Slobodna Bosna - Ratko Mladić - specijalno izdanje

8/6/2019 Slobodna Bosna - Ratko Mladi - specijalno izdanje

1/68

www.slobodna-bosna.b

EZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Najkompletniji dosjeo najtra`enijem ratnom zlo~incu

na 68 stranica

EKSKLUZIVNO HAP[ENJE, TRANSKRIPTI, DNEVNI

SPECIJALNIZDANJ

MLADI]UHAP[ENUHAP[EN

MLADI]GLATKO!GLATKO!


2/68


3/68

RATKO MLADI] PREDSUDOMNeuspjela predstava zlo~incaSlobodna Bosna ekskluzivno saznaje kada

je zapravo uhap{en najtraèniji ha{kibjegunac Ratko Mladi}, na koji na~in, ko

je srbijanskim operativcima u ovoj akcijiasistirao i kakvu je predstavu Mladi}izveo pred sudijama u srbijanskom

Tuìla{tvu za ratne zlo~ine

MLADI]EVA MAPA PUTA[esnaest godina skrivanja

Slobodna Bosna je proteklih godina ubrojnim tekstovima otkrivala mjesta na koji-ma se krio zlo~inac Mladi}, kao i lokacijena kojima uop}e nije imao potrebu da seskriva; na{a novinarka donosi najisrpnijuanalizu lokacija na kojima je Mladi} boravioduè od deceniju i po, otkriva ko mu jepomagao da toliko vremena provede naslobodi, ko ga je politi~ki i logisti~ki obezb-

je|ivao i kako je za sve to vrijemefunkcionirala mreà njegovih jataka

INTERVJUJovan Divjak o Ratku Mladi}u

General JOVAN DIVJAK koji u Be~u ~ekaodluku pravosu|a Austrije o zahtjevu Srbijeza njegovo izru~enje, tokom rata je u imeArmije BiH pregovarao sa zlo~incem

Ratkom Mladi}em; ekskluzivno za SBgeneral Divjak se prisje}a mu~nihrazgovora koji su obiljeèni prijetnjama,uvredama, ultimatumima

HA[KA OPTU@NICA PROTIVRATKA MLADI]Aêtiri verzije istih zlo~ina

Prvu optu`nicu protiv RATKA MLADI]ATuìteljstvo Tribunala u Haagu podiglo je uljeto 1995. godine neposredno nakongenocida u Srebrenici dok je ~etvrtadopunjena optu`nica podignuta prijegodinu dana i jo{ uvijek nije potvr|ena odSuda u Haagu: SB analizira {ta semijenjalo u optu`nicama protiv Mladi}a uposljednjih deset godina

TI[INA U SREBRENOMGRADUSpora pravda za Srebrenicu

Tri dana jula 1995. godine bila su dovoljnavojnicima pod komandom RATKAMLADI]A da zarobe i strijeljaju vi{e odosam hiljada Bo{njaka i Hrvata iz ovenekada{nje za{ti}ene zone Ujedinjenihnaroda; na{i reporteri boravili su uSrebrenici dan nakon hap{enja RATKAMLADI]A protiv kojeg je Ha{ki tribunal, 24.

jula 1995. godine, desetak dana nakonpada ovog grada, podigao optu`nicu zanajteè ratne zlo~ine

SRBIJA I MKSJHap{enja bez vjere u pravdu

Srbijanske vlasti su prethodnih godinauspjele dogovoriti dobrovoljnu predaju iliuhapsiti niz ha{kih optuènika, ali gotovouvijek nakon nagovaranja svjetskihzvani~nika ili kao protuuslugu za cilj koji su tom trenutku poku{avale ostvariti na

me|unarodnom planu; Slobodna Bosnadonosi pregled hap{enja i predaja iz Srbije

27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

HAP[ENJE RATKA MLADI]A

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Adisa BA[I], Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

MOJA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

62

20

52


4/68

Ko je imalo, a kamoli onaj ko je pa`ljivo pratio diplo-matsku i pravosudnu invaziju, briselsko-haa{ku,koja se posljednjih desetak dana obru{ila na dràvni

vrh u Beogradu, nema previ{e prava biti zate~en, izne-na|en... hap{enjem Ratka Mladi}a u ~etvrtak ujutro u seluLazarevu u okolini Zrenjanina.

Hajdemo redom. Pro{le nedjelje srbijanski medijiop{irno su prenosili dijelove redovnog izvje{taja koji jeglavni tuìtelj Tribunala u Haagu pripremio za Vije}e sig-urnosti Ujedinjenih naroda. Tuìtelj Brammertz }e seVije}u sigurnosti u UN-a obratiti tek {estog juna, pa je

bilo vi{e simptomati~no nego neobi~no da se srbijanskimediji njegovog izvje{taja do~epaju 20-ak dana prijenjegovog nastupa.

Brammertzov izvje{taj o saradnji Srbije saTribunalom bio je, blago re~eno, izrazito negativan, asu{tinski pogibeljan po susjednu zemlju i njenu vladaju}ustrukturu.Na{a glavna radna hipoteza jeste da su bjegunci uSrbiji... i nema razloga da tako ne{to ne mislimo. Klju~ zanalaènje bjegunaca zasigurno se nalazi u Srbiji, napisao

je Brammertz u svom ljutito sro~enom sastavupripremljenom za Ujedinjene narode.

Istoga dana u Srbiju je stiglo najvi{e uop}e zamislivo

izaslanstvo Evropske unije predvo|eno JuanomMaunuelom Barosom i [tefanom Fleom. Lijepo su seispri~ali sa predsjednikom Srbije Borisom Tadi}em i nje-govim premijerom Mirkom Cvetkovi}em. Potap{ali ih poramenu, zarazno se smje{kali, pohvalili su proevropskikurs srbijanskih vlasti, ali, ali, ali... ostaje golem problemkoji se mora {to prije zatvoriti, a odaziva se na ime punasaradnja sa Ha{kim tribunalom. I mnogo manjeozbiljnom i prumu}urnom dràvniku od srpskogKeneddyja Borisa Tadi}a nije trebalo dva puta to re}i.Po~etak pregovora sa Evropskom unijom je ne{to {to muspa{ava, ili nepovratno uru{ava vrtoglavu, uspje{nudràvni~ku karijeru. Pustio bi Tadi} svog najja~eg

politi~kog rivala Tomislava Nikoli}a da lipsa od gladi i

è|i, da se valja po bolnicama i uli~nim mitinzima, anema na~ina da predsjednik Srbije raspi{e izbore prijnego njegova vlast ot~epi proces pregovora o nepovranom ulasku u Evropsku uniju. Zbog toga je izmrcvaren

Nikoli} (~ija Napredna stranka prema svim istraìvanjim javnog mnijenja ima nezanemarljivo ve}i rejting Tadi}eve Demokratske stranke) traìo vanredne izbor

pod egidom: Izbori, pa Evropa, a Tadi} benevolentnodgovarao: Najpre Evropa, pa odmah nakon toga izbori

O po~etku ozbiljnih, ta~nije, bilo kakvih, pregovorsa Evropskom unijom Tadi} nije smio ni pomisliti be

pozitivnog mi{ljenja gazde Tuìla{tva u Haagu, SergBrammertza, a za to je osnovni, glavni, neizostavni preduvjet Ratko Mladi} u }uzi. [to se ti~e Tuìla{tva Haagu, zlo~inac iz Hrvatske, skladi{tar Goran Hadìmoè i nakon njega iza}i iz ku}e Velikog brata. Brammertz je preozbiljan ~ovjek da bi vjerovao kako sklju~ za hap{enje ha{kih bjegunaca nalazi igdje drugosim u Srbiji.

Pro{le godine, ta~no u ovo vrijeme, pred jo{ jedaizvje{taj Vije}u sigurnosti UN-a, niko to od analiti~aranije registrirao, niti ozbiljno recipirao. TuìteBrammertz je vlastima u Srbiji predloìo, naloìo da roku odmah implementiraju njegov originalni dokumenkoji se zvao Izmjena strategije u potrazi za ha{kim bje

guncima. U tom dokumentu, izme|u ostalog, pi{Umjesto tro{enja vremena na pojedina~ne potrageistragu je potrebno usmjeriti u vi{e pravaca.Vi{e pravaca, umjesto dotada{njih deceniju i pol prak

ticiranih pojedina~nih potraga, operativno je zna~ilo da spotraga za ratnim bjeguncima (Mladi}em i Hadì}em) vi{ne}e ostavljati na milost i nemilost i dobru volju isklju~ivsrbijanskom obavje{tajno-policijskom aparatu. Formira stropartitno istra`no koordinativno tijelo u koje se, pored srb

janske Bezbednosno-informativne agencije (BIA)istraìtelja direktno delegiranih iz Tribunala u Haaguuklju~uje i bosanskohercegova~ka Obavje{tajno-sigurnosnagencija (OSA). Raspora|uju se ko }e {ta raditi i {ta je ~ijzadatak. Predstavnici Tribunala u Haagu zahtijevaju od srb

SLOBODNA BOSNA I 27.5.204

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Formirano je sredinom prole godine istrano koordinativno tijelo ukoje se pored srbijanske Bezbednosno-informativne agencije (BIA) iistraitelja direktno delegiranih iz Tribunala u Haagu, ukljuuje ibosanskohercegovaka Obavjetajno-sigurnosna agencija (OSA).Rasporauju se ko e ta raditi i ta je iji zadatak. PredstavniciTribunala u Haagu zahtijevaju od srbijanskih i bosanskohercegovakihobavjetajaca da pokriju najiru mreu (prije svega) raspletenu u

zatiti Ratka Mladia

KAKO JE ZLOÎNAC RATKO MLADI] MIRNO IDOSTOJANSTVENO ME\U ZADNJIMA IZA[AOIZ KU]E VELIKOG BRATA - OD STRICA

Pi{e: SENAD AVDI]


5/68

janskih i bosanskohercegova~kih obavje{tajaca da pokriju naj{irumreù (prije svega) raspletenu u za{titi Ratka Mladi}a. Rodbinu, ratnedrugove, kom{ije, simpatizere... Od stotinjak osoba koje su identifici-rane u toj mreì skoro polovina je bila iz Bosne i Hercegovine i nalazi-la se vi{e od godinu dana pod sveobuhvatnom prismotrom ovda{njedràvne obavje{tajno-sigurnosne agencije. Ve} u kasno prolje}e pro{legodine ovakvim koordiniranim obavje{tajno-policijskim radom, svo-

jevrsnim udruènim antizlo~ina~kim projektom {iroki krug lokacija(Rusija, Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina...) za koje se

pretpostavljalo, pa i tvrdilo da bi se se na njima mogao nalaziti (kriti)Ratko Mladi} sveden je na nekih desetak, prili~no izvjesnih. Me|u tihdesetak markirano je i debelim flomasterom podvu~eno selo u okoliniZrenjenina.

Otome je Slobodna Bosna pisala prije ne{to vi{e od godinu ikusur dana, a brojni medijski istraìva~i, politi~ari, ha{kianaliti~ari, sigurnosno-bezbjednosni profesori-jebivjetri

pojma nisu imali. Sino} na Tre}em dnevniku HRT-a voditelj M islavTogonal pita Harisa Silajdì}a kako komentira to da je SlobodnaBosnaprije Borisa Tadi}a znala gdje mu se krije najpoznatiji evrop-ski zlo~inac, a ovaj olinjali dràvotvorni borac za me|unarodnu

pravdu bez da trepne kaè: Ne znam, ja ne ~itam SlobodnuBosnu i nastavi razvijati bljutavu jufku svojih verbalnih presera-vanja. Ni pola jada da je to sve {to ovaj dràvnik ne zna, ne ~ita, ne poznaje, problem je {to ni{ta pod Bogom ne zna i nema osje}ajstida da o tome kenjka dvije debele decenije.

Ali, dobro, hap{enje Ratka Mladi}a, da parafraziram sebe sa po~etka teksta, nije, sportskim rje~nikom re~eno, iznane|enjekola, moè, eventualno biti, {to se Boris Tadi} barem ne{to malo

ranije nije okuraìo na taj hrabar i dràvni~ki odgovoran ~in (citi-ram izjavu jednog od najutjecajnih svjetskih diplomata, a u osnovisamo jedan takav postoji) koji je posljednjih dana na velikoj evrop-

skoj turneji.Boris Tadi} je, uz tuìtelja Sergea Brammertza, jedini pobjed-

nik efikasne akcije u selu Lazarevu pored Zrenjanina. Kad ve}nije u vrijeme kada je bio ministar odbrane Savezne RepublikeJugoslavije, kasnije Srbije i Crne Gore, smio raàlovati oficire kojisu Mladi}a vodali ko me~ku od kasarne do kasarne, od Titovogskloni{ta, do Milo{evi}evih bunkera {irom lepe njihove, hajde

barem neka je uradio hrabar i dràvni~ki odgovoran posao utrenutku kada mu ni{ta nije drugo preostalo. Moglo se to uraditi imnogo, mnogo ranije, dok se Mladi} vrlo dobro osje}ao i postop-erativno napredovao zahvalju}i nje`noj, prijateljskoj pruènoj rucitada{njeg direktora VMA, a dana{njeg Tadi}evog ministra zdravljau Vladi Republike Srbije, doktora Zorana Stankovi}a. Ali {ta da seradi, valjda i zlo~ina~ki mozak ima neke svoje prednosti: ako je

preìvio NATO udare, treba se nadati da |eneral Mladi} poìvinakon mo`danog! Tadi} je dakle locirao Mladi}a tamo gdje ga j

srbijanski vojno-obavje{tajni i policijski aparat i ostavio.


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Treba vjerovati da }e

Mladi}, nakon

nepravednih NATOudara, dovoljno dugo

ìvjeti i herojski

izdràti i mo`dani udar!

NE TUCI MI POHAAGU: TAMOIMA SRBAMNOGOPortret Mladi}au mladosti


6/68SLOBODNA BOSNA I 27.5.206


Slobodna Bosna ekskluzivno saznaje kada je zapravo uhapen najtraeniji hakibjegunac Ratko Mladi, na koji nain, ko je srbijanskim operativcima u ovoj akciji

asistirao i kakvu je predstavu Mladi izveo pred sudijama u srbijanskomTuilatvu za ratne zloine

RATKO MLADI] SEPRAVI DA JE LUD!Sud nije nasjeo na Mladi}eve

manipulacije i donio odluku da se Mladi}

po najkra}em postupku izru~i u Haag

KONA^NOIZA BRAVETokom saslu{anja Mladi} je tra`ioda sjedi na drvenoj stolici, da mu sesvu prisutni predstave imenom iprezimenom i da ka`u koje sunacionalnosti, Mladi} je odbio dapotpi{e dokument o saslu{anju,rekav{i da on svojom rukom nikognije ubio


7/68

Senzacionalnu vijest da je generalRatko Mladi} uhap{en, u ~etvrtak(26. maja) prvi je objavio Jutarnjilist. Ova informacija je, kako na{list saznaje, procurila od glavnog

tuìoca za ratne zlo~ine VladimiraVuk~evi}a, koji se nalazio na Brionima napetoj regionalnoj konferenciji tuìoca kojase odràvala iza zatvorenih vrata.

Tuìlac Vuk~evi} nije krio svojeushi}enje, koje je tom prilikom podijeliosa glavnim tuìocem Ha{kog tribunalaSergeom Brammertzom.

KLOPKA ZA GENERALAMi smo svoj posao zavr{ili! General jeu klopci!, kazao je Vuk~evi} ne skrivaju}izadovoljstvo. Uslijedile su ~estitke kolegaiz Bosne i Hercegovine, Crne Gore iHrvatske. No, posljednji od njih o~ito nije

mogao odoljeti da ovu ekskluzivnu infor-maciju ne do{apne uredni{tvu Jutarnjeglista!

Ratko Mladi}, biv{i general VojskeRepublike Srpske, prema slu`benim infor-macijama, uhap{en je u ~etvrtak u ranim

jutarnjim satima u selu Lazarevu kodZrenjanina. Hap{enje je izvr{ila Bezbje-dnosno-informativna agencija (BIA), aMladi} je, prema njihovim navodima,koristio la`ne dokumente na ime MiloradKomadi}.

Mladi} je, kako na{ list saznaje odizvora iz vrha srbijanske vlasti, zapravo

uhap{en jo{ prije nekoliko dana, ali jesrbijanska Vlada ~ekala pravi trenutakkako bi gra|anima Srbije objavila tuinformaciju.

Mladi} je li{en slobode prije nekolikodana, ta~nije 22. maja. Vijest je objavljena tek26. maja, jer se ~ekalo da Skup{tina Srbijezavr{i s radom, odnosno da se na taj na~in spri-je~i da opozicija u direktnom televizijskom pri-jenosu napadne vlast zbog ovog poteza. To bi,

pretpostavlja se, izazvalo burniju reakciju ultradesni~ara, koji bi jedva do~ekali podr{ku polti~ara da izazovu nerede na ulicama {iromSrbije. Drugi razlog je dolazak evropskizvani~nika u Beograd, odnosno visoke predstavnice Catherine Ashton.



Pi{e: MIRHA DEDI]

NE PRIZNAJEM HAKI TRIBUNAL: Nikakve

sudove, osim suda svog naroda, niti priznajem, nitimi treba odbrana, jer su optube protiv mene -idiotske floskule

KU]A U KOJOJ SU UHAP[ENI MLADI] I NJEGOV JATAKMladi} je uhap{en u ku}i svoga ro|aka Branislava Mladi}a u selu Lazarevu kod Zrenjanina

ZVANI^NICI SRBIJE NE KRIJU ZADOVOLJSTVOVladimir Vuk~evi}, srbijanski tuìlac za ratne zlo~ine, prvi je na Bledu svojim kolegama otkrio da je policija uhapsila Mladi}a, a javnosti je tu

vijest na vanrednoj pres konferenciji saop{tio predsjednik Srbije Boris Tadi}


8/68

Uz ogradu da ne moè iznositi svedetalje akcije, na{ izvor tvrdi da je Vlada uBeogradu sve precizno isplanirala, svjesnarizika koje donosi ovakav potez.Mladi} je posljednjih nekoliko dana odhap{enja bio sa nekoliko agenata koji su gaosiguravali, a lokacija se mijenjala svakod-nevno. Postojala je bojazan da bi informa-cija o lokaciji mogla procuriti, pa je i tojedan od razloga mijenjanja lokacije.Mladi} je na dan kada je objavljena infor-macija o njegovom hap{enju preba~en uzgradu BIA-e. Kako saznajemo, beogradskioperativci u potrazi za Mladi}em radili su usaradnji s ameri~kom CIA-om i britanskimMI6, navodi na{ izvor.

ORONULI ÎÂ MLADI]Hap{enje Ratka Mladi}a je, kako tvrdi

na{ izvor iz srbijanske policije, rezultatdobrog rada slu`be sigurnosti.Nikakvih tu pretorijanskih jedinica,ni osiguranja nije bilo. Akcija je provedenaplanski. Po{to je uhap{en pod drugimimenom, o~igledno je da je posao dobro

obavljen, a da je duè vreme bio pokrvan, kaè za Slobodnu Bosnu izvor MUP-a Srbije.

Oronuli starac, bez kose i s jednomnepokretnom rukom, nije se protivio kadsu mu u ku}i ro|aka Branka Mladi}a, kokoga se skrivao, stavili lisice.Ratko je bio vrlo iznena|en, ali nijpruào otpor. Ina~e, to vi{e nije onaj ~ovekakvog se se}amo s fotografija, izgleddosta starije i vrlo iznureno, sporije se kre}i }elav je, nije bio preru{en, nije imabradu, veoma je ostareo, desnu ruku gotovda ne moè ni da pomera. Kada su ga hapsili, bio je vrlo kooperativan, nije se protvio, samo je gledao u pod. Izgledao je vrliznemogao, ustao je iz kreveta tek upomo} ro|aka. Tom prilikom, u ku}i prona|en i paso{ na ime MiloradKomadi}a, ali sa slikom Ratka Mladi}Branko, koji je priveden zbog sumnje da gje skrivao, pomogao je Ratku da se obu~pre nego {to su mu stavili lisice, pri~a nasagovornik, koji je u~estvovao u akcihap{enja.

Zanimljivo je da su nadle`ni organiranije provjeravali ovo selo, po{to jop{tepoznato da Ratko ovdje ima dosta rod

bine.[ta je sve Mladi} kazao prilikom

saslu{anja u sudu pomo}nik glavnotuìoca za ratne zlo~ine nije mogao re}me|utim kako na{ list saznaje Mladi} j

poku{avao da se pravi lud!Prvo je traìo da se okupa, promijen

odje}u i da se pred sudijom MilanomDiplari}em, koji ga je saslu{avao, pojavi generalskom odijelu. Potom je zahtijevada pogleda kako njegovo hap{enje komen

tari{u televizijske stanice u regionu. Nako



GENERAL MILORAD KOMADI: Kada su ga hapsili,bio vrlo kooperativan, nije se protivio, samo je gledaou pod. Izgledao je vrlo iznemogao, ustao je iz krevetatek uz pomo roaka. U kui je pronaen i paso naime Milorada Komadia, ali sa slikom Ratka Mladia

SUPRUGA BOSA TRA@I MILIONEMladi}eva supruga Bosa i sin Darko traìli su daim dràva odmah isplati Mladi}eve 64 zaostale

penzije koje iznose preko milion dinara

SUPRUGA BOSA TRA@I MILIONEMladi}eva supruga Bosa i sin Darko traìli su daim dràva odmah isplati Mladi}eve 64 zaostale

penzije koje iznose preko milion dinara

MLADI] SE PRETVARAO DA JE U TE[KOM STANJUU sudnici je Ratko Mladi} pred istra`nim sudijom blefirao da je dezorijentisan i da ne

zna {ta ga sudije pitaju


9/68

izvjesnog vremena od svega je odustao. Uka~ketu i prili~no zaprljane jakne pojavise pred sudnicom s namjerom da nsara|uje. Trom i usporen, pri~ao jnepovezano. Pravio se da ne zna gdje snalazi, niti {to treba raditi. Policajac koji g

je pratio poku{avao je da ga uvede u protoriju za saslu{anje, ali je Mladi} samo sta

jao ispred vrata, glume}i da nije svjesta{to treba uraditi.

Sudija ~ak nije uspio uzeti ni li~npodatke od Mladi}a. Na pitanja istra`nosudije Mladi} je odgovarao nepovezanoIstra`ni sudija mu je postavljao jedn

pitanje, a on je odgovarao na drugGeneral se vi{e puta poku{ao obratituìocima, posebno zamjeniku glavnotuìoca Bruni Vekari}u. Provokativno jcitirao izjave glavnog tuìca VladimirVuk~evi}a, koje je on davao u posljednjinekoliko godina vezano za Mladi}Unato~ svom pona{anju, Mladi} je ipa

pokazao da je svjestan gdje se nalazi. â

je u jednom trenutku rekao da ne priznajHa{ki tribunal. Tako|er, rekao je da jkod sebe imao oru`je, ali da nije htio dga upotrebljava. Raspitivao se kako smu èna i sin.Nikakve sudove, osim suda svonaroda, niti priznajem, niti mi trebodbrana, jer su te optu`be - idiotskfloskule, govorio je Mladi}.

Kako istra`ni sudac Milan Diplarikoji je poku{ao razgovarati s Mladi}emnije uspio uspostaviti komunikaciju s

biv{im ratnim vo|om bosanskih Srbsudije su zaklju~ile da je Mladi} u te{kom

psihofizi~kom stanju, predloìle da odvede na preglede i da se njegovsaslu{anje odloì za sutradan. Mladi}eadvokat Milo{ [alji} je likovao i tvrdda njegov klijent ne}e biti isporu~eHaagu jer je u jako te{kom stanjuSutradan, u petak, na saslu{anju Mlad

je poku{ao od suda da napravi cirkus!Zamjenik tuìoca za ratne zlo~in

Bruno Vekari} izjavio je da je nsaslu{anju u petak Ratko Mladi} rekao dga optu`nica Ha{kog tribunala uop{te nzanima kao i da je mnogo boljizgledao nego na prekinutom saslu{anj

u ~etvrtak uve~e. Pitao je za svoju penziju i traìo da mu se vrati, a traìo jtelevizor i knjige ruskih pisaca NikolajGogolja i Lava Tolstoja. Mladi}evposljednja èlja je bila da prije odlaska Haag posjeti grob svoje k}erke Ane.Me|utim, i pored lakrdije koju j

poku{ao da izvede, Sud u Beogradu nakon Mladi}evog saslu{anja odlu~io dsu svi uslovi za njegovu ekstradicijispunjeni, te da je Mladi} sposoban pratti su|enje u Ha{kom tribunalu! Mladi

po svemu sude}i, u ponedjeljak stiè

Haag!



Da se Ratko Mladi} nalazi na jednojfarmi kod Zrenjanina, Slobodna Bosna jepisala jo{ u aprilu pro{le godine, a vijesti otome prenijeli su i drugi mediji s prostorabiv{e Jugoslavije. No, srbijanske vlastitada su tvrdile da nemaju takvih saznanja.

Generala Ratka Mladi}a i njegovog{efa osiguranja Zorana Obrenovi}aMalji}a, pripadnika Desetog diverza-ntskog odreda, sigurnosne slu`belocirale su pro{le sedmice u Vojvodini- na farmi Poljoprivrednog kombinataBeograd pored Zrenjanina, na kojoj

se, po svemu sude}i, odbjegli generaluklju~io u uzgoj krava i teladi. Ina~e,ovo nije prvi put da Mladi} boravi uVojvodini, gdje ima pouzdanu mreùpomaga~a i saradnika, uglavnom izBosne i Hercegovine i Krajine. Rije~ jeo Mladi}evim saradnicima s vezom,koji su u Vojvodinu stigli namjenski,sa kapitalom ste~enim na rati{tu akoji danas posluju kao uspje{niposlovni ljudi, privrednici i biznis-meni, objavio je na{ list 7. aprila 2010.godine.

SLOBODNA BOSNA JE PRIJE GODINU DANA LOCIRALA RATKA MLADI]AMinistar Dai demantovaopisanje naeg lista da se Mladiskriva kod Zrenjanina

MLADI]EVA DECAMladi}eve pristalice su uz baklje ipovike @ivio Mladi} prodefilovalecentrom Novog Sada


10/68

R

atko Mladi} bio je u bijegu od1996. godine, kada ga je s mjestana~elnika Glavnog {taba VojskeRepublike Srpske smijenila

Biljana Plav{i}. Za to vrijemebilo je vi{e poku{aja njegovog hap{enja, alisvi su zavr{eni bezuspje{no.

Mladi} je vi|an na Romaniji, u HanPijesku, Beogradu... Policija je pretresala

brojne vojne objekte i kasarne po Srbiji, zakoje je imala dojave da se Mladi} u njimakrije. Me|utim, kako tvrdi vojni analiti~arLjubodrag Stojadinovi}, nikada ga nisutraìli tamo gdje je zapravo bio. GeneralaMladi}a su, tvrdi on, ~uvale dobre informa-cije, koje su obi~no glasile: Rale, pazi idu!Potom bi se Rale sklonio na sigurno,kaè Stojadinovi}.

ÔVJEK KOJEG NEMA OD 2006. GODINEGotovo svi svjetski mediji su 21. feb-

ruara 2006. objavili vijest da je RatkoMladi} lociran i uhap{en, pa ~ak i

preba~en u Haag. U potrazi za Mladi}em2006. uhap{eni su brojni Mladi}evi jataci,a u narednih nekoliko godina pretresani su

brojni stanovi, fabrike, kafane, etno sela...{irom Srbije.

Gdje se sve zapravo skrivao RatkoMladi} u posljednjih {esnaest godina, zana{ list detaljno je ispri~ao Rasim Ljaji},dugogodi{nji {ef Koordinacionog tima za

saradnju sa Ha{kim tribunalom.

Slu`beno se Mladi}u gubi trag krajem2006. godine. Kada je Mladi} iza{ao izBiH, odnosno RS-a, on je 1996. godinejedno kratko vreme bio u Rusiji. Marta1997. godine Mladi} dolazi u Srbiju i odtada ovde boravi. Godine 1997. godinekoristio je tri razli~ita imena, u tri razli~itaperioda, iako znamo da tada{nja vlast apso-

lutno, nije to problematizovala na bilo kona~in. U periodu kad se nije ni skrivaodakle kada ga niko nije ni traìo, on se le~ina VMA, pod drugim imenom. U leto 1998godine na 15 dana odlazi na odmor Reèvi}e pored Budve. Tu je bio sme{ten jednoj velelepnoj ku}i, razapinje {ator dvori{te ku}e za svoje obezbe|enje, koje j



Pi{e: MIRHA DEDI]

Slobodna Bosna je proteklih godina u brojnim tekstovima otkrivala mjesta nakojima se krio zloinac Mladi, kao i lokacije na kojima uope nije imao potrebu

da se skriva; naa novinarka donosi najiscrpniju analizu lokacija na kojima jeMladi boravio due od deceniju i po, otkriva ko mu je pomagao da toliko

vremena provede na slobodi, ko ga je politiki i logistiki obezbjeivao i kako jeza sve to vrijeme funkcionirala mrea njegovih jataka

SVE SIGURNE KU]ERATKA MLADI]A

Mladi}evu mreù jataka ~inio je

antiha{ki lobiu dràvnom vrhu,tenajvi{i oficiri Vojske Jugoslavije

BEZ RATKA U EVROPUI pored toga {to se vi{e od 60 posto gra|ana Srbije izjasnilo da ne podràva izru~enje generala

bosanskih Srba Ratka Mladi}a, srbijanske vlasti su donijele ~vrstu odluku da ga uhapse i izru~


11/68

tada bilo brojno. Na pedeset stepeni ti ljudsu spavali u {atoru dok se on sam ba{kariu toj velikoj ku}i. Po{to je crnogorska vlasbila upla{ena da }e imati posledice ukolikon tu bude duè boravio, sugerisala je dMladi} napusti Crnu Goru i vrati se Srbiju. To je on i u~inio. @iveo je mirno svojoj ku}i i povremeno odlazio u vojnobjekte. Zna~i, on tada nije imao razloga dse skriva jer ga niko nije ni traìo, ka`Ljaji}.

Ratko Mladi} posljednji put se pojavina nekom zvani~nom skupu na Vidovda2000. godine, na proslavi slave VojskRepublike Srpske, ~iji je bio neprikonoveni komandant. Proslava je bila organzovana u Domu Vojske u samom centrBeograda. Iste godine, samo tri mjesecranije, Mladi} je sjedeo na tribinama nutakmici Jugoslavija - Kina, ispod centralne loè u kojoj je sjedeo tada{nna~elnik General{taba VJ Neboj{Pavkovi}, ali i ministar spoljnih poslov@ivadin Jovanovi}. Nakon demokratskih promjena Mlad

postaje manje upadljiv. Rje|e izlazi i vi|a ssa sve manjim krugom ljudi. Gotovo normano ìvi tako sve do Vidovdana 2001. godinkada je Ha{kom tribunalu predat SlobodaMilo{evi}. Toga dana nestaje. Okruèn sa 4

pripadnika obezbje|enja ìvi u okviru vojnokompleksa u Top~ideru. Vlada Zoran\in|i}a, koja je uhapsila SlobodanMilo{evi}a, bila je spremna da uhapMladi}a, ali jedan dio zvani~nih struktura g{titi. Glavna tuìteljka Ha{kog tribunala u tvrijeme bila je uvjerena da je Mladi} u Srbi

i insistirala je na njegovoj predaji.

@IVOT BEZ MILO[EVI]AKako na{ list saznaje, premijer Zora\in|i} je slao svog {efa za informisanVladimira Bebu Popovi}a u Skoplje da D

Pontevoj prenese poruku da je pitanje dankada }e Vlada Srbije poslati Mladi}a Haag. Me|utim, \in|i}, zbog sna`nog protivljenja antiha{kog lobija i zvani~nikVojske Jugoslavije, nije mogao da ispunsvoje obe}anje.

Tada{nji predsjednik Jugoslavije Vojslav Ko{tunicaponavljao je da bez zakono saradnji sa Ha{kim tribunalom nemizru~enja. Predstavnici njegove strankzbog toga izlaze iz Vlade Zorana \in|i}Mladi} je imao prili~no lagodnu pozicijuto vrijeme, jo{ uvijek je bio aktivno vojnlice. Dakle, general koga ~uva Vojska okviru vojnih objekata. Mogla ga j

prema tome, uhapsiti samo Vojna policijU to vrijeme na~elnik za bezbjednoVojske bio je general Aco Tomi}, dok jna~elnik General{taba Neboj{a Pavkovi~ovjek iz Milo{evi}evog reìma, koji skasnije i sam na{ao pod progonom Ha{ko

tribunala.



MLADI]EVSTRAH ODTRIBUNALAOd trenutka izru~enjaMilo{evi}a Ha{komtribunalu, zna~i 28.juna 2001. godine,Mladi} odlazi uilegalu. Tadadefinitivno napu{tasvoju ku}u iodlazi u kasarnuStragari kodKragujevca


12/68

Od trenutka izru~enja Milo{evi}a,zna~i 28. juna 2001. godine, on odlazi u ile-galu. Tada definitivno napu{ta svoju ku}u iodlazi u kasarnu Stragari kod Kragujevca.Sve do 1. juna 2002. godine on je boravio utri vojna objekta - Stragari, Rajac i Kr~markod Valjeva. Za to vreme Mladi} je bioizuzetno rigorozan prema pripadnicimasvog obezbe|enja. Kada bi napu{tao jednukasarnu i odlazio u drugu, on bi sve onekoji su znali da je bio u tom objektu postro-jio i pretio im da }e stradati njihovo tre}e i~etvrto koleno ukoliko neko re~ kaè o nje-govom skrivanju, kaè za na{ list RasimLjaji}.

Aca Tomi}, ina~e vjeran Ko{tunicin~ovjek, u svakom momentu je imao infor-macije u kojem vojnom objektu se nalaziRatko Mladi}. U to vrijeme Mladi} je iz

beogradskih kasarni povremeno odlazio do

ku}e. Prema operativnim podacima, koji



Vojni objekat Stragari u kojem se Mladi} skrivao sagra|en jeza Josipa Broza Tita i bio je ratno komandno mjesto Prve armije.Mladi}u su o~ito odgovarala Titova atomska skloni{ta, koja su bilapotpuno zatvorenog tipa sa malim brojem ljudi, koji su do njih moglida do|u i sa velikim obezbje|enjem. Tako je Mladi} za prvoskrovi{te 2001. izabrao atomsko skloni{te Kara{ izgra|eno da seu njega sklone Tito i njegovi najbliì saradnici u slu~aju napada. UKara{ se Ratko Mladi} sklonio na dan kada je Haagu predatSlobodan Milo{evi}.

Mladi} nije napu{tao vojne objekte, ve} samo prelazio izjednog u drugi. Iz Kara{a je pre{ao u Stragare da bi 15. febru-ara 2002. pre{ao u vojni objekat Kr~mar ili Cer kod Valjeva. Svatri vojna objekta spadaju u najza{ti}enije centre Vojske i u njih seulazi sa posebnom dozvolom. Ni ministar odbrane ne moè u teobjekte da u|e nenajavljen. Mladi} je mogao, i to uz pratnju svogobezbje|enja, a u posjete mu je dolazila i supruga.

Dijelovi obezbje|enja ostaju uz Mladi}a i nakon napu{tanja vojnih

objekata, sve do 1. februara 2003. Mladi}evo skrivanje od 2001. doprolje}a 2003. prakti~no su finansirali gra|ani Srbije i Crne Gore sobzirom na to da se Mladi} hranio, snabdijevao svim potrep{tinama iodràvao vozni park o tro{ku Vojske, odnosno dràve.

Mladi}evo obezbe|enje u tom periodu ~inilo je 47 osoba.Svi oni su boravili u Top~ideru, me|utim, Mladi} sigurno nijesve vreme bio u Top~ideru. Bio je u svojoj ku}i, a oni su sesmenjivali i ~uvali ga. Obezbe|enje je funkcionisalo tako {toje razmenjivalo pisane ceduljice, koje je posle cepalo.Prenosili su jedni drugima poruke ne ostavljaju}i trag. Pla}aoih je od 150 do 200 maraka za 15 dana. Me|utim, pojedinci kojisu skupljali novac za Mladi}evo skrivanje od raznih privatnikai bosanskog lobija u Beogradu dnevno su u kockarnicama uhotelu Interkontinental tro{ili na desetine hiljada maraka.

Me|u obezbe|enjem je ~esto dolazilo do sva|e zbog ~ega sutako malo pla}eni. Dakle, do 1. juna 2002. godine na taj na~inje Mladi} skrivan. Ako me pitate da li su predstavnici Vojskeznali gde se on nalazi, nema nikakve dileme da jesu i da supotpuno kontrolisali tu situaciju. Verovatno je znao i deo poli-ti~kog vrha, kaè za na{ list Rasim Ljaji}.

Odgovaraju}i na pitanje u ~emu se razlikuje potraga zaMladi}em od potrage koju su provodili za RadovanomKaradì}em, Ljaji} kaè: U samom operativnom smislu nerazlikuje se puno, s tim {to je psiholo{ki profil jednog i dru-gog dijametralno razli~it i to onda povla~i razlike u na{imaktivnostima. Dok je Karadì} bio egzibicionista u pravomsmislu te re~i, ovaj je to manje. Mada ne kaèm da ni Mladi}nema te sklonosti. Kod Karadì}a je, recimo, bio daleko manjistepen bezbednosne kulture, kod Mladi}a je neuporedivove}i. Jo{ dok je boravio u kasarnama preduzimao je nevi|ene

bezbednosne mere. O~evici su nam svedo~ili da su toneverovatne mere bezbednosti, kakve mo`da ne poznaju niagenti CIA. On je, recimo, obuvao vunene ~arape i zimi i letida mu se ne bi ~uli koraci, tako|e je pu{tao vodu na slavinida me se ne bi ~uo glas. Tako se pona{ao dok je bio u kasar-nama i stanovima.

MLADI] JE INSISTIRAO DA SE SKRIVA U TITOVIM SKLONI[TIMADugo vremena oko Mladia se nalazilo 50-ak pratilaca

SVE GENERALOVEJAZBINEGdje se sve skrivao

Ratko Mladi} uposljednjih {esnaestgodina, za na{ listdetaljno je ispri~aoRasim Ljaji},dugogodi{nji {efKoordinacionog timaza saradnju sa Ha{kimtribunalom

MLADI]U MANASTIRUÛVAJUKOBRESlobodna

Bosnaodizvora izsrbijanskihobavje{tajnih slu`bisaznaje dase RatkoMladi}krajem2005.skrivao umanastiruProhor

P~injski


13/68

danas postoje, ba{ u tom trenutku, Mladi} po~inje da sprema odbranu. Ovakvepodatke potvr|uje otkri}e do kojeg su do{liistra`ni organi. U ku}i Ratka Mladi}a

prona|eni su njegovi ratni dnevnici i snim-ci razgovora sa brojnim zvani~nicima koje

je on tajno snimao. Nije dat odgovor na pitanje kako je mogu}e da su ti dnevniciprona|eni tek tokom posljednjih pretresa.Nakon {to je donet Zakon o saradnji saTribunalom u aprilu 2002. godine, Mladi}postaje sve vi{e upla{en, ali i vojni vrh zbogtoga {to se krije u vojnim objektima i {aljumu poruke da napusti kasarne. On to odbi-ja. Indirektni pritisak na njega, me|utim, uto vreme bio je sve ve}i, dobijao je porukesa raznih strana da on tu vi{e nije siguran.Na nagovor svog obezbe|enja on 1. juna2002. napu{ta kasarne. Iz Kr~mara gaodvode u jedan stan na Novom Beogradu.Od tada pa do novembra 2005. godine on jena Novom Beogradu promenio sedamstanova u kojima je boravio. Stanove su

iznajmljivali njegovi najbliì saradnici.Tada se nalazio u dubokoj ilegali i uz sebeimao jednog do dva svoja ~oveka koji su gaopsluìvali. Naravno, ve}i broj ljudi je znaoda je on tu. Najbliì smo mu bili u februaru2006. godine. Tada je Mladi} izbegaohap{enje. Posle toga njemu se gubi svakitrag, kaè Ljaji}.MLADI]EVA JAZBINA NAGRANICI SA HRVATSKOM

Prema podacima kojima je raspolagalaBIA, pred novu 2006. godinu Ratko Mladi}

odlazi iz Beograda u selo Ljuba, nadomakhrvatske granice. U prvoj ku}i na ulasku uselo boravio je oko mjesec dana. Vlasnikku}e je Stanko Risti}, biv{i pilot VojskeRepublike Srpske i {kolski drug Jove \oga.\ogo je bio pukovnik Vojske RepublikeSrpske i glavni obavje{tajac te vojske uBeogradu, kao i jedan od najbliìhMladi}evih saradnika. Za \ogu se vjerova-lo da vodi akciju Mladi}evog skrivanja,

zbog ~ega je uhap{en krajem januara 2006Njegovo hap{enje istra`ne organe nije pribliìlo Mladi}u, ~ak naprotiv, Mladi} tadmijenja lokaciju i prelazi u jedan stan Sremskoj Mitrovici, gdje se zadrào ne{tvi{e od mjesec dana. Poslije toga je oti{ao okolinu Beograda. Za sve to vrijeme trajasu navodni pregovori o njegovoj predaji.Saznali smo da je u januaru 2006Mladi} zajedno sa jednim vojnim oficiromStankom Risti}em, dvadesetak danboravio u vikendici blizu srpske granice sHrvatskom, u Risti}evom vlasni{tvuSaznali smo da se Mladi} po~etkom februara 2006. preselio u stan u SremskoMitrovici. Saznali smo da je Mladi} izolovan, da sam pe~e hleb, uzima lekoveSaznali smo da mu porodica daje novapreko drugog vojnog oficira, izvesnog Jov\oga, kaè Ljaji}.

Tuìteljka Carla del Ponte u svojoknjizi svjedo~i da je tada dobila neo~ekvano obe}anje premijera Vojislav

Ko{tunice - da }e Mladi} biti u pritvoru dkraja aprila te godine. Me|utim, krajemaprila uhap{en je Stanko Risti}. Mladi} je me|uvremenu promijenio lokaciju i krijse nadomak Beograda. Poslije hap{enjRisti}a gubi mu se svaki trag.

Mladi} je, me|utim, sve vrijeme bipred nosom onih koji su ga navodno traìlUmjesto ozbiljne istrage, vojna i civilnslu`ba bezbjednosti se me|usobnoptuùju, dok se sa Ha{kim tribunalommanipuli{e.

U septembru 2005. tuìteljka Carla dPonte doputovala je u Beograd s jasnom

porukom me|unarodne zajednice: Mladi} u Hagu do Nove godine, ili novsankcije Srbiji.

Mjesec dana kasnije Slobodna Bosnanajpovjerljivijih izvora iz srbijanskih obav

je{tajnih slu`bi saznaje da se Ratko Mladskriva u manastiru Prohor P~injski koji snalazi na jugu Srbije na grani~nom prijlazu sa Makedonijom. Mladi}a su u tommanastiru {titili pripadnici specijalizovan



SVI SMO MI MLADI]Ultradesni~ari su svoju naklonost prema ratnom zlo~incu Ratku Mladi}u u posljednjih desetakgodina naj~e{}e iskazivali na fudbalskim utakmicama

RODNO SELO RATNOG ZLOÎNCA

Ratko Mladi} je, i pored velike nostalgije, tokom posljednjih deset godina izbjegavao da posjeti svoje rodno selo Boàni}i kod Kalinovika


14/68

protivteroristi~ke jedinice Kobre, a ~itavomakcijom njegovog skrivanja rukovodio je

pukovnik Vojske SiCG Dragomir Krstovi}.Ovaj pukovnik je sve do 2002. godineslu`beno bio {ef Mladi}evog obezbje|enja.

Na po~etku rata je, po nare|enju Kukanjca,Dragomir Krstovi} reketirao TV repetitorna Humu! Manastir Prohor P~injski zaMladi}evo skrovi{te izabrao je li~noKrstovi}, prvenstveno jer je bio pogodan za

brzo organizovanje bijega. Tako|e, u ovommanastiru sluì najekstremnije sve{tenstvoSPC-a. U ovom manastiru Mladi} je proveonekoliko mjeseci.

Kada je srbijansko tuìla{tvo odlu~iloda se pozabavi vojnim vrhom, koji je poma-gao Mladi}u, istraga je zaustavljena. Naspisku osumnji~enih prvi put su se na{lineki predstavnici zvani~nih dràvnihorgana: na~elnik General{taba Neboj{aPavkovi}, {ef Vojne slu`be bezbednostiAco Tomi}, Ljubi{a Vukovi}, komandantPrve armije, Dragan @ivanovi}, na~elnik{taba komande Beogradskog korpusa, kao iBranislav Puhalo, {ef Mladi}evog ob-ezbe|enja. U zahtjevu za sprovo|enjeistrage navedeno je da osumnji~ene trebasaslu{ati, posebno na okolnosti po ~ijemnalogu su skrivali Mladi}a i da li su za todobijali novac. Me|utim, slu`bena bilje{kasa saslu{anja, sa oznakom strogo

povjerljivo, nikada nije stigla donadle`nog tuìoca.

Generali Pavkovi} i Tomi} su, premadokazima koje tuìla{tvo poseduje, poma-gali da se Mladi} uspje{no skriva, iako suznali da su protiv njega podignute

optu`nice pred me|unarodnim sudom iraspisana potjernica.

Zahvaljuju}i toj pomo}i, Mladi} je ne-smetano ìvio u naj~uvanijim vojnim objek-tima na teritoriji Srbije sve do juna 2002.Tako se na~elnik General{taba Pavkovi}sumnji~i da je omogu}io da Mladi} i njegovoobezbje|enje koriste nekoliko naj~uvanijihobjekata. Mladi}u je omogu}eno da, uz

pomo} Vojske, neometano napusti te objekte.Tuìla{tvo sumnja da je Aco Tomi} li~nonaloìo da se Mladi}u omogu}i skrivanje.

General Aco Tomi} je Sa{i Badnjarunalagao da se kao li~ni pratilac stara o

bezbednosti i ìvotnim potrebama RatkaMladi}a, {to je on i ~inio u vojnim objekti-ma, kao i u stanovima u Beogradu. Dok jeBlagoju Govedarici nalagao da komandestana Prve armije Vojske Jugoslavijenabavlja namirnice i druge predmete zaìvotne potrebe, navodno pripadnikaTridesetog kadrovskog centra VojskeJugoslavije, a u stvari da iste doture RatkuMladi}u. Komanduju}i navedenimobezbe|enjem direktno se starao da okriv-ljeni Mladi} ne bude otkriven i predatdràvnim organima, stoji u bilje{ci koju je

sa~inilo srbijansko Tuìla{tvo.

Ipak, zahtjev za pro{irenje istrage protivnajvi{ih funkcionera Vojske Jugoslavijegodinama je stajao u ladici. Nadle`nost zaovaj slu~aj sada ima Tuìla{tvo za ratnezlo~ine, koje je preuzelo predmet u novem-

bru pro{le godine. Aco Tomi} i ostali tekdanas bi mogli da budu pozvani da prvi put

pred istra`nim organima odgovore na pitanja

koje je tuìla{tvo poku{alo da postavi 2006za{to su skrivali Mladi}a i po ~ijem nalogsu to ~inili!

Nakon 2006. godine Mladi} se krije pnovobeogradskim neboderima i banatskimselima uz pomo} nekoliko najvjernijiljudi, biv{ih oficira Vojske RS-a, o ~emu j

na{ list posljednjih godina detaljno pisao!



Mladi}a je jedno vrijeme uspje{noskrivao i general Zdravko Tolimir, njego-va desna ruka tokom rata u BiH, kome setrenutno sudi u Haagu. Na to ukazuje iizjava Marka Lugonje, jednog odMladi}evih jataka.

Moj sin je prema Tolimirovim uputstvi-ma oti{ao na Banjicu, gde je bio parkiranauto. Jovo \ogo do{ao je s Mladi}em.Dok je boravio u mom stanu, dva putasam se susreo sa njim. Uvek je s njim biopratilac koji se povla~io kad bi do{ao. Neznam gde je general pre dolaska u mojstan boravio. Samoinicijativno sam mukupio hranu i po sinu je poslao.

Zdravko Tolimir uhap{en je 2007.godine, zvani~no u Republici Srpskoj, nagranici sa Srbijom. Mnogi dokazi, pa i tvrd-nje Tolimira, ukazuju na to da je uhap{en uBeogradu i preba~en preko Drine, kako bitada{nja Vlada Vojislava Ko{tunicesa~uvala imid` da ne hapsi ha{ke bjegunce.

Kako je sve Tolimir skrivao Mladi}aostalo je nepoznato, jer je srbijanska vlast

ovim potezom propustila priliku daTolimira ispita o kretanju Mladi}a. Ipak,

jedna sitnica, koja je procurila u javnostpokazuje da su ova dvojica bjegunacaimala sli~an na~in skrivanja. Obojica su seskrivala na Novom Beogradu, a za njih sustanove iznajmljivali prijatelji, koji su tvrdilida im ti stanovi trebaju za {valeraciju.Tako su i sami vlasnici stanova, da bisa~uvali ovu tajnu, bili vrlo diskretni.Navodno, do Tolimira se stiglo, jer je biobolestan i bili su mu neophodni ljekari,kojima se u{lo u trag. Nikada, me|utim,nije otkriveno ko je Tolimiru pomagao uskrivanju.

Sa Mladi}em su u kontaktu bili brojniljekari, ali nikada nije dokazano da su muoni pomagali u skrivanju. Na{ list je prijenekoliko mjeseci dobio pouzdane informa-cije da se Mladi} lije~io u privatnoj poliklin-ici Alba avis, koja se nalazi u uliciGunduli}ev venac, svega nekoliko stotinametara od Predsjedni{tva Srbije u kojemsjedi Boris Tadi}!

PODR[KA ZDRAVKA TOLIMIRAMladi se uspaniio nakonhapenja Zdravka Tolimira

GENERALSKE[VALERACIJE

General Zdravko Tolimir

je preko svojihljudi iznajmljivaostanove u Beogradu za

Ratka Mladi}a, tvrde}i damu trebaju za {valeranje


15/68

Prema prvim informacijama, istra-`ni sudac u ~etvrtak nije uspio nitiispitati Ratka Mladi}ajer zlo~inacnije mogao ni govoriti! âk nijedao ni osobne podatke, a kad je i

uspio progovoriti, to je bilo nepovezano.No, ipak je znao gdje se nalazi i {ta ga jesna{lo. To je iskoristio advokat porodiceMladi}, Milo{ [alji}, koji je od nadle`nihzatraìo da biv{eg komandanta Vojske

Republike Srpske smjeste u posebnuzdravstvenu ustanovu, gdje bi mu bila pruèna adekvatna medicinska njega.Tako|e, [alji} je traìo da se obavi ivje{ta~enje, kojim bi se utvrdilo da li jeMladi} procesno sposoban, odnosno, moèli se braniti od optu`bi za koje ga terete.

KOLIKO SU DVA I DVAO zdravstvenom stanju najtraènijeg

zlo~inca na Balkanu spekulisalo se u vi{enavrata, a mnogi su ubije|eni da o toj tema-tici najvi{e zna aktuelni ministar zdravljaSrbije Zoran Stankovi}. Vjeruje se kako jeMladi} posje}ivao VMA u vrijeme kada jeStankovi} bio njen na~elnik, ba{ kao {to sesumnja da se Mladi} skrivao u kasarnamaVojske Jugoslavije kada je ministar odbrane

bio Boris Tadi}. Ministar Stankovi} je svo- jevremeno na te prozivke odgovorio da,kao ljekar, takve tvrdnje ne èli da komen-tari{e ni u kom kontekstu, ali je zatoadvokat porodice Ratka Mladi}a SvetozarVuja~i} u maju pro{le godine, kada je

porodica traìla da se Mladi} proglasimrtvim, izjavio da ima nalaze sa VMA iz2003., koji govore da je Mladi} i tada biote{ko bolestan.

Informacije o zdravstvenom stanjuRatka Mladi}a, iako oskudne i te{ko provj-erljive, ipak se poklapaju u jednom - danas68-godi{nji Mladi} ìvi sa posljedicamamo`danog udara! Me|utim, jo{ uvijek se nemoè pouzdano re}i da li je Mladi} preìvio

jedan, dva ili ~ak tri mo`dana udara.Mo`dani udar, ili udari, razlog su zbogkojeg Mladi} navodno ne moè da pomjera

jednu ruku. Bilo da se radi o ishemi~nommo`danom udaru koji nastaje zbog za~e-pljenosti krvnih sudova, ili hemoragi~nommo`danom udaru, gdje dolazi do pucanjakrvnih sudova, kod pacijenta se moè

pojaviti oduzetost suprotne strane tijela, ilikako se to medicinski zove: hemipareza.Vrlo rijetko de{ava se oduzetost samo ruke,ili noge. Me|utim, moè se desiti dadominira slabost ili ruke ili noge, tako dalaiku izgleda da je pacijentu oduzeta samoruka, jer on moè da hoda, ali ima i slabostnoge, kaè sarajevski neurohirurg dr.Kemal Dizdarevi}.Kao posljedica mo`danog udara moè

do}i do o{te}enja mozga, {to dovodi doograni~enih ili trajnih smetnji u tjelesnimfunkcijama kao {to su oduzetost, smetnje u

govoru, sluhu, vidu, osje}aju, smanjenemo`dane funkcije kao zaboravnost,gubljenje sje}anja i promjene psihi~kogstanja. Neki od ovih simptoma jasnoupu}uju na mo`danu izudaranost zlo-~inca Mladi}a. Nekada{nji Mladi}ev zamj-enik, Manojlo Milovanovi} prije desetakdana je pred Ha{kim tribunalom izjavio da

je Ratko Mladi} krajem rata u BiH 1995.doìvio lak{i mo`dani udar i da ponekad nezna da su dva i dva ~etiri. U to vrijeme,kako je opisao Milovanovi}, generalMladi} je po~eo da psuje pukovnike idrugo osoblje Glavnog {taba VRS, ali je,

opet navodno, bio svjestan da takvo njego-vo pona{anje ima veze sa mo`danimudarom.

OBAVEZAN PROCES LIJEÊNJAU prilog Milovanovi}evom iskazu ide i

vijest objavljena prije pet godina. ôvek,koji je u vrijeme rata bio veoma blizak saMladi}em, u izjavi za jedan beogradski listrekao je da je Mladi} u junu 2006. doìviotre}i mo`dani udar i da se veoma lo{eosje}a. Isti izvor dodao je i da je Mladi}

prvi mo`dani udar imao pred kraj rata -1995., a da se po drugi put {logirao u 57.

godini ìvota, tokom 1999. godine. Ipak prema rije~ima dr. Dizdarevi}a, pacije

poslije mo`danog udara moè imati reltivno normalan i kvalitetan ìvot, {to zaviod intenziteta mo`danog udara, uklju~enterapije i rehabilitacije, {to je opet vrlo varijabilno i zavisi od slu~aja do slu~aja.Pacijent koji preìvi mo`dani udamora apsolutno pro}i kroz lije~ni~ki tretman, mora biti podvrgnut rehabilitacionomtretmanu i mora biti pod lije~ni~kom kontrolom, kaè dr. Dizdarevi}, koji isklju~uj

bilo kakvu mogu}nost da je Ratko Mladmogao preìvjeti mo`dani udar bez uklju~ivanja lije~nika i zdravstvenih institucijSrbije. Drugim rije~ima, on je morao bi

hospitaliziran nakon mo`danog udarmorao je pro}i proces lije~enja i rehabiltacije i biti pod stalnom kontrolom lij~nika.

O zdravstvenom stanju Ratka Mladi}nesumnjivo }e biti jo{ dosta govora, obzirom da su i njegova porodica i njihovadvokati u prvi plan isturili tu slabost.

Naime, nakon {to je posjetio oca, danakon njegovog hap{enja, Darko Mladi}jrekao da je zdravstveno stanje njegovooca veoma lo{e. On je ovdje dobio nekvrstu ljekarskog pregleda i pod ljekarskimje nadzorom, ali mi mislimo da to nijdovoljno s obzirom na njegovo stanje. On{to smo vidjeli je zabrinjavaju}e. Poretoga {to traìmo da se prebaci u neku bonicu, po mogu}nosti na VMA, traìmo i timljekara iz Rusije, rekao je Darko Mladidodav{i da bi ti ruski ljekari trebalo d

prisustvuju svim pregledima. Ako se izjavDarka Mladi}a stavi u kontekst zahtjevMladi}evih advokata, koji traè vje{ta~enjkojim bi se utvrdilo da li je Mladsposoban da se brani od optu`bi koje mu sstavljaju na teret, prili~no je jasno u kojem

pravcu djeluje i na ~emu }e se bazir

odbrana zlo~inca Ratka Mladi}a.



Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Nakon hapenja i sasluanja zloinca Ratka Mladia, koji je u tekom psihofizikomstanju, krucijalno je pitanje da li se on uopte moe braniti od optubi koje mu se

stavljaju na teret; mnogi su ubijeeni da o zdravstvenom stanju najtraenijeg zloincana Balkanu najvie zna aktuelni ministar zdravlja Srbije Zoran Stankovi

POSEBAN TRETMANSarajevski neurohirurgdr. Kemal Dizdarevi}isklju~uje bilo kakvu

mogu}nost da je Ratko

Mladi} mogao preìvjeti

mo`dani udar bez

uklju~ivanja lije~nika i

zdravstvenih

institucija Srbije

ON SVEZNAMinistarzdravljaSrbije ZoranStankovi}


16/68

Jovan Divjakbio je jedan od ~lanova dele-gacije BiH koji su tokom 1993. godineu~estvovali u mirovnim pregovorima svojnim i civilnim predstavnicima vlastiRepublike Srpske, a na kojima je glavnurije~ vodio Ratko Mladi}. Mirovni pregovorina sarajevskom aerodromu vo|eni su uz posredovanje UNPROFOR-a. Podsjetimo daje UNPROFOR na ~ijem je ~elu u to vrijeme bio francuski general Philippe Morillon preuzeo sarajevski aerodrom po~etkom ljeta1992. godine, nakon ~ega je uspostavljenzra~ni most za dopremanje humanitarne

pomo}i. Ja li~no mislim da je za gra|ane i`rtve Srebrenice va`nije to {to se napokon iRatko Mladi} na{ao u avionu za Haag nego{to se to ve} desilo Slobodanu Milo{evi}u iRadovanu Karadì}u, jer upravo je Mladi}osnovni krivac za genocid u Srebrenici, ka eJovan Divjak za na{ list, nekoliko sati nakonobjave vijesti o hap{enju Ratka Mladi}a u seluLazarevo nadomak Zrenjanina. Istovremeno,ovo je, dodaje on, poraz Srbije i RepublikeSrpske, jer su tvrdili do danas da ne znaju gdese on toliko godina krio.

MLADI]EVI ZAHTJEVI OISKLJUÊNJU DIVJAKA

U razgovorima koji su 1993. godinevo|eni na sarajevskom aerodromu, Ratko

Mladi} se suprotstavio Va{em u~e{}u unjima. Kako su izgledali ti susreti? Na tim mirovnim pregovorima tokom

marta, aprila 1993. godine, Mladi} je uvekpo~injao time da ne}e da razgovara sa mu-slimanskom delegacijom u kojoj je i izda-

jnik srpskog naroda i time da ne priznaje dasam ja u Armiji Bosne i Hercegovine.

Naravno, u to vreme Sefer Halilovi}je insi-stirao da je Divjak ~lan ekipe, ~lan prego-vara~kog tima, deo Armije Bosne iHercegovine... Me|utim, tih dana kada sena Aerodromu u aprilu 93. razgovaralo o

Srebrenici, a potom u maju o Sarajevu, uvek

nam je prepotentno govorio - potpi{ite, bi}sve u redu, svaki nam je put nudio njego

plan da se preda Srebrenica, kasnSarajevo. Kad je zahtevao da se potpi{

predaja za Sarajevo, kako je on odredpo~etkom maja, kazao je da bi dozvolio ~ada pripadnici [taba Teritorijalne odbranArmije BiH mogu iza}i sa li~nim naoruànjem, a ostalo treba da mu se preda.

Pa ti razgovori onda nisu ni izgledaba{ kao pregovori?Mladi} je bio siguran da Armija BiH n

moè da mu se suprotstavi. Te pregovore j


Razgovarala: DANKA SAVI]

General JOVAN DIVJAK koji u Beu eka odluku pravosua Austrije o zahtjevuSrbije za njegovo izruenje, tokom rata je u ime Armije BiH pregovarao sazloincem Ratkom Mladiem; ekskluzivno za SB general Divjak se prisjeamunih razgovora koji su obiljeeni prijetnjama, uvredama, ultimatumima

I N T E R V J U

JOVAN DIVJAK O RATKU MLADI]U

GENERAL DIVJAKMladi}je poput razjarenog bika

traìo da potpi{emo kapitulaciju, dapredamo Sarajevo i Srebrenicu,ina~e }e vojni~ki da nas pregazi!

DIKTATOR, A NEPREGOVARA^Ratko Mladi} i biv{ikomadant UNPROFOR-aMichael Rose

DIKTATOR, A NEPREGOVARA^Ratko Mladi} i biv{ikomadant UNPROFOR-aMichael Rose



17/6827.5.2011. I SLOBODNA BOSNA


VRIJE\AO MEJE, ALI NISAM MU

OSTAJAO DU@ANGeneral Jovan Divjak

VRIJE\AO MEJE, ALI NISAM MU

OSTAJAO DU@ANGeneral Jovan Divjak


18/68

uvek pratilo prepucavanje i njegove pret-nje da on ne}e ni{ta da potpi{e jer }e u}i uSarajevo. Na sastanke je dolazio sa predlo-gom o predaji, zna~i potpisivanju pada Sre-

brenice, o ulasku u Sarajevo, ~ak je u nekojsvojoj fantaziji video da }e on u}i u grad na

belom konju... To je bilo, jednostavno, prepucavanje, odbijali smo, naravno, takvepregovore. U to vreme je bio Morillon, kojije uvek nastojao da odigra izme|u zahtevaMladi}a i na{eg odbijanja o bilo kakvom

potpisu o predaji. Mladi}eva prepotentnost je proizilazila iz ~injenice da su oni zaistaimali kompletno naoruànje, opremu,

podr{ku, artiljeriju, tenkove iz JNA.

SUPROTSTAVLJANJEKRAJI[NIKU Ko je u~estvovao u ovim razgov-orima?

Sa Mladi}em je uvek bio njegovpomo}nik za moral Milan Gvero (predaose Ha{kom tribunalu 2005. godine, aoptu`nica ga tereti za zlo~ine protiv~ovje~nosti po~injene nad Bo{njacima uSrebernici i @epi u ljeto 1995. godine,op.a.), te Zdravko Tolimir (u toku jesu|enje protiv njega u Haagu), a nekadsu u Delegaciji bili i predstavnici vlastiRS-a. Sje}am se da je jednog momenta

bio i Mom~ilo Kraji{nik, a sa na{e straneHaris Silajdì}. Uvek su to bili pregovori

o tome ko {ta treba da uradi, a Mladi}koji je dominirao zbog toga {to je imao

ja~u vojsku, uvek je polazio od toga dasu ja~i, nadmo}niji da mogu uraditi vi{enego {to moè uraditi Armija BiH.Se}am se da je jednom Kraji{nik usporioi poku{ao uticati na njega kazav{i da suto pregovori izme|u Republike Srpske iArmije BiH i da on treba da se smiri, i dase ne petlja u to. Zna~i, ~ak je i Kraji{nik

poku{avao uticati na to da Mladi} nebude taj koji }e postavljati uslove koje jepostavljao...

Kako je on reagirao na to?Ni{ta, ignorisao ga je, tako se pona{ao,

bio je u poziciji, ponavljam, zato {to je

imao ja~u vojsku, zato {to je imao podr{kuJugoslavije da moè tako da se pona{a.Dakle, ne samo prema nama, nego je svoju

prepotentnost ispoljavao i prema vlasti RS, jer je znao da bez uspeha vojske RS nitamo{nje vlasti nisu mogle ostvarivati svojeideje.

PRIJETNJE OULASKU U SARAJEVO Koliko su puta tokom 1993. godineodràni pregovori na Aerodromu?Pa, mislim da su odràni jedno pet-{est

puta, vratimo se na ono da sam jednom ja

vodio delegaciju, drugi put Milan Gvero, a

posle sat vremena posrednik brigadir Hayna~elnik Morillonovog {taba, oficir za prgovore, preneo mi je njegove (Gverine) reda bi se pregovori mogli nastaviti ako bDivjak priznao da je pre{ao na islam. Jsam rekao ho}u, potpisa}u da sam pre{ana islam ako Gvero si|e sa drveta... A

pazite, mesec dana kasnije kada je i RasimDeli} bio na pregovorima, onda je Hakazao: Evo, imam novost, vidim da Gver

jede banane...

Sredinom aprila, uz posredovanjUNPROFOR-a, sklopljen je sporazumkomandanata o Srebrenici, a po~etkommaja potpisan je novi o Srebrenickao demilitarizovanoj zoni. Kako je tizgledalo?Ovi su pregovori trajali negde od februara do avgusta 1993. godine. A kada jMladi} potpisivao sporazum za Srebrenicu

po~etkom maja 1993. godine, rekao je da }on u skoroj budu}nosti u}i u SarajevoSe}am se da sam mu kazao - ne moè{ u}u Sarajevo jer ne zna{ da hoda{, ti si, ipaknau~io na planinu...

Pored ovih razgovora na sarajevskomaerodromu, da li ste sa njim imali ikadneki drugi kontakt?Ne, nikada van pregovora s njim nisa

kontaktirao.



OPASAN, LUKAV IBEZOBZIRAN

Tim je rije~imaameri~ki general

Wesley Clarkprokomentarisao

hap{enje RatkaMladi}a

OPASAN, LUKAV IBEZOBZIRAN

Tim je rije~imaameri~ki general

Wesley Clarkprokomentarisao

hap{enje RatkaMladi}a


19/68


20/68SLOBODNA BOSNA I 27.5.2020


Prvu optunicu protiv RATKA MLADIA Tuiteljstvo Tribunala u Haagu podiglo jeu ljeto 1995. godine neposredno nakon genocida u Srebrenici dok je etvrta

dopunjena optunica podignuta prije godinu dana i jo uvijek nije potvrena odSuda u Haagu: SB analizira ta se mijenjalo u optunicama protiv Mladia

u posljednjih deset godina

HA[KA OPTU@NICA PROTIV RATKA MLADI]A

ÊTIRI VERZIJE

ISTIH ZLOÎNAF ot o:Mi l ut i nSt oj ~ evi }

DUGO ÊKANOHAP[ENJEGlavni ha{ki tuìtelj SergeBrammertz najavio je ovihdana mogu}nost pro{irenjaoptu`nice protiv RatkaMladi}a

DUGO ÊKANOHAP[ENJEGlavni ha{ki tuìtelj SergeBrammertz najavio je ovihdana mogu}nost pro{irenjaoptu`nice protiv RatkaMladi}a


21/68

Po~etkom ljeta }e se napuniti{esnaest godina otkako su podi-gnute ha{ke optu`nice protivRatka Mladi}a, Radovana Kara-dì}a, Milana Marti}a zajedno sa

jo{ 21 drugim optuènim za zlo~ine u

Prijedoru, Bosanskom [amcu i drugimmjestima u BiH. Nekoliko mjeseci kasnije(novembar 1995. godine) Me|unarodnikrivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju ICTY

je ponovo podigao optu`nice protivRadovana Karadì}a i Ratka Mladi}a, zbognjihove direktne odgovornosti za zvjerstva

po~injena u julu 1995. godine nadstanovni{tvom Srebrenice. Nakon pregledadokaza koje je podnijelo Tuìteljstvo, sudi-

ja Fouad Riad je tada potvrdio optu`nicukazav{i: Dokazi koje je podnijelo Tuìte-ljstvo opisuju scene nezamislivog divlja-{tva: na hiljade mu{karaca pogubljenih izatrpanih u masovne grobnice, na stotineìvih sahranjenih mu{karaca, mu{karci iène saka}eni i zaklani, deca ubijana predo~ima svojih majki, deda primoran da jedejetru svog unuka. Ovo su istinske scene izpakla, pisane na najmra~nijim stranicamaljudske istorije.

U izmijenjenoj optu`nici, koju jeTuìteljstvo podnijelo oktobra 2002.,objedinjene su prva i druga optu`nica pro-tiv Mladi}a i smanjen je ukupan brojoptu`bi, tako da su ostale samo one najteè.

SKRA]ENJEPRVE OPTU@NICEU maju pro{le godine Tuìteljstvo

Ha{kog suda podnijelo je zahtjev za izmj-enu optu`nice protiv Ratka Mladi}a, neka-da{njeg komandanta Glavnog {taba VojskeRepublike Srpske, iz 2002. godine. Izmjenaoptu`nice je trebala omogu}iti da u slu~ajunjegovog hap{enja (a Haag, Evropskaunija, SAD su godinama vr{ili pritisak naSrbiju da ga isporu~e) {to prije budezakazan po~etak su|enja.

Izmijenjena optu`nica, kako je tadanavelo Tuìteljstvo u Haagu, sa~injena je da

bi se dovela u sklad s praksom Tribunala uHaagu i kako bi uklju~ila nove dokaze kojisu sakupljeni od 2002. godine. U pred-loènoj optu`nici, Mladi} se tereti u 11ta~aka za genocid, zlo~ine protiv~ovje~nosti i kr{enja zakona i obi~aja rato-vanja, koji se ti~u etni~kog ~i{}enja na

podru~ju BiH izme|u 1992. i 1995. godine,kampanju terora nad gra|anima Sarajeva,uzimanje talaca i genocid po~injen uSrebrenici u julu 1995. godine, odnosno zaistovjetna djela kao i Radovan Karadì}.Ali, kako se sudije o tom prijedlogu jo{ nisuizjasnile, na snazi je i dalje optu`nica koja

je protiv njega podignuta u oktobru 2002.



Priredila: DANKA SAVI]

DUG SPISAK ZLOÎNAOptu`nica protiv Ratka Mladi}a

izmijenjena je 2002. godine uvrijeme dok je glavni ha{kituìtelj bila Carla del Ponte

DUG SPISAK ZLOÎNAOptu`nica protiv Ratka Mladi}a

izmijenjena je 2002. godine uvrijeme dok je glavni ha{kituìtelj bila Carla del Ponte


22/68

Prva ha{ka optu`nica protiv RatkaMladi}a iz 1995. godine (dvije Mladi}eveoptu`nice iz juna i novembra 1995. godinespojene u jednu) ga je, u 16 ta~aka, teretila zagenocid, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i ratnezlo~ine koji uklju~uju kampanju snajperisanjaSarajeva. U drugoj optu`nici, obja{njeno jeuo~i njenog dono{enja, nije do{lo do smanjen-

ja broja op}ina, ve} samo do restrukturiranjanavoda optu`nice, jer su sve op}ine obuh-va}ene u prvoj optu`nici obra|ene u barem

jednom predmetu pred Ha{kim tribunalom.

OPTU@EN ZA ISTEZLOÎNE KAO I KARAD@I]Ratko Mladi} se u optu`nici protiv

Radovana Karadì}a kao jedan od klju-~nih sau~esnika u udruènom zlo~ina~kom

poduhvatu , te je tada Tuìteljstvo u Haagu predloìlo izjedna~enje navoda optu`nicaprotiv Karadì}a i Mladi}a.

Pro{logodi{njim prijedlogom izmjena,

o kojem se sudije jo{ nisu izjasnile, Mladi}

se u 11 ta~aka tereti za ista djela kao iKaradì}: genocid, zlo~ine protiv ~ovje-~nosti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja.Po toj optu`nici Mladi} i Karadì} su biliklju~ne li~nosti ~etiri me|usobno povezanaudruèna zlo~ina~ka poduhvata.

Prvi udruèni zlo~ina~ki poduhvat biloje etni~ko ~i{}enje sa ciljem nasilnog i tra- jnog uklanjanja bosanskih Muslimana iHrvata sa velikih dijelova teritorije BiH,koje je u osam op}ina doseglo razmjeregenocida. Ostala tri udruèna zlo~ina~ka

poduhvata se odnose na kampanju teroranad civilnim stanovni{tvom Sarajeva, uzi-manje osoblja UN za taoce u maju i junu1995. godine, kao i genocid u Srebrenici u

julu iste godine.Kao i u optu`nici protiv Karadì}a,

optu`be za genocid su razdvojene u dvijeodvojene ta~ke - prva se odnosi na 1992.godinu i obuhvata osam bh. op}ina (Fo~u,Bratunac, Klju~, Kotor Varo{, Prijedor,

Sanski Most, Zvornik i Vlasenicu), a druga

(obuhvata period juli-novembar 1995godine) i odnosi se na ubistvo vi{e od 7.00mu{karaca i dje~aka, kao i nano{enje te{kifizi~kih i psihi~kih patnji hiljadama èndjece i staraca prisilno preseljenih s

podru~ja Srebrenice.U su{tini, predloènim izmjenama s

poja{njavaju i dopunjavaju optu`be koje sti~u individualne i krivi~ne odgovornosoptuènog i preciznije se opisuje karaktenjegove komandne odgovornosti.

Odgovaraju}i ovih dana na pitanje novnara, da li ICTY razmatra mogu}no

pro{irenja optu`nice protiv Mladi}a i na ratnzlo~ine po~injene u Hrvatskoj, gdje je bzapovjednik 9. korpusa JNA u Kninu, glavnha{ki tuìtelj Serge Brammertzje kazao da jnjegov ured prije nekoliko mjeseci uru~iamandman za pro{irenje optu`nice sucima nuvid. êkamo zavr{etak istrage u Beograda kada Mladi} bude u Haagu svakako }emrazmotriti mogu}nost pro{irenja optu`nicedodao je on.



PRVA OPTU@NICA protiv Radovana Karadì}a i RatkaMladi}a potvr|ena je 25. jula 1995. za vrijeme mandata glavnogtuìtelja Richarda Goldstonea. U optu`nici, koja ima {esnaestta~aka, optuèni se tereti po: jednoj ta~ki za genocid, tri ta~ke zazlo~ine protiv ~ovje~nosti, uklju~uju}i progone na politi~koj, rasnoj

ili vjerskoj osnovi i kampanju snajperskog djelovanja protiv civilnog

stanovni{tva Sarajeva, pet ta~aka za te{ke povrede @enevskihkonvencija, uklju~uju}i protivpravno zato~enje civila u zato-~eni~kim objektima, uni{tavanje imovine velikih razmjera, oduzi-manje i plja~kanje imovine i protivpravno uzimanje za taoce ikori{tenje kao ìvi {tit pripadnika mirovnih snaga UN-a, sedam

ta~aka za kr{enja zakona i obi~aja ratovanja, uklju~uju}i pro-tivpravno zato~enje civila, granatiranje civilnih skupova, uni{tavanjejavnih sveti{ta, oduzimanje i plja~kanje imovine, napade snajper-skom vatrom na civile u Sarajevu i protivpravno uzimanje za taocei kori{tenje kao ìvi {tit pripadnika mirovnih snaga UN-a.

DRUGA OPTU@NICA potvr|ena 16. novembra 1995.(Goldtone, tako|er). U ovoj optu`nici, koja ima dvadeset ta~aka,optuèni se tereti po jednoj ta~ki za genocid, deset ta~aka zazlo~ine protiv ~ovje~nosti, uklju~uju}i istrebljenje i ubistvo, devetta~aka za kr{enja zakona i obi~aja ratovanja.

U IZMIJENJENOJ OPTU@NICI, koju je Tuìteljstvo podnijelo11. oktobra 2002., (glavna tuìteljica Carla del Ponte) objedinjenesu prva i druga optu`nica i smanjen je ukupan broj optu`bi, tako dasu ostale samo one najteè. U njoj se Mladi} tereti po jednoj ta~kiza genocid i jednoj ta~ki za sau~esni{tvo u genocidu, sedamta~aka za zlo~ine protiv ~ovje~nosti, uklju~uju}i progone napoliti~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, istrebljenje, ubistvo, deportaci-

ju i druga nehumana djela, {est ta~aka za kr{enja zakona i obi~ajaratovanja, uklju~uju}i ubistvo, protivpravno terorisanje civila, uzi-manje talaca i druga nehumana djela.

U predloènoj ÊTVRTOJ OPTU@NICI iz maja pro{le godine(potpisao aktuelni glavni tuìtelj Serge Brammertz), koju sudije jo{nisu potvrdile, a za koju se vjeruje da }e biti potvr|ena, Mladi} setereti u 11 ta~aka za genocid, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i kr{enjazakona i obi~aja ratovanja, koji se ti~u etni~kog ~i{}enja napodru~ju BiH izme|u 1992. i 1995. godine, kampanju terora nadgra|anima Sarajeva, uzimanje talaca i genocid po~injen uSrebrenici u julu 1995. godine, odnosno za istovjetna djela kao iRadovan Karadì}.

HISTORIJAT HA[KE OPTU@NICE

ZVJERSTVA KOJA SUZAPREPASTILA SVIJETDvije optu`nice protiv RatkaMladi}a podignute tokom1995. godine objedinjenesu u jednu u vrijememandata prvog ha{kogtuìtelja RichardaGoldstonea


23/68

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing

d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web straniciwww.slobodna-bosna.ba


24/68

Izvr{iti sve pripreme za do~ek posetavojnicima povodom Nove godine i pre-duzeti odre|ene bezbedonosne mere za{tite

jedinica i komandi prva je zabilje{ka iz bilje`nica Ratka Mladi}a zapisana uo~ido~eka Nove 1992. godine, godine u kojoj}e po~eti s ~injenjem najgorih ratnihzlo~ina. Najprije na podru~ju Hrvatske, a

potom u BiH. U prvim zabilje{kama rat jo{uvijek tinja, i komandant Kninskog korpusaMladi} kao da se trudi da preovladavaju {toobi~nije stvari. Uskoro, na vidjelo }e jedneza drugom isplivati ~injenice iz pozadinenekih od najve}ih zlo~ina.

Na dan 30. decembra 1991. godine stojiraport pukovnika Hasoti}a. Govori o

pogibiji mladog vojnika Nermina[trkovi}a.Njegov kov~eg oti{ao u Klju~, nijere{eno pitanje njegovih stvari, nov~ane pri-nadle`nosti. Mali je odlikovan, da skokneHaso do porodice jedan je od zaklju~akasa tog sastanka. U nastavku se spominjezasjeda u Gornjem Zemuniku u kojoj je

poginulo pet a ranjena ~etiri vojnika, dokgeneral Jurjevi} predlaè da se o~isti okoAerodroma.

Od danas sam komandant korpusa. Jo{ jedan sloèn i teàk zadatak, zapisuje posljednjeg dana 1991. godine Mladi} u jedan od svojih dnevnika, u 06:21 ujutro,

nakon ~ega odmah vojni~ki prelazi na

referisanje komandanata pot~injenih jedini-ca o stanju u zonama odgovornosti tokomno}i. Sli~na referisanja odràva}e tokomsvih narednih godina. U nastavku, Mladi}zapisuje novogodi{nju ~estitku:

Svim pripadnicima Kninskog korpusai narodu ovog kraja ~estitam Novu 1992. Sa

èljom da uspe{no izvr{imo sve zadatkekoji nam se budu postavili. Snaga na{a je u

jedinstvu, odlu~nosti i re{enosti da izbori-mo slobodu i damo puni doprinos u praved-nom re{enju krize u zemlji. Na to nasobavezuju i `rtve na{ih palih drugova kojisu u borbi protiv nacizma, usta{a i

pla}enika dali svoje ìvote. Put do slobodei mira bi}e teàk, ali }emo sve te{ko}e iisku{enja uspe{no savladati.

POKOLJ PORODICA ÊNGI]I JANKULOVI]Poslije èlja za mir, nastavlja se rat. U

prvom referisanju u 1992. godini konstatuje se kako je Nova godina proslavljenaradno i sve~ano, a pukovnik Terzi} upozo-rava kako je u Split iz Rijeke prispio brod izkojeg se iskrcavaju oru`je i motorna vozilate da je potvr|eno da se u rejonu Mu}analazi jedan bataljon. Konstatuje kako uDragi{i}ima imaju dva tenka T-55 te datreba provjeriti ~iji su. Pukovnik Savosaop{tava kako je u toku dana zauzet

Novigrad te da je zaplijenjeno vi{e raznihvrsta municije i naoruànja. Mladi} u nas-tavku daje zadatak da se o~isti prostor

Novigrada od mina i zaostalih grupa te da

se nastavi ~i{}enje terena ka Svetom Duhi Posedarju:

Pripremiti i po mogu}nosti sru{iti mona rijeci îkola i izvori{ta vode za [ibenistaviti pod kontrolu ili dejstvo oru|a zneposredno ga|anje.

Mladi} i narednih dana pedantno bilje

situaciju na terenu, zapisuje naredbe, vidno je da se sprema napad na Gospi}.

Zagovara se napad na Gospi}. Smisanapada na Gospi} je plja~ka. U [TO Gra~acu ostali su kriminalci i lopovi

biljeì rije~i pukovnika [panovi}a.Mladi} 15. januara biljeì sastanak s

predstavnicima SO Klju~ u kojoj na~elnik stanice javne sigurnosti VinkKondi}, direktor [IP-a Dane Peji} i komandant [TO Klju~ Bo{ko Luki}. Mladi}nude smje{taj za vojsku na lokalitetLani{te, a dio aktivnog sastava JNA predlaù da se smjesti u sam Klju~.

U zadnjih 20 dana rade na formiranjmuslimanske op{tine. Ima dosta ekstremnistruja i àri{ta. O~uvali smo neku stabinost, nismo imali paravojnu formacijuMuslimanski deo sabotira savezne zakondobro bi bilo da se locira neka od jedinicna prostor Op{tine Klju~, izvje{tavajMladi}a. Na sastanku kolegija komandanata 9. Korpusa, pojavljuje se, pokaza}e skasnije, Mladi}ev stari znanac pukovniZdravko Tolimir i Mladi}a izvje{tava mobilizaciji u Dalmaciji.

Na sastanku 19. januara sa pre

stavnicima UN-a uz Mladi}a u~estvuju



Priredio: ALMIR PANJETA

Iz Mladievih dnevnika koje Slobodna Bosna kompletne posjeduje, po prvi putdetaljno predstavljamo zloinima i masovnim grobnicama poploan put RatkaMladia od decembra 1991. do decembra 1993. godine, period u kojem su sedesili kljuni momenti za poetak rata, planiralo etniko ienje i radilo na

komadanju BiH. itajui ove detaljne zapise, lako se mogu vidjeti mnogiuspostavljeni principi Drugog memoranduma SANU koje rukovodstvo RSi politika iz Beograda i danas provode

KRVAVI RAT

DO ISTREBLJENJA

MLADI], OD NOVE GODINE DO NOVE GODINE

Kako su zlo~inci Mladi}, Karadì} i ratno rukovodstvoRS zlo~inima utabali put kojim danas ide Milorad Dodik


25/68

pukovnik [TO RSK Du{an Kasum, pomo}nik ministra odbrane RSK SavoPopovi} i predstavnik MUP-a RSK IlijaPriji}. Nakon bilje{ki o sastanku i zabil-jeènog pitanja novinara Save Jankovi}a,Mladi} stavlja kratko u crtici kako je uselu Ervenik ubijeno sedam mje{tana ~etiri ~lana porodice êngi}, i tri ~lana

porodice Jankulovi}. O toj crtici svje-do~i}e u medijima kasnije i baka Marijaêngi} koja je preìvjela napad poslijekojeg je sina Dragu i starijeg unukaSlobodana na{la u kuhinji spaljene, asnahu Nevenku i mla|eg unuka Goranazaklane iza ku}e.

Mladi} 22. januara posje}uje

Sarajevo, gdje se sastaje sa komandan-tom Druge vojne oblasti, a organiKorpusa ga informiraju da je 60 postoopreme jedinica prislu{kivanja i ometan-

ja 5. Vojne oblasti predato Hrvatskoj, dasu veze neza{ti}ene i neprijatelj do

podataka dolazi prislu{kivanjem i {piju-nima.Ratko Mili~evi} izvje{tava kako jedo{lo do naglog utro{ka resursa borbenetehnike i materijalno-tehni~kih sredsta-va, a posebno goriva i municije.

Najvi{i broj cevi artiljerije i tenkova jeutro{en, nemamo vi{e namenske industrije,

mnogo se tro{i PO i specijalna municija

nenamenski. Prevelik je utro{ak Zolja iOsa.

Na~elnik bezbjednosti pukovnik Kele-~evi} kaè kako je veliki broj starje{ina iz5. VO pre{ao na stranu neprijatelja i sasobom ponio veliki broj podataka koje jestavio u slu`bu neprijatelja.

U BiH nas o~ekuje jo{ gora situacijanego u Sloveniji i Hrvatskoj, 52 posto organa

bezbednosti je oti{lo po raznim osnovama, asedam ih je pre{lo neprijatelju.

U zadatke za 30. januar Mladi} stavlja pra}enje aktivnosti uticajnih li~nosti izvrhovni{tva Hrvatske u Dalmaciji i otkri-vanje njihovih stvarnih namjera.

Mladi} prvog februara 1992. prisustvu-

je pro{irenoj sjednici Predsjedni{tva SFRJna kojoj u uvodnom dijelu potpredsjednikSFRJ Branko Kosti} kaè kako je rat koji

je nametnuo Tu|man u~inio da je srpskinarod po tre}i put suo~en sa genocidom.Dodaje kako su dva glavna cilja debloki-ranje kasarni i za{tita srpskog naroda na

podru~jima za koja je ocijenjeno da nisu ustanju odoleti dobro naoruànim formaci-

jama Tu|manove vojske:Prvi smo zadatak za {est mjeseci

ispunili, a onaj dugoro~niji zadatak za{titesrpskog ìvlja je ostvaren jer se linija fronta

proteè granicom srpskih etni~kih prostora.

U tom cilju smo se obratili UN u dilemi da li

granice {tititi ratom ili anga`manom UN-aGeneral Adì} kaè kako plan UN-a nij

plan èlja i o~ekivanja ve} plan komprmisa koji ako se prihvati, moè, ali i nmora donijeti mir.

Svaki drugi predlog je opcija ratSrpski narod je samo u bici na Kosovu bisam, ali i tada je imao naklonost EvropDanas srpski narod nema za{titu nisaveznika koji mu ho}e stati u za{tituSamo hrvatski i crnogorski narod imembargo na uvoz naoruànja. Naoruànjuvozi Bosna (HDZ i SDA). Ne moè sdobiti ni metak na stranom trì{tu sem o{vercera i lopova koje se mora platiti konvertibilnom valutom, govori Adì} na sa

tanku i kaè kako su im jedini saveznik UNi Vije}e sigurnosti, a Mladi} sve pomnbiljeì:

Dobro srediti policiju i pripremiti je zkontrolu teritorije; organizovati TO tako dse ona razoruà, a da njeno naoruànje budsmje{teno u magacine i ~uvano po sistemduplih klju~eva; dobro organizovati

pripremiti JNA koje bi bile spremne krenuti sa granice Krajine ako plan bude izigran64.000 ljudi, 763 tenka, 460 oklopnih tran

portera, 500 artiljerijskog oru|a. Oruànsnage u drugom e{alonu oko 20.000 ljud

preko 1000 tenkova, oko 1000 oklopn

transportera, oko 85.000 ljudi.

27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA 2


DVA RATNA DRUGAKaradì} i Mladi} bilisu mozak svih ratnihoperacija i politi~kih igara


26/68

General Ga~anin konstatira da je te{kasituacija na teritoriji Jugoslavije, a na

podru~ju Hrvatske i rat:Ginu ljudi, hrvatske paravojne forma-

cije se organizuju, naoruàvaju i priprema- ju. Dvije republike odcepljene, priznatasecesija od nemalog broja zemalja, moè seo~ekivati da se otvori oruàni sukob na

prostoru BiH. Sve me podse}a na 1941.godinu i moè do}i do grabeà

Na sastanku su i Radovan Karadì},Goran Hadì}, Veljko Dàkula iz SAOZapadne Slavonije, Mom~ilo Kraji{nik iMilutin Kukanjac. Mladi} samo biljeì dasu se obra}ali, ali ne i obra}anja sama.

ALIJA IZETBEGOVI]RADI ZA NJEMA^KUU nastavku dnevnika nakon opisa neko-

liko sastanaka, bez posebnog uvoda,Mladi} upisuje zadatke upu}ene o~ito

prema vi{im instancama, poslije ~ega navo-di zavr{ne rije~i generala Adì}a.

Mnogi su hteli pobedu na papiru, inisu ni{ta dali za rat. Mi smo se borili izose}aja patriotizma i gdje smo imalinaklonjeno bar tre}inu naroda u~inci su biliveliki. Tamo gde to nije bilo, mogli smosamo tom narodu naneti gubitke, kazao jeAdì}, a Mladi} podvukao posljednjure~enicu. Adì} zaklju~uje i kako je na

pomolu stvaranje Austro-Njema~kogcarstva u Evropi.

To {to nisu uradili Franjo Josip i Hitler,uspelo je sada Njema~koj koja je Evropinametnula svoj interes. Njema~ka ide narazbijanje Jugoslavije. U Bosni, apsolutno

je jasno da Alija Izetbegovi} apsolutno radiza ra~un Njema~ke kako bi ista izbila naDrinu i Savu. Italija, koja je u po~etku bilaza o~uvanje Jugoslavije, sada je za njenorazbijanje da bi dobila Istru koju }everovatno dobiti preko autonomije, aDalmaciju }e dobiti Njema~ka. Bugariotvoreno igraju na Makedoniju, stoji uAdì}evoj zavr{noj rije~i uz konstataciju dasu prijatelji jedino Rusija i Gr~ka, kao idonekle [panija i Engleska koje ne mogu

pomo}i.Iako govori o potrebi mira i ~ekanja da

se Srbima rat nametne kako bi Hrvatskaispala krivac za njegov po~etak, kad jedo{ao ne temu Bosne, govor je postaoo{triji.

Treba ~uvati Bosnu, a ako ona budeagresivno postupala onda }emo ratovati pa{ta bude. Mogu vam priznati hrabrost,mr`nju protiv razbija~a Jugoslavije ili rata,ali ne vi{e od mene. Ne moèmo imati oneu na{im redovima koji nas zovu izdajica-ma

Spominje se i podjela oru`ja srpskomstanovni{tvu uz naoruàvanje 50.000 ljudina legalan i nelegalan na~in, uz skrivanje

zolja, osa i drugog oru`ja.

Kada to re{imo izvla~i se poangaòvanju UN vojska, a mi da imamo

borbene odrede na svakom pravcu. Trebalobi nam oko 40.000 ljudi na~i~kano i tamooko 50.000 {to bi bilo vi{e od sada{njeg.

Na sastanku kolegija komandanata 9.

korpusa 10. februara Mladi}a informiraju otome da usta{e pale srpske ku}e u seluBanjevici kod Biograda, te da se u BiHformiraju muslimanske jedinice. Dan kas-nije na sastanku u @itni}u govori se o razm-

jenama, a spominje se masovna grobnica uselu ânak u koju je vojska sahranila i

jedne i druge

MASOVNEGROBNICE U [IBENIKUSa razgovora sa delegacijom RH oko

otvaranja masovne grobnice u [ibeniku irazmjeni zarobljenika Mladi} biljeì zaht-

jev hrvatske strane da humanitarne organi-zacije posete podru~ja [kabrnje, Nadina,Bru{ke i ostala mjesta u kojima su sede{avali zlo~ini. Zapisuje i podatke da

postoje podaci o 60 do 80 ubijenih imasakriranih ljudi u [kabrnji i Nadinu, a unastavku se razmjenjuju podaci oodre|enim ljudima iz Splita i Hercegovineuz prijedlog da mje{ovita komisija obi|emjesta stradanja.

Dan kasnije, sastaje se predstavnicimakomande TO okruga Biha} koji su mu se

poàlili na ~injenicu da se muslimani

organizuju u Krajini.

Formirali su ilegalni {tab i to odbegmajori Hajrudin Osmanagi} koji je pobegaiz Jastrebarskog i major Meho U{idi} ko

je pobegao pre dva i po meseca sa aerodroma @eljava. Njihov {tab je sa sedi{tem Kladu{i, paravojno se organizuje ovaj de

teritorije., izvje{tava potpukovnik MilaPrtina, te spominje kako je u grobnici [ibeniku i kapetan fregate Trifunovi}. I tse zavr{ava bilje`nica.

U nastavku, u drugoj bilje`nic ponovno vidimo datum 14. februar, a nuvodnim stranicima zapisani su brojevKraji{nika, pukovnika Milo{a Kosti}aRadovan: Bosanka. Me|u va`nijim bro

jevima je i Adì}: 444-4446, te Abdi}: 276183 i podvu~eno 664-930. Nekoliko brojeva se odnosi na Karadì}a, a zvao je i Kluknjièvnika. Tu je i broj izvjesnog Per@dere 070 83 120.

Pukovnik Hasoti} na sastanku Kolegijizvje{tava kako su vojnici iseljeni iz porodi~ne zgrade Ante Malade, te da je njihovraspoloènje prema ovoj porodici veomlo{e.

Zanemarljivo mala {teta je na kuMalade. Iza Malade stoji Milka Planinstvari su mu bezbedne, samo njegova ku}nije ga|ana.

Bez posebnog uvoda Mladi} u bilje{od 16. februara opisuje izvjesnog IlijReljanovi}a.

Hrvat, manijak. Zaklao je po~etkom

oktobra Reljanovi} Iku, {to je odmazda je



GOSPODAR RATAMladi} je ratnu evidencijupa`ljivo bilje~io u dnevnike.Vodio je bilje{ke o svim sastancima,i skoro svim naredbama


27/68

je mu` zaklane ène (Reljanovi} Ivan) ubioiz lova~ke pu{ke pre 15 godina Reljanovi}Mata, svoga brata, koji je otac kolja~a Ilijekoji je uhap{en i odveden u Knin, gubi muse svaki trag. Podatke dali Kalaj Slavko iPu{evac Mirko iz sela Kacana.

AKO RAT PRODU@I, MI GA GUBIMOU referisanju od 19. februara Mladi}a

obavje{tavaju o prolasku 10 tenkova s nat-

pisima ZNG kroz selo Veli}i koji suodveèni za Livno. Milutin Kukanjac 21.februara tvrdi kako je pona{anje pukovnikaMilivojevi}a zabrinjavaju}e. Me|u stavovi-ma Glavnog {taba, uz konstatacije da poli-ti~ke borbe jo{ traju te da mir nema alterna-tivu, pod stavkom 4 stoji i sljede}e: Akorat produì, mi ga gubimo.

Nalaè se da se prije dolaska UN-aoru`je za{teka po ku}ama i podrumima udubini i po bokovima. U zadatke se stavl-

ja i pla}anje pripadnika milicije izJugoslavije, dok JNA na sebe preuzima

pla}anje komandira koje }e ubaciti iz svojih

redova.

Spominje se i ideja generala Mrk{i}a dase snagama UN-a pokaù pu{ke M-48(tandàre, op.prir), ali im ostaje otvoreno

pitanje gdje staviti trenaère za raketa{e.Aksentijevi} napominje da je u BiH refer-endum i da od 1. do 9, marta ne}e i}i nazao{travanje, kao i da informativni centritrebaju raditi. Ispod podvu~enog imena@ike Danilovi}a, novinara iz Kragujevca,stoje imena Gradimira Radojkovi}a iVojina Brankovi}a uz napomenu da su njihdvojica cijelo vrijeme bili u Domu penzion-era.

Oni su opozicionari i stalno su bili kodBabi}a i Macure. ^lanovi su SPO-a, to suDra{kovi}evi ljudi, stoji u napomeni.U bilje{ci od 3. marta spominje se da se

u Brekovici kod Biha}a izvodi obuka.Imaju zelene uniforme i beretke sa pol-

umesecom. Na sastanku u Banja Luci 3. martaKasum iznosi podatke o stanju TO i

mogu}nostima prelaska starje{ina JNA u

TO, te otvoreno spominje ~etnike.êtni~ki vojvoda Lazi} sa Kosovaiznosi da ima deset do 15 hiljada ljudikoje }e angaòvati u trenutku izvla~enjaJNA. U formaciju je u{lo 15 tenkova, a

problem je {to su se Kraji{nici odvikli odrada, a i deo bi ne{to radio a nema {ta daradi.

Na sastanku 5. marta bio je prisutan iMilan Marti}, a govorilo se o budu}oj orga-nizaciji bataljona u RSK. Pet dana kasnije

biljeì se sastanak sa predstavnicimaEvropske misije i hrvatskom stranom, aspominje se i odlazak nekoliko vojnika uMostar kod travara. Mladi} upisuje inavode Marka [u{e iz Brati{kovaca koji gaizvje{tava da je uba~ena grupa da ga ubije,ali da do sada nije uradila ni{ta.

Potpukovnik Sovilj 28. aprila Mladi}aizvje{tava da {kolski centar pje{adije seli izSarajeva u Poàrevac, te traì da se i njemuomogu}i preseljenje iz stana.

AD@I]: [TEDITE MUNICIJU,TREBA]E NAMMladi} se 30. aprila sastaje sa general-

pukovnikom Adì}em koji zahtijeva dave}ina sastanka bude strogo povjerljiva.

Situacija je izuzetno nepovoljna s jedne, a najpovoljnija s druge strane jer jestvorena SRJ, koja nije ono {to smo èleli,

ali je ipak dràva srpsko-crnogorskog naro-

da, a srpski narod ceo èli takvu dràvuNarod srpski van ove dràve je jako tuà{to u ovom trenutku u sastavu te dràvipak ima makar kakvog saveznika kom{iluku. Nadajmo se da }e bratskslovenski narodi koji se nisu pokatoli~i

biti na na{oj strani i da }e se stvorpovoljnija situacija. Ako nam razbiju i ovSRJ, onda se zaista u vrlo te{ku situacijdovodi ceo srpski narod. Te{ko je bilo komSrbinu u BiH i RSK objasniti sve ovo. Bi}

pitanja a {ta je sa ciljem svi Srbi u jednodràvi za sada ni{ta. [ta je onda sa bo

bom srpskog naroda u BiH, onda treba reda je srpski narod dokazao svojom borbomda ne}e biti gra|anin drugog reda, govoAdì} dodaju}i da srpski narod, sem maliizuzetaka, ìvi na oslobo|enim teritorijam

U neku smo ruku preduhitrili Evropuako insistiraju na samostalnosti Kosovmoraju to dozvoliti i srpskom narodu RSK i BiH. SRJ kao dràva se moru~vr{}ivati. Ako bude doneta naredba

povla~enju JNA sa prostora BiH, to mo biti shva}eno da je u funkciji spa{avanonoga {to se spasiti moè. Vensov plan nteritoriji RSK mora da se sprovede i da UN

preuzme obavezu za{tite srpskog narodaAdì} kaè kako se vrlo brzo mo`

o~ekivati da Predsjedni{tvo SRJ donesodluku da nema ni{ta sa vojskom prekDrine, i da naredi da se njeni gra|ani vrat

Na tu odluku ne moèmo uticati silomi za ovaj prostor se ne moèmo izboritAko se donese ovakva odluka onda VladSRBiH treba javno pozvati sve oficire d

brane svoj narod. Da to ne bi bilo stihijsk

mora}ete uraditi slede}e: informisakomandante brigada i bataljona da budspremni kad treba, onog momenta d

postroje sastav i postupe ovako, da jedinice JNA izvuku na prostor srpsknaroda i 100 posto popune borcima SrbimI da borci i stare{ine ne}e napustiti svonarod - granice srpskih oblasti na teritoriBiH ome|iti i utvr|ivati.

Dalje sugeri{e da se {tedi municija, i dse ra~una da se tom municijom treba branti i SRJ.

Moèmo jo{ uvek razbiti RH, moèmdobro udariti i NATO ako se angaùje, a

ne moèmo se njima efikasno suprotstavti, poja{njava, dodaju}i da je u BiH Abdimnogo realniji od Alije.

Mogu se dogovoriti da imaju tri konsttutivne jedinice, da budu demilitarizovanda svako ima svoju vojsku. SAD se izjasnla da JNA napusti BiH jer nas stalnoptuùju da smo naoruàvali Srbe. Postoopasnost da se zapad i vojno ume{a.

Adì} govori i o pla}anju vojske, kakJNA, tako i pripadnika Krajine, a Mlad

biljeì te pod stavkom ogromne {tetnavodi u crticama: Arkan u Bijeljin

ru{enje Fo~e, plja~ka, paljevina, paljenj

27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA 2


ETNIKO IENJE: U optini Bratunac sada imamodva muslimana. Ljudi su se opustili, predali su sepljaki i uveanju imanja, ima grupa od est ljudi, vodi

ih neki ubrilo, zovu ga Peki, on je verovatno iz sekaBobote, pljakaju sve ivo


28/68

hrvatskih sela na Kupresu, bombardovanjestarog dela Sarajeva

U daljnjim bilje{kama govori se oostanku JNA u BiH, uz dodatak da ako nemoè ostati JNA u BiH, onda }e ostati srp-ska vojska.

Od nekoliko hiljada oficira iz BiHsamo je 700 njih re{ilo da idu u BiH.Mladi}a traè za komandanta, a Savo bimogao da primi Korpus. Nisam zadovoljan

pona{anjem dela srpskog naroda u rejonuOdàka i Bosanskog Broda, Biha} nemoèmo sa~uvati, mora biti povu~eno,

biljeì Mladi}.

FRONT NA DRINIPrvi dan maja obiljeìo je razgovor saViktorom Andrejevim. Andrejev ga savje-

tuje da se ide kod Vensa i generalnog sekre-tara Galija uz napisano veliko pismo gener-alnom sekretaru UN i predsedavaju}emsavjeta bezbednosti. Napominje i kako semoè o~ekivati zaokret, uz mogu}nost pos-

jete bliskog prijatelja Miterana.Mladi} sa Adì}em ponovno razgovara5. maja i ovaj konstatuje kako ne smijudozvoliti da se raspadnu u BiH, te da naHan Pijesku treba biti mjesto {taba na koje

bi trebala iza}i Druga vojna oblast..General Mandari} 6. maja referi{e kako

se na Drini otvorio front.U Bratuncu dva predstavnika SDS

kolju sve {to je muslimansko. Rodoljub\ukanovi} i Rodoljub Deronji} u 2. OdreduSO Bratunac dozvali su iz Vukovarakolja~e, i iz sela Ran~e kod Mili}a pobilisve {to su mogli. Predsednik op{tine iz

Ljubovije traì da sa pet svojih ljudi sredi,ali je predlog da ih Karadì} smiri jer pretei majoru Relji}u, komandantu oklopne bru-gade. To je jedini pravac prema Sarajevu. UBratunac poslati nekoga da ih smiri, na|enodevet muslimana, mladih, bez glave,

biljeì Mladi} uz napomenu da Karadì}treba da po{alje nekoga da smiri ekstreme\ukanovi}a i Deronji}a koji uop{te vojskune slu{aju.

Mladi} biljeì i razgovor saKaradì}em, Kraji{nikom, Adì}em igrupom generala iz BiH. Teme sastanka suna~elnik [taba Manojlo Milovanovi},sjedi{te Vlade i Glavnog {taba, nazivvojske, ozna~avanje, uniforme, te ciljevi:rat ili mir.

Ako se ide na ratnu opciju, treba jasnodefinisati cilj rata i odnose prema nepri-

jateljskoj strani i saveznicimaRadovan Karadì} na sastanku koji je

po~eo u u 19:20 kaè kako je Evropa prih-vatila da BiH ima tri konstitutivne jedinice.

Odmicanjem rata moè se desiti daHrvati ne prihvate novac, zastavu i ostalood BiH, oni rade puno, anektira}e zapadnuHercegovinu. BiH kao dràva ne postoji jer

nema teritoriju, nema vlast. Kontroli{emo

sve sem jednog koridora, uskoro }e bitijedna dràva i jedna Armija. Na Palama jeVlada, postoje organi i budèt. Drìmo srp-ska naselja i {irimo ih, govori Karadì} igovori kako bi bilo katastrofalno ako se nerazi|u sa njima.

Njema~ka i SAD su prihvatile da stvo-rimo svoju dràvu na na{im teritorijama.Kasnije }emo se ujediniti sa SRJ, a ne}emoda pripajamo ni{ta Srbiji. Uz paritet idekonsenzus. Ovaj Ustav }e razjebati Bosnuza dvije godine, prenosi Mladi}Karadì}eve rije~

Documents

Slobodna Bosna - Ratko Mladić - specijalno izdanje