden èlipreuzeti ve}insku kontrolu uBosnalijeku u bliskojbudu}nosti; da Haden èli

kupiti paket dionica od VladeFBiH kad se za to steknuuslovi; da Haden èli razvijatibiznis na na~in da ja~a

poziciju na postoje}imtrì{tima kroz svoje lanceapoteka (dobro bi bilospomenuti promete apoteka);da otvara nova trì{ta (kojatrì{ta); da donosi noveproizvode sa spremnomdokumentacijom za EU iAziju i da u sklopu pro{irenjabiznisa jedan od akcenatatreba da bude pogon zaproizvodnju galenskihlijekova. Nakon navedenogtrebamo re}i da nema brige

za postoje}a radna mjesta,redovne plate i adekvatneuslove rada“, stoji uposlovnom mailu ~lanaNadzornog odbora BerinaAlagi}a. A da se „hadenovci“pridràvaju onoga {to jesro~eno u Alagi}evom mailusvjedo~i i pismo Hadena SAupu}eno primjeru NerminuNik{i}u u kojem je, izme|uostalog, navedeno da bi se nasastanku razgovaralo i o

eventualnom otkupu Vladinogudjela u Bosnalijeku . Tako|er~elnici Hadena SA biprezentirali i promjene vezaneuz svoje globalno poslovanje mogu}u korist koju Bosnalijekmoè imati od ~lanstva unedavno stvorenom,vertikalno integriranom lancuHadena SA i ImperiaPharma. Ostaje samo pitanjeko su „~elnici“ luksembur{kogfonda Haden SA.

POSLOVNA KORESPONDENCIJA

Kratke upute Berina Alagića, komšije premijera Nikšića

[EGA, [ALA Zlatko Lagumdìja iNermin Nik{i}podràvaju Haden SA

POVEZANO LICEKonstantin Zevlov, predsjednik Nadzornog odbora Bosnalijeka idirektor za pravne poslove ruskekompanije Imperia Pharm


Poslovni email



prisustvu svog advokata rekao da on ni{tane zna o potpisivanju ugovora sa ruskimdistributerom Imperia Pharmom.

I dok inspektori Finansijske policijeotkrivaju ko je, po ~ijem ovla{}enju inalogu potpisivao ugovore i anekseugovora sa Imperia Pharmom, mi }emo se

pozabaviti razlozima zbog kojih je takavugovor uop{te i potpisan. Prema mi{ljenjumnogih, ovakav ugovor je potpisan da bi seImperia Pharmu isporu~ila roba uvrijednosti 11,5 miliona eura, ~ime bi bilezatvorene finansijske konstrukcije okokupovine dionica Bosnalijeka . Naime,„Hadenova“ uprava na ~elu sa Uzunovi}em

jo{ uvijek nije u prilici izvla~iti novac izBosnalijeka jer Uzunovi} jo{ uvijek nijeupisan u sudski registar kao direktor Bosnalijeka i ne moè preuzeti finansije,

odnosno licence za rad sa bankamakojima Bosnalijek poslovno sura|ujStoga ne ~udi da je „Hadenov“ Nadzorodbor na ~elu sa K onstantinom Zevlovonakon {to je Dom naroda Parlamenta FBaminovao (i)legalan ~etverogodi{nji rKomisije za vrijednosne papire, jednogsno odlu~io da [efik Handì} vi{e ndirektor za finansije. Cilj NedimUzunovi}a je preuzeti finansije kako

„investitorima“ koji su uloìli novac kupovinu dionica Bosnalijeka isti mogvratiti. S obzirom da je finansije kontrolis„smijenjeni“ Handì}, Uzunovi} nije biomogu}nosti „investitorima“ upla}esredstva isplatiti u novcu, ali jeste u roodnosno lijekovima. Stoga postopravdana bojazan da roba isporu~eImperia Pharmi , do sada u vrijednosti o

pet miliona eura, nikada ne}e biti pla}enS druge strane, „Hadenova“ uprava na ~esa Uzunovi}em blokira izvoz Bosnalijkovih proizvoda drugim kupcima, odnosdistributerima u Rusiji. Kako nezvani~saznajemo, radi se o narud`bama vrijednoko ~etiri milona eura, a s obzirom da sunarud`be bazirane na potraìvanju Bosnlijekovih proizvoda u apotekama, sisporuke lijekova kupcima u Rusiji bile odmah pla}ene. Ovakva „poslovn

politika ne da {kodi samom Bosnalijenego ruskom partneru Imperia Pharmotvara mogu}nost da preuzme poslove drugih ruskih distributera koji poslovsara|uju sa Bosnalijekom. Me|utim, o{to svi pre{u}uju jeste da ovakva situacne}e otvoriti vrata Imperia Pharmu

konkurentne apoteke, nego }e konkuren proizvodi zamijeniti Bosnalijekove, {to u kona~nici voditi ka uni{tenju samfirme.

RUSKI STRATE[KI PARTNE

Od inspektora Finansijske policijeKantonalno tuìla{tvo zatraìlo je provjerupravilnosti i zakonitosti upravljanjaBosnalijekom, posebno kad su u pitanjuosobe koje potpisuju izvozne ugovore oisporuci lijekova za Imperia Pharm . Me|utim,inspektori Finansijske policije ostali sunemalo iznena|eni kada su im prezentirane

~injenice da je predsjednik „Hadenovog“Nadzornog osobra Bosnalijeka KonstantinZevlov ujedno i direktor za pravne poslove uruskoj kompaniji Imperia Pharma. To jeocijenjeno kao klasi~an sukob interesa o~emu }e biti obavije{teno Kantonalnotuìla{tvo koje }e donijeti kona~nu odluku oeventualnom podizanju krivi~nih prijava.

SUKOB INTERESA

Konstantin Zevlov istovremeno je ipredsjednik Nadzornog odboraBosnalijeka i direktor za pravne

poslove Imperia Pharma!

OP]INA STARI GRAD SARAJEVO

SVIM GRA\ANIMA

BOSNE I HERCEGOVINE

SRETAN 25. NOVEMBAR

DAN DR@AVNOSTI!


ZAKLJUÂK TU@ILA[TVA Finansijska policije FBiH po naloguKantonalnog tuìla{tva Sarajevo zatraìlasporne ugovore Bosnalijeka sa Imperia Pharmom , ko su potpisnici istih i koja jezapravo legalna upravlja~ka struktura tefirme



EKSKLUZIVNO

SLOBODAN STOJANOVIĆ, bivši pripadnik Četvrte čete 37. odreda Posebnih jedinica policije Srbije i bivši zaštićeni svjedok Tužilaštva za ratne zločine Srbije

ovih dana iz temelja je uzdrmao Tužilaštvo svojim tvrdnjama da glavni tužilacVLADIMIR VUKČEVIĆ štiti policajce koji su počinili monstruozne zločine nad

albanskim stanovništvom na Kosovu; Stojanović za naš list otkriva koje metodezaštite zločinaca Vukčević koristi i u kojim još neotkrivenim zločinima na prostorBiH su učestvovali policajci iz Srbije

POLICAJCI IZ SRBIJE U^NAJSTRA[NIJIM ZLOÎNIM

TU@ILAC KOJI ZATA[KAVA ZLOÎNEVladimir Vuk~evi}, glavni tuìlac Tuìla{tva za ratnezlo~ine Srbije, umjesto da procesuira zlo~ince saKosova. konstri{e laì vezane za “ùtu ku}u”



Kada je Slobodan Stojanovi},komandir Policijske stanice CrnaTrava pored Leskovca i biv{i pri-

padnik 37. odreda Posebnih jedi-nica srbijanske policije, odlu~io

da kao za{ti}eni svjedok progovori onajteìm i najgnusnijim masovnim ubistvi-ma njegovih ratnih saboraca na Kosovu,ìvot mu se pretvorio se u pakao. Protivnjega kao za{ti}enog svjedoka okrenuli suse kolege, pripadnici Slu`be za otkrivanjeratnih zlo~ina Uprave kriminalisti~ke poli-cije, Tuìla{tva za ratne zlo~ine Srbije iJedinice za za{titu svjedoka MUP-a Srbije.Svi nabrojani doìvljavali su ga kao izdaji -cu.

Sada ve} penzionisani policajacStojanovi} tvrdi da je njegov i ìvot jo{ tro-

jice kolega policajaca koje je nagovorio da

progovore o strahotama na Kosovu biougroèn od pripadnika Jedinice za za{titusvjedoka, sastavljene uglavnom od ubica i

kriminalaca te biv{ih pripadnika Crven beretki.

Stojanovi} je prije desetak dana Slobodnu Evropu obja{njavao na kna~in Vladimir Vuk~evi}, glavni tuìlac ratne zlo~ine i Bruno Vekari}, njegzamjenik, {tite ratne zlo~ince u SrbiGovorio je i o strahotama koje je vidio Kosovu, stravi~nim ubistvima njegov

kolega policajaca koji nikada nisu procsuirani iako je on protiv njih dostavio br jne dokaze. Izme|u ostalog, govorio jesvom saborcu koji je u loncu skuhao glaAlbanca i Albanke kako bi od lobannapravio no}ne lampe.

Dokaz da je iz temelja uzdrmTuìla{tvo za ratne zlo~ine je reagovantuìoca Vuk~evi}a, koji tvrdi da Stojanovnije mogao biti klju~ni svjedok za navededoga|aje jer je u vrijeme dok je boravio Kosovu bio voza~. Stojanovi}, me|utim,na{ list tvrdi da Vuk~evi} laè i izmi{kako bi ga diskreditovao kao svjedoka.

U BORBU KAO U SLASTIÂRNU“Ja sam stari ratni veteran. Bio sam

rati{tu i u Hrvatskoj i Bosni. U avgus1998. godine, u jednom danu ubijena su na{a policajca i 37. odred Posebnih jedica policije po~eo je da se raspada. Zbtoga su pozvali nas starije policajce formiramo jedinicu od 150 ljudi. Ja samislio da }e u Odredu da vlada strogo pocijsko pona{anje i da }emo da vrmo patrolne, pozorni~ke i sve ostale delnosti vezane za policijski posao. Niko na

nije rekao da idemo u rat. Kada smo stig


[OKANTNA ISPOVIJEST ZA[TI]ENOG SVJEDOKA I RATNOG VETERAN

Pi{e: MIRHA DEDI]

STVOVALI SU UU BiH I NA KOSOVU

“Policajci iz Leskovca znaju gdje se nalazi najve}a tajnamasovna grobnica u Bosni i Hercegovini u kojoj jesahranjeno oko 2.000 nedu`nih muslimana!“

RAZOTKRIVANJE ZLOÎNAPolicajac Slobodan Stojanovi} optuìo je pripadnike srbijanskog MUP-a da su po~inilimonstruozne zlo~ine na Kosovu i nakon toga bio `rtva Tuìla{tva za ratne zlo~ine Srbije

SRPSKE KRIMINALNE FALANGESrpski policajci i vojnici ubijali su na Kosovu sve ìvo{to se micalo i krali sve {to im je oko vidjelo



na Kosovo, smestili su nas u fabrikuBalkan u Suvoj Reci, gde su proizvo|eniremeni za automobile. Posle tri dana miodlazimo direktno u borbu. [to se meneti~e, bilo mi je svejedno, isto kao da samoti{ao u poslasti~arnicu. Navikao sam nato. Tamo su nam podelili atomatske pu{ke,

borbenu opremu, zolje... Pitao sam - {ta jeovo? Rekli su mi da sutra imamo nekusitnu akciju. Potom su nas odveli na plan-

inu sa koje se 17 dana nismo spustili. Tamosu se vodile neke sitne borbe, ali ubijali suse nevini ljudi iz ~ista mira. Ni dan danasmi nije jasno {ta su time hteli da postignu.

Nije mi bilo svejedno. Kada sam video dase nalazim u dru{tvu horde ubica, krimi-nalaca i lopova, zapitao sam se {ta ja radimtu me|u njima. Sve {to im je oko videloruka im nije ostavila. Sve {to su ugledaliìvo oni su ubijali - ène, decu, starce,stoku. âk su i prste sekli kada ne bi moglida skinu prstenje. Zgraàvao sam se.Prouzrokovali su isti egzodus kao u Bosni.Spaljivana su sela gde god smo pro{li,meni, naravno, nije bilo ni na kraj pametida spalim nijednu ku}u. Kod Podujeva suspaljena sva sela, iznad Glogovca. To je

jezivo gorelo. Na Kosovu sam bio od sre-dine avgusta do sredine oktobra. Shvatiosam da sam upao u pogre{nu ~etu. Od tih150 policajaca koliko je bilo u vodu, reci-mo da je 130 bilo normalno, ali onih 20 jeradilo za komandira ~ete, a oni opet zakomandanta @andarmeri je, koji je opetradio za policijskog generala SretenaLuki}a. Luki} je radio za vrh MUP-aSrbije, a oni za Slobodana Milo{evi}a.

Kada sam se vratio ku}i, nikada vi{e nisamoti{ao. Oni su pretili da }e me izbaciti iz policije. Ja sam 1999. godine napisao pismo Vlajku Stoiljkovi}u, tada{njemministru MUP-a Srbije, na sedam kucanihstrana. U njemu sam detaljno opisao ubi-

janje Albanaca, njihove dece, paljenjeku}a, kra|e. Ne{to kasnije Vlajko se ubio,a ja nikada iz tog ministarstva nisam dobioodgovor. Verujem da su se Vlajko i ZoranSokolovi} (biv{i savezni ministar policije,op.a.) ubili jer su o zlo~inima puno togaznali. Obra}ao sam se i predsedniku Srbije

jer mi nije bio upla}ivan radni sta` nakon

{to sam postao svedok. Ja sam za sve njihsrpski izdajnik. Me|utim, ja mislim da sam

pravi patriota, a da su oni kriminalci kanibali”, kaè Stojanovi}.

On, sa jo{ trojicom svojih kolega poli-cajaca iz Leskovca, Tuìla{tvu za ratnezlo~ine daje dokaze o zlo~inima u koje je

bile umije{ano 17 biv{ih pripadnika 37.odreda 4. ~ete Posebne jedinice policijeMUP-a Srbije. Na njihov zahtjev 2005.godine ulaze u program za{tite svjedoka,me|utim krajem 2010. iz njega su izba~eni.

“Ja nisam napustio program za{ti}enogsvedoka, nego su me oni najurili. Na{i

ìvoti i ìvoti ~lanova na{ih porodica godi-

nama su ugroèni. U Jedinici za za{titu sve-doka prepoznali smo ljude koji su bili uJedinici za specijalne operacije (JSO), kojisu klali, ubijali, palili, plja~kali. Raznim

psiholo{ko-policijskim metodima poku{alisu da nas uvuku u svoje prljave igre. [tasam mogao da o~ekujem od ovakve

jedinice sastavljene od biv{ih pripadnikaSAJ, Crvenih beretki, biv{ih pripadnikaantiteroristi~kih i antidiverzantskih

jedinica. [ikanirali su nas, maltretirali,traumirali nam decu samo kako bismoodsutali od svedo~enja. To ukazuje na

nameru dràve, odnosno Tuìla{tva za ratne

zlo~ine, da nas onemogu}i u svedo~enju.

Na{ sagovornik tvrdi da Tuìla{tvo ratne zlo~ine sa Vladimirom Vuk~evi}emBrunom Vekari}em na ~elu raznim mahnacijama poku{ava da prikrije monstruozzlo~ine po~injene na Kosovu i BosniHercegovini.

“Sistem rada Tuìla{tva je slede}i, aoni znaju da je ‘ra|ena’ Suva Reka ali zbog ubistva 48 ~lanova porodice Biti}i vzbog plja~ke SDK-a u kojem je bilo premilion maraka, Tuìla{tvo kaè - ‘sa}emo mi te koji su oplja~kali da uhapsimkako bi vratili pare’. Osumnji~ene proc

suira uvijek ista ekipa ljudi - M il


EKSKLUZIVNO

“Nekoliko dana nakon {to sam daoizjavu za Slobodnu Evropu o zlo~inima naKosovu, na vrata mi je do{la policija zaistraìvanje ratnih zlo~ina iz Beograda.Pozvali su me na informativni razgovor kaosvedoka i hteli su da me podvrgnu poligra-fu, kako bi utvrdili da li govorim istinu. Jasam im rekao da nastavljaju da me {ikanira-

ju i maltretiraju i da na poligraf ne mogu dastave ni kriminalca ukoliko on ne da svojpristanak. Ja pristajem na poligraf, ali ne uSrbiji. I sve kolege èle da svedo~e, samone na teritoriji Srbije. Mi ovde doìvljavamostra{ne stvari. Dok sam bio u programuza{tite svedoka posle tri dana su izmislili da

se drogiram, da su mi u krivi i urinu na{li dasam narkoman. Kada sam oko toga digaofrku rekli su da se potkrala gre{ka. Poslepar meseci izmislili su da imam rak levogbubrega. Kada sam do{ao na pregled uLeskovac, na bubregu nisu na{li ni cistu. I{lisu na to da me psihi~ki ubiju. Radili su nam

psihotestove samo kako bi videli kolikodaleko mogu da nas psihi~ki zastra{ujuKoncentracioni logori kroz koji su pro{Jevreji su ni{ta u odnosu na ono {ta smo msve doìvljavali. Bruno Vekari} izmislio jeda sam u zamjenu za svedo~enje traìo dame postave na na~elni~ko mesto u policijTo je ~ista la`. Ja sam bio na~elnik i prnego {to sam oti{ao na Kosovo i tako sam penzionisan 2009. godine. VladimVuk~evi} i njegov zamenik DragoljuStankovi} protiv mene su krajem pro{legodine podigli krivi~nu prijavu zbogugroàvanja sigurnosti samo zato {to samrekao da i njihove porodice mogu bit

ugroène kao i moja. Rekao sam, gospodine Vuk~evi}u, va{a k}erka radi kao sudijPrvog osnovnog suda, a k}erka DragoljubaStankovi}a u Ha{kom tribunalu u tuìla{tvza ratne zlo~ine. Oni su zbog toga osetili daim je ìvot ugroèn od mene, a taj isStankovi} bio je moj ku}ni prijatelj.”

NASTAVAK PROGONA I [IKANIRANJA

“Lagali su da se drogiram, bolujemod kancera, ucenjujem i pretim”

OPSTRUKCIJESRBIJANSKOGTU@ILA[TVA Dragoljub Stankovi}, zamjenik glavnog tuìoca, i svjedok Slobodan Stojanovi}



Dilpari}, is tra`ni sudija, DragoljubStankovi}, zamenik tuìoca za ratnezlo~ine. Kada se od okrivljenog uzme reci-mo oko pola miliona eura, onda ga puste naslobodu i kaù nema elemenata za krivi~nogonjenje. U na{em slu~aju, 17 policajca bilisu glavni akteri u zlo~inima i Tuìla{tvo ihosloba|a nakon tri meseca i ne procesuiraih. Kao da se ni{ta od onoga o ~emu samsvedo~io nije dogodilo. DragoljubStankovi}, zamenik tuìoca za ratnezlo~ine, dao mi je iskaz na sto strana kojisam trebao da nau~im kako bih svedo~io

protiv Dragoslava Mitrovi}a, mog koman-

danta na Kosovu, o doga|ajima koji su sedesili 1999. godine. Ja na to nisam pristao jer te godine uop{te nisam bio na Kosovu isamim tim bih po~inio krivi~no delo la`nogsvedo~enja. Tu su poku{ali da urade kako biod mene napravili la`nog svedoka, diskred-itovali me i optuìli da sam sve vremelagao. Me|utim, ja na to nisam pristao.înjenica je da je na{a jedinica pod koman-dom Dragoslava Mitrovi}a najvi{e ubijalana Kosovu. Pod njegovom komandom bilo

je nas oko 800 policajaca iz Ni{a,Leskovca, Vranja, Pirota i okolnih mesta.Mitrovi} je dve godine nakon istrageoslobo|en, a sada tuì dràvu i traì nadok-nadu {to je uop{te pokrenut proces protivnjega”, isti~e na{ sagovornik.

Stojanovi} kaè da Tuìla{tvo za ratnezlo~ine, konkretno zamjenik tuìocaDragoljub Stankovi}, pripremao svjedokeodbrane srbijanskih ha{kih optuènika,

prvenstveno policijskog generala SretenaLuki}a, a da su svi oni koji su se odvaìli dakaù istinu proganjani ili likvidirani.

“Policajac Goran Stamenkovi} Stamen-ko, ina~e kapetan policije, ubio je doktoraBranislava Kosti}a koji je video stravi~ne

zlo~ine i kazao da }e sve ispri~ati kada se

vrati u Beograd. Ja sam bio li~no zaduènza bezbednost dr. Kosti}a. Imao samzadatak da ga vodim do poloàja za slu~ajda neko od na{ih bude povre|en. Ja togdoktora u du{u znam. Nije voleo da ga ikolaè. Doktor je o zlo~inima na Kosovumnogo znao i otvoreno se suprotstavljao toj

politici ubijanja. Kada je ubijen, rekli su da je bio nesretan slu~aj i da je nehoti~no ubi-

jen, a na{ komandant R adoje Mitrovi} nijedozvolio da se vr{i uvi|aj.”

Stojanovi} tvrdi da je svjedo~io stravi~-nim doga|ajima na Kosovu tokom rata.Pripadnici Vojske i policije vr{ili su neza-

pam}ene maskre nad civilnim stanovni-{tvom. Sela su spaljivana gdje god su

pro{li i ubijano sve {to je micalo. Ubijani sunemo}ni ljudi, paraplegi~ari i djeca u koli-

jevci.“Recimo, kada je Albancu jedan od srp-

skih policajaca, a mi znamo koji je, oteodete iz naru~ja od pet godina, traìo je zanjega 20 hiljada maraka. Kada je otac rekao

da ima samo pet hiljada, ovaj je odsekdetetu glavu i kazao: ‘evo ti telo za philjada pa ga sahrani’.

TAJNA MASOVNA GROBNICA U BOSN Na pitanje da li su ubistva na Koso

bila brutalnija od onih koje je ova jediniizvela na prostoru Bosne i HercegovinStojanovi} kaè:

“Ubistva nisu bila brutalnija nego

Bosni. Bila su ista, jer su ih isti ljudi ~iniUkoliko mislite na ~oveka koji je pravlampe od lobanja i hteo da upari ènskumu{ku lampu u spava}oj sobi, to je de

jednog psihopate kojeg ina~e li~no pozn jem. Zavr{io je u du{evnoj bolnici ili su proglasili ludim. Jer oni tako rade, kaneko progovori, proglase ga ludim. Movam objasniti i kako je djelovala policijaSrbije na teritoriji BiH tokom rata. Priliko

prelaska Drine kod Malog Zvornika odumali su nam slu`bene legitimacije, danam vojnu opremu da se presvu~emo i

postajemo vojnici. Dràva Srbija nas mobilisala. U Bosni su po~injeni stra{zlo~ini i Tuìla{tvo, odnosno VladimVuk~evi} o tome puno zna. Taj na{ 3odred bio je i u BiH.”

Na pitanje koji su bili njegovi glavzadaci Stojanovi} kaè - “uni{titi ìvu sili dodaje:

“Postoji jedna masovna grobnica kojoj se nalazi izme|u 1.000 i 2.000 mulimana, u ~ijoj likvidaciji su u~estvov

policajci iz Policijske uprave Leskovaangaòvani u 37. odredu. Grobnica jo{ notkrivena a nalazi se u isto~noj Bos

Srbijansko tuìla{tvo jako dobro zna gde nalazi. Kako ne bi znali kada je preko nodo{la komanda da se u tajnosti upurovokopa~i, da se iskopa velika jama i da kamionima dovezu le{evi. Tela muslimasu no}u dovezena i poloèna u tu jam

preko njih je ba~ena zemlja pa je onda i{drugi red le{eva i tako redom. To su sène, deca i starci, koji su bili nemo}ni

pruè bilo kakav otpor. Grobnica Toma{ikod Prijedora bi}e mala u odnosu na okada se otkrije. Ja bih rado rekao gde nalazi, ali vidite kakva opstrukcija postkod na{eg Tuìla{tva, a smatram da ni{

bolja situacija nije ni kod vas.” Na pitanje {ta bi ga motivisalo da otk

je lokaciju masovne grobnice, Stojanovkaè: “Da dobijem azil u nekoj evropskzemlji, jer ovde je moj ìvot postnemogu}. Sve {to kaèm obije mi seglavu. Poznajem kolege koje su stavljale{eve na kamione. Oni su bili spremni svedo~e o tome, ali su odustali kada videli {ta se dogodilo meni i ostalim svdocima. Moj kolega policajac Jovan Go bovi} bio je prisutan u nekoliko navrataBosni, video je gde su ljudi zakopani, on

o tome govorio u Ha{kom tribuna


TAJNA GROBNICA UISTOČNOJ BOSNI:“Postoji masovna grobnicau kojoj se nalazi između1.000 i 2.000 muslimana,u čijoj likvidaciji suučestvovali policajciiz Policijske uprave

Leskovac, angažovaniu 37. odredu”

[OKANTNA ISPOVIJEST ZA[TI]ENOG SVJEDOKA I RATNOG VETERAN

BOSNA I KOSOVO U MASOVNIM GROBNICAMA Pripadnici 37. odreda srbijanske policije u~estvovali su uskrivanju le{eva u masovne grobnice {irom BiH i Kosova



me|utim, niko nije hteo da ga saslu{a, reklisu - to nas ne zanima. E, to meni najteè

pada. Evo mi sada razgovaramo. Vi }e te uSlobodnoj Bosni objaviti sve {ta sam rekao,ali posle toga se ni{ta ne}e desiti. [to kaù

po onoj narodnoj - ‘ pas laje, a vetar nosi’.Dakle, niko ni{ta ne poduzima.”

Stojanovi} kaè da su svi oni koji su po~inili monstruozne ratne zlo~ine u Bosnii na Kosovu zbrinuti od dràve Srbije.

“Devedeset posto zlo~inaca normalnoìvi i radi, i niko im ne moè ni{ta.Ve}inanjih nalazi se u @andarmeriji, neki suinstruktori u Specijalnoj antiteroristi~koj

jedinici (SAJ). Svi su zbrinuti i u prosekuimaju platu od oko 1.000 eura. @andarmeri-

ja je ina~e elitna jedinica za ubistva i lik-vidiranje mirnih gra|ana. Pre mesec dana u

Ni{u su ubili zlatara. Dugo su mu uzimalireket i na kraju ga ubili. I u Beogradu rade

isto, reketiraju i maltretiraju ljude. U svimtim jedinicama su i Srbi iz Bosne iHercegovine koji su izbegli u Srbiju. Oni seme|usobno ~uvaju da ne bi procurila tajnakako su ubijali, plja~kali i krali. Ljudi su sena Kosovo neverovatno obogatili od

plja~ki. Me|u njima i policajci, a pogotovoljudi iz linije komandne odgovornosti.”

SRECE, BUBREG, PLU]A - @UTA KU]A“Tuìla{tvo na ~elu sa Vuk~evi}em

samo gleda da spere svako genocidno pona{anje i prikrije zlo~in. Me|utim, mi

nismo genocidan narod, mi smo kanibali.Vuk~evi} izmi{lja ‘ùtu ku}u’ i dovede sve-doka koji laè o va|enju organa Srbima. Utakvu ispovest ne bi poverovalo ni dete. Da

bi se ~oveku izvadilo srce, jetra koja bi setransplantirala ili bubreg koje }e da ostane ufunkciji, potreban je tim od desetak stru~nihlekara. Me|utim, stvari se polako otkrivaju.âk je i policijski general Obrad Stevanovi}u maju rekao da je sau~esnik u prikrivanjuzlo~ina jer je znao gde se nalaze masovnegrobnice od Peru}ca do Dunava, a nije ihotkrio. Obrad Stevanovi} je tako|e tokomrata bio angaòvan u Bosni i Hercegovini i

puno toga zna. Ameri~ki kongres je

nedavno pojurio Tuìla{tvo za ratne zlo~ineza{to su pre}utali ubistvo bra}e Biti}i kojisu bili dràvljani SAD-a. Bi}e zanimljivogledati koje }e opravdanje Tuìla{tva u tomslu~aju biti jer brat od strica DragoljubaStankovi}a, zamenika tuìoca za ratnezlo~ine, bio je Zoran Stankovi}, inspektor u

prokupa~kom SUP-u. Zoran Stankovi} je iz prokupa~kog zatvora izvukao tri brata Biti}ikoji su bili ameri~ki dràvljani i onda ih

poslao u Mitrova~ko Polje, u bliziniProkuplja, gde je bio centar za obuku na{ihspecijalnih jedinica kojima je GoranRadosavljevi} Guri bio komandant. Tu susva trojica bra}e ubijena. Istraga jezavr{ena, a Stankovi} je bio glavni svedok.”

Na pitanje {ta je bio njegov motiv dasvjedo~i o ratnim zlo~inima, Stojanovi}kaè:

“Za mene niko ne moè re}i da mi je

proradila savest jer sam ja odmah o svemuobavestio ministra Stojiljkovi}a. Sve infor-macije o zlo~inima koje sam znao, daosam u periodu od 2005. do 2009. godine.

Zadnji put sam dao iskaz 11. septemb2009. godine u MUP-u Srbije, kada sadostavio fotografije ubijenih Albanaca ksu prvo bili uhap{eni a potom u glaovereni sa po tri metka. Ti ljudi su ubijeiz ~ista mira. Nas ~etvorica iz Leskovca bsmo spremni sve da ispri~amo, ali puslovom da promenimo zemlju i dobijemazil. Ja sam ~ak i Ruse na{ao koji su u vreme bili angaòvani na Kosovu i koji svedo~ili o brutalnim ubistvima. Rusi

bili i kod vas u Bosni i Hercegovini. NKosovo su bili i Kozaci, i to pukovnic

poru~nici, ratni veterani iz AvganistanOni su bili prisutni i u na{im i u vojniredovima i videli sve strahote. Kada sa

bio na Kosovu, tamo je bilo prisutno od pdo deset hiljada policajaca iz cele Srbije. Zto vreme video sam brutalna ubistvmo`da su neki videli jo{ brutalnija, ali

tome ne smeju da pri~aju. Me|utim, ja mogu o tome da }utim, ve} 14 godinatome govorim dràvnim zvani~nicima,verujte ne}u stati.”

30

EKSKLUZIVNO

Ovaj nas dan podsje}a na obnovu povijesne dràvne

tradicije na{e domovine te o~uvanje njenog identiteta,

o~uvanje neovisne i suverene dràve BiH.

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine@ivko Budimir

Svim gra|anima Bosne i Hercegovine,~estitam Dan dràvnosti BiH


BRUTALNA UBISTVA DJECE, @ENA, STARACAZa monstruozne zlo~ine nad civilima i zarobljenicima niko od po~inilaca iz srbijanske policije do sada nije odgovarao


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-889-21112013 31/68www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh



Prema istraìvanju agencije IPSOS

Public Affairs , koju je angaòvaoSNSD za interne potrebe, a kojadaje uporedne rezultate raspo-loènja javnosti u februaru i okto-

bru ove godine, ~ak 70 posto anketiranihnezadovoljno je vladavinom SNSD-a injenog lidera Milorada Dodika.

Hiljadu i pet gra|ana iz RS-aanketiranih od 24. do 28. oktobra SNSD

percipira kao korumpiranu stranku sa ~ak 71 posto negativnih ocjena. Istraìvanje

javnog mnijenja pokazalo je da bi u ovomtrenutku opozicija bila u daleko ve}oj

prednosti nad vladaju}om koalicijom, ako

bi izbori bili odràni sada, a opozicijanastupila ujedinjeno.

SNSD JE KORUMPIRANA STRANKA Na pitanje. kada bi politi~ka scena u

Republici Srpskoj bila podijeljena naudruènu opoziciju i aktuelnu vlast, za koga

biste glasali, ~ak 39 posto ispitanih gra|anaizjasnilo se da bi glasalo za udruènuopoziciju, dok bi samo 24 posto glasalo zasada{nju vladaju}u koaliciju.

Kod gra|ana Republike Srpske domnira pesimizam i to ~ak kod glasa~a vladaju}ihstranaka. âk 70 posto njih smatra daRepublika Srpska ide pogre{nim putem. Dase lo{ije ìvi, procjenjuje najvi{e glasa~aSNSD-a, ~ak njih 50 posto, a tek 9 postomisli da ìve bolje sada nego prije godinudana. Najve}i problem za gra|ane Repu-

blike Srspke predstavlja nezaposlenost i za~ak tri ~etvrtine njih ovaj problem je

prioritetan, a za dvije tre}ine kriminial ikorupcija. Na tre}em mjestu je ekonomskakriza. Generalno, gra|ani RS-a pesimi-sti~no posmatraju budu}nost RepublikeSrpske i pravac u kome se ona kre}e i taj

pesimizam je pribli`no isti u svim staros-

nim kategorijama.

Najve}i broj gra|ana smatra da se eko-nomska situacija u RS-u ne}e promijeniti unarednih godinu dana. Gra|ani najvi{evjeruju Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ~ak njih76 posto se tako izjasnilo, policiji njih 48

posto, dok u Vladu RS-a ima povjerenja tek

31 posto ispitanih.

Za gra|ane najve}i problem predsvljaju nezaposlenost i korupcija, i oni vjeruju da politi~ke partije mogu da rijete probleme. Najve}i broj gra|ana smada se nikom ne moè vjerovati. Tako izjasnilo 34 posto ispitanih.

Nema nekih zna~ajnijih odstupanja u po


TAJNO ISTRA@IVANJE SNSD-a

Pi{e: MIRHA DEDI]

Agencija Ipsos, koja je prije dvadesetak dana provela istraživanje samo za internpotrebe SNSD-a, upozorila je čelnike ove stranke da vrtoglavom brzinom gube

podršku nezadovoljnih građana RS-a, te da bi opozicija, kada bi u ovom trenutkbili održani izbori, imala veliku prednost pred vladajućom koalicijom

OZBILJNA PRIJETNJA DODIKU70 POSTO GRA\ANA REPUBLIKESRPSKE NE BI GLASALO ZA NJEGA!

[OKANTAN PADPOPULARNOSTIMILORADA DODIKPrema posljednjemistraìvanju javnog

mnijenja, Dodik izgubiove}insku podr{kugra|ana RS-a



jerenju u politi~are od februara do oktobra ovegodine, osim skoka popularnosti premijerke@eljke Cvijanovi} sa 17 na 31 posto i padaDragana avi}a sa 27 na 20 posto.

VUÎ] NAJPOPULARNIJI U RS-uZanimljivo je da najvi{e povjerenja kod

gra|ana Republike Srpske uìvaju poli ti~ari iz Srbije, koji jedini imaju pozitivan rezultat. Na zajedni~koj skali

povjerenja najbolje stoji Aleksandar Vu~i},koji uìva povjerenje ~ak 56 posto gra|ana,zatim Tomislav Nikoli} sa 47 posto, IvicaDa~i} 46 posto, dok Milorad Dodik drugi

put zaredom od 2006. godine ima negativanrezultat.

Zapravo, Dodik je pro{ao najgore odsvih politi~ara, i kao lider SNSD-a i kao

predsjednik RS-a. Rad predsjednika kaodobar vidi tek 19 posto gra|ana, dok njih 50odsto smatra da je njegov rad vrlo lo{.

Izuzetno negativno su ocijenjeniDodikovi napori na suzbijanju korupcije i

pobolj{anja ekonomske situacije, dok je sdruge strane kod njega visoko vrednovana

borba za o~uvanje suvereniteta i integritetaRS-a, kao i uspostavljanje ja~ih odnosa saSrbijom.

Kao sugestiju predsjedniku RS-a Ipsos je naveo da jo{ uvijek postoji mogu}nost dase ciljanom komunikacionom strategijom

povrati bolji imid`, a potom ne samo predsjednika nego i cijele stranke.

Tako|e, sugestija SNSD-u iz zaklju~akaanalize rezultata ovog istraìvanja je da zagra|ane nema sposobnih, jer oko 50 postogra|ana ne smatra nijednu stranku sposo-

bnom da rje{ava probleme.Kod neopredijeljenih i onih kojiodbijaju da kaù za koga }e glasati OgnjenTadi} i Milorad Dodik imaju pribli`no isti

procenat pozitivnih ocjena, s tim da OgnjenTadi} ima ne{to manje negativnih.

Op{ta percepcija gra|ana jeste da je usvim ustanovama Republike Srpske korupcija visoko zastupljena. Po ocjeni gra|ana,korupcija je najizraènija u zdravstvu - 82

posto, sudstvu - 67 posto, ali i VladiRepublike Srpske i policiji - 74 posto.

Za postojanje zemlji{ne mafije gra|anismatraju da je najodgovornija Vlada RS-a,17 posto, zatim Milorad Dodik 14 posto i

politi~ki vrh na vlasti 13 posto. âk 64 posto gra|ana je nezadovoljno kako jeVlada RS-a rje{avala problem sa Fabrikomglinice Bira~.

Iako od po~etka mandata Vlada

Republike Srpske ne ubire dobre ocjene zasvoj rad, krajem oktobra je dobila najlo{ijuocjenu do sada. âk 54 odsto ispitanih joj jedalo lo{u ocjenu. Katastrofalne ocjene sudobili i prije nekoliko mjeseci imenovaniministri u Vladi RS-a. Rad Gorana

Mutabdìje, ministra prosvjete i kultunegativno je ocijenilo 44 posto ispitanihRadislava Jovi~i}a, ministra MUP-a RS44 posto gra|ana. Ministra ekonomskodnosa i regionalne saradnje IgoVidovi}a negativno je ocijenilo 49 posgra|ana, dok je ministar zdravlja i socijalza{tite Dragan Bogdani} negativnu ocjedobio od ~ak 53 posto gra|ana.

Gra|ani su dali i svoj sud o najaktelnijim dru{tvenim problemima, kao i medijima.

Gra|ani imaju relativno viso povjerenje u medije koji percipiraju k

srpske ili za koje smatraju da imaju sjedi{na teritoriji RS-a. Pri tom, BN televizima najvi{e pozitivnih ocjena, ~ak od

posto anketiranih gra|ana. Naj~e{gledana televizija me|u gra|anima RS

jeste BN TV i to u 41 posto slu~ajevPosebno je rado gledaju neodlu~ni biraDruga po gledanosti je RTRS sa 20 postovu televiziju radije gledaju bira~i SNSD

Naj~itaniji dnevni list u RS-u je Blic , koje je podr{ku dalo 27 ispitanih, potom PreRS-a koje rado ~ita 15 posto gra|ana.

Indikativno je da je ve}e nezadovoljstgra|ana aktuelnom vla{}u u zapadnodijelu RS nego na istoku. Taj odnos 78:55 odsto, pri ~emu ne treba zaboraviti

je zapadni dio RS-a teritorijalno i po brostanovnika znatno ve}i. Ovo se mo

pripisati ~injenici da je SNSD u BanjLuci i okruènju najduè na vlasti i gra|ani èle promjene.

Ipak, osnovna poruka ovog istraìvan je da ve}ina gra|ana smatra da RepubliSrpska ide u pogre{nom pravcu i da je

posto nezadovoljnih koji se lako mookupiti oko bilo kakvih promjena, pa

promjena vlasti, ozbiljna prijetnja opstan

SNSD-a na vlasti.


OPOZICIJA POBJE\UJE DODIK



Nakon {to je po~etkom ovog tjednanova parlamentarna ve}ina uSkup{tini Unsko-sanskog kantonasmijenila dosada{njeg preds je-davaju}eg Admira Hadìpa{i}a i

na njegovo mjesto imenovala FarkaHodì}a, posljednje dane premijerskogmandata broji i Hamdija Lipova~a. Odlaze-}eg kantonalnog premijera Lipova~u,sude}i barem prema posljednjim kadrov-skim kombinacijama, trebao bi zamijeniti

razvla{teni ministar policije [efik Smlati}.Iako je do po~etka septembra bio ~lan

Narodne stranke Radom za boljitak, novesu strana~ke kolege iz SDA podràleSmlati}evu kandidaturu na premijerskufunkciju, koju bi trebao preuzeti ve}narednog tjedna. Dakako, ukoliko unarednih sedam dana budu zavr{eniintenzivni me|ustrana~ki pregovori okoraspodjele ministarstava u Vladi Unsko-sanskog kantona, odnosno osigurana

podr{ka sedamnaest zastupnika.

ME\USTRANA^KI DOGOVORI IUNUTARSTRANA^KE SVA\EKao najja~a parlamentarna stranka SDA

je u Kantonalnoj skup{tini ve} osigurala podr{ku kolega iz Demokratske fronte iNermina Be}irbegovi}a, jednog od dvojicezastupnika Saveza za bolju budu}nost BiH.Be}irbegovi}ev strana~ki kolega SafetVeladì}, koji smjerno slu{a direktiverukovodstva SBB-a iz Sarajeva, jo{ seuvijek koleba na ~iju }e stranu stati kada se

bude glasalo o imenovanju novogmandatara. No, nisu podjele me|uzastupnicima SBB-a u Kantonalnoj

skup{tini glavni razlog za brigu lokalnih

prvaka iz SDA - izbor nove vladetrenuta~no je u rukama zava|enihzastupnika DNZ-a. Dodajmo tome kako jeapsurdno da se, nakon {to su predstavniciSDA poslije dvadeset godina neprijateljstvana koncu pristali na koaliciju sa svojimdoskora najve}im politi~kim protivnicima uKrajini, na putu formiranja novekantonalne vlade isprije~i sva|a me|u~lanovima DNZ-a.

Poslije razlaza aktualnog predsjednikate stranke R ifata Doli}a i osniva~a DNZ-aFikreta Abdi}a, unutar najuèg vodstvaaktualnog rukovodstva do{lo je i do podjele

izme|u zastupnika u Kantonalnoj skup{ti

Na Doli}evu su stranu stali Ismet Doli}Muhamed [krgi}, dok Abdi}a podrànjegova k}erka Elvira Abdi}-Jelenovi}Mirvet Beganovi}. I mada je i jedna i drufrakcija dala na~elnu podr{ku novoj vlaRifatu Doli}u lojalni zastupnici traìli su svog strana~kog {efa jednu od ministarsk

pozicija. Kako su, istodobno, Jelena AbdJelenovi} i Mirvet Beganovi} svoju potpouvjetovali brisanjem Rifata Doli}a s likandidata za budu}e ministre, SDA odlu~ila ponuditi kompromisno rje{enPrema njihovom prijedlogu Rifatu Doli

bi bila ponu|eno direktorsko mjesto


SMJENA VLASTI U KRAJINI

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI] IMARIO ILIÎ]

Nakon što je u Unsko-sanskom kantonu početkom tjedna dogovorena novaparlamentarna većina, posljednje dane premijerskog mandata broji i HAMDIJALIPOVAČA: dosadašnjeg bi premijera trebao zamijeniti ministar policije ŠEFIK

SMLATIĆ, ali će sastav buduće kantonalne Vlade biti poznat tek kada se završemeđustranački pregovori

KRIMINAL HAMDIJE LIPOVAÊU KRAJINI UJEDINIO

NESPOJIVU KOALICIJU

MINISTAR POLICIJE NA ÊLU VLADEKandidatura [efika Smlati}a za budu}eg premijera dobila je podr{ku SDA



nekom od javnih poduze}a, ba{ kaozastupnicima iz SBB-a. S konkretnim funkcijama jo{ nije licitiralo.

PREMIJEROVA [OPING PUTOVANJAKako nezvani~no doznajemo, ostanak

Vladi pregovara~i iz SDA ponudili sukolegama iz SDP-a, ali pod uvjetom da iz izvr{ne vlasti trajno eliminira premijHamdija Lipova~a, koji je u dosada{nje

mandatu u crno zavio cijeli Unsko-sanskanton. Kako se, me|utim, SDP-ovci nihtjeli odre}i rastro{nog premijera, ta stranka naredne izbore do~ekati u opozic[to se, pak, premijera Lipova~e ti~e, pitan

je ho}e li on u jesen 2014. uop}e biti slobodi.

Kao {to je ve} poznato, Federaluprava policije je Kantonalnom tuìteljstu Biha}u jo{ ljetos podnijela kazne

prijavu protiv Hamdije Lipova~e, ali posve izvjesno da }e istraìtelji premijerovom uredu, posebice poslnjegove smjene, imati jo{ dosta posKolege u Vladi Unsko-sanskog kantoostali su {okirani kada je nedavno stigizvje{}e o uplatama sa slu`bene bankovkartice koju je Hamdija Lipova~a sa sobonosio na putovanju u Tursku, po~etkoseptembra. Premijer je u Tursku oti{ao

poziv za sudjelovanje na policijskkonferenciji, koji je ranije stigao minist

policije [efiku Smlati}u, a nakon {to prethodno uzurpirao njegove ovlasLipova~a se, naravno, nije pojavio ni

jednom sastanku, ali je zato uìvao {opingu, {to potvr|uju financijska izvje{o utro{ku budètskih sredstava. Podsjetimda je ranija revizija utvrdila kako Hamdija Lipova~a za {est godina, koliko

bio gradona~elnik Biha}a, samo reprezentaciju potro{io 1,7 milijuna KMOstalim Lipova~inim tro{kovima bavi

federalna policija.


ODLAZAK PREMIJERA LIPOVA^

PREMIJER KOJI NIJEŠTEDIO PARA:Ranija revizija utvrdila

kako je Hamdija Lipovačaza šest godina, koliko jebio gradonačelnik Bihaćasamo na reprezentacijupotrošio 1,7 milijuna KMOstalim Lipovačinimtroškovima bavi sefederalna policija

USPON I PAD SDP-oveKRAJI[KE ZVIJEZDEHamdija Lipova~a je karijeru zapo~etak kao gradona~elnik Biha}a, nastavio na funkcijikantonalnog premijera, izasebe je ostavio finansijskupusto{



OPTU@ENI, BRANITE SE

Serija tekstova koje je SLOBODNA BOSNA objavila u posljednjih godinu dana,istražujući razgranate kriminalne poslove zločinačke organizacije DARKA ELEZA

isprovocirala je vođu te kriminalne družine da se oglasi iz zatvora u SremskojMitrovici; u pismu upućenom našoj novinarki Darko Elez iznosi svoje viđenje

dosadašnje istrage u predmetu „LUTKA“, obračunava se s zaštićenim svjedokomkoji je ranije bio jedan od njegovih najbližih ortaka, iznosi teške optužbe na raču

SIPA-e i Tužieljstva BiH

DARKOELEZNISAM UBICA NI KRIMINALAC

PORUKA BIV[EM PRIJATELJU“[to se ti~e mene, kakav je takav svjedok pokajnik je moj drug i pored svega {to mi jeuradio od mene mu nikad ne}e biti ugroènabezbjednost.”

PORUKA BIV[EM PRIJATELJU“[to se ti~e mene, kakav je takav svjedok pokajnik je moj drug i pored svega {to mi jeuradio od mene mu nikad ne}e biti ugroènabezbjednost.”



Po{tovana gospo|o Mijatovi},

po{to u posljednje vrijeme ~esto pi{ete o predmetu “LUTKA” ikroz cijeli tekst isklju~ivo krimi-nalizujete mene i ljude oko mene,

prinu|en sam da Vam napi{em pismo. Poslesvega napisanog od strane Vas smatram daste profesionalac, ali da ste o~igledno lo{einformisani, ili da neko me{etari la`nim

informacijama koje Vam dostavlja. Nespor-no je da se Vi bavite istraìvanjem predmeta “Lutka” i svega {to se ti~e mogaimena, ali toliko ste neistina napisali da stemi nanijeli ogromnu {tetu kao i cijelom

predmetu. Prvo {to ste neprofesionalnoradili je objavljivanje intervjua sanavodnim potencijalnim “svjedokom

pokajnikom”, na to niste imali pravo, a zato je isklju~ivo krivo federalno Ministar-stvo pravde i Tuìla{tvo BiH, jer u toj fazi

postupka nisu smjeli dozvoli ti darazgovarate sa ~ovjekom koji je trebaodobiti imunitet. Isti ~ovjek je Vaszloupotrijebio, kako bi sebi napravio

prolaz i kako bi kroz Va{e objavljivanjetekstova on ispao navodna `rtva i iskren

pokajnik. U tom slu~aju samo je dobro {to}u u svojoj odbrani kao dokaz koristiti tajintervju, koji ste sa “svjedokom pokajni-kom” objavili krajem 2012. godine.

SLU@BENA ZABILJE[KA SIPA-eJE FALSIFIKOVANA

Gospo|o Mijatovi}, znam da }ete serazo~arati kao i Va{i istomi{ljenici, ali Vammoram saop{titi da niko nije {okiran

slu`benom zabilje{kom koju ste objavili, akoja je napisana i iskonstruisana od straneSIPA-e na osnovu ostalih izjava iz

predmeta, falsifikovanih transkripta, poturaju}ih dokaza, nagovaranja i drugihsli~nih radnji. Poslije svih podmetanja, jo{od 2009. pa do danas, ja sam sa svojim

prijateljima, poznanicima ostao u istimodnosima, da istrajemo protiv falsifikatora,la`nih svjedoka i nepravde. Pravda jespora, ali sigurno dosti`na. U svom ìvotunagledao sam se i naslu{ao svega, pogotovokad su u pitanju slu`be bezbjednosti,tuìla{tva i sudovi, ali ovo {to radi SIPA-e

(pojedinci) i Tuìla{tvo BiH (pojedinci) jeza svaku mogu}u osudu. Vrijeme }e pokazati {ta se sve radilo tokom predkrivi-~nog postupka kao i u samoj istrazi. Vi stenovinar, moète preko svojih izvora do}ido izjava “svjedoka pokajnika”, kao {to stedo{li do montirane slu`bene zabilje{ke. JaVas molim pro~itajte ih i onda napi{ite tekst

kao profesionalac i budite objektivni.Izjave koje je uzimala Diana Kajmakovi} ituìtelj Oleg âvka uzete su zakonito, nakrajnje profesionalan na~in i jedino }e seone u ovom postupku koristiti. Ovom

prilikom èlim se zahvaliti na profesio-nalnosti pomenutih tuìtelja jer su svoj dio

posla obavljali krajnje profesionalno.Uzmite izjave od 23.08.2011., 04.09.2011.,22.09.2011., 31.10.2011. i ru~no pisanuizjavu “svjedoka pokajnika” na 16 stranica

i sve izjave koje je davao od maja 2012.godine kad je upao u privatne ruke SIPA-e.Oni su toliko zloupotrijebili svoj slu`beni

poloàj, zloupotrijebili li~nost osu|enog~ovjeka, da }e kad tad biti istjerani sa poslai na}i se iza re{etaka. Ne bih Vam otkrivaodetalje, jer bih ugrozio svoju odbranu iodbranu ostalih optuènih, ali se nadam da}ete tokom ~itanja tih izjava iz 2011. i2012. godine uvidjeti o kakvom sesvjedoku radi i kakve je gluposti sveiznosio. Nave{}u samo primjer okonjegovog dovo|enja u Tuìla{tvo, da je2011. godine ispitivan u instituciji

Tuìla{tva, i to u prisustvu tuìoca âvke iKajmakovi}, stru~nog saradnika, sekretar-ice i tri ovla{}ena lica SIPA-e gdje se toliko

profesionalno radilo da se tokom saslu{anjau zapisnik nagla{avalo kada je ko napustio

prostoriju, koliko minuta je napustio, kad jeko u{ao u kancelariju (kao npr. da tuìlacne{to potpi{e) pa i do toga kad je ko i{ao u

WC! To se sve radilo upravo iz razloga ne bi neko od prisutnih nagovarosu|enog “svjedoka pokajnika” {ta i kada pri~a.

„ZA[TI]ENI SVJEDOK“JE UBIO GOVEDARICU

Problem nastaje u maju 2012. godikada neoprostive gre{ke prave Ministarst

pravde Federacije BiH, Tuìla{tvo i SIPImamo dokumente gdje Tuìla{tvo Bi

odnosno Dubravko âmpara, traodobrenje od Ministarstva pravde Federcije da dozvole izlazak osu|eno“svjedoku pokajniku” iz KPZ Zenica ka

bi bio doveden u Tuìla{tvo BiH i saslu{a Na taj zahtjev odgovara zamjenfederalnog ministra Hidajet Trako da Ministarstvo pravde saglasno da “svjedok pokajnik” izvede i dovede

prostorije Tuìla{tva, kao i da prevoz izvSudska policija uz asistenciju SIPA-e, jerlice navodno i tada bilo ugroèno. Mimamo dokaz koji je neoboriv da Tuìla{tvo prevarilo Ministarstvo j

31.05.2012., 01.06.2012. i 07.06.201osu|eni “svjedok pokajnik” nije dovedenTuìla{tvo, niti ga je saslu{ao tuìlac, nitiuz njega bila Sudska policija. Kad je

pitanju osu|eno lice, jasno se znaju propko moè da izvede osu|eno lice i ko monon-stop biti uz osu|eno lice, {to bi zna~da su uz “svjedoka pokajnika” non-st


DARKO ELEZ ODGOVARA SLOBODNOJ BOS

“Privatni inspektori SIPA-e podu~avali su za{ti}enogsvjedoka kako da laè protiv mene“

OBRAÛN S ORGANIZIRANIM KRIMINALOMU akciji “Lutka” pripadnici SIPA-e uhapsili su tridesetak pripadnika Elezove zlo~ina~ke grup



morali biti radnici obezbje|enja zaizvr{enje krivi~nih sankcija ili Sudska

policija. U pomenute termine “svjedok pokajnik” se na{ao sam sa privatniminspektorom SIPA-e u prostorijama SIPA-egdje ga je isti taj privatnik podu~avao {ta ikako da laè, pa ga je poslije toga vozaonekim kombijem, sa kojim su navodno

pravili neke rekonstrukcije. Za ovakve propuste neko }e morati odgovarati jer

ovdje se radi o o~iglednoj zloupotrebi imanipulisanju jednog osu|enika. Siguransam da }e do}i vrijeme kad }e i sam“svjedok pokajnik” progovoriti o svemu i

javnosti objasniti ko ga je {ta nagovarao, {tamu je sve nu|eno za izgovorene laì. Ovdje

je isklju~ivo zakazalo Federalno Ministar-stvo pravde jer su dozvolili da sa njihovimosu|enikom me{etare pojedinci kako bisebi izgradili karijere a pritom za{titili

prave izvr{ioce krivi~nih djela. Po mojiminformacijama “svjedok pokajnik” jedirektni izvr{ilac ubistva BorisaGovedarice, ali poslije pro~itanog predmetai svih materijalnih dokaza dovodim u

pitanje uop{te da je on na bilo koji na~inu~estvovao u tom krivi~nom djelu. Time }ese baviti Sud, a vrijeme }e pokazati {ta jeistina. Ako je izvr{ilac tj. ubica BorisaGovedarice, onda on ne moè da uìvanikakav imunitet, jer Zakon BiH i Repu bli-ke Srbije takvim osobama ne moè datiimunitet. U ovom slu~aju svakako }e“svjedok pokajnik” odgovarati jer toliko jela`no optuìvao i mene i ostale da }e unajmanju ruku odgovarati za la`nosvjedo~enje. [to se ti~e vje{ta~ke atmosfere

koje pravi pojedinac iz SIPA-e i pojedinaciz Tuìla{tva oko bezbjednosti “svjedoka pokajnika” i njegovog prebacivanja u KPZZenica, to rade jer se boje da on ne

progovori, jer znaju ako progovori da }e jedan dio ostati bez posla u SIPA-e iTuìla{tvu. @elim da Vas napomenem da su“svjedoku pokajniku” obe}ali za la`nosvjedo~enje smanjenje kazne na koju jeosu|en i to ODMAH, da se pusti naslobodu kao i imunitet za krivi~na djela ukojima je on u~estvovao. Po{to su neki od~estitih tuìtelja utvrdili da je isti izvr{ilacubistva, da je slagao i izmislio mnoge

stvari, la`no optuìo ljude i konstruisao pri~e, stopiran je njegov izlazak na slobodu.

STOP PRAVNOM NASILJU[to se ti~e mene, kakav je takav “svjedok

pokajnik” je moj drug i pored svega {to mi jeuradio od mene mu nikad ne}e biti ugroèna

bezbjednost. [tavi{e, iskreno bih volio da ga{to prije puste na slobodu, jer je ionako svihovih godina dosta ispa{tao. Ovim putemmolim nadle`ne institucije da urade ne{to uskladu sa zakonom kako bi se istom

pomoglo. Opet napominjem da su pripadniciSIPA-e ve}im dijelom po{teni ljudi, kao i

tuìoci, ali da se mora stati pravnom nasiljuu kraj. Opet ponavljam - jesam imaosastanak sa tuìocem BiH i inspektorimaSIPA-e u Sremskoj Mitrovici i to isklju~ivou vezi predmeta i da se sazna istina, a neneistina kako su me oni predstavili. Nisamspominjao nikakva imena osim novinaraDamira Kaletovi}a, gdje sam im rekao:“Damire, po{tujem te kao novinara jer siprofesionalac i hrabar, ali grije{i{ oko

pravljenja emisije u kojoj direktno optuùje{nekog Biti}ija za Delali}evo ubistvo, nemojto objavljivati jer to taj ~ovjek nije uradio.”

Niti sam mu rekao ko je uradio, niti sam mu

rekao da bilo {ta govori u policiji kako gospoda navodi u slu`benoj zabilje{ci. Osa spornom zabilje{kom èle mekompromitovati i ugroziti ìvot, kako metako i mojoj porodici, jer su svjesni da ni{ta ne}e pro}i dok sam ja ìv. Vidite i sakako se trenutno pona{a SIPA-e jer haprazne politi~are, ministre a sve u cilju da

pojedinci proslave. Zamislite kada sve rade ljudima zavidnog politi~kog iskustv

kako su onda me{etarili sa jednosu|enikom “svjedokom pokajnikom”, ktuìocu tokom saslu{anja kaè: “Ako ti odgovara ovo {to sam ti ispri~ao, ja sa

38

OPTU@ENI, BRANITE SE


HAP[ENJE U SRBIJIDarko Elez je uhap{en u Beogradu po~etkom septembra 2009., trenutno se nalazi u zatvoru Sremskoj Mitrovici



spreman re}i da sam li~no sa StrahinjomRa{etom u~estvovao u ubistvu Delali}a.”Zna~i da je on na sve spreman, pa ~ak i ako

je nevin da ne{to prizna, kako bi njegovaizjava bila uvjerljiva i vjerodostojana i kako

bi se on po{to poto na{ao na slobodi. Navodite cijelo vrijeme da je on svjedok pokajnik i svjedok saradnik. To se pravom profesionalcu novinaru ne moè desiti. JaVam odgovorno tvrdim da on zvani~no nije

dobio imunitet, rje{enje o imunitetu, jer nijedan tuìlac nije lud da kr{e}i zakon{tite}i interese ubice, laòva, spletkaro{aostane bez posla i zaglavi iza re{etaka. Vi stekao profesionalna novinarka morali svojeistraìvanje provesti do kraja. Gospo|oMijatovi}, “svjedok pokajnik”, da je dobioimunitet, on bi jo{ prije dvije godine iza{aoiz zatvora i u{ao bi u program za{titesvjedoka.

BORBA ZA ISTINUIstina je da ga nema na optu`nici jer

bez njegove izjave ne bi mogli di}ioptu`nicu, ali istina je da }e se uskorovratiti na optuèni~ku klupu gdje }eodgovarati za po~injena ubistva sa njemu

poznatim licima i gdje }e odgovarati za svelaì koje je izgovorio tokom istrage.

Ovo je veoma ozbiljan predmet isigurno “svjedok pokajnik” i njemu sli~ni

ne}e donositi montirane presude koje sklapao sa svojim privatnim inspektorominspiratorom, koji }e sigurno kada sta

pravna dràva na noge snositi posljedice sve svoje ne~asne postupke, a sve u cili~ne promocije i promocije njegovtrenutno nadre|enih.

Da sam ja mrtav, mo`da bi tako ne{to pro{lo “svjedoku pokajniku”, ali po{to saìv i zdrav, pun snage i morala bore}i se

istinu, siguran sam da }u uz ~asne tuìtei Sudsko vije}e dokazati pravu istinu,istina je da nisam organizovao zlo~ina~organizaciju, da nisam njom rukovodio, nisam naredio i izvr{io ni jedno ubistvo i nisam u BiH bio od ljeta 2006. godine. svakom slu~aju nadam se da }ete pratdokazni postupak u akciji “Lutka” i da }eimati prilike i sve moje navode i pritu`~uti, a Sud je jedina relevantna instituckoja }e ustanoviti pravu istinu i donijeti osnovu dokaza ~injenica svjedoka kona~sud. Vas molim samo da budete prfesionalni, objektivni i da ne pi{ete neprfesionalno i sa velikom dozom mr`n

prema meni kao {to to radite u poslednvrijeme. Uvijek sam po{tovao profesinalnost, hrabrost pa i kad se pisalo na mo{tetu, ali ovo {to vi radite u poslednvrijeme smatram kra jnje neprofesionalncini~no i pristrasno.


DARKO ELEZ ODGOVARA SLOBODNOJ BOS

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Vlada Federacije Bosne i HercegovineMinistarstvo rada i socijalne politike

Gra|anima

Bosne i Hercegovine sretan 25. novembar

Dan dràvnosti!

MONTIRANA OPTU@NICA Darko Elez optuùjetuìtelja âmparu zainstruiranje za{ti}enogsvjedoka



AVANTURE SARAJEVSKE EKSPEDICIJE

Članovi sarajevske ekspedicije nedavno su se vratili sa “Krova svijeta” (Tibetakoji su u mjesec dana prokrstarili uzduž i poprijeko; njihove utiske čitajte u

ovom broju “Slobodne Bosne” iz pera uvaženog profesora Univerziteta uSarajevu

NA KROVUSVIJETA



Tibet se ~esto naziva Krovosvijeta , ne bez razloga. Prosje~nadmorska visina u toj zemlji 4.500 m. Da bi se uop}e tamdo{lo, ide se preko planinsk

prijevoja visokih i preko 5.000 m. ^lano

sarajevske ekspedicije nedavno su se vrats puta po toj zemlji, u organizacudruènja Explorer , koju su u mjesec da

pre{li uzdu` i poprijeko. Ekspediciju pored mene (a ja se, malo neskromn bavim prou~avanjem starih civilizacijsa~injavali Ahmed Bosni}, novinar

putopisac, te Adi Krdàli}, pravnik kistraùje obi~ajno pravo zaostalzajednica. êtvrti ~lan, dr. Eldin Kara kvi}, koji se bavi prou~avanjem tradicnalne medicine zaostalih zajednica, odust

je u posljednji tren iz porodi~nih razloga

RELIKTI PRO[LOSTIKrenuti u Tibet ne podrazumijeva sam

vidjeti i doìvjeti ne{to lijepo i uzbudljivza ~im ùdi svaki istraìva~, nego tako|ru`no i te{ko, {to ponekad moè zavr{ittragi~nim posljedicama. Tibet je, ina~rijetko naseljen i ima svega nekoliko ve}naselja. Zbog specifi~nog geografsk

poloàja donedavno je bio te{ pristupa~an. S jedne strane ga zatvaravisoki masivi Himalaja a s drugih stra

pustinje i bespu}a. Zbog slabkomunikacija i povezanosti sa svijetom

njemu su se kao malo gdje sa~uvali reli pro{losti. To je doslovno muzej otvorenom, {to je neodoljiv izazistraìva~ima. Ipak, donedavno su brijetki oni koji su se usudili tamo krenuti se o njemu do malo vremena unazad t

pone{to znalo. U bogatom kulturnonaslije|u Tibeta posebno mjesto zauzimnjegova budisti~ka vjera. Zbog izoliranozemlje i primjesa predbudisti~kvjerovanja ovdje je poprimila specifi~oblik i sadràje koji se ne susre}u ni

jednoj drugoj budisti~koj zemlji.Obi{li smo najzna~ajnija sveti{

hramove, samostane i druga kultna mjestznamenitosti Tibeta. Putovanje ovozemljom po~inje od glavnog grada LaKroz razdoblje od preko 1.000 goditoliko je toga sagra|eno i skupljeno da malo i sedam dana da bi se sve to obi{lovidjelo. U tom bogatom naslije|u posebmjesto zauzima veli~anstvena pala~aPotala , najve}i i najzna~ajniji hra

budisti~kog svijeta. Temelji su mu udare jo{ u 7. stolje}u. Kroz razdoblje od pre1.300 godina u njemu je sakupljeogromno kulturno-historijsko i umjetni~

blago. Zna~aj mu je i taj {to se u njem


LJILJANI I TROKUT NA TIBET

Tekst i foto: Prof. emeritus ENVERIMAMOVI]Osobina Tibe}ana je rijetko vi|eno

gostoprimstvo i dobrota kojeiskazuju strancima

BESPU]A TIBETANSKE STVARNOSTILijepa zemlja, za jo{ ljep{e doga|aje i putopise



nalaze grobnice prvih dalaj lama. Vjeruje seda znatan dio onoga {to se u tom hramunalazi nije jo{ niko vidio osim tamo{njihmonaha. Na uzvisini iznad grada doima sekao kakav dvorac iz bajki.

Nije ni{ta manje zna~ajno drugo budisti~ko sveti{te u ovom gradu. To je Jo Kang . Uz zlatne i pozla}ene krovove

posebnu pa`nju privla~e vjernici koji ga posje}uju. Kilometrima prije nego do njega

do|u bacaju se na zemlju s ispruènimrukama i nogama. Uz ono {to se vidi unutar i oko hrama dodatnu impresiju izazivamiris jakovog masla koje u tonamasagorijeva u nebrojenim svjetiljkama koje

plamte ispred kipova i slika Bude.Obilazak budisti~kog samostana Sera i

ono {to on sadrì ne propu{ta niko ko do|eu Lasu. Sastoji se od toliko zgrada,hramova i drugih sadràja da je to doslovnograd sam za sebe a sve je u slu`bi vjere.

Neko} je u njemu ìvjelo vi{e od 5.000monaha i bio je rasadnik sve}eni~kog

podmlatka. Danas u njemu ìvi i djeluje ihtek petstotinjak. Oronuo i napu{ten doimase kao grad duhova.

Za istraìva~e je puni izazov tek kada sekrene iz Lase u bespu}a Tibeta. Te{ko

prohodni putevi, rijetka naselja sastanovnicima obu~enim u egzoti~ne no{njesa arhajskim na~inom ìvota, karakteris-ti~ne nastambe i ambijent u kojem se sve tonalazi, ostavljaju nezaboravnu sliku. Unekim slu~ajevima ~ovjek stje~e dojam kaoda se povratio unazad nekoliko stolje}a.

Nailazili smo na sela sa stanovnicima zakoje vjerujemo da ih do sada niko od

stranaca nije ni vidio ni posjetio. Takvamjesta su posebno interesantnaistraìva~ima jer predstavljaju dragocjenuriznicu za prou~avanje na~ina ìvota,obi~aja i vjere tih ljudi. Isti je slu~aj snomadima koji sa svojim stadima jakovaìve u bespu}ima, u specifi~nim {atorima saìvotom koji je u svemu prilago|enuvjetima i ambijentu u kojem se nalaze.Osobina tih ljudi je rijetko vi|enogostoprimstvo i dobrota koje iskazujustrancima, na {to se u civiliziranimsredinama rijetko nailazi.

Nezaboravan doìvljaj za sve koji do|u

u Tibet je posjeta Drak Jerpi . To je ogroman planinski masiv pun pe}inskih udubljenjakoja vi{e od hiljadu godina isposnicimasluè da u osami u njima ìve, meditiraju iumru. Rijetko okolno stanovni{tvo o njimase brine na taj na~in {to im s vremana navrijeme donesu pone{to od hrane i drugo{to zadovoljava njihove skromne potrebe.Svi ih smatraju svetim ljudima. Neki odisposnika u pe}inama provedu 30, 40godina, ili cijeli ìvot. Oni koji se na toodlu~e svaki dan stavljaju kamen na ulaz pase tako iz dana u dan, iz godine u godinu,otvor pe}ine smanjuje. Kada se na zid stavi

posljednji kamen, prestaje svaka komu-nikacija s vanjskim svijetom. Isposnik nataj na~in spremno sa~eka smrt, {to je krajnjicilj mnogih koji se ovdje nastane i na toodlu~e.

“NEBESKA @ELJEZNICA”Ispod ovih nastambi na obronku masiva

nalazi se prastari samostan u kojem jo{uvijek ìve i djeluju monasi. U njemu nemasjaja kakav je u samostanima Lase idrugdje, ali je upravo zbog toga

interesantan. Odaje, od kojih su nekenapravljene u pe}inskim udubljenjima,inventar, njegovi monasi i ukupni ambijentu kome se sve to nalazi, doima se kao da se

pred vama uìvo odvija ìvot kakav je bio udoba Bude.

Uz kulturno-historijski sadràj zanimlji-vost Tibeta je i njegova geolo{ka struktura.Uz brojna jezera koja potje~u iz ledenog

doba, na na{em putu nai{li smo na jedgle~er zvani Karola . U njegovom masivu kojem leì vide se slojevi puni fosmorske faune. To su okamenjeni ostamorskih zvijezda, puèva, koralja i dr. {

potje~e iz vremena kada su Himalaje i ovdio Azije bili pod debelim oceanoGeolozi kaù da su cijele Himalaje juvijek u fazi nabiranja, {to se na odre|na~in i u odre|enoj mjeri odraàva i Tibet.

^lanovi ove ekspedicije imali su sre

prvi put posjetiti Tibet jo{ prije 25 godinOd tada se mnogo toga promijenilo. Tolise toga izgradilo, unaprijedilo i modernziralo da je to danas sasvim drugi TibKineske vlasti ulaù ogromne napore da u svemu osuvremene. Najve}i pothvat tom pogledu je izgradnja èljeznice ko

povezuje Peking s glavnim gradom TibePo mnogo~emu je jedinstvena na svije

42

AVANTURE SARAJEVSKE EKSPEDICIJE

Za biv{e Jugoslavije posvuda gdje smodolazili, kada smo se predstavljali ko smo iodakle smo, dovoljno je bilo re}i Tito iJugoslavija. Svima je to bilo poznato iposvuda su nam zbog toga iskazivalipo{tovanja i simpatije. Nakon rata, kadasmo se predstavljali, dovoljno je bilospomenuti Sarajevo i Bosnu. Svima smo potome bili poznati i posvuda su nas tugaljivogledali s izrazom suosje}anja, znaju}i {ta

su Bosna i Sarajlije proìvjeli u proteklomratu. Tokom na{eg nedavnog putovanja uKinu i Tibet, kad smo im spomenuSarajevo i Bosnu, mnogi, posebno oni mla|uzviknuli bi: “Dèko”, “Misimovi}“, a onstariji bi uzviknuli: “Walter, Sarajevo”misle}i na omiljeni film u Kini Valter branSarajevo . Ovako ili onako svugdje i svagdsvijet, eto, zna za Bosnu i njegovoSarajevo, po lijepom ili lo{em.

U DOBRI I ZLU

Svugdje i svagda svijetzna za Bosnu!


TRIO NA CESTIAdi Krdàli}, Ahmed Bosni} i Enver Imamovi}



Izgra|ena je na na~in kako to samo znaju imogu Kinezi. Dovoljno je re}i da se smatranajve}im gra|evinskim pothvatom Kinenakon izgradnje velikog Kineskog zida .

Koliko je duga govori podatak davo`nja u jednom pravcu traje 2,5 dana, da

prolazi nebrojenim tunelima, od kojih suneki kilometrima dugi, da prolazi do sadanedirnutim predjelima, da je na njoj radilo

stotine hiljada radnika, da je kori{teno nahiljade najsuvremenijih te{kih gra|evinskihma{ina, da su inènjeri muku mu~ili dastabiliziraju teren trase zbog dubokogsmrzavanja i odmrzavanja, da se pruga

penje na visinu preko 5.000 metara, {to jestvaralo te{ko savladive probleme zaradnike zbog razrije|enog zraka na timvisinama, da je voz opskrbljen nekimsadràjima koje imaju samo avioni itd.

Nazvana je Nebeskom èljeznicom, srazlogom, jer prolazi predjelima visokim5.072 m. Kad dopre do ta~ke od 4.500 m ukupee se automatski ubrizgava kisik ~ime

se putnici za{ti}uju od posljedica visins bolesti. Ako ni to nije dovoljno na usluzi im maske za kisik. Ako ni to ne pomogn

putnik sam snosi odgovornost za svozdravstveno stanje i posljedice, na {to sva

putnik pristane svojim potpisom prilikokupovine karte.

Vo`nja prugom na ovolikoj visini ~lanove ove ekspedicije nije bila novinTokom na{e ekspedicije po ju`noj Americ

Peruu vozili smo se tzv. Andskoèljeznicom koja spaja Kusko na Andama

jezerom Titikaka. Ona prolazi predjelima visini 3.800 m, a ova na Tibetu se penje i 5.070 m. Iako smo se tokom ovog putovansusretali sa svim i sva~im, sve smo podnij

bez problema i posljedica, pa i visinsku bolekoja je bauk za posjetioce Tibeta. Razlog na{a iskustva sa dosada{njih ovakv

putovanja. U organizaciji na{eg udru enExplorer doslovno smo obi{li sve kutzemaljske kugle. Tokom brojnih ekspedic

pro{li smo najve}e dùngle svijeta, oneAmazoniji, Indoneziji, Papui Novoj GvineJukatanu itd., najve}e pustinje svijeta: Sahai Sole de Uyuni u Boliviji i îleu, najvemasive na svijetu, Ande i Himalaje, najverijeke svijeta, Amazon, Orinoko, Nil, InGanges, Hoangho itd. Posjetili smo kolijevnajstarijih svjetskih civilizacija (Maja, AstekInka, Hinda, Egip}ana, Hetita, Sumerana itBili smo na Darvinovom otoku Galapagona Uskr{njem otoku i Tahitiju u Tihooceanu, na Novom Zelandu, u AustralIndiji, Brazilu, Tajlandu, Meksiku, VenecueMaleziji, Jemenu, Saudijskoj ArabiIndoneziji itd., itd. Svaki put smo nosili na

dràvne zastave. Prije onu jugoslavensku petokrakom, potom onu sa ljiljanima, a posljednje vrijeme ovu dana{nju trokutom.


LJILJANI I TROKUT NA TIBET

Sarajevo-osiguranje dobitnik priznanja Best Buy Award

Sarajevo-osiguranje, lider na trì{tu osiguranja u BiH, dobitnik je priznanjaBest Buy Award u Bosni i Hercegovini koje dodjeljuje InternationalCertification Association (Icertias), nezavisna organizacija sa sjedi{tem u

Cirihu, navodi se u pismu koje je dostavljeno Sarajevo-osiguranju iz oveorganizacije. Kako je navedeno u saop}enju, nagrada Best Buy Awarddodjeljuje se na osnovu istraìvanja koja „mjere isklju~ivo iskustvo, mi{ljenje ipercepciju potro{a~a o ponu|a~ima koji nude najbolji omjer cijene i kvalitetena trì{tu“.

Prema posljednjim zvani~nim dostupnim podacima za devet mjeseci 2013godine, Sarajevo-osiguranje ostaje vode}e dru{tvo na trì{tu osiguranjaBosne i Hercegovine sa 48,8 miliona KM ostvarene premije te trì{nimudjelom kod dru{tava sa podru~ja Federacije u iznosu od gotovo 17 posto.Do 30.09.2013. godine Sarajevo-osiguranje je rije{ilo i isplatilo preko 21milion KM {teta svih vrsta osiguranja, po ~emu je tako|er na prvoj poziciji uBiH.

VELIÂNSTVENA PALAÂ - “POTALA”Najve}i i najzna~ajniji hram budisti~kog svijeta

MOLITVA ZA MIRSveti{te Yokang u Lasi



„[esti je septembar ‘93. godine,Umjetni~ka ~eta pi~i na turneju poslobodnoj teritoriji“ — ovom najavom, prije

punih dvadeset godina, reìser NedàdBegovi} po~eo je snimanje dokumentarnogfilma o prvoj ratnoj turneji pripadnikaUmjetni~ke ~ete Armije BiH, koja je trajalaskoro dva mjeseca. U ta dva mjeseca,muzi~ari Umjetni~ke ~ete — Hanka Paldum,Dino Merlin, duo Amra Dacca i Mr. Amir(me|u dominantnim narodnjacima, njihdvoje su se svesrdno „borili“ za pravarokera), Omer Livnjak, Ljubica Berak,harmonika{ Perica Simonovi} i ostali —

obi{li su oslobo|ene teritorije podkontrolom Armije BiH od Hrasnice, prekoIgmana, Konjica, Fojnice, pa nazad doVisokog, Kaknja, Zenice i Tuzle... Njihovuavanturu revnosno su kamerom biljeìlireditelj Begovi} i u to vrijeme mla|ahniAhmed Imamovi} kao snimatelj (koji }edesetak godina kasnije Bosance iHercegovce u~initi ponosnim osvojiv{ievropski Oscar, presti`nu nagradu Felix Evropske filmske akademije za kratki film10 minuta ).

KROZ TUNEL DO SLOBODE Neobja{njivo je kako neke stvari koje

imaju izuzetnu vrijednost, u ovom slu~aju i

umjetni~ku i istorijsku, jednostavno padu zaborav. Jednoiposatni dokumentaracratnoj turneji popularne Umjetni~ke ~enikada nije javno prikazan, ni na jednofestivalu, ni na televiziji, uprkos tome {tou pitanju dragocjen dokument koji

jedinstven, originalan i na momente vr potresan na~in svjedo~i o toj, najgorratnoj, 1993. godini i pozitivnom duhu k

je ljude u to vrijeme jedino odràvao ìvotu. Za ovaj film ni mi vjerovatno

bismo saznali i ostao bi jo{ ko zna kolidugo „skriven“ u arhivama sarajevs

producentske ku}e SaGa da jedan bivlogora{ iz Silosa kod Tar~ina, Goran Golunije iznio te{ke optu`be protiv pjeva~i


PRIÂ O UMJETNI^KOJ ÊTI ARMIJE BiH 1)

Pi{e: MAJA RADEVI]

Prije dvadeset godina,najsurovije, ratne 1993.godine, oni su dobilizadatak da posjete„oslobođene teritorije“pod kontrolom ArmijeBiH i podignu moral većprilično demotiviranim,izmučenim borcima;HANKA PALDUM,DINO MERLIN, OMERLIVNJAK, AMRA DACCAi MR. AMIR, LJUBICA

BERAK i PERICASIMONOVIĆ... bili su„predvodnici“ turnejeUmjetničke čete koja jetrajala dva mjeseca, a sveje ostalo zabilježeno udokumentarcu NEDŽADABEGOVIĆA i AHMEDA

IMAMOVIĆA

Hanka Paldum: “U Visokom smo se najeli k’o nikad!Kad sam vidjela u onim radnjama meso da visi, sve sam

plakala ispred izloga...“

TURNEJAKO TO TAMO PJEVA...

JER JA SAM VOJNIK SRE]E...Dino Merlin u “akciji”



Hanke Paldum koja ga je, kako tvrdi,upravo na toj turneji ‘93. fizi~kizlostavljala. Cijeli slu~aj ovih dana dospio

je i na sud i „Slobodna Bosna“ je ve} pisalao tome, ali to je zasebna pri~a...

Gledamo prve kadrove filma. Izsarajevskog naselja Ciglane muzi~are je u

plavom golfu „dvojci“ do{ao da isprati izaèli im sretan put Mirko Pejanovi}, ~lanratnog Predsjedni{tva BiH. êta kre}eautobusom od Ciglana prema naseljuDobrinja. Dok se pribliàvaju Dobrinji,izgledaju pomalo zabrinuto, ali trude se dasakriju strah. Ve}ina njih do tada nikadanije izlazila iz opkoljenog Sarajeva (mada

je, istini za volju, bilo onih koji su toneuspje{no poku{avali). U slijede}oj sceni,vidimo ih kako prolaze kroz ~uveni ratnitunel D-B ispod aerodromske piste.

„Nalazimo se u tunelu koji je jediniizlaz iz opkoljenog Sarajeva“, obja{njava

Ahmed Imamovi}, dok gaze kroz vodu i blato.Prva stanica: Hrasnica i posjeta

improvizovanoj bolnici u kojoj su smje{teniranjenici. Nakon nastupa pod velikim{atorom, pripadnici Umjetni~ke ~eteodmaraju uz dernek u vlastitoj reìji. A nastolu svega: mesa, salate, pi}a... janje,dodu{e malo pomr{avo, okre}e se nara`nju, svi sjede i uìvaju, samoharmonika{i vrijedno „rade“ i kolegezabavljaju {arolikim repertoarom - odsevdalinki (Put putuje Latif-aga ), pa do

patriotskih pjesama ([ta se ono tamo ~uje,

ko to tamo pjesmu pjeva, to heroji idu

majko, branioci Sarajeva )...U rasklimanom autobusu sa razbijenom

{ofer{ajbnom (neizbje`na je asocijacija nakultni [ijanov film Ko to tamo peva , amo`da jo{ i vi{e na Turneju GoranaMarkovi}a), 11. septembra 1993. ~lanoviUmjetni~ke ~ete dolaze na Igman, gdje

poloàje Armije ~uvaju borci Drugemotorizovane vite{ke brigade. Sedam jesati ujutro, borci su jo{ bunovni od sna i

prili~no zbunjeni, dok im Hanka Paldum iz

sveg glasa, kao da nije rana zora, uz pratnharmonika{a Perice Simonovi}a pjev„Neka posti mjesec ramazanaaaaa, neMejri namijeni kurbanaaaa....“

I dok se Hanka s harmonika{esvesrdno trudi da kao Marilyn Monronomad u Vijetnamu vojnicima podigmoral, to joj, mora se re}i, samo djelimi~uspijeva. Jesen je devedeset i tre}e godinkod boraca Armije BiH, koji mjesecim~uvaju poloàje na prvim linijam


NA TURNE

KOMANDANT MUDERISZa vjeru, narod i dràvu

UZ PJESMU JE SVE LAK[EHanka Paldum s borcima Armije BiHna Igmanu u septembru 1993.



entuzijazam u borbi protiv neprijatelja ni blizu onome kao na po~etku rata. Bila je tonajsurovija ratna godina. Izmoreni su,izmu~eni, mr{avi i na licima im se jasno vidikako prièljkuju samo da se {to prije vratesvojim ku}ama iz tih planinskih vukojebina,da se rat jednom okon~a, pa kako god bilo.

„Od raznih mirovnih sporazuma nemani{ta. Samo da nam ho}e bar skinutiembargo na oru`je“, àlio se jedan od

vojnika. Na Igmanu, pod vojni~kim {atorima,

trpeza mnogo skromnija nego u Hrasnici:ne{to {to li~i na ~orbu i komad hljebasvakome.

Dino Merlin provocira: „Hanka je k’obiva na dijeti, al’ kad do|e ovdje u planinu,onda vi{e nije na dijeti “.

„Pa ~ovje~e, cijeli dan ni kahve [ta jeto ako nije dijeta“, „pravda“ se Hanka, dok Omer Livnjak, po ko zna koji put, izvodisvoj patrotski hit: „Opet se ~uje pjesma, k’o bistra rijeka te~e, u Bosni je pjesma vje~na,ona nikad umrijet’ ne}eeee...“

„Svirali smo i pjevali za na{e vojnike,pri~ali s njima... Poslije Igmana smo oti{li u

PRIÂ O UMJETNI^KOJ ÊTI ARMIJE BiH 1)

Kako je uop{te do{lo dotoga da tog septembra ‘93. tii Ahmed Imamovi} krenete naturneju sa Umjetni~kom~etom?

Sumnjivo mi je sje}anje, alimislim da je sve bilo donekleslu~ajno. SaGa je bila „kom{ija“sa Umjetni~kom ~etom i ovi sespremali na turneju, i Nuno(Ismet Nuno Arnautali}, op.a.) iAdemir (Kenovi}) su rekli: „Idetevas dvojica.“ Mi rekli „idemo“,dobili po 100 maraka i krenuli naturneju. Sve smo dogovorili u

jednom danu. Trebali smo i}i nasedam do deset dana, a ostalismo dva mjeseca. Tada smosnimili, koliko znam, prve

kadrove tunela ispod piste, koji jebio vrhunska tajna.

[ta ti prvo danas padnena pamet kad pomisli{ na turatnu turneju?

Pa, prvo pomislim da mi je todefinitivno bilo najva`nije i najboljeputovanje u ivotu. Putovao samod Indije do Amerike i od Estonijedo Krima, ali nikad toliko derneka,pjesme, ljepote, smisla, misije,va`nosti, energije... Zamislitesamo: mi oti{li ranjenicima u

Suhodol, kad tamo èna „fri{ko“rodila bebu. Dino Be{o joj dadne{teku cigara, 50 maraka stavi bebipod jastuk i kaè: „Zva}e seAmela.“ I onda joj Omer otpjeva:

„Samo ti i niko vi{e,Amela...“ . Svese desilo u pet minuta i mi oti{lidalje. Mogu misliti kako je ta ènabila zbunjena... i jo{ kad je muùto ispri~ala! Meni je ovo putovanjebilo i ìvotno i umjetni~ki va no -kad sam ve} u ratu, da ga osjetimi izvan Sarajeva i na druga~ijina~in. Obi{li smo prve linije,slobodnu teritoriju, 70 koncerata,rovovi, zemunica, putovanjatehni~ki neispravnim helikopte-rima, mogli se kona~no i najesti inapiti... I nikad vi{e razli~itih

ljudskih sudbina zgusnutih umanjem vremenu.

Kako su ljudi - posebnomislim na borce - reagovalikada bi vas vidjeli dadolazite, sa sve pjesmom iharmonika{em?

Pa zna{ kako ti je to bilo,nezamislivo... Recimo, borce naIgmanu u rano jutro budiharmonika i proviruju glave iz{atora, a ono Hanka, Dino,Ljubica, Omer, Perica, Amra

Dacca i [eha pjevaju, uz „pravi“orkestar! Oni {to su ve} bili budni,kolo igraju... a okolo magla, ~istinadrealizam... Sje}am se da je

jedan borac rekao: „Lak{e mi sepomiriti sa ~injenicom da sam

poludio od rata nego da ovajprizor prihvatim kao stvarnost“!Mislim da je to bila misija katarze isna`nog upumpavanja optimizma.

Je li bilo nekih posebnorizi~nih situacija na puto-vanju?

Prelijetali smo neprijateljskelinije u helikopteru „odloènog“remonta, u Konjicu su nasvra}ali s linija dejstava, negdjeoko Fojnice pala je bomba,sre}om, nakon koncerta, pa

no}ne vo`nje planinskimputevima bez svjetala... To se jasada presabirem, ali onda nisamimao osje}aj da sam ugroènKao da mi je koncentracija bilnegdje drugo.

Kako to da film nije nijenikada prikazan i planirate ga mo`da, nekad, negdjprikazati?

Osje}am da ga nikad nisamzavr{io na zadovoljavaju}i na~in, smatram ga izuzetnim i vrijednim nevi|enim) dokumentom. Nekakokao da mi film „ispu{e“ na krajuMada, ne znam da postoji film ratu sli~an ovome. Nuno Arnautali} bi ga sigurno dao nekom dga prikaè.

NED@AD BEGOVI] O RATNOJ TURNEJI UMJETNI^KE ÊTE

„Bilo je to najvažnije i najbolje putovanje u mom životu“

46 SLOBODN BOSN I 21.11.20

ISPRA]AJ UMJETNI^KE ÊTE IZ SARAJEVA Sakib Pu{ka, Dino Merlin i ~lan ratnog Predsjedni{tva BiH Mirko Pejanovi}

Ahmed Imamovi} i Nedàd Begovi}



Tar~in, sje}am se da je tamo bila majkaêde Domuza, heroja koji je poginuo u julu‘92. kao pripadnik Armije BiH, popela sena scenu s nama i zapjevala: „Odoh i ja

majko Bosnu braniti, ako poginem nemojàliti...“ A ljudi u publici su plakali“, pri~aHanka Paldum. „Ta na{a ratna turnejanastavila se u Fojnici, pa smo onda stigli uVisoko i tamo se najeli k’o nikad Kad samvidjela u onim viso~kim radnjama meso davisi, sve sam plakala ispred izloga...“,govori Hanka.

Dvanaesti je septembar ‘93. iUmjetni~ka ~eta stiè u Pazari}. To jenjihov prvi veliki nastup, na proplanku seokupio cijeli Pazari} i blià okolina...Hanka pjeva u maskirnim pantalonama icrvenoj majici, djeca joj prilaze, obasipaju

je cvije}em dok pjeva... Cijela scenaizgleda nadrealno. Dva dana kasnije,muzi~ari su u Konjicu, na prvoj liniji s

borcima. Nakon obilaska {ehidskoggroblja, Nedàd i Ahmed razgovaraju sNezimom Halilovi}em- Muderisom,

komandantom tamo{nje jedinice koja je, ponosno isti~e, dobila naziv po njemu i to je„isklju~ivo muslimanska jedinica“.Komandant Muderis nosi maramu na kojoj

su ispisana arapska slova, iza njega, ukadru, velika reklama za cigarete Camel ...Pri~a kako se njegovi vojnici bore „naAllahovom putu“: „Cilj nam je na prvommjestu odbrana vjere, odbrana naroda, ~astitog naroda i odbrana zemlje.“

PJESMA UZ KOJU SE UMIRALO Nakon Konjica, Umjetni~ka ~eta zastaje

da preno}i u mjestu Podora{ac, gdje su ihmje{tani nahranili doma}im bestiljem.

„Sramota nas je kol’ko moèmopojesti“, kaè neko, dok Dino Merlinrevnosno mije{a bestilj koji se kuha uvelikom kazanu.

Svaki put kada Dino izvodi svoju pjesmu Vojnik sre}e , koju je snimio u duetusa Draènom @eri}em @erom, kamera„hvata“ lica ljudi izgubljenih pogleda. Svisu ozbiljni i tu`ni, neki odaju utisak

potpune ravnodu{nosti i letargije, pa iako pjesma, niko se ne smije i ne veseli.

„Moja sje}anja su dvojaka. To je perijednog bezna|a, ali i odlu~nosti da

odupremo agresiji. Kao i sva moja raja {su uzela pu{ke i govorili da je moja pu{kapjesma”, pri~ao nam je pro{le godine DiMerlin, kada smo radili feljton o patriotsk

pjesmama. Dino je tada govorio i o pjesVojnik sre}e koja je bukvalno obilje`cijeli ratni period. “Stvarno ~ovjek ne moà da ne ustane kada pri~a o tome. Ljudi bukvalno umirali s tom pjesmom usnama. Te{ko mi je govoriti kada znam su ~etvorica od tih pet specijalaca sa spopoginula”, kaè Merlin.

Tih dana Umjetni~ka ~eta stigla je i Fojnice, gdje borci Armije BiH imaju dru

problem - bilo je to vrijeme èstoksukoba sa Hrvatskim vije}em obrane... Fojnici, kao i u svakom drugom ve}emjestu gdje su bili, muzi~ari su oti{li

bolnicu da posjete ranjene, donijeli su cigarete i pjesmu. Kadrovi snimljeni ratnim bolnicama najpotresniji su dBegovi}evog dokumentarca. U jednsceni, kamera je usmjerena prema podAhmed Imamovi} snima samo noge ljukoji se okupljaju za nastup muzi~arVe}ina ranjenih su bez jedne ili obje nogme|u njima su i djeca koja, uprkos svem

i dalje imaju nevine osmijehe na licima.Ratna turneja Umjetni~ke ~ete Prvkorpusa Armije BiH trajala je do novembra 1993. U opkoljeno Sarajevo se vratili istim putem kojim su iza{li, krtunel ispod piste. Mnogi od njih i danas re}i kako su im ta dva mjeseca bnajva`nija u njihovoj umjetni~koj karijer

„Trudim se da iz rata pamtim samlijepe trenutke. Kad se ~ovjek prisjkoliko je tada bilo te neke duhovnoshumanosti, pozitivne energije koja nas odràla na ìvotu - ào mi je {to je danas toga tako malo ostalo“, kaè Han

Paldum.


NA TURNE

MUZIKA KAO ORU@JEPROTIV BEZNA\A Umjesto samo sedam dana,Umjetni~ka ~eta ostala je naturneji puna dva mjeseca

MUZIKA KAO ORU@JEPROTIV BEZNA\A Umjesto samo sedam dana,Umjetni~ka ~eta ostala je naturneji puna dva mjeseca

ROKERKA ME\U NARODNJACIMA Pjeva~ica Amra Dacca na turneji u pratnji Mr. Amira

KONCERT U TARÎNULjubica Berak s majkom poginulog borca êde Domuza



Usvijetu u kojem veliki jedu male,na kraju uvijek pobijedi nekavrsta pravde. Uvijek, naime, budenekako tako da oni koji imajune{to re}i, negdje iz svog malog

svijeta urade neku dobru stvar ikvazivelikima po{alju poruku da umjetnostraste izvan ukaza i dogovora, i da ako jedobra, govori sama za sebe. Tako je i steatrom: u poplavi nekakvih kvazi postmo-

dernih “spektakluka”, Sulja, Muja, Fata,kabaretskih i obi~nih mahalu{a i mahalaca,te na kraju onoga {to Peter Brooke nazivamrtva~kim teatrom, jedna predstava u

posljednje vrijeme odsko~ila je svjeìnom iunutarnjom snagom.

U NULU IZME\UBOSILJKA I BRI[KULE

Rije~ je o Chick Litu , drami Damira[odana, djelu hrvatskog pisca trenutnonastanjenog u Holandiji, u reìji TanjeMileti}-Oru~evi}. [odana dosad uglavnomznamo kao urednika biblioteke Feral Tribune (s Predragom Luci}em), odli~nog

pjesnika i prevodioca s engleskog, teantologi~ara koji, {to bi se reklo, niti sehtio brljati u mainstream novije hrvatskeknjièvnosti, niti je od nje izvla~io kakav

profit. [odan je izvan teatarskih lobija, politi~ki ba{ i nije umiljat, pa se njegovdramski opus ne izvodi pre~esto: prvudramu Za{ti}ena zona je godine 2000. nakonkursu za autore u Be~u ìri nagradio

prvom nagradom, a u reìji Du{anaJovanovi}a izvedena je 2002. u zagre ba~-kom ZKM-u. Njegov tekst No} dugih

svjetala praizveo je Mostarski teatar mladih 2005., tako|e u reìji Tanje Mileti}-Oru~evi}, a predstava je igrala i naFestivalu MESS.

S dramom Chick Lit dogodilo se da jetekst nagra|en tre}om nagradom nakonkursu Ministarstva kulture RH zanagradu Marin Drì} . Malo je nakupljao

pra{inu po zagreba~kim kazali{t ima, aozna~en je kao “ne ba{ pogodan zaizvo|enje, jer se u njemu ni{ta ne doga|a”.To je obi~no vrlo ~esta izlika onih kojiodlu~uju {ta }e se igrati, kad ne èle da se

prodrmaju ustaljene predod`be o dru{tvu iteatru. A stvar “izvana” za po~etak izgleda

prili~no naivno. Termin Chick Lit ,zapravo, ozna~ava ànr popularne fikcijenami jenjene prije svega zaposlenim ineudanim ènama srednjih godina: stvar jekrenula u devedestim sa Seksom i gradomi Dnevnikom Bridget Jones , (“chick” jekao {to znamo sleng izraz sa mladu ènu, a

“lit” skra}enica od literatura), da bi dobilarazli~ite ina~ice i podànrove: kontekst sesvodi na elegantne junakinje koje naj~e{}erade u PR agencijama, modnoj industriji iizdava{tvu, a zapleti se svode na ljubavne

probleme i intrige te tra~eve na radnommjestu.

U tom smislu autorski tekst u adaptacijiDragana Komadine i predstava u reìjiTanje Mileti}-Oru~evi} poga|aju u “nulu”.U sami centar novokomponiranog (hrvat-skog, ali i ostalih tranzicijskih) dru{t(a)va:sve po~inje u ukusno namje{tenom salonu

otmjene vile u vlasni{tvu obitelji Crnjac, ukojem su doma}ini Fani (igra je JelenaKordi}-Kuret), poduzetnica i spisateljicakoja o~ekuje promociju nastavka svojeknjige Cosi Fani Tutti II , zbirke savjeta po

principu “kako - prodati - svoju - anamonju- sponzoru{e - ne - misliti - ni{ta - svojom- glavom - a zaraditi - pare”, i njen suprugIvica Crnjac (Ivo Kre{i}), tajkun i vlasnik velekonfekcije. Na partyju se o~ekuje

birano dru{tvo, gornji sloj kulturne elite:Bosiljko Kujundì} Boss (odli~ni MiroBarnjak) najplodniji i najmo}niji doma}i

pisac, doseljenik iz Dervente, pseudolje-

vi~ar koji govori “~ar{ijskim” naglaskom. Ine moè da se nadivi svojoj pameti, auglavnom citira Marxa i ameri~ke bitnike,te njegov antipod i idealni (ne)prijateljkolumnist i knjièvni kriti~ar Branimir Bri{kuli} “Bri{kula” (Nedàd Maksumi}),~lan svih redakcija i ontolo{ki demagog.

Tu je, nadalje, i Alma Svalina, nekada-


PI[E - RASPRODATO

Pi{e: AHMED BURI]

I Mostar i tamošnja teatarska produkcija dobili su, konačno, “svoju” predstavu;CHICK LIT se zove, dramski tekst napisao je DAMIR ŠODAN, a režirala ju je

TANJA MILETIĆ-ORUČEVIĆ

HIT PREDSTAVA U MOSTARU

Uìvanje u radu na predstavi “ChickLit“ vidljivo je u svakom prizoru



{nja femme fatale jet-seta, ina~eBri{kuli}eva djevojka (vrlo dobra DijanaOndelj-Maksumi}), zatim estetski kirurg,gay i modni ma~ak dr. Hrvoje Grgur (opetodli~ni Emir Spahi}). Onda, dvojica“duovnjaka”, vele~asni âslav AmbrozMedi}, (R obert Pehar, ponajbolji lik u

predstavi) i Aba Aziz Guru Babaja(Velimir P{eni~nik Njiri}), {ef “poli-

amorne” duhovne zajednice, lavordìja koji svoju teoriju & praksu bazira natantri~kom seksu i beskrajnoj “kosmi~koj”ljubavi. Tu su i turbo-folk pjeva~ica

Nikolina (Angela Bulum), njezin nasilnide~ko Jure îtluk “ûnjac” (Ivan Skoko),i vo|a sindikata Ivan Sunara Suri (Sa{aOru~evi}). I, naravno, posluga: diler Krpa(Igor Vida~kovi}), te posluìteljica

Manda/Mendy (koju igra Nikolina Mari}Ovaj alanfordovsko- neoglembajevs

hranidbeni lanac tranzicijske kulture moè mirno derne~iti, piti skupa vin`derati i opijati se do mile volje jer pre

prakti~no, njihovim vratima traju proteradnika gazdine firme Servus . Oni trasvoja prava, neispla}ene pla}e, traè svoradna mjesta nazad i otpu{tanje pede


MOSTAR PUN TEATR

SAVR[ENO, DO KRAJA

Zajedni~ki mostarski ansambl u izvedb



Kineza koje je zaposlio gazda Crnjac. U tihdevedeset minuta na maloj sceni HNK-a uMostaru, zapravo, vidimo cijeli taj la`nimainstream, to kukavi~ko - pohlepno

bratstvo izme|u tajkunerije, lake“literature”, literarne i estradne

prostitucije, new age duhovni{tva,thompsonovskog i palana~kog duha koji nakraju rezultira beskrajnim i besmislenimorgijanjem ~ije se finale unaprijed zna: ne

treba vam ga otkrivati, jer }ete, nadamo se,vidjeti predstavu.

TURBO GLEMBAJEVI Ba{ kao i stotine Mostaraca koji, nakon

duèg vremena, hrle u pozori{te i èle na pozornici vidjeti ne{to dobro i ìvo. Iako bise mo`da najve}a “zamjerka” mogla uputitida se u ovom osvjeènju na na{im

pozori{nim daskama doga|a “previ{e”, a ne premalo stvari. Nije, stoga ni ~udo da publika ansambl vra}a na bis i po ~etiri puta,ili da su za petu reprizu karte rasprodate!

Uìvanje u radu na ovoj predstavidljivo je u svakom prizoru, u kojem smjenjuju ozbiljne kulturne reference“vrh” dru{tvenog prizemlja, kakav upravo (kulturni) ìvot koji ìvimo. ChiLit je ozbiljna burleska, zagrljaj turbfolka i nekakvih novih Glembajev“produkcija” la`nih vrijednosti psvilenim, a smrdljivim jorgano(poplunom) liberalnog kapitalizma. Tasu i Mostar i ovda{nja teatarska produkcdobili “svoju” predstavu. Kako kadramatrurg Dragan Komadina, “

podlegav{i tome da rade teatarsekvivalent jeftine politi~ke mantre spajanju dviju obala, ova predstava

popravlja pro{lost, nego nudi zalog budu}nost”.

Ba{ tako. Jer, kad ve} provjereintelektualni i teatarski “kadrovi” ne movidjeti svijet oko sebe i staviti ga

pozornicu, tu su outsideri . Koji, nekakuvijek ispadnu bolji i pametniji d

dru{tva. Ma kako ono nakaradno bilo.


PI[E - RASPRODATO

Scenografiju i kostimografiju ovepredstave potpisuje Lejla Hodì}, muziku

je uradio poznati gitarist i producent“zosterovac” Atilla Aksoj, ton MladenAndrijani}, svjetlo Zoran ]orluka, izradulova~kih trofeja Darko [obot, rekvizituMirjana i Boris îstopoljski i LjiljanaBadali}, inspicijent je Azra Merdan, a {eftehnike Leo Smoljan. Generalni sponzor jeHT Eronet , a sredstva su jo{ dali i Dràvniured za Hrvate izvan Republike Hrvatske iFondacija za muzi~ke, scenske i likovne

umjetnosti federalnog Ministarstva kulture sporta. Pravi timski rad! Ili, kako skromnokaè pisac teksta Damir [odan: “Upravoje spisateljski silno poticajna ta cijelabulumenta tipskih bolida koji su nammedijski namtnuti kao pozitivni, da nevelim ’uzoriti’, modeli novog, pseudokapitalisti~kog dru{tva.” I jo{, zkraj: “Predstava je toliko dobra da samimao osje}aj da je rije~ o tekstu koji janisam napisao.” Kako onda ne voljeti t{to su napravili?

EKIPA CHICK LITA

Voljeti, voljeti i samo voljeti...

PROVJERILI SMO:Kad već provjereni intel e-ktualni i teatarski “kad-rovi” ne mogu vidjeti svi-jet oko sebe i staviti ga napozornicu, tu su outsideri ;koji, nekako, uvijek ispad-nu bolji i pametniji dio

društva, ma kako ononakaradno bilo

KULTURA I TRADICIJA Mostar je, ipak, jedinstven grad

F o t o : M a r i o I l i ~ i }



Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 200 EUR

Polugodi{nja: 100 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos [email protected]

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!PRETPLATITE SE NA ON - LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE



Pro{log ~etvrtka, 14. novembra,Institut za muzikologiju Muzi~ke

akademije u Sarajevu proslavio jedeset godina postojanja. Sve-~anost je uprili~ena u sali Akade-

mije nauka i umjetnosti BiH . Ovo je ofici- jelno. A sada jo{ oficijelnije. Koji je,zapravo, zna~aj Instituta za muzikologiju ,

pitamo {eficu ove, devete organizacione jedinice sarajevske Muzi~ke akademije,doc. dr. Jasminu Talam, jer, ve}ina nas se

pravi da sva{ta zna, a ustvari ni{ta ne zna:“Imamo najve}u zvu~nu arhivu u Bosni iHercegovini!” To prije svega i za sami po-~etak na{eg razgovora.

TERENSKA ISTRA@IVANJAAli, nisu istraìvanja u na{oj dràvi iz

oblasti (etno)muzikologije po~ela prijedeset godina. Start je ozvani~en jo{ 1947.,kada je akademik Cvjetko Rihtmanosnovao Institut za prou~avanje folklora ,~ije je sjedi{te bilo u Zemaljskom muzeju BiH . Me|utim, taj institut se ugasio nakon~etiri godine rada, da bi sva prikupljenagra|a bila preba~ena na Etnolo{ko odjeljenje spomenutog muzeja. Osni-vanjem Nau~nog dru{tva 1951. Rihtman jeopet pokrenuo istraìvanja i okupio tim

ljudi koji nisu bili “iz struke”, ali su setrudili kako bi se usavr{ili iz oblastietnokoreologije, narodne knjièvnosti itd.,da bi mogli pokrenuti sistematskaistraìvanja, {to je bilo vrlo va`no. Od1955., kada je u Sarajevu osnovana

Muzi~ka akademija, Rihtman je sastudentima Akademije redovno i{ao nateren i vr{io etnomuzikolo{ka istraìvanja,koja su nastavljena i nakon osnivanjaAkademije nauka i umjetnosti BiH , koja je1966. i nastala iz Nau~nog dru{tva .

“Institut za muzikologiju Muzi~keakademije u Sarajevu jedinstven je centar za muzikolo{ka i etnomuzikolo{ka istra-ìvanja. U na{em radu najzna~ajnija su trisegmenta. Prvi je stvaranje arhive. Posjedu-

jemo vi{e od osam stotina i pedeset ma-gnetofonskih traka, uglavnom svihetnomuzikologa koji su ìvjeli i radili uBosni i Hercegovini. Po~ev od na{egosniva~a, profesora Cvjetka Rihtmana, pado profesora Dunje Rihtman-[otri}, AnkicePetrovi}, Vinka Krajtmajera, MireFulanovi}-[o{i} , Jasne Spai}-Hadìsa-

lihovi}... To su, dakle, sve na{i prethodnici,koji su svoju gra|u ostavili kao dar Institutu za muzikologiju . S druge strane, od 2000.mi vr{imo nova terenska istraìvanja.Mislim da smo jedina ustanova u na{ojdràvi koja radi nova terenska istraìvanjaiz oblasti etnomuzikologije. I sva snimljenagra|a se tako|e pohranjuje kod nas. Osimnavedenih zvu~nih snimaka, uspjeli smo

prikupiti i snimke koji se nalaze u drugimvelikim arhivama u svijetu, kao {tu surecimo Berlinski i Be~ki arhiv , ali i snimkekoji poti~u iz BiH. Tako da imamo i snimke

prvog bosanskog guslara iz 1907., koji su

na~inili uposlenici Berlinskog fonograf arhiva . Trenutno radimo na projektudigitalizacije i obrade gra|e Matije Murke,slovenskog etnologa, koji je dobar dio svogvremena posvetio i istraìvanju guslarskih

pjesama u BiH. Velika Murkova zbirka,


NACIONALNI MUZI^KI KOMITET

U protekloj sedmici obilježeno je deset godina postojanja INSTITUTA ZA MUZIKOLOGIJU Muzičke

akademije u Sarajevu; no, nije to samo deset godina,već šest i po decenija istraživanja na polju

(etno)muzikologije u BiH, o čemu za naš magazingovori šefica “Instituta” JASMINA TALAM

INSTITUT U DEVETKVADRATA

Jasmina Talam:“Imamo najve}u zvu~nu arhivu

u Bosni i Hercegovini!“

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

MJESTO GDJE SE “ÛVA” MUZMuzi~ka akademija u Sarajevu sjedi{te

Instituta za muzikologiju



koja sadrì pedeset i {est fonografskihmatrica, nalazi se u Be~kom arhivu tamo{nje Akademije nauka . Mi }emozajedno s njima od idu}e godine raditi natom projektu. Zna~i, oni }e raditi nadigitalizaciji matrica, a mi na transkripciji iobradi gra|e”, obja{njava Jasmina Talam.Osniva~i Instituta , da ne zaboravimo, bilisu dr. Ivan âvlovi}, dr. Vinko Krajtmajer idr. Selma Ferovi}.

Drugi segment je rad na projektima, aInstitut za muzikologiju radi na nekoliko

projekata istovremeno. Kako doma}ih,tako i me|unarodnih. “Onaj koji bih sadspomenula, koji je najaktuelniji, je Tempus

projekt , uvo|enje interdisciplinarnosti ustudij muzike na Zapadnom Balkanu.

Moram se pohvaliti da je to prvi umjetni~kiTempus projekt . Zna~i, prvi koji je dobila jedna od umjetni~kih akademija. Nas jeosamnaest partnera, nosilac projekta jeUniverzitet umjetnosti iz Beograda, a mi

smo jedan od ve}ih partnera. Uz pomo} t projekta radimo, izme|u ostalodigitalizaciju o{te}enih traka koje se nalakod nas, a koje su nastale od 1952. 1955. godine. Znate da je Muzi~akademija tokom rata jako o{te}ena,trake koje su tada bile u posjeAkademije profesor Krajtmajer je odnio

podrum da bi ih za{titio. Me|utineadekvatni uvjeti dole doprinijeli su da te trake po~ele da se o{te}uju. Poslije ratrake su ve} bile u prili~no lo{em stanju.BiH ne postoji profil kao {to je inènzvuka, tako da smo mi angaòvali jednstru~njaka iz Be~a, koji je do{ao u Sarajei napravio klasifikaciju traka koje ‘urgentne’. Dakle, rekao nam je {ta

trebalo odmah uraditi, a {ta moè da ~ekPotom smo, ono {to je najva`nije, obu~ jednog mladog ~ovjeka, opet uz pomTempus projekta , koji sada radi kod nkao saradnik. To je na{ mladi koleg


O MUZICI SA NAU^NOG ASPEKT

SAMO VJE@BAJTEStudenti Muzi~ke akademije

TRIO SA “ODSJEKA”Mr. Amra Toska, dr.Jasmina Talam idr. TamaraKara~a-Beljak



magistar etnomuzikologije, Mirza Kova~”,isti~e na{a sagovornica.

VA@NA MISIJA Na projektima sara|uju sa Filozofskim

fakultetom u Ljubljani i sa Be~kimarhivom, a rade i na doma}im projektima.Prvi je bio Historija muzike u BiH , koji jezaokruèn istoimenom knjigom prof. dr.Ivana âvlovi}a, sada{njeg dekana Mu-

zi~ke akademije u Sarajevu. A drugi, vrlozna~ajan iz oblasti muzikologije, jeste

projekt Leksikon muzi~ara u BiH . Pro{legodine objavljen je Abecedarij Leksikona muzi~ara u BiH . Isklju~ivo o umjetni~kojmuzici govorimo, shvatili ste, naravno.âvlovi} je i voditelj projekta Funda- mentalna istraìvanja za historiju muzike u BiH i Leksikona muzi~ara u BiH . Institut za muzikologiju na{ao se i na karti ICTM-a,internacionalnog vije}a za tradicijskumuziku, zato {to je Bosna i Hercegovina

pro{le godine dobila Nacionalni komitet .Obiljeìli su 14. novembra i prvu, vrlouspje{nu godinu rada tog komiteta.

“I tre}i segment na{eg rada su izdanjakoja se uglavnom veù za na{e projekte. UzHistoriju muzike BiH i Abecedarij , neda-vno smo objavili i knjigu Solfeggio: Historija i praksa , autora dr. Senada Kazi}a.To je prva knjiga iz te oblasti u Bosni iHercegovini. A u pripremi su jo{ dva izda-nja iz etnomuzikologije - knjiga dr. TamareKara~e-Beljak i moja knjiga, koja je ve}objavljena na engleskom jeziku”, veliJasmina Talam. Razvoj nau~no-istraì- va~kog rada u Bosni i Hercegovini u

oblastima historijske i sistematske muzikologije, a posebno historije muzike,etnomuzikologije, muzi~ke pedagogije,teorije muzike, sociologije i estetike muzike , e to su glavni zadaci Instituta za

muzikologiju Muzi~ke akademije uSarajevu: “Zemlje u okruènju imajudruga~iji na~in organizacije, ali sa svimaimamo izvanrednu saradnju. Naprimjer,Institut za muzikologiju u Beogradu nalazise pri Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti ,u Zagrebu je Institut za etnologiju i folkloristiku samostalni institut, a uLjubljani In{titut za slovensko narodopisje djeluje pri slovenskoj Akademiji znanosti in umetnosti . Na{ princip rada zapravo jenajsli~niji principu rada Be~ke muzi~keakademije, jer je kod njih Institut za muzikologiju/etnomuzikologiju u sastavu

Muzi~ke akademije. [to zna~i da svi profesori koji u nastavi predaju predmetemuzikologije i etnomuzikologije nau~ni dioodra|uju u Institutu . Va`no je i to da semagistarske i doktorske radnje tako|e

odvijaju u institutima, i kod njih i kod na No, kada ~ujete rije~ - institut, pr

asocijacije su vam veleljepna zdanja, bogaopremljeni prostori, finansije uvijek raspolaganju... Na{ Institut za muzikologij

pak, posluje u devet kvadrata! Ipak, ne `se... “Ma, àlimo se. Ali, u principu, te narije~i naprosto se ne ~u ju daleko. Me|utizaista moram spomenuti da za ove uvjete koimamo zahvalnost dugujemo federalnoMinistarstvu obrazovanja, koje je u dva, navrata uplatilo novac za na{e projekte, kaza samu rekonstrukciju prostora, te za nabavopreme. Fakti~ki, imamo ~etiri zaposlena,

svi smo u Institutu samo dijelom norme. Znasvi radimo u nastavi, a svoja istraìvanradimo u okviru Instituta . Zapravo, mi se moèmo odre}i onoga {to nam je ostalo naslije|e od biv{ih etnomuzikologa. Moramraditi na tim arhivama, moramo raditi na razvoetnomuzikologije i moramo raditi na poplarizaciji bosanske muzike u svijetu”, ka{efica bosanskohercegova~kog Instituta muzikologiju .

Pa, {ta treba uraditi, kona~no, da unaprijedi razvoj na{eg, va{eg, sva~ijInstituta za muzikologiju ? “Imamo m

prostor, malo ljudi i neadekvatnu oprem@elim spomenuti i kolegice muzikologindr. Fatimu Hadì} i mr. Lanu Pa}uku, koaktivno rade na muzikolo{kim projektimmuzikolo{koj arhivi. A da biste sa~uv

jedan arhiv, u pristojnim okvirima, moraimati posebnu prostoriju, u kojoj kntinuirana temperatura mora biti 18 stepeJer, to su trake koje vremenom oksidirajgube na kvalitetu, kada ih èlite digitlizirati one pucaju... To su problemikojima se mi stalno suo~avamo”, nagla{aJasmina Talam. A, ne treba im puno da kvalitetno nastavili kora~ati u misiji va`n

za sve nas. Ili, mo`da, ni to nije va`no?


NACIONALNI MUZI^KI KOMITET

Krajem osamdesetih godina legendarnaprofesorica na Muzi~koj akademiji uSarajevu dr. Ankica Petrovi}, osnovala jevokalni ansambl Etnoakademik , ~iji su~lanovi bili studenti Odsjeka za muziklo- giju/etnomuzikologiju . Nakon dugogodi{njepauze u radu, ovaj ansambl je prije desetgodna nastavio svoju djelatnost.“Programsko opredjeljenje rada Ansambla

je njegovanje i prezentiranje vokalne,instrumentalne i vokalno - instrumentalne muzi~ke tradicije, svjetovnog i duhovnog sadràja, seoske i gradske prakse sva tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine te

manjinskih etni~kih skupina. U proteklom periodu ansambl Etnoakademik je svoju djelatnost predstavio na nekoliko zna~ajnih manifestacija, od kojih valja izdvojiti Me|unarodni nau~ni simpozij Muzika udru{tvu, kojeg organizira Muzikolo{kodru{tvo, te Majske sve~anosti Muzi~ke akademije u Sarajevu. Rad Ansamblazabiljeèn je na tri CD-a u izdanju Muzikolo{kog dru{tva FBiH i Tempusprojekta” , napisale su, izme|u ostalog, uprigodnoj bro{urici Tamara Kara~a-Beljak iBranka Vidovi}, koje rukovode radomEtnoakademika.

ANSAMBL “ETNOAKADEMIK”

Sve je to osmislila briljantnaprofesorica Ankica Petrović

STRUÂN POSAOMagistar etnomuzikologijeMirza Kova~



Vrlo neobi~na pri~a stiè izBeograda. Naslovi: “MilanPopovi} objavio zbriku pjesama”,ili “Milan Popovi} objaviokompilacijski album”, zvu~e ne-

vjerojatno. No, brojne fanove me|unarodnetrakavice Severina-Milan-Severina ovoga

puta moramo razo~arati. Nije rije~ oSeverininom biv{em, nego o ~ovjeku-umjetniku-novinaru, Milanu B. Popovi}u.

@IVOT, UOP]E Na slu`benoj web stranici toga

knjièvnika i novinara iz Beograda pi{e:“Istovremeno proklet i blagosloven time {to

je ro|en u Srbiji, Milan B. Popovi} ìvi kao kolumnista, recenzent, novinar i pesnik. Po verskom opredeljenju Don Kihot sa o{trim

penkalom, sa svojim vetrenja~ama se naj~e{}e konfrontrira u Beogradu, mestu stanovanja.” Milan je objavio ~etiri zbirke

poezije: Molitva tetoviranog srca , Oka da ne ispustim dah, Vreme brutalnihdobronamernika i Na kori integralnog hleba i olovci . On u svojim pjesmama pi{e oìvotu uop}e, me|uljudskim odnosima,religiji, duhovnosti, buntu, protestu,rock‘n‘rollu. Svoju ljubav prema rock glazbi na svojevrstan na~in zape~atio jekompilacijskim nosa~em zvuka podnazivom Vreme brutalnih dobronamernika ,skladanim na stihove iz istoimene zbirke

pjesama.Zanimljivo je kako je Milan odlu~io,

svih sedamnaest pjesama koje su izabranekako bi bile uglazbljene, povjeritiregionalnim rock i metal bandovima. Nakompilacijskom albumu Vreme brutalnihdobronamernika nalazi se osamnaest grupai izvo|a~a. Sviraju i pjevaju: Sla|anaMilo{evi}, Alogia , Instant karma , Abonos,Art diler, Backbone, Tales of dark, Brokenstrings, Atlantida, Disparador, Amaranth,A. R. Club, Heaven rain, Iskaz, Darkshines,Asphalt Chant, Seraphim i Demether. Nazbilja neobi~nom i jedinstvenom glaz beno-m projektu na ovim prostorima sudjelovalo

je ~ak sedamdeset glazbenika i

kompozitora, od Beograda, Novog Sada do

Zrenjanina, Kragujevca, Banje Luke.

NOVI UMJETNI^KI VIDICIAlbum Vreme brutalnih dobrona-

mernika sadrì, dakle, sedamnaest pjesama,a otvara ga kompozicija Urlik , beogradskog

banda Abonos . U podlozi pjesme je gothic-metal tema, prepuna divljih distorzija.Ukratko, prava je to metal simfonija kojomgospodari glas Marije Dokmanovi}. Ina~e,

solo gitarist banda Abonos Jak{a Vlahovdonedavno je bio ~lan beogradske ina~ispeed metal banda Bombarder , osnovanu Sarajevu 1986. godine. Pjesma Prah, paobavijena je mra~nom atmosferom i deametal riffovima, za koju su bili zaduènovosadski death metalci Tales of DarIako se ~ini da }e nakon uvodnih takto

pjesme Povezuje{ niti , iz nekog }o{zagrmiti Slayer , ipak se ukazala ~vrs“metalna” podloga beogradskog goththrash metal banda Seraphim. PjesZar|ao vek ìvot je udahnuo izvrsni thrametal band Blackbone , koji je osnovanPetrovcu na Mlavi.

Jo{ jednu metal simfoniju, onu pjesmi pod nazivom Izdaja uglazbili heavy metalci Alogia & Sweety iz Smedreva. Neobi~na je i pjesma Polusvet ,izvedbi jo{ neobi~nijeg banda Iskaz , koj~ini ~ak jedanaest ~lanova. Polusvet zapravo, kombinacija heavy metal zvusa MC naratorom, ba{ kao {to je i sa

band. Kako sve ne bi bilo u znaku thrametal zvuka pobrinuli su se bandoAtlantida i Art diler , s ne{to mek{tonovima i lak{im ritmovima kompozicijama Talasi i Dok me pogleda

Neobi~ni, a u isto vri jeme originalkompilacijski album Vreme brutalndobronamernika zatvara pjesma Dv

banjalu~kog rock banda Heaven RaMilan B. Popovi} i njegovi glazbe

prijatelji napravili su unikatno pjesni~kglazbeno ostvarenje, koje otvara ne

posve nove umjetni~ke vidike.


Pi{e: MARIO ILIÎ]

MILAN B. POPOVIĆ i njegovi glazbeni prijatelji napravili su unikatno pjesničkoglazbeno ostvarenje; ovo je vrlo neobična priča iz Beograda, koju treba pročitati

SIMFONIJA BRUTALNIH

DOBRONAMJERNIKA

ÔVJEK, UMJETNIK, NOVINAR

SVE JE TO ROCK’N’ROLLMilan B. Popovi} pi{e o duhovnosti,

buntu, protestu...



Izlo`ba knjiga i novina objavljenih u

biv{oj êhoslova~koj u periodu od1975. do pada komunisti~kog reìma1989. godine, koja je ovih danaotvorena u pra{koj Lucerna Palace , na

najbolji na~in ilustruje koliko su pisanje iknjièvnost za ~e{ke disidente (ali ne samoza njih) bili zna~ajno „oru`je“ u borbi

protiv biv{eg sistema i komunisti~ke vlasti.Godine 1975. dramski pisac, esejista i

pjesnik Vaclav Havel (1936-2011), koji }ekasnije postati posljednji predsjednik êhoslova~ke (1989-1992), te prvi

predsjednik ê{ke Republike (1993-2003),zajedno sa svojim prijateljima disidentimaosnovao je izdava~ku ku}u Edice Expedice .

Namjera im je bila da objavljuju nezavisnuliteraturu, odnosno knjige, eseje i druge

publikacije koje je tada{nja vlast smatrala„antidràvnim“.

IZDAVAÎ U ILEGALIIzlo`ba predstavlja knjige, fotografije i

druge dokumente koji prikazuju izdavanje idistribuciju tih zabranjenih izdanja, sa posebnim fokusom na period „normaliza-cije“ tokom sedamdesetih i osamdesetihgodina pro{log stolje}a. Postavka se odnosina period povratka komunisti~kog reìmanakon sovjetske okupacije i sloma Pra{kog

prolje}a 1968. godine. êhoslova~ka je u tovrijeme bila totalitarna zemlja u punom

smislu tog pojma. Svaki javno izraèn stavili mi{ljenje bili su podlo`ni cenzuri,sloboda {tampe nije postojala, a stotineautora bili su zabranjivani od stranedràvnih cenzora. Objavljivanje njihovihdjela bilo je ilegalno i podrazumijevalo jerizik od vi{egodi{njih kazni zatvora, kakoza same autore, tako i za one koji su

podràvali njihov rad.U takvim okolnostima ro|eni su ~e{ki

underground i samizdat, u okviru kojeg suuprkos rigidnim kontrolama vladaju}ihstruktura, objavljene stotine knjiga imagazina. Rusi su mo`da izmislilisamizdat, ali êsi su od njega napraviliumjetnost - govorilo se u to vrijeme, ave}ina dru{tvenih hroni~ara i istori~arasloì}e se s tim i danas. êhoslova~ka jeimala impresivan broj samizdat izdava~a, ame|u najstarijima i najva`nijima bila jePetlice , izdava~ka ku}a koju je vodio„zabranjeni“ pisac Ludvik Vaculik.Havelova Edice Expedice druga je najve}asamizdat ku}a po broju {tampanih knjiga.Edice Expedice postojala je do 1989.godine, a u ~etrnaest godina djelovanja podokriljem ove izdava~ke ku}e objavljena su

232 naslova. Havelovi najbliì saradnici uunderground izdava~koj djelatnosti bili sufilozofkinja Dana Horakova i knjièvnikriti~ar Jan Lopatka. Njih troje suobjavljivali izdanja pisaca progonjenih odkomunista nakon 1968. kao {to su BohumilHrabal, Vaculik, Jiri Kolar, Jiri Kubena iJan Patocka, underground autora (Ivan M.Jirous, Vera Jirousova i Jachym Topol), a


BILJE[KE IZ PODZEMLJA

Rusi su mo`da izmislili samizdat, ali

êsi su od njega napravili umjetnost

Izložba koja je prije nekoliko dana otvorena u centruPraga predstavlja knjige, fotografije i dokumente koji

govore o burnim vremenima totalitarnog režima uČehoslovačkoj, zabranjenim autorima i njihovimdjelima, i pisanoj riječi kao jedinom utočištu za

brojne češke disidente predvođene karizmatičnimVACLAVOM HAVELOM, dramskim piscem, esejistom,

pjesnikom i političarem

SAMIZDATČEŠKI POKRET OTPORAPi{e: MAJA RADEVI]



pod okriljem Edice Expedice objavljena sui prva izdanja Havelovih knjiga. Bavili suse tako|er prevodila~kim radom, pa su takona ~e{kom objavljivali i djela stranih autora

poput Hannah Arendt, Friedricha Hayeka iMartina Heideggera.

U eseju Izvje{taj iz ~e{kog muzi~kog podzemlja , koji se uz roman Invalidna bra}a Egona Bondyja smatra manifestom~e{kog knjièvnog i kulturnog undergrou-nda, Ivan Martin Jirous poku{ao jedefinirati pojam undergrounda kaokulturnog i umjetni~kog pokreta, ali i

kreirati normativni eti~ki okvir za njegove pripadnike. Jirous zastupa ideju oundergroundu kao „drugoj kulturi“, koja je,u odnosu na oficijelnu („prvu“) kulturu,nu`no druga~ija.

„Cilj undergrounda na Zapadu jedestrukcija establishmenta. Cilj undergro-unda kod nas je stvaranje druge kulture.Kulture koja }e biti neovisna o oficijelnimkomunikacijskim kanalima te dru{tvenomvrednovanju i hijerarhiji vrijednosti nana~in kojima njima vlada establishment.Kulture koja ne moè imati za ciljdestrukciju establishmenta, jer bi mu time

utr~ala u zagrljaj“, pi{e ovaj autor.

Godine 1977. Vaclav Havel je zajedsa jo{ stotinjak ~e{kih intelektuala

pomogao u kreiranju dokumenta nazvanPovelja 77 , u kojem se od vlasti traìlo gra|anima osiguraju osnovna ljuds

prava. Prije nego {to je Povelja dospjela javnost, Havel je uhap{en i osu|en na ~eti po godine zatvora. U tom periodu vo|enEdice Expedice preuzeli su njegov bIvan i prva supruga Olga.

KRAJ UNDERGROUNDAZanimljivo je da je zdanje u kojem

postavljena izlo`ba o samizdatu i ~e{kdisidentima, Lucerna Palace u centru Pragizgradio Havelov djed na po~etku 2

stolje}a. Zgrada je bila u vlasni{t porodice Havel sve do 1948. godine, kasu im je oduzeli komunisti. Vra}ena im nakon Bar{unaste revolucije 1989. godinsada je u vlasni{tvu Havelovog brata Ivai njegove supruge Dagmar.

Pad totalitarnog reìma 1989. ozna~ioi kraj postojanja Edice Expedice , ali

brojnih drugih izdava~kih ku}a koje suêhoslova~koj djelovale „u ilegali“.

„Pad reìma pokazao je da je ciljevima undergrounda bila ispisananjegova smrtna presuda: onoga trenutkad je komunisti~ki re im pao, kad ostvarene slobode i temeljna demokratsna~ela, underground se uru{io kao kula karata“, pi{e u svom znanstvenom raMatija Iva~i} sa zagreba~kog Filozofskfakulteta.

Nestankom komunizma nestao jesu{tinski razlog za postojanje samizdataunderground scene. Ali zabranjena djeautora objavljena u to vrijeme, kaohrabrost njihovih izdava~a, koji su slobodu govora i pisane rije~i bili spremriskirati vlastite ìvote, osta}e urezani k

jedna od najsvjetlijih stranica ~e{ke

evropske istorije.


PISANJEM PROTIV RE@IM

PISCI I DISIDENTI ZA SLOBODU GOVORA "Edice Expedice" je do 1989. objavio više od 200 izdanja "zabranjenih" autora

ZAJEDNO PROTIV CENZUREVaclav Havel s prvom suprugom Olgom



KULT MARKETJIMMY EAT THE WORLD

DamageOsmi studijskialbum bandaJimmy Eat the World nosi

nazivDamage . Rije~ je o albumukoji je upotpunostiinspiriran i

srednjo{kolskim dnevnikom s otklonomod 20 godina. Jimmy Eat the World ameri~ki je rock band nastao 1993. uameri~koj saveznoj dràvi Arizoni. Zasve dobro i lo{e u njihovoj glazbizasluàn je Jim Atkins.

FOALS

Holy FireFoals jeengleski indierock bandnastao 2005.u Oxfordu.Po~etkomgodine zateritorij SAD-ai VelikeBritanije

objavili su svoj tre}i studijski album kojinosi naziv Holy Fire . Frontman banda jegitarist i pjeva~ gr~kih korijena YannisPhilippakis. Album Holy Fire objavljen

je sa etiketom izdava~ke ku}eTransgressive Records .

WARBINGER

IV: EmpiresCollapse

Dobrevijesti zapoklonike

thrashmetala. Uprodaji je~etvrtistudijskialbumameri~kogthrashmetal

banda Waringer - IV: Empires Collapse .Iako je album u prodaji tek mjesecdana, sa svih strana stiù pozitivnekritike. Prema ameri~kim glazbenimkriti~arima, rije~ je o njihovom najboljemglazbenom ostvarenju do sad.

Bosanskohercegova~ki rock band Pola- roid Trip nedavno je objavio svoj prvijenac

pod nazivom Cestama . Prije promocijealbuma, momci iz banda objavili su izanimljiv animirani video-uradak za

pjesmu Ponekad . Polaroid Trip ~ine pjeva~Ivan Kriànac, basist i pjeva~ Ivan Vidovi},gitaristi Branislav Ka{}el, Sead Fadilpa{i} i

bubnjar Damir Zirojevi}. U kratkomìvotopisu banda stoji kako se triglazbenika, Zirojevi}, Ka{}el i Vidovi},nakon nekoliko neobaveznih proba prije trii pol godine odlu~uju osnovati Polaroid Trip . Njihov osnovni cilj bio je fokusirati sena autorske pjesme i izboriti mjesto naglazbenoj sceni. Nakon nekog vremena

bandu se pridruùju Kriànac i Fadilpa{i}, iu tom sastavu Polaroid Trip svira i danas.

Ne treba zaboraviti da velike zasluge za

zvuk s prvog albuma imaju i bra}aJakubovi}, u ~ijem je studiju i snimljenalbum.

Prije svega, za aran`mane i savjete u procesu proizvodnje zasluàn je Dragan, alii njegov brat Brano Jakubovi}, puno

poznatiji iz pri~e o Dubiozi kolektivu .Album Cestama sadrì devet pjesama, aotvara ga kompozicija Bu|enje . Pjesma jeto ~ijom rock podlogom isprva dominiraju

bubnjevi , da bi se postupno pridodaledistorzi~ne gitare, i vo`nje na bassu nalik naone RHCP-ovske. Album se nastavlja

potencijalnim hitom, pjesmom Ponekad ,

ritmi~koj, energi~noj kompoziciji, melodi~-

nog refrena. Pjesmom êngele , PolaroTrip na neki na~in odstupa od zadat

pravca. Nakon ne{to lo{i je skladZemljoposjednik , i laganijih pjesamProzori i Zauvijek , slijedi povratak u onsegment glazbe u kojem Polaroid Tfunkcionira najbolje. Tu su jo{ i pjesmNepovrat i izvrsna kompozicija Kob.

Album Cestama zatvara psihodeli~nmolska, ambijentalna pjesma Unuci . Nkoncu, rije~ je o solidnom CD-u mladih brockera, koji su ve} prvim albumospecifi~nim glazbenim izraàvanjem pok{ali napraviti dobre pretpostavke

budu}nost. (M. Ili~

MUZIKA

Album “Cestama”, grupe “Polaroid Trip”

Polaroidnim cestama...

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Morcheeba: Gimme your love 2. Timid Tiger: Walking in the sand3. Wankelmut & Emma Louise: My

head is a jungle 4. Capital Cities: Kangaroo Court 5. Caro Emerald: Completely 6. JJ Grey & Mofro: Somebody Else 7. Emiliana Torrini: Animal Games8. Fatboy Slim & Riva Star: Eat, sleep

rave, repeat (Calvin Harris rmx)9. Black Joe Lewis: Come to my party

10. Brookes Brothers ft. Chrom3:Carry me on

SOLIDNOZA POÊTAKRitmi~no ienergi~no,kako treba



Film Za one koji ne mogu da govore svjetsku premijeru imao je u Torontu, aeuropsku u San Sebastianu. Ovo ostvarenjebilo je spremno za prikazivanje i prijeovogodi{njeg Sarajevo Film Festivala , nozbog pravila morao je biti prvo prikazan nave} spomenutim festivalima. Film je nastaoiz kazali{ne predstave Sedam kilometara sjeveroisto~no , koju je K ym Vercoe, damaiz Australije, napravila nakon {to je prvi putposjetila Vi{egrad. A predstava je izvedenana festivalu MESS u Sarajevu gdje seupoznala s Jasmilom.

Australska turistkinja, èle}i vidjeti

~uveni most o kojem je ~itala u knjizi Na Drini }uprija Ive Andri}a, preno}i u hoteluVilina Vlas . Po povratku saznaje za tamo{njezlo~ine, masovna ubojstva i silovanjamuslimanki, koja su se desila u tom hotelu.Naàlost, ovo nije samo film, ovo je istinitapri~a. Zanimljivo je, jako smjelo i hrabro dasu dijelovi pri~e iz Vi{egrada upravo tamo isnimljeni, osim interijera hotela koji jesnimljen u Zenici. Film preispitujeneka`njene zlo~ine, preglasnu {utnju o tome,bez(su)osje}ajnost, ali isto tako daje nadu.Nadam se da }e se svaki gledatelj poistovjetitis Australkom iz ovog filma, te da }enepodno{ljiva {utnja koja krasi mnoge na{esudràvljane prestati. [utnja o zlo~inima, matko u njoj bio `rtva, trpio bol, maltretiranje,poniàvanje, zna~i sudjelovanje u svemutome.

Ovaj film dokazuje snagu umjetnosti,koja se ne miri s nenormalnim, i podsje}a iupozorava. Ovo nije samo pri~a oVi{egradu, ona je univerzalna pri~a ohladnokrvnoj {utnji o grozotama koje su sedesile ili se de{avaju ili se zna da }e sede{avati “nekom drugom”. Moramoshvatiti da je sva~ija bol i na{a bol.

Suosje}ajmo sa svima koji pate, ma kome

da se ta patnja desila. Potrudimo se da senikada to ne ponovi, nikome! Ne, to nijefloskula, jer vas molim da to po~nemo raditi

jo{ danas! Odmah! Jer tada i tamo se todesilo tim nedu`nim ènama, a sutra moè

bilo kome od nas ako to prihvatimo kaonormalno i {utimo.

U~imo od ovakvih filmova, u~imo od predstava, u~imo od knjiga, preispitujmo,suosjetimo, razbudimo se, samo ne dopustimoda iti jedno mu~enje, silovanje, saka}enje,ubijanje, bude prihvatljivo iz bilo kojegrazloga. Jer je to - neprihvatljivo! Hvalaunaprijed svima onima koji ne}e {utjeti.

Vremena za {utnju vi{e nema. Osim akonismo mazohisti ili pak sadisti, onda ga imanapretek. Bravo za ekipu filma! (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETPOKVARENI POLICAJCI

Claude ZidiPokvarenpolicajci jeigrani filmiz 1984.,

za koji suscenarionapisali

Claude Zidi (koji je i reìrao film) iDidier Kaminka. Rije~ je o komediji oveteranu pari{ke policije, koji zapartnera dobiva mladi}a s policijskeakademije. Film je iste godine kada je inapravljen dobio nagradu Cezar , zanajbolji film i najbolju reìju.

Ocjena:

KUPE ZA UBOJICE

Costa GavrasCostaGavras jenapisaoscenariopremaromanuSebastiena

Japrisota, te reìrao film Kupe zaubojice , 1965. godine. Snimljen je ucrno-bijeloj tehnici. Na putu vlakom odMarseillesa do Pariza, a pri dolasku uPariz, na|ena je mrtva djevojka. Petoroljudi je osumnji~eno. Kako vrijemeprolazi, jedan po jedan, bivaju ubijeni.Dvoje osumnji~enih su jo{ ìvi...

Ocjena:

ÔVJEK S TRI LIJESA

Jang-ho Lee

ôvjek s tri lijesa je ju`nokorejski igranfilm iz 1987. godine. Autor scenarija kai reìje je Jang-ho Lee. Scenario je,pak, napisan prema romanu Je-haLeeja. Rije~ je o filmskoj drami ote{kom prevladavanju tuge jednogudovca, zarad smrti njegove ìvotnesuputnice. Odlazi s njenim pepelom naput opro{taja. Usput susre}e ljude imjesta koja ga podsje}aju na pro{lost.

Ocjena:

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Thor: The Dark World (Alan Taylor)2. Jackass Presents: Bad Grandpa

(Jeff Tremaine)3. Free Birds (Jimmy Hayward)4. Last Vegas (Jon Turtletaub)5. Ender’s Game (Gavin Hood)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Turbo (David Soren,DreamWorks Animation)

2. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, Sony Pictures)

3. Malavita(Luc Besson, EuropaCorp)

4. Ovo je kraj (Evan Goldberg & SethRogen, Columbia Pictures)

5. Jobs (Joshua Michael Stern,Open Road Films)

Šutjeti znači sudjelovati

SMJELO I HRABROU~imo od filmova kao {to je Za one koji ne mogu da govore

Film “Za one koji ne mogu da govore” (BiH, 2013.),rediteljice Jasmile Žbanić



U ÊTIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOU ponedjeljak je, u Umjetni~koj galeriji BiH ,otvorena izlo`ba fotografija Pogled , autoraDènata Drekovi}a. Organizator jeUdruènje Edus-Edukacija za sve . Izlo`ba

je organizovana povodom 20. novembra,

Me|unarodnog dana djeteta, a podpokroviteljstvom Ambasade Australije uBe~u. Eno vam Dènata u Dozvolite...

Na 18. jugoslovenskom pozori{nomfestivalu Bez prevoda, koji je odràn uUìcu, u~estvovao je i ansambl Bosanskognarodnog pozori{ta Zenica. Odigrali supredstavu Grebanje ili Kako se ubila mojabaka, i doìvjeli ovacije! Za uloguSlobodanke u ovoj predstavi glumicaDènana Dàni} osvojila je nagraduArdalion za najbolju mladu glumicu, tenagradu Avdo Muj~inovi} beogradskePolitike . Bravo!

Sarajevo Film Festival i Mediteran Film Festival , u korelaciji, u [irokom Brijegu }eod 21. do 24. novembra prireditimanifestaciju koja se zove: Operacija kino .Nakon uspje{no izvedenih Operacija uBiha}u, Tuzli, Zvorniku, Gora`du, Prijedoru,Cazinu i u Busova~i, eto ih i u tomhercegova~kom gradi}u. Bi}e lijepo, bi}eveselo!

U velikoj dvorani Bosanskog kulturnog

centra u Sarajevu u petak, 22. novembra,bi}e organizovan drugi koncertSaveza amaterskih kulturno-umjetni~kih dru{tava Kantona Sarajevo pod nazivom:Igrom i pjesmom Sarajevu . Povod zakoncert je Dan dràvnosti Bosne i Hercegovine .

^lanovi grupe Zabranjeno pu{enje }e uponedjeljak, ba{ na Dan dràvnosti BiH , uBeogradu uprili~iti druènje sa svojimfanovima i potpisivati svoj posljednjistudijski CD Radovi na cesti , ali i, u SKC-u,otvoriti izlo`bu Novi primitivizam za

po~etnike . Sve je to najava njihovog novogkoncerta u Domu omladine , 29.novembra.

U istom tom gradu 28. i 29. novembra bi}eodràn Festival Sarajevo, ljubavi moja.Nastupaju: Dvadesetorica, duoDiksobajagi , potom Bombaj {tampa, Skroz ,Letu {tuke ... Termini se, djelimi~no,poklapaju: Pu{enje tamo 29. - ovi vamo,

jednim dijelom, u Mikser Houseu . No, bitno je da }e ta dva dana u Beogradu bitiposve}ena Sarajevu.

Od Namika Alimajstorovi}a, izBHD Infodeska , dobili smo informacijuo èlji golmana Eldina Jakupovi}a,{vicarskog dràvljanina ro|enog 1984.u Prijedoru, da zaigra za reprezentacijuBosne i Hercegovine. Hvala, Namik!

“Da, naravno imam èlju da zaigramza Bosnu i Hercegovinu. Bila bi mi toizuzetna ~ast. Znam da je tuneprikosnoveni Begovi}, ali smatram daje zdrava konkurencija uvijekdobrodo{la”, rekao je Alimajstorovi}uaktuelni golman engleskog premije rli-ga{a Hull Cityja : “U javnosti se stvorilaslika da sam odbio ponudu Bosne iHercegovine 2006. da branim za nju, ali

sada moram re}i kako je to izgledalo.Kao prvo, nikad nisam dobio zvani~nipoziv, kao drugo, tada{nji selektorSli{kovi} izjavio je da on mene ne trebapo{to ima svoje golmane. Ovdje èlimnaglasiti da sam branio za mladureprezentaciju Bosne i Hercegovine i daje logi~no bilo da nastavim svoj sportskiput u istom dresu. Naàlost, zbog takvesitaucije prihvatio sam ponudu [vicar-ske i za nju nastupio u prijateljskomme~u protiv Kipra. Nisam igrao nazvani~nim utakmicama i sli~no kaoHajrovi} vrlo jednostavno mogu pro-mijeniti sportsko dràvljanstvo.”

Lijepo od njega!

DAMIR IMAMOVI , muzičar

Imam èlju da zaigram za BiHELDIN JAKUPOVI , golman

DAMIRIMAMOVI]“Sino}njim kon-certom u Mikser Houseu potuklismo sve rekordetog prostora”


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-889-21112013 61/6821.11.2013. I SLOBODN BOSN

U subotu, 16. novembra, u BNP-u

u Zenici, odigrali ste monodramu]orkan po stoti put. êstitamo [tare}i, kakvu poruku poslati?

Naàlost, u ovoj zemlji je golemokada ~ovjek uradi bilo {ta {to zavr{avasa 100. Pa tako pojede 100 }evapa,

popije 100 piva, prokrijum~ari 100 kgdroge, ali ipak kada u toj istoj zemljineko odigra 100 predstava, ali uz to ponajva`nije i najteè 100monodrama, onda je to ne{to zaista vrijedno hvale, s obziromda nam se kultura i sve {to je vezano za nju nalazi na apsolutnojmargini. Samo moja du{a, nervi, ljubav prema ovom poslu, aliono {to je najva`nije - moja publika, znaju koliko je ovo golem

umjetni~ki u~inak u zemlji zvanoj BiH, u kojoj se kultura tretiraonako kao {to se tretira.

Koliko se ]orkan “transformisao” od svog prvog izdanjado sada?

]orkan je svoj hod po }upriji ~inio andri}evski precizno iopsesivno, biraju}i svoje korake tako {to je ostavljao traga tamogdje ga je htjela vidjeti publika èljna pozori{ne magije, tako dasam vrlo ponosan {to sam u njegovih 100 prolazaka opravdaonaziv Haris Burina, bosanskohercegova~ki glumac. Jedna odnajljep{ih kritika koje su ispisane u knjizi utisaka jeste, citiram:

“Da je gospodin Andri} ìv, potpisao

bi ovu izvedbu u Burininoj igri.” Utoliko sam bio odgovoran da od premijere do stote izvedbe ~uvamteìnu duhovnosti ovog teksta i bez

prekida odràvam umjetni~ki nivokako moja monodrama nikada ne bimogla postati estrada ili tezga.Svjesno sam birao mjesta na kojima je

]orkan hodao po svojoj ìci, tako da je predstava evoluirala usimbiozi sa mojim htijenjima i potrebama ljudi, tj. gledalaca.

Gdje ]orkan putuje u narednom periodu, recimo do Novegodine?

Jedno je sigurno, do Nove godine bih ]orkana odigraoekskluzivno dva do tri puta u Sarajevu, ali ono {to mi jesteistinska namjera je da nagodinu odigram ]orkana pomostovima svih gradova koji ga imaju i isto tako se nadam da}u uspjeti odgovoriti na sve pozive na{ih ljudi u dijaspori.Sretan sam {to sam uz najve}u podr{ku moje supruge Uraneleusre}io toliko ljudi pa je time i sam ]orkan postao svojevrstan

brend. Time je nanovo dokazano da se ni{ta ne moè uraditi bezljubavi, razumijevanja i napornog rada, tako da sam premijeru]orkana 21. januara 2011. kao poklon odigrao mojoj supruzi zanjen ro|endan.

HARIS BURINA, glumac

U beogradskom Mik- ser Houseu bend SevdahTakht je 19. novem braodrào izvanredan kon-cert. Tako barem tvrdena{i prijatelji iz glavnoggrada Srbije. Sevdah

Takht je, znate to ve},grupa ~iji je {ef DamirImamovi}.

Dok je jo{ fri{ko, pitamo ga kakvi sunjegovi utisci sa tog koncerta, kojim su zavr{ili jesensku turneju:“Sino}njim koncertom smo potukli sve rekorde tog prostora, i poposje}enosti i po prodaji karata. Me|utim, najva`nije je da jesino}nji koncert u Mikseru pokazatelj da sam u proteklih sedamgodina napravio sebi neku novu publiku za sevdah u Beogradu.Jako mi je drago da je Sava Ma’ala, a to je kraj u kojem jekoncertni prostor Mikser ouse, sino} postala Sava Mahala.”

A, kako bi rekapitulirao dosada{nji rad Sevdah Takhta ?

“Takht je od prvih nastupau kasno prolje}e 2012. dodanas pro{ao ve} polaEvrope i svirali smo ugotovo svim dràvama uregionu. Mislim da sazrij-evamo iz koncerta u

koncert i jako puno u~imo,{to se i ~uje. Tako|er namje vrlo va`no da nepre-stano pro{irujemo krugljudi koji prate sevdah

pri~u, sviraju}i u mjestima u kojima nikad nisam svirao ni soloni sa mojim prvim triom”, odgovara na na{e pitanje Imamovi}.Planiraju li {togod u bliòj perspektivi, nastavljamo na{ kratkirazgovor: “Takht se ponovo okuplja u martu naredne godine,kada planiramo proljetnu turneju i rad na nekim novimprojektima. Do tada }u svirati malo solo, u [vicarskoj i u BiH,kao i dràti radionice koje radim ve} neko vrijeme.” Dakle,Takht je u taktu.

“]orkan” je svoj hod po }upriji ~inio precizno

U Beogradu sam sebi napravioneku novu publiku za sevdah



1. Upravo ste otvorili novu izlo`bu, a kada }ete jo{ noviju?Prije nego {to otvorim ovu.

14. Da imate 15minuta vlasti, {ta nebiste u~inili?

Ne bih se daozavarati.

19. Tange ilibadi}?Ja sam vi{e zadokoljenice.

21. Poruka~itaocimana{egmagazina?Ovo nije {ala.

Sa Al Pacinom.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Nikoga, da me bezveze neko maltretira.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Golman.

11. Da li je {utnja zlato?

Nije, niko se od {utnje nije obogatio.

13. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup?Lijep i pametan, naravno.

2 Da li ste kao mali sanjali da }ete biti umjetnik?N ar av no d a ne, t ad a sam bio pamet ni ji.

4. [ta ne morate imati u friìderu?Vegetarijansku hranu i mlijeko.

Damira

Nadaren,profesionalac,znalac.

18. Da li Vam jedosadno kad nepada ki{a?Veoma, onda jegrad pun ljudi.

20. A, begili {kembe~orba?[kembe,naravno!

12. [ta obla~ite kadaèlite izgledatimoderno?Ko`ne rukavice.

6. [ta obavezno nosite na plaù? Neobavezne stvari.

8 [ta ste bili u pro{lom ìvotu? M ak ed onac.

by DINO BAJRAMOVIC

DŽENAT DREKOVI , fotograf:

“ U prošlom ži vo tu sam bio Makedonac”

9. Jeste li meteoropata?Sve zavisi od vremena.

3 Kako se osje}ate u Sarajevu?

K ao Sa ndà k li ja.

10. Koliko ima istine u izreci: “Akosmo mi bra}a, nisu nam kese sestre?”Ima toliko istine koliko su kese te{ke.

17. Osoba koja Vam idena ganglije?Mnogo ih je, ali zaista!



KLIN ÔRBA

âk su se i pisci u ovoj zemlji odavno pomirili s~injenicom da je zanemariv procent stanovni{tvakoje ima naviku da kupuje i ~ita knjige. Hajde {to ne

kupuju, standard nam je katastrofalan, ali {to ni{ta ne~itaju - to je mnogo manje na {tetu pisaca nego na njihovuvlastitu. No, osim knjièvnosti, postoje i neke druge stvarikoje, barem s vremena na vrijeme, valja ~itati jer o njimaumnogome ovisi na{e zdravlje. Upravo ulazimo u zimskusezonu debljanja, a i bez toga spadamo u pretile nacije za{to su glavni krivci lo{e prehrambene navike. Dakle,razlog je u nama i samo ga mi moèmo otkloniti; prijesvega ~estitom edukacijom o porijeklu, sastavu,hranljivosti i kontroli ispravnosti hrane koju svakodnevnounosimo u organizam. Premda i stru~njaci tvrde da ne

postoji sto posto sigurna hrana, va`no je u datommomentu barem obratiti pa`nju na one informacije kojenam stoje na raspolaganju, koje su nam dostupne a mi ihzanemarujemo. Stoga ponekad odem u neki odmnogobrojnih supermarketa u Sarajevu i pozabavim se~itanjem deklaracija, i to ne samo za one prehrambene

proizvode koje namjeravam kupiti. Va`no mi je imatineku op}u predstavu koja uklju~uje i informaciju da li su

ponu|eni proizvodi porijeklom iz na{e zemlje ili su izuvoza.

V jerovatno vam je poznato da se soja i proizvodi odsoje mahom uvoze iz Kine, s obaveznom naznakomda soja nije genetski modificirana. Haj’ ga znaj je li

ili nije, pi{e da nije. Mo`da je manje poznata ~injenica da proso s oznakom organskog proizvoda uvozimo izHolandije, a nazna~ena zemlja porijekla mu je tako|er Kina. Nisam sigurna da li se u BiH uzgaja proso, ali samzato sigurna da se uzgaja kvalitetan grah. Da li ste znalida se grahovi koje nudi ve}ina trgovinskih lanaca tako|er uvoze iz Kine? Ili, npr. da se smrznuta riba uvozi izVijetnama?, dok se samo u jednom supermarketu nudisvjeà i smrznuta riba iz jednog velikog ribogojili{ta iz

Neuma. Pritom, riba iz Vijetnama nije ni{ta jeftinija odone iz Neuma ili iz susjedne nam Hrvatske. Mogu}e je da

je u nabavi cijena znatno nià, ali je tro{kovi transporta ivisoke trgovinske marè u krajnjem dovedu na isto.

Znaju}i {to znam, vrlo sam podozriva kad je rije~ o

proizvodima animalnog porijekla uvezenim iz Vijetnamkao {to vjerujem da sli~no podozrenje imaju i uvoznici

Evropsku uniju koji postavljaju bezbroj barijera na{ potencijalnim izvoznicima hrane animalnog porijekla. Samse mi izgleda ne pitamo ~ime su sve zatrovane vode, zemljii zrak, biljke i ìvotinje u zemljama koje su u ne tako davn

pro{losti vodile duge i prljave ratove na svojoj teritor Naime, poznato je da su Amerikanci u Vijetnamu korisekstremno toksi~ni dioxin, slu`benog naziva “OranAgent”, za ogoljavanje neprohodne zelene dùngle. Dioxspada u jako kancerogene tvari (slu`beno potvrdila agencza istraìvanje raka 1977.), a ima i teratogeno djelovan(pove}ava broj defekata kod djece). Topljiv je u mastima, jei mlijeku. Pitanje je da li na{i uvoznici i prosje~no educira

potro{a~i i{ta znaju o tzv. TCDD supstancijama.

Namjeravala sam, zapravo, nekidan, kupiti zelenu salau supermarketu. Izbor nije pao na talijansku salasorte lolo roso , ~ija je prodajna cijena 8,70 KM

kilogramu, nego na doma}u kristal salatu koja ko{ta 2,KM. Pritom je ona iz Italije jo{ i napola sparu{ena. Da malo razvedrimo: upravo je salata jedan od poljoprivredn

proizvoda kojega imamo i za izvoz. Prema javno dostupn podacima Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/SFARMA, pro{le smo godine izvezli 1.000 tona salate, aluvezli oko 400 tona. Istovremeno smo izvezli i 5.500 tosvje e {ljive, a ove godine ve} do konca avgusta pre10.000 tona. Rekordan izvoz korni{ona biljeì se u 20116.000 tona, dok maline godi{nje izvezemo oko 6.000 tona{umskih gljiva u vrijednosti preko 15 miliona marakImamo mi, dakle, svega, i ne samo u koli~inama koje mo

podmiriti potrebe ove dràve. Ali je nu`no da o tome baremalo vi{e znamo kako se makar djelimi~no ne bismo pitda li znamo {ta jedemo. Jedemo ono {to sami sebi nabavimZato sam osjetila nemalu radost kad je kestenov med Cazina dobio oznaku geografskog porijekla (va`na stepeniza izvoz), jer ga ve} dugo i sama, po vlastitom izbokonzumiram. Kao {to bez ikakvog zazora redovno kupujesvjeù i smrznutu ribu iz Neuma ili doma}i grah iz Mo{tkod Visokog. I ~itam deklaracije i izvje{taje ozbiljno

predano kao da mi o tome ìvot ovisi. Naravno, bez kao.

Vjerovatno vam je poznato da se soja i proizvodi od soje mahom uvozeiz Kine, s obaveznom naznakom da soja nije genetski modificiranaHaj’ ga znaj je li ili nije, piše da nije. Možda je manje poznata činjeni-ca da proso s oznakom organskog proizvoda uvozimo iz Holandije, anaznačena zemlja porijekla mu je također Kina

DEKLARACIJE I IZVJE[TAJI

Pi{e: FADILA NURA HAVER




Chevrolet Trax: Izazovni SUV!

Kada u “nogama” imate vi{e od milijunpre|enih kilometara, i 20-ak godinaiskustva za volanom diljem Europe, to

zna~i da posjedujete solidno znanje izautomobilistike. Vremenom nau~ite kakoskuplje po defaultu nije bolje, kako bi totvrdili neupu}eni, te kako svako za{to ima i

svoje zato. Novi SUV iz GM-ove radionicezove se Chevrolet Trax . Iako na prvi pogledima i previ{e sli~nosti sa svojim starijimbratom Opel Mokkom , Chevrolet Trax ipakima ne{to druga~ije performanse, cijenu iizgled. Novi Trax mali je SUV s pet sjedala.Autenti~no stiliziran i proizveden za gradkoji nudi veliku udobnost putnicima. Che- vrolet ima sjajnu pro{lost, te ~ak 75 godinaduga~ku tradiciju u proizvodnji SUV vozila.Prije svega, Trax je pravljen i predodre|enza vo`nju gradskim ulicama, ali se takvavrsta vozila u pravilu solidno pona{a i naautocestama i zahtjevnijim usponima.

Odlikuju ga robusne, sportske linije, ~vrstakaroserija, pregledno vjetrobransko staklo,halogena prednja svjetla, te aluminijskinaplatci presvu~eni nehr|aju}im ~elikom.Ukratko, Trax izgleda “ameri~ki” ~vrsto.Prednji dio ukra{ava dvostruka prednjare{etka sa stiliziranom oznakom kravate.GM je pripremio {irok izbor pogonskih

agregata. Tu su 1,4-litarski turbo i 1,6-litarski benzinski motori, te 1,7-litarski turbodizel motor. Agregate odlikuje ekonomi~napotro{njom goriva. Napredna Start/Stop tehnologija standardna je opcija umodelima s ru~nim mjenja~em. Naravno uopciji je i prijenos na sva ~etiri kota-

~a. Svojom duljinom od samo 4.25 metra,Trax kratke gradske vo`nje i parkiranje unapu~enim gradovima ~ini laganim, dok seputnici voze u visoko pozicioniranim sjeda-lima koja omogu}uju sjajnu vidljivost. Uprtlja`nom prostoru je, za mali SUV,impresivnih 356 litara prostora kao i osamrazli~itih konfiguracija sjedala. Preklapa-njem stra`njih sjedala u ravan pod u omjeru60/40 dobiva se 785 litara prostora; dok sepreklopanjem sjedala suvoza~a otkrivaprostor pogodan za prijevoz duga~kihpredmeta. [to se multimedijalnih gadgetati~e, sa su~eljem novog Traxa mogu}e se

spojiti putem USB i AUX priklju~aka ireproducirati glazbu s digitalnih ure|aja na{est zvu~nika ili pak prenijeti sadràjbeì~no, putem Bluetooth ure|aja. Paketiopreme LT i LT+ dolaze sa Chevrolet MyLink sustavom i sedam in~nim zaslonomna dodir, te kontrolama na upravlja~u.Chevrolet Mylink tako|er je zaduèn za

prijenos informacija s pametnog telefonatableta, ali moè posluìti i kao navigacijzaslon. Novost je i sustav za izbjegavanprometnih nezgoda, ali i StabiliTrak sustkoji konstantno optimizira stabilnost voziTu su jo{ i Hill Start Assist , sustav koji dTrax stabilnim dok se vozilo kre}e

usponima. Parkirni senzori su u ponudiopremi LS+, upozoravaju voza~a ako suvi{e pribliìo prepreci iza vozila. OpremLT i LT+ tako|er sadrì i kontrolu spu{tanna nizbrdici kako bi se lak{e vozilo nstrme nizbrdice bez ko~enja, a ChevroMyLink parkirna kamera prenosi sliku kontrolnu plo~u i omogu}uje sigurparkiranje. U slu~aju prevrtanja Traxnjegova karoserija je dizajnirana da izd~etiri puta vi{e od normalne teìne vozi[est zra~nih jastuka, pojasevi sa tri to~zastoja u svih pet sjede}ih pozicija i ISOFsustav za sigurnost dje~ijih sjedala dolaze

standardnoj opremi. Na koncu, vratimo na po~etak pri~e. Traxova cijena od 28.7KM za model sa benzinskim 1.6 motorom115 konjskih snaga pod poklopcemotora, zasigurno je me|u najpovoljnijimklasi, tako da u vodu pada stara krilatic“Ako ne zna{ {to je dobro, gledaj {to skupo!”

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

64



U posljednjem broju magazinaSlobodna Bosna, na strani br. 4,objavljen je ~lanak u kojem je iznesenoniz neistina u vezi sa GoranomSalihovi}em, glavnim tuìteljemTuìteljstva BiH.

Naime, apsolutno su neto~netvrdnje iznesene u ~lanku da je glavnituìtelj prilikom natje~aja u VSTV zapoziciju glavnog tuìtelja dobio ocjenu4.

Naime, glavni tuìtelj dobio je ocjenu2, {to se moè smatrati gotovo

najve}om ocjenom za kandidata. Ovajpodatak mogli ste lako provjeriti uVSTV BiH, prije objavljivanja neto~neinformacije.

Napominjemo da je glavni tuìteljSalihovi} za glavnog tu itelja izabranve}inom glasova (8:5).

Glavni tuìtelj Tuìteljstva BiHapsolutno nema bilo kakvog utjecaja nanatje~aj koji se provodi u VSTV BiH zaimenovanje novih tuìtelja u TuìteljstvoBiH, te se iskreno nada da }e se VSTVizabrati najbolje kandidate za nove

tuìtelje Tuìteljstva BiH, kako bi seubrzala dinamika rada na predmetimaratnih zlo~ina.

Glavni tuìtelj ima povjerenja umlade, stru~ne i vrijedne ljude, èljne

rada i dokazivanja u svojoj struci iposlu, kao osobe koje mogu povestiinstitucije Bosne i Hercegovine prema

europskim integracijama, ali nemautjecaja na bilo ~iji izbor u natje~aju kojiprovodi VSTV BiH.

Tako|er, dodajemo da glavni tuìteljuop}e ne poznaje sina g. Miodraga

Simovi}a, kojeg navodite u tekstu, te dsigurno vi{e mjeseci nije bio ni kakvom kontaktu niti ~ak razgovaraog. Simovi}em, na bilo koju temu.

Ovo nije prvi put da magaz“Slobodna Bosna”, iz nama nepoznarazloga, objavljuje neto~ne informacu svezi sa glavnim tuìteljem, zahtijevamo da se, u skladu sa pravima i odredbama Vije}a tisak/{tampu BiH, ovaj demanti objavcijelosti, u prvom narednom bromagazina, na istoj strani na kojoj objavljen i predmetni tekst.

Bez obzira na medijske napade nTuìteljstvo BiH i izno{enje neistiniinformacija, Tuìteljstvo BiH nastavodlu~no dalje, sa aktivnostima u borprotiv organizovanog kriminala korupcije.

Ujedno, informiramo Vas, da zbog iznesenih kleveta, uvreda, neiina, glavni tuìtelj Goran Salihovza{titu od klevete zatraìti i putetu`be nadle`nom sudu.

S po{tovanjem,Boris Grube{

Rukovoditelj Odjela za odnose javno{

Tuìteljstva-Tuìla{tva B


REAGIRANJA

Gra|anima Bosne i Hercegovine

~estitamo 25. novembar Dan dràvnosti

Boris Grube{i} - Uredni{tvu

Goran Salihović dobio je gotovo najvišu ocjenu na natječaju za mjesto glavnogtužitelja Tužiteljstva BiH i apsolutno nema utjecaja na imenovanje novih tužitelja uTužiteljstvo BiH

(„Goran Salihovi} proteìra svoje savjetnike, na listi kandidata i sin ustavnog suca Miodraga Simovi}a“, SB, br. 88







Documents

Slobodna Bosna [broj 889, 21.11.2013]