Slobodna Bosna 799

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

BOSANSKI PSYCHO: SVE O DANI [KRBA I ELVIRU KORA]U

www.slobodna-bosna.baUSKORO

WEB PORTALSLOBODNEBOSNE

MILANOVI] - LAGUMD@IJA

OBRAÛN NABALKANSKOJ LJEVICI

Kako je i za{to lider bh. SDP-aizbjegao premijera Hrvatske u Sarajevu

Omot-2:CRNA.qxd 27.2.2012 12:18 Page 78

BAHATA RASTRO[NOSTPLATFORMA[KE VLASTIAutoceste Federacije BiH obnovilevozni park

Uprava Javnog preduze}a AutocesteFederacije BiH ne moè se pohvalitibrzinom izgradnje cestovnog koridora 5C,ali u potro{nji budètskog novca te{ko daima premca: samo za nabavku pet VWterenaca spiskala je skoro pola miliona KM

KO JE STVARNI VLASNIKAERODROMA VISOKOIzmirivanje (po)ra~una

U sklopu plana i programa sanacijeposrnulog Koàrsko-tekstilnog kombinataVisoko (KTK) generalni direktor SENADBILALOVI] predloìo je VLADIFEDERACIJE BiH kompromisno rje{enjeprema kojem bi Vlada izmirila dugovanjapoduze}a prema Zavodu PIO, a zauzvratpreuzela imovinu Aerodroma Visoko uvlasni{tvu KTK, vrijednu vi{e od 15 milijuna KM

NA ISTOKU SE RADI Dòmbi} sebi hotel gradi

Aleksandar Dòmbi}, aktuelni premijer RS-a, ~uvar kase u Investiciono-razvojnoj

banci RS-a, odlu~io je svoju dugogodi{njulojalnost {efu SNSD-a Miloradu Dodiku, u~ije je finansijske transakcije samo onupu}en, naplatiti izgradnjom grandioznoghotela na Jahorini

GLADNE NOGOMETNEGODINE Sportski prodor na daleki istok

U posljednjih godinu dana desetaknogometa{a iz BiH potpisalo jeprofesionalne ugovore sa timovima izKAZAHSTANA, egzoti~ne zemlje koju bivjerovatno mnogi od njih te{ko mogli na}ina zemljopisnoj karti; na{ novinar pi{e orazlozima zbog kojih se ovda{njinogometa{i odlu~uju igrati u ovoj biv{ojsovjetskoj republici, menadèrima koji imdogovaraju transfere, visini ugovora...

FRANCUSKA GO[]A U ATELJEU “ZEC”Martine Aubry u posjeti Sarajevu

U ~ast MARTINE AUBRY, gradona~elnicefrancuskog grada Lilla, koja je kao go{}aslikara SAFETA ZECA doputovala u BiH,pro{log vikenda je u Galeriji “Zec”prire|ena izlo`ba “Ku}a od kamena”,te promocija knjige o radu ovog velikogbosanskohercegova~kog umjetnika

“SOBA” ZA TALENTEPri~a o muzici i mladima...

U oktobru pro{le godine u Dje~ijem domu“Bjelave” u Sarajevu otvorena je “Muzi~kasoba”, u kojoj trenutno vje`ba i muzi~kistasava dvadeset i pet {ti}enika ustanove

kojoj nekada bija{e ime “Ljubica Ivezi}“; oovom nadasve humanom i izuzetnokvalitetnom projektu, o njihovimambicijama, èljama i planovima,razgovarali smo sa predava~ima u“Muzi~koj sobi”, SABINOM [ABI]-ZLATARi VLADOM KAJEVI]EM - DON GUIDOM

1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

MOJA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

32

36

46

50

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

58

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 27.2.2012 23:48 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.4

ISPIT ZRELOSTI

Federalni ministar ZoranMikuli} imeno-vao samog sebeu Komisiju zapolaganje ispitaCentar za pruànje pravne pomo}i uborbi protiv korupcije bh. odjeljenjaTransparency Internationala istraìvaoje prijavu protiv federalnog ministrapravde Zorana Mikuli}a. U prijavi jenavedeno kako je Mikuli} samog sebeimenovao “nezakonito“ za dopunskog~lana Komisije za polaganjepravosudnog ispita u FBiH. IzMikuli}evog je ministarstva ubrzo stigaoodgovor u kojem stoji kako je ovajpostupak u skladu sa Zakonom opravosudnom ispitu FBiH, te da se iranije de{avalo da ministri sami sebeimenuju kao ~lanove komisije zapolaganje pravosudnog ispita. Zakonom o pravosudnom ispitu FBiH jepropisano da predsjednika Komisije,njegovog zamjenika i 13 ispitiva~aimenuje ministar pravde na vrijeme oddvije godine izme|u diplomiranihpravnika sa poloènim pravosudnimispitom, koji su radom u pravosudnimtijelima, advokaturi ili u dràvnimtijelima stekli visok ugled pravnogstru~njaka. Zakonski je dopu{teno, note{ko je re}i kako je i eti~no iliprofesionalno da ministar imenujesamog sebe kao ~lana komisije. Timprije {to je ministar Mikuli} pravosudniispit poloìo tek 2009. godine, te da

Pro{lonedjeljna politi~ka previranja uBr~ko Distriktu, koja su rezultirala zahtj -evom za smjenu AAhmeta Dervi{evi}a, pred-sjednika SDA Br~ko, po svemu sude}i surezultat pribliàvanja SDP-a i SBB-a uBr~kom. Klupko se po~elo odmotavati naposljednjem zasjedanju br~anskog parla-menta prijedlogom Ahmeta Dervi{evi}ada se na dnevni red Skup{tine stavi po ni{-t e nje konkursa za direktora Javnog pre-duze}a Komunalno, na ~ijem se ~elu nalaziAdmir Nukovi}.

“Nukovi} je kriminalac, tijesno jepovezan sa IIsmetom Dedei}em, smjenje-nim du`nosnikom SDP-a i sada{njim lide -rom br~anskog SBB-a. Naime, Nukovi}vaì za glavnog finansijera SDP-a i vrloje bitan za osovinu koju drè Ismet Dedei}i MMirsad \apo. Moja inicijativa je dobilapotpu nu podr{ku na Skup{tini Br~koDistr ikta, sa 24 glasa za i 3 suzdràna.Zanimljivo je da je uzdràn bio AAdmirMujkanovi}, poslanik SDA i ro|akbr~anskog tuìoca ZZekerije Mujkanovi}a,koji ina~e slovi za neprikosnovenog za{ -titni ka br~anskih kriminalaca”, kazao je zaSB Ahmet Dervi{evi}. Prema njegovimrije~ima, javna je tajna da je Mujkanovi}vi{e nego sklon Ismetu Dedei}u i Mirsadu\api. Dedei}a je, kaè Dervi{evi}, instali -rao FFahrudin Radon~i}, uprkos nalozimabiv{eg supervizora RRaffija Gregorianakojima se zabranjuje njegov politi~kianga`man. Dedei} je bio upleten u brojneafere kao {to su Ital projekt, Tr`nicaArizona, talijanska poslovna zona, kockar-

nica u Br~kom, gdje su Dedei} i \apoinvestitorima obe}ali dono{enje Zakona oigrama na sre}u, koji bi omogu}io nepla -}anje poreza, monopol na trì{tu i pranjenovca.

“Tu odluku sprije~ili smo u Skup{tiniIvan Krndelj i ja. Me|utim, ta pri~a je pono-vo aktuelizirana i uz pomo} FahrudinaRadon~i}a i lobija koji predvodi njegovposlovni prijatelj KKelmendi, a sa pipcimau Br~kom, preko Dedei}a i njemu pot~i -njenih kadrova, èli se realizirati”, kaè zana{ list Ahmet Dervi{evi}.

Zdruènim snagama oni sada poku -{avaju po svaku cijenu smijeniti sve onekoji se suprotstavljaju takvim namjerama.Panika je zavladala kada je postalojasno da vi{e ni tuìlac Zekerija Mujka -novi} ne moè zaustaviti procesuiranje bro-jnih afera u Br~ko Distriktu, koje je uSkup{tini otvorio Dervi{evi}, a o kojimaje pisala Slobodna Bosna (Bimeks, Koc -ka rnica, Arizona, Vindi, Merkator, zaobi-laznica, fabrika vode).

Kampanja ove interesne grupe je u pu-n om jeku i oni ne biraju sredstva èle}i posvaku cijenu smanjiti uticaj Derv i{evi}a.Pored lokalnih mo}nika i tajkuna, u kam-panju se uklju~io i Radon~i}, koji u Avazu,kao razlog za odlazak Dervi{e vi}a, navodinjegovo neslaganje sa vrhom SDA.

Ostaje da se vidi ho}e li lider SDASulejman Tihi} ustati u za{titu Dervi{evi}aili }e ga pak `rtvovati zbog mira sa SDP-omi SBB-om.

(M. Dedi})

Udruženim snagama SDP iSBB u Brčkom ruše SDA

NEPRINCIPIJELNA KOALICIJA SDP-a I SBB-a

MINI MARKET

ZoranMikuli}

NA NI[ANU SDP-a I SBB-aPredsjednik SDABr~ko Distrikta Ahmet Dervi{evi}uìva punupodr{kustrana~kog {efaSulejmana Tihi}a

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 28.2.2012 1:40 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


nikada nije radio u pravosudniminstitucijama ili advokaturi, nego jeve}inu radnog staà stekao rade}i uop}inskim organima mostarske gradskeuprave. Komisija za polaganjepravosudnog ispita obavezna je dapodnosi izvje{taj o svom radu ministrupravde najmanje jedanput godi{nje, {tozna~i da ministar u konkretnom slu~ajuima ulogu kontrolora vlastitog rada. Tako|er, ministar pravde je Zakonomovla{ten da donese pravilnik onaknadama za rad u Komisiji zapolaganje pravosudnog ispita i utvrdiiznos naknade. (N.H.)

BEZVRIJEDNA [TEDNJA

Direktor EPHZHB NikolaKre{i} kre{epla}e i primanove radnikeIako je novi direktor ElektroprivredeHrvatske zajednice Herceg-BosneNikola Kre{i} najavio smanjene pla}asvim radnicima u iznosu od pet posto,od proklamiranih mjera {tednje, po svojprilici, ne}e biti ni{ta. Da je, naime,direktor Kre{i} uistinu namjeravaosmanjiti tro{kove i rezati izdatke, ondauz postoje}ih 1830 djelatnika, ne biupo{ljavao nove slu`benike. Prematvrdnjama nezadovoljnih radnika, uposljednja tri mjeseca u tom se javnompoduze}u zaposlilo pedesetak ljudi,uglavnom bez javnog natje~aja. Radise, dakako, o kadrovima kojima sujedine preporuka za posao bile bliskestrana~ke, rodbinske i kumske veze s~lanovima nove Uprave ElektroprivredeHZHB, regrutirane iz HSP-a i Radomza boljitak. (S.M.)

MINI MARKET

Hrvatski premijer ZoranMilanović u posjeti BiH

Nikola Kre{i}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 28.2.2012 1:40 Page 5

Neozbiljno, neodgovorno, nedràvni~ki, pogotovonedoma}inski je izgledao bojkot posjete hrvatskogpremijera ZZorana Milanovi}a od strane “prirodnih

saveznika“, ~elnih ljudi Socijaldemokratske partije Bo sne iHercegovine. Izbjegao je Milanovi}a federalni premijerNermin Nik{i}, koji je pro{le sedmice na press-konferencijipitao kolegu-novinara: “A koji si ti fakultet zavr{io?“ Ako seneko ozbiljno zakopa u akademski status federalnog premijera,lako bi doznao da je zavr{io neki dogovorni zavi~ajni pravnifakultet u Hercegovini. Ako ho}e da ga dalje razvla~im pomedijima, neka neuki premijer Nik{i} Neka angaìra pravnuslu`bu na ~elu sa prononsiranim kriminalcem, banditom{irokog spektra i ovlasti, gor{ta~kog prevaranta RRamiza Meha -kovi}a, eksperta varalicu iz te{kih ratnih vremena. Bujru mizvolite! U svakoj normalnoj i pravnoj dràvi Mehakovi} bi bioiza re{etaka, a ne u kabinetu premijera.

Da nije infantilan, a ~ini mi se da je upravo o tomerije~, taj strana~ki dirigirani bojkot vrlo lako i jedno -stavno bi se mogao klasificirati kao |ilko{ki, bahati ~injedne samozaljubljene i samozadovoljne politi~ke elite,koja na pi{ljivih petnaest posto glasova osvojenih naposljednjim op}im izborima gradi svoj trijumfalisti~ki

gard i svemo}. Hrvatski premijer i {ef Socijaldemokratskepartije u susjednoj dràvi Milanovi} i u svojoj dràvi,Hrvatskoj, ima ozbiljnih, te{kih, gotovo fatalnih, nepr e -mo stivih problema; kresanje dràvnog prora~una nau{trbpoljoprivrednika, branitelja, brodograditelja...

Ko nije gledao, pratio prije ovog mjeseca vi{ednevnugr~evitu, iscrpljuju}u borbu premijera ZoranaMilanovi}a sa zastupnicima Hrvatskog sabora dok

je pred njima obrazlagao nu`nost {tednje, kresanjadràvnog prora~una (za skoro milijardu eura), ne moèrazumjeti dramu koju proìvljava novi hrvatski premijer.Hrvatsku je Milanovi} preuzeo u stanju stra{nogekonomsko-socijalnog uru{avanja i rasapa, kreditneprezaduènosti, nerije{enih, nera{~i{}enih, nagomilanihstrukturalnih gospodarskih pitanja - vjerojatne privatiz -

acije preostalih javnih poduze}a (Croatia osiguranje,Vjesnik, brodogradili{ta, aerodromi...). Hrvatska }e, uljeto naredne godine, zasluèno postati punopravna ~la -nica Evropske unije, stvar je ope~a}ena. Sve susjedeBosne i Hercegovine, prije ili kasnije, ~eka ista dosadna,te{ka proceduralna giljotina...

Premijer Hrvatske Zoran Milanovi} i njegovaSocijaldemokratska partija Hrvatske, ~iji jepredsjednik, pored, ostalog, ima i svog predsjednika

na ~elu dràvnog vrha Hrvatske, IIvu Josipovi}a. Naposljednjim op}im parlamentarnim izborima hrvatskisocijaldemokrati osvojili su u jednoj dosta vehementnojkoaliciji natpolovi~nu ve}inu bira~kog tijela u susjednojdràvi; dakle, ozbiljan je, nezaobilazan, apsolutno i mo`da~ak i presudan partner u dijalogu Sarajeva i Zagreba. Odprve posttu|manovske vlasti u Hrvatskoj, sre}om, sviodnosi izme|u oficijelnog Zagreba i Sarajeva kanaliziranisu na tehni~koj razini. I, problemi, nesuglasice,razmimoilaènja, naravno. Nije rije~ o sitnicama, radi seo bitnim “krupnicama“. Prema-izvje{}ima zvani~nihpregovara~a, izme|u Hrvatske i Bosne i Hercegovine

postoji barem dvadeset neraz rije{enih i nerije{enih pitanja;od razgrani~enja, sudbine luke Plo~e, imovinsko-pravnihdetalja, bosa nskoh ercegova~kih odnosno hrvatskih firmina podru~ju biv{e Jugoslavije, pa do mirovinsko-penzionih fondova. Sve su to te{ke i ogromnog trudavrijedne teme koje se moraju kad-tad staviti napregovara~ki stol, sve su to pitanja koja ti{te i jednu idrugu dràvu, sve su to poglavlja koja Bosna iHercegovina i Hrvatska za sva vremena moraju zatvoriti.

[ta zna~i odbijanje navodno pobjedni~ke stranke napro{lim izobrima, Socijaldemokratske partije BiH injenog autisti~kog lidera Zlatka Lagumdìje, da barem naru~ku ceremonijalno-radnom, {to je predvi|ao protokolhrvatskog premijera Milanovi}a, istresu na hastalotvorena diplomatsko-dràvno sporna pitanja izme|udvije zemlje? Rumeni nau~nik, tuzlansko-podrinjski


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Da nije infantilan, a čini mi se da je upravo o tome riječ, taj SDP-ov dirigirani bojkot vrlo lako i jednostavno bi se mogao klasificirati kao đilkoški, bahati čin jedne samozaljubljene isamozadovoljne političke elite, koja na pišljivih petnaest postoglasova osvojenih na posljednjim općim izborima gradi svoj trijumfalistički gard i svemoć

SDP-ov ZDRU@ENI STO@ER PROTIV HRVATSKOG PREMIJERA ZORANA MILANOVI]A

Pi{e: SENAD AVDI]

Zlatko Lagumd ija naredio svim svojim lojalnim saradnicim

Iluzije:Iluzije.qxd 28.2.2012 2:42 Page 6

istraìva~, jedan u nizu Lagumdìnijih jadnika DDenis Be}irovi},koji se samoinicijativno gura u za{titu velikog vo|e, uhljebljen udràvno-parlamentarnoj hladovini, prije dolaska hrvatskogpremijera Milanovi}a sna`no je upozorio da “Milanovi}ev protokolima manjkavosti“. A, koliko se uspjelo i{~eprkati, sve manjkavostiprotokola premijera susjedne dràve sadràvaju se u tome {to sasvojim strana~kim kolegom Lagumdìjom nije planirao ni{ta vi{eod radno-paradnog ru~ka. Lagumdìjino zamor~e iz Tuzle,Be}irovi}, doktorirao je i predstavio svoju prili~no nepismenudoktorsku disertaciju o pogromima nad Mladim muslimanima uratno-poratnom periodu, i to treba kazati i na to treba podsje}ati, unekom bo{nja~ko-dàmijskom strate{kom upori{tu u Zagrebu.

Eh, sad: da se taj tuzlanski luftiguz sa dràvnom poslani~komplatom, ambiciozan kao EEmir Suljagi} i odgovoran kao DDamirHadì}, najavio hrvatskim vlastima, ta bi procedura bila duga

i vjerovatno uspje{na. Vjerujem da bi u tome ne{to, koliko ve}moè, participirao i premijer Hrvatske Zoran Milanovi}.

Rije~ju, ogromna je bruka i pogolema sramota na~in na koji supartijske kolege iz SDP-a BIH do~ekale premijera najbliè namdràve - Republike Hrvatske tokom njegove prve, inauguralneposjete Bosni i Hercegovini. Tako se ne grade, prijateljski,dobrosusjedski odnosi i tako se ne pona{aju ozbiljni, odgovornipoliti~ari koji imaju bilo kakvu viziju kom{ijskog ìvota iodgovornosti prema sopstvenoj dràvi i budu}nosti njenih gra|ana.Moèmo mi sva{ta misliti i dobrog i lo{eg o Srbiji BBorisa Tadi}a, oHrvatskoj Ive Josipovi}a i Zorana Milanovi}a, ali prije svegamoramo shvatiti da je “kom{ija bliì od potko{ulje“. Na~in na kojije u Sarajevu do~ekan premijer Hrvatske Zoran Milanovi}, ohol,ultimativan, u osnovi nepristojan, savr{en je primjer kako jednabahata, bezobrazna, neodgovorna vlast od prijatelja pravineprijatelje... �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

cima da se ne smiju susresti sa {efom hrvatske Vlade Milanovi}em!

DR@AVNI^KI ILI SAMOSTRANA^KI ÎNPremijer Hrvatske Zoran Milanovi} i premijer BiH Vjekoslav Bevanda

Foto: Milutin Stoj~evi}


ÊTVRTAK, 23. FEBRUARZna~ajna je i dobra, ~ak i kada nije

realna, bosanskohercegova~ka dijaspora.Po ne kad sam bio kriti~an, cini~an, moè bitii nepravedan prema toj dragocjenoj stru k -turi, ali nikada nisam dovodio u pitanjenjihovo pravo da se angaìraju i na klju~nimpitanjima za Bosnu i Hercegovinu. Danas,recimo, pri~am sa biznismenom iz Skan -dinavije, Bosanac, Hercegovac, ne znamta~no odakle je. ““Kada se moèmo vidjeti?“,pita gospodin. ““Pa ne znam“, gr~im se ja.“Ako treba sutra, eto mene ve~eras“, velibosanski Skandinavac. Nije realno, vidjet}emo se prekosutra, najkasnije za Dan dr -àvn osti BiH.

PETAK, 24. FEBRUARDo~eka me jutros na ku}nim vratima

“besplatni primjerak“ najtira`nijeg dnev -nog lista u zemlji Dnevnog avaza. Jeste daje iznena|enje, ta~no je da se radi opuzaju}em pomirenju, ali nisam uzeonovine na ku}nom pragu, nego ih kupio uobli`njoj trafici...

SUBOTA, 25. FEBRUARDvije ozbiljne polemike koliko mogu

sustavno pratim u srbijanskim medijima.Prva: u beogradskom dnevnom listu Danasve} danima se “krhaju“ valjda ponajboljipredratno-ratno-postratni srpski novinarMILO[ VASI] i predratna perjanicasarajevskog/bosanskohercegova~kognovinarstva, kasnije beogradsko/srpskogLJILJANA SMAJLOVI]. Pored ostalih

optu`bi koju patriotski ostra{}ena Smajlo -vi}ka (ro|ena negdje u Marti}evoj impro -viziranoj dràvi, kao UUgrica), biv{a glavnaurednica Politike, danas predsje dnica Udru -ènja novinara Srbije (UNS-a) spo~itavaVasi}u jeste da je tokom rata uz “pomo}NATO aviona nadlijetao bosanska ratnapopri{ta, pa ~ak se uspio i do Sarajeva‘spustiti‘“. Uz pomo}, dakle, istih onihzlo~ina~kih letjelica koji }e pet-{est godinakasnije bombardovati “Srbiju i Ča~ak“ (iliRa~ak, ne sje}am se). Bez pomo}i srbo`d e -rskog NATO-a, Smajlovi}ka-Ugrica u to sevrijeme (najteìh dana po vascelu srpskupopulaciju u matici i rasejanju) obrela u

Sarajevu i brzopotezno prodala stan ucentru grada, pa se, ponièna i obespr a -vljena, vratila u maticu sa 150-200 hiljadaprljavih “Alijinih konvertibilnih maraka“.

U drugoj recentnoj srbijanskoj sva|i,ni{ta manje bezobraznoj i neuvi|avnoj,jezik om mr`nje natopljenoj, prgavim, pala -na~kim, sva|ala~kim rje~nikom, sr bija nskidràvni ministar za infrastrukturu MMilutinMrkonji}, debelguzi, punomasni, bahati,nekulturni Milo{evi}ev “neimar“, paradig -mati~ni komunisti~ki prasac, ispisuje nalogza hap{enje lidera Liberalno-demokratskepartije ČEDOMIRA JOVAN OVI]A, optu -ùju}i ga da je organizovao atentat napokojnog ZZorana \in|i}a. Ali, tvrdiministar u srpskoj vlasti, Mrkonji}, ni tonije najve}i Jovanovi}ev grijeh - “Jova -novi} je u Haag isporu~io pokojnog Slob o -dana Milo{evi}a“.

Srbija }e u narednih nekoliko danadobiti status kandidata za ulazak u Evro p -sku uniju, pri ~emu se vlasti susjednedràve ozbiljan kompromis morale u~initi iprigu{enu kapitulaciju potpisati (“i Kosovoi Evropa“). Prije toga vlast u Beogradumorala je pro`vakati i na gladan stomakprogutati jo{ mnogo toga. O jadu }e sezabaviti Evropa, u kojoj se dobrodo{licaukazuje ljudima koji na konkretan iinstitucionalan na~in, nakon 12-13 godina, idalje trabunjaju o NATO zavjeri i kojiizbornu kampanju grade na optu`bama onihkoji su na “izadajni~kim hap{enjima“Milo{evi}a, Karadì}a, [e{elja, Mladi}a,instalirani u beogradski dràvni vrh.

NEDJELJA, 26. FEBRUAREvo, ve} tre}i dan otkako je iza{ao

posljednji broj “SB“ ne prestaju {to fo r -malni, {to neformalni pritisci, prosvjedi,podbadanja, optu`be, podmetanja zbogteksta koji sam napisao o VESNI BUD I -MIR, dràvnoj tuìteljici, {efici Odjela zaratne zlo~ine Tuìteljstva BiH koja je nabesprizoran, banditski na~in opelju{ilanekoliko svojih kolega i kolegica zanekoliko stotina hiljada maraka. Ko stojiiza tog teksta, kakva je njegova, pravna,politi~ka, kriminalna, ratno-zlo~ina~ka...pozadina. Potpuno ista pitanja postavljali sumi kada je njena sestra, direktorica SDP-aBiH LIDIJA KORAČ voljom Centralneizborne komisije (sukob interesa) izgubilaambasadorsko mjesto u Briselu, a mi otome pisali. Neko je nas nagovorio,usmjeravao, platio da kontinuirano radimona diskvalifikaciji sestara Budimir i neko jeod toga (a ko bi drugi, ako nisam ja?!)dobro profitirao. A, da nije malo previ{e, danisam ja bio mo`da i preblag u oba slu~aja?Pa samo bunde (~izme, cipele, visoko -karatni nakit da i ne pominjem) koje uregalima drè sestre Budimir vrijede vi{eod svega {to ja imam od pokretne i

nepokretne imovine. [ta vi{e od meneho}e, {ta jo{ treba da dokazujem sestramaBUNDI-MIR?!

PONEDJELJAK, 27. FEBRUARU jednim ovda{njim dnevnim novinama

pi{e kako je boksa~ njema~kog imena iprezimena Marco Huck, alijas MUAMERHUKI], o{te}en u protiv “svjetskog prvakau WBA kategoriji“. Pa se poja{njava kakoje “njema~ki boksa~ Huck-Huki}, Bosanacro|en u Crnoj Gori“. Jasno je sve, da nemoè biti jasnije. Sportski korektno, kao uonom vicu da je oboren crnogorski rekord utr~anju na sto metara. ““A koliki nam je sadrekord, ~o~e“, pita nakon {to je ~uo turadosnu vijest odu{evljeni Crnogorac. ““Sadnam je rekord pedeset i devet metara,okruglo“, odgovori mu kolega-|eti}!

UTORAK, 28. FEBRUARGledam, ~itam biografiju, vlastoru~no

napisan CV, MLADENA ]AVARA novog(SDP-ovog) dràvnog doministra sigurno -sti; draèsno! Doministar pi{e kako jezlo~ina~ku JNA napustio 1993. godine.Dakle, skoro godinu dana nakon {to su touradili VELJKO KADIJEVI], RATKOMLADI]...

SRIJEDA, 29. FEBRUARDan je nezavisnosti Bosne i Herceg o -

vine, dvadeset je godina proteklo odReferenduma o nezavisnosti dràve. Rezu l -tate referendumskog glasanja do~ekao samu zgradi Skup{tine BiH, prigodan koktel seorganizirao, nazdravljalo se, ~estitalo, bilosve kako treba da bude. Sve~arski dioprotokola zavr{io sam oko pono}i urazgovoru sa tada{njim dràvnim premij e -rom JUROM PELIVANOM, kucnuli se{ampanjsko-pivskim ~a{ama. Pozdravio sesa premijerom, ispri~ao se da moram ku}i.“Bojim se da }e to te{ko biti izvesti, grad jepotpuno blokiran, dalje od Marijin Dvora sene moè“, upozorio me jedan od ~lanovaPelivanove vlade...


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 27.2.2012 22:42 Page 2


CAZINSKA BUNA

SDP pokre}eunutarpartijskeizbore - neizvjes-na kandidaturaHamdijeLipova~e Smijenjeni predsjednik Kantonalnogodbora SDP-a Unsko-sanskog kantonaHamdija Lipova~a nikada nije krionamjeru da preuzme kormilo SDP-a.Javnim pokazivanjem politi~kihaspiracija mladi i hiperambiciozniLipova~a èstoko se zamjerioneprikosnovenom SDP-ovom autoritetuZlatku Lagumdìji i prvenstveno u tomkontekstu treba posmatrati i Lipova~inhod po trnju. Nije tajna da se biv{i na~elnik biha}keop}ine, a sada{nji premijer USKHamdija Lipova~a nikada nije slijepopridràvao partijskih direktiva i uputastrana~ke Centrale u Sarajevu.Primjerice, u jeku svirepe medijskekampanje Dnevnog avaza protiv lideraSDP-a Zlatka Lagumdìje, Lipova~a jeugostio vlasnika Avaza FahrudinaRadon~i}a, komentari{u}i to rije~imada su Biha}u potrebni „jaki privrednici iinvestitori“. Lipova~a je ugostio ivjerskog poglavara reisu-l-ulemu

MINI MARKET

Donedavni premijer a odnedavni dop r -emijer i ministar finansija u Vije}u mini -stara BiH NNikola [piri} ubjedljivo jenajpla}eniji funkcioner u BiH. Uz redovnudopremijersku pla}u koja s raznimdodacima iznosi oko 5.000 KM, [piri} }eubirati i oko 3.500 KM mjese~no po osn o -vu ~lanstva u Upravnom odboru Agencijeza osiguranje depozita.

Ni{ta lo{ije ne}e pro}i ni njegovamlada {ti}enica SSanja Joki}, koja je odprije nekoliko mjeseci iz [piri}evogkabineta prekomandovana u Slu`bu zazajedni~ke poslove. No, nakon {to je [piri}izabran za dopremijera i ministra finansija,i Joki}eva bi mogla poput {efa [piri}audvostru~iti mjese~na primanja - tako {to}e zadràti direktorsku funkciju u Slu`bi zazajedni~ke poslove a preuze}e i funkcijusavjetnice u [piri}evom kabinetu.

Ako se plan ostvari, Joki}eva bi moglamjese~no zaradivati oko 7.000 KM. (M.A.)

NAMIRIO SE [PIRO

Nikola Špirić i njegovaštićenica Sanja Jokić

udvostručili mjesečna primanja

Od izbora u martu pro{le godine do danas,federalni premijer NNermin Nik{i} nijeprisustvovao niti jednoj od 12 do sadaodrànih sjednica Ekonomsko-socijalnogvije}a! Sve su sjednice ESV-a odràne uprostorijama federalne Vlade, no premijerNik{i} ne samo da nikada nije svratio i makarkurtoazno pozdravio skup nego nikada nije niopravdao svoj izostanak.

Nik{i}ev bojkot ESV-a potrajat }e sve doksjednicama bude prisustvovao predsjednikUnije poslodavaca NNihad Imamovi}, komevrh SDP-a nikako ne moè ni oprostiti nizaboraviti pokretanje afere „Reket“.

Kako doznajemo, premijer Nik{i} ne}ejo{ dugo eskivirati sjednice ESV-a:Imamovi}ev predsjedni~ki mandat isti~esredinom marta ove godine... (A.M.)

NEKO DOÊKO

Premijer Nikšić će od sredine marta prisustvovati

sjednicama ESV-a Nermin Nik{i}

Nikola [piri}

Hamdija Lipova~a

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 28.2.2012 0:53 Page 10

PRO ET CONTRA


Mustafu ef. Ceri}a i to u trenutku dokje ovaj skoro otvoreno agitirao protivSDP-a.Zbog svega toga, partijski vrh SDP-anije se ba{ pretrgao u za{titi Lipova~ekome je partijska baza otkazalaposlu{nost.Na sjednici strana~kog rukovodstvahladno je prihva}ena informacija odoga|ajima u Biha}u, uz preporuku dase {to hitnije odrè unutarstrana~kiizbori na kojima se, ako èli, moèkandidirati i Lipova~a. Lipova~a je jo{ u dilemi a kona~nuodluku, kako je rekao, donije}e nakonkonsultacija sa svojom porodicom.

(M.F.)

CILE MILE

[ef bh. diplomatijeZlatkoLagumdìjapriprema se za prvu diplo-matsku posjetuBanjoj Luci U vrijeme kada ovaj broj SlobodneBosne ve} bude u prodaji (u utorak, 28.februara) ministar vanjskih poslova BiHZlatko Lagumdìja trebao bi otputovatiu Banja Luku, u prvu slu`benu posjetupredsjedniku Republike SrpskeMiloradu Dodiku. Kako nezvani~nodoznajemo, na sastanku dvojice lidera(SDP-a i SNSD-a) trebalo bi serazgovarati o vanjskoj politici BiH iaktivnostima oko EU integracija, zbog~ega u Lagumdìjinoj pratnji ide i AmerKapetanovi}, {ef Odsjeka za Europskuuniju u Ministarstvu vanjskih poslovaBiH. Nije, me|utim, jasno za{to }eZlatko Lagumdìja o vanjskopoliti~kimposlovima u Banjoj Luci razgovarati sMiloradom Dodikom, kada je svasporna pitanja mogao rije{iti uSarajevu, sa svojom zamjenicom AnomTri{i}-Babi}, ina~e doministricom kojagodinama uìva veliko povjerenjestrana~kih {efova iz SNSD-a. (S.M.)

MINI MARKET

JOSIP MUSELIMOVI]

Advokat

DAApsolutno podràvam!Sastanak regionalnih lideratrebao je aktuelizirati gospodinBevanda, a ne entitetskipremijer Dòmbi}.

ALEKSANDAR TRIFUNOVI]

Glavni iodgovorniurednik por-tala “BUKA“

NEMi{ljenja sam da je su{tinskibitno da u regionu postojisaradnja i konkretni rezultatitakvih skupova i da nije bitnoko je inicijator. Svaku inicijativukoja moè da ima neki rezultata na regionalnom je nivou, japodràvam.

BAKIR DAUTBA[I]SekretarMinistarstvasigurnosti

DAPodràvam stav SDA jer jekoordinacija po ovom pitanju upotpunosti nadle`nost BiH,shodno odredbama zakona oza{titi i spa{avanju.

BRANISLAVBORENOVI]

Potpredsj-e d nik PDP-a

NENe podràvam stav SDA jerne treba robovatiformalnostima ko je sazvaosastanak ve} je bitno da su sesastali. Sastanak je dobarpoku{aj da entitetski ipremijeri iz regionarazgovaraju.

[A]IR FILANDRADekan FPN-a

DAPodràvam stav da je sastanaktrebao sazvati dràvni premijera ne entitetski zato {to je topoliti~ki korektno. Postoje}ina~in organiziranja sastankamiri{e na neko mehani~kopoimanje jedinstva dràve.

BESIMA BORI]ZastupnicauParlamentuFBiH

NEMi{ljenja sam da nije va`no koje sazvao sastanak nego zbog~ega i oko ~ega se okupljamo.Smatram da je va`no da zajed-no rije{imo probleme.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Podržavate li stav SDA da je sastanak regionalnih lidera trebaosazvati Bevanda a ne Džombić?

Priredila: Ma{a ]osi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 28.2.2012 0:53 Page 11


BAHATA RASTRO[NOST PLATFORMA[KE VLASTI

Uprava Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH ne može se pohvaliti brzinomizgradnje cestovnog koridora 5C, ali u potrošnji budžetskog novca teško da imapremca: samo za nabavku pet VW terenaca spiskala je skoro pola miliona KM

MIRSAD NIK[I], BRAT PREMIJERANERMINA NIK[I]A, “ZADU@IO“

NAJSKUPLJI AUTOMOBIL U FEDERACIJI BiH

Slu`beni automobil VW TOUAREG, terenac koji voziMirsad Nik{i}, ko{tao je 120.000 KM

NAJSKUPLJI VOZNIPARK U FEDERACIJI Uprava Autocesta FBiH kupilaje pet terenaca vrijednih blizupola miliona maraka

Asim:TEKST osnova.qxd 28.2.2012 0:47 Page 12

Danima se na Federalnoj televizijiproteklog ljeta vrtio snimak onogautobusa kojim je fri{ko izabranafederalna Vlada pristigla u Tuzlu.Slika koja govori vi{e od hiljadu

rije~i trebala je posvjedo~iti odlu~nostnamjere platforma{ke vlade predvo|enepremijerom NNerminom Nik{i}em da obu -zda sumanuto rasipanje para poreskihobveznika i zapo~ne doma}insko upra -vljanje federalnim budètom. Prije kolek -tivnog odlaska autobusom u Tuzlu,federalna Vlada je s puno medijske pompenajavila ozbiljnu redukciju vlastitog voz -nog parka, prodaju velikog broja luksu znihautomobila, i jo{ ozbiljnije kresanjefunkcionerskih privilegija.

NARU[EN IMID@ [TEDLJIVOSTI“Vlada je krenula sa u{tedama i bu -

kvalno prepolovila sve povlastice-priv i -legije koje koriste ~lanovi Vlade,savjetnici i rukovode}i dràvni slu`benici“,pohvalio se premijer Nik{i} nekolikosedmica nakon {to je preuzeo kormilofederalne Vlade.

Bri`ljivo njegovani imid` {tedljivostifederalne Vlade prvi je nakrunio federalniministar rada i socijalne politike VVjekoslavâmber (HSP), kojem se nije dopao nijedan od pet automobila s koliko je njegovoMinistarstvo raspolagalo, pa je odrije{iofederalnu kesu i kupio najnoviji tip terenca“Volvo“. Zajedno s dodatnom opremom,Volvo je pla}en 80.000 KM.

Premijer Nik{i} se oglasio, ali kasno,tek nakon {to je slika skupocjenog terencaobjavljena u medijima. Premijer je u polaglasa pozvao ministra Čambera da poni{tiodluku o kupovini automobila za kojunavodno nije imao suglasnost federalneVlade.

Nakon premijera Niki{i}a, oglasio se iministar Čamber koji je potvrdio kupovinuskupocjenog terenca, no demantirao jeinformaciju da je terenac pla}en 80.000KM.

“To~no je, kupili smo novi automobil,ali cijena nije bila 80.000 KM nego 79.000KM... i ovaj automobil je bio jeftiniji odPassata“, pojasnio je ministar Čamber,jasno stavljaju}i do znanja da ne}eposlu{ati preporuku svog formalnog {efa,premijera Nik{i}a.

Brè nego {to je iko o~ekivao premijerNik{i} se povukao iz ovog spora, a upu}enitvrde da je to u~inio zbog straha da biprozvani ministar Čamber mogao uzvratitiistom mjerom - otvaranjem puno ve}e “auto-afere“ u federalnoj Direkciji autocesta, ukojoj je glavni akter njegov brat MMirsadNik{i}!


AUTOCESTE FEDERACIJE BiH OBNOVILE VOZNI PARK

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Nenadani izbor Ensada Kari}a za~elnika JP Autoceste FBiH pripisuje senjegovom dugogodi{njem poznanstvu sElvedinom Grabovicom, koji je opet najbliìposlovni suradnik {efa SDP-a ZlatkaLagumdìje.

Veza Kari}-Grabovica tek }e se otkritikada budu objavljeni rezultati aktuelnogtendera Direkcije Autocesta vrijednog 2miliona KM a koji se odnosi na “Nabavku,montaù i odràvanje opreme za zatvorenisistem naplate cestarine“.

Potpuno je izvjesno da }e ovaj posaopripasti beogradskoj tvrtki Mihailo Pupinkoja se na tender prijavila u partnerstvu sasarajevskom informarti~kom ku}om BSTelecom. Do prelaska u EPBiH, Grabovicaje radio u privatnom, alternativnomtelekomu T3, koji je opet vlasni~ki tijesnopovezan s tvrtkom BS Telekom! �

DOGOVOREN TENDER ZA NAPLATU PUTARINE

Dvojac Grabovica-Karić proguraoBS Telekom

KRV NIJE VODAFederalni premijer Nermin

Nik{i} pobrinuo se dadirekcija Autocesta dobije

dodatnu finansijsku injekciju vrijednu dvadeset

miliona

KRV NIJE VODAFederalni premijer Nermin

Nik{i} pobrinuo se dadirekcija Autocesta dobije

dodatnu finansijsku injekciju vrijednu dvadeset

miliona

ZAKULISNI ARAN@MANDirektor EPBiH Elvedin Grabovica obezbijedio je unosan posao BS Telekomu

��


Kako smo doznali, nekako u istovrijeme kada je ministar Čamber sjeo uterenac Volvo, novoimenovana upravafederalne Direkcije autocesta tako|er jeodlu~ila obnoviti i pro{iriti vlastiti voznipark. Nekoliko mjeseci ranije, kada je na~elu uprave bio EErdal Trhulj, na~elno jeusugla{ena odluka o kupovini pet novihautomobila, “{koda“ ili “golfova“, norealizacija odluke prepu{tena je novojupravi Direkcije koja je imenovana u majupro{le godine.

TERENCI UMJESTO GOLFOVA

Nova uprava Direkcije, predvo|enaEns ad om Kari}em, za ~iji je izbor najza -slu`niji njegov dugogodi{nji prijateljElvedin Grabovica, aktuelni direktorEPBiH, te Mirsadom Nik{i}em, ~iji izborpada na du{u njegovog starijeg brataNermina Nik{i}a, poni{tila je odluku svojihprethodnika i umjesto pet “{koda“ ili“golfova“ odlu~ila je raspisati tender zanabavku skoro tri puta skupljih automobila,od kojih je jedan VW Touareg terenac i~etiri VW Tiguana, sva ~etiri terenca. Kodformiranja tendera, tandem Kari}-Nik{i}nije {tedio (budètski) novac i do kraja jeispo{tovao rasprostranjeni “standard“prema kome je automobil vaàn statusnisimbol: uz nove terence zahtijevali su i svumogu}u dodatnu opremu za potpunivizuelni i komforni ugo|aj.

“Najpovoljnija“ ponuda pristigla natender glasila je na iznos od 469.880,00KM, a ponudu je poslala sarajevskaautoku}a AC QUATRO u vlasni{tvu BBakiraAlispahi}a.

Prema slu`benim informacijama obja -vlje nim na oficijelnom sajtu Direkcije,ugovor s AC QUATROM o isporuci terenacapotpisan je 8. novembra 2011. godine.

Pojedina~na cijena pet kupljenihautomobila nije objavljena, no istragom smo

ustanovili da je najskuplji automobil, VWTouareg, opremljen osnovnom ali idodatnom opremom (srebreni krovni nosa~i,prednja sjedala s aktivnom klimati zacijom,senzori za parkiranje itd.) pla}en oko120.000 KM, odnosno da je nabavka 4 VWTiguana ko{tala ne{to vi{e od 349.000 KM,{to zna~i da pojedina~na cijena automobilas dodatnom opremom iznosi 87.000 KM.

Federalna Direkcija autocesta finansirase iz prihoda ostvarenih naplatom putarine,ali dijelim i budètskim novcem. Ovo-g odi{nja doznaka federalne Vlade bila jevi{e nego izda{na - Direkcija autocestadobila je dodatnih 20 miliona KM, adodatni transfer budètskog novca obraz -loèn je “kao podr{ka izgradnji dijelakoridora 5C“.

Kako smo doznali, transfer je obra -zloìo li~no premijer Nik{i}, koji jesvojevremeno javno obe}ao da zbogsukoba interesa ne}e sudjelovati u raspravii dono{enju odluka koje se ti~u Direkcijeautocesta. Ali, krv nije voda... �


BAHATA RASTRO[NOST PLATFORMA[KE VLASTI

Cijena najjeftinijeg modela Volks wagenTouarega V6 sa diesel motorom 3.0I TDIiznosi 76.014 KM bez PDV-a. CijenaTouarega varira ovisno o paketu opreme.Tako Touareg V8 4.2I TDI ko{ta 114.071KM. Najskuplji paket opreme koji se moènaru~iti na bh. trì{tu za Touareg je tzv.“W05“ u kojem kupac, pored osnovnogpaketa opreme, dobiva ko`ne presvlake,sportska sjedala, ko`ni volan, pedale odnehr|aju}eg ~elika, grijanje volana, grijanjeprednjih sjedala i jo{ pregr{t sitnih detaljakao {to su potpora za ki~mu ili grijanje

prednjih mlaznica za pranje vjetrobrana.Ovaj paket opreme stoji 12.454 KM, bezPDV-a.

Cijena najjeftinijeg modela VolkswagenTiguana 4 motion sa benzinskim 14I TSImotorom stoji 44.661 KM bez PDV-a.Najskuplji model je 2.0I TDI 4 motion zakojega treba izdvojiti 51.008 KM bez PDV-a.Najskuplji paket opreme koji se moè dobitina na{em trì{tu je “WL5“ koji uklju~ujeko`ni paket i ekskluzivni sportski paket tegrijanje naslonja~a i sjedi{ta. Paket opreme“WL5“ stoji 3.504 KM bez PDV-a. �

LUKSUZ O DR@AVNOM TRO[KU

Dodatna oprema za VW TOUAREGkošta više od 12.000 KM

Na tro{kovnoj strani poslovnogizvje{taja JP Autocesta nalazi se jo{ neko -liko u najmanju ruku spornih finansijkihtransakcija koje se mjere desetinamahiljada KM. Pored ostalog, aktuelnauprava je kupila jo{ jedan automobilpla}en 46.192,00 KM (isporu~i lacHercegovina auto d.d. Mostar) a sre -

dinom maja pro{le godine s ma r -ketin{kom age ncijom iz Sarajeva Mark INsklopila je ugovor “za izradu tv emisije -dnevnik autoceste“ vrijedan 46.332,00KM.

Uzalud smo poku{avali otkriti o kakvojje emisiji rije~, kad je i gdje je emitirana.Jednostavno, “niko ni ~uo ni vidio“. �

SPORAN ANGA@MAN AGENCIJE “MARK IN“

Uprava Autocesta naručila reklamni film

SPORA IZGRADNJA,BRZA POTRO[NJA

Direktor Autocesta Ensad Kari} izdvojio je za

reklamni film 46.332,00 KM

SPORA IZGRADNJA,BRZA POTRO[NJA

Direktor Autocesta Ensad Kari} izdvojio je za

reklamni film 46.332,00 KM

�



Detalji svirepog ubistva sarajev -skog fotografa MMustafe MujeBukvi}a (67), zvanog DDedo ve}danima ne prestaju {okiratijavnost u glavnom gradu BiH.

Iako je policija dan nakon ubistva napodru~ju Mostara uhapsila 30-godi{njuDanu [krba, koja je tokom ispitivanjaistraìteljima priznala kako je ona po~inilaovaj monstruozni zlo~in, njen nevjen~anisuprug EElvir Kora} (41), vi{estruki ubica ipsihijatrijski bolesnik koji je bio prvoo s -umnji~eni za Bukvi}evo ubistvo, za sada jena slobodi jer ne postoje nikakve indicije daje on bio umije{an u ovaj monstruoznizlo~in.

Kora} se trenutno nalazi na Neuro -psihijatrijskoj klinici u Sarajevu, gdje sepovremeno lije~i ve} godinama. Na klinikuje do{ao sam da potraì pomo} dan nakonBukvi}evog ubistva. Ljekarima je tada, nespominju}i ubistvo, neodre|eno rekao damu se psihi~ko stanje pogor{alo, te kako seboji da bi mogao “ne{to lo{e u~initi“.

ZLOÎN IZ KORISTOLJUBLJAPodsjetimo, fotograf Mustafa Bukvi}

prona|en je 23. februara prerezanog vrata usvojoj fotografskoj radnji u ulici Omladi -nskih radnih radnih brigada u naseljuDobrinja. Prona{ao ga je uposlenikobli`njeg fast fooda, koji do{ao da mudostavi naru~enu hranu. U istom tom fastfoodu Bukvi} je neposredno prije ubistvapopio kafu, a zatim se vratio u radnju. Kakonezvani~no saznajemo, netom prije ubistva


ZLOÎN NA DOBRINJI

Pi{e: EMIR HOD@I]

Prošlosedmično brutalno ubistvo fotografa MUSTAFE BUKVIĆA u njegovojfotografskoj radnji u naselju Dobrinja zaprepastilo je javnost kako po svojoj

svireposti, tako i po morbidnim biografijama prvobitno osumnjičenih počinitelja:DANE ŠKRBA, pjesnikinje i konceptualne “umjetnice“, i njenog nevjenčanog

muža, serijskog ubice ELVIRA KORAĆA; naš novinar prvi je došao do svihnajvažnijih detalja ovog nezapamćenog zločina

JEZIVI “PERFORMANS“MORBIDNE PJESNIKINJE

BOSANSKI PSYCHO

MONSTRUOZNAKOLJAÎCA

Dani [krba odre|enje jednomjese~ni

pritvor zbog svirepogubistva Muje Bukvi}a

Dana:TEKST osnova.qxd 27.2.2012 22:54 Page 16

u njegovoj je radnji bila starija èna izsusjedstva, koja je na odlasku navodnovidjela [krbu kako zajedno sa nepoznatimmu{karcem ulazi u foto-studio. Upravo jeovaj trag, uz materijalne dokaze prona|enena mjestu zlo~ina, omogu}io sarajevskojpoliciji da u saradnji sa MUP-om HNKbrzo locira i uhapsi Danu [krba. Naime, napodu tamne komore u kojoj je prona|enonago, izmasakrirano Bukvi}evo tijelo,policija je prona{la razbacane fotografije nakojima je bila upravo [krba. Kada supokazali fotografije svjedokinji koja jeposljednja vidjela Bukvi}a ìvog, ona je

potvrdila da je èna sa fotografija u{la uradnju poslije nje.

Uprkos tome {to je [krba priznalaubistvo i trenutno se nalazi u pritvoru, upojedinim medijima se posljednjih danaspekuliralo da je ubica zapravo Kora}, te daDana [krba la`nim priznanjem {titi svognevjen~anog supruga. Kako saznajemo izizvora bliskih MUP-u Kantona Sarajevo,policija je Kora}a privela na ispitivanje usubotu, 25. februara, ali su ga pustili jernisu na{li nikakve dokaze da je onpo~initelj ili pomaga~ u zlo~inu. Kora} jetokom policijskog saslu{anja negirao svoju

umije{anost i tvrdio da sa Danom [krba, sakojom ima i ~etvorogodi{nje dijete, nijeimao nikakvog kontakta ve} punih petmjeseci. Posljednji put javio se njenoj majci7. januara ove godine, kada joj je poslaoSMS i ~estitao pravoslavni Boì}. Premaranije objavljenim izvje{tajima u medijima,pretragom njegovog mobilnog telefonanavodno je prona|ena SMS poruka koju jeKora} poslao jednoj osobi nekoliko satinakon zlo~ina, a u kojoj pi{e: ““Zaklao samga, je... mi je ènu, slikao ju je golu, slikaomi je i dijete.“ Ipak, na{i dobro upu}eniizvori tvrde da se radi o dezinformaciji, teda takva poruka nikada nije postojala.

Policija za sada detalje istrage nastojidràti u tajnosti. Prema posljednjiminformacijama koje su “procurile“ ujavnost, Dana [krba bila je u seksualnojvezi sa ubijenim Bukvi}em, a zlo~in senavodno dogodio za vrijeme jedne odnjihovih seksualnih “igrica“. Ta~nije, [krbase ve} duè vrijeme prostituisala te na tajna~in zara|ivala za ìvot. Imala je brojnuklijentelu, a na{i izvori kaù da je MustafaBukvi} bio me|u njenim redovnim“mu{terijama“. Motiv za ubistvo bio je ~i -sto kori stoljublje, odnosno nera{~i{}eni“ra~uni“ izme|u [krbe i Bukvi}a. Obdu k -cija Bukvi}evog tijela pokazala je da nes -retni fotograf napad uop}e nije o~ekivao -na njegovom tijelu, osim manjih ogrebotinana le|ima, nisu prona|eni nikakvi dokazikoji bi ukazivali na to da se poku{ao braniti.To ujedno obja{njava i kako je Dana [krbauspjela prerezati vrat mu{karcu koji je ipakbio fizi~ki sna`niji od nje. Sa druge strane,Elvir Kora} te{ko da bi imao snagesavladati Bukvi}a - naime, pored psihi~kihproblema sa kojima se bori ve} godinama,


JEZIVA SMRT U FOTOGRAFSKOJ RADNJI

Dana [krba i Elvir Kora}, fatalnaprivla~nost brutalnih ubojica

MJESTO ZLOÎNA I @RTVA BRUTALNOG UBISTVAMujo Bukvi} prona|en je prerezanog vrata u svom foto studiju na Dobrinji

HAP[ENJEOSUMNJIÊNEDANE [KRBASarajevska policijau saradnji sa MUP-om HNKuhapsila je [krbuna podru~juMostara dannakon zlo~ina ��


Kora} je i dugogodi{nji ovisnik i istraìt e -ljima je ve} na osnovu samog njegovogizgleda, ekstremne mr{avosti i psihi~kogstanja bilo jasno kako on (bar {to se ovogslu~aja ti~e) ne moè biti ubica.

Posljednjih nekoliko godina [krba iKora} ìvjeli su u stanovima u Aerod r -omskom naselju i na Grbavici, zajedno sanjihovim djetetom. Prije toga ovaj par jestanovao u naselju Vogo{}a, u Kora}evojporodi~noj ku}i.

Biografija Elvira Kora}a, koja je ovihdana u ìì javnosti, podsje}a na nekibolesni ameri~ki psihotriler. Po~etkom ‘90-ih godina Kora} je hladnokrvno ubio svogoca IIzeta trnokopom dok je ovaj leào ukrevetu pijan, a motiv je navodno bio o~evodugogodi{nje zlostavljanje i alkoholizam.Nakon ubistva je uhap{en i odveden uzatvor u Fo~i, iz kojeg je pobjegaopo~etkom rata. U ratu se priklju~io ArmijiBiH, ta~nije Prvoj slavnoj 111. vite{kojbrigadi. No, 29. decembra 1993. godineElvir Kora} postao je vi{estruki ubica — iznikada razja{njenih razloga, u njihovoj ku}iu Vogo{}i ubio je mecima iz pi{tolja svojumajku FFatimu i sestru EElviru. Njihova tijelazatim je odnio u podrum ku}e, posuo ihkre~om i prekrio granjem. Kom{ijama jeispri~ao da su mu majka i sestra otputovalekonvojem za Austriju i neko vrijeme ~inilose da }e ovaj uàsni zlo~in zauvijek ostatineotkriven. Ipak, Romkinja sa kojom jeKora} u to vrijeme ìvio nakon nekoliko

mjeseci pobjegla je od njega i sve ispri~alapoliciji, nakon ~ega je i sam Kora} priznaoubistva, te navodno izjavio kako “uìva daubija ljude“. Me|utim, ostaje nejasno kakotakav psihopata, koji je pobio kompletnusvoju porodicu, moè biti na slobodi?!

Nakon ubistva majke i sestre, Kora} jeodleào pet godina u KPZ-u Zenica, anjegovom ranom pu{tanju iz zatvora,odnosno minimalnoj kazni za dvostrukoubistvo doprinijela je odbrana neura~u n -ljivo{}u zahvaljuju}i kojoj je Kora},umjesto iza re{etaka, svoju “rehabilitaciju“nastavio povremenim boravcima u psihija -trijskim ustanovama.

PJESNIKINJA, NOVINARKA, PROSTITUTKA

Ni{ta manje nije “intrigantna“ nibiografija njegove partnerice, Dane [krba.[krba je ro|ena 22. oktobra 1982. uSarajevu. Unuka je poznatog novinara,humoriste i tekstopisca NNikole [krbe (1922- 1995), a njen otac VVeselin radi kao voza~na Federalnoj televiziji. Kako saznajemo,Dana je sa svojim ocem ve} godinama uveoma lo{im odnosima i skoro da nisuimali ikakvog kontakta. Sa druge strane,Danina tetka primila je u svoj stan nju iKora}a, te su neko vrijeme ìvjeli kod nje unaselju Grbavica. [krba je poha|alaGimnaziju Dobrinja, a po zavr{etkugimnazije upisala je Odsjek politologije naFakultetu politi~kih nauka u Sarajevu kao

redovan student, te vanredno Odsjeksigurnosti i odbrane. Me|utim, na FPNnemaju podatke o tome da je [krbadiplomirala na bilo kojem od pomenuta dvastudija. Neko vrijeme se navodno bavilanovinarstvom - ali iako je u svomìvotopisu koji je objavila na jednojinternetskoj stranici navela da je radila nalokalnim radio i TV stanicama Vrhbosna iVogo{}a (“zapam}ena kao prvi glasjutarnjeg programa kao i urednik emisijesocijalno osvije{tenog karaktera @rtveegzistencije“), uposlenici ovih stanica tvrdeda se [krbe uop}e ne sje}aju.

Svoju ljubav prema poeziji, kako samapi{e, otkrila je jo{ za vrijeme osnovne {kole(“u toku zavr{avanja osnovne {kole upolupodrumskoj ratnoj izvedbi konkuri{ena poetski natje~aj povodom reintegracijeGrbavice te odnosi prvu nagradu“). Anakon {to je napustila, prema njenimrije~ima, “monetarno nesiguran svijetmedija“, posvetila se prevo|enju saengleskog jezika, pa tako u svojoj biografijinavodi i kako je radila “za strane organi -zacije“ (prema nekim neprovjereniminformacijama, bila je angaìrana kaoprevodilac za EUPM?!).

[krba se zvani~no predstavljala kaoumjetnica i pjesnikinja. Prije dvije godineu~estvovala je na poetskim susretimaDiogenes Poetes u Sarajevu koji preds t -avljaju poeziju mladih neafirmisanihautora, a svoje pjesme ~itala je i na


ZLOÎN NA DOBRINJI

BIZARNI PERFORMANSISAMOZVANE UMJETNICEDana [krba redovno je objavljivala svoje fotografije ivideo klipove na internetu

�


nekoliko drugih amaterskih pjesni~kihmanifestacija. Krajem decembra 2011. ukino sali u Visokom, u okviru manifestacijeNikad ja~a zima koju je organizovalokulturno udruènje Damar, [krba i mladihip-hop muzi~ar DDamir Risti} izveli suautorski performans. Nakon {to je priznalaubistvo Mustafe Bukvi}a, Dani [krba

odre|en je jednomjese~ni pritvor. Policija isarajevsko kantonalno Tuìla{tvo nasta -vljaju istragu o ovom slu~aju, dok gra|aniSarajeva i dalje ìve u strahu da }e se èna-monstrum sa Dobrinje, poput njenog ne -vjen~anog supruga Kora}a, na temelju kozna kakvih suludih zakona uskoro na}i naslobodi. �


JEZIVA SMRT U FOTOGRAFSKOJ RADNJI

Svoje pjesme Dana [krba redovno jeobjavljivala na svom Facebook profilu, kaoi na kanalu YouTube. Njena poezija seuglavnom moè okarakterisati kao“mra~na“ i deprimiraju}a, a smrt i ubistva~esti su motivi njenih pjesama koje jerecitovala uz odgovaraju}e, jednakomorbidne, video klipove. Samo nekolikosati prije Bukvi}evog ubistva, [krba je naFacebooku objavila video pod nazivomOkrajak za kraj dana, u kojem kaè:“Poku{avam se oduìti mraku koji meobuzima i ne otimam mu se vi{e, ostavljammu se kao {to se okrajak ostavlja za ne dajBoè, jedino }e tako pravedno biti. Okrajakza kraj.“

U pjesmi Policijski sat, ova “umjetnica“kaè: Policijski sat za djecu/majke no}ubri{u krvave noève i spremajualibi/~uvajmo sami sebe od zlih nauma...

Mnoge njene pjesme posve}ene suSarajevu i kritici postratnog bosansko -hercegova~kog dru{tva.

U ovom gradu nema ni{ta posebno/kao

i u drugim kategori~ki raspadnutimgradovima roditi se zna~i umrijeti./Hoda seoborenih o~iju/ne gleda se sve {to sede{ava/tako se ìvi-preìvljava./Sarajevskiprizori mu~ni/iglom probodene ulice/izlozibl je{te k i~om i jadom da je pa -tnja/posljednja smjena pacova u plavomna uvi|aju radi/dokumentuju lu|a~keepizode/eskalirano propadanje eto to je –dio je iz [krbine pjesme pod nazivomSarajevski zid pla~a.

U pjesmi Isto~no od pakla, [krbaotkriva svoje “nesnalaènje“ u tranzicijs k -om dru{tvu:

Ne snalazim se u ovoj zemlji/kompaspokazuje umjesto sjevera pakao/mape suod dràva mrtvih izdanih referendu -mima./Prokleta sloboda izbora nemu{tojstoci data, neukoj zvijeri dopu{tena./Zatonemam zemlju, nijednu do one koja }e mipripasti ko pokrov na smrtni dan./Smrdit }ena krv, la` i demokratiju.../Referendumom}u izabrat krematorij, jebe{ zemlju bezizdaje. �

CRTICE IZ POETSKOG OPUSA DANE [KRBA

“Majke noću brišu krvave noževe ispremaju alibi...“


Ministar unutra{njih poslovaKantona Sarajevo MMuhamedBudimli}, kao i ogromna ve}ina~elnika javnih instit ucija,uklju~uju}i i gradske komu -

nalce, nespreman je do~ekao snje`ne pa -davine koje su po~etkom februare blokiralegrad, a samim tim i agencije za provo|enjezakona, odnosno njegovo ministarstvo ipoliciju. Nenaviknut na snje`nu blokadu,ministar Budimli} samoinicijativno jepoduzeo korake na deblokadi sjedi{ta MUP-a, Auto-servisa i Jedinice za saobra}aj.Samoinicijativno je policajcima MUP-aKantona Sarajevo ministar Budimli}podijelio lopate, a (ne)sretni uposlenicideblokirali su ono {to im je re~eno, odnosnonare|eno. Nakon vi{esatnog lopatanjaministru Budimli}u saàlilo se na njegoveuposlenike pa je odlu~io da ih “po~asti“jednim besplatnim obrokom. Kakonezvani~no saznajemo, Budimli} je za 330maraka naru~io ro{tiljskih specijaliteta kojimje po~astio promrzle policajce (obe}anezimske uniforme im jo{ nije osigurao) kojisu ra{~istili snijeg sa prilaza sjedi{tu MUP-a,Auto-servisu i Jedinici za saobra}aj.Ro{tiljske specijalitete Budimli} je platitio izsopstvenog dèpa, {to je za svaku pohvalu,ali njegova navodna “velikodu {nost“ bila jekratkog vijeka.

MILICIJA TRENIRA ÎSTO]UNaime, ve} 17. februara, {est dana na -

kon akcije ~i{}enja snijega, ministar Budi m -

li} sam sebi potpisao je rje{enje zarefundaciju 330 maraka koje je uplatio izsvog dèpa na ime tro{kova ishrane zauposlenike Ministarstva unutra{njih poslo -va Kantona Sarajevo koji su bili an -

gaòvani na ~i{}enju leda i snijega.Ministar Budimli} svojeru~no potpisanorje{enje o refundaciji sredstava dostavio jesamom sebi i Odjeljenju ra~unovodstvaMUP-a.


(SAMO)VOLJA ZA MO] MINISTRA BUDIMLI]A

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

MUHAMED BUDIMLIĆ, ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, u nezaustavljivoj namjeri da “zakonski ili nezakonski, statutarno, ili nestatutarno“

stavi pod svoju potpuno kontrolu policiju, prošle je nedjelje suspendirao načelnicuza finansije AMIRU SILAJDŽIĆ koja nije željela kršiti zakon i dva puta plaćati istu

uslugu - uklanjanje snijega ispred objekata KMUP-a

NO]AS KU]A ÎSTI

MINISTAR U SNIJEGU

Ne pada snijeg da prekrije brijeg, nego da ministarBudimli} dva puta plati isti posao!

STANJEPRIRODNENEPOGODEMinistar MuhamedBudimli} (i)legalnopla}ao ra{~i{}avanjesnje`nih nanosa

Mup:TEKST osnova.qxd 27.2.2012 23:30 Page 20

Me|utim, angaòvanje radnika Minis -tar stva unutra{njih poslova Kantona Saraj e -vo na fizi~koj deblokadi mistarstva ivoznog parka, uklju~uju}i i servis, nije upotpunosti zadovoljilo ministra Budimli}akoji je u tu svrhu angaòvao privatnu firmu.Umjesto da se za pomo} obrati sarajevskomKantonalnom javnom komunalnom predu -ze}u Rad, ministar Budimli}, iz samonjemu poznatih razloga, angaòvao jeprivatnu firmu iz Isto~nog Sarajeva ~ijivlasnik je VVladimir Jokanovi}. Tako jemalo poznata firma Sarco 1 S.Z.U.G. sasjedi{tem u ulici Ravnogorska na broju 33.za ~i{}enje u objektu MUP-a KantonaSarajevo i ~i{}enje hangara u objektujedinice za saobra}aj MUP-u KantonaSarajevo ispostavila ra~un od 2.100 KM!

Slu`benica Sektora za podr{ku MUP-aKantona Sarajevo AAmira Silajdì} telefon -ski je upozorila ministra Budimli}a dazakonski ne moè uplatiti sredstva koja jeon odobrio najprije samom sebi (ta sredstvapo zakonu moè mu odobriti samopremijer Kantona Fikret Musi}), a potom(za isti posao!) i frirmi iz Isto~nogSarajeva. Istog dana nakon ovogupozorenja, ministar Budimli} je na~elnicuSilajdì} suspendirao a na njeno mjestopostavio IIfu Smje~anin, sebi lojalnuslu`benicu ministarstva. (U pro{lom smobroju pisali kako Ifa Smje~anin ima svojeposebno mjesto unutar ministrove strukturezbog ~ega je nagra|ena dvostrukompla}om.)

SAM SVOJ MAJSTOR

Odluka u suspenziji Amire Silajdì}potpuno je nezakonita, budu}i da premaZakonu o dràvnim slu`benicima, suspen -zija radnika moè uslijediti tek ako jepo~inio krivi~no djelo, odnosno ako seprotiv njega vodi krivi~ni postupak. Dannakon {to ju je ministar Budmli}suspendirao, gospo|a Silajdì} je odbilaizvr{iti primopredaju du`nosti sa svojomnasljednicom Smje~anin, nakon ~ega jedo{lo najprije do verbalne prepirke, apotom i fizi~kog obra~una. Intervenisala je~ak i policija, koja je o tom obra~ununapravila slu`benu zabilje{ku.

Kako saznaje “SB“ iz izvora KMUP-a,suspendirana Amira Silajdì} je angaìralaadvokata koji }e podnijeti krivi~nu prijavuprotiv ministra Budimli}a. Sa druge stra -ne, kako nezvani~no saznajemo, ministarBudimli} je protiv na~elnice Silajdì}tako|er podnio krivi~nu prijavu, zapronevjeru “te{ku“ dva miliona maraka. Ukantonalnom MUP-u, pak sumnjaju da jena~elnica Silajdì} mogla izvr{iti prone -vjeru dva miliona KM, a sve i da jeste, tonije mogla uraditi bez znanja ministrovemiljenice iz Uprave administracije i

podr{ke SSabine Bukva i samog ministraMuhameda Budimli}a.

I tako, dok sarajevski policajci jednu odnajè{}ih zima u posljednjih stotinjakgodina, zaslugom ministra Budimli}a,provode neadekvatno odjeveni i obu~eni,ministar Budimli} ne {tedi ni “svoj“ ninovac ministarstva za ra{~i{}avanjesnje`nih nanosa. Ministar Budimli} nesamo da ne {tedi novac, nego ga u skladu saodlukama Vlade Kantona Sarajevoprebacuje onim ministarstvima koji gaimaju jo{ manje, odnosno koji ga nemaju niza isplatu pla}a svojim uposlenicima. A kadsmo ve} kod isplata pla}a, valja spomenuti~injenicu da se pla}e uposlenika MUP-aKantona Sarajevo nisu pove}ale od 2005.godine. Odnosno, policajci i nisu pro{litako lo{e kao {to su dràvni slu`benici inamje{tenici zaposleni u MUP-u kojimapla}a nije rasla, a kojima su istovremenosmanjena primanja za topli obrok. I dokpojedini na~elnici i poslu{nici ministraBudimli}a u~estvuju}i u radu raznih

(bes)potrebnih komisija zara|uju skoroduple pla}e, ve}ina uposlenika MUP-aKantona Sarajevo, preciznije njih 1400,podiglo je tu`bu protiv kantonalnog MUP-azbog nezakonitog smanjenja pla}a i toplihobroka i nepo{tivanja kolektivnog ugovora.Stoga bi ministru Budimli}u bilo pametnijeda vansudskom nagodbom poku{a rije{itiproblem i postigne zadovoljavaju}e rje{e -nje sa nezadovoljnim uposlenicima naobostranu korist, nego {to brine o ra{~i -{}avanju prilaza svom ministarstvu, a uslobodno vrijeme, uz malu pomo} prijateljapriprema izmjene Pravilnika o unutarnjojorganizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,kojim planira sve kadrovske poslove koji sudo sada bili u nadle`nosti policijskogkomesara preuzeti li~no. �


POLICIJA ZA ÔVJEKA, SUSPENZIJA ZA @ENU

Ve} mjesecima se unutar strukturaKantonalnog MUP-a naga|a kako min i -star Muhamed Budimli} samo ~ekazgodnu priliku i povod da se rije{i AmireSilajdì}, na~elnice finansijskog sektora uovom ministarstvu, jer je ona, tvrdi se,prili~no nezgodan i nepopustljiv svjedokminis trovih finansijskih “vratolomija“.Podsje timo, ministar Budimli} se tokompro{le godine potpuno nezakonito raz -metao prora~unskim novcem namije -njenim ka nto nalnom MUP-u prebacuju}i

novac drugim ministarstvima i javnimpreduze }ima (Ministarstvo nauke,GRAS). Zbog potpune nesposobnosti isamovolje ministra Budimli}a, pro{le jegodine ostalo neutro{enih {est milionamaraka namije njenih MUP-u Kantona kojisu vra}eni poreskim obveznicima. Ovo -godi{nji usv ojen budèt ovog ministarstvaiznosi skoro 70 miliona i o~ito je daministar Budimli} ne èli previ{e neu -godnih i ljubopitljivih svjedoka u njegovomtro{enju. �

UKLANJANJE SVJEDOKA

Ministar Budimlić već dugopriprema suspenziju AmireSilajdžić

SPORNE FAKTURE1. Ministar sam sebi refundirao 330 KM potro{enih za topli obrok radnicima koji su ~istili snijeg2. Isplata firmi iz Isto~nog Sarajeva

1

2

Mup:TEKST osnova.qxd 27.2.2012 23:31 Page 21


[TA RADI SIS-ovac ZEKO U TU@ILA[TVU BiH

Pisanje Slobodne Bosne o ratnom i poratnom angažmanu špijuna SIS-a Mate Zekete njegovoj kontroverznoj ulozi u istragama koje vodi tužiteljica Tužilaštva BiHVesna Budimir izazvalo je veliku pažnju javnosti: naš list nastavlja da objavljujedokumente koji otkrivaju istinu o masovnim grobnicama u kojima su skrivanežrtve zločina pripadnika HVO-a u srednjoj Bosni a koje je potpisao Mato Zeko

SB OTKRIVA: MATO ZEKO ZNAGDJE SU UBIJENI SRBI ZA

KOJIMA SE 17 GODINA TRAGASKANDALOZANPOTEZ TU@ITELJICE Tuìteljica Vesna Budimirnezakonito je angaòvalaMatu Zeku u predmetimakoji se vode u Sudu BiH

SKANDALOZANPOTEZ TU@ITELJICE Tuìteljica Vesna Budimirnezakonito je angaòvalaMatu Zeku u predmetimakoji se vode u Sudu BiH

Zeko:TEKST osnova.qxd 28.2.2012 1:27 Page 22

Mato Zeko, istraìtelj oficira zavezu za saradnju sa Ha{kimtribunalom u kabinetu @@eljkaKom{i}a, ina~e dugogodi{njioficir Sigurnosne obavje{tajne

slu`be (SIS) HVO-a, po ovla{tenjutuìteljice VVesne Budimir potpuno jenezakonito uklju~en u istragu u predmetuTrusina. Pored toga, kako na{ list saznaje,Zeko je potpuno nelegalno, kao uposlenikPredsjedni{tva BiH, u~estvovao i u hap{e -njima i prepoznavanju optuènih u pred -metu Trusina. Naime, Zeko je u~estvovaou prepoznavanju optuènog SSenadaHakalovi}a, dok je (kao da je policijskislu`benik) bio prisutan kada je uhap{enZulfikar Zuka Ali{pago. Optuèni Ali{pagoje izjavio da prilikom hap{enja nije vidiopripadnike Specijalne jedinice SIPA-e,izuzev Mate Zeke, i izvjesnog MMarija iDènane. Zeko je tako|er bio prisutan ikada je Ali{pago predavao odre|enu vojnudokumentaciju tuìteljici Vesni Budimir.

Branioci optuènih u predmetu Trusinauputili su apelaciju Ustavnom sudu BiH ukojoj traè izuze}e tuìteljice Vesne Bu -dimir koja je potpuno nelegalno anga ovala

Zeku. Ona sama je potvrdila da je Zekoangaòvan od samog po~etka istrage uslu~aju Trusina i to na osnovu pravilarimskog puta, za {ta ima odobrenje iHa{kog tribunala. Me|utim, Budimirka jeovim nevje{tim izgovorom obmanulasudije i branitelje u pomenutom predmetu.

Na{ list je u pro{lom broju objavio da jeZeko, kao biv{i djelatnik Uprave Sigurno -sne informativne slu`be Herceg-Bosne,koji je obavljao funkciju koordinatoraZbornog podru~ja Vitez, bio 1996. godineuklju~en u izmje{tanje bo{nja~kih grobnicau okolini Ahmi}a. Me|utim, dokumenti dokojih smo do{li dokazuju da je Zeko bioupu}en i u izmje{tanje srpskih `rtava izmasovnih grobnica.

Na{ list do{ao je do depe{e od 10. aprila1996. godine koju je potpisao Mato Zeko ana kojoj stoji “slu`bena tajna — strogopovjerljivo“. Zeko pi{e da ““mimo postoja -nja masovne grobnice, na teritoriji podkontrolom HVO-a, a o kojoj smo vasupoznali u na{em aktu (radi se o bo{nja~kimgrobnicama, op.a.) prema operativnimsaznanjima odjela SIS-a ZP Vitez postojemasovne grobnice na lepeni~kom podru~ju ina podru~ju Jajca. Radi se o osobama kojesu poginule prilikom ulaska postrojbi HVO-au Jajce, prete`no civilima, koje su putovale

autobusom i pogo|ene direktnim tenko -v s k im p ro j ek t i l om. To~an b ro jpoginulih sahranjenih u ovim grobnicamana podru~ju Jajca nije nam poznat.Grobnica je smje{tena u rejonu Bravnice naputnom pravcu Jajce - Donji Vakuf. Vi{epodataka o ovim grobnicama moè datipomo}nik zapovjednika za SIS gospodinGali}. Iz navedenih grobnica najvjerov a -tnije su iskopavani odre|eni ljudski le{evi ipu{tani Vrbasom”, pi{e u slu`benoj za -bilje{ki Zeko.

Kako na{ list saznaje, rije~ je o grobnicikoju su nadle`ni u Banjoj Luci odmahnakon rata traìli i godinama kasnije je nisuuspjeli locirali. Zeko je, po svemu sude}i,bio koordinator izmje{tanja masovnihgrobnica na ~itavom podru~ju biv{e Her -ceg-Bosne.

Amor Ma{ovi}, direktor Instituta zanestale osobe BiH, za na{ list kaè da jebilo nekoliko poku{aja da se locira ta grob-nica sa srpskim `rtvama jer su postojalasaznanja da na tom mjestu postoji masov-na grobnica civilnih `rtava.

“Naàlost, ni tada u prvom poku{aju1996. godine, a ni kasnije u nekoliko navra-ta oni je nisu uspjeli locirati. Moè sezaklju~iti da je taj dokument koji imate naneki na~in realiziran. A ja to mogu potvrdi-


ZEKINO PRIKRIVANJE ZLOÎNA

Pi{e: MIRHA DEDI]

Mato Zeko, istra itelj tu iteljice Vesne Budimir, ve} godinamakrije gdje se nalaze masovne grobnice u kojima su sahranjeni

Srbi iz okoline Jajca i Bo{njaci iz Lepeni~ke doline

��

DOKAZANO PRIKRIVANJE ZLOÎNADokumenti o izmje{tanju masovnih grobnica Bo{njaka i Srba iz srednje Bosne kojima su nakon rata rukovodile vojne, policijske i politi~kestrukture Herceg- Bosne, koje je potpisao Mato Zeko


ti zbog jedne druge grobnice koja se pomi -nje u sli~nom dokumentu sa bo{nja~kim`rtvama iz Lepeni~ke doline. Ta grobnica jezaista dislocirana, i to u dva navrata.Navodno da su tijela iz Lepeni~ke dolineprvo odvezena na Kupres, a zatim saKupresa na lokalitet Me|ine, na periferijiMostara. Mi smo locirali tu grobnicu 1998.godine. U njoj su bile uglavnom ène idjeca. Zbog spaljenosti skeleta mi nismosigurni koliko tijela je bilo u grobnici.Nalazila su se u dvadeset plasti~nih vre}a, au nekima je bilo ostataka vi{e osoba. Zasada imamo vi{e identiteta, radi seporodicama Salki} i ]erimi}. Dakle, to susu ène i djeca iz Lepeni~ke doline koji suubijeni u selu Nadioci i koji su izmje{teni uokolinu Mostara. Bojim se da je do{lo dorealizacije tih dogovora koji se pominju udokumentu i u pogledu Bravnica, gdje su upitanju `rtve srpske nacionalnosti, kojenikada nisu locirane.

Za tom grobnicom su nakon rata tragalekolege iz Kancelarije za nastale i zarobljeneosobe iz Banje Luke, a od 2008. godine zanjima traga Institut za nestale osobe u BiH.Ta grobnica je sasvim sigurno izmje{tenajer obzirom da je u ~etiri-pet navratatraèna, sigurno bi bila locirana”, kaèAmor Ma{ovi}.

Osim {to je prikrivao zlo~ine HVO-a,prema nama dostupnim dokumentimaobavje{tajac Zeko je dokazani {ovinista.

To pokazuje i njegova depe{a koju jepotpisao 17. oktobra 1996. godine. U njojZeko svojim nadre|enima sugeri{e daobustave sudski postupak protiv HrvataMarka Bakovi}a iz Jajca, kojem se sudizbog ubistva jednog Bo{njaka. Bakovi} je,kako ga pravda Zeko, namjeravao dalikvidira AAbdulrahmana [e~i}a, tada{njegzapovjednika specijalne postrojbe ArmijeBiH, koji je po njegovoj ocjeni uz to bio iistaknuti muslimanski nacionalista iomraèn me|u pripadnicima HVO-a. Jedneno}i, umjesto isplanirane likvidacije[e~i}a, Bakovi} je u mraku ubio drugogBo{njaka. Me|utim, po Zeki, Marko

Bakovi} treba biti oslobo|en jer je on“istaknuti i dokazani ratnik i vojnik koji jetokom rata u nekoliko navrata pokazivaoizrazitu hrabrost i privrènost, te pre d -stavlja pravi primjer za ugled svakomhrvatskom vojniku”. Eventualno pokretanjesudske parnice moglo bi, sugeri{e Zeko,imati bitnog uticaja na sveukupne odnose,pa ~ak i mogu}nost ugroàvanja unutra -{njeg stanja sigurnosti”, zaklju~uje na krajuove depe{e Zeko.

O njegovom {ovinizmu svjedo~i jo{jedan dokument. EEmil Harak je biokomandant brigade HVO-a u Vare{u. Onnije bio za sukobe sa Bo{njacima. Suprugamu je bila srpske nacionalnosti. Zeko zanjega kaè da je prevrtljiv, kontroverzan,bez trunke hrvatskog duha i naboja, apotvrda za to su njegovi fanstasti~no dobriodnosi sa muslimanima u Vare{u i uzimanje

istih u za{titu i neslaganje da se nakonnjihovog napada na Vare{ s njima trebaè{}e razra~unati. Njegovu suprugu Srpki -nju karakteri{e kao {pijuna.

U ÊMU JE SVE UÊSTVOVAO ZEKO

Uporedo sa na{im saznanjima oobavje{tajnim poslovima ovog SIS-ovca, iu Sudu BiH se ovih dana nastavila“razvijati” nezakonita uloga Mate Zeke upojedinim predmetima koji se vode predTuìla{tvom BiH. Naime, Sud BiH jenaloìo Tuìla{tvu da odbrani u predmetuTrusina dostavi sve naredbe i dokume n -taciju u kojoj se u istragama spominje MatoZeko, za {ta ga je ovlastila tuìteljica VesnaBudimir.

Tuìteljica Budimir je uvo|enjemobavje{tajca Mate Zeke u brojne istragekoje vodi Tuìla{tvo BiH dovela u pitanjelegitimnost ~itavog postupka. On jezapravo, kako tvrdi na{ dobro obavije{teniizvor, nekol iko predmeta u~ in ionezakonitim. To su svi predmeti koji suvezani za podru~je Jablanice; MuzejJablanica, Trusina i sve istrage koje su vodeoko Trusine, ali i istrage oko Vare{a. On je,po svemu sude}i, prisustvovao i ispitivanjusvjedoka u predmetu Trusina. Zbog sveganavedenog odbrana u predmetu Trusina jeuloìla apelaciju Ustavnom sudu BiH ukojoj traì izuze}e tuìteljice Budimir uovom predmetu. Ukoliko Ustavni sud toodbaci, odbrana }e se sa istim zahtjevompojaviti pred Evropskim sudom uStrazburu. �


[TA RADI SIS-ovac ZEKO U TU@ILA[TVU BiH

U izvje{taju koji je svojim nadre|enimposlao 25. marta 1997. godine Zeko pi{eda je Zenada âu{evi}, koja je bilaodvjetnik u Op{tinskom {tabu TO Vitez ibila na sastancima na kojima se izme|uostalog razgovaralo o hrvatsko-muslima n -skim sukobima na podru~ju Viteza,spremna svjedo~iti u Haagu i to zapredmet koji pred Tribunalom zastupaAnto Nobilo. Zeko pi{e da }e Zenadaâu{evi} svjedo~iti i ponoviti iskaz, ali pododre|enim uvjetima, a to je zaposlenje uHrvatskoj i nov~ani honorar, {to joj jeusmeno i obe}ano. “O pristanku i spre m -nosti na svjedo~enje upoznat je i StipeUdiljak, koji je tada bio u Vitezu, teinsistirao na tome”, pi{e Zeko. No,

~itava urota mu se izjalovila jer je Nobiloodustao od angaòvanja âu{evi}ke kaosvjedoka u Haagu. Zanimljivo je da Zeko ufebruaru 1997. godine Upravi SIS-a pi{eizvje{taj nazvan “Operativna akcija Istina”u kojem navodi kako je sve pratio i uhodioNobila, te s kim je sve ovaj poznatiadvokat kontaktirao u BiH. Zeko ~ak {aljelistu Nobilovih svjedoka i njihov psiholo{kiprofil. Ovaj obavje{tajac je tako|e uhodioi odvjetnika Gorana Mikuli~i}a, koji je uHa{kom tribunalu zastupao generalaAntu Gotovinu, za vrijeme njegovogboravka u BiH. Zbog svega navedenogodbrana u predmetu Trusina sumnja da jeMato Zeko podmi}ivao svjedoke i upredmetu Trusina. �

OPSTRUKCIJA PRAVDE

Zeko podmićivao svjedoke i pratioadvokate Antu Nobila i GoranaMikuličića

SPALJENI PAIZMJE[TENI U bo{nja~kimgrobnicama, za ~ije jeizmje{tanje znaoMato Zeko,prona|eni suposmrtni ostacièna i djece

�


Nakon ministra policije KantonaSarajevo MMuhameda Budimli}a, kojije zavr{io Srednju vojnu {kolu ratnog

vazduhoplovstva i protuvazdu{ne odbraneJNA u Rajlovcu kod Sarajeva, jo{ je jedanbiv{i „plavac“ nenadano postao kadrovskauzdanica SDP-a. Rije~ je o novoizabranomdràvnom doministru sigurnosti MMladenu]avaru iz Mostara, koji je radno mjesto uUpravi za indirektno oporezivanje, prekono}i, zamijenio foteljom u Vije}u ministaraBiH. I mada nije poznato kakve su refe -rence doju~era{njeg stru~nog suradnika zasuzbijanje krijum~arenja preporu~ile nafunkciju doministra sigurnosti BiH,slu`bena ]avarova biografija, prije nego{to se 2002. zaposlio kao carinski inspektoru tada{njoj federalnoj Carinskoj upravi, jo{je skandaloznija.

Mladen ]avar je, naime, Srednju vojnu{kolu ratnog vazduhoplovstva i protuvaz -du{ne odbrane u Rajlovcu poha|ao od1984. do ‘88. godine, nakon ~ega je sa~inom vodnika prve klase {kolovanjenastavio na Vojnoj akademiji u @arkovu(Beograd). Vojnu naobrazbu mladi iperspektivni oficir JNA ]avar nije prekinuoni nakon {to je jugoslavenska vojskazapo~ela agresiju na BiH, pa ~ak ni kada jeJNA-topni{tvo, pod zapovjedni{tvomzlo~ina~kog generala MMom~ila Peri{i}a,ravnalo njegov rodni Mostar. Prema izjavikoju je Centralnoj izbornoj komisiji BiHdao Mladen ]avar, kada ga je kadrovskakomisija SDP-a kandidirala za doministrasigurnosti, on je tek poslije raspada SFRJ„primijetio“ da je do{lo do me|unaci -onalnih tenzija i u {kolskim ustanovama?!“Ve} 1992. godine moj status postajeupitan, a krajem godine sam i izba~en saVojne akademije. Po{to sam bio aktivnovojno lice, morao sam da napi{em molbu zaprestanak slu`be“, pojasnio je ]avar,odgovaraju}i na pitanje {to je bio razlogprestanka zaposlenja u JNA, koju je trajnonapustio tek koncem januara 1993. Da ga,kojim slu~ajem, po~etkom ‘93. nisupotjerali iz JNA, Mladen ]avar je danas,umjesto u Ministarstvu sigurnosti BiH,mogao zavr{iti kao pomo}nik srbijanskogministra obrane DDragana [utanovca.

No, za razliku od ve}ine hrvatskih ibo{nja~kih oficira koji su uniforme JNA

zamijenili onima s oznakom Armije BiH iHVO-a, mladom ]avaru nije padalo napamet da znanje i vje{tine koje je stekao naVojnoj akademiji stavi u slu`bu obranedomovine. Umjesto povratka u Mostar,Mladen ]avar odlu~uje da usred ratnogvihora nastavi studije na Ma{inskomfakultetu u Beogradu, gdje je diplomirao1997. Napominju}i kako se tijekomstudiranja uzdràvao rade}i svakojakefizi~ke poslove (pa ~ak i kao nadni~ar nanjivama srbijanskih seljaka), kao zvani~nogposlodavca u Srbiji naveo je poduze}e Srempromet iz Beograda, gdje je do februara1998. prodavao bra{no i {e}er. Tadaodlu~uje da se kona~no vrati u Mostar gdje,sude}i prema podacima iz njegove slu`benebiografije, nije imao drugog posla osimosnivanja lokalnog Odbojka{kog kluba.

Dvije godine poslije Mladen ]avar seu~lanjuje u SDP, potom postaje predsjednikOp}inskog odbora Mostar-Zapad, a kasnijei ~lan Glavnog odbora stranke.

Pro{le godine, u vrijeme èstokog obra -~una me|u uposlenicima Uprave za indi -rektno oporezivanje BiH, tada{nji dire ktorKemal âu{evi} optuìo je Mladena]avara da je uzimao mito od @@eljka [krobe,vlasnika firme Eko [krobi} iz Čitluka, ali je]avar sve optu`be negirao. Zanimljivo je,me|utim, da je nakon imenovanja nadu`nost zamjenika ministra sigurnosti BiHMladen ]avar odmah kao svoju savjetnicuangaìrao TTijanu Kaletovi}, suprugu novi -nara Federalne televizije Damira Kale -tovi}a i k}erku njegovog doskora{njeg {efau Upravi za indirektno oporezivanje JJozeKajini}a. �

S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Doministar sigurnosti BiH Mladen Ćavar JNAnapustio tek 1993. godine!!!

Hej vojnici, vazduhoplovci, čelična krila naše partije

MINISTARSTVO SIGURNOSTI

KAO STRATE[KIINTERES SDP-a

Nakon {to ume|ustrana~koj

raspodjeli funkcija Damiru Hadì}u nije

dopalo mjesto ministra sigurnosti BiH, SDP je za

doministra sigurnostiimenovao biv{eg oficira

JNA Mladena ]avara

MINISTARSTVO SIGURNOSTI

KAO STRATE[KIINTERES SDP-a

Nakon {to ume|ustrana~koj

raspodjeli funkcija Damiru Hadì}u nije

dopalo mjesto ministra sigurnosti BiH, SDP je za

doministra sigurnostiimenovao biv{eg oficira

JNA Mladena ]avara


Skandal:Skandal.qxd 27.2.2012 22:02 Page 25


FEDERACIJA BiH VS REPUBLIKA SRPSKA

Analizirali smo (ne)rad i stajling vodećih političara u FBiH i RS-a kako bismouz autentične stihove velikog umjetnika Kemala Malovčića i modne upadice

Modnog Hračka, napokon odgonetnuli ko (ni)je ko u dva omiljena nam i jedinaentiteta i kako bismo pokušali zaključiti:

Ministri i premijer u Federaciji BiH prednja~e po stajlingui modnoj odva`nosti,dok je ministrima RS-auzor Milorad Dodik, a neki ~ak pone{to irade!Pi{e: ALMIR PANJETA

TOP 14ENTITETSKIH

MINISTARA

KO JE GORI, “NA[I“ ILI “NJIHOVI“

ministrica za ekonomske odnose i vanjsku saradnju RS-a ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH

Za{to je ministrica: Poznata kao jednaod najodanijih {efica kabineta MMiloradaDodika, @eljka je vjerovatno o~ekivala ineku vi{u funkciju od ministrice zaekonomske odnose i vanjsku saradnju. Naistu temu je i bila savjetnica premijeraRS-a, a spominjana je kao zamjena pre-mijeru AAleksandru Dòmbi}u kojem jeprijetila smjena. Na kritku MMladenaIvani}a iz PDP-a da njeno ministarstvo

ne ~ini dovoljno te da u njenom mandatu u RS-u nije u{la ni jednaozbiljnija strana investicija, @eljka je ljutito replicirala: ““Uz sveranije sprovedene aktivnosti, ura|en jo{ jedan godi{nji akcioniplan za uskla|ivanje doma}eg zakonodavstva sa regulativom EU-a,kao i akcioni plan Republike Srpske za ispunjavanje obaveza kojeproisti~u iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju.” Investicijenije spomenula…

Modni Hra~ak kaè: @eljka, daj si malo odu{ka. Te “Helga”sive i crne kombinacije sa suknjom, sakoom i bijelom ko{uljom usvim prilikama toliko su out da to zahtijeva ozbiljniji make over.O jednoj te istoj frizuri da ne govorimo. Ove sezone in jeasimetrija na haljinama, suknjama, sakoima, jaknama: na ve~ernjoj odje}i dat }e poseban {arm, a za dan birajte asimetri~netunike koje }ete kombinirati s bikerskim hla~ama.

Kemal Malov~i} kaè: “Zgodna, al’ nezgodna, malo takvihèna ima, to tvoje se srce, daje i otima…”

Za{to je ministar: ôvjekkoji je kao na~elnik Op{tineSanski Most svom 12-godi{njem sinu za samomjesec dana izdao sve potreb-ne papire i urbanisti~kesaglasnosti za gradnju luk-suzne vikendice u naseljuČaplje valjda je na tomepokazao da je sposoban,poduzetan i “obrtan”.Gra|evinsku dozvolu koja jeponi{tena izdao je i majciFadili. Za ovakve podvige,koalicija SDP-SDA nagradilaje ovog SDA kadra mini -starskom pozicijom. Sjajno!

Modni Hra~ak kaè:Mladala~ki ‘casual’ izgled

svakako stoji poduzetniku lokalnog karaktera, tako da si ihuspje{no zamijenio tamnim odijelima sa neizbje`nim i uvi-jek aktuelnim kravatama s linijama, baklavama i kockicama.Domi{ljato. Uz ‘Jerko Style’ frizuru — slika&prilika platfor-ma{kog ministra.

Kemal Malov~i} kaè: “Udaraju bubnjevi, pjeva beduin,a kako ne bi pjevao, rodi mu se sin…”

Vs@eljka Cvijanovi} Sanjin Halimovi]

Panjeta:TEKST osnova.qxd 27.2.2012 22:33 Page 26


KO (NI)JE KO

ministar industrije, energetike i rudarstva RS-a ministar energije, rudarstva i industrije FBiH

Za{to je ministar:Skupa sa ostalim mini -strima iz SDSD-a“preìvio” raport kodDodika u julu pro{legodine. Kaù da je biome|u najnezadovoljnijimnakon izlaska sa sastan-ka, ali to {to do danasnije smijenjen govori daje o~ito izgladio stvar sa“Vo`dom”. U karijeri sebavio strujom, indirekt-nim oporezivanjem, cari-nama, bio vojni tuìlac,direktor {tamparije, u{kolstvu… Poja{njava-ju}i razlog zbog kojih bitrebalo da ima nafte u

Posavini kazao: “Logi~no je da ako nafte ima s jedne straneDrine, da je ima i s druge strane Drine…”

Modni Hra~ak kaè: Ministar koji se usu|uje obu}i i prugastoodijelo. Jednostavne kombinacije odijela i leèrna frizura.

Kemal Malov~i} kaè: “Po|i dalje, uzvodno ne idi, uzvodnone}es nikad sti}i, rijeka te~e od izvora u{}u, i ti tako mora{ ciljusti}i…”

Za{to je ministar:Kakvo je to pitanje? PaBiH ima ~itavih 38 kilo-metara autoputa, za {ta jedjelimi~no zasluàn iovaj ~ovjek. DirektorFederalne direkcije zaizgradnju, upravljanje iodràvanje autocesta biood 2006. do 2010., tako-re}’ u vrijeme procvataautocesta u BiH kada subrojne trase na kojimanisu nikli novi kilometriputa bukvalno ocvale. Zatakve uspjehe nagra|enpozicijom v.d. direktoraJavnog preduze}aAutoceste FederacijeBiH, pa nimalo neo~eki-

vano nije bilo da se ovaj SDA kadar postavi za ministra plat-forma{ke vlade. Potpisao i memorandum sa Shellom kojim}e se, ako se prona|e nafta, platforma kona~no i ovaplotiti.

Modni Hra~ak kaè: Cacadou look. Kemal Malov~i} kaè: “Svi su na{i drumovi, sve su na{e

pruge, pobjegnimo zajedno daleko od tuge…”

Vs@eljkO KOVAÊVI] ERDAL TRHULJ

ministar pravde FBiH potpredsjednik Vlade i ministar pravde RS-a

Za{to je ministar: Biv{iugostitelj sa dosjeom zapremla}ivanje supruge nemoè biti bolji izbor za SDP-ovog ministra pravde. Njegaje u aprilu 2007. zbog prem-la}ivanja prijavila suprugaInes nakon {to su policajcido{li u njegov restoran Rondozbog kr{enja javnog reda imira. Čovjek koji ne moèpravdu provesti u vlastitojku}i i ne pokaè èni gdje jojje mjesto u hijerarhiji, i nije~ovjek, a kako je ovo Dràvaza ~ovjeka, onda se u ovomslu~aju sve poklopilo.Omiljeno {tivo mu je“Mu{karci koji mrze ène”.

Modni Hra~ak kaè:Mikuli} se kre}e izme|u dva

outfita — sivog odijela i crvene majice s logom SDP-a. Ne zna se{ta je ve}i modni horor: odijela ili frizure.

Kemal Malov~i} kaè: “Nas dvoje smo par iz bajke, du{ajedna od dvije majke, moj si ìvot, a tvoj ja, u meni si i kad tenema…”

Za{to je ministar:Osim {to vaì za jednogod najpodobnijih, Selmanje poznat i kao miljenik~itala~ke publikeNezavisnih novina koja gaje izabrala za najboljegministra u vladi RS-a “jerje doprinio da uslovi uzatvorima budu najbolji uregionu”. Kada je nekoprilikom dodjele laskavenagrade Selmanu dobacioda je “najbolje bitizatvorenik u RS-a” prisut-ni su grohotom nasmijali.Selman je bio ministarpravde i u periodu 2005.-2006., a poznat je i kao

biv{i pravobranilac Prve vojne oblasti JNA u Beogradu.Prijetio da }e tuìti Federaciju BiH zbog uvredljivih izjava oDanu RS-a.

Modni Hra~ak kaè: Dèrarde, Dèrarde, Dèrarde…Kemal Malov~i} kaè: “Na starome mjestu stojim, sa

tugom se sada borim, dok suze padaju niz lice, ja se sjetimtebe varalice…”

VsZORAN MIKULI] D@ERARD SELMAN




potpredsjednik vlade i ministar prosvjete i kulture RS-a ministar obrazovanja i nauke FBiH

Za{to je ministar: Iako Kasipovi} usvojoj funkciji objedinjuje DamiraMa{i}a i SSalmira Kaplana, ipak smomu suprotstavili ovog drugog jer senekako ~e{}e spominje uz prosvjetu.Nekada{nji novinar i urednik GlasaSrpske, dopisnik Televizije Sarajevo ana mjesto ministra do{ao iz marketingaJavnog servisa BiH. Na njegov radgeneralno se nema {ta re}i, tu i tamose pojavi, ne moè mu se re}i ni{talo{e za akciju u kojoj }e se {kole u RS-uopremiti sa 7.100 laptopa, a jednu odzanimljivijih izjava dao je naobiljeàvanju 20. godi{njice RS-a: “Daprethodne vlade nisu dobro radile, ne

bi bilo ni ovog ro|endana.” Nejasno je da li je Kasipovi}, po zani-ma… nacionalnosti Hrvat, pohvalio i dobar rad vlade u kojoj suministri bili MMom~ilo Mandi}, MMi}o Stani{i} kojem se u Haagusudi za ratne zlo~ine, RRadoslav Br|anin osu|en zbog ratnihzlo~ina na 32 godine zatvora…

Modni Hra~ak kaè: Kasipovi}eva obleka mogla bi se nazvatiklasi~nom a kako on svakako ne teì da bude trendsetter, o nje-govom outfitu se nema puno toga za re}i. Mo`da bi mogao pos-jetiti stilistu i poraditi malo na “Groucho Marx” stajlingu.

Kemal Malov~i} kaè: “Deveram, deveram…

Ime i prezime: DamirMa{i}, ZZa{to je ministar:Nakon karijere voditelja inovinara na TV Hayat, rockand roll karijere, predsjed-nikovanja Forumom mladihSDP-a, dugogodi{nje parlamentarne karijere iglasnogovorni{tva u SDP-unajlogi~niji izbor bio jepozicija ministra obrazo-vanja i nauke FBiH. Kaoministra smo ga mogli vid-jeti na pokojem otvaranju,uspio je zaratiti saizdava~ima oko ud`benika i“uloìo napore” u rje{ava-nju problema dviju {kolapod jednim krovom.

Modni Hra~ak kaè: Damir je in koliko je i out, {to bitrebala biti glavna karakteristika svakog fancy ministra plat-forma{a. Uvijek moderne nao~ale u kombinaciji sa naj~e{}ecrvenom “Zlaya Style” kravatom, posebno omiljenom me|umla|im SDP kadrom. Mladena~ki, veselo, lepr{avo.

Kemal Malov~i} kaè: “Gitara u tvojoj ruci, eh da sam,da sam, da me svira{ ti u muci, eh da sam, da sam…”

VsANTON KASIPOVI] DAMIR MA[I]

ministar poljoprivrede RS-a ministar poljoprivrede FBiH

Za{to je ministar:Diplomirao naVeterinarskom fakulte-tu u Beogradu, Odsjekhigijena i tehnologijanamirnica animalnogporijekla. Na raportukod Dodika dobio pro-laznu ocjenu, a dos-tupni podaci o njego-vim aktivnostimauglavnom su izNezavisnih novina i usuperlativu. Ostvariosuradnju sa federalnimministromLijanovi}em.

Modni Hra~akkaè: Stylingposlovi~no dosadan.Frizura obe}ava.

Kemal Malov~i}kaè: “Otvori o~i,pogledaj svijet, kakoje {aren, kako jelijep…”

Za{to je ministar: Kobolje poznaje poljoprivreduod poljoprivrednika? Kobolje poznaje anatomijukrave od KV mesara? Čovjekkoji je od 2006. do 2010. Biozastupnik u dràvnomParlamentu ispred kojeg sugodinama kampovali njegovipoljoprivrednici, za njih senastavio boriti i nakonimeno vanja na ministarskupoziciju i formirao vlastitidiskrecioni fond sa si}om od15 miliona maraka koje bisam dijelio. Genijalno.

Modni Hra~ak kaè: Konije vidio Jerku u uniformi

civilne za{tite ne zna {ta je pravi mu{karac na pravom mjes-tu. Jedino jo{ bolje izgleda na fotografiji usred polja sko{uljom, kravatom i bijelim ~izmama. U casual varijantimoèmo ga vidjeti u svijetloplavoj majici sa znakom pri-vatne obiteljske stranke Radom za boljitak i natpisom ‘Bezdileme’. Modni guru Platforme!

Kemal Malov~i} kaè: “Pored moje stare ku}e, zelena jelivadica, po njoj pase bijelo stado, a ~uva ga ~obanica…”

VsMIROSLAV MILOVANOVI] JERKO LIJANOVI]



KO (NI)JE KO

ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS-a ministar za pitanja boraca i invalida FBiH

Za{to je ministar:Morao je i neko izSocijalisti~ke partije RS-abiti ministar, pa palo slovona predsjednika stranke.Pored toga, tu i tamo pro-govori koju o zna~ajuboraca za nastanakSrpske, a Ha{kom tri-bunalu je poru~io da budupa`ljivi u opho|enju saRatkom Mladi}em:“Bolesnom ~ovjeku se popravilu ne moè suditi nitise moè suditi na na~in nakoji se Sud odnosi.Mislim da }e tu vrstunelagode morati da pre-pozna i Ha{ki sud i da setim pitanjem ozbiljnijepozabavi.”

Modni Hra~ak kaè:“Phil Collins frizuru” bi

mogao pratiti leèrniji outfit. Kemal Malov~i} kaè: “Svi prolaze i pitaju, zdravo druè,

kako je, malo para, malo sre}e, ne àlim se, dobro je…”

Za{to je ministar:Govori ruski i engleskijezik. Za po~etak. Nakondugogodi{nje karijere uprosvjeti, postavljen zaministra za bora~ka pitanjai odmah krenuo u odlu~anobra~un sa la`nim borcima.Odmah na po~etku javili suse mnogi koji imaju brojnedokaze da su bili borci, a uvrijeme Helezovog manda-ta borci su se po~eli samo-spaljivati od koli~ine brigeza njih. Nedavno je za“savjetnika koji nije savjet-nik ve} saradnik koji prima500 maraka” izabrao IIrfanaLjevakovi}a koji se svo-

jevremeno usko povezivao sa kampom Pogorelica.Modni Hra~ak kaè: Crveno i crno. Kombinacija sindika-

ta hemijske industrije i kluba oboàvalaca ‘50-ih. Ne raz-likuje se puno od ostalih platforma{a. Ako ve} nema nam-jeru biti trendseter, ne bi bilo zgoreg da promijeni frizuru.

Kemal Malov~i} kaè: “Pri~a se na Balkanu da sam biocar, bez safira i dvorova mladi gospodar…”

VsPETAR \OKI] ZUKAN HELEZ

ministar unutrašnjih poslova RS-a ministar unutrašnjih poslova FBiH

Za{to je ministar: Zato {to jezajeban. Ča|o vaì za jednog odljudi od Dodikovog velikog povj -erenja i nesu|eni premijer, pa mu jevaljda povjerio entitet na ~uvanje, ida uvijek zna “da ne bi neko ne{tolo{e o predsedniku”. Ča|o je, zani -mljivo, poznat i kao ljubitelj litera-ture s obzirom da mu u biografijistoji podatak da je bio uposlen uposlovnoj jedinici Banja Luka izda-va~kog preduze}a “Vuk Karadì}”iz Beograda. Nije zgoreg spomenutini dio njegove karijere utrgova~kom preduze}u SIM Promnakon ~ega je nezamisliv bilo koji

drugi dio karijere osim karijere ministra unutra{njih poslova.Nerijetko bahat u javnim nastupima, poznat i po izjavi da u RS-unema kriminalnih grupa, {to bi taj entitet svrstalo u sami vrh sigu -rnih teritorija skupa sa zemljom Teletabisa.

Modni Hra~ak kaè: Metalik odijela i kravate, ko{ulje s pru-gom i visoke pete govore da se radi o politi~ko-modnoosvije{tenom ~ovjeku. Samo tako nastavi, Stanislave, u tebi ~u~iozbiljan trendsetter!

Kemal Malov~i} kaè: “Sikter mala sikter, sikter ti i on, siktermala sikter, nek’ bude po tvom…”

Za{to je ministar: Mo`dajedan od rijetkih ~lanova objevlade koji se dokazao u posluvezanom za ministarstvo koje muje povjereno, a i dobar je sa[efom bez ~ega te{ko da bimogao dalje. Nekada{nji na~elnikOdjela kriminalisti~ke policijeMUP-a KS po uzoru na prethod-no pomenutog Ča|u dok je bio na

toj poziciji usred revolvera{kih obra~una usred Sarajevaubje|ivao je gra|anstvo da je Sarajevo jedan od najsigurnijihgradova u Evropi. U biografiji mu stoji i da je svr{enipolaznik FBI Akademije u Virdìniji, SAD i FBI Akademije“I LEA” u Budimpe{ti sa zvanjem specijaliste za oblastantiterorizma. Aktivno se bavio sportom, igrao nogomet u“Sarajevu” i “Borcu”, u policiji od 1987. godine.

Modni Hra~ak kaè: Utemeljitelj modne marke “KokaChanel” i ~ovjek koji se obla~i bolje od svih ministara uobje vlade. Po stajlingu mu se moè pribliìti jedinoJadranko Prli}, ali dok je on u “egzilu”, Koka je taj kojivlada bh. politi~ko-modnom scenom. Uvijek sre|en i “napir-litan”, pa ~ak i ako ga sretnete nedjeljom ujutro u devet.

Kemal Malov~i} kaè (u duetu s Fazlijom): “Ho}emo li ive~eras, druè sve po starom, lumpovati opet, opet istimàrom…”

VsSTANISLAV Â\O PREDRAG KURTE[




premijer FBiH premijer RS-a

Za{to je premijer: Ko moè boljepodi}i moral naciji nego nekada{nji“pomo}nik komandanta 7.bbr za pravneposlove i pomo}nik komandanta 43. bbr.za moral”? Niko, pa mo`da ni Neka.Kako bilo, nekada{nji obavlja~ brojnihfunkcija u Op{tini Konjic u kojoj je radiood 1988. do 2000. Na zelenu granu staoje kad je 2000. izabran za poslanika uParlamentu FBiH otkada kre}e njegovstrelovit uspon do Glavnog odbora SDP-aa potom uz vi{e nego dobre odnose s

Vo|om i do premijerske funkcije. [to se ti~e samog rada, malo jepokazao, ali zato iskustva iz 43. bbr obilato koristi diù}i moralposrnuloj naciji.

Modni Hra~ak kaè: Nosilac crne trenerke sa zlatnim Adidaslentama pokazuje kako jedan dràvnik treba da se ophodi ujavnosti. Njegov neustra{ivi modni “coming out” kada se pojaviona treningu nogometne reprezentacije i svima pokazao da se nepla{i modnih gurua niti osude njegove crno-zlatne trenerke, poru-ka je i modnim freakovima kakvi su LLady Gaga ili BBoy George.Samo naprijed, premijeru!

Kemal Malov~i} kaè: “Caru ide carevo, meni {to je su|eno, tisi moja zvijezda sjajna, moja ruà bajna…

Za{to je premijer: Iako su napoziciju premijera RS-a pre-tendovali mnogi, od {kolskihprijatelja Milorada Dodika doljudi od najve}eg povjerenja,nekada{nji ministar finansijaAleksandar Dòmbi} bio je tajkoji se pokazao najpodobnijimza ovu poziciju. Nazivaju ga i“Dodikovim Medvedovim”, jerje po mnogima na tu funkcijuba{ kao i premijer Rusijepostavljen da bi nakon prelaskaVo`da na funkciju predsjednika

nastavio s njegovom politikom. Osnovnu i srednju {koluzavr{io u Banjoj Luci, gdje je i diplomirao na Ekonomskomfakultetu.

Modni Hra~ak kaè: Strog dràvni~ki izgled po uzoru naVo|u trebao bi bar nekada relaksirati. Pri tome ne mislimona nedavno pojavljivanje u jakni koja je totalno out. Mo`dada proba{ sa nekim vedrijim tonovima.

Kemal Malov~i} kaè: “Okre}e se kolo sre}e, po|enaprijed pa se vrati, kad ja budem sretan ~ovjek, ti }e{ ondatugovati…”

VsNERMIN NIK[I] NEKA ALEKSANDAR D@OMBI]



Generalni direktor Koàrsko-teks -tilnog kombinata (KTK) VisokoSenad Bilalovi}, koji je na ovudu`nost, nakon dvogodi{nje sta n -ke, ponovno imenovan u julu

pro{le godine, ovih je dana priveo krajuplan i program sanacije i konsolidacije togposrnulog poduze}a, prijeratnog simbolaviso~ke industrije. Nakon {to je detaljnoanalizirao financijsko stanje, iznosdugovanja i potraìvanja KTK, i izvr{ioprocjenu imovine, direktor Bilalovi} }e ve}ovog tjedna ~lanovima Nadzornog odboradostaviti program spa{avanja kompanije.Ukoliko ~lanovi Nadzornog odbora podrèBilalovi}eve prijedloge, Plan sanacije i

konsolidacije KTK Visoko bit }e upu}enVladi Federacije BiH kao ve}inskomvlasniku, od kojeg, u kona~nici, ovisisudbina poduze}a s milijunskim dubiozamai blokiranim ra~unima.

AERODROMSKE PISTE NA POLJIMA P[ENICE

Kako je u razgovoru za Slobodnu Bosnuobjasnio direktor Senad Bilalovi}, od 650formalno uposlenih radnika, u KTK trenutnoradi ~etiri stotine Viso~aka, ~ija je prosje~napla}a oko 400 KM. Osim ~injenice da je dioimovine pod hipotekom Porezne uprave,radi pokretanja postupka prinudne naplate,protiv KTK je proteklih godina podignuto620 tu`bi radnika, koji sudskim putem traèuplatu zaostalih pla}a i doprinosa zamirovinsko i zdravstveno osiguranje.Ukupna dugovanja KTK, prema tvrdnjama

direktora Bilalovi}a, iznose 43 milijuna KM,dok je vrijednost imovine poduze}a, premaposljednjim nalazima sudskih vje{taka,procjenjena na 83 milijuna maraka. Problemje, me|utim, {to menad`ment KTK, unato~vi{eg odi{njim poku{ajima, jo{ uvijek nijepovratio vlasni{tvo nad vrijednim nekret -ninama, i to ne samo u susjednim dràv ama,nego i u BiH, pa ~ak i u Visokom.

Gotovo je, naime, posve nepoznato da jeza potrebe Javnog poduze}a AerodromVisoko od KTK 1992. godine oduzeto 818dunuma zemlji{ta, na kojem je, premazamisli tada{njeg bo{nja~kog politi~kog ivojnog establi{menta, trebao biti sagra|enaerodrom, kao alternativa blokiranoj saraje -vskoj zra~noj luci. Na lokaciji u seluRadovlje, odnosno Paljike, gdje se prije ratanalazilo KTK-ovo poljoprivredno dobro, nakojem se uzgajala p{enica, prema zamisli


KO JE STVARNI VLASNIK AERODROMA VISOKO

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

U sklopu plana i programa sanacije posrnulog Kožarsko-tekstilnog kombinataVisoko (KTK) generalni direktor SENAD BILALOVIĆ predložio je VLADI

FEDERACIJE BiH kompromisno rješenje prema kojem bi Vlada izmirila dugovanjapoduzeća prema Zavodu PIO, a zauzvrat preuzela imovinu Aerodroma Visoko u

vlasništvu KTK, vrijednu više od 15 milijuna KM

KOMPANIJA “BIO“ UVLASNI[TVU HASANA ÊNGI]A

NEZAKONITO UZURPIRALA 818 DUNUMA ZEMLJI[TA KTK

[TA JE OSTALO ODVISO^KOG AERODROMARatni ~elnici SDA obe}avali su da }ena fantomski aerodrom u Visokomslijetati dàmbo dètovi, danas spisti u Paljikama poleti tek ponekasportska letjelica

Visoko Suzana:TEKST osnova.qxd 27.2.2012 22:25 Page 32

SDA-ovih vizionara iz Visokog i Sarajeva,trebale su biti sagra|ene piste za slijetanjeaviona. Povr{ina zemlji{ta koje je za fanto m -ski aerodrom oduzeto od KTK odgovaraveli~ini 82 nogometna stadiona (!!!), dok jepreostalih oko 200 dunuma, tako|er neza -konito, oduzeto prijeratnim vlasnicima,ugla vnom viso~kim Srbima, koji su u tovrijeme ve} napustili svoje domove.

Prema dokumentaciji Federalne fina n -cijske policije koja je prije ravno deset godinaizvr{ila kontrolu poslovne doku mentacijeJavnog poduze}a Aerodrom Visoko, odluku oizgradnji zra~ne luke donijeli su u julu 1992.tada{nji ~lanovi Predsjedni{tva Skup{tineop}ine Visoko. U maju ‘93. Predsjedni{tvoOp}ine Visoko utvr|uje da je izgradnjaaerodroma “od op}eg interesa“, da bi uaugustu iste godine Rje{enjem Predsjedni{tvaRepublike BiH bilo precizirano i podru~je odop}eg interesa za potrebe izgradnjeaerodroma. Odlukom op}inskih vlasti uVisokom koja je donesena u jesen 1993.,osniva~ki ulog poduze}a iznosio je trimilijuna tada{njih njema~kih maraka(ura~unata su osnovna i obrtna sredstva u robii u novcu). Kao osniva~ JP Aerodrom Visokoupisano je Predsjedni{tvo Skup{tine op}ineVisoko, a do imenovanja direktora, rukovo -|enje poduze}em povjereno je KKenanu Jusu -fba{i}u, u to vrijeme op}inskom na~elniku.Jusufba{i} je u ljeto ‘92. potpisao ugovorkojim je posao izgradnje aerodroma povjerenGra|evinskom poduze}u Zvijezda izVisokog. Premda preciznih pokazatelja nema,prema ranijim svjedo~e njima Viso~aka, naizgradnji aerodroma je svakodnevno biloangaìrano vi{e od 300 ljudi i na desetkegra|evinskih strojeva. Pro cjenjuje se da sugra|evinski radnici iskopali blizu pet milijunakubnih metara zemlje, budu}i da je projektombilo predvi |eno da se ravnaju okolna brda, ida je nakon ure|enja terena nasuto oko 1.500kubnih metara {ljunka, ugra|ene stotinemetara cijevi za drenaù...

AERODROM VISOKO - NAJVE]A

POSLIJERATNA “PRAONICA PARA“Poznato je, tako|er, da je znatan broj

gra|evinskih radnika i strojeva bio vojnomobiliziran, a ostatak su ~inili uposlenicidràvnih tvrtki. Kontrola Federalnefinancijske policije je utvrdila da je biv{ina~elnik Op}ine Visoko i direktor Aerod r -oma Kenan Jusufba{i} (koji je tragi~nostradao u avionskoj nesre}i kod Olova2008. godine) usuglasio vrijednost radova sposlovodstvom Gra|evinskog poduze}aZvijezda i njihovim kooperantima (tvrtkeAsfaltgradnja i IGM iz Visokog i Sretno izBreze) 2000. godine, u iznosu od 2,1milijun KM. Iste je godine, na temelju togdogovora, potpisan ugovor o cesiji premakojem su dugovanja Aerodroma Visoko


IZMIRIVANJE (PO)RATNIH RAÛNA

Iako je izgradnja viso~kogAerodroma bila od “op}eg dràvnoginteresa“, cijenu propalog projektaHasana êngi}a i danas pla}aju

gra|ani Visokog i dràvna poduze}a

RATNI GOSPODARVOJNIH RESURSAHasan êngi}, biv{i glavni logisti~ar ARBiH i federalni doministarobrane

RATNI GOSPODARVOJNIH RESURSAHasan êngi}, biv{i glavni logisti~ar ARBiH i federalni doministarobrane

��


prema GP Zvijezda i njihovim kooper a -ntima preneseni na Ministarstvo obraneFederacije BiH, koje je preuzelo i dodatnisaldo potraìvanja i obaveza nastalih do 31.decembra 1997. Sve ugovore ispred fede -ralnog Ministarstva obrane potpisao jetada{nji zamjenik ministra SSakib Mah -muljin.

No, nisu biv{e op}inske vlasti uVisokom, odnosno Ministarstvo obraneFederacije BiH slu~ajno preuzeli izmiri -vanje svih dugovanja Aerodroma Visokog,nastalih do kraja 1997. Financijska kontrolaje, naime, nedvojbeno utvrdila da su~lanovi Op}inskog vije}a Visoko, dakakopo direktivi bo{nja~kog politi~kog vrha, useptembru ‘97. donijeli odluku o zajedni -~kom investicijskom projektu Op}ine iBosanske investicione organi zacije (BIO) uvlasni{tvu HHasana Čengi}a, u to vrijemejednog od najutjecajnijih ~lanova SDA, ~ijaje ratna baza bila stacionirana u Visokom,rodnom gradu njegove supruge FFahireFejzi}. Prema toj odluci osnovano je novoJavno poduze}e za zra~ni saobra}aj umje{ovitom vlasni{tvu, odnosno Aerodrom.

Prema zate~enoj dokumentaciji, Op}inskovije}e Visoko je u novu kompaniju inve -stiralo 18,3 milijuna njema~kih maraka, aBIO nevjerojatnih 37, 6 milijuna maraka,~ime je Čengi}eva tvrtka stekla pravo na 67posto vlasni{tva. I mada je novo, mje{ovitopoduze}e u decembru 1997. upisano u

sudski registar Kanton alnog suda u Zenici,kada je izdato Rje{enje u kojem je prikazanukupan iznos sredstava osniva~a i ulaga~a,federalni financijski inspektori, ni poslijevi{emjese~ne istrage, nisu mogli u}i u tragnavodnim Čengi}evim milijunskim inve -sticijama. Nekada{nji direktor AerodromaVisoko i na~elnik op}ine Kenan Jusufba{i}pravdao se kako je svu poslovnu dokum -entaciju koja se odnosi na BIO godinu danaranije zaplijenio SFOR. No, ve} je tada bilobjelodano kako je propali projekat izgra -dnje Aerodroma u Visokom zapravo biojedna od najve}ih “praonica para“ koje su u(po)ratnim godinama za pomo} muslima -nima u BiH, preko Hasana Čengi}a, stizaleiz Be~a, s ra~una huma nitarne organizacijeTWRA, kojom je rukovodio Sudanac FFatihAl Hasanein.

ÊNGI]EVA FIKTIVNA MILIJUNSKA ULAGANJA

Iako je naime mje{ovito poduze}eAerodrom Visoko u vlasni{tvu Op}ineVisoko i tvrtke BIO uredno upisano usudski registar, kada su ozakonjena i


KO JE STVARNI VLASNIK AERODROMA VISOKO

I dok je zemlji{te KTK uVisokom, kao (po)ratni plijenprigrabio Hasan êngi},imovinom tog poduze}a u Re -publici Srpskoj i Srbiji jejednako neza konito raspolagaonekada{nji premijer RS-aGojko Kli~kovi}. Kaozastupnik KTK Visoko- Fabrikeobu}e Sokolac, tada{njipremijer Kli~kovi} je u junu1997. s predsjednikom Op}ineTemerin u VojvodiniBogoljubom Zecom zaklju~ioUgovor o prijenosu pravakori{tenja zemlji{ta uvlasni{tvu KTK Visoko, kako bise osigurale parcele zaizgradnju ku}a Srbimaizbjeglim iz Hrvatske. Krimin a -lizirani biv{i predsjednik VladeRS-a je naknadno prodao iimovinu KTK u Uìcu, ali jeposlovodstvo viso~kogpoduze}a u Srbiji pokrenulosudske sporove, kako biponi{tili poratnu plja~kuimovine na kojoj je, bezsumnje, profitirao samo GojkoKli~kovi}. �

BITKA ZA POVRAT OTETE IMOVINE

Imovinu KTK Visoko u Srbiji je nakon rata nezakonitoprodavao premijer RS-a Gojko Kličković

SDA VIZIONARSTVO: Nalokaciji u selu Radovlje,odnosno Paljike, gdje seprije rata nalazilo KTK-ovo poljoprivredno dobro,na kojem se uzgajalapšenica, prema zamisliSDA-ovih vizionara izVisokog i Sarajeva, trebale su biti sagrađenepiste za slijetanje aviona

KRIMINAL BEZ GRANICAPrvi poslijeratni premijer RS-a Gojko Kli~kovi} osobnoje prodavao imovinu KTK Visoko

�


fiktivna milijunska ulaganja (iako se igolim okom moglo vidjeti da Čengi}eviminvesticijama nema ni traga), novi vlasnicinikada nisu zavedeni u zemlji{nimknjigama, {to upu}uje da Hasan Čengi}nikada nije ni imao ozbiljnih poslovnihplanova kada je posrijedi taj propaliprojekat. Tako je viso~ka kompanija KTK,prema zvani~nim podacima iz grunta, idalje vlasnik najve}eg dijela zemlji{ta kojese, opet, prikazuje kao vlasni{tvo Aer -odroma Visokog. Da nema nikakve sumnje

u vlasni{tvo nad zemlji{tem KTK, potv -r|uju i rje{enja Porezne uprave (Kanto -nalni ured Zenica), kojim su parcele naAerodromu stavljene pod hipoteku, nakonpokretanja postupka prinudne naplatedugova viso~kog kombinata. DirektorKTK Senad Bilalovi} kaè kako se ne sje}ada je za njegovog mandata (Bilalovi} jerukovodio KTK od 2007. do 2009., aponovno je izabran pro{le godine) ijedanpredstavnik Čengi}eve firme ikada do{ao uviso~ki kombinat, niti da je bilo razgovora

o nera{~i{}enoj vlasni~koj strukturi, pa ~aki kada se spekuliralo kako su za izgradnjuAerodroma Visoko zainteresirane kom -panije iz Malezije i SAD-a. (Treba li,uop}e, napominjati da se u Visokom nikadanije pojavio ozbiljan investitor, koji bi biospreman da u izgradnju besperspektivnogaerodroma uloì milijune maraka.)

“Uslov za finansijsku konsolidacijuKTK je poreska deblokada. Stoga nam jenu`na pomo} Vlade Federacije BiH,odnosno, Ministarstva finansija i Minista -r stva energije, rudarstva i industrije, kakobi se alocirala hipoteka Poreske uprave ioslobodila imovina koja je u Visokomtrenutno pod teretom Poreskog kanto -nalnog ureda Zenica“, kaè direktor SenadBilalovi}, poja{njavaju}i kako }e feder a -lnoj Vladi, kao ve}inskom KTK-apredloìti kompromisno rje{enje. ““Budu}ida su na{a najve}a dugovanja premaFederalnom zavodu za penzijsko iinvalidsko osiguranje, u iznosu od 11,7miliona KM, predloìt }emo Vladi da zavrijednost obaveza za penziono osiguranjepreuzme imovinu Aerodroma Visoko uvlasni{tvu KTK.“ Napominju}i da je“okupirano“ zemlji{te KTK procijenjenona 15,1 milijun KM, Senad Bilalovi} jedodao kako se nada da }e nadle`ni ministriu federalnoj Vladi prihvatiti prijedlogmenad`menta KTK, kako bi se u tomdràvnom poduze}u kona~no sredilostanje i ispunili svi preduvjeti za pri -vatizaciju, budu}i da je interes zakupovinu jo{ ranije iskazala kompanijaPrevent. �


IZMIRIVANJE (PO)RATNIH RAÛNA

Ne ra~unaju}i milijunska dugovanjakoja nisu izmirena ni dvadeset godinanakon {to je za potrebe izgradnjeAerodroma Visoko od prijeratnih vlasnikaoteta zemlja, taj zapu{teni objekat danaskoristi Aero-klub Izet Kurtali} zaiznajmljivanje dvosjeda, odnosno, pa -nora msko razgledanje fantomskih viso -~kih piramida. Istodobno je i u pos -ljednjem izvje{}u Op}inskog pravobr a -niteljstva Visokog ponovno nagla{enproblem nedostatka nov~anih sredstava

za pla}anje ekspropisanog zemlji{taAero droma, budu}i da u dvadesetakslu~ajeva jo{ uvijek nisu ispla}enenaknade. Podsjetimo da su svi vlasniciparcela koji su nakon rata pokrenulisudske sporove ispla}eni iz op}inskogprora~una, te da niti jedna vlast uVisokom, bez obzira jesu li dolazili izSDA, Stranke za BiH ili SDP-a, nije imalakuraì da ra~un ispostavi ve}inskomvlasniku Aerodroma Hasanu êngi}u injegovoj kompaniji BIO. �

PRAVDA JE SPORA, ALI DOSTI@NA

Protiv Općine Visoko se još vodidvadesetak sudskih sporova zanaknadu štete vlasnicima parcelana Aerodromu Visoko

PLANI I PROGRAM SANACIJE POSRNULOG PODUZE]ADirektor KTK Visoko Senad Bilalovi} prvi je od Vlade FBiH zatraìo konkretnu pomo} kako bi se kona~no rije{ila nera{~i{}ena vlasni~ka struktura Aerodroma Visoko


Aleksandar Dòmbi}, premijer Re -pu blike Srpske, prije nekolikomjeseci posvetio se privatnombiznisu. Dòmbi} je, kako tvrdeizvori bliski njegovom kabinetu,

zapo~eo izgradnju veleljepnog hotela naJa horini, vrijednog desetak miliona maraka.

Hotel je ve} sazidan, ima {est spratova,podzemne garaè i nalazi se nedaleko odhotela Bistrica. Poslovni partner u ovomDòmbi}evom poduhvatu je RRanko Cico -vi}, koji je bio dugogodi{nji voza~ - prati-lac RRadovana Karadì}a.

PREVENTIVA NA JAHORINICicovi} je rodom iz Podgraba pored

Pala. Bio je vjeran Karaì}u i poslije ratakada se biv{i predsjednik RS-a, u strahu dane bude uhap{en, sklanjao u {ume oko Pala.Kada bi Karadì} 1997. godine nestajao saPala, zajedno s njim je nestajao i Cicovi}.On u to vrijeme nije krio svoju odanost


NA ISTOKU SE RADI

Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM “SB”

Aleksandar Džombić,aktuelni premijer RS-a, čuvar kase uInvesticiono-razvojnojbanci RS-a, odlučio jesvoju dugogodišnju lojalnost šefu SNSD-aMiloradu Dodiku, u čijeje finansijske transakcijesamo on upućen, naplatiti izgradnjomgrandioznog hotela naJahorini

U Nadzorni odbor Investiciono-razvojne banke RS-aDòmbi} postavio svog ro|aka Iliju Dòmbi}a

D@OMBI] GRADI HOTEL NA JAHORINI SA VOZAÊM RADOVANAKARAD@I]A RANKOM CICOVI]EM

D@OMBI]EVOPOSLOVNO CARSTVO Gra|evinski radovi na impozantnomDòmbi}evom hotelu bi}enastavljeni po~etkomprolje}a

Djomba Hotel:TEKST osnova.qxd 27.2.2012 22:22 Page 36

{efu. Kada su ga pripadnici MUP-a RS-a1997. godine zaustavili na podru~juRogatice zbog prekora~enja brzine, Cicovi}nije krio svoju nervozu. Na lokalne policaj -ce se izderao: “Ja se mlataram po {umamapo mjesec dana, a vi me tu zaustavljate.”Cicovi} je tom prilikom pokazao legiti-maciju MUP-a RS-a. Od izvora iz MUP-aRS-a saznajemo da je Cicovi} bio ~lanKaradì}eve tajne formacije Preventiva,koja je raspu{tena nakon ubistva SSr|anaKneèvi}a, zamjenika na~elnika Centrajavne bezbjednosti Isto~nog Sarajeva.Me|utim, raspu{tanje ove jedinice bilo jesamo formalno. Desetorici biv{ih ~lanovaPrventive, me|u kojima je bio i Cicovi},stavljeno je na raspolaganje sedam vozilaMUP-a RS-a, kao i slu`bene legitimacijeMUP-a RS-a i sva neophodna logistika zaskrivanje Radovana Karadì}a. Cicovi}krajem devedesetih godina na Palamaotvara stolarsku radnju i po~inje da se baviprivatnim biznisom. Me|utim, sve dohap{enja Radovana Karadì}a u Beogradu,pripadnici SFOR-a u nekoliko navrataupadaju mu u ku}u i pretresaju je zbogsumnje da pripada mreì podr{ke RadovanaKaradì}a.

Prije nekoliko godina Cicovi} postaje~lan SNSD-a i osniva gra|evinsku firmu.Zajedno sa slovena~kom firmom CPMizvodio je radove na tunelu Stambol~i} usvom rodnom mjestu Podgrab. Tako|er jeimao poslovne aran`mane sa SSlobodanomStankovi}em, vlasnikom firme Integralinìnjering iz Lakta{a.

Odakle Dòmbi}u kapital za izgradnjuhotela, lako je naslutiti. Jo{ iz vremena kadaje bio ministar finansija RS-a Dò mbi} jebio apsolutni gospodar kase u Inve sticijsko-razvojnoj banci. Zvani~ni direktori IRB-a(do sada su se smijenila ~etvorica) bili susamo Dòmbi }evi pijuni, koji su potpisivalikreditne naloge koje im je Dòmbi} tele-fonom diktirao. Svoju poziciju u IRB-u RS-aDòmbi} je u~vrstio krajem pro{le nedjeljeimenovanjem svog ro|aka IIlije J. Dòmbi}au Nadzorni odbor RS-a. Iako IRB ve} nekovrijeme nema generalnog direktora (poslje -dnji, MMilenko Pav lovi}, podnio je neopo -zivu ostavku u decembru pro{le godine),Dòmbi}u je prioritet bio da imenujeNadzorni odbor ove banke koji }e biti prijesvega lojalan premijeru.

“Investiciono-razvojna banka RS-a,koja nije ni{ta drugo do centralni strana~kiodbor za dodjelu kredita istaknutim ~la -novima i simpatizerima reìmskih stran aka,nastavlja praksu zbog koje se desila, dosada nevi|ena, bjeànija direktora iz jednedràvne institucije. Istovremeno, IRB jepreko 700 miliona KM odobrila raznim fir-mama, dobrim dijelom prijateljima i ro| a -cima onih koji stvarno odlu~uju. Da se okupovini hartija od vrijednosti i dodjeli


D@OMBI] SEBI HOTEL GRADI

Foto: Mario Ili~i}

PREMIJER IPODUZETNIK Aleksandar Dòmbi},aktuelni premijer RS-a,suvlasnik je u nekolikoprofitabilnih preduze}a

��


kredita u vi{emilionskim iznosima neodlu~uje na osnovu profesionalnih bank a -rskih kriterijuma, ve} na osnovu politi~kih ili~nih stavova i veza, potvrdio jeAleksandar Dòmbi} izjavama u posljed-njih nekoliko dana. Kako se tro{e narodnepare, najbolje ilustruju podaci o tome ko suzapravo vlasnici firmi koje su u posljednjihpola godine dobili vi{emilionske kredite izprograma za mala i srednja preuze}a, zakoje su sredstva obezbije|ena zaduènjemIRB-a kod Evropske investicione banke”,kaè DDragan Čavi}, predsjednik Demokra t -ske partije RS-a.

Jedan od najve}ih kredita Dòmbi} je“odobrio” AAleksandru Provi}u, vlasnikuhotela “Vu~ko“ na Jahorini. Porodicu Pro -vi} sa Aleksandrom Dòmbi}em vezujedugogodi{nje prijateljstvo, jo{ iz vremenaKristal banke u kojoj je aktuelni premijerbio ~lan kreditnog odbora koji im je dodije-lio prve kredite. U Provi}evim apartmani-ma Dòmbi} i svi drugi reìmski prvaci popravilu odsjedaju kada su na Jahorini.“Vu~ko“ je nedavno dobio 6 miliona KMkredita, iako je ve} ranije dobio 5 milionaKM od IRB-a, {to je bio maksimalan iznoskredita iz ekonomsko-razvojne kompo-nente kredita koji su plasirani preko komer-cijalnih banaka. Suvlasnik hotela Vu~ko je iBojan Kriàj, proslavljeni skija{ iz Slov e -nije. Upu}eni izvori tvrde da se Dòmbi}moè gotovo svakog vikenda vidjeti naJahorini u dru{tvo lokalnih tajkuna.

D@OMBI] KREDITE PLASIRA PREKO SVOJE BANKE

Banke posrednice u plasmanima kreditaIRB-a, koje su direktno involvirane u “probl -emati~ne plasmane”, upravo su one koje jeIRB dokapitalizovao kupovinom njihovih har-tija od vrijednosti: Balkan investment banka,Bobar banka, a u posljednje vrijeme u igru seubacuje i nedavno formirana MF banka.Upu}eni izvori iz banjalu~ke televizije ATV,na kojoj je Dòmbi} postao glavni junak, kaùda ih to i ne ~udi jer se ve}ina firmi pod nje-govom kontrolom ogla{ava upravo na ovojTV. Poput mikrokreditnog dru{tva Mikrofin iMF banke iz Banje Luke, za koje upu}enitvrde da je u tajnom vlasni{tvu premijeraDòmbi}a.Aktuelni premijer ima svoj udio i uBalkan Investment banci, koja nije zadovolj -avala osnovne kriterije za poslovanje, ali je ukratkom roku, zahvaljuju}i Dòmbi}u, izraslau respektabilnu banku u RS-u.

I dok Dòmbi} “kapom i {akom” dijelimilione svojim prijateljima, krajem pro{lenedjelje Skup{tina RS-a usvojila je odlukuVlade RS-a kojom se Republika Srpskazaduùje putem obveznica i trezorskihzapisa u iznosu od 100 miliona maraka.

Vlada RS-a, odnosno Dòmbi}, zatraìlaje od parlamenta da joj odobri emisijudugoro~nih obveznica u iznosu od 30 mili -

ona, dok }e kratkoro~no zaduènje RS-aemisijom trezorskih zapisa biti 70 milionamaraka. Treba podsjetiti da je i pro{legodine Vlada RS-a koristila oba vida zadu -ènja da bi popunila prazan budèt.

Dòmbi} u novopredloènoj odluci ozaduènju obveznicama navodi da se emisi-ja tih dugoro~nih hartija od vrijednosti vr{iradi osiguranja sredstava za finansiranjebudèta RS-a za 2012. godinu. Opozicija je

38

NA ISTOKU SE RADI

Biografija Ilije J. Dòmbi}a izazvala jeop{ti smijeh u Skup{tini RS-a me|uposlanicima koji su trebali da potvrde nje-govo imenovanje u Nadzorni odbor IRB-aRS-a. Naime, Ilija Dòmbi} je dostaviosvoju biografiju ispisanu na 15 strana. Unjoj izme|u ostalog stoji da je direktor iprorektor za nastavu Univerziteta zaposlovni inènjering i menad`ment u BanjojLuci i urednik nau~no-stru~nog ~asopisa“Anali poslovne ekonomije”. Ilija Dòmbi}je naveo da je radan, odgovoran i ambi-ciozan, komunikativan i energi~an, spos o -ban za saradnju sa osobama razli~itog pro-fila; adaptabilan, sposoban za brzo ukla-

panje u novu sredinu, kao i za rad u multi-kulturnom miljeu; odlu~an u primjeni savre-menih tehnika u cilju poslovnog uspjeha;orijentisan ka ispunjenju ciljeva; voljan zau~enje i usavr{avanje; organizovan…Tridesetpetogodi{nji Ilija Dòmbi} je mag-istrirao i doktorirao na beogradskom uni-verzitetu Bra}a Kari}, a u nau~no-istraìva~ke projekte u kojim je bio koordi-nator ili nosilac projekta angaòvala ga jeuglavnom Vlada RS-a, odnosno ro|ak.Me|u posljednje svoje projekte upisao je -Strategija razvoja trgovine RepublikeSrpske za period do 2015. godine –naru~ilac posla: Vlada Republike Srpske. �

BIOGRAFIJA ZA (POD)SMIJEH

Džombićev rođak za Vladu RS-a zapozamašan honorar radio studiju orazvoju trgovine

SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

PROREKTOR U BANKARSTVU Ilija Dòmbi}, direktor i prorektor privatnog univerziteta, imenovan je za ~lana Nadzornogodbora IRB-a RS-a

NO]NO SKIJANJE NA JAHORINI

U posljednjih nekolikogodina Jahorina je postala

privla~na za turiste iinvestitore

NO]NO SKIJANJE NA JAHORINI

U posljednjih nekolikogodina Jahorina je postala

privla~na za turiste iinvestitore

�


kritikovala novo zaduènje RS-a koje ideza teku}u potro{nju, a ne za razvojne pro-jekte.

Me|utim, Dòmbi} se na to nije osvrtao.Po njegovim instrukcijama na istomskup{tinskom zasjedanju izabran je Nadzorniodbor Investiciono-razvojne banke RS-a.Ime jednog kandidata tokom razmatranja iza-zvalo je odre|ene kontroverze. Naime, ve}iniposlanika je bilo poznato da je IIlija J.Dòmbi} premijerov ro|ak.

Dòmbi} je nedavno kategori~no tvrdiokako nema nikakvog uticaja na dodjelukredita iz IRB-a. Me|utim, on je svjesnoobmanuo javnost, {to potvr|uje i u mediji-ma objavljena SMS prepiska (19.10.2009.godine - 10.03.2010. godine) izme|uDòmbi}a, koji je u to vrijeme bio ministarfinansija RS-a, i tada{njeg direktora IRB-aBojana Goli}a.

Iz transkripta razgovora moè se vidjetikako je Goli} 2. februara traìo savjet odDòmbi}a {ta da radi sa zahtjevom firmeAtila sa Pala, a ovaj mu kratko odgovara:“Neka ide.“ Prema podacima IRB-a, firma“Atila“ Pale je zahtjev za kredit podnijela13. januara, a 19. januara dodjeljuje joj se500.000 maraka. Desetak dana kasnije (17.februara) Goli} obavje{tava Dòmbi}a daje odobren i kredit za Agropodrinje izZvornika. Ova firma je zahtjev za kreditpodnijela 26. januara 2010., a sredstva uiznosu od 140 000 maraka su joj odobrena18. februara iste godine.

Me|u firmama koje su na taj na~indobile sredstva su Agroimpeks iz BanjeLuke, u vlasni{tvu NNikole Vukeli}a, kojije dobio 12 miliona KM iako je ova firmaprethodno dobila jo{ pet miliona opet odIRB-a, zatim firma [ipovo vlasnikaMilana Kova~a, Ekvator iz Banje Luke\oke Davidovi}a, Elvako iz Bijeljine,vlasni{tvo GGavrila Bobara, Integra inì -njering, u vlasni{tvu porodice Stank ovi},dobila je je 15 miliona kredita, Jedinstvoiz Gradi{ke, tako|er u vlasni{tvuStankovi}a, dobilo je 9,4 miliona KM.Neke od spomenutih firmi su vi{estrukikorisnici kredita.

Dòmbi} je vi{e od deceniju ~ovjek odDodikovog najve}eg povjerenja. Njihdvojicu ve} godinama veù zajedni~kiinteresi i poslovi. Poslovanje IRB-a RS-aje od osnivanja banke pod nadzorommini starstva finansija RS-a tako da jeDòmbi} s te pozicije ve} godinamau~estvovao u odobravanju vi{emilionskihkredita Dodikovim uku}anima, prijatelji-ma i rodbini. Prema nekim informacija-ma, Dòmbi} navodno ima ku}u u [pani-ji i stan u Beogradu, no ovu informacijunismo uspjeli provjeriti. Me|utim, jednoje sigurno, aktuelni premijer uskoro }epostati vlasnik vi{espratnog hotela naJahorini. �


D@OMBI] SEBI HOTEL GRADI

[efica Dòmbi}evog kabineta je @eljkaDragi}evi}, biv{a novinarka RTRS-a. Na{izvor blizak Dòmbi}evom kabinetu tvrdida je Dragi}evi}ka zavela strahovladu uVladi RS-a. Postrojava savjetnike i izdajeim nare|enja, a prema premijeru Dòm -bi}u se postavlja kao {efica. Podsjetimo daje @eljka Dragi}evi} u Dòmbi}ev kabinetpreba~ena iz kabineta predsjednika RS-a

Milorada Dodika, i to na zahtjev njegovesupruge. Naime, nakon {to su “zli jezici”njih dvoje doveli u “neprikladnu vezu”, asve nakon {to je Dodik preko IRB-a RS-aodobrio Dragi}evi~ki kredit od sedam mili -ona KM za njenu firmu Prehrana, Snje -àna Dodik je ultimativno zahtjevala da se@eljka Dragi}evi} izmjesti iz predsjedni~kepalate. �

KO JE KOME [EF

Željka Dragićević, Džombićevašefica kabineta, pomno nadzire rad premijera

MILJENICA RE@IMA@eljka Dragi}evi}, {efica kabineta premijera RS-a Aleksandra Dòmbi}a, tako|er je odIRB-a RS-a dobila kredit od sedam miliona KM

BEZBJEDNJAK IHOTELIJER Ranko Cicovi},dugogodi{nji voza~Radovana Karadì}a,postao je Dòmbi}evposlovni partner



GORA@DANSKA PRIVREDA

Polovinom prošle godine firma “Emka Bosnia“ izrazila je spremnost da proširisvoje proizvodne kapacitete i u industrijsku zonu Vitkovići kod Goražda preselisvoje pogone iz oblasti autoindustrije, elektroindustrije, klima uređaja, izradu

komponenti za industriju privrednih, kao i željezničkih vozila. Pregovori saVladom Bosanskopodrinjskog kantona, kao i sa vlasnicima zemljišta i nekretnina,

počeli su u junu prošle godine, ali i nakon osam mjeseci “pregovaranja“još uvijek nisu okončani

IGRE BEZ GRANICA

Rukovodstvo “Emka Bosnia“ na ~elu sa Joachimom Wolffom razmi{lja o preseljenju kompletne

proizvodnje iz Gora`da u Rumuniju

BAGEROM PODOGOVORUBazna hemija Azot kupilabager da iskopa instalacijekoje su bile dio pogodbesa kompanijom EmkaBosnia

Emka:TEKST osnova.qxd 27.2.2012 22:30 Page 40

Bosanskopodrinjski kanton (BPK)vjerovatno je jedini kanton uFederaciji BiH koji biljeì ve}iizvoz od uvoza, zahvaljuju}i,prije svega, kompanijama kao {to

su Bekto Precisa, Prevent i Emka Bosnia.Me|utim, ova izvozna “vertikala“ BPKmogla bi biti dovedena u pitanje ukoliko se Vlada BPK ozbiljnije ne uklju~i urje{avanje problema pro{irenja proizvodnihkapaciteta “Emka Bosnia“.

NAÊLAN (DO)GOVORNaime, polovinom pro{le godine

“Emka Bosnia“ izrazila je spremnost da uGora`de preseli svoje proizvodne pogone izoblasti autoindustrije, elektroindustrije,klima ure|aja, izradu komponenti za indu -striju privrednih, kao i èljezni~kih vozila.Direktoru firme “Emka Bosnia“ JJoachimuWolffu za oko je zapela industrijska zonaVitkovi}i. Pregovori sa Vladom BPK, kao isa vlasnicima zemlji{ta i nekretnina, po~elisu u junu pro{le godine, ali i nakon osammjeseci “pregovaranja“ jo{ uvijek nisuokon~ani. Krajem novembra pro{le godinepredst avnici “Emka Bosnie“, na ~elu sadirekt orom Joachimom Wolffom, sastali suse sa premijerom BPK EEmirom Fra{tom iministrom za privredu DDamirom Imamov -i}em sa kojim su razgovarali o sklapanjuspecijalne pogodbe o raspo laganju imovi -nom u vlasni{tvu BPK Gora`de na prostoruindustrijske zone u Vitkovi}ima.

“Mi smo sa na{e strane u~inili sve daiza|emo u susret kompaniji Emka Bosnia.Ustupili smo im 19.000 kvadratnih metaradevastiranog fabri~kog prostora nekada{njecementare. Ali, njima je potrebno 68.000kvadratnih metara, {to je u vlasni{tvuprivatne firme Bazna hemija Azot Vitko -vi}i“, kaè ministar za privredu DamirImamovi}, te dodaje kako je izme|upredstavnika “Emka Bosnie“ i “Baznehemija Azot” na~elno postignut dogovor okupovini, odnosno prodaji zemlji{ta zaizgradnju proizvodnih pogona. Kakonezvani~no saznajemo, jo{ pro{le godinebio je postignut na~elan dogovor izme|upredstavnika “Emka Bosnie“ i predsjednikaNadzornog odbora “Bazne hemije Azot“Ibrahima Imamovi}a o kupovini zemlji{ta.Naime, nakon {to su predstavnici “Baznehemije Azot”, na ~elu sa Imamovi}em, koji(bez)uspje{no tragaju za nestalom plati-n om, za zemlji{te i devastirane objekte od “Emka Bosnia“ prvobitno traìli 1,5miliona maraka, bio je postignut dogovorda se zemlji{te sa prate}im objektima iinstalacijama proda za ravno milion KM.Me|utim, samo nekoliko dana nakon posti -zanja na~elnog dogovora “Bazna hemija

Azot“ kupila je bager, iskopane su i razm o -ntirane sve instalacije koje su na otpaduprodate za 700 hiljada KM!

AKO NE]E GORA@DACI, HO]E RUMUNI

To je bio i kraj na~elnog dogovora, apredstavnici “Emka Bosnie“ Imamovi}u suponudili 600 hiljada maraka za preuzimanjeonoga {to je ostalo nakon demontaè iiskopavanja instalacija i svega onoga {to semoglo prodati na otpadu. Prema navodimaministra Imamovi}a, izme|u “Emka Bo -snie“ i “Bazne hemije Azor” postigut jeopet na~elan dogovor o prodaji nekretninaza 800 hiljada maraka.

“Zaprepa{ten sam ~injenicom danekakvoj privatnoj grupi moramo platitinekretninu 800 hiljada maraka. Sa drugestrane, imamo ponude gdje nam se naraspolaganje stavlja zemlja sa infrastruk -turom za jedan euro. Konkretno, takvuponudu imamo u Rumuniji gdje je nivopla}a isti, ili ~ak i niì nego u BiH“, kaèJoachim Wolff, direktor “Emka Bosnia“.Prema njegovim rje~ima, “Emka Bosnia“spremna je dio proizvodnje iz Njema~keodmah preseliti u Gora`de. Planom jepredvi|ena investicija od osam milonamaraka u naredne tri godine i upo{ljavanjeoko 200 radnika. Me|utim, sude}i premapona{anju kantonalnih vlasti i lokalnih“privatnika“ u konkretnom slu~aju, sve jeva`nije od investicije i otvaranja novihradnih mjesta. Stoga rukovodstvo “EmkaBosnie“ na ~elu sa Joachimom Wolffomrazmi{lja o preseljenju kompletne proizv o -dnje iz Gora`da u Rumuniju, do ~ega bimoglo do}i ukoliko se u narednih mjesecdana ne potpi{e kupoprodajni ugovor sa“Baznom hemijom Azot“ iz Gora`da.

“Mi smo svoj dio posla zavr{ili. Postiglismo dogovor oko cijene po kojoj }emoprodati 45 hiljada kvadratnih metarazemlji{ta. Ostalo je jo{ samo da notar sa~inikupoprodajni ugovor i da nam EmkaBosnia isplati dogovoreni iznos“, tvrdipredsjednik Nadzornog odbora “Baznehemije Azot“ Ibrahim Imamovi} koji nekrije da su pregovori sa predstavnicima“Emka Bosnia“ bili dugi jer ““mi, kaovlasnici, traìli smo puno, a oni, kao kupci,nudili su malo“. Puno, ili malo, sada jenebitno, bitno je da na~elan dogovorpostane zvani~an ugovor i da se kona~no,na obostranu korist, zavr{i pri~a opro{irenju proizvodnih kapaciteta “EmkaBosnie“. �


[TA ]E (S) NAMA EMKA

Pi{e: MIRSAD FAZLI] BESKRAJNI DOGOVORI

Joachim Wolff najednom od brojnih

sastanka sapredstavnicima

Vlade BPK

BESKRAJNI DOGOVORI

Joachim Wolff najednom od brojnih

sastanka sapredstavnicima

Vlade BPK

MI SMO SVOJE ODRADILIMinistar privrede u Vladi BPK DamirImamovi}

Emka:TEKST osnova.qxd 27.2.2012 22:30 Page 41


KOSOVO POD SVOJIM IMENOM,ALI UZ FUSNOTUKosovo }e se ubudu}e na regionalnimforumima predstavljati pod nazivomKosovo, uz fusnotu da “ovaj naziv nedovodi u pitanje status Kosova i uskladu je s Rezolucijom 1244 i odlukomICC-a o kosovskoj deklaraciji o nezavis-nosti“. Smatra se da je ovom dogovoruPri{tine i Beograda uveliko doprinijelaupitnost srbijanskog kandidatskog statusa. Naime, prvog marta }e seodlu~ivati o srbijanskom statusu zemljekandidata za EU. [ef beogradskog pre-govara~kog tima Borislav Stefanovi}izjavio je nakon postizanja dogovora dasu ispunjeni svi uvjeti za dodjelu sta-tusa kandidata Srbiji za ~lanstvo u EU.

JAN[INA STRANKA@ELI IZBACITI TITAIZ SLOVENIJENova vladaju}a koalicija u Slovenijinajavila je promjene Ustava, a me|uprijedlozima svih parlamentarnihstranaka su i ukidanje predsjedni~kihizbora, ukidanje izbornih jedinica iuvo|enje preferencijalnog izbornogsistema, te zabrana javnog veli~anjasvih totalitarnih reìma, njihovih vo|a isimbola. Prema ovom prijedloguSlovenske demokratske strankepremijera Janeza Jan{e, u Sloveniji biuskoro Ustavom moglo biti zabranjenoisticanje crvene zvijezde i imena JosipaBroza Tita kao komunisti~kih simbola,za {to se Jan{ina stranka zauzima ve}godinama. Ina~e, vladaju}a Jan{inastranka promjenom Ustava èli ubrzatipostupak formiranja vlade, kao ipove}ati ovlasti premijera, koji bi dobio

EVROPA, ODMAH

Nakon {to je pro{log mjesecaEvropska unija zaprijetila Ma -|a r skoj pravnim djelovanjemprotiv nekoliko novih zakonakoje je vlada VViktora Orbana

donijela kako bi oja~ala svoju vlast,Evropska komisija je predloìla mjerukakvu nije niti u slu~aju jedne zemlje do

sada - predloìla je, naime, da se zbogizostanka mjera na smanjenju budètskogmanjka Ma|arskoj zamrzne gotovo polamilijarde eura iz Kohezionog fonda za2013. godinu. Prijedlog Evropske komisijeod pro{le sedmice o tome da se Ma|arskojzamrzne gotovo pola milijarde eura izKohezionog fonda, vlada ove zemlje

Iako Mađarska nije članica eurozone, zbog kršenjapravila o deficitu budžeta, Evropska komisija je

predložila da joj se zamrzne gotovo pola milijarde euraiz Kohezionog fonda za 2013. godinu

Mađarskoj prijeti najveća kazna u

NOVI “UDARAC“ IZ BRISELAPrijedlog Evropske komisije da seMa|arskoj uskrati dio sredstava izKohezionog fonda predstavlja kaznubez presedana u povijesti EU-a

NOVI “UDARAC“ IZ BRISELAPrijedlog Evropske komisije da seMa|arskoj uskrati dio sredstava izKohezionog fonda predstavlja kaznubez presedana u povijesti EU-a

EUROPA:EUROPA.qxd 26.2.2012 17:40 Page 42


ovlast da sam razrje{ava ministre iimenuje nove, najvi{e tre}inu u jednommandatu, {to podràvaju i Jan{inikoalicijski partneri.

ZASTARJELAOPTU@NICA PROTIV SILVIJABERLUSCONIJAGotovo pet godina od po~etka sudskogprocesa, milanski Sud je krajem pro{lesedmice optu`nicu protiv SilvijaBerlusconija u korupcijskoj aferi Millsproglasio zastarjelom. Berlusconi sena{ao na sudu zbog uloge u aferi ukojoj je optuèn da je isplatio 600.000dolara svom biv{em advokatu DaviduMillsu za la`no svjedo~enje u nekolikosudskih postupaka koja su se tokom’90-ih vodila protiv njega u vezi sposlovanjem njegovih poduze}a. Millsje 2009. osu|en za korupciju, ali jepresudu poni{tio najvi{i italijanski sudzbog zastarjelosti slu~aja. Dràvnoodvjetni{tvo traìlo je da biv{i italijanskipremijer dobije pet godina zatvora, aodbrana osloba|aju}u presudu iliprogla{enje optu`nice zastarjelom.

WIKILEAKSOVITAJNI DOKUMENTIO CARLU BILDTUWikiLeaks namjerava objaviti tajnedokumente prema kojima je {vedskiministar vanjskih poslova Carl Bildtameri~ki {pijun. To bi trebao biti dioplana ocrnjivanja {vedskih du`nosnikane bi li se sprije~ilo izru~enje JulianaAssangea, osniva~a WikiLeaksa SAD-u,navodi {vedski dnevni list Expressen, aprenose mediji. Assange u VelikojBritaniji ~eka pravomo}nu odluku po{vedskom zahtjevu za izru~enje.[vedske ga vlasti sumnji~e za silovanjei spolno uznemiravanje, a Assangestrahuje da bi njegovo izru~enje[vedskoj bilo samo put premaizru~enju SAD-u. Prema WikiLeaksu,Bildt je bio informator ameri~kih slu`biod sedamdesetih godina, a odgovorni uExpressenu su vidjeli dokument kojimWikiLeaks prijeti. Carl Bildt je, pak, nasvom blogu pozvao WikiLeaks da objavitaj dokument. “Kad ga objave, taj dioplanirane kampanje ocrnjivanja }ebrzo propasti“, napisao je on.

nazvala je nerazumljivim, pravno upitnim isuprotnim duhu evropskih ugovora jername}e sankcije kao odgovor na doga|ajza koji se pretpostavlja da }e se dogoditi ubudu}nosti. Pomenuti iznos je 0,5 postoma|arskog BDP-a ili 29 posto novca kojizemlja moè povu}i te godine iz togafonda. Za ostvarivanje ovog prijedlogapotrebna je i podr{ka svih ostalih zemalja~lanica, a vlasti u Budimpe{ti }e imatipriliku do 2013. godine da provedu odgo -varaju}e mjere i izbjegnu ovu kaznu.

Kohezioni fond je specijalni fondustanovljen 1993. godine sa namjerom dase pomogne slabije razvijenim zemljama~lanicama (~iji GDP iznosi manje od 90 %prosjeka u EU). Tri posto rashoda EU-a

godi{nje se dodeljuju kohezionim fondo vi -ma, prvenstveno kroz transevropski tran -sp ort i projekte za{tite ìvotne sredine.

Prije dlog da se Ma|arskoj uskrati dio sre dstava namijenjenih najsiroma{nijimevropskim podru~jima zbog kr{enja pra -vila o deficitu budèta, kazna je bezpresedana u povijesti Evropske unije.Ma|arska nije ni ~lan eurozone, a ostalezemlje tako|er probijaju granice dràvnepotro{nje. Pravilo Unije o budètskomdeficitu zahtijeva od zemalja ~lanica dadrè budèt ispod tri posto nacionalnogBDP-a, a nacionalni dug na 60% naci -onalnog bogatstva. Ova }e kazna nanijetiveliku {tetu potrebnim projektima vezanimuz ceste, energiju i okoli{ u najsiro -ma{nijim i najnerazvijenijim podru ~jimaMa|arske.

(D. Savi})

ŠTA BI IZGUBILAMAÐARSKA: Uskraćivanje sredstava iz Kohezionog fonda,ustanovljenog 1993.godine sa namjerom da se pomogne slabije razvijenim zemljamačlanicama, čiji GDP iznosimanje od 90 % prosjeka uEU, nanijelo bi velikuštetu mađarskim projektimavezanim uz ceste, energiju i okoliš

a u povijesti Evropske unije

EUROPA:EUROPA.qxd 26.2.2012 17:40 Page 43


BUSINESS� “BH Telecom“ na udaru birokratskih parazita� Ima li federalna Vlada ekonomski program� [ta }e donijeti rast PDV-a u Hrvatskoj� Solidan rast deviznih rezervi BiH

Skup{tina dioni~ara BH Telecoma, ukojoj odlu~uju}u rije~ ima predstavnikVlade FBiH (90 posto glasova), usvojila jeodluku o dodatnoj isplati dovidende uiznosu od oko 20 miliona KM. Rije~ je ododatnoj dividendi iz akumulirane dobitiBH Telecoma iz 2009. i 2010. godine kojaje ina~e bila primarno namijenjena zainvesticiona ulaganja kompanije.

U 2009. godini BH Telecom je svojimdioni~arima na ime dividende isplatio vi{eod 130 miliona KM, a godinu kasnije vi{eod 135 miliona KM. Profit BH Telecomaza 2011. godinu tako|er je zna~ajan padioni~ari mogu ra~unati na nekih 140miliona KM. Lavovski dio, 90 posto,pripada ve}inskom vlasniku, Vladi Fede -racije BiH.

BH Telecom je cijelu proteklu decenijubio ubjedljivo najprofitabilnija kompanija udràvi, s tako|er ubjedljivo najve}imuplatama u budèt Federacije BiH. Svakegodine uplata BH Telecom u federalni budètskoro je tri puta ve}a od uplata svih ostalihdràvnih i javnih kompanija zajedno! Prvikilometri autoceste 5C od Jo{anice doVisokog izgra|eni su iz profita BH Telecomaa mimo toga ovaj je telekom operater svojim

dioni~arima na ime dividendi do sada isplatioblizu milijardu KM.

Pa ipak, aktuelna Vlada FBiH, umjestoda se okrene ostalim kompanijama udràvnom vlasni{tvu koje u federalnu kasuupla}uju samo mrvice ostvarenog profita,odlu~ila je iz BH Telecoma izvu}i iposljednje rezerve novca koje su, kakodoznajemo, bile planski raspore|ene zanu`na investiciona ulaganja usmjerena naposlovno {irenje i usvajanje novih proi -zvoda.

Konkurencija u telekom sektoru BiHpostaje sve zao{trenija jer se, osim tridominantna telekom operatera, na trì{tunatje~e jo{ petnaestak privatnih, altern a -tivnih telekom operatera, koji su skorobez iznimke fokusirani na Sarajevo, Tuzlui Zenicu, a tek poneki i na Mostar i BanjuLuku. U takvim okolnostima BH Telecomje prisiljen ulagati u razvoj vi{e novca dabi drào korak s druga dva telekomoperatera koji su objektivno u povla -{tenom trì{nom poloàju. To se osobitoodnosi na Eronet, ~ije su dosada{njeuplate dobiti u federalnu kasu bilesimoli~ne, svega 2-3 miliona KMgodi{nje.

Porazno priznanjedopremijeraLijanovića

Dopremijer federalne Vlade i ministarpoljoprivrede JJerko Ivankovi} Lijanovi}za cijelu milijardu konvertibi lnih marakaproma{io je iznos vanjs kotrgovinskogdeficita BiH u pro{loj godini, a jednako jebio “precizan“ i kod rangiranja odgovo -rnosti aktuelne vlasti za katastrofalneekonomske pokazatelje u dràvi.

“Vije}e ministara BiH na ~elu spremijerom Bevandom odgovorno je zaklju~ne ekonomske politike, fiskalne,monetarne i vanjskotrgovinske, odnosnoza smanjenje nezaposlenosti u na{ojzemlji“, ustvrdio je ministar Ivankovi}sudjeluju}i na trodnevnom seminaru naVla{i}u pod nazivom “Politi~ki dijalog oekonomskim reformama u BiH“.

Naravno da je i Vije}e ministara BiHodgovorno za ekonomsko stanje u dràvi,pa i za goru}i problem prevelike nezap o -slenosti, ali neuporedivo su odgovornijedvije enetitetske vlade koje zajedno naraspolaganju imaju ~etiri puta ve}i budètod Vije}a ministara BiH i koje izravnokontroliraju najva`nije ekonom ske resursedràve - rudna bogatstva, energiju,telekomunikacije, transport, poljopriv -redu... Pored ostalog, entiteti kontroliraju idràvne banke, kakva je naprimjerRazvojna banka Federacije BiH, ~iji jepredsjednik Nadzornog odbora Lijano -vi}ev zet IIvan [akota.

Naravno da ministar Ivankovi} zna dadvije entitetske vlade drè u rukama svezna~ajnije ekonomske poluge vlasti, alinjegovo prebacivanje odgovornosti zaekonomsko stanje u dràvi na Vije}eministara BiH i premijera Bevandusvjedo~i da aktuelna federalna Vlada, ukojoj je Ivankovi} i ministar i dopremijer,uop}e nema ekonomski program i jasanplan ekonomskih mjera i poteza kojima bipoku{ala zaustaviti negativni trend uekonomiji. Istup ministra Ivankovi}a naVla{i}u svjedo~i da je federalna Vladakapitulirala pred rastu}im ekonomskimproblemima i da pani~no poku{ava pro -na}i deùrnog krivca na koga bi svalilavlastitu odgovornost za neveselo stanjenacionalne ekonomije.

Vlada traži dodatnu dividendu od BH Telecoma

Priredio: ASIM METILJEVI]

FINANSIJSKO ISCRPLJIVANJEVlada FBiH naloìla je BHTelecomu da uz redovnuisplati i dodatnu dividendu

Foto: Mario Ili~i}

BIZNIS:BIZNIS.qxd 27.2.2012 22:53 Page 44


Porast PDV-a u Hrvatskoj sa 23 na 25 postopokrenut }e novi val prekograni~nog {opinga uBiH jer razlika u porezima izme|u dvije dràvesada iznosi visokih 8 posto. Stopa PDV-a u BiHod 17 posto jedna je od najniìh u Evropi(najnià je 16 posto), dok je stopa PDV-a uHrvatskoj od 25 posto me|u najvi{im u Evropi(najvi{a stopa u Evropi iznosi 27 posto), pa segra|anima Hrvatske koji ìve uz granicu s BiHpuno vi{e nego ranije isplati kupovati robu uBiH. Pogotovo se isplati onima koji napravera~un u trgovini iznad 100 KM, ~ime sti~u pravona povrat PDV-a na sve proizvode kupljene uBiH, izuzev na malu grupu tzv. visokotarifnihproizvoda.

Osim toga, u BiH su niè i cijene rada,elektri~ne energije, plina, vode, kumunalnihusluga, pa su zbog svega toga i malotrgovinskemarè u BiH za oko 5 posto niè nego uHrvatskoj. Sve u svemu, 100 hrvatskih kuna sdruge strane dràvne granice vrijedi oko 125kuna i to je mamac koji sna`no privla~i ogromanbroj {oping-turista iz Hrvatske u BiH.

No, s ulaskom Hrvatske u EU i izlaskom izCEFTA asocijacije, prekograni~ni {oping ne}ebiti ni pribili`no tako isplativ kao sada. Nakon{to Hrvatska iza|e iz sporazuma CEFTA izgubit}e pravo bescarinskog izvoza svojih proizvodana trì{te BiH. Dodu{e, BiH }e carine uvestisamo na odre|ene proizvode (poput mesa imesnih prera|evina, mlijeka i mlije~nihproizvoda) ~iju }e doma}u proizvodnju {tititisve do ulaska u Evropsku uniju.

Ipak, zna~ajan dio proizvoda iz Hrvatske idalje }e biti oslobo|en carinskih nameta priizvozu u BiH, ali prekograni~ni {oping ni izblizane}e biti tako intenzivan i isplativ kao sada.

Devizne rezerve BiH uproteklih 12 mjeseciuve}ane su za 200 milionaKM, sa 5,98 milijardi KMu februaru pro{le na 6,19milijardi KM u februaruove godine. Bez obzira napro{logodi{nji rast,devizne rezerve BiH jo{su uvijek za oko 260miliona KM manje odrekordne razine izdecembra 2010. godinekada su iznosile 6,45milijardi KM.

Novi val prekograničnog šopinga

Devizne rezerve uvećane za 200 miliona KM

Foto: Mario Ili~i}

UNOSNI [OPINGNakon rasta PDV-a gra|ani Hrvatske imat }e dodatni razlog za prekograni~ne {oping ture

BIZNIS:BIZNIS.qxd 27.2.2012 22:53 Page 45

Iako }e to poznavateljima nogometnihprilika u BiH zvu~ati poprili~nonevjerojatno, nedavno istraìvanje{vicarskog Instituta za fudbalskudemografiju CIES pokazalo je kako je

Bosna i Hercegovina, sa 88 nogometa{a,~etrnaesta zemlja u svijetu kada je u pitanjubroj profesionalnih nogometa{a koji imajuugovore s nekim od inozemnih klubova.Tako je nogomet postao jedna od ve}ihizvoznih grana zemlje ~ija je ekonomija ve}odavno na koljenima. Istraìvanje jepokazalo i kako je nogomet jedna od rijetkihdjelatnosti koja je konkurentna u svijetu bezobzira na lo{ u~inak klubova a donekle ireprezentacija zemalja nastalih raspadombiv{e Jugoslavije. Pro{le godine NS BiH jeizdao dozvole za ~ak 354 nogometa{a koji suoti{li igrati nogomet u inozemstvo. Malo je,me|utim, onih koji svoju karijeru nastavljajuu nekim od bogatih klubova zapadneEvrope, u najpoznatijim i najja~im ligamasvijeta. Bh. nogometa{i u proteklih dvije-trigodine nisu vi{e nimalo probirljivi.Zahvaljuju}i recesiji koja je vlasnikeklubova natjerala da dobro promisle prijenego {to potro{e makar i jedan euro, upu}ujuse i u donedavno egzoti~ne zemlje naBliskom ili Dalekom istoku kakve suMalezija, Vijetnam, Singapur... Odnedavno,jedna od najprimamljivijih destinacija je iKazahstan, dràva bogata naftom, koja jenezavisnost stekla po~etkom ‘90-ih,raspadom biv{eg Sovjetskog saveza.“Najljep{e iskustvo iz Kazahstana jeuglavnom odli~an ugovor”, objasnio jerazloge zbog kojih je u ovoj zemlji igraonogomet u nedavnom intervjuu za portalsarajevo-x, poja~anje @eljezni~ara SSamirBekri}, doskora{nji igra~ kazahstanskogTobola.

MALETI], TRIVUNOVI], D@IDI]...Idu}e sezone u kazahstanskim klubovi -

ma igrat }e desetak nogometa{a iz BiH.Najzvu~nije ime svakako je reprezentativacBiH DDarko Maleti}, koji ve} godinu dana

igra u Aktobeu, jednom od najboljih inajbogatijih tamo{njih klubova. U zims k -om prelaznom roku ugovor sa Zhetsyuompotpisao je i nekada{nji reprezentativac,biv{i igra~ banjalu~kog Borca i SarajevaVule Trivunovi}. Iako Kazahstan uglav -nom pokrivaju nogometni menadèri izSrbije, i nekolicina bh. agenata moè sepohvaliti poslovnim uspjesima na ovomtrì{tu. Igra~e iz BiH u Kazahstan vodemenadèri EEdo Kurtagi} i AAdo Husari}, anjima se u posljednje vrijeme pridruìo iVojislav Dragovi}, Beogra|anin koji jeprije nekoliko godina bio golman Sarajeva iu bh. glavnom gradu je i po~eo me -nadèrsku karijeru. Ugovori su, kakosaznajemo, daleko unosniji nego u BiH panogometa{i sa ovih prostora zara|uju oko150 hiljada dolara godi{nje, {to je i vi{enego respektabilna svota novaca. ““Uposljednjih smo nekoliko utakmica pro{logprvenstva ispali iz borbe za naslov, pa jemoglo i bolje, ali konstantno igram.Potpisao sam na godinu i pol dana, a tamosam oti{ao zbog financijske ponude kojunisam mogao odbiti. Mo`da kazahstanskinogomet ba{ i nije pra}en, ali oni dostaulaù, nije isklju~eno da se u doglednovrijeme dignu i doìve ekspanziju poputRusa“, tvrdi Darko Maleti}, koji jepristojnu karijeru gradio u Borcu, beogr a -dskom Partizanu, be~kom Rapidu inekoliko ruskih timova. ““Gotovo da i nepostoji razlika u kvaliteti izme|u bosan -skog i kazahstanskog nogometa. Kvalitetprvenstva je otprilike podjednak, no uKazahstanu ima vi{e novaca. Kazahstanima, tako|er, mnogo talentiranih igra~a izaista se igra beskompromisno. MnogoKazahstanaca bi bez problema moglo igratiu bosanskim timovima.“ Prije no {to }e bh.nogometa{i otkriti Kazahstan, ova je zemljave} postala meka za brojne srbijanskenogometa{e, koji svake godine u velikombroju poja~aju tamo{nje klubove. Trides e -tak srbijanskih igra~a je u kazahstanskimklubovima, a u ovoj je zemlji i nekolikopoznatijih srbijanskih trenera kakvi suLjubi{a Tumbakovi} ili LLjupko Petrovi},koji je beogradsku Crvenu zvezdu 1991.godine doveo do naslova prvaka Evrope.

“Imam odavno prijatelja koji je novinar uKazahstanu i zvao me je u poslednje vreme~esto da do|em tamo da radim. On je bio taprva spona, koji je dogovorio sastanak sa~elnicima kluba. Taraz vaì za rasadniknajve}ih talenata u Kazahstanu, pa }e mojzadatak biti da od tih mladih igra~anapravim uzdanice za veliku scenu. Po{tose prvenstvo deli na pola na grupu koja ideu doigravanje i onu koja ide u borbu zaopstanak, zadatak mi je da se izborim dabudemo u tih prvih {est”, objasnio jePetrovi} razloge odlaska u kazahstanskiTaraz u kojem }e naredne sezone trenirati


GLADNE NOGOMETNE GODINE

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

U posljednjih godinu dana desetak nogometaša iz BiHpotpisalo je profesionalne ugovore sa timovima iz

KAZAHSTANA, egzotične zemlje koju bi vjerovatnomnogi od njih teško mogli naći na zemljopisnoj karti;naš novinar piše o razlozima zbog kojih se ovdašnjinogometaši odlučuju igrati u ovoj bivšoj sovjetskoj

republici, menadžerima koji im dogovaraju transfere,visini ugovora...

DARKO MALETI]Nogometni reprezentativacBiH ve} drugu godinu igra u najpoznatijem i najbogatijem kazahstanskomklubu Aktobeu

Kazahstan:TEKST osnova.qxd 27.2.2012 22:40 Page 46

nekada{njeg mladog reprezentativca BiH,Banjalu~anina DDamira Memi{evi}a kao ibiv{eg igra~a mostarskog Veleà Asima[kalji}a. Memi{evi} kaè kako su ugovori,ali i uslovi za igranje u ovoj zemlji izgodine u godinu sve bliì onima kakvi su nazapadu Evrope. ““Astana i Alma Ata imajustadione koji ni po ~emu ne zaostaju zaevropskim. I ostali su pristojni jer se ovdjeteì stvaranju {to boljih uslova, a sli~na jesituacija i u okolnim dràvama.“

U Kazahstanu }e naredne sezone, poredMaleti}a, Trivunovi}a, Memi{evi}a ili[kalji}a igrati i BBojan Trkulja, zatim

Gradimir Crnogorac, NNikola Vasiljevi},Du{an Petronijevi}...

NOGOMET NA 44 STEPENA CELZIJA Zasada je najus pje{niji Zeni~anin AAldin

Dìdi}. Nekad a{nji igra~ Čelika pro{le jesezone sa svojim Shahterom iz Karagandeosvojio naslov kazahstanskog prvaka. Ovajje 29-godi{nji stoper, kapiten Shahtera,progla{en i za najboljeg inozemnognogometa{a lige. ““U Kazahstanu liga broji12 klubova i prvo se igra liga sistem, a zatimprvih {est ekipa igra razigravanje za prvaka.Bodovi osvojeni u ligi dijele se s dva i

prenose u drugi dio sezone“, poja{njavasistem takmi~enja Dìdi}ev suigra~ NikolaVasiljevi}, nekada{nji prvotimac Modri~e iZvijezde iz Grada~ca, dodaju}i kako sekazahstansko prvenstvo, bez pauze, igra odpo~etka marta do kraja oktobra. ““UKazahstanu se mnogo ulaè u fudbal, paklub za koji ja nastupam ima budèt odjedanaest miliona dolara. Svi klubovi koji suse plasirali u Ligu za prvaka imaju ogromanbudèt, koji je nepojmljiv za na{e prostore,pa zbog toga sve vi{e na{ih igra~a odlazi uKazahstan. Liga je ja~a u odnosu na BiH,dok su igra~i fizi~ki spremniji. Kazahstanci


SPORTSKI PRODOR NA DALEKI ISTOK

OBE]ANA ZEMLJAKAZAHSTAN

“Biv{a sovjetska republika postala je meka za nogometa{e izBiH; naredne sezone u Kazahstanu }e igrati desetak bh.igra~a ~iji su ugovori vrijedni i po 150 hiljada dolara“

��


vole fudbal, pa su stadioni puni, dok poslijeutakmice u redovima ~ekaju da sefotografi{u i uzmu autograme“, tvrdi stoperkoji je zabiljeìo i nekoliko nastupa zareprezentaciju BiH. Dodaje kako uKaragandi, u kojoj ìvi, ima vi{e od milionstanovnika, a zbog gu`vi u saobra}ajunaj~e{}e putuje taksijem. ““Jedini problempredstavljaju vru}ine u ljetnim mjesecima.Tako smo utakmicu protiv Irtysha igrali natemperaturi od 44 stepena.“ Kazahstan jerelativno kasno, tek 2002. godine, apliciraoza punopravno ~lanstvo u UEFA-i. Aplic i -rali su kasno da igraju u kvalifik acijama zaEURO 2004. godine, no na{li su svojemjesto u kvalifikacijskoj grupi za odlazakna SP u Njema~koj dvije godine kasnije.Kairat Alma-Ata (koji se sada zove Almaty)osvojio je pet naslova prvaka u vrijeme dokje Kazahstan bio dio Sovjetskog saveza iveze sa Rusijom i ostalim biv{im sovjetskimrepublikama su ostale ~vrste. Nakonneuspjeha u kvali fikacijama za SP 1998. i2002. godine, kada su igrali u Azijskoj zoni,odlu~ili su se za logi~an korak - aplikacijuza ~lanstvo u UEFA-u. Jednostavno, znali suda }e njihov nogomet mo}i napredovati akorepreze ntacija igra protiv zemalja kakve suRusija, Italija i Njema~ka, reprezentacijamakoje su svakako atraktivnije od Bhutana iliMaldiva. Kazahstan je bogata zemlja ukojoj je prvi “demokratski“ predsjednikNursultan Nazarbajev uveo parlamentarnisistem koji demokraciju sadrì samo u svomimenu. Deveta po veli~ini zemlja svijetaposjeduje skoro ~etiri procenta svjetskihzaliha nafte a izvoz roba iz ove zemlje je odliberalizacije trì{ta porastao za 24 procenta.Izvoz nafte donio je reìmu u Astani irelativnu stabilnost a dràvi dobre vezekako sa Rusijom, tako i sa Kinom i

Sjedinjenim Dràvama. Ubrzana je izgra d -nja tamo{njih gradova koji sa svojimneboderima sve vi{e li~e na zapadnemetropole, a bruto nacionalni dohodaksvakodnevno raste. Kazahstan sebe jasnovidi kao dio Evrope i ~lanstvo u UEFA-i jebio vitalni dio tog procesa. Reprezentacijase u dva kvalifikacijska ciklusa u azijskojzoni takmi~ila za odlazak na svjetskaprvenstva. Rezultati i nisu bili tako lo{i.Pobijedili su Irak u Bagdadu 2-1 i kod ku}e3-1, {to je veliko dostignu}e obzirom da suIra~ani regionalna nogometna sila. Na -àlost, u kvalifikacijama za odlazak na SP2002. godine ostali su bez plasmana zboglo{ije gol razlike. Kada su postali dioUEFA-e, napravili su najve}e iznena|enje usvojoj historiji. U kvalifikacijama za EURO2008. pobijedili su Srbiju, no kasnije suzaredali sa lo{im rezultatima, ubiljeìv{i tekdvije pobjede nad slaba{nom Andorom aporaz 5-1 od Bjelorusije pokazao je koliko,zapravo, kaskaju za ostalim biv{imsovjetskim republikama. Nisu pomogli nitiinozemni selektori poput AArno Pijpersa iliBernda Storcka ili relativno poznati igra~ikakvi su SSergej Karimov, napada~ SSergejOstapenko ili Nijemac HHeinrich Sc h -midtgal. Ni{ta bolja situacija nije ni kadasu u pitanju uspjesi kazahstanskihklubova. Oni svoje me|unarodne ava n -ture, ba{ kao uostalom i timovi iz BiH,zavr{avaju uglavnom u pretkolima Ligeprvaka ili Europa lige. Aktobe DarkaMaleti}a je dva puta dogurao do tre}egpretkola, no oba je puta bio lo{iji odizraelskih timova. Najteì poraz je onajAstane iz 2007. godine, kada se ova ekipa,ukupnim porazom od 10-2 protivnorve{kog Rosenborga, oprostila odEvrope. �


GLADNE NOGOMETNE GODINE

ALDIN D@IDI] I VULE TRIVUNOVI]Zeni~anin Dìdi} je sa Shahterom prvak Kazahstana, a Trivunovi} posljednji u nizu bh.nogometa{a koji je odlu~io karijeru nastaviti u ovoj zemlji

�



UFrancuskoj je veoma poznata, a uBosnu i Hercegovinu je pro{logvikenda doputovala po prvi put -Martine Aubry, gradona~elnicaLilla, koja posljednjih godina

vodi francuske Socijaliste. Boravila je uSarajevu u privatno-poslovnoj posjeti, apotom je obi{la Mostar i Po~itelj. Njoj u~ast, SSafet Zec je u svom ateljeu u centruSarajeva (ponovo) otvorio izlo`bu Ku}a odkamena, predstavljenu pro{le godine uPo~itelju, uo~i otvaranja Multimedijalnogcentra u ovom prekrasnom hercegova~komgradi}u. ““Zaista sam sretna {to se danasnalazim ovdje, u Safetovom ateljeu. Mojmu` i ja ve} odavno ~ekamo ovaj trenutak”,ovim se rije~ima predstavila francuskim ibosanskim gostima pro{log vikenda uSarajevu. Kako je kazao njen doma}in, nijese pripremalo neko zvani~no otvaranje,nego se tek povodom dolaska francuskego{}e “poku{alo dati malo topline ve}vi|enoj izlo`bi”, “apelu” ovog velikogumjetnika “za spas ku}a od kamena”, zaspas jedne tvorevine koja zapravo nestajena podru~ju sklonom da uni{tava ono {to sunapravili na{i djedovi, o~evi...

PRIJATELJSTVO RO\ENO U VENECIJIOvo je tako|er bila i prilika da se zahvali

Martine Aubry i najavi skoro bosanskoizdanje knjige koja je iza{la u novembru uParizu povjesni~ara umjetnosti PPascalaBonafouxa. Posve}ena je sje}anju na JJorgeaSempruna i pokriva period od 2001. do2011. kroz tekstove i djela koja su u tomperiodu nastala, te fotografije iz ateljea iintervjue sa piscem i slikarom. Safet Zec iJorge Semprun “prona{li” su se prekoPascala Bonafouxa, a knjigu koju je onnapisao grafi~ki je “dotjerala” HHana Zec.Maja 2001. u Sarajevu je po prvi putprikazano cjelokupno stvarala{tvo Safeta

Zeca, izloèn je tada i njegov rani sarajevskiopus, a tako|er su spojena djela iz Italije sadjelima iz sarajevskog ateljea. NakonSarajeva izlo`ba je postavljena i u Lillu.

Martine Aubry i Safet Zec su se ve}ranije upoznali u Veneciji, “na jedan doistanevjerovatan na~in”: ““U{la sam u jednugaleriju, mislim da je to bilo 1993., kakobih bolje pogledala slike jednog drugogslikara koje su tu izloène, ali mi se nisuba{ dopale.” Onda je pogledala u kataloggaleriste, vidjela najprije drvo, zatimprozor, bila je to mapa “odli~nog crta~a ijako dobrog slikara” od koje je “doìvjelaemotivni {ok”. Upoznali su se preko ovoggaleriste i tako je po~elo prijateljstvo okojem je Aubry govorila pro{log vikenda uSarajevu. ““Mislim da je Safet ne samoveliki umjetnik, slikar koji na predivanna~in pokazuje svoj grad sa svim njegovimljepotama i patnjama. Kada je u pitanjumrtva priroda, on je jedini koji moè

naslikati jednu krpu sa komadom kruha, ada vi gledaju}i to doìvite prave emocije ida gledate ìvu sliku... U svim njegovimslikama, i kada nema ljudskog prisustva,postoji velika humanost, dubina, ljuds k -ost.”

ZA[TO JE VA@NO SARAJEVO Martine Aubry koja je, ina~e, k}erka

biv{eg predsjednika Evropske komisijeJacquesa Delorsa, vodi najja~u francuskuopozicionu stranku od novembra 2008. iima reputaciju prave ljevi~arke. Francuskisocijalisti su, podsjetimo, pro{le godine, inakon tre}eg uzastopnog poraza ljevice napredsjedni~kim izborima u toj zemlji ineuspjeha da prevazi|u unutra{nje podjele,odràli unutarstrana~ke izbore. FFrancoisuHollandeu, koji je postao predsjedni~kikandidat socijalista, Aubry je bila najve}akonkurencija me|u {est kandidata za ovupoziciju.


FRANCUSKA GO[]A U ATELJEU “ZEC”

Pi{e: DANKA SAVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

U čast MARTINE AUBRY, gradonačelnice francuskog grada Lilla, koja je kao gošćaslikara SAFETA ZECA doputovala u BiH, prošlog vikenda je u Galeriji “Zec”

priređena izložba “Kuća od kamena”, te promocija knjige o radu ovog velikogbosanskohercegovačkog umjetnika

SLAVNI UMJETNIK I ČASNA LJEVIČARKA

IZLO@BA I PROMOCIJA KNJIGE U GALERIJI ZECPredstavnici diplomatskog kora, me|u kojima i francuski ambasador Roland Gilles, bosanskiumjetnici i po{tovatelji djela Safeta Zeca okupili su se u Sarajevu povodom dolaska Martine Aubry

Aubry:TEKST osnova.qxd 27.2.2012 22:17 Page 50

Kao biv{a ministrica rada (u posljednjojfrancuskoj socijalisti~koj vladi, od 1997. do2002., koju je vodio FFrancois Mitterrand)poznata je po skra}ivanju radne sedmice na35 sati. Vrlo je sposobna i obrazovana, kaosva franucuska politi~ka elita, {kolovana jena uglednoj Visokoj {koli za javnu upravu(ENA). ““Pratila sam veoma pa`ljivo raspadbiv{e Jugoslavije, posebno opsadu Sarajeva.Za mene, Sarajevo je ne{to {to me jeoduvijek privla~ilo, grad koji sam u istovrijeme èljela upoznati zbog patnji krozkoje je pro{ao, ali i svakako zbog toga {to jeto jedan vaàn grad, sa velikom povije{}u.Sve ovo sam smatrala zna~ajnim i mislim daEvropljani danas ponovo trebaju ‘otkrivati‘Sarajevo. Za mene je to vrlo va`no, i mislimda je naro~ito va`no za kulturu... Razumjetiovaj grad koji je toliko propatio podopsadom, najduòj u evropskoj povijesti, aliistovremeno grad koji ima sjajnu povijest i,nadam se, kapacitet, da prona|e bratstvo dase razvije unutar Evrope, i da danas, sutra,prekosutra podjele koje su mu sada preprekapostanu pro{lost”, kazala je Aubry za na{ list.

Dolasku u Atelje Zec prethodili surazgovori sa predstavnicima vlasti u BiH,izme|u ostalog, u Ministarstvu vanjskihposlova sa novoimenovanim ministromZlatkom Lagumdìjom, koji u BiH vodi“sestrinsku stranku”, predstavnicima grad-s ke uprave, me|unarodnim i evropskimpredstavnicima u BiH. Tokom susreta sa~elnicima Grada, Aubry je kazala kako je ciljnjene posjete Sarajevu i BiH - ohrabrenje ipodr{ka kandidaturi Grada Sarajevo 2014. -Evropski most kulture, te da kandidatura nijebitna samo za Sarajevo ve} za Evropu, te seinteresirala za projekte Grada Sarajeva sciljem pomo}i Francuske ovom gradu. Oovim razgovorima, Aubry kaè: ““Danasimam mnogo jasniju sliku o preprekamakoje postoje, ali i putu koji }e nam, ipak,omogu}iti da idemo dalje. Nadam se da}emo i mi, Francuzi, dopri nijeti tome.Francuska se moè pokazati jakom, mislimda dosta Francuza, Evropljana generalno,prolazi kroz Saraj evo, kroz ovaj divni grad.”

U Francuskoj je nedavno otpo~elaizborna kampanja za Predsjedni~ke izbore


MARTINE AUBRY U POSJETI SARAJEVU

Martine Aubry: “Treba prona}i put za Bosnu koja je predsoblje Evrope“

MARTINE AUBRY“Safet je jedini koji moè naslikati jednukrpu sa komadom kruha, a da vi gledaju}i todoìvite prave emocije i da gledate ìvusliku...”

PRIJATELJSTVO NASTALO IZLJUBAVI PREMA UMJETNOSTIMartine Aubry i Safet Zec upoznali su se prijegotovo dvadeset godina u Veneciji gdje velikibosanski umjetnik ima svoj atelje

PRIJATELJSTVO NASTALO IZLJUBAVI PREMA UMJETNOSTIMartine Aubry i Safet Zec upoznali su se prijegotovo dvadeset godina u Veneciji gdje velikibosanski umjetnik ima svoj atelje

��


koji trebaju biti odràni 22. aprila, apredvi|anja govore da ovaj put Socijalistiimaju velike {anse za pobjedu. Njima uprilog idu i rezultati anketa, a prema nekimod njih kandidat socijalista FrancoisHolland vodi ispred aktuelnog predsjednikaNicolasa Sarkozyja i uìva podr{ku 31posto gra|ana, dok sada{njeg predsjednikapodràva 24,5 posto ispitanika.

Aubry, me|utim, kaè da izbori nisutema o kojoj bi èljela sada govoriti izvanFrancuske. Ali, vjeruje da ljevica generalnou Evropi, optere}enoj ekonomskim isocijalnim problemima, u krizi poput onekoju gledamo u Gr~koj, moè danasodigrati va`nu ulogu: ““Jasno je da je pitanjepro{irenja sada potisnuto finansij skimproblemima, ali mislimo da sada, ipak,imamo pravi put koji je bilo te{ko prona}i upro{losti. Evropa se mora otvoriti, zaposlitivi{e ljudi. I sada radi puno ljudi, ali bi ihtrebalo biti vi{e sa pro{irenjem. Evropa jeizgubila svoj identitet, ona mora iza}i izkrize, ona mora ponovo prona}i svojegranice i svoje kulture. Treba prona}i i putza Bosnu koja je predsoblje Evrope, a za tose mora kod nas prona}i politi~ka volja“,kazala je Martine Aubry za na{ list. �


FRANCUSKA GO[]A U ATELJEU “ZEC”

Martine Aubry ro|ena je 1950. u Parizu.Gotovo prije ~etrdeset godina postala je~lanica socijalista, jo{ u vrijeme dok je bilastudent. Nakon pobjede Francoisa Mitte -rra nda, 1981., napu{ta Dràvno vije}ekako bi postala ~lanica kabineta ministrarada i socijalne za{tite. Autorica je zakonaistog naziva, koji je promijenio uvjete radamilionima zaposl enih po pitanju zabranediskrimi nacije, slobode govora, godi{njimprego varanjima o pla}ama, itd. Po~etkomdevedesetih, imenovana je za ministricurada i zapo{ ljavanja i osposobljavanja, gdjeostaje do 1993., a zatim osniva Fondacijuza djelovanje protiv isklju~en osti (FACE).Cilj ove fondacije je bio razviti mreùpredu ze}a u partnerstvu sa lokalnimzajedni cama i udruènjima kako bi se

borilo protiv isklju~enosti i pomoglo oso -bama koje imaju problema da sa ponovointegriraju u dru{tvo. Danas je vi{e od2.500 preduze}a uklju~eno u lokalnemreè FACE-a. Krajem devedesetih,postaje ministrica za rad i solidarnost, aovaj je njen mandat upam}en po zakonu oradnoj sedmici od 35 sati. Po~etkom 2001.,Martine Aubry izabrana je za grado -na~elnicu Lilla, zago vara vrlo aktivnupolitiku obnove i svesrdno promovira ku -lturu. Tri godine kasnije, Lille je bioEvropska prijestolnica kulture, koja jeugostila vi{e od 9.000.000 posjetitelja.Izabrana je ponovno za gradona~elnicu2008., s vi{e od 65 posto glasova u drugomkrugu, {to je najbolji izborni rezultat koji jeljevica ikada postigla. �

BIOGRAFIJA MARTINE AUBRY

Autorica zakona koji je promijeniouvjete rada milionima zaposlenih

PRVI DOLAZAK U BOSNUMartine Aubry u razgovoru sa na{om novinarkom

PRVI DOLAZAK U BOSNUMartine Aubry u razgovoru sa na{om novinarkom

GRADONAÊLNICI LILLA U ÂSTNa izlo`bi organiziranoj povodom dolaska Martine Aubry u Sarajevo, me|u brojnim gostima bio je i Francois Lamy (lijevo), predsjednik grupe prijateljstva Francuska-BiH, Jovan Divjak te suprug Martine Aubry Jean - Louis Brochen

�




SARAJEVSKA SJE]ANJA

NAGOVJE[TAJ RATANa licima Sarajlijazbunjenost, nevjerica,strah i samo jedna èlja:sa~uvati mir

NAGOVJE[TAJ RATANa licima Sarajlijazbunjenost, nevjerica,strah i samo jedna èlja:sa~uvati mir

Strasni:TEKST osnova.qxd 27.2.2012 22:38 Page 54

Uaprilu ove godine navr{it }e sedvadeset godina od po~etkaopsade Sarajeva. Tu`na obljetnicabit }e obiljeèna brojnim prig o -dnim manifestacijama - izlo`ba -

ma, koncertima, predstavama, dokume n -tarnim filmovima i snimcima koje su od1992. do 1995. reporterske ekipe izSarajeva slale u svijet i koji }e taj svijet jo{jednom podsjetiti na jezive slike izopkoljenog grada.

Sarajevski fotograf sa pari{kom adre -som, MMilomir Kova~evi} Stra{ni, tih godinau svijet je èlio poslati druga~ije slike. Doksu njegove strane kolege “vrebale“ da na{to bizarniji na~in uhvate smrt na ulicamagrada, ~esto motivirani tek dobromzaradom i sa malo ili nimalo empatijeprema “subjektima“ svojih foto grafija,Stra{ni je o otporu Sarajlija svjedo~ioprikazuju}i ìvot, duh, arhite kturu iliportrete TTita u opusto{enim, razorenimobjektima, kao posljednji simbol vremena ukojem se jo{ naivno vjerovalo da rat nemoè biti opcija.

SMRT JE SVUGDJE ISTA“Ja sam fotograf u du{i i Sarajlija u du{i

i moja osnovna fotografska ambicija, ako seto tako moè nazvati, jeste da svjedo~im odru{tvu i dràvi u kojoj ìvim. U su{tini,ono {to sam radio prije rata nastavio sam daradim i tokom rata, pa iako na mojimfotografijama ima i smrti i patnje, nastojaosam to da prikaèm na malo druga~ijina~in. Kada pravite ratne fotografije naneki ‘spektakularan’, senzacionalisti~kina~in, onda to moè da postane i malobanalno - pogledate te slike jednom i tomoè biti Sarajevo, a moè biti i Če~enija,Palestina, Nigerija... Smrt je svugdje ista.Vjerujem da postoji na~in da se taj uàspokaè mnogo dublje i mnogo sna`nije, ada pritom ne vidite ni krv, ni le{eve“, kaèMilomir Kova~evi} Stra{ni.

U Umjetni~koj galeriji BiH u Sarajevuod 29. februara do 25. marta bi}e otvorenanjegova izlo`ba @eljeli smo samo mir...(Sarajevska sje }anja). Na fotografijama, odkojih je ve}ina nastala 1991. i po~etkom1992. godine, prikazani su masovni antiratniprotesti u Sarajevu - ispred Skup{tine,Narodnog pozori{ta, Vje~ne vatre... Nalicima Sarajlija zbunjenost, nevjerica, strah isamo jedna èlja: sa~uvati mir. Kaoprogonjeni nekim lo{im predosje}ajem, svisu reagovali u ime zajedni~kog ìvota, neznaju}i {ta }e se za samo nekoliko mjesecidesiti njihovoj zemlji i njihovom gradu.Pomalo naivno, mladi i stari, radnici iintelektualci, ène i mu{karci okupljali su sena ulicama nose}i antiratne parole,me|usobno se ohrabruju}i i tje{e}i kako seni{ta stra{no ne moè dogoditi i kako }e senjihovi glasovi, ipak, ~uti.

“Bilo je jako ~udno, kao da gledate nekifilm, sve je djelovalo nekako nadrealno...Stotine hiljada ljudi na ulicama, svi smoosje}ali da }e se ne{to va`no dogoditi, pa~ak i ako niko nije vjerovao u rat. Na

fotografijama to ta~no moète vidjeti nalicima ljudi - od krika, do izraza nevjerice,zabrinutosti, naivnosti, ljutnje... Brojnigra|ani èljeli su izraziti neslaganje sovima koji su do{li na vlast 1990. i temanifestacije su uglavnom organizovalenenacionalisti~ke partije, poput SDP-a.Bilo je i onih drugih, koji su to maloneozbiljno shvatali, kao nekakve parade sasmije{nim parolama. Ipak, ve}ina je bilavrlo svjesna te sveprisutne tjeskobe kojusam poku{ao da ‘uhvatim’ kroz svojobjektiv, djeca su nosila crteè na kojima jepisalo ‘Ho}u da ìvim’... Bili su toposljednji poku{aji gra|ana svih vjeroi s -povijesti da ih se ~uje u njihovoj èlji zaìvotom u miru“, sje}a se Kova~evi}.

Sa po~etkom rata fotografije gra|anskihprotesta pale su u zaborav. Naàlost, uBosni i Hercegovini ovakvoj kakva jedanas, ove slike ponovo postaju itekakoaktuelne.

“Nismo imali Vladu godinu dana nakonizbora, problemi obi~nih gra|ana su manje-vi{e isti, vlada socijalno nezadovoljstvo i


STRA[NI U UMJETNI^KOJ GALERIJI

Pi{e: MAJA RADEVI]

Umjetnička galerija BiH predstavlja izložbu fotografija MILOMIRA KOVAČEVIĆA STRAŠNOG “Željeli smo samo mir... (Sarajevskasjećanja)“, koja podsjeća na masovne antiratne proteste u Sarajevu 1991. i

početkom ‘92; za naš magazin Kovačević govori o atmosferi koja je vladala uSarajevu tih dana kada je stotine hiljada građana izašlo na ulice sluteći najgore,ali u nadi da će se njihov glas ipak čuti, te objašnjava zašto se u današnjoj BiH

takav građanski bunt ne može dogoditi

KAKO SMO IZGUBILI IDEALE

MILOMIR KOVAÊVI] STRA[NIDanas imate Facebook, internet-forume i sli~no,putem kojih ljudi izraàvaju proteste i malo jeonih koji su spremni iza}i na ulicu...

Foto: Milutin Stoj~evi}

��


mnoge od tih parola sa protesta iz ‘90-ihmogle bi se ponovo primijeniti i danas,nimalo nisu izgubile na aktuelnosti“,obja{njava Stra{ni. ““U vrijeme kada su ovefotografije nastajale, jo{ uvijek smo imalidru{tvo u kojem nije bilo potrebe datraìmo neka socijalna prava, jer je dràvaobezbje|ivala pristojan ìvot. Sada sustvari druga~ije, ne samo kod nas, nego u~itavom svijetu, tako da su ljudi dobar diosvojih prava primorani traìti i ostvarivatina ulicama...“

Zaista je nevjerovatno danas gledatifotografije desetina hiljada ljudi na ulicamaSarajeva, ujedinjenih u istom, zajedni~kom

cilju. Gotovo da izgleda kao fotomontaà ite{ko je povjerovati da se tako ne{tostvarno dogodilo, prije samo dvadesetgodina. U najavi izlo`be organizatori kaùkako ova postavka “direktno aludira nasvijest i va`nost djelovanja civilnogdru{tva“, te da se njom èli ukazati napojedina~nu i kolektivnu odgovornost.Kritike na ra~un korumpiranih, nespo -sobnih politi~ara, sve lo{iji ìvotni standard

i sistem obrazovanja, sve dublje nacionalnepodjele... - to su stvari o kojima slu{amosvakodnevno. Ipak, je li danas uop}emogu}e da gra|ani Sarajeva i BiH, iz bilokojeg razloga, iza|u na ulice u tolikombroju, kao te ‘91?

“Sve je danas druga~ije. Poslije rataljudi su na neki na~in izgubili ideale, sjedne strane, a s druge strane promijenio sena~in na koji savremeni svijet danas

56

SARAJEVSKA SJE]ANJA

Milomir Kova~evi} Stra{ni ro|en je1961. godine. Fotografijom se po~injebaviti sa 17 godina u Univerzitetskom fotokino klubu CEDUS, a 1989. postaje ~lanULUPUBiH-a. Od samog po~etka njegovopus posve}en je ìvotu na ulicama, kao ikulturnim doga|ajima u Sarajevu. Po~et -kom ’90-ih godina postaje jedan odnajzapaènijih fotohroni~ara grada, a krozsvoj rad pokazuje interes za najrazli~itijeteme tada{njeg dru{tva - od onih svako -dnevnih, ~esto neprimjetnih motiva, doonih koje otvaraju neke od tabu tema togvremena. Serije fotografija sa temama izMe|ugorja, zatvora, buvljaka, rock kon -cerata, zatim teme Horde zla (navija~i FKSarajeva), grafiti, pioniri, Titove fotografijepo izlozima za posljednji Dan Republike,samo su neke po kojima je Kova~evi}postao poznat. Po~etkom devedesetihnastaju njegovi ciklusi posve}eni prvim

demo kratskim izborima, strana~kim mitin -zima, stvaranju novih partija, nove vlasti,mirovnim manifestacijama... Paralelnobiljeì i svakodnevni kulturni, politi~ki isportski ìvot grada, a tokom rata iz danau dan svojim aparatom svjedo~i o ìvotuopkoljenog Sarajeva. Godine 1995. odlaziu Pariz. Nastaju nove serije fotografija:portreti studenata stipendista fondacijeSoros za biv{u Jugoslaviju, portretistanovnika Thonon Les Bainsa, Mojiprijatelji iz Rumillya, slike pari{kih grobljakao svojevrstan nastavak ratnih serija izSarajeva... Godine 1998. dobija godi{njunagradu Fondacije CCF, dana{nje HSBCza seriju Iz zatvora, nastalu ’90-ih godina uzatvorima biv{e Jugoslavije. Za svoj raddobio je mnoga priznanja - posljednje odpredsjednika Republike Francuske, kadaje progla{en Vitezom sa zaslugama zasvoj fotografski anga`man. �

FOTOHRONIÂR LJUDI I GRADA

Zatvori, buvljaci, navijači, pioniri, rock koncerti...


Sarajevo, antiratni protesti, 1992.

SIMBOLI PRO[LOG @IVOTAIzre{etani Vu~ko, fotografija izKova~evi}evog ratnog ciklusa

�


izraàva neki svoj bunt, bilo {ta da je upitanju. Danas imate Facebook, internet-forume i sli~no, putem kojih ljudiizraàvaju proteste i malo je onih koji suspremni iza}i na ulicu... A osim toga,postavlja se pitanje - kome? Po~etkom ‘90-ih jo{ uvijek ste se mogli ‘zaka~iti’ za teneke temelje pravne dràve i ljudi sugeneralno vjerovali u moral, u zakon, upravdu. Sada je pitanje koliko dràvapostoji u toj formi da se nekome uop{temoète poàliti zbog ne~ega, kad se ljudikoji vode tu dràvu ne mogu dogovoriti ~akni oko samog njenog postojanja“, kaèKova~evi}.

SARAJEVO U SRCU PARIZANa{ sagovornik ìvi u Parizu ve} punih

sedamnaest godina. Me|utim, njegov fot o -g rafski rad je i dalje vezan za Sarajevo iBosnu, sa idejom da se promijeni mi{ljenje

Evrope o na{im prostorima i da Bosna nebude samo sinonim za razaranje, ubistva ibijedu. Jedan od najinteresantnijih inajzapaènijih Kova~evi}evih projekataposljednjih godina je Sarajevo u srcu Pariza- Stra{ni je zamolio sugra|ane iz Sarajevakoji danas ìve u Parizu da mu pokaùjedan predmet koji su ponijeli sa sobom iz“pro{log ìvota“, ne{to {to je uspomena naSarajevo i {to za njih zna~i mnogo vi{e odobi~nog predmeta. Potom je fotografisaopredmete, a ispod svake fotografije vlasnikje napisao {ta mu taj predmet zna~i i za{tomu je to najdraà uspomena.

“Zanimljivo je da je ta prva izlo`ba kojusmo radili bila mnogo vi{e popra}ena umedijima od svih ‘ratnih’ izlo`bi. To nijesamo sarajevska pri~a nego pri~a svih ljudikoji su napu{tali svoje domove, bilo zbograta ili nekih ekonomskih migracija, iodlazili da ìve u druge zemlje, a pri tome

su uvijek nosili sa sobom ne{to iz tognjihovog biv{eg ìvota“, pri~a Kova~evi}.“@elio sam da ljudi shvate da je to Sarajevopostojalo i prije rata i da postoji i poslije, daje to grad u kojem ima i kulture i sporta, ukojem se ljudi bave muzikom, knjièv -no{}u, slikarstvom... Indirektno je ispri~anajedna pri~a o Sarajevu koja je mo`da‘najsarajevskija‘ {to moè biti. Sada tajprojekat nastavljamo da radimo i u drugimevropskim zemljama, a ideja je da iz svakezemlje na|emo po desetak Sarajlija koji }episati na jeziku zemlje u kojoj danas ìve,uz predmete koji su dio njihovih sarajev -skih sje}anja. Nadam se da }emo i tuizlo`bu jednog dana uspjeti realizovati.“ �

57

STRA[NI U UMJETNI^KOJ GALERIJI

1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

@ELJA ZA MIROMDjeca su nosila crteè na kojima je pisalo ’Ho}u da ìvim’...

@ELJA ZA MIROMDjeca su nosila crteè na kojima je pisalo ’Ho}u da ìvim’...

PREKINUTO DJETINJSTVOSarajevski dje~ak

sa pu{kom

PREKINUTO DJETINJSTVOSarajevski dje~ak

sa pu{kom


Skoro sve je kako treba. I prostorijazvana Muzi~ka soba, nije ba{garaà kao nekad a nerijetko i sad,i instrumenti, i klinci koji volerock and roll, i kvalitetni predava -

~i koji vole isto to, i entuzijazam, iambicije, i atmosfera, i akteri, èlje iplanovi. Jo{ samo fale oni kartoni, {koljkeod jaja na zidovima koje “upijaju” zvuk, pada sve bude kao kada ve}ina bendova uranoj mladosti po~inje da svira i da seprilago|ava postoje}im standardima. Samo{to je rock and roll bend u Dje~ijem domuBjelave u Sarajevu ne{to posebno. Ne zbognesretnih okolnosti koje su tu djecu doveleda ìve i odrastaju u toj ustanovi. Ne,ne}emo sada o tome. Ve} o ~injenici daovaj rock and roll bend ima dvije elektri -~ne, dvije akusti~ne, potom bas gitaru, ~ak~etiri klavijature, tarabuku, mini ksilofon...I svi pjevaju!

ODUPIRANJE LO[OJ MUZICIKad smo ih posjetili na probi, svirali su

Stand By Me. Samo {to ne znamo da li onuverziju od LLennona ili od BBen E. Kinga.“Obojica igraju presudnu ulogu u verziji

koju smo mi napravili, s tim da je na{adosta energi~na u pristupu, onako malopunkerska, zna{ ono, basista svira trza -licom, pra{te gitare, a gore lijepi glasovi, to}e biti ba{ dobro! Na{a èlja je da djecabudu dalje od {tetnih uticaja, zato impoku{avamo pokazati i druge mogu }nostikoje su dobre i vrijedne. Rock and roll immoè dati tu snagu da se odupru lo{em, toje taj stav”, obja{njava nam VVladimir VladoKajevi} - Don Guido, gitarista-doajensarajevske scene, koji u Muzi~koj sobi radikao predava~.

Sabina [abi}-Zlatar je predava~ ivoditelj Projekta u ~ijem podnaslovu pi{e:Pri~a o muzici i mladima, muzika omladima i dru{tvu. “Zapravo, projekatMuzi~ka soba je splet sretnih okolnostiusljed razrade ideje o pokretanju [kole rockand rolla sa Vladom Kajevi}em. U jednomdijelu te divne, ponekad pomislim iutopijske, zamisli da mladi Sarajeva uovom otrovnom vrtlogu komercijalizmanu`no i hitno trebaju dobre prijatelje imentore u muzici i umjetnosti krozneformalno obrazovanje, razgovarali smo io tome koliko bi divno i korisno bilodovesti dobru muziku u ìvote ljudi,pogotovo mladih koji pripadaju ranjivimkategorijama na{eg dru{tva. Istovremeno,


“SOBA” ZA TALENTE

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

U oktobru prošle godine u Dječijem domu “Bjelave” uSarajevu otvorena je “Muzička soba”, u kojoj

trenutno vježba i muzički stasava dvadeset i petštićenika ustanove kojoj nekada bijaše ime “Ljubica

Ivezić“; o ovom nadasve humanom i izuzetnokvalitetnom projektu, o njihovim ambicijama, željama

i planovima, razgovarali smo sa predavačima u“Muzičkoj sobi”, SABINOM ŠABIĆ-ZLATAR i

VLADOM KAJEVIĆEM - DON GUIDOM

ROCKERI IZ DJEČIJEGDOMA “BJELAVE”

Sabina [abi}-Zlatar: “U ovom otrovnom vrtlogukomercijalizma mladi nu`no i hitno trebaju dobre

prijatelje u umjetnosti“

Muzicka soba:TEKST osnova.qxd 27.2.2012 22:09 Page 58

tada sa francuskim umjetnikom NNikolomKantom dogovaram njegov koncert uSarajevu 2011., kojim bi prvi put predstaviojednu od svojih muzi~kih inkarnacija/proje -kata, za u{i svakog dobrog slu{atelja,izazovan muzi~ki koncept Mekanik Kan -tatik. U tom periodu Udruènje Lingvisti,koje ve} duè vrijeme posve}eno radiinstruktivnu nastavu iz engleskog jezika uDomu Bjelave, raspisuje konkurs zamuzi~ko obrazovanje djece na period odmjesec dana. Naravno, kao nezaposlenprofesor muzike èljan tih rijetkih {ansi zarad i djelovanje u struci, javljam se nakonkurs, dobijam mjesto u Projektu izajedno sa upravom Udruènja donosimozaklju~ak da mjesec dana nije dovoljno dabi djeca zavirila u svijet muzike i prepustilase istome”, kaè nam Sabina [abi}-Zlatar.

U februaru 2011., kao predsjednikUdruènja Art Lab, donosi odluku o pokr e -tanju projekta Muzi~ka soba, namije njenogneformalnom muzi~kom obrazova njuranjivih kategorija dru{tva, predstavljaideju direktoru Doma Bjelave AmiruZeli}u, te daje prvu adresu projektu:“Bezobrazno pozivam Nikola da u Sarajevupredstavi ne jedan, nego svoja tri projekta,te svoje nastupe i muziku pokloniformiranju projekta Muzi~ka soba. Nikolodu{evljeno prihvata poziv i daje podr{kuovoj inicijativi. Dva mjeseca kasnije, uzprijateljsku podr{ku Fondacije Kriterion iGalerije Duplex, u koncertnoj sali DomaOS, imali smo veliko zadovoljstvo slu{atidva izuzetna muzi~ka programa pijanisteNikole Kanta, te smo u klubu So.ba zavr{ilina{e muzi~ko putovanje zajedni~kim

nastupom Nikola i dvojca Basheskia &Edward EQ.”

Sabina je zavr{ila Muzi~ku akademiju uSarajevu, na solisti~kom odsjeku - flauta.Bila je ~lan mnogih orkestara i kamernihsastava. Radi za doma}e umjetni~kefestivale: Mess, Jazz Fest, Pravoljudskifestival... Vodi nevladinu organizaciju ArtLab, ~iji je program posve}en umjetnosti iobrazovanju. Trenutno je zaposlena kao {efpodru`nice firme Ortoze.

SVOJEVRSNO UTOÎ[TE SIGURNOSTI“Sabini se ukazala prilika da napravi

Muzi~ku sobu, koju je ona odmahiskoristila, pozvala mene da tu radim snjom, ja sam do{ao i povezali smo se sadjecom koja prije nisu svirala, ali sa kojomsmo za 4-5 radionica nau~ili prvi akord, E


PRIÂ O MUZICI I MLADIMA

MO@DA NEKADA I BUDU VRHUNSKI BEND,

POTENCIJAL POSTOJI^lanovi Orkestra Muzi~ke sobe Dje~ijeg

doma Bjelave su Amina, Dragan, Irina, Nuno,Silvija, Almir, Kenan, Damir, Zlatan, Ankica,

Dèni, Jasmina, Ibro, Muhamed, Semir,[eherzada, Mirela, Sanjin, Sara...

MO@DA NEKADA I BUDU VRHUNSKI BEND,

POTENCIJAL POSTOJI^lanovi Orkestra Muzi~ke sobe Dje~ijeg

doma Bjelave su Amina, Dragan, Irina, Nuno,Silvija, Almir, Kenan, Damir, Zlatan, Ankica,

Dèni, Jasmina, Ibro, Muhamed, Semir,[eherzada, Mirela, Sanjin, Sara...

��


dur, prvi ritam na bubnjevima, afri~ki,napisali prve rije~i, tu su djeca sva vesela, inapravili na{u prvu pjesmu koja se, igromslu~aja, zove ba{ kao Muzi~ka soba.Sjajno! Muzika je najbolja, fakat”, veli DonGuido, ali nam odgovara i na pitanje kakose sa Sabinom usaglasio koju muziku }ereprodukovati, s obzirom da je ona klasi~nimuzi~ar, a on rocker: “Volimo sli~numuziku i slobodu izraàvanja, tako da jeslobodni izbor koji Sabina daje preda -va~ima pravi potez, vade se dobre r‘n‘rstvarke, vesele, razigrane, ljubavne i druge.U opu{tenom obrazovnom okruènjuMuzi~ke sobe, svojevrsnog uto~i{ta sigurn -o sti, radosti i zabave, poku{a}emo pokazatidjeci da mogu ìvjeti u zajednici s drugimakao pojedinci puni samopouzdanja ipotaknuti djecu da streme vi{im postignu -}ima. Iskustvo suradnje s drugima krozsviranje muzike u grupi pomaè njihovrazvoj u okviru grupe kroz dubokedoìvljaje vrijednosti, naklonosti, po{tiva -nja i povjerenja, koji ne ovise o porijeklu ipozadini, ve} su radije zasnovani navlastitoj odlu~nosti da u~e, napreduju ipostiù uspjeh. Zna~i, u~i}emo ih da volemuziku i po{tuju sebe i druge, i da ih vodeljubav i dobrota.”

Soba je otvorena prije ~etiri i pomjeseca mjeseca. “Od zavr{etka na{ihkoncertnih aktivnosti u aprilu pa doseptembra 2011., pokrenuli smo akcijuprikupljanja muzi~kih instrumenata, kojojsu se odazvali mnogi gra|ani iz na{e zemljei dijaspore, te tako postali prvim zvani~nimdonatorima i prijateljima projekta. Odprihoda aprilskih koncerata, u novembru2011., kupili smo ono {to nam jenedostajalo za po~etak na{ih druènja, kakobismo omogu}ili djeci prve ~estite korake usvijetu muzike te nadopunili postoje}ifundus, a to su razglas, mikseta, stalke zagitare i set novih bubnjeva. Produkcijskismo jo{ uvijek daleko od onoga {to èlimobiti i krpimo se. Gradimo svoju Fonoteku iArhiv u kojem uredno smje{tamo instru -mente, opremu i notni materijal. Upredstoje}em periodu voljeli bismo uvestiinternet, postaviti projektor i platno kakobismo u {to ve}em broju mogli gledatikoncerte i izvedbe velikana iz muzi~kehistorije i dana{njice, te krupnijimkoracima zakora~ili ka znanju i informa -cijama. Trenutno pripremamo Sobu kakobismo napravili serijal mini koncerta ipredavanja, i ugostili na{e uvaène muzi -~are sa doma}e scene, soliste Sarajevskefilharmonije i pozvali talentovanu djecu izosnovnih i srednjih muzi~kih {kola nadruènja”, govori Sabina [abi}-Zlatar.Kupovinom ulaznica za koncerte saku -pljeno je 2.964,80 KM, koje su, presretni,potro{ili na kupovinu instru menata iopreme: “Ove godine bitno je da se svako

od njih oku{a u sviranju svakog instru -menta, da preslu{aju razli~ite mu zi~kestilove, prona|u svoje uzore i sami shvate{ta je to {to im se svi|a i {to èle svirati.Druga {kolska godina u Muzi~koj sobi bit

}e koncipirana upravo na njihovimspoznajama i afinitetima te }e ~asovi, poredproba benda, biti jedan na jedan sapredava~ima. Do tada }e znati da li èlesvirati funk na basu, ili jazz na gitari,

60

“SOBA” ZA TALENTE

U mnogo~lanim orkestrima kao {to jeonaj u Dje~ijem domu Bjelave, uvijek postojineko ko je nadareniji od ostalih i ko }e,eventualno, nekada postati zvijezda. “Po -krenuli smo projekat sa ciljem ople -menjivanja njihovih mladih ìvota krozmuziku ne razmi{ljaju}i nikada {ta od njihmoèmo o~ekivati. Danas ponosno tvrdimoda smo bili u pravu o zna~aju ove ideje i da~inimo upravo ono {to oni trebaju. Otvorilismo vrata u novi svijet u kojem su se,sasvim prirodno prona{li te stekli doìvotnuprijateljicu - muziku. Recimo, Dragan je odprvog dana elio da svira bas i interesantno,

nikad nije svirao drugi instrument duè oddeset minuta, uvijek je prvi koji je na{timani spreman za svirku. Semir je pokazao da jedovoljno da ~uje ritam i da ga po~ne sviratina bubnju, Jasmina i Irina tako|er, Dènisve bolje razumijeva svijet klavijatura ipolako se upu{ta u melodijske izazove uistraìvanju crno-bijelih tipki, Nuno ostajedosljedan gitarama, Almir isto tako, iako jejako dobar i u repanju u beatboxu. Oni jo{uvijek otkrivaju sebe i sasvim prirodno iduza onim {to im najbolje polazi za rukom”,kazali su nam predava~i u Muzi~koj sobi naBjelavama. �

ZVIJEZDE MOGU BITI ONI

Otvaranje vrata u svijet u kojemmožeš steći najbolju prijateljicu -muziku!


VRHUNSKI PEDAGOZI I MUZI^KI PREDAVAÎSabina [abi}-Zlatar, voditelj Projekta, i predava~ Vladimir Vlado Kajevi}-Don Guido

�


pjevati pop, blues ili beatbox, sviratielektri~nu ili akusti~nu gitaru, imatirockerski bend ili mo`da klasi~ni duva~kikvartet.”

NA “TEZGI” S BONOMU Dje~ijem domu Bjelave trenutno je

smje{teno vi{e od stotinu {ti}enika. Akoliko ih je angaòvano u Orkestru, pitamoSabinu: “U kolektivu Muzi~ke sobetrenutno cirkuli{e oko 25 mladih muzi~ara-polaznika razli~itih uzrasta. Selekcije me|udjecom u ovom projektu nije bilo niti }e jeikada biti, svi su nam jednako va`ni ivjerujemo da svima njima dobra muzikaitekako treba. Nadamo se da }emo odsljede}e {kolske godine mo}i uspostaviti~e{}i raspored i uklju~iti jo{ dvije grupepolaznika, te tako obogatiti na{ bend, a to}e ovisiti samo o tome koliko dràvaprepozna zna~aj neformalnog muzi~kogobrazovanja za mlade. Uz adekvatnupodr{ku mogli bismo angaòvati vi{epredava~a-muzi~ara te obuhvatiti ve}i broj{ti}enika ne samo u Domu Bjelave nego idrugim kategorijama dru{tva.”

A Don Guido veli: “Tu su djeca kojimase dopada ta ideja o druènju samuzi~arima, dakle, uglavnom su tu do{li izradoznalosti i èlje da se zabave i doìvene{to novo. Uzrasti su razni, pri~e surazli~ite, a ono {to ih je privuklo je Sabinakoja radi tako mnogo za njih i koja im jedala mogu}nost da budu u fazonu, da nau~eodsvirati ljubavnu pjesmu, da pokaù daznaju ne{to. Sad se ve} pokazuje da mogunau~iti svirati bilo koji instrument u Sobi,

zna~i, ima dara.” Na{eg sagovornika smozamolili i da nam po{alje vlastitu bio -grafiju. Kad ono golema kao da ju je pisaoBono. E, da, pa Vlado Guido je svirao i snjim! Od muzi~ara sa kojima je nastupao isa kojima je sara|ivao, ali i koje jeupoznao, “na spisku” su i ostatak benda U2,Malcolm Burn, VVlatko Stefanovski, Leb isol, The Blues Travellers, Tito andTarantula, RRambo Amadeus, GGoran Bre -govi}, DDarko Rundek, TTifa, Van Gogh imnogi drugi izvanredni muzi~ari iz Sa -rajeva, Makedonije, New Orleansa, Egipta,

Italije, Francuske, Turske... Bio je ~lanmnogih sarajevskih bendova, a ve} dugo,dugo je {ef grupe Don Quido i Misionari,koji “predstavljaju r’n’r ustanovu zanadarene ljude koji su spremni i}i dalje odustaljenog i istraìvati nepoznato, u~initidodatni napor i na}i put do mira i sklada isre}e, ~ak i kada se ~ini da izlaz ne postoji”.

Svako ko bude gost Muzi~ke sobe,sigurno }e biti prijatno iznena|en iatmosferom i koli~inom ljubavi sa kojomrade Sabina i Don Quido, i njihovomborbom da istraju u pomo}i djeci zanjihovu kvalitetniju svakodnevnicu. “Kadasam prvi put razgovarala sa direktoromDoma Bjelave o ideji da ovom projektudamo njegovu prvu adresu ba{ u tom Domuza nezbrinutu djecu, s brigom o mogu}emrazo~arenju, ljudski me poku{ao upozoritina ~injenicu da djeca imaju mnogo prilikaza razli~ite aktivnosti u Domu, ali nakonmjesec dana odustaju od svega. A kolektivMuzi~ke sobe uskoro ulazi u peti mjesecna{ih zajedni~kih druènja. Sa samo 30radnih dana u ova ~etiri mjeseca, uMuzi~koj sobi imamo svoju prvu autorsku,istoimenu pjesmu i zavr{avamo finalne‘upade‘ na pjesmi Stand By Me. Tako miBacha i ZZappe! Na{e probe su jakodinami~ne, izazovne i bu~ne. Iskreno senadam i inspirativne za djecu koliko i zanas. Nemamo za cilj praviti muzi~kevirtuoze {to nikako nije isklju~eno, todakako najvi{e ovisi o njihovoj posve -}enosti i radu, nego ih ohrabriti upametnom sazrijevanju, samopouzdanju iobogatiti njihovu te{ku svakodnevnicu”,tvrdi Sabina [abi}-Zlatar.

Za ovu godinu }e uprili~iti minikoncerte za njihove donatore i prijateljeProjekta, i tako im zahvaliti na podr{ci ivjeri koju su im ukazali. Nastoja}e i daorganizuju fundraising koncert sa nekimod doma}ih bendova, na kojem bi im se,kao muzi~ki kolektiv, pridruìli iodsvirali nekoliko numera. A i saradnja sadire ktorom i osobljem Doma je navisokom nivou. “S druge strane, moratepriznati da bi nas bilo te{ko odbiti sobzirom koliko smo uloìli u projekat, sakoliko pozitivne energije dolazimo uDom i s obzirom na ~injenicu da djecatrebaju pametno i kreativno ispunjenoslobodno vrijeme”, kaè Sabina. “Mislimda su djeca èljna dokazivanja i znam damogu postati muzi~ari, naravno, uzavisnosti od toga koliko se posvetetome. Vidim da se raduju svakom na{emsusretu, da upijaju sve {to ih u~imo i datraè da im pokaèmo jo{. Isto tako,imaju èlju da pokaù {ta su nau~ili ivoljeli bi nastupati i snimati, a mislim da}emo sti}i i do toga ako uspijemo opstatimi djeca iz Muzi~ke sobe, a ho}emo”,siguran je Don Guido. �


PRIÂ O MUZICI I MLADIMA

Ima li ijedan politi~ar da je rekao:Sabina i Don Quido, {ta vam treba?,pitamo ih. “Svi|a nam se {to si upotrijebiotermin politi~ar a ne institucija kulture iliobrazovanja. îni se da si u pravu -kultura, sport, obrazovanje, kulturnanaslije|a su samo prozirni termini zapoliti~ke ambicije na{e zemlje. Dakle,naàlost, nemamo dràvnu podr{ku uovom projektu iako se ~ini da }e muzika iumjetnost izgraditi bolje mostove me|uljudima i drugim kulturama nego ve}inana{ih politi~ara. Iskoristi}emo zato prilikuda kaèmo ko jeste prepoznao zna~ajovog projekta i zajedno sa nama pruìopodr{ku mladima: najprije, gra|ani-donatori muzi~kih instrumenata, sponzorikoji su pomogli organizaciju aprilskihkoncerata, Raiffeisen i Turkish Zirat Ba n -

ka, bh. mediji koji prate svaki na{ korak,prijatelji iz svijeta muzike koji nas planirajuposjetiti i svirati sa nama, te jedini dràvnisegment u podr{ci na{em projektu,Federalno ministarstvo obrazo vanja krozsvoju Fondaciju. Prije dva mjeseca smoimali ~ast ugostiti jednog od ~elnih ljudirukovodstva liverpulske Rojal Filha r -monije, predstavili na{ projekat i ~lanovekolektiva. Nakon posjete dobili smozvani~an poziv za jednog od predava~a uovoj godini a poziv se odnosio na dodatnuedukaciju u muziko terapiji na{ih pre -dava~a u martu ove godine. Isti smo,zajedno sa dodatnom dokumentacijom oprojektu i molbi o pokrivanju putnihtro{kova proslijedili ministarstvima alipretpostavljate, nismo dobili nikakavodgovor”. �

POLITIKA NIJE PUT DO SRE]E

Izostala je državna podrška za“Muzičku sobu”


Mladu sarajevsku rediteljicuSelmu Spahi} (26) pozori{napublika upoznala je, me|uostalima, kroz predstave Kakosam nau~ila da vozim u pro -

dukciji Mostarskog teatra mladih, Bolestporodice M u Kamernom teatru 55, Letiznad kukavi~ijeg gnijezda u Narodnompozori{tu Tuzla, te Hipermnezija u ko -produkciji Hartefakt fonda i beogradskogBitef teatra, koju su kriti~ari u regionujednoglasno proglasili jednim od najzani -mljivijih i najuspje{nijih projekata na ovimprostorima u posljednjih desetak godina.Bez obzira na to da li u svojim predstavamaprogovara o odnosima unutar porodice, ratuili tabu temama kao {to je pedofilija,rediteljski fokus Selme Spahi} uvijek jebritak, precizan, aktuelan i dru{tvenoangaìran. Sa glumcima TTatjan om [oji},Erminom Bravom, MMajom Izetbe govi} iJelenom Kordi}-Kuret, Selma je u protekladva mjeseca radila na predstavi Sumnja kojaje na sceni Kamernog teatra premijernoizvedena 28. februara, na dan izlaska ovogbroja Slobodne Bosne.

� Razgovaramo uo~i premijere preds t -ave “Sumnja“, koju prema tekstu ameri~ -kog pisca Johna Patricka Shanleya reìrateu Kamernom teatru 55. Radi se o jednoj od

najizvo|enijih drama na svijetu za koju jeShanley, izme|u ostalog, prije sedamgodina dobio Pulitzerovu nagradu i nagraduTony, komad je izvo|en {irom svijeta,postavio ga je i Roman Polanski u Parizu2006., a snimljen je i film sa velikom MerylStreep i Philip Seymour Hoffmanom uglavnim ulogama... [ta je to zbog ~ega steVi odlu~ili postaviti upravo ovu dramu?

“Sumnja“ zaista ima kvalitet velikihdramskih klasika, to je komad zatvoreneforme, vrlo ~vrsto ispisan, u kojem ni{tanije slu~ajno. Od izbora ptice koja sepojavljuje, preko imena likova, do godine ukojoj se radnja odigrava i izbora reda~asnih sestara iz kojeg likovi dolaze.Sumnja, manipulacija, zloupotreba mo}i,

spolna i rasna diskriminacija su tematskiproète kroz cijeli komad na svim nivoimai u svim relacijama likova. Meni je komadbio neodoljiv, iako sam jako dobropoznavala film i bila sam svjesna koliko }ebiti te{ko i zahtjevno reìrati tekst koji jesam autor odli~no izreìrao. U odluci mi jepomogao kontekst koji predstava moè daima u na{em dru{tvu i zaista idealna glu -ma~ka podjela.

MONSTRUOZNA ZLOUPOTREBA POZICIJE MO]I

� Pri~a je na neki na~in inspirisanaoptu`bama za pedofiliju i razotkrivanjemjezivih, brojnih slu~ajeva zlostavljanja djecekoje je Katoli~ka crkva godinama poku -{avala zata{kati. Me|utim, autor se tako|erfokusira na zloupotrebu pozicije mo}i odstrane vjerskih autoriteta, a to je tema koja jeizuzetno aktuelna u dana{njoj Bosni iHercegovini. Je li i Va{a predstava u tomsmislu svojevrsna kritika vjerskim liderimau BiH, koji nerijetko koriste svoj poloàj usvrhu manipulacije i iz sfere duhovnog svevi{e zalaze u sferu politi~kog?

Da. Evidentno je da su autora na pisanjepotakli skandali povezani sa pedofilijom u katoli~koj crkvi u SAD-u s po~etkastolje}a. Biskupi i kardinali su {titilizlostavlja~e preko dvadeset godina, samoih premje{taju}i iz ùpe u ùpu, nakon {tobi se otkrilo da su zlostavljali djecu. Upojedinim slu~ajevima, broj `rtava zlosta -vlja~a bi prema{ivao nekoliko stotina. Ta


SELMA SPAHI]

Razgovarala: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Ime sarajevske rediteljice SELME SPAHIĆ (26) u regiji je već odavno postalosinonim za provokativan, hrabar, politički angažiran teatar; sa Selmom smo razgovarali o manipulaciji vjerskih autoriteta i (zlo)upotrebi religije o kojima govori njena nova predstava “Sumnja“, ratu koji je uništio jednu generaciju,

pozorištu kao korektivu političke stvarnosti...

INTERVIEW

Selma Spahić pozorišna rediteljica

Nedopustiva je klerikalizacijadru{tva u 21. stolje}u, u sekularnoj

dràvi kakva je Bosna

DUHOVNE VOÐE: Tajutjecaj više nije rastući,on je sveprisutan. Vjerskilideri vrlo otvorenoučestvuju u dnevnojpolitici, često određujućipravac u kojem političkeodluke treba da idu ilikoristeći prijeteći ihuškački jezik mržnje ��

Selma Spahic:INTERVJU - osnova.qxd 27.2.2012 22:28 Page 62


REDITELJICA IZVAN SVAKE SUMNJE

DOKUMENTARNI TEATAR SELME SPAHI]Cijeloj jednoj generaciji, tada djece,politika je potpuno unakazila ìvot,ostaviv{i neizbrisive oìljke s kojimase i danas nose. Kada pomislim dase time prouzrokovana mr`nja ~estosukcesivno prenosi na slijede}egeneracije, kao apsolutna istina i bezpoja{njenja, zaledim se od straha


zloupotreba pozicije mo}i je monstruozna iona postoji i u na{em kontekstu, bilo da seradi o pedofiliji ili bilo kojem drugomprekora~ivanju ovlasti vjerskih du`nosnika.Ono {to je u tekstu dobro je {to nas on drìu neizvjesnosti, ~ak i poslije samog kraja.To je odli~no napisan triler koji dok gledate,zaista preispitujete svoju lakovjernost,svoju podlo`nost manipulaciji i koliko stedaleko spremni i}i zbog vlastitih uvjerenja,bilo da za njih imate osnovu ili ne.

� Moè li se tako intimna stvar kao {toje vjera, u dru{tvu kakvo je bosanskoh e -rcegova~ko, uop}e razdvojiti od politike -ili bi bilo previ{e naivno razmi{ljati na tajna~in? I trebamo li u nekom smislustrahovati od rastu}eg uticaja vjerskihautoriteta koji imaju svoje mi{ljenje ~ak i osasvim banalnim doga|ajima, poput togatreba li se ili ne u Sarajevu odràti nekikoncert?

Taj utjecaj vi{e nije rastu}i, on jesveprisutan i evidentan. Vjerski lideri vrlootvoreno u~estvuju u dnevnoj politici, ~estoodre|uju}i pravac u kojem politi~ke odluketreba da idu ili koriste}i prijete}i i hu{ka~kijezik mr`nje. Za mene je nedopustivaklerikalizacija dru{tva u 21. stolje}u usekularnoj dràvi, ba{ kao {to jenedopustivo da ti ljudi utjecajem napoliti~ku ve}inu pod krinkom la`nihmoralnih standarda indoktriniraju novegeneracije.

� Čini mi se da se Va{ rediteljskisenzibilitet prili~no podudara sa stavomVa{eg biv{eg profesora i mentora DineMustafi}a, koji smatra da su umjetniciapsolutno du`ni da govore o dru{tveno ipoliti~ki aktuelnim temama... Ne biste se,

recimo, bavili tekstovima ~ija je glavna svr -ha da zabave publiku?

Naravno da nam je du`nost da sebavimo dru{tveno angaìranim pitanjima.To je du`nost svakog gra|anina i gra|ankeu njihovoj sferi djelatnosti. Pozori{te imaspecifi~nu mo} da dopre do ljudi, neposre -dno je i li~no i zbog toga bi bilo idealno da

je ono epicentar dru{tvene kritike, svoje -vrsni korektiv politi~ke stvarnosti. Kome -dija je jedan od najza htjevnijih pozori{nihànrova, te{ko ju je reìrati i te{ko igrati iistovremeno moè biti najrigoroznija kritikadru{tvenih prilika. Za temu zloupotrebepozicije mo}i i vjerske manipulacije istotako sam mogla odabrati i MMoliereovog

64

SELMA SPAHI]

�

� Do sada smo Vas upoznaliisklju~ivo kroz pozori{ni anga`man, aliste jednom rekli da je Va{ po~etni motivza studij na Akademiji zapravo bilafilmska reìja. Imate li ipak i dalje èljuda jednom snimite i film? I kako jeuop}e pozori{te isplivalo u prvi planpored tako “primamljivog“ svijeta filma,festivala i mogu}nosti da Va{ rad vide i“{iroke mase“?

Pozori{te mi je za vrijeme studija zaistabolje i{lo, nalazila sam na~ine da artikuli -{em sve {to èlim pozori{nim jezikom. Sadruge strane, film mi je bio jako stresan,nisam znala kako da se nosim sa brzinomkojom se mora do}i do finalnog rezultata i,ruku na srce, taj rezultat nije ni bio dobar.Vjerujem da }u ne{to poèljeti da kaèmba{ kroz film, ali to za sada o~igledno nijedovoljno sazrelo. Do tada, gledam filmovesa neizmjernim uìvanjem. Mislim da upitanju otvarate samo jednu stranu filma,

takozvanu “industrijsku“, ali to ima ipozori{te. Pozori{ni festivali znaju biti istotoliko pompezni koliko i filmski, pozori{nepredstave znaju biti isto toliko povr{ne izabavlja~ke kao i filmski blockbusteri. To jejedna strana medalje koja je, po meni,sekundarna u odnosu na su{tinu objeumjetnosti.

� Kad smo kod filma, vidjela samVas nedavno na projekciji filma Ange -line Jolie u Cinema Cityju i moram Vaspitati za mi{ljenje - kako o samojumjetni~koj kvaliteti filma, tako i ocijeloj “histeriji“, politiziranju i medij -skoj propagandi u Bosni i Srbiji koja jepratila taj projekat od po~etka snimanjado danas...

O tom filmu bih rekla zaista samodobro, zbog nevjerovatne posve}enosti iplemenitosti sa kojom je rediteljica radila ikojom film odi{e. �

POZORI[TE PRIJE FILMA

“Vjerujem da ću jednom poželjetida snimim film; do tada, gledamfilmove sa neizmjernim uživanjem“


KOLIKO STE DALEKO SPREMNI I]I ZBOG VLASTITIH UVJERENJAPredstava Sumnja prema tekstu ameri~kog pisca Johna Patricka Shanleya spada me|u najizvo|enije drame dana{njice


Tartifa. Po mom mi{ljenju, radi se samo ostudioznosti i ozbiljnosti u pristupu odre|e -noj temi.

� Pro{le godine u beogradskom BITEFteatru radili ste predstavu “Hipermnezija“koja je nastala kao produkt li~nih doìvljajaglumaca iz Sarajeva, Beograda i Pri{tine,odnosno njihovih sje}anja na djetinjstvo,odnos sa roditeljima, rat i raspad Jugo -slavije... Taj ispovjedni karakter pre dsta vepotpuno je osvojio publiku gdje god da stegostovali, a “Hipermnezija“ je i od kritike iod gledalaca progla{ena jednom od najb o -ljih predstava koje su nastale na ovimprostorima u posljednjih desetak godina.Vjerujete li da dokumentarni teatar imave}u snagu od fikcije?

Mislim da je nu`no da se bavimodokumentarnim teatrom. Ovo je historijskitrenutak u kojem se moramo osvrnuti naproteklih dvadeset godina i uz to preispitatistanje na{eg dru{tva danas. Prirodno mi jeda u tom procesu pozori{te zahtijevadirektne reference, fakte, dokumente,imena, datume, sje}anja ili ispovijedi.Stvarne ljude. Moja dilema je da li su tepredstave dugog vijeka, da li je dnevno -politi~ki element koji nu`no mora da postojiisuvi{e pitanje trenutka i aktuelnosti. Alikada se dogodi na pravom mjestu, sapravim motivom i u pravo vrijeme,dokumentarni teatar je nestvaran doìvljaj.Kao dokumentarni film, poja~an ~injenicomda smo na nekoliko metara od osobe kojanam govori o svom ìvotu.

KRIZA NIJE IZGOVOR ZA NERAD� Premda je zasnovana na intimnim

doìvljajima i sje}anjima, “Hipermnezija“tako|er ima taj izraèn politi~ki momenat,ve} samom ~injenicom da imate osamglumaca koji su ro|eni u istoj dràvi, adanas na istoj teritoriji ìve u tri razli~itedràve. Kako Vi gledate na vlastitianga`man u tom (politi~kom) smislu?Postoji li on uop}e, ili jednostavno biratetakve teme koje neizbje`no zadiru upolitiku, ali bez svjesne ambicije da kaoumjetnik mijenjate stvari u dru{tvu?

U slu~aju Hipermnezije, ve} samimizborom glumaca i glumica, naravno da samznala da }e predstava imati i politi~kikontekst. Ali, zaista sam èljela da je on upredstavi prisutan u mjeri u kojoj je obiljeìoìvote tih osam ljudi. U toku procesa nikadanisam insistirala da pri~aju o ratu, oizbjegli{tvu ili o tome gdje su bili za vrijemebombardovanja. Pri~ali su svoje ìvotehronolo{ki, nemaju}i u vidu {ta }emo odtoga selektovati kao materijal za predstavu.Ono {to je meni najpotresnije jeste zaklju~akda je cijeloj jednoj generaciji, tada djece,politika potpuno unakazila ìvot, ostaviv{ineizbrisive oìljke s kojima se i danas nose.

Kada pomislim da se time prouzrokovanamr`nja ~esto sukcesivno prenosi na slijede}egeneracije, kao apsolutna istina i bezpoja{njenja, zaledim se od straha. Akopredstava moè u tom smislu da pomjeriuvjerenja, ili ih makar dovede u pitanjejednoj osobi u publici, to je ogromnadru{tvena promjena.

� “Tema je va`nija od i~ega drugog“,rekli ste jednom, i to je potpuno ta~no. Ipak,kada slu{amo i gledamo neke na{e poznateumjetnike koji konstantno “kukaju“ zabudètskim parama, ~ini se da su teme nekakoostale u drugom planu, a da je najva`nijipostao novac? Rijetki su oni poput Vas kojijo{ vjeruju da }e dobra, zanimljiva i originalnapri~a na}i svoj put do publike, bez obzira nanovac koji ste uloìli da je ispri~ate...

Mislim da to nema veze jedno sadrugim. Zaista jesmo u vrlo te{koj fina n -

sijskoj situaciji - od pozori{ta se o~ekuje daproduciraju predstave cijelu godinu sasredstvima dovoljnim za jednu prosje~nuprodukciju. Svi zajedno smo dovedeni upoziciju u kojoj biramo da radimo u skoropa nemogu}im uslovima. Ali, ipak radimo.Udruènje Kontakt koje je koproducent napredstavi Sumnja osnovali smo iz potrebeda stvaramo nezavisno, djelimi~no upozori{nom prostoru, djelimi ~no van njega,i nai{li smo na otvorena vrata u Kamernomteatru 55 i dobili podr{ku od Fondacije zamuzi~ku, scensku i likovnu umjetnost. Nitije dobro finansijsku krizu koristiti kaoizgovor za nerad, niti je dobro da bilo kojiod nivoa vlasti ima dojam da }emo raditi sasve manjim i manjim sredstvima. Umjetnostje, pored obrazo vanja, na{a najva`nijainvesticija u budu}nost ove dràve i vrijemeje da takav tretman kona~no po~ne idobijati. �


REDITELJICA IZVAN SVAKE SUMNJE

� Znam da izuzetno cijenite glumcei tokom procesa rada na predstavistavljate ih u gotovo ravnopravan polo -àj sa Vama kao rediteljem, {to jeprili~na rijetkost. Koliko mi{ljenja glu -maca uti~u na Vas i na kona~ni “proi z -vod“ koji publika vidi na sceni?

îni mi se da se polazi od pogre{nepremise – reditelj/ica ne stavlja svoje

saradnike/ce u bilo kakav poloàj u odnosuna sebe. Rediteljska pozicija se ~esto po -gre{no shvata kao apsolutisti~ka zbog~uvenih primjera u historiji reìje koji, ~ini mise, upravo u historiji i treba da ostanu. Sve {tovidite u mojim predstavama nastalo jerazmjenom ideja sa cijelim timom, zaje -dni~kim promi{ljanjem mate rijala i svi ljudi skojima radim predstavu utkani su u nju. �

VJE^NA “MISTERIJA“ ODNOSA REDITELJ-GLUMAC

“Rediteljska pozicija se čestopogrešno shvata kaoapsolutistička“

KREATIVNI RAD NA PROBAMARediteljica Spahi} sa glumcima Erminom Bravom i Tanjom [oji}


“Kada zaista upoznate prave zatvore -nike, stvorite odre|enu vezu s njima, jedanvid razumijevanja... Filmom snimanim uneorealisti~koj crno-bijeloj tehnici èljelismo da pokaèmo du{u tih ljudi”, izja -vljivali su nedavno u Berlinu slavnaitalijanska bra}a TTaviani - PPaolo (80) iVittorio (82), po{to im je ìri predvo|enbritanskim rediteljem MMikeom Leighomuru~io nagradu Zlatni medvjed, ovogodi -{njeg 62. Berlinalea za film Cezar moraumrijeti (Cesare deve morire).

PRIJATELJSTVO, IZDAJA, MO]

Ovim ~inom ne samo {to je prire|enhommage umjetnicima koji su na vrhuncuslave bili sedamdesetih i osamdesetihgodina pro{log vijeka, ve} je i skrenutapa`nja svjetske javnosti na autore - klasikekoji su, iako zapravo nikada nisu prestajalida snimaju, ~ak i u rodnoj Italiji svih ovihgodina bili neprimjetni i pomalo zabora -vljeni. Pobjeda u Berlinu vratila ih je u(zasluèni) centar pa`nje. Njihov film jeovdje bio toplo do~ekan i ispra}en i odstrane kritike i od strane publike, kaoigrano-dokumentarni miks koji pratipostavljanje SShakespeareovog komadaJulije Cezar na “teatarske daske” najstroìje~uvanog italijanskog zatvora - rimskeRebibbije, u kojem, od ~etrnaest godina dodoìvotne kazne, sluè glumci bra}eTaviani: ubice, dileri, mafija{i i pripadniciCamorre.

Film se ne bavi zlo~inima koje suglumci na odsluìvanju kazni po~inili, ve}prikazuje njihov pogled na pitanjaprijateljstva, izdaje, mo}i, obmane inasilja, {to i jesu glavna pitanja ovogkomada i glavne dileme anti~kih likovaBruta, Kasija i Cezara. U obra}anjujavnosti nakon preuzimanja nagrade bra}asu naro~ito pozdravila te svoje glumce,“zatvorenike koji samuju u }elijama”


NA[E STVARI

Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Berlin)

Ovogodišnji dobitnici “Zlatnog medvjeda”, Italijani PAOLO I VITTORIO TAVIANI, našoj saradnici su u Berlinu govorili o nastankufilma CEZAR MORA UMRIJETI: “složenost ljudske sudbine još uvijek je vrlo

tajanstvena”, vele, između ostalog, slavna braća

PAOLO I VITTORIO TAVIANI,NEPRIMJETNA BRAĆA

BRA]A LAUREATIPaolo i Vittorio TavianiBRA]A LAUREATIPaolo i Vittorio Taviani

Dubravka:TEKST osnova.qxd 27.2.2012 23:40 Page 66

rimskog zatvora, uklju~uju}i i biv{emafija{ke bosove koji igraju glavne ulogeu filmu, zbog ~ega su Paolo i Vittorioproveli ~ak {est mjeseci Rebibbijisnimaju}i probe i finalnu izvedbu pre d -stave za publiku, {to i jeste jedna od dvijeklju~ne fabularne linije filma.

Druga se sastoji od klju~nih prizoraShakespeareovog komada, koji su filmskiizreìrani u insceniranim zatvorskim pro -stori ma, hodnicima, dvori{tima, }elijama.Namjera bra}e Taviani o~igledno je bila danaprave paralelu izme|u okrutnog,nasilnog i ma~o realiteta te drame i istogtakvog realiteta zatvora i zatvorenika. I to jesasvim uspjelo, jer gledalac pred sobomvidi sada pripadnike “na{e stvari” (Cosanostra) kako iskreno raspredaju o ~asti,ponosu i po{tenju i to na svojim zavi~ajnimdijalektima, uglavnom onima iz ju`neItalije.

Simpati~an i {armantan film kao krunakarijere filmskih veterana, koji su prviigrani film reìrali 1967. (Subverzivci), azlatno doba doìvjeli sedamdesetih i ranihosamdesetih, kada su snimili niz zapaènihfilmova: Sveti Mihovil je imao pijetla,Allonsenfan, No} svetog Lovre i -

legendarni film Padre padrone (Ja sam bogotac), za koji 1977. osvajaju Zlatnu palmu uCannesu.

Njihovo posljednje filmsko djeloukazuje i na nevjerovatan entuzijazam kojibra}a Taviani jo{ uvek posjeduju. Napitanje za{to je Shakespeare jedna odnjihovih glavnih referenci, Paolo i Vittorioodgovaraju: ““Mi u {ali kaèmo da je on bioi na{ otac, brat i na{ sin. Za vrijeme na{egdjetinjstva, on je bio mit. îtali smonjegova djela, nazirali smo njegovuveli~inu i koristili instrumente koje nam jedao za na{ rad. Njegova djela su tolikodostupna da smo se uvek osje}ali vrlo blizunjega, na isti na~in na koji se osje}a blizinabriljantnog starijeg brata. Vrlo je va`noiznova i iznova otkrivati Shakespearea.Sada kada smo postali stariji, odlu~ili smoda ga dekonstrui{emo, obnovimo nadruga~iji na~in. Mislili smo da je dobraideja da postavimo njegovu predstavu uzatvoru.”

NOVO I DRUGAÎJEKada ih pitate za{to ba{ Shakespeareov

Julije Cezar a ne, recimo, DDanteov Pakao,bra}a Taviani }e vam re}i kako je sve

po~elo slu~ajno: ““Jedan od na{ih prijateljarekao nam je da igra u zatvoru jednupredstavu, kao dio akcije za boljusocijalizaciju zatvorenika, i da je zbog togaganut do suza. Oti{li smo ga vidjeti. Uzatvoru sa visokom sigurnosti gledali smopostavku Danteovog Pakla i vidjelizatvorenike koji su i sami u paklu zatvora,kako se potpuno identifikuju sa likovima izpredstave. Tako smo do{li na ideju da tamosnimimo f i lm i to ba{ na temuShakespeareovog komada i da ponudimone{to novo i druga~ije od onog {to znamo izameri~kih filmova i ameri~kih zatvorskihpri~a.”

Ne kriju da im je rad sa zatvorenicimaomogu}io i stvaranje izvjesne bliskosti ira|anje razumijevanja za te ljude. ““Čimsmo tamo stigli odmah su nam rekli - oni sukriminalci, budite oprezni!. No, ipakmoète osjetiti suosje}anje za njih, jer znateda su oni ti koji pate za sve {to su u~inili.Dakle, pitali smo se {to smo mogli u~initiza njih, kako bismo mogli pokazati svojustvarnost. Mislili smo da Julije Cezar moèbiti dobar izbor, jer svi znaju pri~u o Brutu,a na sopstvenoj koì su osjetili i {ta zna~ipri~a o mo}i, izdaji i ubistvu vo|e. Oni su

se lako identifikovali s tim likovima”, kaùPaolo i Vittorio.

U razgovoru sa njima saznaje se i kakosu izabrali svoje “glumce”: ““Fabio Cavalli,iskusan pozori{ni reditelj koji je dio svogìvota posvetio u razvijanju pozori{ta uzatvorima, dao nam je priliku da upoznamoneke od zatvorenika. Tada smo odabralineke od njih. Tokom audicija i ponavljanja,dali su nam njihova stvarna imena, a nepseudonime iako su znali da se film moègledati u italijanskim bioskopima. Bili smovrlo iznena|eni time, ali smo onda shvatilida su i oni negdje svjesni nekog svogunutra{njeg gluma~kog potencijala. Zatokada na{ glumac-zatvorenik kaè - ubi}uCezara, postoji ta iskrena bol i taj osje}ajnjegove pro{losti, koji ne bi postojali kodprofesionalnog glumca niti bi komunikacijame|u akterima mogla biti tako emotivnakakva je me|u glumcima-robija{ima”,obja{njavaju u razgovoru za SlobodnuBosnu ovogodi{nji berlinski slavodobitniciPaolo i Vittorio Taviani, dodaju}i da im jedrago {to su mnogi poslije gledanjanjihovog filma Cezar mora umrijeti shvatilikako je ““sloènost ljudske sudbine jo{uvijek vrlo tajanstvena”. �


POBJEDNICI “BERLINALEA”

Paolo i Vittorio proveli su ~ak {est mjeseci zatvoru“Rebibbia“, snimaju}i probe i finalnu izvedbu

predstave za publiku

POBJEDNI^KI FILMScena iz ostvarenja Cezar mora umrijeti

POBJEDNI^KI FILMScena iz ostvarenja Cezar mora umrijeti

Dubravka:TEKST osnova.qxd 27.2.2012 23:40 Page 67

Mustafa Husar je nekadbio dje~ak zadubljen uoblake, biljke, bube i

rije~ne virove. Onda jeodrastao, oti{ao u vojsku,izgubio mo} da komunicira safantasti~nim bi}ima poputûdovi{ta iz Sokione. Nakontoga je banuo rat (bez kraja ibez razumnog po~etka), pa je isvijet izgubio ve}inu svojih~arobnih svojstava. Mnogogodina kasnije kad 1992., nultagodina postane pro{lost,umorni i izranjavani Mustafa,pjesnik u poku{aju i veteranna{eg milog rata, nabasa}e nageneralnu probu cirkuskepredstave i posluìti kaopokusni kuni} hipnotizeru:hipnoza ga vra}a u davne danedjetinjstva, ali i u godine zavrijeme i nakon rata. Sje}anjase redaju nekom zaumnomlogikom, Mustafin ìvot sepred ~itaocem odmotava unekoj sasvim ~udnoj vrstimontaè. Mustafinasnovi|enja, uspomene ipjesni~ki poku{aji smjenjuju ses ko{marima njegove ratnestvarnosti.

ôvjek zga|en ljudskimdru{tvom i njegovimopa~inama se vra}a prirodi,vra}a se rijeci i predaje senjenoj hipnoti~koj snazi:priroda je, me|utim, opisanakao veli~anstvena, ali u istovrijeme i kao zastra{uju}a.[tuka }e tako progutati pticu, abjelou{ka àbu li~e}i na liceboga, veselog i bezumnog.Kao dvije suprotnosti supredstavljeni svijet zahuktalema{inerije rata i svijet mirnogtoka savr{eno bistre rijeke. Pa

ipak, ova dva svijeta seponekad dotaknu zahvaljuju}iautorovom istan~anompjesni~kom nervu: sitnimrenovi gladni su kao vojskaili tijelo tromblona je li~ilo nazelenog vojni~kog lipljenadugog 20 cm.

Knjiga o Uni je prvi romanFaruka [ehi}a, jednog odMustafinih mogu}ih alter-ega.(Skoro da bi se po uzoru naČuang Cuovu misao o leptirumoglo zapitati ko je od njih likkoji sanja da je pisac, a kopisac koji sanja da je lik). Upoglavlju Po~etak pisanjaknjige (koje je na krajuromana) pripovjeda~/ lik/ pisacobja{njava: nisam uspio u tojnakani da napi{em tihu knjiguo vodi, biljkama i ìvotinjama,jer je moja èlja bila neiskrena

i iznu|ena pritiskom sredinekoja èli la`ne naracije, pa samse na kraju prepustioputovanju, vo|en instinktomkao najpouzdanijimkompasom. [ehi}ev prviroman jeste bio dugo o~ekivan,mo`da ~ak iznu|en pritiskomsredine koja roman smatranajpresti`nijom knjièvnomvrstom nu`nom za inicijaciju udru{tvo ozbiljnih pisaca.Rezultat (mo`da tog pritiska)je pomalo gr~evit.

Knjiga o Uni se doima kaoalbum lirskih slika (neke suuistinu nezaboravne: minaret navrhu kamenog sme}a kaodalekozor kroz koji su vjernicimogli dozvati i vidjeti Apsolut,ki{obrani besmisleni jer padajugranate, dugini autoputevi i crniokviri za nao~ale koji su jo{desetlje}ima prije nego {to }ebiti ubijen lice nastavnikalikovnog podesili na formatsmrtovnice). Me|utim, ovajalbum je uz dodatak nekolikotako|er uspjelih kratkih pri~a(Zimska obala, Slijepe mrlje,Grbavci) prili~no nasilnopretvoren u roman. Knjiga oUni skoro da i nema radnju, {toza roman i nije presudno, aliima konfuznu strukturu koju jete{ko pratiti. Smjenjuju se opisi,mini eseji i monolozi, okvirnapri~a se ostavlja po strani.Mustafa Husar nakon jednebilje{ke kaè: Ovo su samoneke od Garganovih nasumi~nihmisli koje sam stenogramskipohvatao. Gargano je Mustafinknjièvni dvojnik, lik njemusuprotan i od njega neodvojiv.Ovim opisom procesastenogramskog hvatanjanasumi~nih misli [ehi} kao daje donekle opisao i svojutehniku pisanja ovog romana.Knjiga o Uni je nastala oddobrog knjièvnog materijala,ali krajnja izrada u cjelinidjeluje pomalo nezgrapno. �


Pi{e: ADISA BA[I]

[ehi} svog junaka umornog od rata sklanja u sigurnost prirode i zelenila, i samo nedostajeneko da mu poru~i Lovi ribu, Mustafa Husaru

Faruk [ehi} ro|en je uBiha}u 1970. Bio je pripa -dnik Armije BiH. Jedanput jete{ko ranjen. Jedan je odnajp riznatijih bh. pisaca mla -|e generacije, a objavio je,izme|u ostalih, knjige Hitdepo (poezija) i Pod pritis -kom (pri~e).

O AUTORU

Roman FarukaŠehića “Knjiga oUni“ (Buybook,Sarajevo, 2011.)

KNJIGA MJESECA

Album lirskih slika

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 27.2.2012 22:04 Page 68

691.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

AHMET HAMDI TANPINAR

Institut zapode{avanjevremena

Iako nikad nije volio ni da ~ita, ni da pi{e, aponajmanje da se bavinaukom, Hajri Irdal proìvioje ìvot uglednog i u~enog~ovjeka u Institutu zapode{avanje vremena(Buybook, Sarajevo, 2011.):on pi{e memoare o svom

ìvotu na razme|u Otomanskog carstva iRepublike. Kroz ovog svog antijunaka, klasikturske knjièvnosti Ahmet Hamdi Tanpinaroslikao je svojedobno ìvot u svojoj zemlji uveoma turbulentnom periodu njene historije.Cijena je 20 KM.

GRUPA AUTORA

âsopis DijalogIza{ao je novi broj~asopisa za filozofiju idru{tvenu kritiku Dijalog(Centar za filozofskaistraìvanja, 2011.) ukojem je uvodni dioposve}en EdmunduHusserlu i savremenostifenomenologije. Tu je i

tematski blok o odnosu egzistencije, stvarnostii fikcije, zatim tekstovi o izazovima savremenepoliti~ke filozofije, te o neokonfucijanstvukineskog filozofa Tua Weiminga. HilmoNeimarlija pi{e o Gospinim ratovima, knjizifrancuske antropologinje Elisabeth Claverie o ukazanju Gospe u Me|ugorju. Cijena je 15 KM.

IVO ANDRI]

Ispovijed i druge pri~e

Pro{le godine jeobiljeèna pedesetagodi{njica od Andri}eveNobelove nagrade, {to jebilo povod za niz nau~nihskupova, ali i novihizdanja Andri}evih djela.Novi izbori iz pripovijetkina~injeni po razli~itimkriterijima pojavili su se

najprije u vi{e navrata u Srbiji a sada i uHrvatskoj: u izdanju Naklade Ljevak i izboruIvana Lovrenovi}a objavljena je knjigaIspovijed i druge pri~e. Mnoge pripovijetke uovom izboru govore o ljudskom zlu, njegovojmo}i i sveobuhvatnosti... Cijena je 34 KM.

PISCI I NJIHOVE MAJKE

Inspiracija u(dis)funkcionalnimporodicama

Irski romanopisac iknjièvni kriti~ar ColmToibin napisao je knjigu otome kakav su uticaj napisce imale njihove majke,ali i njihove cjelokupne(dis)funkcionalne porodice,

o~evi, bra}a, sestre, pa i njihova djeca. Me|uknjièvnike koji su imali problema sa svojimaToibin ubraja W. B. Yeatsa, Thomasa Manna,Jamesa Baldwina, Tennesseeja Williamsa...Ubiti oca ili majku (naravno simboli~ki) premaToibinovom mi{ljenju je klju~no u sazrijevanjusvakog pisca. Ipak, neki pisci poput SamuelaBecketta isticali su da ih je formirala i obiljeìlaupravo beskona~na i pretjerana maj~inskaljubav.

NAGRA\ENI RUKOPISI IZ 2011.

Deset novih bh.naslovaIz {tampe su iza{le knjige nagra|ene napro{logodi{njem konkursu za najboljineobjavljeni rukopis federalne Fondacije zaizdava{tvo. Autori nagra|enih knjiga su SeadMahmutefendi}, Dragan Marjanovi},Emsudin Pa{anovi}, Almir Zalihi},Fahrudin Ku~uk, Fadila Nura Haver, AntoZirdum, Zilhad Klju~anin, Lejla Bo{kailo-Obradovi} i Mirko Marjanovi}.

SKANDALOZNA KRITIKA U “DER SPIEGELU”

Pobuna pisaca protiv zlobnogkritičara

Sedamnaest pisaca me|u kojima su nobelovkaElfriede Jelinek i neki od najpopularnijih njema~kihpisaca dana{njice poput Daniela Kehlmanna uputilisu magazinu Der Spiegel otvoreno pismo povodomknjièvne kritike koju je njihov novinar Georg Dieznapisao o romanu Imperium pisca ChristianaKrachta. Diez je Krachta u kritici optuìo da rasisti~kipi{e o krajevima u ju`nim morima u koje stiùnjema~ki iseljenici. Pisci su kriti~aru poru~ili da jezloban jer misli Krachtovog lika pripisuje piscu. Izdava~je tako|er o{tro reagovao na vrije|anje svog pisca. Unjema~koj {tampi se razvila cijela polemika o tomedokle kriti~ar smije i}i u napadanju pisca.

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. Suzanne Collins: Catching Fire2. Gary D. Chapman: The 5 Love

Languages3. Stieg Larsson: The Girl Who

Kicked the Hornet’s Nest4. Walter Isaacson: Steve Jobs5. Susan Cain: Quiet

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(knjiga.ba)

1. @arko Lau{evi}: Godina pro|e, dan nikad

2. Federico Moccia: Tri metra iznad neba3. Federico Moccia: @elim te4. Faruk [ehi}: Knjiga o Uni5. J. R. R. Tolkien: Gospodar

prstenova

Christian Kracht

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 27.2.2012 22:07 Page 69


KULT MARKETMYSTERY JETS

RadlandsLondonskiindie-rockeri,MysteryJets,krajemaprila ovegodineobjavi}e

svoj peti studijski album. CD Radlandsotvori}e istoimena kompozicija, a nakonnje ostaje vam na preslu{avanje njih jo{deset. Ako je suditi po njihovoj posljednjojplo~i Serotonin, objavljenoj prije dvijegodine, i ovaj put ima}emo kvalitetnuzvu~nu sliku.

THE PRIMITIVES

Echoes andRhymes

Tako|ekrajemaprila, igrupa ThePrimitives}e objavitisvoj novistudijskialbum,

Echoes and Rhymes, a prvi nakondvadeset i jednu godinu. Album nudizanimljiv koncept: oni su obradili ~etrnaestpjesama bendova u kojima su ène bili{efovi. Osnovani su 1985., objavili su tristudijska albuma, a onda su se raspali...

TYKETTO

Dig In DeepI oni sunapravilivi{egodi{njustudijskupauzu, none{to kra}uod ovihiznad. Zovu

se Tyketto i promovisa}e novu plo~unakon osamnaest godina. Dig In Deep,koji }e objaviti Frontiers Records,sadràva}e jedanaest kompozicija, a prvizvani~no najavljeni singl nosi nazivFaithless.

Krajem pro{log mjeseca ameri~ka ka n -tau torica LLana Del Rey objavila je svojdrugi album. Ro|ena u New Yorku, odraslau olimpijskom Lake Placidu, prvog danaljeta 2012. napuni}e dvadeset i {est godina,i jedan je od najtraènijih izvo|a~adana{njice.

Razlog je vrlo jednostavan: njen drugialbum Born to Die je magi~an, psiho deli -~an, ~aroban, romanti~an i hipnoti~an.

Da li je uop{te mogu}e ovih pet rije~iuvrstiti u bilo kakvu razumnu sintezu? Da,uvjeri}ete se u to kada preslu{ate Born toDie. Naprosto, fantasti~an CD!

Prva dva singla: Video Games i BlueJeans promovisala je u oktobru pro{legodine. Ve} je stara vijest da su te pjesmena vrhovima svih ozbiljnijih top ljestvica,naro~ito onih u SAD-u i u Velikoj Britaniji.Predsjednik ku}e Polydor Records, koja jeizdava~ albuma Born to Die, izjavio je daLana Del Rey ““insistira da sama upravljasvim aspektima svoje karijere”. Tako itreba! A i {ta }e joj neko... Moè ona samaprotiv svih.

Istina, dvanaest pjesama koje je uvrstilana Born to Die nije sama potpisala, ve} uuvijek u kolaboraciji, mada ne trebasumnjati da je ona i postavljala pitanja inudila odgovore u svim sferama realizacijeove plo~e. Njene saradnike, sve odredaugledne producente i multiinstrumentaliste,

svakako je trebala u svom timu, no onisluè i onim mnogo iskusnijim.

Pred vama je, dakle, dvanaest Laninihpjesama, a osim singlova i ostatak albumaje vi{e no upe~atljiv i istinski preporu~ljiv.O~ekujte muzi~ku bajku. Sa sretnim za vr -{e tkom, naravno. Gdje ponosno stoji pjes -ma: This Is What Makes Us Girls!

(D. Bajramovi})

MUZIKA

Album “Born to Die”, američke kantautorice Lane Del Rey

Evo zore evo Lana

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Orbital: Never2. Mistabishi: Wannabe3. Mutemath: Blood Pressure4. Jane’s Addiction: Underground5. Gotye: Easy Way Out6. Gary Clark Jr.: Bright Lights7. dEUS: Ghost8. Gruff Rhys: Space Dust # 29. Amy Winehouse: Our day will come10. Afrojack & Steve Aoki ft. Miss

Palmer: No Beef

MAGI^NO I ROMANTI^NOUmjetnica Lana Del Rey objavila je fantasti~analbum Born to Die

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 26.2.2012 17:35 Page 70

Ovaj sjajni niskobudètni igrani filmkompletnog filmskog autora AAsghara Far -hadija, koji je napisao scenario za film, reìraoga i producirao, socijalno-obiteljska je iranskadrama o bra~nom paru iz tamo{nje srednjeklase. Simin eli emigrirati u Europu, iz Irana,ne bi li svojoj k}eri Termeh osigurala boljiìvot. Njen suprug Nader ne eli napustiti Iranjer mu je otac te{ko bolestan. Zbog toga onaèli da se rastavi.

Tako i po~inje ova drama, a o njojsaznajemo u prvoj sceni kada su supru`nicikod suca i pri~aju o problemima i mogu}ojrastavi. Prva scena je snimljena iz vizure suca,glavni akteri gledaju u njega, kao da gledaju unas, publiku ~ime mi postajemo svjedoci i onikoji sude o njihovoj situaciji. Nakon togaSimin napu{ta stan, a on mora unajmitinekoga da mu pomogne oko oca. UnajmljujeRazieh, ènu koja bi mu trebala pomagati okobolesnog oca. Ona pristaje, no to skriva odsvog supruga.

Spletom okolnosti dolazi do sukobaNadera i Razieh, kada on sazna da mu je onavezala oca, te izlazila iz ku}e dok je on bioodsutan. Nader ju tjera, a u nagurivanju onapada na stepenicama. Ispostavlja se da je bilatrudna. Lo{a komunikacija, lo{i postupci,sebi~nost i nerazumijevanje vode iz problemau problem, sve teì i teì...

Reìser maestralno kroz minijaturneakcije prikazuje {iroku paletu informacija iodnosa. On prikazuje dru{tvo, odnos premavjeri, odnose unutar najuè obitelji. PrikazujeIran, Teheran, klasno dru{tvo, nezaposlene,birokrate, dugovima optere}ene, vjerski strah,obrazovane, moderne, prebacivanje odgo -vornosti, neodgovornost, sebi~nost, seksu -alnost. Cijeli film gledatelj osjeti tugu i tajosje}aj dominira.

Asghar Farhadi je osvaja~ vi{e desetakame|unarodnih nagrada, me|u kojima su iZlatni medvjed za najbolji film, odnosnoSrebrni medvjed za najboljeg glumca iglumicu na Berlinskom filmskom festivalu, anominiran je i za ovogodi{njeg Oscara zanajbolji scenarij i najbolji film na stranomjeziku. A Separation je prvi film koji jepokupio tri Zlatna medvjeda. U pregr{tunegativnih najava za nova ratna zbivanja kojase povezuju s Iranom, ovaj film je divnoumjetni~ko djelo i sretan sam {to je dobio,potpuno zasluèno Oscara za najbolji stranifilm na ovogodi{njoj dodjeli. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKET[TO TURIST MORA VIDJETI

Jose Fonseca eCosta

Reìser iscenarist ovogostvarenja jeJose Fonseca eCosta. Rije~ je oiberoameri~kom

dokumentarnom filmu iz 2009., koji je naneki na~in posveta Fernandu Pessoi,portugalskom pjesniku jer je u njegovomtekstu iz 1925. napisan scenario za film oLisabonu. @elio je da stanovnici iposjetitelji grada vide Lisabon pjesnikovimo~ima. Ocjena: 4

OBALA [APATA

MargaridaCardoso

Suvremeniportugalskifilm iz 2004.godine.Mjesto radnjeje Mozambik,

vrijeme radnje su sedamdesete godinepro{log stolje}a. Tamo dolazi mladi parEvita i Luis. On je vojnik koji se bori nastrani Portugala protiv boraca za neovisniMozambik. @eni nare|uje da ne izlazi izku}e. No, ona ne namjerava da gaposlu{a. Ocjena: 4

STANJE STVARI

Wim WendersStanjestvari jepri~a oproducentukojemnedostajenovac.

Skupa sa ekipom su zapeli u Portugalu.Ostali su bez filmske vrpce za daljnjesnimanje. Osim {to je to na neki na~in iintimna, autobiografska pri~a samogWendersa, on na ovaj na~in kritikuje zbogonih koji nemaju pravo glasa. Film imaveze i s pote{ko}ama s kojima se sreokada je radio prvi ameri~ki film Hammett.Film je dobio Zlatnog lava na Mostri uVeneziji. Ocjena: 5

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Safe House (Daniel Espinosa)2. The Vow (Michael Sucsy)3. Ghost Rider: Spirit of Vengeance (Mark

Neveldine & Brian Taylor)4. Journey 2: The Mysterious Island (Brad

Peyton)5. This Means War (McG)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Ledeno doba: Boì} mamutskih proporcija (Karen Disher, Reel FX Creative Studios/Continental Film)

2. Dama i skitnica (Hamilton Luske, Clyde Geronimi & Wilfred Jackson, Walt Disney Productions/Continental Film)

3. Harry Potter i Darovi smrti, 2. dio (David Yates, Warner Bros. Pictures/Continental Film)

4. Tajne i laì savr{enog zlo~ina (Andrew Jarecki, Groundswell Productions/Blitz)

5. ûvar zakona (John Michael McDonagh, Sony Pictures, Blitz film i

video)

Film “A Separation” (Iran, 2011.), scenariste, reditelja i producenta Asghara Farhadija

Teheran Asgharovim očima

IRANSKA DRAMAA Separation prikazuje klasno dru{tvo, nezaposlene, birokrate, dugovima optere}ene...

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 27.2.2012 19:40 Page 71


KULT MARKETAUTOMOBILI

Hyundai i30

Porodica modela Hyundai I30 se pro{irujenovim modelom koji treba da budeotkriven na Sajmu automobila u @enevislijede}eg mjeseca. [to se ti~e motora, 99KS jaki 1,4 litarski benzinski i 108 KSsna`ni 1,6 litarski dizel }e biti ponu|eni ucijelom opsegu ovog modela.

MOTOCIKLI

FanticFanticMotor,nekadapoznatiaitalijanskafirmatvrtkaenduro

motocikala, vra}a se korijenima.Predstavljena je nova gama dvotaktnihenduro modela od 125, 200, 250 i 300ccm, a Fantic }e poku{ati reanimirati islavno ime Caballero.

DESIGN

Volvo V40Prve slike modela Volvo V40 pojavile suse u javnosti neposredno prije debija naSajmu automobila u @enevi. Nastao kaoposeban model od modela Volvo C30hatchback, model V40 }e biti direktan rivalmodelima sa petoro vrata kao {to su Golf,Ford Focus, BMW serije 1 i Audi A3.

Kada je zvani~no potvr|eno da }e bh.reprezentativac VVedad Ibi{evi} ubudu}eigrati u dresu VfB Stuttgart, uprava, ali inavija~i ovog kluba su sa nestrpljenjemo~ekivali njegov prvi pogodak.

“Na po~etku je bilo pritiska. Upornosam radio. S obzirom da sam prili~noiskusan nogometa{, postizanje prvog golaje bilo samo pitanje vremena“, izjavio jeIbi{evi} za spotski magazin Kicker. ““Zamene kao napada~a je prednost {to imamtrenera kao {to je Bruno Labbadia, koji je isam bio napada~. Od po~etka mi je govorioda trebam biti strpljiv i da nije takojednosta vno postizati golove“, kaèIbi{evi} kojem je prvi gol u dresu Stuttagrtabio 50. u Bundesligi. ““Kada sam 2006.godine u dresu Alemannie iz Aachenapostigao prvi gol u Bundesligi, nisammogao ni sanjati da }u u Bundesligi posti}i50 golova. Dava}u {to je vi{e mogu}egolova“, kaè Vedo. Nakon povrede uHoffenheimu koja je prekinula seriju od 18golova (sezona 2008/09.) Ibi{evi} je, kakokaè, stariji, a samim tim i iskusniji.

“U posljednju godinu i pol sam u 100-postotnoj formi. Iz cijele te stvari samiza{ao sna`niji. Prebolio sam te{ku povredui danas nemam problema.“ Ibi{evi} jo{uvijek ìvi u Bad Rappenau, gradi}u sa20.000 stanovnika, koji je od Stuttgartaudaljen oko 80 kilometara. To zna~i da jeIbi{evi} ~esto “na to~kovima“. ““U podneide nekako. Stièm za 40 ili 45 minuta.Me|utim, problem je vo`nja ujutro kada jena autoputu velika gu`va i kada ima mnogo

zastoja. Zbog toga ~esto spavam u hotelu uStuttgartu“, kaè Ibi{evi} i dodaje daplanira preseliti u Stuttgart: ““U posljednjihnekoliko sedmica nisam imao vremena.Me|utim, èlim {to je prije mogu}e uStuttgartu prona}i ku}u u koju bi mogaouseliti.“ U Ibi{evi}ev kom{iluk, kao i u BadRappenauu, uskoro bi mogao doseliti iSejad Salihovi}, naravno, ukoliko se uljetnjem prelaznom periodu odlu~i za VfB.Ibi{evi} uz smijeh kaè da Salihovi}u moèsamo re}i kakva je situacija u Stuttgartu. Nakraju }e Salihovi} i odgovorni u VfBdonijeti kona~nu odluku. Njegovi kvalitetisu poznati.

Vedad Ibi{evi} i Sejad Salihovi} su naspisku igra~a na koje selektor nogometnereprezentacije BiH SSafet Su{i} ra~una upredstoje}em prijateljskom me~u protivreprezentacije Brazila. Me~ }e biti odigran28. februara u {vajcarskom Sent Galenu.“Brazil je velika ekipa i na{ prvenstveni ciljje da se ne obrukamo. Dakle, ne èlimo daizgubimo 0:3 ili 0:4, mada je i to mogu}e,ukoliko ne budemo dali svoj maksimum,Isto tako, mnogo puta smo pokazali damoèmo da igramo sa velikim repreze n -tacijama, tako da ni{ta nije isklju~eno. Mive} sada moramo da pravimo ekipu zapredstoje}e kvalifikacije. Ovi igra~i koji supozvani za Brazil su otprilike kostur tima.Ne{to sam malo razmi{ljao o sastavu zapredstoje}u utakmicu, ali jo{ nisam odlu~io.Po{to se radi o prijateljskom susretu, mo`dakrenemo i sa dva napada~a“, rekao je Su{i}.

(Priredio N. Hasi})

SPORT

Pedeset golova Vedada Ibiševića

Sreća u StuttgartuVEDAD IBI[EVI] ISEJAD SALIHOVI]Od ljeta ponovo zajedno

Foto: Mario Ili~i}

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 27.2.2012 15:38 Page 72

Odje}a, obu}a i modni dodaci koji supreuski ili pre{iroki, prete{ki ili preko -motni, mogu uzrokovati zdravstvene pro -bleme, pi{e Wall Street Journal. Iako odje}akoju danas nosimo nije neudobna poputkorzeta iz viktorijanske ere, koji su lomilirebra i uzrokovali premje{tanje unutra{njihorgana, ponekad nismo ni svjesni kakvenevolje nam moè izazvati. Preusketraperice, naprimjer, ne samo da uzrokujupritisak na ìvce, nego mogu utjecati i naprobavu, zaklju~io je jo{ 1993. ameri~kiinternista OOctavio Bessa u ~lankuobjavljenom u ~asopisu Archives ofInternal Medicine. Bessa je uo~io kakomu{karci srednjih godina ~esto pate odabdominalne neugode, zatvora ili `gara -vice. “Dijagnozu sam mogao postaviti lako,upore|uju}i opseg struka i hla~a. Razlika jeuvijek bila najmanje 7,5 centimetara“,napisao je dr. Bessa, koji je i tvorac termina“sindrom uskih hla~a“. Od tada su trapericepostale jo{ uè i poznato je da moguuzrokovati bolove u le|ima i gljivi~neinfekcije, a u nekim slu~ajevima i lipoatro -phiju semicircularis, stanje kada se okobedara pojavljuju horizontalne lezije.

Ako imate glavobolje, zamagljen vid iliosje}ate trnce oko u{iju razlog tome, kaùstru~njaci, moè se kriti u uskim ovratni -cima na ko{uljama i kravatama. Jednastudija utvrdila je da ~ak 67 postomu{karaca kupuje ko{ulje ~iji su ovratniciuì od njihovih vratova. Čvrsto vezanekravate mogu pove}ati pritisak na le|ima iramenima, a kako se rje|e peru od ostalih

komada odje}e, mogu postati i prenosnikinfekcija.

Stru~njaci tvrde da 75 posto èna nosipogre{an broj grudnjaka. Prevelik grudnjakne pruà nikakvu podr{ku grudima, {to zaposljedicu ima bolove u prsima i le|ima,dok se onaj veli~ine manje od odgovaraju}eurezuje u koù.

Kod odabira odje}e va`no je obratitipa`nju i na tkanine. Alergije na odre|enetkanine su rijetke, a ~e{}e se pojavljuju kodno{enja sinteti~kih materijala nego od vune,pamuka ili svile. Tako|er, ~e{}e se razvijajuiritacije koje su posljedica boja, omek{i -va~a i formaldehida upotrijebljenih uproizvodnji materijala, pa zato obaveznooperite novu odje}u prije nego {to je prviput odjenete, savjetuju stru~njaci.

Ka da je rije~ o “rizi~noj“ obu}i, na metisu uglavnom ène: potpetice vi{e od petcentimetara “krive“ su za ùljeve, kurje o~ii deformacije stopala. Dugogodi{njeno{enje visokih potpetica moè uzrokovati iMortonovu neuromu (o{te}enje ìvacaizme|u prstiju), te odumiranje manjihkostiju stopala zbog slabe cirkulacije.Nekim ènama se nakon vi{e godinano{enja visokih potpetica skratila Ahilovatetiva, zbog ~ega im je postalo izuzetnoneugodno no{enje ravnih cipela, kojetako|er mogu biti veoma neudobne akonemaju uloàk koji podràva stopalo.Popularne “japanke“ uzrokuju gr~enjeprstiju i bolove u listovima, a dugoro~nomogu uzrokovati probleme s kukovima igle`njevima. (Priredila: M. Radevi})

Kad odjeća zaboli

LIFESTYLE

Kako ono što nosimo može izazvati ozbiljne probleme


KULT MARKETSAD

Kao drogaLjubavstimuliramozak nasli~an na~inna koji gastimulirajudroge, otkrilisu ameri~ki

nau~nici. Oni su ispitanicima pokazalifotografije njihovih partnera, a u istovrijeme su im skenirali mozak magnetnomrezonancom i pratili promjene. Mozakispitanika je na prve fotografije reagiraojednako kao {to bi reagovao na drogu.

VELIKA BRITANIJA

Dijabetes@ene koje sjedevi{e od sedam satidnevno u ve}oj suopasnosti da dobijudijabetes tipa 2,rezultati su studijeistraìva~a saUniverziteta uLeicesteru. Testovikrvi pokazali su da}e aktivnije ène~e{}e izbje}iopasnost da obole

od dijabetesa tipa 2 od onih koje supasivne i uglavnom sjede ili leè.Me|utim, ista studija sugerira da kodmu{karaca to nije slu~aj.

NJEMA^KA

Roboticelli

Njema~ki nau~nici napravili su robota kojiprecizno moè nacrtati ljudsko lice zasamo deset minuta. “Roboticelli“ jeindustrijski robot dora|en kako bi mogaoda pravi skice raznih predmeta i likova, a bi}e predstavljen u Hanoveru, na CeBIT-u, gdje }e posjetioci mo}i da vide“~eli~nog slikara“ u akciji.

RIZI^NOODIJEVANJE Preuske trapericemogu uzrokovatibolove u le|ima istomaku

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 26.2.2012 15:35 Page 73

74

KULT MARKETKOLUMBIJA

Karen delCastillo

Na ~ileanskoj plaì Vina del Mar izabranaje Miss grebena 2012. godine. Pobijedilaje Kolumbijka Karen u o{troj konkurenciji.Ovaj doga|aj svake godine u île privu~emno{tvo turista koji èle sudjelovati uizboru najljep{e.

ITALIJA

Laura Maggi

Laura vodi kafi} Le Cafe u mjesta{cuBagnolo Mella. I to polugola. Gostedo~ekuje i posluùje u izazovnimkostimima, a zidove kafi}a krase njezinetako|er izazovne fotografije.

SAD

Kate UptonManekenka i model ove godine krasinaslovnicu Sports Illustrated Swimsuitizdanja, koja u svijetu mode glasi zanajpresti`niju na svijetu.

Svjetski rekordi na seksualnom planufasciniraju, a istovremeno i pla{e. Uzmimosamo duìnu penisa. Naspram penisa mitskeveli~ine od 35 cm u erekciji mnogimmu{karcima je te{ko da se ne osjete malim,ali na sre}u, u rekorde spada i najmanjaduìna penisa, samo 1 cm. Rekordi ove vrstenaj~e{}e nas, me|utim, navode na smijeh,~ak i ako ostanu samo u poku{aju, kaorecimo ambiciozni poduhvat ameri~ke pornozvijezde LLare Law da oralno zadovolji 250mu{karaca u nizu. Kod 150. „primjerka“doktor je morao da prekine predstavu, jer jeLari prijetila opasnost da doìvi kolaps. Takoje rekord zadràla njena konkurentkinja,porno zvijezda SSummer Night, tako|er izSAD-a, koja je za 14 sati oralno zadovoljila249 mu{karaca. Najvi{e rekorda u ovojoblasti i ina~e drè Amerikanci, ali ozbiljnukonkurenciju im predstavlja Japan. Recimo,kada je rije~ o najve}oj seksualnoj orgiji nasvijetu, onoj sa 500 u~esnika, koja jeorganizirana upravo u ovoj zemlji.

Najduì seksualni odnos imala jeameri~ka holivudska zvijezda iz ‘30-ihgodina pro{log vijeka MMae West, koja je sasvojim partnerom TTedom spolno op}ilapunih 15 sati, dok je najduì ènskiorgazam koji su u svojoj studji zabiljeìliameri~ki seksolozi MMasters i JJohnson trajao43 sekunde i sastojao se od 25 vaginalnihkontrakcija. Rekord u najve}em brojuuzastopnih seksualnih odnosa u ènskojkategoriji drì ameri~ka porno glumica LLisa

Sparkles, koja je za 24 sata spolno op{tila sa919 mu{karaca, a u mu{koj tako|e ameri~kiporno glumac JJohn Doe, koji je za potrebefima Najsretniji mu{karac na svijetu u rokuod tri dana seksualno zadovoljio 101 ènu.

Najve}i broj seksualnih partnera upoznatoj historiji (80.0000) imala je JJulia,k}erka rimskog imperatora AAugusta (31.prije n.e.), koja je zbog svog razuzdanogpona{anja na kraju poslata u izgnanstvo narimsko ostrvo Pandateriju, gdje je ostala dokraja ìvota. Najve}i broj porno filmovasnimila je ameri~ka porno glumica SSharonKaine - 1023 ispred kamere i 31 kao reìser.Najopasniju seksualnu uslugu na svijetupruàju japanske prostitutke u Hong-Kongu,poznate kao sampan-djevojke. One samu{terijom spolno op}e u ~amcu, nagnutenaprijed sa glavom u vodi, tako daprivremeno ostaju bez vazduha, a treperenjevaginalnih mi{i}a izazvano strahom od smrtiu ovakvoj situaciji navodno predstavaljaposeban doìvljaj, koji ima i svoju cijenu.

Najstarija seksualna igra~ka po svojprilici je vje{ta~ki penis, tzv. olsbolos, kojise prije 600 godina izra|ivao u anti~kojGr~koj, od kamena, koè drveta ili gline, anajpopularniju seksualnu igra~ku svihvremena vjerovatno predstavlja ruì~astivibrator po imenu rampant rabbit, skra}enorammler, koji je nakon uloge koju jeodigrao u serijalu Seks i grad postaonajprodavaniji seksualni rekvizit svihvremena. (N. Hasi})

Bizarni seksualni rekordi

CRVENI FENJER

Za divljenje ili gađenje


VE]I, BR@I, JAÎBizarni seksualni rekordive} decenijama sabla`njujui nasmijavaju svijet

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 27.2.2012 16:18 Page 74

Kroz razli~ite medije i tematske cjeline,izlo`ba koja je otvorena u Muzeju suvremeneumjetnosti u Zagrebu petu godinu zaredomdaje uvid u najnoviju umjetni~ku produkcijuu Hrvatskoj. Ove godine izabrano je 40radova umjetnika svih generacija, od ukupno249 koliko ih je pristiglo na konkurs koji je osmi{ljen kao poticaj novomedijskojumjetni~koj produkciji.

Ako su nekad dominantni motivi uumjetnosti bili autoportret, portret, pejzaìli mrtva priroda, zanimljivo je pratiti kakosu svi ti ànrovi i dalje prisutni u recentnomumjetni~kom stvarala{tvu, ali opstaju uobliku sloènih diskursa koji se udaljavajuod pukih zahtjeva za zadovoljenjemestetskih ili formalnih kriterija umjetni~kogdjela. Tako }e se, recimo, umjesto klasi~nogautoportreta umjetnici govorom u prvomlicu kriti~ki osvrnuti na svoju poziciju udru{tvu i razvijati strategije nadilaènjastereotipa identifikacijskih odre|enja;umjesto slike lijepog pejzaà, istraìva}eodnos izme|u prirode, kulture i dru{tva;bavi}e se razli~itim nivoima stvarnosti iaktuelizirati kritiku izlo`benih mehanizamai institucija; eksperimentira}e medijima usvrhu {irenja i razvijanja polja percepcije;bavi}e se pitanjima kolektivne memorije,dinamikom urbanih prostora i individ u -alnim metodama mapiranja... Spomen u -}emo samo neke od predstavljenih radova -Silvio Vuji~i}, alkemi~ar boje, istraùjecrvenu boju koja simbolizira ljubav, strast,

revoluciju, mo}. U jednom od svojih novihradova Vuji~i} je iskoristio kukce koje jeuvezao iz Ju`ne Amerike, sa kojima jeeksperimentirao 14 dana dok nije uspiodobiti èljenu nijansu crvene. Video rad Wesaw nothing but the uniform blue of the skyDamira O~ka polazi od pri~e burmanskogplemena nomada Moken, koji su se uspjelispasiti od tsunamija jer su nekoliko danaranije osjetili da se moraju popeti na brdo,pa su tamo do~ekali elementarnu nepogodu.U pozadini prekrasnih, poetskih scena kojese vrte, narator, koji muca, ~ita pjesmu kojuje napisao jedan od pripadnika plemena otome kako su promatrali tsunami. VideoLale Ra{~i} Prokleta brana tako|er jeinspirisan stvarnim doga|ajem emitiranjaradiodrame Katastrofa, koje je u mjestuLukavac izazvalo otprilike isti efekt uzbunekao i WWellesov Rat svjetova. Reìranjeuvjerenja je video rad RRenate Poljak - saIvanom Kujundì}em, glumcem koji jesvojedobno glumio BBo{ka Buhu, Poljakovaje napravila izmi{ljeni intervju u kojem onareìra njegova uvjerenja... Tu je i zanimljivamrtva priroda KKristine Lenard u trodi -menzionalnoj formi, koja doslovnoodraàva odumiranje prirode - truljenje ipropadanje vo}a i povr}a. âk tri radapredstavljaju hommage nedavno preminu -lom umjetniku TTomu Gotovcu: uz ve}poznati rad VVlaste Delimar i MMilana Boì}a,tu su i SSandro \uki} (portreti) i IIvan Faktor(umjetnikov stan). (M. Radevi})

Šta je umjetnost danas

PREKO EX-YU GRANICA

Recentna hrvatska produkcija u zagrebačkom MSU


KULT MARKETBOR

âs umjetnostiIzlo`ba Trajni ~asumjetnosti: Bor. Re-izvo|enje nepoznatog,otvorena u Narodnojbiblioteci Bor, predstavljaumjetni~ku produkciju togrudarskog grada urascjepu izme|u

kreativnosti i postindustrijske realnosti,koja je vrlo specifi~no tematski i sadràjnovezana za dru{tveni kontekst u kojemnastaje. Na izlo`bi, me|u ostalima,u~estvuju Ana Stefanovi}, VladimirRadivojevi}, Ivica Osmanovski, JelenaMileti}, Milan Sto{i}, MiroslavMitra{inovi}...

BEOGRAD

Teror i radostU okviru prate}egprograma 40. FEST-apredstavljena jeknjiga Teror i radost -filmovi Du{anaMakavejeva autoriceLorraine Mortimer

koja, za razliku od konvencionalnogfilmsko-istorijskog pristupa, pristupa opusu kultnog reditelja sa aspektainterdisciplinarne teorijske platformestudija kulture. Mortimer postavlja filmove-tekstove Makavejeva u kontekst politi~kiturbulentnog 20. vijeka u Jugoslaviji isvijetu, kroz vezu sa politi~ki radikalnosubverzivnim i satiri~nim duhom, radom iìvotom samog autora.

RIJEKA

KlingonciU Rijeci je25. februaragostovalaprvaklingonskaopera na

svijetu, u izvedbi holandskog teatra“Zeebelt“. Opera pod nazivom “U“ pravaje poslastica za sve ljubitelje SF-a, ara|ena je na izmi{ljenom jezikuKlingonaca, ratni~kog naroda izpopularnog serijala Zvjezdane staze.Zanimljivo je da u svijetu danas postojioko pet miliona govornika ovog umjetnogjezika, koji posjeduje i vlastitu gramatiku.

MRTVA PRIRODA,DOSLOVNO

Instalacija Kristine Lenard

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 26.2.2012 15:32 Page 75


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOSvjetlo rije~i upravo je objavilo knjige

Osu|eni na nadu - Deset godina jednogfratarskog biljeènja (1984-1995), autorafra Ljube Luci}a i Lucernalucens?/Dossier ’Dobri pastir’, autora fraIgnacija Gavrana. Kupite ova izdanja, {tadrugo?

“50 knjiga za 150 KM - Najbolja ponudado sada”, dobili smo info. Connectumsaop{tava: “Pored povoljnosti koja vamomogu}ava da svaku od ovih knjigadobijete po cijeni od 3 KM, Klub knjigeConnectum odlu~io je da vam i pri samomepla}anju iza|e u susret, te tako spomenutikomplet moète kupiti i na 3 rate.”

Do 5. marta u Sarajevu se odràvaTre}i alternativni festival jednog lica, kojiorganizuje Ratko Orozovi}. Po~etkompro{le sedmice najavljeno je da }e u tokuFestivala biti prikazano nekoliko filmskihostvarenja, a neki od njih su Otka~enakamera, Biseri Drine, Vodeni ]iro u srceme diro, Una, Vanbra~na putovanja...

Promocija tri knjige mostarskogodvjetnika Josipa Muselimovi}a:Probu|ena sje}anja, Moje odvjetni~kegodine i 35 godina u slu`bi pravde ihumanizma bi}e odràna u sarajevskomHotelu Bosnia, 1. marta, u 17.30 sati.Promotori su: NJ.E. Miroslav Mojìta,veleposlanik Republike Slova~ke u BiH,NJ. E. Ton~i Stani~i}, veleposlanikRepublike Hrvatske u BiH, knjièvnici MiroPetrovi} i Amir Brka, kao i autor.

U uglednoj publikaciji City Leaders za2012., glavni grad Bosne i Hercegovinepredstavljen je drugi put. I to u organizacijiPropertyEU-a i MIPIM Worlda, koje “djelujuna globalnom nivou, sa svrhom razvojatrì{ta nekretnina i razvoja glavne bazepodataka za investitore {irom svijeta”.

Zabranjeno pu{enje ponovo svira usvom gradu. Datum je 9. mart, a mjestoodràvanja koncerta je sarajevski klubCinemas Sloga. I {to je najva`nije: ulaz jebesplatan. Ne{to manje va`no je da }ePu{enje i ovoga puta publici plasirati svojenajve}e hitove, jer {ta }e drugo? Mo`daodsvirati svoje najve}e shitove... Kojih je,zaista, malo!

Trebao je to biti odli~an muzi~kidoga|aj za splitske po{tovaoce mosta r -ske grupe Zoster. U subotu, 25.februara. Koncert u Klubu Quasimodoje po~eo u 23.30 sati, no nakon~etrdeset i pet minuta svirke, policija jeprekinula njihov nastup...

“Dolaze dva policajca koja mene,kao predstavnika benda, zovu s bine dado|em do njih. Kada sam im pokazaosvoj, bosanskohercegova~ki paso{, onisu mi kazali da me trebaju privesti zato{to naru{avam javni red i mir. A onda jedo nas do{ao na{ pjeva~ MarioKnezovi}. Tada su naredili da sekoncert prekine, da bi nas potom svepriveli u policijsku stanicu. Tamo smo sinspektorima razgovarali o tomnaru{avanju reda i mira, poku{avali imobjasniti da smo mi u Hrvatskoj samogosti i da nismo imali tu namjeru.Prekr{ajnih prijava nije bilo”, govorinam AAtilla Aksoj, gitarista Zostera.

A da li je reagovao vlasnik KlubaQuasimodo? ““On je sve vrijeme bio snama. I vjerovatno je dobio prekr{ajnuprijavu, a mi smo pu{teni”, veli Aksoj.Dobro, idemo dalje...

Pusti, pusti “Quasimodu”

ATILLA AKSOJ, gitarista mostarske grupe “Zoster”

DEJAN ANDRIĆ, glumac banjalučkog Nevid Teatra

DEJAN ANDRI]“Doprinosimo kulturnom razvoju Banjaluke i Bosne i Hercegovine”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 27.2.2012 23:25 Page 76


� Povod za na{ kratki razgovor je knjiga oevropskoj arhitekturi i autorima, ~iji je autor HansIbelings, ro|en 1963., istori~ar i kriti~ar arhitektureiz Amsterdama...

Knjigom je obuhva}en vremenski period od1890. do 1989., a prostorno, teritorija od Laplandado Sicilije i od Krakowa do Glasgowa. Ovo je jedanod rijetkih, ako ne i jedini obuhvat arhitektonskogprojektovanja i realizacije u Evropi, bez obzira napoliti~ke granice. U toj vrijednoj knjizi navedena sui {estorica na{ih arhitekata: bra}a MMuhamed i RReufKadi}, ZZdravko Kova~evi}, IIvan [traus, JJurajNajdhart i ZZlatko Ugljen. Jedino su objavljenifotosi objekata bra}e Kadi} i [trausa, a ostali suspomenuti tekstualno, uz spominjanje nagrada ilikarakteristike projektovanja.

� Hans Ibelings je ve} objavio jednu knjiguvezanu za bosanskohercegova~ku arhitekturu.

Da. Autor HHans Ibelings veoma se potrudio i udecembru 2010., kada je objavio “Restart”Arhitekture u Bosni i Hercegovini 1995-2010, izdvadeset gradova i po njemu odabranih stotinu ipetnaest projekata, samo u Sarajevu pedeset i tri. Oovoj knjizi, koja traì ve}u pri~u i {iri prostor,pisa}emo nekom drugom prilikom.

BORO SPASOJEVIĆ, arhitekta iz Sarajeva

Nevid Teatar je, izme|u ostalog,teatarska trupa koja za cilj ima realiz o -vanje kulturnih doga|aja, {to podraz -umijeva produkciju i pro mociju neko -nvencionalnog umjet ni~kog, a posebnoteatarskog izra` avanja. îme se jo{ baviova trupa, pitamo DDejana Andri}a,glumca ovog banjalu~kog teatra.

“Osnovani smo 2009. godine.Produkcijom pozori{nih predstava Zva -}e se Hamlet (2012.), muzi~ko -pantomimske igre koja na tragikomi~anna~in govori o pro blemima slobode usavremenom dru{tvu, Slu~ajevi poDanilu Harmsu (2011.), kabareu apsurda u kojima se svijet iljudski ìvoti u njemu pojavljuju kao neobja{njivi inepredvidljivi, Uspon i pad Kamijevog kamena (2010.),pantomimske igre o ljudskom dostojanstvu koja predstavljaìvotni i misaoni Kamijev put, Pohvala ludosti ErazmaRoterdamskog (2010.), filozofski stand-up koji je u pohoduprotiv neobrazovanosti i sveop{te gluposti dana{njeg dru{tva,Arto Luda (2009.), monokoreodrame o posljednjim trenucimaìvota Antonena Artoa, koja na angaòvan na~in progovara o

prostituisanju dana{njeg poz ori{ta, iJabuka (2009.), tragi~ne farse oautodestrukciji balkanskog dru{tva,uti~emo na razvijanje, revitalizaciju iizbalansiranost kulturnih regiona saciljem gra|enja kulturne publike, ali ipromo visanja neverbalnog teatra irazli~itih formi pozori{nog stvarala{tva.Koje se ne mogu na}i na repertoarimanacionalnih pozo ri{ta, te doprinosimokulturnom razvoju Banjaluke i Bosne iHercegovine jer na taj na~in prom o -vi{emo nove vidove poz ori{nog izraza uBiH”, obja{njava Dejan Andri}.

Osniva~i Nevid Teatra ujedno ~ine i Dramski ansambl:Marko Duki}, grafi~ki dizajner i profesor sporta i fizi~kogvaspitanja, DDarko \eki} je muzi~ar i producent, GGoran Damjanacje diplomirani pozori{ni reditelj i diplomirani ekonomista, TTanjaDuki}-Či~i} je diplomirani pravnik, trener plesa i koreografscenskog pokreta, i Dejan Andri}, diplomirani glumac.

Pored banjalu~kih izvo|enja, predstava Arto Luda je usarajevskoj Charlami 13. marta, a Nevid Teatar je ostvariosaradnju i sa BNP-om Zenica.

Velika arhitektonska pri~a

Novi vidovi pozori{nog izraza u BiH

Cetri oka:Cetri oka.qxd 27.2.2012 23:25 Page 77

Novinarka je poginula na zadatku. Sunday Times, list Ru -perta Murdocha, za koji je kao izvje{ta~ sa svjetskih ra -ti{ta radila vi{e od ~etvrt stolje}a, duboko je oàlo{}en. O

okolnostima pod kojima je Marie Colvin poginula prilikombombardovanja sirijskog grada Homsa u pro{lu srijedu malo {tamoè da se pro~ita na internetskoj stranici londonskog lista.“Uplatite dvije funte sedmi~no za pristup na{im tekst o -vima“, poruka je koja }e sa~ekati svakoga ko u|e na stranicuSunday Timesa u èlji da pro~ita njen posljednji izvje{taj ouàsima rata.

Svi ratni izvje{ta~i svijeta, sasvim osobeno novinskobratstvo, znali su da }e 56-godi{nja Britanka, prepoznatljiva po“piratskom” povezu preko lijevog oka, biti na prvoj liniji frontamnogo prije nego {to bilo kome od njih po|e za rukom da seprobiju u okolinu ratne zone. U utorak, kada je “jedinabritanska novinarka pisanih medija na licu mjesta uHomsu“ za Sunday Times poslala svoj posljednji tekst, javila sei prijateljima iz Human Rights Watcha (HRW). Me|u njima iPeteru Buckertu, ekspertu za humanitarne krize, veteranu uistraìvanju ~injenica u ratnim zonama koji je, kao i Colvinova,obilazio zara}ena podru~ja i doga|aje sa terena uobli~avao uizvje{taje HRW-a. Uàsnuta jezivim prizorom u Homsu,Colvinova je putem Facebooka kontaktirala s grupom istra -ìva~a HRW-a koji se bave pitanjem ratnog prava, a od Timesaje traìla da njenu pri~u od utorka stave na svoju stranicu. “Nijeu tim jezivim okolnostima bila dovoljno tehni~ki vje{ta ikoncentrirana da to sama uradi“, pi{e razo~arani Buckert uDaily Beastu, “mada je znala da }e u svojoj redakciji bitisuo~ena sa strelja~kim odredom. Jednom kada pri~a izgubiekskluzivnost, postav{i svima dostupna, Murdochov listgubi dodatni profit.“ Tako su ratnom izvje{taju iz Sirije uSunday Timesu mogli da pri|u samo pretplatnici.

Marie je bila razapeta izme|u lojalnosti prema svojojredakciji i potrebe da {ira javnost sazna za dramati~nu situ acijuu Homsu. “Trebalo bi da sam do sada ve} o~vrsla. Ipaknisam. Gledala sam danas bebu kako umire. Od gelera.Doktori nisu mogli ni{ta da urade. Bebin stoma~i} podizaose i spu{tao, dok se nije umirio. Osje}anje bespomo}nosti.I hladno}e. Poku{a}u da prenesem ove informacije“,napisala je na Facebooku. “Bila je to ona stara Marie Colvin.Vidim je kako chatuje i ispisuje nam poruke dok granatepadaju oko zgrade u kojoj radi“, pi{e Buckert. Kako su navijest o pogibiji jednoglasno rekle kolege iz cijelog svijeta,izvje{tavanje iz rata je za Colvinovu zna~ilo da bude sa onimakoji u njemu stradaju. Njene pri~e odlikuju se posebnomautenti~no{}u u svoj svojoj strahoti. Usu|ivala se da odenajdalje i da vidi i doìvi najstra{nije. Buckert obja{njava da gaje pozvala iz Homsa. “Nikako da bi se hvalila kako je uspjelada u|e u ovaj grad uàsa, ve} zato {to je htjela da strahotedosegnu do ljudi koji bi, kako je mislila, mogli da pomognustanovnicima Homsa.“ Pri~a koju je platila svojim ìvotomjeste pri~a o brutalnom bombardiranju gusto naseljenog grada.

Da je Murdoch visoko ocjenjivao Marie Colvin ili bar njendoprinos njegovoj imperiji, pokazao je 2001. godine kada je po

nju poslao svoj privatni avion kako bi je prevezao u bolnicu po{toje izgubila oko od granate u [ri Lanci. Mari je umjesto staklenogoka preko ove ratne uspomene stavila prepoznatljiv crni povez.Nastavila je posao sa istim àrom, mo`da jo{ ve}im. Samo jejednom rije{ila da se smiri, bila u redakciji godinu dana,sre|ivala tu|e izvje{taje i smrtno se dosa|ivala. Murdochovamedijska korporacija zapala je proljetos u velike probleme izkojih se jo{ nije izvukla. U pitanju su mnogi njegovi tabloidi kojisu, uz podmi}ivanje i prislu{kivanje razgovora, nedozvoljenoulazili u privatne ìvote, zavirivali u li~nu bol ljudi i sve toobjavljivali u novinama. Profit je rastao, konkurencija nego dovala.Najzad se u Britaniji povela ozbiljna debata i o medijima i etici.Marie Colvin je bila drugi tip novinara. Nije davala mito da bido{la do informacije. Nikog nije prislu{kivala. Murdoch ovogaputa nije poslao svoj avion. Nije otvorio pri~u Marie Colvin zasvijet. Izra~unao je da }e mnogo njih htjeti da uplati po dvije funteba{ sada, kada je Colvinova na onom svijetu. Ostao je dosljedansebi. Profit je va`niji od bilo koje humanitarne poruke. �

P U T O K O S V I J E T APriredio: Nedim Hasi}

78 SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

@ivot za dvije funte

CRNA:CRNA.qxd 27.2.2012 16:20 Page 78


Premijerni broj Politikinog zabavnika, podpatronatom novinske ku}e Politika iz Be -ograda, objavljen je 28. februara 1939. go -dine. Pauzirali su od po~etka II svjetskog ratapa u narednih skoro trinaest godina. Poslijetoga su brojne generacije odrastale i jo{ uvijekodrastaju uz ovo i sa ovim nepre vazi|enim{tivom za djecu i mlade, ne{to starije i onenajstarije. Ma {ta to zna~ilo.

Nekad su bili namijenjeni onima od 7 do77, a danas “savjetuju” populaciju od 7 do107 godina. Dodu{e, u Srbiji najvi{e, kao i

odvajkada, ali imaju oni jo{ uvijek svojepo{tovaoce u Bosni i Hercegovini i u CrnojGori. Za ostatak biv{e SFRJ nismo sigurni.Ali, garantovano, uvijek se pojavi nekiSlovenac ili Makedonac, ali i dràvljaninHrvatske i Kosova, koji rado pro~ita Politikinzabavnik, ako ga “put nanese”.

U prvom broju, na prvoj stranici jeepizoda Mikija Mausa koja se zove: Miki,hrabri kroja~, a u podnaslovu pi{e - Od VoltaDiznija. Na posljednjoj stranici, od ukupnodvanaest, epizoda je Popaja koji je “usnio

ruàn san”. A {ta je izme|u, e to moèteprona}i na slu`benoj stranici Zabavnika, davas sada ne gnjavimo.

Prvi broj Politikinog zabavnika nakon IIsvjetskog rata mogao se kupiti 5. januara 1952.,a od 1. januara 1968. ovo {tivo ima dana{njiformat i izlazi u boji. Dvadesetak godina bio je{tampan i na latinici, ali i na ijekavici, kao i naslovena~kom jeziku. Danas imamo samo}irili}no izdanje, ali i dalje se, ~itaju}i ga,edukujemo i popunjavamo rupe u obrazovanju.A ko ne zna }irilicu, nek’ je nau~i! �

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

�

P A T I N A S T A K U T I J A

S T R I P A R T I S T

Petak je dan za... “Politikin zabavnik”

PREMIJERNO IZDANJE IZ 1939. GODINE U petak, 24. februara, objavljen je 3133. broj Politikinog zabavnika (gore)

PATINA:PATINA.qxd 27.2.2012 17:31 Page 79


1. Kad }ete izdati albumsamoljepljivih sli~ica?Utorak na srijedu.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta nebiste u~inili?Ne bih sjao ovako jako.

19. Tange ili badi}?Tadi}.

21. Poruka~itaocima na{egmagazina? Čuvajte seeksponencijalnogprezasi}enja.

16. Vjerujete li da u radiju ìve mali ljudi?Da mi je neko pri~‘o reko bih mu - laè{.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Du{anku Majki}.

7. Da ste to {to niste, {ta biste bili?Bio bih k’o ona dama iz Londona.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dadese usranom do potoka”?Vodi me, vodi me, vodi me na vodu...

13. [ta uradite kad vam preko putapre|e crna “Me~ka”?Ni slutio nisam da }emo se sresti.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

K’o minus i plus, k’o Amer i Rus.

2. Da li ste kao mali sanjali da}ete biti budni?Sanjao sam kako s an|elimajede{ tre{nje.

4. [ta morate imati u friìderu? Sir u zdjeli, kamenje...

10. Jeste li meteoropata?Lo{e vrijeme za nas rajske ptice.

15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i?Prazna li~na karta.

18. Osoba kojavas ìvcira?U daljoj pri~izva}emo ga On.

20. [ta obla~itekad èliteizgledati sexy?Krinolinu ibijeli {al.

17. S kim biste voljeliotplesati tango?Ovaj ples dame biraju.

12. Da li je bolje biti lijep i pametanili ruàn i glup?Za tog se dripca udala Buba Erdeljan.6. [ta svaka èna mora imati u

nov~aniku, a mu{karac u ta{ni?Krali su se nov~anici, ~itao se LLorka.

8. Da je danas smak svijeta {ta biste sutra u~inili? O tom }u misliti sutra.

by ALMIR PANJETA

ALMIR KURT KUGLA:

“Čuvajte se eksponencijalnogprezasićenja”

9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?Biùterija.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 27.2.2012 16:17 Page 80

Muhamed S. Mujki} - Uredni{tvu

Simić piše isključivo ožrtvama vojnog sukoba uBukviku, a ne i ozločinima protivčovječnosti u Brčkom(“Bukvik, kazna bez zlo~ina“, SB, br. 796)

Nakon promocije knjige “Bukvik: zlo~inbez kazne“, autora dr. (ljekara) Ljubi{eSimi}a, koja je odràna 27. januara 2012.godine u Br~kom, samo je “SlobodnaBosna“, nezavisna informativna revija,9.2.2012. dala kratku, naàlost potpunopogre{nu informaciju o ovoj nazovi mono -grafiji. U ovoj knjizi autor Simi} pi{e isklju -~ivo o `rtvama vojnog sukoba (iz septembra1992.) u MZ Bukvik, koja je bila jedna od 25br~anskih mjesnih zajednica, ali ne i ozlo~inima protiv ~ovje~nosti u Br~kom (od30.4. do 14.9.1992.).

Zlo~ini u MZ Bukvik, koji su biliposljedica vojnog sukoba preko 400 prip a -dnika Vojske RS-a bukvi~kog podru~ja iboraca 108. br~anske brigade (ARBiH)polovinom septembra 1992., upore|eni su upomenutoj knjizi ne sa po~injenim zlo~inimau Br~kom ve} sa etni~kim ~i{}enjem igenocidom u Srebrenici. To se navodi i“obrazlaè“ u predgovoru Stefana Karga -novi}a i u tekstu autora Simi}a. Autor ni ujednoj jedinoj re~enici ne spominje da su seSrbi {est br~anskih srpskih sela (i dijelajednog hrvatskog sela), kojih je po popisustanovni{tva iz 1991. bilo 1.563 (a ne oko2.500 kako tvrdi Simi}), koncem 1991. ipo~etkom 1992. g. opredijelili i odlu~ili da sepripoje protivzakonito formiranoj srpskojop{tini Br~ko (23.12.1991.) i paradràvnojsamoprogla{enoj Srpskoj republici BiH(9.1.1992.). U organizaciji br~anskog SDS-ana bukvi~kom podru~ju je formirana jedinicasrpske TO sa osam vodova popunjenih sa

oko 400 dobro naoruànih srpskih naci o -nalista. Od 12. maja 1992. ova jedinica jeu{la u sastav Vojske RS-a, ~ija je komandai Krizni/Ratni {tab odbio svaku mogu}nostdogovora (u julu i po~etkom septembra1992.) sa predstavnicima vlasti i Armijelegalne op}ine Br~ko i RBiH, da ostanusastavnim dijelom me|unarodno priznatedràve BiH.

Po{to je kroz Bukvik prolazila glavna ijedina putna saobra}ajnica koja je po -vezivala slobodnu br~ansku teritoriju saSrebrenikom i Tuzlom, morala se na}irje{enje za deblokiranje ovog puta krozBukvik ili ponu|enim mirnim rje{enjem ilivojnim sukobom. Bukvi~ki Srbi, podràniobe}anjima o vojnoj pomo}i i podr{cijedinica VRS iz srpskog Br~kog, opredijelilisu se za vojni sukob, koji su borci ARBiHokon~ali u svoju korist u roku od 22 sata.Autor/ljekar Simi} uop}e ne pi{e o tome,ve} navodi da su pripadnici “muslimansko-hrvatske vojske“ napali goloruki srpskinarod, koji je branio svoja ognji{ta i podnio`rtve ravne onim u Srebrenici, za {to dosada (2012.) niko nije odgovarao. Autortako|e ne iznosi ~injenice da je prije vojnogsukoba u MZ Bukvik i privremenogiseljavanja stanovni{tva tog podru~ja 17.juna 1992. iseljeno oko 3.000 domicilnogstanovni{tva i nasilno protjeranih br~a n skihBo{njaka (100 posto), iz MZ Brezovo Polje(~ar{ija), zatim preko 25.000 (ili 90%)nesrpskog stanovni{tva iz grada Br~kog iubijeno preko 500 civila nesrpskenacionalnosti, te da je kroz 20-ak mjestanezakonitog zato~enja, uklju~uju}i i konce -ntracione logore u Br~kom i Batkovi}u,pro{lo na hiljade civila. U knjizi je naveden i“Spisak ubijenih civila nakon napada od14.9.1992.“, sa ukupno 50 imena ubijenih uovom vojnom sukobu. Na ovom spisku senalazi i odre|en broj (oko 50%) mobilisanihpripadnika VRS bukvi~kog podru~ja, me|unjima i Janko (Save) Mari~i}, komadantRatnog {taba MZ Bukvik itd. Istovremenonije objavljen spisak zarobljenih i poginulihpripadnika VRS iz Bukvika. Umjesto toga,navedeni su podaci o ubijenim Srbima u

Drugom svjetskom ratu osim pripadnikaNarodnooslobodila~kog antifa{isti~kog rata,odnosno boraca XVI. Muslimanske brigadeformirane u septembru 1943. godine uBukviku u ~ijem je prvobitnom sastavu bilo450 pripadnika od ~ega 90 posto Mu -slimana, 7% Srba i 1,8% Hrvata.

Jo{ da u ovom kratkom osvrtu pome nemda je, ne daj Boè, vojnom ofanzivom VRSizvr{eno spajanje srpskih snaga iz srpskogBr~kog i bukvi~kog podru~ja, bila bi, najprije,ugroèna, a potom za mjesec-dva potpunoosvojena i okupirana slobodna br~anskateritorija i u vrleti Majevice protjerano oko40.000 Bo{njaka, Hrvata i Roma. Na tajna~in srpske vojne snage bi uspostavile,umjesto 500 metara {irokog, planiraniposavski koridor kroz predratnu op}inuBr~ko, od 20 kilometara (udaljenu od rijekeSave), ~ime bi prestala da postoji legalnaop}ina Br~ko. Ova èlja srpskih nacionalistaza posavskim koridorom {irokim 20 kilo -metara nije ispunjena ni Dejtonskim spo -razumom, kojim je predvi|ena Arbitraà zaBr~ko, a potom i uspostava Br~ko distriktaBiH na cjeloku pnoj predratnoj teritoriji (od493 km2) op}ine Br~ko.

Muhamed S. Mujki}autor knjige “Br~ko sedam krugova pakla”

ISPRAVKAU tekstu objavljenom u broju 797, 16.

februara 2012. godine, pod naslovom“Suljagi} pao bez ispaljenog metka” oma -{kom su navedena pogre{na imena osobakoje su, prema èlji Zlatka Lagumdìje injegove supruge Amine, treb ale bitiimenovane u Upravni odbor Stomatolo{kogfakulteta. Naime, umjesto Snjeàne \ozi},za mjesto u UO Stomatolo{kog fakultetabila je planirana Aleksandra SnjeànaNikoli}, a umjesto Amire [akovi}, Adisa[akovi}-Ra~i}. �


REAGIRANJA

ISKRENE ÊSTITKE SVIM GRA\ANIMA BiH U ZEMLJI I

INOZEMSTVU POVODOM

CENTRALA SDA

1. MARTA, DANA NEZAVISNOSTINA[E DOMOVINE BOSNE I HERCEGOVINE

Reagiranja:Reagiranja.qxd 27.2.2012 22:00 Page 81


Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Singd.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Omot-4:CRNA.qxd 27.2.2012 12:32 Page 78

Documents

Slobodna Bosna 799