SLUŽBENI VJESNIKStrana 2 - Broj 3 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Utorak, 29. travnja 2003. 3. ODLUKA o dopuni djelatnosti Gradskog parkinga d.o.o. Šibenik 62 4. ODLUKA

SLUŽBENI VJESNIKŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

SLUŽBENO GLASILO ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

Godište X Šibenik, 29. travnja 2003. Broj 3

SADRŽAJ

I.ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJAŽUPANIJSKO POGLAVARSTVO

7. ZAKLJUČAK o davanju suglasnosti na Pro-gram rada i financijski plan Lučke uprave Šibenik za2003. godinu ............................................................ 4

II.GRAD KNIN

GRADSKO VIJEĆE

5. ODLUKA o donošenju Detaljnog planauređenja “Novog naselja”- Golubić ........................ 4

6. ODLUKA o izmjenama i dopunama Odluke oautotaksi prijevozu osoba na području Grada Knina ............................................................................... 20

7. IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA pomoćisocijalno ugroženim osobama na području GradaKnina za 2003. godinu ........................................... 21

8. RJEŠENJE o razrješenju dva člana Odbora zapriznanja Grada Knina .......................................... 21

9. RJEŠENJE o imenovanju dva člana Odbora zapriznanja Grada Knina .......................................... 21

10. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća oizvršenju Proračuna Grada Knina za 2002. godinu ................................................................................. 22

11.ZAKLJUČAK o primanju na znanje Izvješća oobavljenoj reviziji Proračuna Grada Knina za 2002.godinu .................................................................... 22

12.ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća oizvršenju Programa održavanja komunalneinfrastrukture ......................................................... 22

13. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća oizvršenju Programa građenja komunalne infrastruktureza 2002. godinu ..................................................... 22

III.GRAD SKRADIN

1. GRADSKO VIJEĆE

1. ODLUKA o izmjenama i dopunama Odluke ouređenju i sigurnosti prometa u Gradu Skradinu(naselje Skradin) ................................................... 23

2. GRADSKO POGLAVARSTVO

l. PLAN rasporeda kioska i pokretnih naprava napodručju Grada Skradina ...................................... 23

2. PLAN nabave roba, radova i usluga za 2003.godinu .................................................................... 24

IV.GRAD ŠIBENIK

1. GRADSKO VIJEĆE

1. STATUTARNA ODLUKA o izmjenama idopunama Statuta Grada Šibenika ........................ 25

2.PROSTORNI PLAN uređenja Grada Šibenika.............................................................................. 25

Strana 2 - Broj 3 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Utorak, 29. travnja 2003.

3. ODLUKA o dopuni djelatnosti Gradskogparkinga d.o.o. Šibenik ..........................................62

4. ODLUKA o suglasnosti za kreditno zaduženjeGradskog parkinga d.o.o. Šibenik, za kupnjuAutobusnog kolodvora Šibenik ..............................62

5. ODLUKA o suglasnosti za kreditno zaduženjeGradskog parkinga d.o.o. Šibenik, za financiranjeprojekta uređenja prostora ispred crkve sv.Nediljice u Šibeniku ...............................................63

6. ODLUKA o suglasnosti i davanju jamstva zakreditno zaduženje Javne ustanove “Športski objektiŠibenik” Šibenik ....................................................63

7.ODLUKA o izmjeni Odluke o ustrojstvu iusklađenju sa Zakonom o trgovačkim društvimaPoduzeća za komunalne djelatnosti “Zelenilo” Šibenik..............................................................................63

8. ODLUKA o tijelima trgovačkih društava upotpunom vlasništvu Grada Šibenika ....................64

9. ODLUKA o financiranju decentraliziranihfunkcija osnovnih škola Grada Šibenika za 2003. godinu..............................................................................65

10. ODLUKA o iskazivanju nepovjerenja irazrješenju dužnosti zamjenika gradonačelnika IvanaMedića ................................................................. 68

11.ODLUKA o iskazivanju nepovjerenja irazrješenju dužnosti člana Gradskog poglavarstvaDane Škarice ....................................................... 68

12. RJEŠENJE o određivanju imena ulica uJadrtovcu .............................................................. 68

13. ZAKLJUČAK u svezi stanja u TLM-u Šibenik............................................................................. 68


18. PRAVILNIK o korištenju i naknadama zakorištenje javnih gradskih površina ....................... 68

V.OPĆINA BILICE

OPĆINSKO VIJEĆE

20. ODLUKA o preuzimanju odluka i drugih općihakata Gradskog vijeća Grada Šibenika .................71

21.RJEŠENJE o osnivanju Povjerenstva za revizijuobveznika komunalne naknade Općine Bilice .......72

22. RJEŠENJE o osnivanju i imenovanju Odboraza lokalnu samoupravu ..........................................72

23. RJEŠENJE o osnivanju i imenovanju Odboraza komunalno gospodarstvo ..................................72

24. RJEŠENJE o osnivanju i imenovanju Odboraza izgradnju i osnivanje osnovne škole na područjuOpćine Bilice .........................................................73

25. RJEŠENJE o osnivanju i imenovanju Odboraza poticanje poduzetničkih aktivnosti .....................73

26. RJEŠENJE o osnivanju i imenovanju Odboraza turizam ..............................................................73

27. RJEŠENJE o imenovanju pročelnikaJedinstvenog upravnog odjela Općine Bilice .........74

28. ZAKLJUČAK o davanju ovlaštenja zasklapanje ugovora .................................................74

29. ZAKLJUČAK o davanju ovlaštenja zasklapanje ugovora o najmu poslovnog prostora .....74

VI.OPĆINA KISTANJE

1. OPĆINSKO VIJEĆE

9.ODLUKA o stavljanju van snage Odluke odavanju na upravljanje, korištenje i održavanje objektaDoma kulture u vlasništvu Općine Kistanje UdruziNovo Janjevo iz Kistanja .......................................74

10. ODLUKA o davanju na korištenje i održavanjeprostorija Doma kulture u Kistanjama ..................75

11. RJEŠENJE o razrješenju i imenovanjupotpredsjednika Općinskog vijeća Općine Kistanje ............................................................................... 76

12. RJEŠENJE o imenovanju Povjerenstva zaobnovu kuća ......................................................... 76

13.RJEŠENJE o imenovanju Povjerenstva zapovrat imovine dane privremeno na korištenje istambeno zbrinjavanje doseljenih hrvata u OpćiniKistanje ................................................................ 76

14. ZAKLJUČAK o financiranju radova naizmještenju vodovodnih cijevi i obnovi dijela javnerasvjete u ulici dr. Franje Tuđmana ...................... 77

2. OPĆINSKO POGLAVARSTVO

8. ODLUKA o izmjeni Odluke o davanju naprivremeno korištenje prostora bez naknade ........ 77

VII.OPĆINA MURTER

OPĆINSKO VIJEĆE

1.ODLUKA o agrotehničkim mjerama i mjeramaza uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina .................................................................................. 77

2.ODLUKA o organiziranju parkirališta napodručju uvale Hramina-Betina ........................... 79

3. ODLUKA o osnivanju Društva s ograničenomodgovornošću ....................................................... 79

VIII.OPĆINA PIROVAC

OPĆINSKO VIJEĆE

4. ODLUKA o financiranju političkih stranaka .................................................................................81

5. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća oobavljenoj reviziji Proračuna Općine Pirovac za 2002.godinu ....................................................................81

Utorak, 29. travnja 2003. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 3 - Strana 3

6. ZAKLJUČAK o prihvaćanju financijskogizvješća DVD-a Pirovac .......................................81

7. ZAKLJUČAK o prihvaćanju financijskogizvješća Dječjeg vrtića Pirovac .............................82

8. ZAKLJUČAK o potvrdi imenovanjazapovjednika DVD-a Pirovac ...............................82

IXOPĆINA PRIMOŠTEN1. OPĆINSKO VIJEĆE

1. IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA OpćinePrimošten za 2003. godinu ....................................82

2.ODLUKA o povjeravanju obavljanja komunalnihdjelatnosti upravljanja i održavanja objekata i uređajajavne rasvjete na području Općine Primošten ...... 88

3.ODLUKA o osnivanju Narodne knjižnice ičitaonice “Ante Starčević 1912” Primošten ........ 88

4. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Godišnjegobračuna Proračuna Općine Primošten za 2002. godinu..............................................................................90

5. ZAKLJUČAK o primanju na znanje Izvješća oobavljenoj reviziji Proračuna Općine Primošten za2002. godinu ..........................................................90

6.ZAKLJUČAK o prihvaćanju Financijskogizvješća za 2002. godinu ”DVD- Primošten” .......90

7. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Financijskogizvješća za 2002. godinu Dječjeg vrtića “Bosiljak”Primošten ..............................................................90

____________________


1. ODLUKA o izmjeni i dopuni Odluke o plaćamadužnosnika, službenika i namještenika ...................91

2. ODLUKA o izmjenama Odluke o naknadi zakorištenje javne površine .......................................91

X.OPĆINA ROGOZNICA

OPĆINSKO VIJEĆE

2. IZMJENE PROGRAMA izgradnje iinvesticijskog održavanja kapitalnih objekata u 2003.godini (I.) ...............................................................93

3.IZMJENE PLANA nabave roba, radova i uslugaza 2003. godinu (I.) ...............................................93

4. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Godišnjegobračuna Proračuna Općine Rogoznica za 2002.godinu ....................................................................93

5. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća oobavljenoj reviziji Proračuna Općine Rogoznica za2002. godinu ..........................................................94

XI.OPĆINA TISNO

OPĆINSKO VIJEĆE

1.PRAVILNIK o uvjetima i kriterijima stipendiranjaučenika i studenata Općine Tisno .........................94


I.ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

ŽUPANIJSKO POGLAVARSTVO

7Na temelju članka 43. Statuta Šibensko-kninske

županije (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 11/01), Županijsko poglavarstvo Šibensko-kninskežupanije, na 18. sjednici, od 19. ožujka 2003. godine,donosi

ZAKLJUČAKo davanju suglasnosti na Program rada ifinancijski plan Lučke uprave Šibenik za

2003. godinu

1. Daje se suglasnost na Program rada i financijskiplan Lučke uprave Šibenik za 2003. godinu, donesenna sjednici Upravnog vijeća Lučke uprave Šibenik,dana 20. prosinca 2002. godine, koji se prilaže ovomzaključku i čini njegov sastavni dio.

2. Ovaj zaključak stupa na snagu danomdonošenja, a objavit će se u ”Službenom vjesnikuŠibensko-kninske županije”.

Klasa: 342-21/03-01/1Ur.broj: 2182/1-02-03-1Šibenik, 19. ožujka 2003.

ŽUPANIJSKO POGLAVARSTVOŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

PREDSJEDNIKDuje Stančić, v.r.

____________________

II.GRAD KNIN

GRADSKO VIJEĆE

5Na temelju članka 28. Zakona o prostornom

uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 35/99 i 61/00 i 32/02), točke 1.2. podtočke 3. Izmjene idopune Programa mjera za unapređenje stanja uprostoru Grada Knina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/02) i članka 27. StatutaGrada Knina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 17/01 i 8/02), Gradsko vijeće GradaKnina, na 15. sjednici, od 03. travnja 2003. godine,donosi

ODLUKUo donošenju Detaljnog plana uređenja “Novo

naselje”- Golubić

Članak 1.Donosi se Detaljni plan uređenja “Novo naselje”-

Golubić.

Članak 2.Plan iz članka l. ove odluke sadržan je u elaboratu

Detaljni plan uređenja “Novo naselje”- Golubić, kojije sastoji od:

A. općeg dijelaB. tekstualnog dijela (s obrazloženjem i odredbama

za provođenje) iC. grafičkog dijela.Elaborat je sastavni dio ove odluke.

Članak 3.Odredbe za provođenje objavit će se u “Službenom

vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Članak 4.Detaljni plan uređenja “Novo naselje”- Golubić

stupa na snagu danom objave u “Službenom vjesnikuŠibensko-kninske županije”.

KLASA:350-02/03-01/22URBROJ:2182-10-01-03-1Knin, 03. travnja 2003.

GRADSKO VIJEĆEGRADA KNINA

PREDSJEDNIKŽeljko Zrno, prof., v.r.

DETALJNI PLAN UREĐENJA“NOVO NASELJE” - GOLUBIĆ

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površinaNamjene pojedinih površina određene su u

grafičkom prikazu br.1 “Detaljna namjena površina”.Prema namjeni su planirane sljedeće površine:- S - zona izgradnje stambenih građevina;

planirana je 121 građevinska čestica sa zonamaizgradnje samostojećih obiteljskih kuća i gospodarskihgrađevina u funkciji stanovanja (garaže, spremišta i


sl.), odnosno manjih poslovnih prostora i obrta (usluge,servisi, manji pogoni, uredi i sl.); na 4 građevinskečestice (građevinske čestice br. 9. 10, 37 i 91) su većizgrađene obiteljske kuće uz koje su planirane zonemoguće dogradnje i izgradnje gospodarskih građevinau funkciji stanovanja (garaže, spremišta i sl.), odnosnomanjih poslovnih prostora i obrta; na 2 građevinskečestice (građevinske čestice br. 126 i 127) su izgrađeniobjekti apartmanskog karaktera, a uz njih je planiranazona minimalne dogradnje isključivo spremišta ufunkciji stanovanja; na jednoj građevinskoj čestici(građevinska čestica br. 130) se nalazi izgrađena irekonstruirana višestambena građevina uz koju jeplanirana zona dogradnje gospodarskih prostora iliizgradnja gospodarskih građevina u funkciji stanovanja

- K1 i K2 - poslovna namjena - planiranagrađevinska čestica (s postojećom građevinom ucentru naselja sa trgovačkim i uslužnim (ugostiteljskim)sadržajem i prostorima za okupljanje stanovnika naselja(potrebna rekonstrukcija građevine); na građevinskojčestici je planiran pristupni trg s ukrasnim i zaštitnimzelenilom na trgu i oko njega, odnosno oko građevine(građevinska čestica br. 129)

- K2- poslovna namjena - pretežito trgovačka(zadružni dom) - planirana građevinska čestica saizgrađenom građevinom zadružnog doma koju trebarekonstruirati i planiranom zonom njene mogućedogradnje (građevinska čestica br. 132)

- K3 - poslovna namjena - komunalno servisna(pošta) - planirana građevinska čestica s postojećomgrađevinom pošte i planiranom zonom njene mogućedogradnje (građevinska čestica br. 131)

- D4 - javna i društvena namjena - školska -planirana građevinska čestica s izgrađenomgrađevinom škole i planiranom zonom njene mogućedogradnje (građevinska čestica br. 133)

- D7 - javna i društvena namjena - vjerska -planirana građevinska čestica s planiranom zonomizgradnje crkve i pristupnog trga ispred crkve, odnosnoukrasnim i zaštitnim zelenilom oko planiranih sadržaja(građevinska čestica br. 128)

- R - sportska namjena - prateća građevina uzsportska igrališta - planirana zona izgradnje (dogradnje)građevine s sportskim sadržajem (mala sportskadvorana, teretana, spremište sportskih rekvizita,praonice i sl. sadržaji) (građevinska čestica br. 134)

- R1 - sport - igrališta za mali nogomet ili rukometi košarku

- trgovi - okružuju građevine s javnim sadržajima(škola, crkva, pošta, trgovina, ugostiteljstvo, zadružnidom i sportska namjena); dio trgova je planiran nagrađevinskim parcelama s građevinama s trgovačkimi ugostiteljskim sadržajem, odnosno crkvom

- pješačke površine - nogostupi uz prometnice ipješačke staze koje povezuju trgove i ostale planiraneprostore

- kolne površine - pristupne prometnice svimplaniranim sadržajima

Z i Z1 - zaštitno zelenilo i javne zelene površine -planiraju se na svim površinama obuhvata plana i uzoni trgova; imaju zaštitnu i dekorativnu ulogu; moguslužiti kao dječja igrališta i odmorišta

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnjegrađevnih čestica i građevina

Građevinske čestice sa stambenim građevinama(obiteljske kuće, višestambene građevine i druge) suplanirane u svojim granicama, regulacijskim pravcemkojim je određena udaljenost građevinske čestice odkolne površine, zonom izgradnje stambenih građevinai gospodarskih uz stanovanje, odnosno manjih poslovnihprostora i obrta (usluge, servisi, manji pogoni, uredi isl.) i građevnim pravcem kojim je određena udaljenostgrađevine od regulacijskog pravca ili granicegrađevinske čestice.

Građevine s poslovnom namjenom (K1, K2 i K3)i javnom i društvenom namjenom -školskom i vjerskom(D4 i D7), smještene su na svojim građevinskimčesticama, također određene svojim granicama,regulacijskim i građevnim pravcem, te zonom mogućeizgradnje odnosno dogradnje uz markice postojećihgrađevina.

Građevina sportske namjene ima definiranugrađevinsku česticu veličine njene maksimalne zoneizgradnje, što znači da se planirani građevni pravacpreklapa s regulacijskim.

Planirani prostor trgova oko građevina funkcionalnoje vezan na sadržaje građevina, te se moraju planirati,projektirati i izvesti integralno, a to znači da segrađevina ne može izgraditi a da se nisu ostvarili uvjetiza njihovo korištenje kako je planom predviđeno. Istovrijedi i za planirana parkirališta koja se nalaze uzprometnice neposredno uz pojedine planirane građevinejavnog karaktera, odnosno uz trgove koji ih okružuju.

Prije izgradnje planiranih sadržaja potrebno jeporušiti i ukloniti građevine označene u grafičkomprilogu br.4 - “Uvjeti gradnje”.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost,iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

Građevinske čestice su označene brojevima ugrafičkom dijelu plana - “Uvjeti korištenja, uređenja izaštite površina” (grafički prikaz br. 3).

U tablici su prikazane najveće dopuštene površinezemljišta pod građevinama (stambene i gospodarske,odnosno manji poslovni prostori i obrti) - (vertikalnaprojekcija svih zatvorenih dijelova građevina nagrađevinsku česticu) i najveća moguća bruto izgrađenapovršina građevina.


Broj Površina Površina Bruto kig kisgrađevinske građevinske zemljišta pod izgrađena površinačestice čestice (m2) građevinom (m2) građevine (m2)

1 1000 300 900 0,3 0,92 1000 300 900 0,3 0,93 1004 301 904 0,3 0,94 1043 313 939 0,3 0,95 1012 304 911 0,3 0,96 1049 315 944 0,3 0,97 1000 300 900 0,3 0,98 1327 398 1194 0,3 0,99 1079 324 971 0,3 0,910 1325 398 1193 0,3 0,911 989 297 890 0,3 0,912 1000 300 900 0,3 0,913 1058 317 952 0,3 0,914 1194 358 1075 0,3 0,915 1082 325 974 0,3 0,916 1015 305 914 0,3 0,917 1024 307 922 0,3 0,918 1061 318 955 0,3 0,919 1124 337 1012 0,3 0,920 1047 314 942 0,3 0,921 1057 317 951 0,3 0,922 1000 300 900 0,3 0,923 1000 300 900 0,3 0,924 1007 302 906 0,3 0,925 1000 300 900 0,3 0,926 1000 300 900 0,3 0,927 1057 317 951 0,3 0,928 1044 313 940 0,3 0,929 1023 307 921 0,3 0,930 1023 307 921 0,3 0,931 1023 307 921 0,3 0,932 1023 307 921 0,3 0,933 1023 307 921 0,3 0,934 1023 307 921 0,3 0,935 1023 307 921 0,3 0,936 1341 402 1207 0,3 0,937 1071 321 964 0,3 0,938 1434 430 1291 0,3 0,939 1081 324 973 0,3 0,940 1022 307 920 0,3 0,941 1008 302 907 0,3 0,942 1010 303 909 0,3 0,943 1039 312 935 0,3 0,944 1080 324 972 0,3 0,945 1098 329 988 0,3 0,946 1089 327 980 0,3 0,947 1089 327 980 0,3 0,948 1014 304 913 0,3 0,949 1000 300 900 0,3 0,950 1000 300 900 0,3 0,951 1000 300 900 0,3 0,9


52 1000 300 900 0,3 0,953 1063 319 957 0,3 0,954 1212 364 1091 0,3 0,955 1263 379 1137 0,3 0,956 1418 425 1276 0,3 0,957 864 259 778 0,3 0,958 930 279 837 0,3 0,959 1032 310 929 0,3 0,960 1009 303 908 0,3 0,961 818 245 736 0,3 0,962 1015 305 914 0,3 0,963 1330 399 1197 0,3 0,964 1310 393 1179 0,3 0,965 1000 300 900 0,3 0,966 1000 300 900 0,3 0,967 1350 405 1215 0,3 0,968 1223 367 1101 0,3 0,969 985 296 887 0,3 0,970 815 245 734 0,3 0,971 997 299 897 0,3 0,972 1000 300 900 0,3 0,973 1002 301 902 0,3 0,974 1005 302 905 0,3 0,975 1004 301 904 0,3 0,976 1000 300 900 0,3 0,977 1000 300 900 0,3 0,978 1283 385 1155 0,3 0,979 1088 326 979 0,3 0,980 1085 326 977 0,3 0,981 1115 335 1004 0,3 0,982 1000 300 900 0,3 0,983 998 299 898 0,3 0,984 998 299 898 0,3 0,985 1000 300 900 0,3 0,986 1000 300 900 0,3 0,987 1003 301 903 0,3 0,988 814 244 733 0,3 0,989 1000 300 900 0,3 0,990 1000 300 900 0,3 0,991 1170 351 1053 0,3 0,992 1000 300 900 0,3 0,993 1014 304 913 0,3 0,994 1005 302 905 0,3 0,995 1000 300 900 0,3 0,996 1000 300 900 0,3 0,997 1280 384 1152 0,3 0,998 1000 300 900 0,3 0,999 1208 362 1087 0,3 0,9100 1040 312 936 0,3 0,9101 1000 300 900 0,3 0,9102 1000 300 900 0,3 0,9103 997 299 897 0,3 0,9104 997 299 897 0,3 0,9105 1000 300 900 0,3 0,9106 1000 300 900 0,3 0,9


107 1000 300 900 0,3 0,9108 1021 306 919 0,3 0,9109 722 217 650 0,3 0,9110 867 260 780 0,3 0,9111 986 296 887 0,3 0,9112 997 299 897 0,3 0,9113 997 299 897 0,3 0,9114 1000 300 900 0,3 0,9115 1000 300 900 0,3 0,9116 939 282 845 0,3 0,9117 1022 307 920 0,3 0,9118 1000 300 900 0,3 0,9119 1000 300 900 0,3 0,9120 1000 300 900 0,3 0,9121 1000 300 900 0,3 0,9122 1010 303 909 0,3 0,9123 1113 334 1002 0,3 0,9124 1148 344 1033 0,3 0,9125 1004 301 904 0,3 0,9126 1829 549 549 0,3 0,3127 1845 554 554 0,3 0,3128 3145 500 500 0,16 0,16129 2198 430 430 0,2 0,2130 1235 371 1112 0,3 0,9131 827 248 248 0,3 0,3132 2935 881 1761 0,3 0,6133 4039 1616 2100 0,4 0,52134 750 750 750 1 1135 49 8,78 8,78 0,18 0,18136 49 8,78 8,78 0,18 0,18

Gig = 0,30

Kis = 0,86

Koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom iukupne površine građevinske čestice.

Koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos ukupne (bruto) izgrađene površine građevine i površine građevinskečestice.

Gustoća izgrađenost (Gig) je odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih čestica.Kis je koeficijent iskorištenosti koji pokazuje odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica.Minimalna izgrađena površina zemljišta pod građevinom kod obiteljskih građevina može biti 50m2 (bez

gospodarske građevine), a kod ostalih građevina ne manja od 50% planirane površine.2.2. Veličina i površina građevine (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)U grafičkom dijelu plana - “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina” su definirane visine građevina

(broj etaža) iz čega slijedi:

Broj građ. Namjena Bruto izgrađena Broj etaža Visina Visinačestice građevine površina vijenca (m) sljemena (m)

građevine (m2)

1 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,002 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,003 S -stambena 904 Po+P+1 7,5 12,004 S -stambena 939 Po+P+1 7,5 12,00


5 S -stambena 911 Po+P+1 7,5 12,006 S -stambena 944 Po+P+1 7,5 12,007 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,008 S -stambena 1194 Po+P+1 7,5 12,009 S -stambena 971 Po+P+1 7,5 12,0010 S -stambena 1193 Po+P+1 7,5 12,0011 S -stambena 890 Po+P+1 7,5 12,0012 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0013 S -stambena 952 Po+P+1 7,5 12,0014 S -stambena 1075 Po+P+1 7,5 12,0015 S -stambena 974 Po+P+1 7,5 12,0016 S -stambena 914 Po+P+1 7,5 12,0017 S -stambena 922 Po+P+1 7,5 12,0018 S -stambena 955 Po+P+1 7,5 12,0019 S -stambena 1012 Po+P+1 7,5 12,0020 S -stambena 942 Po+P+1 7,5 12,0021 S -stambena 951 Po+P+1 7,5 12,0022 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0023 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0024 S -stambena 906 Po+P+1 7,5 12,0025 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0026 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0027 S -stambena 951 Po+P+1 7,5 12,0028 S -stambena 940 Po+P+1 7,5 12,0029 S -stambena 921 Po+P+1 7,5 12,0030 S -stambena 921 Po+P+1 7,5 12,0031 S -stambena 921 Po+P+1 7,5 12,0032 S -stambena 921 Po+P+1 7,5 12,0033 S -stambena 921 Po+P+1 7,5 12,0034 S -stambena 921 Po+P+1 7,5 12,0035 S -stambena 921 Po+P+1 7,5 12,0036 S -stambena 1207 Po+P+1 7,5 12,0037 S -stambena 964 Po+P+1 7,5 12,0038 S -stambena 1291 Po+P+1 7,5 12,0039 S -stambena 973 Po+P+1 7,5 12,0040 S -stambena 920 Po+P+1 7,5 12,0041 S -stambena 907 Po+P+1 7,5 12,0042 S -stambena 909 Po+P+1 7,5 12,0043 S -stambena 935 Po+P+1 7,5 12,0044 S -stambena 972 Po+P+1 7,5 12,0045 S -stambena 988 Po+P+1 7,5 12,0046 S -stambena 980 Po+P+1 7,5 12,0047 S -stambena 980 Po+P+1 7,5 12,0048 S -stambena 913 Po+P+1 7,5 12,0049 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0050 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0051 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0052 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0053 S -stambena 957 Po+P+1 7,5 12,0054 S -stambena 1091 Po+P+1 7,5 12,0055 S -stambena 1137 Po+P+1 7,5 12,0056 S -stambena 1276 Po+P+1 7,5 12,0057 S -stambena 778 Po+P+1 7,5 12,0058 S -stambena 837 Po+P+1 7,5 12,0059 S -stambena 929 Po+P+1 7,5 12,0060 S -stambena 908 Po+P+1 7,5 12,00


61 S -stambena 736 Po+P+1 7,5 12,0062 S -stambena 914 Po+P+1 7,5 12,0063 S -stambena 1197 Po+P+1 7,5 12,0064 S -stambena 1179 Po+P+1 7,5 12,0065 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0066 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0067 S -stambena 1215 Po+P+1 7,5 12,0068 S -stambena 1101 Po+P+1 7,5 12,0069 S -stambena 887 Po+P+1 7,5 12,0070 S -stambena 734 Po+P+1 7,5 12,0071 S -stambena 897 Po+P+1 7,5 12,0072 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0073 S -stambena 902 Po+P+1 7,5 12,0074 S -stambena 905 Po+P+1 7,5 12,0075 S -stambena 904 Po+P+1 7,5 12,0076 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0077 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0078 S -stambena 1155 Po+P+1 7,5 12,0079 S -stambena 979 Po+P+1 7,5 12,0080 S -stambena 977 Po+P+1 7,5 12,0081 S -stambena 1004 Po+P+1 7,5 12,0082 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0083 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0084 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0085 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0086 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0087 S -stambena 901 Po+P+1 7,5 12,0088 S -stambena 733 Po+P+1 7,5 12,0089 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0090 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0091 S -stambena 1053 Po+P+1 7,5 12,0092 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0093 S -stambena 913 Po+P+1 7,5 12,0094 S -stambena 905 Po+P+1 7,5 12,0095 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0096 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0097 S -stambena 1152 Po+P+1 7,5 12,0098 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,0099 S -stambena 1087 Po+P+1 7,5 12,00100 S -stambena 990 Po+P+1 7,5 12,00101 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,00102 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,00103 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,00104 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,00105 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,00106 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,00107 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,00108 S -stambena 973 Po+P+1 7,5 12,00109 S -stambena 688 Po+P+1 7,5 12,00110 S -stambena 790 Po+P+1 7,5 12,00111 S -stambena 890 Po+P+1 7,5 12,00112 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,00113 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,00114 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,00115 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,00116 S -stambena 899 Po+P+1 7,5 12,00


117 S -stambena 920 Po+P+1 7,5 12,00118 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,00119 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,00120 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,00121 S -stambena 900 Po+P+1 7,5 12,00122 S -stambena 909 Po+P+1 7,5 12,00123 S -stambena 1002 Po+P+1 7,5 12,00124 S -stambena 1033 Po+P+1 7,5 12,00125 S -stambena 904 Po+P+1 7,5 12,00126 S -stambena 1646 P+0 4,0 8,0127 S -stambena 1531 P+0 4,0 8,0128 D7 - javna i

društvena- vjerska 500 P+0 7,5 12,00129 K1 iK2 - poslovna namjena 659 P+0 4,5 9,0130 S -stambena 1112 P+2/P+0* 10,0 14,0131 K2 - poslovna namjena 248 P+1/P+0* 7,5/4,0 12,0/8,0132 K3 - poslovna namjena 1761 P+0 4,0 8,0133 D7 - javna i

društvena- školska 2100 P+1/P+0* 7,5/4,0 12,0/8,0134 R - sportska namjena 750 P+0 7,5 12,0

135 TS - trafostanica 49 P+0 3,00 -136 TS - trafostanica 49 P+0 3,00 -

* visine planirane dogradnje ili izgradnje uz postojeće građevineSve gospodarske građevine kao i građevine s poslovnim prostorima i obrtima uz stambene građevine mogu

biti isključivo prizemne (P+0), s najvišom visinom vijenca od 3,20m.Mogući zvonik uz crkvu (mora biti u planiranoj zoni izgradnje crkve) može imati i veću visinu od definirane

u tablici, a prema potrebi projekta.

2.3. Namjena građevinaGrađevine planirane za stanovanje - S, u planiranoj zoni stanovanja uz stambene građevine (obiteljske

kuće, višestambene građevine i druge) mogu se graditi i gospodarske građevine koje su u funkciji stanovanja(npr. garaže, spremišta i sl.). Građevine s manjim poslovnim prostorima i obrtima (usluge, servisi, manji pogoni,uredi i sl.) također se mogu graditi u planiranim zonama stanovanja osim na građevinskim česticama br.126,127 i 130.

Poslovna namjena - K1i2 - izgrađena građevina u kojoj se rekonstrukcijom mogu izgraditi poslovni prostori,a koji mogu biti manje trgovine, ugostiteljski sadržaji te sadržaji uslužnog (ugostiteljskog ili drugog) karaktera.Obvezna je trgovina dnevnom opskrbom. U okviru ove građevine se također mogu izgraditi prostori namijenjeniokupljanju stanovnika naselja, a u smislu održavanja manjih skupova, priredbi i si. (građevinska čestica br.129).

Poslovna namjena - K2 - izgrađena građevina zadružnog doma na građevinskoj čestici br.132 koju jepotrebno rekonstruirati, a uz nju je planirana zona dogradnje ili izgradnje pomoćnih građevina (npr. skladišta isl.).

Poslovna namjena - K3 - izgrađena građevina pošte na građevinskoj čestici br. 131 uz koju je planiranazona dogradnje ili izgradnje pomoćnih građevina funkcionalno vezanih za glavnu građevinu.

Javna i društvena namjena - školska - D4; izgrađena građevina škole sa zonom njena mogućeg proširenja.

Javna i društvena namjena - vjerska - D7; planirana crkva koja će svojom funkcijom zadovoljavati vjerskepotrebe stanovnika Golubića.

Sportska namjena - R - izgrađena manja građevina na planiranoj lokaciji mara se rekonstruirati ili ukloniti dabi se mogla izgraditi nova građevina sportske namjene. Sadržaji ove građevine mogu biti: manja sportskadvorana, teretana, spremište sportskih rekvizita, praonice i sl., odnosno sadržaji koji će biti dopuna vanjskimsportskim igralištima za mali nogomet odnosno rukomet i košarku.


2.4. Smještaj građevina na građevinskoj česticiGrađevine se mogu smještati na građevinskoj

čestici isključivo u planiranim zonama njihove izgradnjei u planom definiranim rubnim površinama (tablice).

Planirana je izgradnja samostojećih građevinastambene, poslovne, javne i društvene, te sportskenamjene što je vidljivo u grafičkom dijelu plana (“Uvjetikorištenja, uređenja i zaštite površina” - grafički prikazbr.3). U planiranoj zoni izgradnje stambenih građevinamogu se graditi gospodarski objekti u funkcijistanovanja, kao i manji poslovni prostori i obrti.

Položaj stambenih građevina od regulacijskogpravca je definiran građevnim pravcem na udaljenostiu pravilu od 8m, odnosno kako je definirano ugrafičkom dijelu plana (“Uvjeti gradnje” - grafičkiprikaz br.4). Bočna strana građevine isto kao i stražnjamože biti udaljena od granice susjedne građevinskečestice u pravilu 5m, odnosno i drugačije ako je takodefinirano u grafičkom dijelu plana.

Gospodarske građevine i manje građevine sposlovnom namjenom uz stanovanje se u pravilumoraju smještati iza stambenih građevina, u stražnjemdijelu građevnih čestica na isti način kao i stambene.

Građevine s poslovnom namjenom i građevinejavnog i društvenog sadržaja -školskog i vjerskog sudefinirane zonom izgradnje ili dogradnje i građevnimpravcem. Građevni pravci su definirani pročeljimaizgrađenih građevina, a jedino kod crkve on određujepoložaj buduće građevine. Regulacijski pravci su upravilu granice građevinskih čestica prema javnimpovršinama: trgovima, parkiralištima i kolnimpovršinama. Minimalna udaljenost planiranih zonaizgradnje ili dogradnje od susjednih čestica je u pravilu5m, odnosno kako je definirano u grafičkom dijelu plana(“Uvjeti gradnje” - grafički prikaz br.4).

Građevinska čestica građevine sportske namjeneje jednaka njenoj planiranoj zoni izgradnje. Također jedefinirana građevinskim pravcem koji je ujedno iregulacijski pravac.

Okolne javne površine su u funkciji sadržajaposlovnih, javnih i društvenih i sportske građevine, pase moraju usklađeno planirati, projektirati i izvesti. Tose odnosi na trgove, parkirališta, kolne i pješačkepovršine i zelene površine.

2.5. Oblikovanje građevinaPrilikom projektiranja i izvođenja građevina mora

se koristiti tradicionalni arhitektonski izraz, što značida svi oblici i građevinski elementi moraju biti u skladus urbanim identitetom šireg prostora.

To pretpostavlja izgradnju čvrste arhitektonskestrukture, žbukane ili bojane svijetlom bojom (pastelna),s dvovodnim kosim krovom kod manjih građevina, amoguće i četverovodnim krovom na stambeno-poslovnim građevinama nagiba od 22°-45° (sljeme podužoj strani građevine).

Otvori na pročeljima stambenih građevina mogu

biti standardnih dimenzija, izrađenih od dobrihmaterijala otpornih na atmosferilije, a preporuča se injihova zaštita s griljama roletama i sl. Otvori na ostalimgrađevinama mogu biti i većih dimenzija, kvalitetnoizrađeni i zaštićeni. Na sve otvore moraju biti ugrađenipragovi i klupčice, a kod građevina s poslovnomnamjenom i javnom i društvenom namjenom morajubiti kameni ili od sličnog materijala.

Ulaze u sve planirane građevine potrebno jeplanirati po mogućnosti uvučeno u odnosu na ulaznopročelje ili ih zaštititi nadstrešnicama, iz razloga zaštiteunutrašnjeg prostora od vanjskih utjecaja. Također seiz razloga zaštite pročelja mora projektirati i izvestivijenac max. širine 20-25cm od pročelja, a na zabatu10cm.

Ukoliko se gradi zvonik uz građevinu javne idruštvene namjene vjerskog karaktera (crkvu), morasa osnovnom građevinom činiti skladnu arhitektonskucjelinu usklađenih volumena. Zvonik mora biti estetskikvalitetno oblikovan, jer će predstavljati značajnuvizurnu točku na širem prostoru.

Gospodarske građevine uz stanovanje mogu segraditi od čvrstih materijala, ali mogu biti i montažne.Montažne građevine svojom kvalitetom morajuodgovarati onima građenim sa čvrstom građom.

Građevine sa manjim poslovnim prostorima iobrtima u zoni izgradnje stambenih građevina mogubiti izgrađene samo od čvrstih materijala na način kakoje to propisano za stambene građevine.

Gospodarske građevine i građevine sa manjimposlovnim sadržajima zajedno sa stambenimgrađevinama moraju sačinjavati skladnu arhitektonskucjelinu.

2.6. Uređenje građevnih česticaUređenju okoliša građevina obiteljskih kuća treba

posvetiti posebnu pažnju. Neizgrađeni dijelovigrađevnih čestica mogu se koristiti kao vrt, a u dijeluizmeđu građevnog i regulacijskog pravca obvezno kaoukrasni vrt. Moraju biti što je moguće više ozelenjenite je potrebno voditi računa gdje saditi bjelogoričnebiljke radi mogućeg osunčanja zimi, a zaštitne sjeneljeti. Crnogoricu s gušćom krošnjom treba saditi gdjese traži njihova zaštitna uloga i dekorativnost (uzregulacijski pravac, u smjeru bure...). Dio građevinskečestice uz javne površine mora biti uređen estetskivrijednim biljnim vrstama, a preporuča se sadnjasezonskih i trajnih cvjetnica, koje se moraju redovitoodržavati.

Obvezna je sadnja autohtonog zelenila, a tekminimalno ostalog koje mora dobro podnositi lokalneklimatske uvijete.

Dio građevinske čestice između regulacijskog igrađevnog pravca treba urediti za smještaj vozila i tomin. za 2 vozila, odnosno onoliko vozila koliko jepotrebno za obavljanje pojedinih djelatnosti u manjimposlovnim prostorima, a preporuča se uporaba


perforiranih betonskih opločnika sa zasađenom travomu šupljinama. Betonski opločnici se moraju postavitina kvalitetno izrađenu i stabiliziranu zemljanu podlogu.

Izgradnja septičkih jama je moguća samo u dijelugrađevinske čestice do regulacijskog pravca i to namin. udaljenosti 3,0m od granica građevinske čestice.Gornja ploča septičke jame mora biti min 50cm ispodrazine uređenog terena iznad nje, a njena okna u raziniuređenog terena i opskrbljena uljnim poklopcima.

Pristupne staze i terase na razini terena unutargrađevinske čestice treba urediti u skladu s uređenjemostalih dijelova građevinske čestice, što znači smaterijalima koji će se uklopiti u zelene površine itradicionalni lokalni izraz.

Ograda građevinske čestice mora biti postavljenana regulacijskoj liniji, visine do 1,5m. Ukoliko se gradiod čvrstog materijala njen donji dio može biti visoknajviše 1,0m, dok gornji dio mora biti prozračan. Prostorizmeđu ukruta gornjeg dijela ograde može se ispunitizelenilom, metalnom konstrukcijom ili njihovomkombinacijom. Ograda može biti sva od zelenila(živica), također maksimalno do visine 1,5m. Ukolikose ograda radi od nekog drugog materijala ona moraimati prije spomenute karakteristike i biti estetskioblikovana.

Ograde među susjednim građevnim česticama semogu raditi na isti način, uz dogovor susjeda.

Vrata ulične ograde se moraju otvarati na parcelu,odnosno nikako na javnu površinu (nogostup).

Građevinske čestice s građevinama poslovnenamjene i javne društvene namjene - školske i vjerskemoraju se urediti na način kako je planom definirano(“Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina” -grafički prikaz br.3). Dio čestica (trgovi i zelenilo ispredplaniranih ili izgrađenih građevina) imaju karakterjavnog prostora, dok se stražnji dio čestica u pravilukoristi za pomoćne sadržaje u funkciji namjene osnovnegrađevine.

Uređene zelene površine unutar ovih građevinskihčestica moraju biti minimalne površine 20% od ukupnepovršine čestice.

Uređenje građevinskih čestica oko građevinafunkcionalno je vezan na sadržaje građevina, te semoraju planirati, projektirati i izvesti integralno.Planirana parkirališta u blizini čestica također semoraju izvesti prije uporabe građevine, a osim javnenamjene planirana su da zadovolje potrebe sadržajaplaniranih građevina.

3. Način opremanja zemljišta prometnom,komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnommrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanjacestovne i ulične mreže

3.1.1. Pristupne i ostale ceste

Na području obuhvata Detaljnog plana uređenja“Novo naselje” - Golubić postoji splet internihprometnica međusobno povezanih s glavnom sabirnomprometnicom koja je u produžetku, izvan obuhvataovoga detaljnog plana priključena na javnu lokalnucestu L 65009.

Sve interne prometnice unutar ovog detaljnog planaimaju poprečne profile širine od 9,2 - 10,0m i to: širinukolnika od 6,0m i većinom obostrane nogostupe širine1,6m, osim na glavnoj sabirnoj prometnici gdje jepredviđen obostrani nogostup širine 2,0m.

Osim priključka na javnu lokalnu cestu L65009interne prometnice u ovom naselju imaju mogućnostspojiti se na postojeću mrežu mjesnih nekategoriziranihputeva koji ovo naselje povezuju sa susjednim selima.U tom smislu planirano je i autobusno stajalište ucentru naselja.

U slučaju da se ukaže potreba za rekonstrukcijomlokalne ceste L65009 i priključaka na državnu ižupanijsku cestu tada će se oba priključka projektiratiu svemu prema Pravilniku o uvjetima za projektiranjei izgradnju prilaza i priključaka na javnu cestu (NN,73/98) i Pravilniku o prometnim znakovima, opremi isignalizaciji na cestama (NN, 59/00). Konstruktivnetehničke elemente za ove poprečne priključke trebaodrediti na osnovi računskih brzina i gustoće prometana glavnim cestama (državnoj i županijskoj) i sporednojlokalnoj cesti.

Sve horizontalne krivine prometnica na područjuobuhvata ovog detaljnog plana uređenja riješene subez prelaznih krivina. Za minimalni radijus horizontalnihkrivina odabran je R=20,0m.

Nivelete svih prometnica treba maksimalnoprilagoditi zahtjevima svih planiranih prostornihsadržaja naselja. Iskopani materijal mora se iskoristitiza izradu nasipa i poravnanje postojećeg terena.

Gornji nosivi sloj svih prometnica mora se izvestikao kolnička konstrukcija fleksibilnog tipa koja se sastojiod nosivog sloja od mehanički nabijenog sitnozrnatogkamenog materijala, od bitumeniziranog nosivog slojai od habajućeg sloja od asfaltbetona. Debljina ovihslojeva mora biti takva da kolnička konstrukcijapodnese propisano osovinsko opterećenje, što trebaodrediti prilikom izrade glavnog projekta prometnica.

Gornji nosivi sloj planiranog nogostupa mora seizvesti od nosivog sloja od mehanički nabijenogsitnozrnatog kamenog materijala i od habajućeg slojaod asfaltbetona.

3.1.2. Javna parkiralištaZa potrebe prometa u mirovanju svih predviđenih

prostornih sadržaja u ovom stambenom naseljupredviđeno je ukupno 80 parkirališnih mjesta i to natri grupirana mjesta duž internih prometnica uneposrednoj blizini javnih sadržaja gdje se predviđaveće okupljanje ljudi iz naselja o onih koji ne žive uovom naselju. Parkirališta se moraju izvesti zajedno s


planiranim sadržajima u njihovoj blizini bez obzira nanjihov javni karakter.

Sva parkirališna mjesta su dimenzija 2,50/5,00m iplanirana su okomito na os kolnika internih prometnica.Za potrebe stanovnika naselja (stambena namjena)predviđena su po dva parkirališna mjesta na samojgrađevinskoj čestici zbog čega su građevinski pravciodmaknuti od regulacijskih pravaca za 8,0 m. Brojparkirališnih mjesta mora biti i veći ako uz stanovanjeimamo i manje poslovne prostore i obrte, a u skladu sazakonom propisanim normativima.

3.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površineTrgovi moraju biti površinski obrađeni s čvrstim

materijalom poput kamenih ploča ili betonskihopločnika postavljenih na pripremljenu podlogu na načinda mogu zadovoljiti i kolni promet (servis, vatrogasci isl.). Boja popločanja mora biti u skladu s tradicionalnimmaterijalima koji se mogu naći u izgrađenimarhitektonskim cjelinama na širem prostoru.

Dio trga uz građevinu poslovne namjene sugostiteljskim sadržajem se može koristiti kao terasasa stolovima i može biti pokriven nadstrešnicom,pergolama, suncobranima i sl. Nadstrešnica može bitinajveće širine 3m (od pročelja) i sa građevinom morasačinjavati skladnu cjelinu (isto vrijedi za tende, pergolei sl.). Terasa sa stolovima i suncobranima možezahvaćati i veći prostor trga.

Površine trgova su planirane da mogu služiti i zaservisni promet (npr. vatrogasci, snabdijevanje, vozilaelektre i sl.), pa se moraju izvesti na način da zadovoljeadekvatno osovinsko opterećenje vozila. Sve pješačkepovršine će biti obrubljene kamenim ili betonskimrubnjacima (preporučaju se dimenzije 12/18cm).

Na trgovima i pješačkim površinama se po potrebimože ugraditi urbana oprema poput klupa, koševa zasmeće, informativnih panoa i sl. U okviru površine trgauz građevinu poslovne namjene s trgovačkim iugostiteljskim sadržajem treba posaditi drvored sastablima bogate i slikovite krošnje koji će biti obilježjetrga i svojevrsni prostorni reper. Također u okvirupovršina ostalih trgova su predviđene zelene površineparkovnog karaktera.

Ovim planom predloženo prostorno rješenje trga izelenila oko njega, služi kao osnova za daljnju razradu,projektiranje i izvedbu.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanjekomunalne infrastrukturne mreže i vodova unutarprometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkomvodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javnarasvjeta)

VodoopskrbaPrema dogovorima s nadležnim komunalnim

poduzećem “KOMUNALNO PODUZEĆE” d.o.o.Knin vodovodna mreža svih planiranih prostornihsadržaja ovog stambenog naselja može se priključiti

na postojeći PE cjevovod DN 110 za okolna naselja tj.zaseoke.

Konačna trasa i potreban profil glavnog dovodnogcjevovoda, tj. način priključka mjesne vodovodne mrežeplaniranog stambenog naselja na postojeći cjevovod ,odredit će se prilikom izrade izvedbene tehničkedokumentacije.

Na području obuhvata ne postoji izvedenavodovodna mreža, ali u području obuhvata postojicjevovod profila 100mm sa nekoliko manjih ogranakate se planira mrežu naselja “NOVO NASELJEGOLUBIĆ, spojiti na taj postojeći vodoopskrbni vod.Okna sa sekcionim zasunima izvesti prema grafičkomprikazu. Potrebno će biti izvesti nova okna na spojupostojećih cjevovoda s novom mrežom.

Minimalni profil unutrašnje vodovodne mreže ovognaselja mora biti 100mm kako bi se zadovoljilipostojeći zakonski propisi za protupožarnu hidrantskumrežu.

Cjevovodi vodovodne mreže u naselju planirani su1,00m od ruba prometnice (os cjevovoda) prometnica(iznimno u krivinama prometnice manje dionice 0,5-1,5m), osim postojećih cjevovoda koji se ne anulirajugdje je poštivana postojeća trasa za zaseoke Bubonje,Arule, Đepine i Reljane (postojeća izgradnja, zeleniloi sl.). Svi dijelovi vodovodne mreže moraju biti odkvalitetnog vodovodnog materijala uz propisanuvanjsku i unutrašnju zaštitu.

Unutrašnja hidrantska mreža mora biti izvedena uskladu s uvjetima koje će propisati MUP prilikom izradeglavnog projekta. Moraju se ugraditi nadzemni ipodzemni hidranti na razmaku do max. 100m.

Priključci do svih planiranih prostornih sadržajamoraju se izvesti od cijevi profila 3/4"-2" odnosnoprema potrebama pojedinog potrošača. Svakipredviđeni prostorni sadržaj unutar obuhvata ovogDPU-a mora imati vlastito vodomjerilo i potpunoodvojenu vlastitu vodovodnu instalaciju. Svi elementi iuređaji vodovodne instalacije nakon vodomjerilamoraju biti za radni tlak od 8 bara. Tip i rasporedvodomjerila treba dogovoriti s nadležnim komunalnimpoduzećem prije izrade izvedbene tehničkedokumentacije.

Kod projektiranja i građenja vodovodne mreže ovognaselja treba osigurati minimalne razmake od ostalihkomunalnih instalacija: od kolektora otpadnih fekalnihvoda 2,00m, (iznimno manje dionice u krivinamaprometnica 1,5m), od elektrovodova VN 1,5m, odelektrovodova NN i tt vodova 1,0m.

Dubina polaganja vodovodnih cijevi u kolniku moraiznositi min. 1,0m od tjemena cijevi do gornje razinekolnika ceste.

Posteljica na koju se polažu vodovodne cijevi nadno rova, te nadsloj iznad tjemena cijevi mora se izvestiod kvalitetnog sitnozrnatog materijala i zbiti nazahtijevani modul stišljivosti.


Sva križanja vodovodnih cijevi s kolektorimaodvodnje moraju se u pravilu izvesti pod pravim kutomuz obvezatnu zaštitu ovih cijevi u dužini od 1,5m lijevoi desno od križanja.

Odvodnja otpadnih vodaNa cjelokupnom području obuhvata ovog detaljnog

plana uređenja primijenjen je razdjelni sustav odvodnje,a kanalizacijska mreža ne postoji u cijelom naseljuGolubić.

Odvodnja fekalnih voda na području ovogstambenog naselja mora se riješiti sakupljanjem istih utrokomornim vodonepropusnim septičkim jamama sispuštanjem iz treće komore kao sigurnosnim preljevomu podzemlje. Na svim objektima septičke jame smjestititako da su otvori za čišćenje van objekta premaprometnici da se omogući nesmetano čišćenje tj.pražnjenje. Potrebno je otvore za čišćenje i pražnjenjeizvesti tako da se onemogući širenje neugodnih mirisa.Nakon izvedbe faze ili cjelokupnog sustava odvodnjesvi objekti moraju imati mogućnost ispuštanja otpadnihfekalnih voda u kolektorski sustav odvodnje. Izkolektorskog sustava fekalne vode se odvode dobiopročistača. Otpadne fekalne vode zapadnog dijelanaselja se prikupljaju u vodonepropusnu crpnu postajuiz koje se otpadna fekalna voda prepumpava u kolektoristočnog dijela tj. u biopročistač. Tlačna cijev fekalneotpadne vode mora biti min. profila 100 mm. Septičkejame-taložnice moraju se prazniti i očistiti najmanje triputa godišnje posebnim auto cisternama, a sadržajodvesti na sanitarnu deponiju. Kontrolu ispuštanja,pražnjenja i transporta mora obavljati nadležnokomunalno poduzeće i sanitarna inspekcija.

Oborinske otpadne vode moraju se sakupljati iodvoditi otvorenim rigolima do kišnih vodolovnih grla,odnosno odvojenim kolektorima uglavnom na južnojtraci prometnica, te ispuštati u okolni teren prekoupojnih bunara.

Nakon izgradnje faze ili cijelog fekalnogkolektorskog sustava moguće je umjesto biopročistačaizvesti biolagunu, ili Imhoffov taložnik za što je potrebnoprovesti analize i osigurati prostor, jer je područjeobuhvata nedovoljno veliko.

Zbog položaja kolektorskog sustava odvodnjeoborinskih otpadnih voda , potrebno je poprečne nagibecesta izvesti u poprečnom padu prema kolektoruoborinskih voda tj. izvesti prema grafičkom prikazu,te izvesti ispuste u okolni teren prema grafičkomprilogu.

Trase svih predviđenih gravitacijskih kolektora zaodvodnju otpadnih voda moraju biti položene nahorizontalnoj udaljenosti od minimalno 1,5m odplaniranih cijevi vodovodne mreže. Kod kontrolnihokana ova udaljenost mora biti min. 1,0m.

Za odvodnju otpadnih fekalnih voda predviđeni sukolektori minimalnog profila 250mm i minimalnogpada I =0,40%, a kolektori otpadnih oborinskih voda

profila 200 mm i min. pada I= 0,5%. Za što kvalitetnijerješavanje odvodnje oborinskih voda mora se ugraditidovoljan broj vodolovnih grla. Udaljenost kolektorafekalnih i oborinskih voda treba biti 2,0m. Tlačna cijevfekalne otpadne vode polaže se sredinom južnognogostupa ceste.

Svi kolektori moraju se izvesti od kvalitetnogvodonepropusnog materijala. Dubina polaganjakolektora u kolniku mora iznositi min. 1,2m (0,8m tlačnau nogostupu) od tjemena cijevi do gornje razine kolnikaceste (nogostupa). U protivnom tjemena cijevikolektora moraju se zaštititi adekvatnim slojemarmiranog betona u punoj širini rova.

Posteljica minimalne debljine 10cm na koju sepolažu kolektorske cijevi na dno rova i nadsloj iznadtjemena cijevi minimalne debljine 30cm moraju seizvesti od kvalitetnog sitnozrnatog materijala i zbiti nazahtijevani modul stišljivosti.

Reviziona okna izvesti min. prema grafičkomprikazu, a ako se ugrade biopročistači treba izvesti ikućna okna.

Kontrolu ispuštanja fekalnih potrošnih otpadnih vodaiz svakog planiranog prostornog sadržaja mora vršitinadležno komunalno poduzeće i sanitarne službe, i toza vrijeme izgradnje i eksploatacije.

Elektroopskrba i vanjska rasvjeta-Približavanje i križanje SN kabela s drugim

instalacijamaNa dijelu trase gdje se energetski kabeli polažu u

zajednički kabelski kanal s drugim energetskimkabelima minimalna vodoravna udaljenost među njimamora iznosit 10 cm.

U slučaju križanja projektiranih 10(20) kV kabelas drugim energetskim kabelima, minimalni okomitirazmak među njima treba iznosit 20 cm.

U slučaju da se duž trase projektiranih 10(20) kVkabela nalaze tt i vodovodne instalacije treba se kodpolaganja projektiranih kabela pridržavati slijedećihuvjeta:

U slučaju da se projektirani 10(20) kV kabelipribližavaju tt kabelima, minimalna vodoravnaudaljenost između najbližih energetskih kabela i ttkabela treba iznosit minimalno 0,5 m. Ukoliko se taudaljenost ne može održati, treba na mjestimapribližavanja, energetske kabele položiti u željeznecijevi, a tt kabele u okiten ili betonske cijevi.

U slučaju križanja projektiranih 10(20) kVenergetskih kabela i tt kabela minimalna okomitaudaljenost između energetski i tt ne smije biti manjaod 0,3 m. Kut križanja između energetskih i tt kabelaje u pravilu 90°, ali ne smije biti manji od 45°.

Minimalni vodoravni razmak pri paralelnomenergetskog kabela i vodovoda iznosi 0,5 m odnosno1,5 m za magistralni vodoopsrkbni cjevovod. Ovorastojanje se može smanjiti do 30 % ukoliko se objeinstalacije zaštite specijalnom mehaničkom zaštitom.


Na mjestu križanja, kabel može biti položen iznadili ispod vodovoda, ovisno o visinskom položaju cijevi.Okomiti razmak između kabela i glavnog cjevovodamora iznositi najmanje 0,5 m, a kod križanja kabela ipriključnog cjevovoda razmak mora iznosit najmanje0,3 m.

Ukoliko je u oba slučaja križanja manji razmak,potrebno je energetski kabel zaštititi od mehaničkogoštećenja, postavljajući ga u zaštitnu cijev, tako da jecijev dulja za 1 m sa svake strane mjesta križanja.

Minimalni vodoravni razmak pri paralelnompolaganju energetskog kabela i kanalizacije iznosi 0,5m za manje kanalizacijske cijevi ili kućne priključkeodnosno 1,5 m za magistralni kanalizacijski cjevovodprofila jednakog ili većeg od 0,6/0,9 m (razmakizmeđu najbližih vanjskih rubova instalacije). Na mjestukrižanja kabel može biti položen samo iznadkanalizacijskog cjevovoda i to u zaštitnim cijevima čijaje duljina 1,5 m sa svake strane mjesta križanja, audaljenost od tjemena kanalizacijskog profila min. 0,3m. U slučaju kada se tjeme kanalizacijskog profilanalazi na dubini od min. 0,8 m, dodatna mehaničkazaštita izvodi se postavljanjem TPE cijeviodgovarajućeg promjera u sloju mršavog betona. Kadaje tjeme kanalizacijskog profila na dubini manjoj od0,8 m dodatna mehanička zaštita kabela izvodi sepostavljanjem Fe cijevi odgovarajućeg promjera u slojumršavog betona.

Provlačenje kabela kroz, iznad i uz vododvodnekomore, hidranata te kanalizacijskih okna ili slivnika -nije dopušteno.

- Približavanje i križanje NN kabela s drugiminstalacijama

Pri polaganju energetskog kabela u isti kabelskikanal razmak između kabela u istom kabelskom kanalutreba iznositi minimalno 10 cm.

Ako na trasi kojom prolaze NN kabeli postojevodovodne i tt instalacije potrebno je kod polaganjakabela pridržavati se sljedećih uvjeta:

Prilikom približavanja energetskih kabela ivodovodnih cijevi, vodoravna udaljenost izmeđuenergetskog kabela i glavnog cjevovoda treba iznositiminimalno 50 cm.

U slučaju križanja energetskih kabela s vodovodnimcijevima minimalni okomiti razmak među njima trebaiznositi minimalno 50 cm za glavni cjevovod, a 30 cmza priključni cjevovod . Ako se ova udaljenost ne možepostići treba energetski kabel postaviti u okiten cijev,tako da je cijev duža za 1 m s obje strane križanja.

Minimalni vodoravni razmak pri paralelnompolaganju energetskog kabela i kanalizacije iznosi 0,5m za manje kanalizacijske cijevi ili kućne priključkeodnosno 1,5 m za magistralni kanalizacijski cjevovodprofila jednakog ili većeg od 0,6/0,9 m (razmakizmeđu najbližih vanjskih rubova instalacije) . Namjestu križanja kabel može biti položen samo iznad

kanalizacijskog cjevovoda i to u zaštitnim cijevima čijaje duljina 1,5 m sa svake strane mjesta križanja, audaljenost od tjemena kanalizacijskog profila min. 0,3m. U slučaju kada se tjeme kanalizacijskog profilanalazi na dubini od min. 0,8m, dodatna mehaničkazaštita izvodi se postavljanjem TPE cijeviodgovarajućeg promjera u sloju mršavog betona. Kadaje tjeme kanalizacijskog profila na dubini manjoj od0,8 m dodatna mehanička zaštita kabela izvodi sepostavljanjem Fe cijevi odgovarajućeg promjera u slojumršavog betona. Provlačenje kabela kroz, iznad i uzvodovodne komore hidranata te kanalizacijskih oknaili slivnika - nije dopušteno.

U slučaju da se projektirani 0,4 kV kabelipribližavaju tt kabelima, minimalna vodoravnaudaljenost između najbližih energetskih i tt kabela trebaiznositi minimalno 0,5 m. Ukoliko se ta udaljenost nemože održati, treba na mjestima približavanja,energetske kabele položiti u željezne cijevi, a tt kabeleu okiten ili betonske cijevi.

U slučaju križanja projektiranih 0,4 kV energetskihkabela i tt kabela minimalna okomita udaljenost izmeđunajbližih energetskih i tt kabela treba iznositi 0,5m. Akose ta udaljenost ne može održati, treba na mjestimakrižanja, energetske kabele postaviti u željezne cijevi,a tt kabele u okiten ili betonske cijevi dužine 2-3 m. I uovom slučaju minimalna okomita udaljenost izmeđuenergetskih i tt ne smije biti manja od 0,3 m. Kut križanjaizmeđu energetskih i tt kabela je u pravilu 90°, ali nesmije biti manji od 45°.

Uvjeti za izvođenje kućnih priključakaObzirom na opterećenje i vrstu trošila, vanjski

priključak samonosivim kabelskim snopom izvest ćese kao trofazni sa SKS-om XOO-A 4x16 mm2 /0,6/1kV.

Svaki objekt individualne izgradnje, kaograđevinska cjelina mora imati vlastiti vanjski priključakizveden samonosivim kabelskim snopom. S objektakoji ima svoj vanjski priključak izveden samonosivimkabelskim snopom, ne može se obavljati priključenjedrugih objekata.

Izvođenje kućnog priključka samonosivimkabelskim snopom treba izvoditi neprekinuto do glavnihosigurača objekta (ormarić, KPMO i KPTO).

KPMO objedinjuje funkciju priključka i mjernogmjesta u čijem sastavu su mjerni uređaji svih stanovajednog građevinskog objekta.

Preporučuje se KPMO postavljati na pročeljegrađevine, na prikladnom i pristupačnom mjestu. Visinaod gazišta do prozorčića za očitanje stanja električnogbrojila iznosi maksimalno 1,70 m.

Potrošači kategorije potrošnje “kućanstvo” i ostalipotrošači na 0,4 kV ugrađuju u sustavu svoje instalacijeograničavalo strujnog opterećenja - limitator.

Ograničavalo strujnog opterećenja treba ugrađivatina dostupnom mjestu, električki spojiti između


električnog brojila i osigurača u smjeru trošila, u sklopuinstalacijskog razvodnog ormarića -razdjelnika stanaili odvojeno u neposrednoj blizini razdjelnika stana.

Ograničavalo strujnog opterećenja mora bitiplombirano plombom isporučitelja električne energije.

Telekomunikacijska mrežaKod prijelaza telekomunikacijskog kabela ispod

prometnice telekomunikacijski kabel položiti u PEHDcijev 110mm. Cijev ugraditi u sloj mršavog betonamarke MB-15 u debljini od 30cm. Cijevi postaviti takoda prelaze vanjski rub kolnika najmanje 50cm.

Prilikom paralelnog vođenja TK kabela i ostalihinstalacija, minimalni horizontalni razmak odsrednjenaponskih kabela, vodovodnih i kanalizacionihcijevi iznosi 100cm, a od niskonaponskih kabela i kabelajavne rasvjete iznosi 50cm.

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površinaSve planirane zelene površine moraju biti zatravljene

vrstom trave koja je otporna na lokalne klimatskeuvijete.

Na svim površinama potrebno je saditi drveće igrmlje autohtonog karaktera, također otporno nalokalne prilike, guste i bogate krošnje. Drveće moraimati naročito bogate i slikovite krošnje u drvoredu natrgu.

Uz trg, sportski sadržaj i kolne površine (okretišta)moguće je saditi sezonske i trajne cvjetnice.

Sve zelene površine nakon sadnje je potrebnonjegovati i održavati, a naročito one oko trgova, kao idrvored na trgu.

U zoni zelenila, a uz pješačke površine može sepostaviti urbana oprema poput klupa, koševa za smeće,rasvjetnih tijela i sl., a u centralnoj zoni uz sportskaigrališta i igračke za igru djece.

Između trgova uz građevinu s trgovačkim iugostiteljskim sadržajem i crkve, odnosno onog uzgrađevinu sa sportskom namjenom u okviru centralnepješačke zone odnosno zelenih površina, planiranamogućnost postave skulpture koja ne smije biti velikihdimenzija. Svojom nazočnošću će sadržajno obogatitiprostor, te ga učiniti prepoznatljivim i interesantnijim.U oblikovnom smislu mora biti estetski vrijedna.

Preporuča se uređenje zelenih površina definiratiizradom projekta krajobraza, a prema smjernicamaovog plana.

5. Uvjeti i način gradnjeSve planirane građevine i vanjske površine moraju

se planirati, projektirati i izgraditi na način i umaterijalima odgovarajućim lokalnim klimatskimuvjetima.

Stoga se u odabiru materijala za popločane površineu prvom redu predlaže kamen, a kao alternativabetonski opločnici. Na pješačkim i kolnim površinamane smije biti nikakvih denivelacija. Gdje je potrebnoobičan rubnjak treba zamijeniti kosim radi lakšekomunikacije invalidnih osoba, roditelja s kolicima i

sl.. Također pristupi u građevinu s poslovnomnamjenom i crkvu moraju biti riješeni tako da nepredstavljaju teškoću za osobe u kolicima ili supotrebom štaka i štapa (rampa max. nagiba 8,3°).

Sve planirane građevine se moraju izgraditi s čvrstimmaterijalima, dakle betonskim temeljima,konstruktivnim zidovima od blok opeke, betonskim ipolumontažnim pločama i kosim dvovodnim krovompokrivenim kvalitetnim pokrovom, nagiba 22°-45°. Svegrađevine moraju imati vijenac širine najviše 20-25cmod pročelja, a 10cm od zabata. Svi zidovi moraju bitižbukani, a vanjski termoizolirani (također i ploče) izaštićeni fasadnom bojom ili žbukom tipa “Sep” ilisličnom. Otvori se preporučaju izvesti od kvalitetnogmaterijala i dobro zaštićeni od utjecaja atmosferilija.Također se preporuča njihova zaštita griljama, roletamai sl..

Otvori na pročeljima građevina s poslovnim, javnimi društvenim sadržajem i sportskom namjenom mogubiti i većih dimenzija, ali također dobro zaštićeni.

Pod prizemlja građevine može biti najviše 45cmizdignut iznad terena. Pristupne stube na svim javnimpovršinama ne smiju biti više od 15cm.

Oko građevine s ugostiteljskim i trgovačkimsadržajem moguće je postaviti nadstrešnice, tende,pergole i sl. radi zaštite od vanjskih utjecaja (snijeg,vlaga, sunce i sl.), koje moraju biti izrađene odkvalitetnih materijala. Širina montažne konstrukcije odpročelja građevine može biti najviše 3m.

Gospodarske građevine uz stanovanje mogu biti ijednostavnije izvedene, ali od kvalitetne građe, dobrozaštićene od vanjskih utjecaja i arhitektonski usklađenesa stambenom građevinom. Stoga se preporučaupotreba materijala kao kod stambenih građevina, tekorištenje sličnih građevinskih i arhitektonskihelemenata.

Građevine s manjim poslovnim prostorima i obrtimamoraju biti izvedene kao stambene građevine.

PrometTijekom izgradnje planiranih prometnica naselja,

odnosno priključaka na postojeće javne ceste, svizemljani radovi moraju se izvesti uz pažljivu uporabueksploziva.

Gornji nosivi sloj kolnika svih prometnica iparkirališnih površina unutar obuhvata ovog detaljnogplana uređenja mora se izvesti od: nosivog sloja odsitnozmatog kamenog materijala, bitumeniziranognosivog sloja i habajućeg sloja od asfalt betona. Ovislojevi moraju biti odgovarajućih debljina tako dakolnička konstrukcija podnese propisano osovinskoopterećenje.

Gornji nosivi sloj svih nogostupa u naselju trebaizvesti od nosivog sloja od sitnozrnatog kamenogmaterijala i habajućeg sloja od asfalt betona.

VodoopskrbaSvi dijelovi vodovodne mreže ovog naselja, moraju


biti od kvalitetnog vodovodnog materijala uz propisanuvanjsku i unutrašnju zaštitu. Trase cjevovoda planiranesu uglavnom duž sjeverne strane prometnica. Veći diopostojećih cjevovoda se anulira, a ostaju cjevovodi nasjevernom i južnom dijelu naselja za osiguranjevodoopskrbe okolnih naselja, priključeni na novu mrežu.

Unutrašnja hidrantska mreža mora biti izvedena uskladu s uvjetima koje će propisati MUP u postupkuishođenja suglasnosti za izradu glavnog projekta.

Svi predviđeni prostorni sadržaji unutar obuhvataplana moraju imati vlastito vodomjerilo i potpunoodvojenu vlastitu vodovodnu instalaciju. Svi elementi iuređaji vodovodne instalacije nakon vodomjerilamoraju biti za radni tlak od 8 bara.

Kod projektiranja i građenja vodovodne mreže trebaosigurati minimalne razmake od ostalih komunalnihinstalacija: od kolektora 1,5 m, od elektrovodova VN1,5 m, od elektrovodova NN i tt vodova 1,0 m.

Dubina polaganja vodovodnih cijevi u kolniku moraiznositi min. 1,0m od tjemena cijevi do gornje razinekolnika ceste.

Dno rova na koje se polažu vodovodne cijevi inadsloj iznad tjemena cijevi moraju se izvesti odkvalitetnog sitnozrnatog materijala i zbiti na zahtijevanimodul stišljivosti.

Križanja vodovodnih cijevi s kanalizacijskimcijevima moraju se u pravilu izvesti pod pravim kutomuz obvezatnu zaštitu vodovodnih cijevi u dužini od 1,5m lijevo i desno od križanja.

Okna sa sekcionim zasunima izvesti dovoljneveličine za nesmetanu manipulaciju zasunima. Poklopcitrebaju imati dovoljnu nosivost, jer su u trupu ceste.Poklopci kućnih okana mogu biti minimalne nosivosti.

Odvodnja otpadnih vodaFekalne otpadne vode odvode se do potpuno

vodonepropusnih trokomornih septičkih jama iz kojihse upuštaju u podzemlje tj. u trećoj komori izvodi sesigurnosni preljev već izbistrene i manjim dijelompročišćene otpadne fekalne vode, a najmanje tri putagodišnje komore se moraju prazniti i sadržaj odvozitina sanitarnu deponiju.

Oborinske otpadne vode odvode se najkraćimputem u okolni teren tj. upojne bunare preko posebnihkolektora u trupu prometnica uglavnom u južnom traku.

Trase svih gravitacijskih kolektora za odvodnjufekalnih otpadnih voda moraju se položiti na minimalnuhorizontalnu udaljenost od 1,5 m od vodovodnih cijevi,a kolektor oborinskih voda treba biti udaljen 2,0 m odkolektora fekalnih otpadnih voda. Kod kontrolnih okanaova udaljenost mora biti min. 1,0 m.

Kolektori se moraju izvesti od kvalitetnogvodonepropusnog materijala.

Dubina polaganja kolektora u kolniku mora iznositimin. 1,2 m ( 0,8m tlačna cijev u nogostupu) od tjemenacijevi do gornje razine kolnika ceste ( nogostupa ), ilise tjemena cijevi kolektora (tlačne cijevi) moraju

dodatno zaštititi slojem armiranog betona u punoj širinirova.

Posteljica na dnu rova na koju se polažu kolektorskei tlačne cijevi, te nadsloj iznad tjemena cijevi mora seizvesti od kvalitetnog sitnozrnatog materijala i zbiti nazahtijevani modul stišljivosti.

Reviziona okna predvidjeti na min. razmacima pografičkom prikazu, a veličine dovoljne za nesmetanočišćenje. Poklopci moraju imati nosivost dovoljnu zapromet cestovnih vozila, a ukoliko se izvedu kućnaokna (odmah se ugrađuju biopročistači) poklopci kućnihokana mogu biti min. nosivosti.

U konačnosti sve prethodno sakupljene fekalneotpadne vode iz ovog stambenog naselja moguće jeodvesti u bioprečistače preko kolektora, a iz zapadnogdijela naselja potrebno je fekalne otpadne vodeprepumpavati. Ugradbom biopročistača mogu seanulirati septici. Također je moguće sagledavanjemšire situacije i dodatnim analizama umjestobiopročistača izvesti Imhoffov taložnik ili biolagunu.

Prometnice i ostale površine obavezno je izvestida su poprečni nagibi i ispusti u okolni teren premagrafičkom prikazu.

Elektroopskrba i vanjska rasvjetaTrase elektroenergetskih kabela međusobno

uskladiti, tako da se što je više moguće polažu uzajednički kabelski kanal. U zajedničkom kabelskomkanalu treba zadovoljiti međusobne minimalneudaljenosti.

Za polaganje srednjenaponskog kabela,niskonaponskog kabela i kabela javne rasvjete vrši seiskop kanala dubine 80cm, minimalne širine kanala udnu 40cm .

Prije polaganja kabela potrebno je iz iskopanogkanala dubine 80cm odstraniti kamenje, poravnati dnokanala, te izraditi posteljicu od kamene prašine u slojudebljine 10cm. Nakon polaganja kabela zasuti gakamenom prašinom u sloju debljine 15cm, a preostalidio kanala zasipati usitnjenom zemljom ručno u slojudebljine 30cm, a potom materijalom iz iskopa.

U kanal iznad kabela na dužini 0,4m položiti vrpcuupozorenja “POZOR ENERGETSKI KABEL”, a nadubini 0,7m bakreno uže Cu 50mm2.

Projektirani SN kabel se polaže, složen u trokut, ukabelski kanal dubine 0,8 i 1,0 m. Na prijelazu prekoceste kabeli se polažu u zabetoniranu okiten cijev200 mm , odnosno 110 mm za uzemljivač i kabeleJR, a kanal treba biti dubine 1,0 m .

Projektirani NN kabeli će se polagati u kabelskikanal dubine 0,8 m i 1,0 m . Na prijelazu preko cestekabeli se polažu u zabetoniranu okiten cijev 160 mmodnosno 110 mm za uzemljivač i kabele javnerasvjete, a kanal treba biti dubine 1,0m.

U dijelu trase kod paralelnog polaganja i križanjasrednjenaponskih i niskonaponskih kabela udaljenostizmeđu njih treba biti najmanje 20cm, s tim da je kabel


niskog napona iznad visokog napona.Betonski stupovi predviđeni za nošenje kabelskog

snopa opće potrošnje i kućnih priključaka te ugradnjusvjetiljki vanjske rasvjete ugradit će se u jame dubine2m. Nakon uklinjenja stupova iste je potrebito betoniratina dubini 50 cm od okolnog terena.

Stupovi vanjske rasvjete na dijelu šetnica izrađeniod željeznog profila moraju biti predviđeni za zonuvjetra III.

Svi dijelovi elektroopskrbne mreže i vanjske rasvjetemoraju biti izrađeni u zadovoljavajućem stupnjumehaničke zaštite, dijelovi mreže i opreme koji suizloženi vlazi moraju biti izrađeni min. u stupnjumehaničke zaštite IP 54.

Izvoditelj radova obvezan je pridržavati se Zakonao gradnji i Zakona o preuzimanju Zakona ostandardizaciji i drugih važećih zakona, propisa,standarda, uputa i granskih normi. Prije početka radovanaručitelj je dužan imenovati Nadzornog inženjera kojiće vršiti stalni nadzor nad izgradnjomelektroenergetske građevine.

Telekomunikacijska mrežaPodzemna telekomunikacijska instalacija izvodi se

u cijevima minimalne debljine stjenke 3mm i min.vanjskog promjera 40mm.

Cijev se polaže u rov dubine 50-60cm, širine 15-40cm. Na dno rova polaže se sloj pijeska 0-4mm usloju debljine od 5cm. Nakon polaganja cijevi u rovdodajemo pijesak za pokrivanje, a ostali dio rovaispunimo zemljom. Iznad cijevi polaže se traka zaoznačavanje s oznakom “TELEFONSKI KABEL”.Cijevi se ne smiju polagati spiralno već ih je potrebnoodmatati slobodno, odnosno ne smiju se lomiti ili polagatipod kutom većim od 90° i radijusom savijanja od 1mkod kratkih cijevi. Rebraste cijevi možemo savijatiprema uvjetima proizvođača. Cijev ne smije prolazitiispod nikakvih objekata. Nakon uvlačenja kabela ucijev, cijev mora ostati čista radi eventualnog uvlačenjanove trase, što znači da krajevi cijevi moraju bitizabrtvljeni.

Svi udjelovi telekomunikacijske mreže i oprememoraju biti izrađeni od zadovoljavajuće kvalitetematerijala.

Izvoditelj radova obvezan je pridržavati se Zakonao gradnji i Zakona o preuzimanju Zakona ostandardizaciji i drugih važećih zakona, propisa,standarda, uputa i granskih normi.

6. Mjere provedbe planaIzgradnji građevina javne i društvene namjene -

vjerske i sportske namjene obvezatno mora prethoditiprojektiranje cijele okolne zone, dakle površine trga izelenila koje ga okružuje, a također okolnih prometnicas parkiralištima i ostalom planiranom infrastrukturom.

Ove i druge građevine poslovne namjene i javne idruštvene namjene - školske se ne mogu početi koristitiprije nego se stvore uvjeti za njihovo korištenje kako

je predviđeno ovim planom.Izgradnja i uređenje ostalih planiranih površina i

građevina također mora biti u skladu s uvjetima ismjernicama definiranim ovim planom.

Za sve planirane površine i građevine treba prijeizvođenja izraditi zakonom propisanu projektnudokumentaciju.

Posebnu pažnju treba posvetiti planiranju(projektiranju), uređenju i održavanju zelenih površina,a naročito ukrasnog u centru naselja, te zaštitnog(vjetrobran) na njegovom sjeveroistočnom rubu.

PrometSve prometne površine na području obuhvata ovog

detaljnog plana moraju se izgraditi u predviđenimkoridorima i širine prema određenim situacijskimelementima i zadanim poprečnim profilima.

Priključci internih prometnica naselja na javne cestemoraju se projektirati i izgraditi u skladu s propisanimzakonskim normativima (Pravilnikom o uvjetima zaprojektiranje i izgradnju prilaza i priključaka na javnucestu (NN, 73/98) i Pravilnikom o prometnimznakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN, 59/00).

VodoopskrbaVodovodna mreža ovog stambenog naselja mora

se izgraditi od kvalitetnog vodovodnog materijala uzpropisanu vanjsku i unutrašnju zaštitu.

Protupožarna hidrantska mreža mora biti u skladus uvjetima koje će propisati MUP u postupku ishođenjasuglasnosti za izradu glavnog projekta.

Svi predviđeni prostorni sadržaji unutar obuhvataovog DPU-a moraju imati vlastito vodomjerilo ipotpuno odvojenu vlastitu vodovodnu instalaciju. Svielementi i uređaji vodovodne instalacije nakonvodomjerila moraju biti za radni tlak od 8 bara.

Odvodnja otpadnih vodaZa cjelokupno područje ovog detaljnog plana

uređenja predviđen je razdjelni sustav odvodnje. Svefekalne otpadne vode iz svih planiranih prostornihsadržaja ovog naselja moraju se odvesti do trokomornihvodonepropusnih septičkih jama iz kojih će se odvozitiautocisternama na sanitarnu deponiju. Iz treće komorepredviđa se mogućnost ispuštanja u podzemlje(sigurnosni preljev) ili spajanje na kolektorsku mrežukoja već tretirane fekalne vode odvodi u kolektorskumrežu do biopročistača. Moguće je izvesti i posebnespojeve direktno na kolektorsku mrežu tako da sepotpuno anuliraju septici. Oborinske otpadne vode sesustavom uličnih rigola, vodolovnih grla s kišnimrešetkama odvode u zasebne kolektore koji vode uupojne bunare.

Daljnjom analizom, sagledavanjem šireg područjai osiguravanjem zemljišta uz granicu obuhvata mogućeje izvesti Imhoffov taložnik ili biljni uređaj.

Elektroopskrba i vanjska rasvjetaSrednjenaponski priključak , trafostanicu i


niskonaponsku mrežu potrebito je izgraditi premauvjetima za projektiranje D.P. “Elektra” Šibenik, a bitće riješeno glavnim elektroenergetskim projektom.

Vrste stupova, njihova visina i razmještaj u prostoru,te odabir rasvjetnih armatura kojima će se rasvijetlitipodručje zahvata ovog detaljnog plana bit će definiranikroz glavni projekt vanjske rasvjete.

Telekomunikacijska mrežaPodzemnu telekomunikacijsku mrežu izvesti prema

uvjetima za projektiranje izabranim od strane HT TKCŠibenik. Tehničko rješenje telekomunikacijske mrežepotrebito je obraditi u glavnom projektu mreže.

7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okolišIzgradnja i uređenje planiranog prostora se mora

odvijati na način da ne utječe nepovoljno na okoliš i totako da se ugrađuju kvalitetni i planom propisanigrađevinski i biljni materijali na način kako je planomuvjetovano. Nakon dovršenih radova ne smiju ostatideponije suvišnog materijala, već se isti mora odnijetina za to predviđene deponije. Naročitu pažnju trebaposvetiti očuvanju kvalitetnih prirodnih resursa,odnosno održavanju uređenih zelenih površina, daklekvalitetnom odnosu prema postojećim ili planiranimprirodnim sadržajima.

Za vrijeme i nakon izgradnje svih predviđenihprostornih sadržaja i objekata infrastrukture ovogstambenog naselja mora se poštovati načelo o zaštitiokoliša.

Do izgradnje sustava pročišćavanja, fekalneotpadne vode s područja obuhvata ovog detaljnogplana uređenja moraju se odvesti do vodonepropusnihtrokomornih septičkih jama iz kojih se odvoze nasanitarnu deponiju, a istaložena i pročišćena voda iztreće komore može se upustiti u podzemlje.

Pri odabiru rješenja trebalo bi svakako s gledištazaštite okoliša, preferirati rješenje s bioprečistačem,tj. težiti tom rješenju u budućnosti, ako financijski iorganizacijski jedinice lokalne samouprave i komunalnapoduzeća nisu u mogućnosti ostvariti to rješenje zavrijeme izvođenja sustava odvodnje. Također jerješenje s biolagunom ekološki prihvatljivije.

Svi dijelovi vodovodne i kanalizacijske mrežemoraju biti od kvalitetnog materijala uz propisanuvanjsku i unutrašnju zaštitu.

____________________

6Na temelju članka 54. Zakona o prijevozu u

cestovnom prometu ("Narodne novine", broj 36/98 i83/02) i članka 27. Statuta Grada Knina (“Službenivjesnik Šibensko-kninske županije, broj 17/01 i 8/02),Gradsko vijeće Grada Knina, na 15. sjednici, od 03.travnja 2003. godine, donosi

ODLUKUo izmjenama i dopunama Odluke o autotaksi

prijevozu osoba na područjuGrada Knina

Članak 1.U Odluci o autotaksi prijevozu osoba na području

Grada Knina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj2/98 i 10/99) u članku 7, iza stavka 1.dodaje se stavak 2. koji glasi:

“Natječaj sadrži uvjete koje mora ispunjavatikoncesionar, a to su:

- da ima u vlasništvu ili u zakupu najmanje jednoosobno vozilo u skladu s člankom 17. ove odluke,

- da ima odgovarajuću stručnu osposobljenost uskladu sa zakonom o prijevozu u cestovnom prometu,

- da mu nije pravomoćnom sudskom presudom,rješenjem o prekršaju ili mjerom suda časti izrečenasigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanjadjelatnosti javnog cestovnog prijevoza,

- uvjet iz članka 16 ove odluke.”

Članaka 2.Članak 16. mijenja se i glasi:“Koncesionar smije povjeriti upravljanje vozilom kod

sebe zaposlenom vozaču motornog vozila koji imazavršenu srednju stručnu spremu u zanimanju vozačmotornog vozila, ne starijem od šezdeset pet godina.

Ako je koncesionar istodobno i vozač, ne smijeupravljati vozilom u javnom cestovnom prometu nakonnavršenih šezdeset pet godina života.”

Vozač autotaksi vozila mora imati položen ispit opoznavanju osnovnih podataka o kulturnim,gospodarskim, turističkim, prometnim i drugimznačajnim objektima i znamenitostima na područjuGrada Knina.

Program ispita i način provjere znanja propisujePoglavarstvo Grada Knina posebnim aktom naprijedlog nadležnog Upravnog odjela.”

Članak 3.Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana

objave u “Službenom vjesniku Šibensko-kninskežupanije.

Klasa: 340-05/98-01/01Urbroj: 2182-10-01-03-5Knin, 03. travnja 2003.



____________________


7Na temelju članka 7. Zakona o socijalnoj skrbi

(“Narodne novine”, broj 73/97, 27/01, 59/01 i 82/01)i članka 27. Statuta Grada Knina (“Službeni vjesnikŠibensko-kninske županije”, broj 17/01 i 8/02),Gradsko vijeće Grada Knina, na 15. sjednici, od 03.travnja 2003. godine, donosi

IZMJENU l DOPUNU PROGRAMApomoći socijalno ugroženim osobama napodručju Grada Knina za 2003. godinu

I. U Programu pomoći socijalno ugroženimosobama na području Grada Knina za 2003. godinu(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/03) u poglavlju II. “OBLICI POMOĆI” točka 2."Sufinanciranje javnog prijevoza učenika" iza stavka3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

"Grad će sufinancirati dio troškova/prijevozapolaznika Centra za odgoj i obrazovanje "Šubićevac"u Šibeniku, a koji imaju prebivalište na području GradaKnina, za boravak kod kuće dva vikenda u tokumjeseca".

"Ova pomoć realizirat će se tako što će se na žiroračun Centra uplaćivati financijska sredstva poispostavljenom računu".

Stavci 4. i 5. postaju stavci 6. i 7.II. Ova izmjena i dopuna Programa stupa na snagu

danom donošenja, a objavit će se u “Službenomvjesniku Šibensko-kninske županije”.

KLASA: 550-01/02-01/03URBROJ: 2182-10-01-03-2Knin, 03. travnja 2003.



____________________

8Na temelju članka 6. stavka 3. Statuta Grada

Knina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 17/01 i 8/02) i članka 12. stavka 2. Odluke opriznanjima Grada Knina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 5/98 i 21/01), Gradsko vijećeGrada Knina, na 15. sjednici, od 03. travnja 2003.godine, donosi

RJEŠENJEo razrješenju dva člana

Odbora za priznanja Grada Knina

I. Razrješuju se dužnosti člana Odbora za priznanjaGrada Knina:

1. fra Frane Milanović i2. pukovnik Miro Primorac, zbog podnošenja

ostavke.II. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja,

a objavit će se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.




____________________

9Na temelju članka 6. stavka 3. Statuta Grada

Knina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 17/01 i 8/02) i članka 12. stavka 2. Odluke opriznanjima Grada Knina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 5/98 i 21/01), Gradsko vijećeGrada Knina, na 15. sjednici, od 03. travnja2003.godine, donosi

RJEŠENJEo imenovanju dva člana Odbora za priznanja

Grada Knina

I. U Odbor za priznanja Grada Knina imenuju se:1. Josip Jozić i2. Branko Čolović.

II. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja,a objavit će se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.




____________________


10Na temelju članka 27. Statuta Grada Knina

("Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 17/01 i 8/02), Gradsko vijeće Grada Knina, na 15.sjednici, od 3. travnja 2003. godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju Izvješća o izvršenju Proračuna

Grada Knina za 2002. godinu

1. Prihvaća se Izvješće Poglavarstva Grada Kninao izvršenju Proračuna Grada Knina za 2002. godinu,klasa:400-08/03-01/4, urbroj: 2182-10-02-03-1, od 24.ožujka 2003. godine.

2. Ovaj zaključak objavit će se u "Službenomvjesniku Šibensko-kninske županije".




____________________



ZAKLJUČAKo primanju na znanje Izvješća o obavljenojreviziji Proračuna Grada Knina za 2002.

godinu

1. Prima se na znanje Izvješće Državnog uredaza reviziju, Područnog ureda Šibenik, o obavljenojreviziji proračuna Grada Knina za 2002. godinu, klasa:041-01/02-01/24, urbroj: 613-17-03-8, od 28. siječnja2003. godine.

2. Ovaj zaključak će se objaviti u "Službenomvjesniku Šibensko-kninske županije".

Klasa: 041-01/03-01/2URBROJ: 2182-10-01-03-2Knin, 3. travnja 2003.



____________________


("Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije", broj 17/01 i 8/02), Gradsko vijeće Grada Knina, na 15.sjednici, od 3. travnja 2003. godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa

održavanja komunalne infrastrukture za 2002.godinu

1. Prihvaća se Izvješće Poglavarstva GradaKnina o izvršenju Programa održavanja komunalneinfrastrukture za 2002. godinu, klasa:363-01/03-01/06,urbroj:2182-10-02-03-l, od 24. ožujka 2003. godine.

2. Ovaj zaključak objavit će se u "Službenomvjesniku Šibensko-kninske županije".

KLASA: 363-01/03-01/06URBROJ:2182-10-01-03-2Knin, 3. travnja 2003.



____________________



ZAKLJUČAKo prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa

održavanja komunalne infrastrukture za 2002.godinu

1. Prihvaća se Izvješće Poglavarstva Grada Kninao izvršenju Programa građenja komunalneinfrastrukture za 2002. godinu, klasa:363-01/03-01/5,


urbroj:2182-10-02-03-1, od 24. ožujka 2003. godine.2. Ovaj zaključak objavit će se u "Službenom

vjesniku Šibensko-kninske županije".

KLASA: 363-01/03-01/05URBROJ:2182-10-01-03-2Knin, 3. travnja 2003.



____________________

III.GRAD SKRADIN

1. GRADSKO VIJEĆE

1Na temelju članka l. stavak 2. Zakona o sigurnosti

prometa na cestama ("Narodne novine", broj 59/96) ičlanka 26. Statuta Grada Skradina ("Službeni vjesnikŠibensko-kninske županije", broj 12/01), Gradskovijeće Grada Skradina, na 12. sjednici, od 25. ožujka2003. godine, donosi

ODLUKUo izmjenama i dopunama Odluke o uređenju isigurnosti prometa u Gradu Skradinu (naselje

Skradin)

Članak 1. U Odluci o uređenju i sigurnosti prometa u

Gradu Skradinu (naselje Skradin) (Službeni vjesnikŠibensko-kninske županije", broj 10/02) članak 4.stavak 2. mijenja se i glasi:

“Gradske prometnice su: Put Križa, Put Karlovihkuća te ulice kojima je zabranjen promet tijekomturističke sezone (od 01. svibnja do 30. rujna) a to su:Šibenska, Obala bana Pavla Šubića I, Trg knezaDomagoja, Opatski prilaz, Trg Male Gospe odnosnoulice kojima je promet zabranjen od 22 do 06 sati urazdoblju od 01. listopada do 30. travnja i od 17-05sati u razdoblju od 01. svibnja do 30. rujna (Burinovac,dr. Franje Tuđmana, Jurja Čulinovića)".

Članak 2.Članak 7. mijenja se i glasi:"Zaustavljanje i parkiranje dozvoljeno je na

parkiralištu Put Sv. Jere (između Rivine jaruge iJaruge) i u Aleji Skradinskih svilara s obje strane.

Dozvoljeno je zaustavljanje i parkiranje vozila uulicama Šibenska, Obala bana Pavla Šubića i Trg knezaDomagoja osim u razdoblju od 01. svibnja do 30. rujna.Isto tako dozvoljeno je zaustavljanje i parkiranje uulicama Burinovac i dr. Franje Tuđmana s desne straneu smjeru odvijanja prometa u vremenu od 06 do 22sata osim u razdoblju od 01. svibnja do 30. rujna kadaje zabranjeno parkiranje.

Osim toga posebno su osigurana i označenaparkirališna mjesta:

- na Trgu Male Gospe za vozila invalida (lmjesto), potrebe Gradske uprave i poduzeća "Rivinajaruga" (3 mjesta) te potrebe župnog dvora (2 mjesta).

- u ulici dr. Franje Tuđmana, ispred poštanskogureda l mjesto za vozila invalida i 2 mjesta za potrebeHrvatskih pošta.

- u ulici Burinovac za potrebe pansiona "PINI" 3mjesta”.

Članak 3.U članku 16. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:"U razdoblju od 01. svibnja do 30. rujna zabranjen

je promet ulicama Šibenska, Obala bana Pavla Šubićai Trg kneza Domagoja.

Ulicama Burinovac, dr. Franje Tuđmana i JurjaČulinovića zabranjen je promet od 17 do 05 sati urazdoblju od 01. svibnja do 30. rujna te od 22 do 06sati u razdoblju od 01. listopada do 30 travnja”.

Članak 4.Ova odluka stupa na snagu danom objave u

"Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije".

KLASA: 211-01/02-01/04UR.BROJ: 2182/03-03-01Skradin, 25. ožujak 2003.

GRADSKO VIJEĆEGRADA SKRADINA

PREDSJEDNIKIvica Klarić, v.r.

____________________


1Na temelju članka 46. Statuta Grada Skradina

("Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije", broj 12/01), Gradsko poglavarstvo Grada Skradina, na 28.sjednici, od 14. ožujka 2003. godine, donosi


PLANrasporeda kioska i pokretnih naprava na

području Grada Skradina

Točka l.Ovim Planom rasporeda kioska i pokretnih naprava

na području Grada Skradina (u daljnjem tekstu: Plan)utvrđuju se lokacije za postavljanje kioska i pokretnihnaprava na javnim površinama na području GradaSkradina.

Točka 2.Glede uvjeta za davanje lokacije za postavljanje

kioska i pokretnih naprava kao i visine naknade -najamnine za korištenje javnih površina cjelokupniprostor Grada Skradina dijeli se na dvije zone i to:

I zona - naselje SkradinII zona - sva ostala naselja na području Grada

Skradina.

Točka 3.Unutar I zone davat će se na korištenje javne

površine kako slijedi:1. ulica Burinovac,a) jedan kiosk za prodaju tiska, suvenira, duhanskih

proizvoda i sl.2. Aleja skradinskih svilaraa) jedan kiosk za prodaju tiska, suvenira, duhanskih

proizvoda i sl.b) dva kioska za prodaju pića, sladoleda, hladnih i

toplih sendviča.3. Šibenska ulicaa) pet štandova za prodaju voća, povrća, cvijeća i

drugih poljoprivrednih proizvodab) četiri štanda za prodaju suvenira, tekstila,

sportskih rekvizita, bižuterije, keramike, predmeta odkože i sl.

c) jedan kiosk za prodaju pića, hladnih i toplihsendviča i sladoleda

d) jedan kiosk za pružanje turističkih uslugae) jedan štand za iznajmljivanje bicikla, koturaljki i

sl. (ispod kina)4. Obala bana P. Šubića I.a) četiri kioska (štanda) za prodaju knjiga, slika,

razglednica i suvenirab) tri kioska (štanda) za prodaju sladoledac) dva kioska (štanda) za prodaju pečenih plodina,

palačinki i sl.d) dva kioska (štanda) za prodaju peciva, kolača idrugih pekarskih proizvoda.5. Visovačka ulica:a) dva štanda za prodaju voća, povrća, cvijeća i

drugih poljoprivrednih proizvoda.

Točka 4.Za vrijeme održavanja prigodnih manifestacija u

Skradinu, lokacije za postavljanje kioska i pokretnihnaprava izvan lokacija iz točke 3. utvrdit će Gradskopoglavarstvo i plaćat će se prema posebnom ugovoruizmeđu Poglavarstva i korisnika.

Točka 5.Lokacije za postavljanje kioska i pokretnih naprava

u II zoni ovog plana odredit će Gradsko poglavarstvou skladu sa zahtjevima zainteresiranih zakupaca imogućnostima postavljanja.

Točka 6.Početne cijene za zakup javne površine u II zoni

niže su za 50% u odnosu na iste u I. zoni.

Točka 7.Lokacije za postavljanje kioska i pokretnih naprava

označene su na kartografskom prikazu koji je sastavnidio ovog Plana.

Točka 8.Stupanjem na snagu ovog Plana prestaje važiti Plan

rasporeda kioska i pokretnih naprava na područjuGrada Skradina ("Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije", broj 5/00 i 7/02).

Točka 9.Ovaj Plan stupa na snagu danom donošenja, a

objavit će se u "Službenom vijesniku Šibensko-kninskežupanije" i na Oglasnoj ploči Grada Skradina.

Klasa: 372-03/03-01/03Ur.br: 2182/03-03-01Skradin, 14. ožujak 2003.

GRADSKO POGLAVARSTVOGRADA SKRADINA

PREDSJEDNIKNediljko Dujić, v.r.

____________________

2Na temelju članka 14. Zakona o javnoj nabavi

("Narodne novine", broj 117/01) i članka 41. StatutaGrada Skradina ("Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 12/01), Gradsko poglavarstvo GradaSkradina, na 26. sjednici, od 14. veljače 2003. godine,donosi

PLANnabave roba, radova i usluga za 2003. godinu

I.Gradsko poglavarstvo Grada Skradina donosi Plan


nabave, roba, radova i usluga za 2003. godinu (udaljnjem tekstu: Plan nabave).

II.Sredstva za realizaciju Plana nabave predviđena

su u Proračunu Grada Skradina za 2003. godinu("Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije", broj 7/02).

III.U Planu nabave navedeni su projekti, te planirana

vrijednost nabave redom kako slijedi:

Red Predmetni Planiranabroj nabave vrijednost 1. Izgradnja ceste Krstače - Laškovica 500.000,00 kn2. Izgradnja vodovodne mreže naselja Rupe 1.000.000,00 kn3. Izgradnja vodovodne mreže naselja Lađevci 350.000,00 kn4.Izgradnja Obale Bana Pavla Šubića I i Trgakneza Domagoja u Skradinu- (RIVA SKRADIN)750.000,00 kn5. Izgradnja groblja na području Grada Skradina 400.000,00 kn6. Uređenje zone mješovite namjene "KOSA" 200.000,00 kn

IV.Ovaj Plan nabave stupa na snagu danom

donošenja, objavit će se u "Službenom vjesnikuŠibensko-kninske županije", a primjenjuje se od 01.siječnja 2003. godine.

KLASA: 404-01/03-01/01UR.BROJ: 2182/03-03-01Skradin, 14. veljače 2003.

GRADSKO POGLAVARSTVOGRADA SKRADINA

PREDSJEDNIKNediljko Dujić, v.r.

____________________

IV.GRAD ŠIBENIK

1. GRADSKO VIJEĆE

1Na temelju članka 35. točka 1. Zakona o lokalnoj i

područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodnenovine”, broj 33/01 i 60/01), Gradsko vijeće GradaŠibenika, na 15. sjednici, od 21. ožujka 2003. godine,donosi

STATUTARNU ODLUKUo izmjenama i dopunama Statuta

Grada Šibenika

Članak l.U Statutu Grada Šibenika (“Službeni vjesnik

Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02),u članku 2. stavak 2. riječ “Bilice” briše se.

Članak 2.Iza članka 8. dodaje se članak 8a. koji glasi:“U znak sjećanja na dane kada je u Domovinskom

ratu - 1991. godine uspješno obranjen grad Šibenik, uGradu Šibeniku svečano se obilježavaju dani od 16.do 22. rujna, kao Dani ponosa i slave.”

Članak 3.Ova Statutarna odluka stupa na snagu osmog dana

od objave u “Službenom vjesniku Šibensko-kninskežupanije”.

KLASA: 012-03/03-01/2URBROJ: 2182/01-02/1-03-1Šibenik, 21. ožujka 2003.

GRADSKO VIJEĆEGRADA ŠIBENIKA

PREDSJEDNIKVlatko Mrša, dipl. iur., v. r.

____________________

2Na temelju članka 57. Zakona o prostornom

uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 35/99 i 61/00) i članka 31. Statuta Grada Šibenika(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02), sukladno Programa mjera zaunapređenje stanja u prostoru Grada Šibenika(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 2/02), Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 15. sjednici,od 21. ožujka 2003. godine, donosi

PROSTORNI PLANuređenja Grada Šibenika

Članak 1.Donosi se Prostorni plan uređenja Grada Šibenika.

Članak 2.Prostorni plan uređenja Grada Šibenika sadržan je

u elaboratu: “GRAD ŠIBENIK, PROSTORNIPLAN UREĐENJA”, izrađen po “URBING-u”d.o.o. Zagreb, iz veljače 2003. godine.


Elaborat iz stavka 1. ovog članka sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela, sadržanog u četiri knjige i to:

- KNJIGA 1. - TEKSTUALNI DIO

0. UVODI. OBRAZLOŽENJEl . Polazišta2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja3. Plan prostornog uređenja

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

- KNJIGA 2. - GRAFIČKI DIO (mjerilo1:25.000)

l . Korištenje i namjena površina, sustav prometa2.1. Infrastrukturni sustavi - pošta i telekomunikacije2.2. Infrastrukturni sustavi - energetski sustavi imreže2.3. Infrastrukturni sustavi - vodnogospodarskisustav3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora

- KNJIGA 3. - GRAFIČKI DIO (mjerilo 1:2.904/2.880)

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

- KNJIGA 4.MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RAZARANJA.

Članak 3.Odredbe za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Šibenika, objavit će se u “Službenom vjesniku

Šibensko-kninske županije”, kao dio Prostornog plana uređenja Grada Šibenika.

Članak 4.Ovaj Prostorni plan stupa na snagu osmog dana od objave u “Službenom vjesniku Šibensko- kninske županije”.



PREDSJEDNIKVlatko Mrša, dipl. iur., v.r.


ODREDBE ZA PROVOĐENJEProstornog plana uređenja Grada Šibenika (PPUG Šibenika)

1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Grada

Članak 1.Prostornim planom uređenja Grada Šibenika određene su slijedeće osnovne namjene površina:

1.1. Razvoj i uređenje prostora/površina naselja- građevinska područja naselja.

1.2. Razvoj i uređenje prostora/površina izvan naseljaa) Gospodarska namjena

- proizvodna namjena,- poslovne namjena,- turistička namjena,- površine za iskorištavanje mineralnih sirovina,

b) Športsko-rekreacijska namjena,c) Poljoprivredne površine

- osobito vrijedne poljoprivredne površine,- vrijedne poljoprivredne površine,- ostale poljoprivredne površine,

d) Šumske površine- zaštitna šuma,- šuma posebne namjene,

e) Ostale poljoprivredne i šumske površine,f) Vodne površine,g) Posebna namjena,h) Infrastrukturni sustavi,i) Groblja.

Razmještaj i veličina površina navedenih u stavku 1. ovog članka prikazani su u kartografskom prikazu broj1.0. - Korištenje i namjena površina i sustav prometa, u mjerilu 1:25.000.

Granice građevinskih područja naselja detaljno su prikazane na kartografskim prikazima 4.0. - Građevinskapodručja, na katastarskim kartama u mjerilu 1:2904, 1:2880 i 1:2000.

Za veće zone izdvojene namjene određena su zasebna građevinska područja, na kartografskim prikazima izprethodnog stavka.

Planirani koridori ili trase infrastrukturnih sustava određeni su načelno u prostoru i točna trasa se trebaodrediti idejnim rješenjem (projektom) za svaki pojedini zahvat u prostoru.

2. Uvjeti za uređenje prostora2.1. Građevine i zahvati od važnosti za Državu

Članak 2.2.1.1. Prometne građevinea) Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima:1. autoceste: Jadranska autocesta (JAC) Rijeka - Zadar - Šibenik - Split - Dubrovnik,2. brze ceste: Šibenik - Drniš - Knin - BiH,3. održavanje, uređenje i rekonstrukcija postojećih državnih cesta s izgradnjom obilaznica naselja Šibenik i

Brodarica,

b) Željezničke građevine s pripadajućim građevinama:1. planirana željeznička pruga velikog kapaciteta i brzine do 250 km/h Gračac - Radučić - Oklaj - Šibenik

- Split,2. alternativni koridor jadranske željezničke pruge Split - Šibenik - Zadar,


3. održavanje, uređenje i rekonstrukcija postojećih magistralnih željezničkih pruga, te kolosijeci i pružnapostrojenja na kolodvorima, osim industrijskih kolosijeka, kolodvorskih i pogonskih zgrada,

c) Zrakoplovne građevine:- planirani helidrom na Žirju i interventni helidromi na otocima Zlarin i Kaprije,d) Pomorske građevine:1. luka za javni promet od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za RH-luka Šibenik (Planom

se predlaže viša kategorija u odnosu na Program prostornog uređenja RH),2. industrijska luka-luka Šibenik;3. luke nautičkog turizma i športske luke kapaciteta više od 200 vezova.

2.1.2. Energetske građevinea) Elektroenergetske građevine- proizvodne: hidroelektrane,b) Prijenosni sustavi1. dalekovod 220 kV TS Konjsko - TS Bilice,2. dalekovod 220 kV HE Zakučac - TS Bilice,3. dalekovodi napona 110 kV,c) Transformatorska i rasklopna postrojenja- TS 110/30 kV,

d) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina s pripadajućim građevinama, odnosno uređajima ipostrojenjima

1. magistralni plinovodi: plinovod Gospić (Zadar) - Šibenik (Knin) - Split, dionica kroz Grad Šibenik,2. UNP/UPP terminal i spojni plinovod,3. podzemna spremišta nafte u uvali Dumboka.

2.1.3.Vodne građevine

a) Građevine za korištenje voda1. vodoopskrbni sustav s Visovačkog jezera,2. vodozahvat, odnosno crpna stanica za korištenje mineralnih voda koje se koriste kao voda za piće,3. građevine za melioracijsko navodnjavanje kapaciteta površine 500 ha i više,

b) Građevine za zaštitu voda- sustavi za odvodnju otpadnih voda kapaciteta većeg od 25 000 ES: grada Šibenika.

2.1.4. Građevine za postupanje s otpadom

- građevina za pred obradu i privremeno skladištenje opasnog otpada (planiran na lokaciji županijskogcentra za gospodarenje otpadom-Bikarac) do njegove otpreme u centar za obradu i odlaganje koji će se utvrditina razini Države.

2.1.5. Građevine na zaštićenom području- sve građevine u Nacionalnom parku “Krka”.

2.1.6. Športske građevine- športski i rekreacijski centar – uvala sv. Petra (Grad Šibenik).

2.1.7. Proizvodne građevinea) građevine za proizvodnju obojenih metala, nemetalnih minerala, cementa, stakla, keramike, celuloze,

papira, tekstila i kože,b) građevine za gradnju i održavanje brodova 1.000 GT i više – Remontno brodogradilište Velimir Škorpik,

Mandalina (Grad Šibenik).

2.1.8. Građevine posebne namjene- vojna građevina i građevina od posebnog značaja za obranu države, sukladno posebnim propisima.


2.1.9. Ugostiteljske i turističke građevine- ugostiteljsko-turistička cjelina površine 5 ha i više, odnosno za 1000 gostiju i više.

2.1.10. Ostale građevinea) slobodna zona Podi,b) trgovački centar površine 5 ha i više.

2.2. Građevine i zahvati od važnosti za Županiju

Članak 3.2.2.1. Prometne građevinea) Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima1. nova cesta od zapadnog ulaza u Šibenik -JTC do obale (područja bivšeg TEF-a),2. na ostalim dionicama postojećih županijskih cesta moguće je održavanje i rekonstrukcija radi poboljšanja

tehničkih elemenata, manje korekcije trase radi poboljšanja tehničkih elemenata prometnice pri čemu se to nesmatra promjenom trase,

b) Željezničke građevine s pripadajućim građevinama- industrijski kolosijeci radnih zona (Podi), kolodvorske i pogonske zgrade,c) Pomorske građevine- luke lokalnog značaja,- ribarske luke: Šibenik,- luke nautičkog turizma i športske luke kapaciteta manjeg od 200 vezova.

2.2.2. Energetske građevinea) Elektroenergetske građevine (dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenja napona 30 kV)1. dalekovodi 30 kV,2. TS 30 kV,a) Građevine plinoopskrbe - MRS (mjerno redukcijske stanice), RS (redukcijske stanice) i buduća županijska

plinoopskrbna mreža.

2.2.3. Vodne građevinea) Regulacijske i zaštitne vodne građevine1. građevine za zaštitu od erozije (bujice),

b) Građevine za korištenje vode1. Građevine za vodoopskrbu - građevine i instalacije vodozahvata, crpenja, pripreme, spremanja i transporta

vode koji pripadaju vodoopskrbnim sustavima,2. vodoopskrbni sustavi,3. Torak-Šibenik,4. Primorski vodovod (Kovča),

c) Građevine za zaštitu voda1. Građevine sustava odvodnje - građevine i instalacije sustava odvodnje otpadnih voda (kolektor, crpke,

uređaji, ispusti i drugo) kapaciteta većeg od 5.000 ES, kanalizacijski sustavi: Grebaštica.

2.2.4. Građevine za postupanje s otpadom- Županijsko središte za gospodarenje otpadom - Bikarac.

2.2.5. Ugostiteljske i turističke građevine- Ugostiteljsko-turistička cjelina površine manje od 5 ha unutar zona županijskog značaja.

2.2.6. Ostale građevine

a) građevine u zaštićenim objektima prirode i onim predloženima za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata1. Guduča (zoološki),


2. Prukljansko jezero (biološki-u istraživanju),3. Čikola (geomorfološki i ornitološki).

2.3. Građevinska područja naselja

Članak 4.Građevinsko područje naselja je onaj dio područja obuhvata PPUG Šibenik koji je predviđen za izgradnju

naselja, a sastoji se od izgrađenog dijela i neizgrađenog dijela.Neizgrađenim dijelom građevinskog područja smatra se neuređena i neizgrađena samostalna površina koja

nije opremljena odgovarajućom prometnom i komunalnom infrastrukturom, koja nije privedena planiranoj namjeniili se koristi na neprimjeren način, i to:

- svaka neizgrađena površina veća od 5.000 m2,- svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 50 metara.

Neizgrađeni dio građevinskog područja može se do privođenja namjeni koristiti kao poljoprivredno zemljišteili za sadržaje privremenog ili povremenog karaktera (temeljem posebnih odluka lokalne samouprave): montažnikiosci, sajmovi, razne prigodne manifestacije i sl.

Na građevinskom području, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi građevine koji bisvojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednostipostojećeg okoliša naselja.

Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevinskih čestica može se obavljati samo unutar građevinskogpodručja u skladu s PPUG Šibenik.

Sve poljoprivredno zemljište u građevinskom području naselja, a koje je PPUG Šibenika određeno za drugunamjenu, može se do prenamjene i dalje koristiti na dosadašnji način.

Članak 5.U građevinskom području predviđena je izgradnja novih građevina, te obnova, rekonstrukcija i dogradnja

postojećih građevina namijenjenih za:- stanovanje i prateće pomoćne i gospodarske funkcije,- rad bez štetnih utjecaja na okoliš,- javne i prateće sadržaje,- društvene djelatnosti,- trgovačke i uslužne sadržaje,- turističke i ugostiteljske sadržaje,- vjerske sadržaje,- prometnu i komunalnu infrastrukturu,- šport i rekreaciju,- groblja.

Članak 6.Unutar građevinskog područja naselja moguće je uređenje zelenih površina (park, park šume, zaštitne

zelene površine) kao i drugih građevina i površina koje služe za normalno funkcioniranje naselja, a u svrhuuređenja i zaštite okoliša.

U sklopu površina iz prethodnog stavka omogućeno je uređenje i izgradnja:- kolnih i pješačkih putova,- biciklističkih staza,- športsko-rekreacijskih površina i igrališta,- manjih ugostiteljskih, trgovačkih i uslužnih građevina.Površina građevina iz alineje 4. prethodnog stavka ove točke ne smije prelaziti 10% zelene površine, te

oblikovanjem, a naročito visinom, koja ne prelazi Pr+Pk (prizemlje + potkrovlje), trebaju biti u skladu s uređenjemprostora u kome se grade.

Iznimno od stavka 2. ove točke u zoni pejzažnog i zaštitnog zelenila mogu se zadržati stare stambene igospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji.

Unutar građevinskog područja naselja odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi građevinekoje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosnovrijednosti postojećeg okoliša naselja.


Članak 7.Na jednoj građevnoj čestici u građevinskom području naselja može se graditi stambena i poslovna ili

stambeno-poslovna i poslovna ili poslovna građevina, te uz njih gospodarske i pomoćne građevine koje s ovimačine cjelinu.

Za obavljanje djelatnosti iz prethodnog stavka mogu se koristiti i prostori ili građevine koji ranije nisu bilinamijenjeni za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog, pomoćnog ili gospodarskog prostora.

Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu postavljaju na ulični građevni pravac, apomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine po dubini građevne čestice, iza tih građevina.

Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici, ukoliko konfiguracija terena ioblik građevne čestice, te tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju način izgradnje određen u prethodnomstavku ove točke, ukoliko utjecaji na okoliš ne priječe takovu izgradnju.

Članak 8.Stambenim građevinama smatraju se:a) obiteljske kuće- visine do P+2, maksimalno 2 stana,b) višeobiteljske kuće- visine do P+2, maksimalno 4 stana,c) višestambene zgrade- visine više od P+1, sa 5 i više stanova u građevini, a mogu sadržavati i prostore drugih namjena (pomoćni,

poslovni i sl.).Članak 9.

Stambeno poslovnim građevinama smatraju se građevine koje uz stambeni prostor sadrže i poslovne sadržaje.U tim građevinama površina poslovnog prostora ne može biti veća od stambene površine.

Članak 10.Poslovnim građevinama smatraju se:- za tihe i čiste djelatnosti:prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne i trgovačke djelatnosti, (različite kancelarije,

uredi, biroi), mali proizvodni pogoni i druge slične djelatnosti kod kojih se ne javlja buka i zagađenje okoliša-voda, zrak, tlo), te ugostiteljsko-turistički sadržaji bez glazbe i s ograničenim radnim vremenom.

- za bučne i potencijalno opasne djelatnosti:mali proizvodni pogoni, automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice,

stolarije, klaonice, te ugostiteljsko-turistički sadržaji s glazbom i slično.Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti.Bučne i potencijalno opasne djelatnosti u pravilu se lociraju na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina

odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zaštiti od buke, te drugi propisi koji se odnose na zaštituzraka, vode i tla.

Članak 11.Gospodarskim građevinama smatraju se:- bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta alata i poljoprivrednih strojeva i

proizvoda, sušare (pušnice) i sl.- s potencijalnim izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, i sl.

Članak 12.Uvjeti za izgradnju i planiranje građevina unutar građevinskog područja naselja utvrđuju se na temelju ovih

provedbenih odredbi.Uvjeti za izgradnju građevina na području za koje je ovim planom utvrđena potreba izrade planova nižeg

reda uređenja utvrđuju se na temelju tih planova.

Članak 13.Uvjeti za izgradnju višestambenih građevina s manje od 5 stanova utvrdit će se na temelju ovih provedbenih

odredbi, a s više od 5 stanova temeljem detaljnog plana uređenja.


Uvjeti za izgradnju poslovnih i gospodarskih, javnih i društvenih, trgovačkih i uslužnih turističko-ugostiteljskih,vjerskih, te građevina za šport i rekreaciju utvrđuju se temeljem ovih odredbi, odnosno na temelju detaljnogurbanističkog plana za građevine čija ukupna tlocrtna površina prelazi 2000 m2, odnosno čija bruto razvijenapovršina prelazi 4000 m2.

Članak 14.Gospodarske građevine s izvorima zagađenja mogu se graditi u građevinskom području za uobičajeni uzgoj

i tov stoke i peradi, kojim se smatra broj od:- odraslih goveda do 5 komada- tovnih teladi i junadi do 5 komada- konja do 5 komada- ovaca do 20 komada- odraslih svinja, krmača i nazimnica do 5 komada- tov svinja do 5 komada- peradi do 100 komada- sitnih glodavaca do 50 komada

Izgradnja građevina omogućena je za istovremeni uzgoj najviše tri različite vrste uzgoja. Za samo jednu odvrsta uzgoja određenih u stavki 1. dozvoljeni broj komada se udvostručuje.

Izgradnja građevina iz stavke 1. ovog članka nije dozvoljena unutar građevinskog područja naselja Šibenik,te u područjima posebnog režima zaštite sukladno odluci o komunalnom redu na području Grada Šibenika.

Članak 15.Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice, sušare i druge pomoćne

građevine bez izvora zagađenja svrhe što služe redovnoj upotrebi stambene građevine.

Članak 16.Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima i gospodarske građevine s potencijalnim

izvorima zagađenja mogu se graditi samo ukoliko tehnološko rješenje, veličina čestice i njen položaj u naseljuomogućavaju izgradnju bez utjecaja na susjedne građevine.

2.3.1. Oblik i veličina građevinske čestice:

Članak 17.Građevinska čestica mora imati površinu i oblik koji omogućava njeno racionalno korištenje i izgradnju u

skladu s odredbama ovog plana, relevantnim planom uređenja prostora, odnosno utvrđenim uvjetima za izgradnju.

Kod utvrđivanja uvjeta za izgradnju građevinska čestica može se iznimno formirati tako da se čestici, štopovršinom većom od polovine ulazi u građevinsko područje, može priključiti njen preostali dio ili dio potreban zaformiranje građevinske čestice, s time da građevinska čestica može imati najviše 50 m dužine.

Članak 18.Najveći koeficijent izgrađenosti k

ig za građevinske čestice obiteljskih stambenih zgrada iznosi k

ig =0,3 za

izgradnju građevine na slobodnostojeći način, odnosno kig=0,4 za izgradnju građevine na poluotvoreni način.

Koeficijent izgrađenosti za izgradnju na građevinskim česticama minimalne veličine građevinskih česticaobiteljskih stambenih zgrada i veličine čestica određuju se za:

način izgradnje minimalna širina minimalna dubina minimalna površina koeficijent čestice čestice čestice izgrađenost k

ig

a) za izgradnju građevine na slobodnostojeći način:- prizemni 12 m 20 m 240 m2 0,3- višekatni 16 m 25 m 400 m2 0,3

b) za izgradnju građevine na poluotvoreni način:- prizemni 10 m 20 m 200 m2 0,4


- višekatni 10 m 25 m 250 m2 0,4c) za izgradnju ugrađenih građevina:- prizemni 5 m 25 m 125 m2 0,5- višekatni 6 m 25 m 150 m2 0,5

Prostornim planom uređenja užeg područja mogu se propisati i drugačiji urbanističko - tehnički uvjeti upogledu interpolacija i rekonstrukcija na način da površine i veličine, te koeficijent izgrađenosti građevinskihčestica određeni u stavku 1. ovog članka mogu biti i manje ovisno o gustoći i postojećoj tipologiji izgradnje, tepostojećoj matrici naselja.

Izuzetno od stavke 1. i 2. ovog članka, za čestice na kojima će se uz stambenu građevinu izgraditi i gospodarskegrađevine za potrebe poljoprivredne proizvodnje, osim tovilišta, širina čestice ne može biti manja od 25 m, adubina manja od 40 m.

Članak 19.Najveća površina građevinske čestice obiteljskih stambenih zgrada unutar građevinskog područja na području

PPUG Šibenika, iznosi:a) za izgradnju građevine na slobodno stojeći način 1.000 m2

b) za izgradnju građevine na poluotvoreni način 900 m2

c) za izgradnju ugrađenih građevina 600 m2

Najveći koeficijent izgradnje za ove čestice iznosi kig=0,2.

Iznimno, najveća veličina građevne čestice može biti do 3.000 m2, uz koeficijent izgrađenost od kig=0,2,

kada se uz stambene građevine izgrađuju građevine za poljoprivrednu ili neku drugu gospodarstvenu djelatnostkoja zahtijeva veću površinu.

Površina pomoćne građevine uračunava se u površinu za izračun koeficijenta izgrađenosti čestice.

Članak 20.Iznimno u slučaju interpolacije (izgradnja na neizgrađenoj građevinskoj parceli koja graniči s izgrađenim

građevinskim parcelama) u već izgrađenim dijelovima naselja, nova se građevina može graditi i na postojećojgrađevinskoj čestici manje veličine od propisane pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija uskladu s odredbama koje se odnose na koeficijent izgrađenost, te sa svim odrednicama koje se odnose naminimalne udaljenosti od javne prometne površine, susjedne međe i drugih građevina.

Članak 21.Koeficijent izgrađenost višestambenih građevina građenih na:- slobodnostojeći i poluugrađeni način ne može biti veći od k

ig=0,4

- ugrađenih građevina ne može biti veći od kig=0,5.

Izuzetno koeficijent izgrađenosti može biti i veći u središnjem, gušće izgrađenom dijelu naselja Šibenik, akoji se određuje prostornim planovima užeg područja.

Članak 22.Površina građevinske čestice višestambenih, poslovnih i stambeno-poslovnih građevina utvrđuje se shodno

potrebama te građevine i u pravilu obuhvaća zemljište ispod građevine i zemljište potrebno za redovitu upotrebugrađevine.

Površina građevinske čestice iz prethodnog stavka određuje se za svaku pojedinačnu građevinu obuhvaćapovršinu potrebno za redovitu upotrebu građevine što uključuje i potrebne parkirališno garažne površine korisnikagrađevine.

2.3.2. Smještaj građevine na česticiUdaljenost građevina od ruba čestice

Članak 23.Slobodno stojeće građevine se ne mogu graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od granice susjedne građevine.Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne međe, ne mogu se projektirati

niti izvoditi otvori.Otvorima se ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60 x 60 cm, dijelovi

zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje seventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.


Dogradnja i nadogradnja na postojećim građevinama ne može se dozvoliti na dijelovima koji su izgrađeni naudaljenosti manjoj od 3 m od susjedne parcele. Iznimno nadogradnja se može dozvoliti i na udaljenosti manjoj od3 m, ali ne manje od 2 m, uz uvjet da je građevina koja se nadograđuje izgrađena u skladu s tako izdanomgrađevinskom dozvolom.

Članak 24.Građevine koje se izgrađuju na poluugrađeni način (dvojne građevine) jednom svojom stranom se prislanjaju

na granicu susjedne građevinske čestice, odnosno uz susjednu građevinu.Udaljenost svih dijelova građevine koji se smatraju dijelom građevine (balkoni, terase i otvorena stubišta,

cisterne i septičke jame) od granica čestice ne može biti manja od 3,0 m. Zid između dvije građevine mora seizvesti kao protupožarni.

Članak 25.Građevine koje se izgrađuju u nizu dvjema svojim stranama se prislanjaju na granice susjednih građevinskih

čestica i uz susjedne građevine. Za zadnju građevinu u nizu vrijede isti uvjeti kao za poluugrađene građevine.

Članak 26.Udaljenost gospodarskih objekata mora iznositi najmanje 3 m od susjedne međe.Udaljenost gnojišta i gospodarskih objekata u kojima se sprema sijeno i slama ili su izrađeni od drveta mora

iznositi od susjedne međe najmanje 5 m.Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1 m, pod uvjetom da se na

toj dubini susjedne građevinske čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorimazagađenja.

Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a3 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.

Članak 27.Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkom dvorišnom pravcu graditi i gospodarske građevine pod

uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su izvedeni vatrootporni zidovi.

Članak 28.Uz stambene građevine, na čestici se mogu graditi pomoćne građevine, i to:- prislonjene uz stambene građevine na istoj građevinskoj čestici na poluugrađeni način,- odvojeno od stambene građevine na istoj građevinskoj čestici,- na polugrađeni način uz slijedeće uvjete: da je zid prema susjednoj čestici izveden od vatrootpornog

materijala, da se u zidu prema susjedu ne grade otvori, da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevineriješi na pripadajuću česticu te da na susjednoj parceli već postoji izgrađena na međi pomoćna.

Članak 29.Međusobni razmak građevina ne može biti manji od 6,0 m.Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, može se zadržati i postojeći razmak građevina

i ako je on manji od propisanog u stavku 1. ovog članka.

Članak 30.Međusobni razmak građevina može biti iznimno i manji od propisanoga prethodnim člankom u pretežito

izgrađenim dijelovima građevinskog područja, pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:- da konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje od elementarnih nepogoda,- da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi, niti

izazvati oštećenje na drugim građevinama.

Članak 31.Udaljenost pomoćne građevine od stambene zgrade na istoj građevinskoj čestici ne može biti manja od 4,0

m kada se gradi kao posebna dvorišna građevina.

Članak 32.Udaljenost gospodarskih građevina s potencijalnim izvorom zagađenja od stambenih i poslovnih građevina

ne može biti manja od 12,0 m, a u postojećim dvorištima gdje se to ne može postići dopušta se minimalnaudaljenost od 8,0 m.


Udaljenost gnojišta, gnojišnih jama od stambenih i manjih poslovnih građevina ne može biti manja od 15,0m, a od građevina za snabdijevanje vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) i ulične ograde ne manja od 20,0 m.

Udaljenost pčelinjaka od stambenih, poslovnih i gospodarskih građevina u kojima boravi stoka ne može bitimanja od 10,0 m.

Članak 33.Udaljenost bučnih poslovnih prostora i građevina od stambenih zgrada ne može biti manja od 40,0 m, a od

stana vlasnika ne manja od 20,0 m.

Udaljenost građevina od regulacijske linije

Članak 34.Najmanja udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika mora biti takva da omogućuje izgradnju nogostupa/

pločnika minimalne širine 1,5 m.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijske linije određuje se:- za stambene građevine 5 m- za garaže 5 m- za pomoćne građevine na čestici 5 m- za gospodarske građevine s potencijalnim izvorom zagađenja 20 m- za pčelinjake 15 m

Iznimno od stava 1. ovoga članka građevine uz državnu i županijsku cestu ne smiju se locirati na udaljenostimanjoj od 1,8 visine građevine od ruba kolnika te ceste, gdje se visinom smatra visina sljemena ako je zabatnizid paralelan s cestom, odnosno visina vijenca u ostalim slučajevima.

Članak 35.Građevinska čestica ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje

inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoku.

2.3.3. Visina i oblikovanje građevina:

Članak 36.Za izgradnju na području Grada Šibenika dozvoljava se izgradnja obiteljskih i višeobiteljskih stambenih,

stambeno poslovnih i poslovnih građevina maksimalne visine tri etaže: prizemlje + 1 kat i potkrovlje ili prizemlje+ 2 kata, odnosno maksimalne visine vijenca 9,5 m.

Iznimno od stavke 1. ovog članka, omogućuje se gradnja poslovnih građevina viših od propisanih kada je tonužno zbog djelatnosti koja se u njima obavljaju i to isključujući prostor zaštićenih povijesnih jezgri naselja, tekontaktnih područja spomenika kulturne i prirodne baštine ili ako je to planirano planom uređenja užeg područja.

Dozvoljena visina izgradnje višestambenih građevina je najviše četiri etaže: prizemlje + 2 kata + stambenopotkrovlje ili prizemlje + 3 kata, odnosno maksimalne visine vijenca 11 m.

Iznimno od stavke 3. ovog članka, omogućuje se izgradnja višestambenih građevina maksimalne visineprizemlje + 4 kata + potkrovlje unutar građevinskog područja naselja Šibenik.

Potkrovlje je dio građevine ispod kose krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine, čijinadozid nije veći od 1,6 m. Potkrovlje se smatra etažom, a može biti namijenjeno za stanovanje ili poslovnunamjenu.

U građevinskom području Jadrija uvjet etažne visine stambene građevine ne može biti veći od prizemlja ijedne etaže, gdje se pod etažom smatra i stambeno potkrovlje. Svi ostali uvjeti izgradnje utvrđuju se jednakokao i za stambene građevine- obiteljske kuće (članak 9. ovih Provedbenih odredbi), odnosno maksimalnevisine vijenca od 7 metara.

Članak 37.Dozvoljena visina izgradnje građevina mjeri se uvijek od niže kote uređenog terena.

Članak 38.Visina vijenca poslovnih građevina koje se grade na istoj čestici sa stambenom građevinom ne smije biti

viša od visine stambene građevine.


Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa. Kosa krovna konstrukcija izvodi se nagibom 22o-30o. Istakvijenca može biti najviše 25 cm.

Članak 39. Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini

krova sa svojom krovnom konstrukcijom.

Članak 40.Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili druge i u slučajevima kada ukupna izgrađena

površina prelazi maksimalnu bruto razvijenu površinu građevine, ukoliko se prenamjena može izvršiti u postojećimgabaritima.

Izvedena ravna krovišta koja zbog loše izvedbe ne odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosa. Rekonstrukcijaće se izvršiti u skladu s uvjetima uređenja propisanim ovim Planom.

Rekonstrukcijom dobiveni tavanski prostori iz prethodnog stavka ovog članka mogu se privoditi stambenojili poslovnoj namjeni.

Članak 41.Ispod građevine po potrebi se može graditi podrum. Podrumom se smatra najniža etaža ako:- na kosom terenu kota gornjeg ruba konstrukcije te etaže nije viša od 40 cm zaravnatog terena na višem

dijelu i ako kota definitivno zaravnatog terena nije niža od 20 cm iznad kote gornjeg ruba temelja na najnižemdijelu,

- na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 1,20 m od kote zaravnatogterena.

Članak 42.Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali

moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, krajolikom i tradicijskim načinom izgradnje.Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način ili u nizu moraju s građevinom na koji su prislonjeni činiti

arhitektonsku cjelinu.U dijelovima naselja sa vrijednom ruralnom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata

karakterističnih za tu arhitekturu.

2.3.4. Ograde i parterno uređenje

Članak 43.Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu.

Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba uličneograde od osi ceste mora iznositi najmanje:

- kod državne ceste 10 metara- kod županijske ceste 8 metara- kod lokalne i nerazvrstane ceste 5 metara

Članak 44.Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim česticama najveće visine 1,50 m.Iznimno, ograde i mogu biti više od 1,50 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja

ili stvaranja urbane slike ulice, trga.Puno podnožje ulične ograde ne može biti više od 100 cm.Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane žice ili drugog

materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica).Visina ograda između građevinskih čestica ne može biti veća od 2,0 m, mjerena od kote konačno zaravnatog

terena.Članak 45.

Dio seoske građevinske čestice organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaćeživotinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi.

Kada se građevinska čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjomili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste odnosno željezničke pruge,


građevinska se čestica mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja.Susjedski dio ograde iz stavka 1. ovog članka izgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevinske čestice u

cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedom.Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika zgrade, a da je glatka

strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu.

Članak 46.Zabranjuje se postavljanje žičanih, zidanih, kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se

sprečavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozilivodotok i područje uz vodotok.

Članak 47.Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te

da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid

veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a terensvake terase ozeleniti.

Članak 48.Prilazne stepenice, terase u razini terena ili do max 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se

graditi i izvan površine za razvoj tlocrta građevine, ali na način da se na jednoj strani građevinske česticeosigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevinske čestice minimalne širine 3,0 m.

2.3.5. Priključak na prometnu infrastrukturu

Članak 49.Građevinska čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu širine min 3 m.U slučaju prilaza na državnu, županijsku ili lokalnu cestu u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno

je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane organizacije koja tim cestama upravlja.U slučaju kada se građevinska čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s te čestice na javnu

prometnu površinu obavezno se ostvaruje preko ulice nižeg značaja.Izuzetno izvan otočnog i obalnog područja (iz članka 133.) služnost za prilaz na građevinsku česticu može

se utvrđivati samo, i to do osnivanja javne prometne površine.

Članak 50.Na državnu odnosno županijsku cestu nije dozvoljen direktan pristup građevinskih čestica neizgrađenog

dijela građevinskog područja već je za njih potrebno osigurati posebnu prometnu površinu i preko nje pristup nadržavnu odnosno županijsku cestu.

2.3.6. Komunalno opremanje građevina

Članak 51.Stambene građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu,

vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.

Članak 52.Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodovodna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti, stambena

zgrada se obvezatno mora priključiti na vodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom se rješava nahigijenski način prema mjesnim prilikama.

Otpadne vode iz domaćinstva moraju se upuštati u kanalizacijski sistem ili u propisane septičke jame.

2.4. Izgrađene strukture van naseljaČlanak 53.

Građevine, što se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju mogu ili moraju graditi izvan građevinskogpodručja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju,korištenje drugih objekata, te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika.


Izvan građevinskog područja, na području Grada Šibenika može se odobravati izgradnja građevina koje posvojoj namjeni zahtijevaju izgradnju izvan građevinskog područja, kao što su:

a. stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti (uključujući i građevineza potrebe seoskog turizma) kao što su:

- gospodarsko - stambeni sklopovi (farme),- plastenici i staklenici,- spremišta alata na poljoprivrednim površinama i spremišta drva u šumama,b. rekreacijske građevine,c. građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,d. ostala izgradnja izvan građevinskog područja,- benzinske postaje, odmorišta,- ribnjaci,- male hidrocentrale,- manje kapelice i groblja,- infrastrukturne građevine (prometne i komunalne),- vojne i druge građevine od interesa za obranu zemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda,- pilane.Pod građevinama u smislu stavka 2. ovog članka ne smatraju se građevine povremenog stanovanja

(“vikendice”).Iznimno, izvan građevinskog područja može se odobravati adaptacija, sanacija i rekonstrukcija postojećih

stambenih i gospodarskih građevina koje su izgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja iliprije 15.02.1968., te koje su legalizirane temeljem Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornimplanovima i bez odobrenja za građenje (NN, 33/92) i ovim se Planom tretiraju kao postojeća izgradnja izvangrađevinskog područja.

2.4.1. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

Gospodarsko - stambeni sklopovi (farme)

Članak 54.Farmom se smatra funkcionalno povezana grupa zgrada s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem

prvenstveno namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji, koja se u pravilu izgrađuje izvan građevinskog područja.Posjed na kojem se izgrađuje farma mora imati osiguran pristup s javne prometne površine.

Članak 55.Zgrade koje se mogu graditi u sklopu farme su:- osnovne gospodarske građevine za potrebe biljne i stočarske proizvodnje, te uz njih,- industrijske građevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili pretežno

proizvedeni na farmi,- stambene građevine za potrebe stanovanja vlasnika i uposlenih djelatnika,- pomoćne građevine (garaže, spremišta poljoprivrednih strojeva, alata i sl.),- građevine ugostiteljsko-turističke namjene za potrebe seoskog turizma.Površina i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se u skladu s potrebama tehnologije pojedine

vrste poljoprivredne djelatnosti.Za izgradnju pojedinih vrsta građevina iz stavke 1. ovog članka primjenjuju se odredbe za izgradnju tih

građevina unutar građevinskih područja.Izuzetno, visina građevina može biti i veća od propisanih ukoliko to njihova funkcija ili neki tehnološki proces

uvjetuje (silos i sl.).Članak 56.

Minimalna veličina posjeda na kojem je moguće dozvoliti izgradnju građevina za potrebe biljne proizvodnje(farme) izvan građevinskog područja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, iznosi:

- za intenzivnu ratarsku djelatnost na posjedu minimalne veličine od 5 ha,- za uzgoj voća ili voća i povrća na posjedu minimalne veličine od 3 ha,- za uzgoj vinove loze na posjedu minimalne veličine od 1,5 ha,- za uzgoj cvijeća na posjedu minimalne veličine od 1 ha.


Članak 57.Gospodarske zgrade za obavljanje intenzivne biljne proizvodnje smještaju se na udaljenosti od najmanje 100

m od građevinskog područja naselja.Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada namijenjenih intenzivnoj ratarskoj djelatnosti od javnih cesta

iznose: 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta.

Članak 58.Izvan građevinskog područja može se dozvoliti gradnja gospodarskih građevina za uzgoj stoke i peradi

(stočne farme) - tovilišta.Minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može dozvoliti izgradnja građevina za uzgoj stoke (stočne

farme) - tovilišta iznosi 10 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježavakoeficijentom 1,00. Sve vrste stoke svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata:

Vrsta stoke Koeficijent min. broj grla- krava, steona junica 1,00 10- bik 1,40 7- vol 1,20 8- junad 1-2 godine 0,70 14- junad 6-12 mjeseci 0,50 20- telad 0,25 40- krmača + prasad 0,055 180- tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 40- mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 77- teški konji 1,20 8- srednje teški konji 1,00 10- laki konji 0,80 13- ždrebad 0,75 13- ovce, koze i jarci 0,10 100- janjad i jarad 0,05 200- tovna perad 0,00055 u turnusu 4.500- konzumne nesilice 0,002 5.000- rasplodne nesilice 0,0033 3.000

Za druge životinjske vrste (krznaši, kunići i sl.) minimalni broj uvjetnih grla utvrđuje se odgovarajućimProgramom o namjeravanim ulaganjima.

Površina građevinske čestice za građevine iz stavka 1 ovog članka ne može biti manja od 2.000 m2, snajvećim koeficijentom izgrađenosti do 0,4.

Članak 59.Radi sprečavanja negativnih utjecaja, građevine za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju (stočne

farme) moraju biti udaljene od građevinskih područja naselja. Planom se određuju minimalne udaljenosti takvihgrađevina od građevinskih područja naselja, ovisno o broju uvjetnih grla:

Broj uvjetnih grla Min. udaljenost (m)10-15 10016-100 200101-300 300301-800 i više 500

Izuzetno, udaljenost tovilišta od stambene građevine na usamljenoj izgrađenoj građevinskoj čestici može bitii manja ukoliko je o tome suglasan vlasnik građevine na navedenom građevinskom području, pod uvjetom da jetovilište propisno udaljeno od drugih građevinskih područja.

Za gospodarske građevine za uzgoj životinja, što će se graditi na čestici zatečenog gospodarstva, udaljenostod stambene zgrade tog gospodarstva ne smije biti manja od 30 m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalihlokaliteta utvrđenih u tablici iz stavka 1. ovog članka.


Članak 60.Uvjetuje se izgradnja prvenstveno osnovnih građevina, a istovremeno ili tek u slijedećim etapama izgradnja

pratećih stambenih građevina i građevina ugostiteljsko-turističke namjene.Površine i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se u skladu s potrebama tehnologije pojedine

vrste poljoprivredne djelatnosti. Smještaj građevina je potrebno tako organizirati kako bi se postiglo njihovogrupiranje u jednom dijelu posjeda.

Članak 61.Oblikovanje građevina na biljnim i životinjskim (tovilištima) farmama mora biti u skladu s lokalnom

graditeljskom tradicijom i to naročito:- tlocrt građevine izdužen, s preporučenim omjerom stranica od približno 1:1,5, a sljeme krova mora pratiti

smjer dužeg dijela građevine,- krov mora biti dvostrešan, s eventualno zabatnim krovnim trokutima, nagiba do 300,

- temelj prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viši od 60 cm odzavršne kote uređenog terena uz građevinu na višem dijelu terena.

Etažna visina pojedinačnih gospodarskih građevina je prizemlje s mogućnošću izvedbe podruma te najvećomvisinom vijenca do 5 m, osim građevine za stanovanje čija je maksimalna visina podrum, prizemlje i kat, smogućnošću izvedbe stambenog potkrovlja i najvećom visinom vijenca do 8 m.

Obvezatno je oblikovanje vanjskog prostora građevina na način da se predvidi ozelenjivanje prostora okograđevina i sadnja zaštitnog drveća prema stambenim naseljima i javnim cestama.

Članak 62.Izgradnja biljnih i životinjskih (tovilišta) farmi moguća je jedino u slučaju da je omogućeno priključivanje

posjeda na javnu prometnu mrežu kao i opskrba vodom, sabiranje i odvodnja otpadnih voda, opskrba električnomenergijom, odlaganje otpada i sl.

Članak 63.Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izgradnju farme (biljne i stočarske proizvodnje) ne

može se parcelirati na manje dijelove.Članak 64.

Za gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta) kapaciteta preko 200 uvjetnih grla obvezna je izradastudije o utjecaju na okoliš.

Ostale poljoprivredne gospodarske građevine (spremišta, plastenici, staklenici):

Članak 65.Poljoprivredne gospodarske građevine: spremišta alata i spremišta drva u šumama mogu se graditi samo na

poljoprivrednim posjedima čija površina nije manja od 2.000 m2.Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje utvrđivanje uvjeta za izgradnju poljoprivredne

gospodarske građevine ne može se parcelirati na manje dijelove.

Članak 66.Etažna visina pojedinačnih gospodarskih građevina je prizemlje s mogućnošću izvedbe podruma te najvećom

visinom vijenca do 3,5 m. Oblikovanje pojedinačnih gospodarskih građevina mora biti u skladu s lokalnomgraditeljskom tradicijom.

Maksimalna površina spremišta alata na poljoprivrednim površinama ne može biti veća od 20 m2.Udaljenost gospodarske građevine od granice posjeda ne može biti manja od srednje visine vijenca u odnosu

na završnu kotu uređenog terena, a nikako manja od 3,0 m.Međusobna udaljenost spremišta, koje su izgrađene na susjednim česticama ne može biti manja od 6,0 m.

Članak 67.Spremišta se ne mogu izgrađivati na području koje je PPUG Šibenik ili dokumentima prostornog uređenja

određeno za posebni režim korištenja: Područja posebnih uvjeta korištenja i Područja posebnih ograničenja ukorištenju iz članka 133.

Članak 68.Gospodarske građevine iz članka 66. ne moraju se priključiti na prometnu i komunalnu infrastrukturu.


Članak 69.Na poljoprivrednim površinama mogu se graditi staklenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća, te plastenici ne

bliže od 6 m od ruba čestice.Staklenicima se smatraju montažne građevine od staklene obloge na drvenom, metalnom ili betonskom

roštilju.Plastenicima se smatraju montažne građevine od plastične folije na drvenom ili metalnom roštilju.Plastenici do 100 m2 tlocrtne površine mogu se postavljati na građevinskom i poljoprivrednom zemljištu.Plastenici iznad 100 m2 tlocrtne površine mogu se postavljati samo na poljoprivrednom zemljištu.

2.4.2. Rekreacijske građevine

Članak 70.Izvan građevinskog područja omogućuje se izgradnja pratećih sadržaja u zonama rekreacije (oznaka R)

naznačenih u kartografskom prikazu 1.: u uvali Nozdra na otoku Kapriju, uvalama Vela Stupica i Tratinska naotoku Žirju, uvala Tratica na otoku Kaknju i područje od šibenskog mosta do granice GUP-a grada Šibenika.

U području zona rekreacije dozvoljena je izgradnja rekreacijskih građevina. Rekreacijskim građevinama sesmatraju pješačke staze i šetnice, otvorene površine (zaravnate) uređene kao sunčališta i igrališta. U zonamarekreacije moguća je izgradnja građevina za smještaj manjih ugostiteljskih i trgovačkih sadržaja i sanitarnihprostorija maksimalne veličine 100 m2.

U zonama iz stavka 1. ovog članka također je moguće uređivanje dijela obale za prihvat plovila (sidrišta splutačama i privezišta). Uređivanje obale u svrhu korištenja plaže kao i za prihvat plovila dozvoljen je na načinda se ne mijenja struktura obale te da se međusobno ne ugrožavaju načini korištenja zone.

Uvjeti uređenja rekreacijskih zona, utvrđuju se na temelju detaljnog plana uređenja, odnosno na temeljuurbanističkog plana uređenja za zone veće od 10 ha.

Članak 71.Unutar područja poluotoka Oštrica moguće je utvrđivanje uvjeta izgradnje lovačkog skloništa s osnovnim

funkcijama (sanitarni čvor, dnevni boravak, priručna kuhinja, spremište, radni prostor upravitelja) bez smještajnihkapaciteta maksimalne površine do 120 m2.

2.4.3. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

Članak 72.Lokacije za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina odredit će se na osnovi stručne podloge: Geološko

– rudarske studije. Po donošenju stručne podloge moguće lokacije treba unijeti u PPUG Šibenika kroz postupakIzmjena i dopuna PPUG-a.

Članak 73.Do donošenja stručne podloge utvrđuju se slijedeće lokacije za eksploataciju mineralnih sirovina:

EKSPLOATACIJSKA POLJA MINERALNIH SIROVINABroj Eksploatacijsko polje Naselje Mineralna sirovina Površina1. “Vukovac” Šibenik tehničko-građevni kamen 34,1 ha2. “Dubrava” Dubrava kod Šibenika tehničko-građevni kamen 38,6 ha3. “Krtolin” Dubrava kod Šibenika, Gradina arhitektonsko-građevni kamen 10,1 ha

Članak 74.Do donošenja stručne podloge utvrđuju se slijedeće lokacije za istraživanje mineralnih sirovina:

ISTRAŽNI PROSTOR MINERALNIH SIROVINA

Broj Istražni prostor Naselje Mineralna sirovina Površina1. “Ljubljana” Dubrava kod Šibenika tehnički-građevni kamen 16,0 ha2. “Magličinac-Bikarac” Donje Polje tehničko-građevni kamen 30,85 ha3. “Kršine” Dubrava kod Šibenika arhitektonsko-građevni kamen 111,14 ha


Članak 75.Područja za eksploataciju mineralnih sirovina prikazana su na kartografskom prikazu br. 1.: “ Korištenje i

namjena prostora”, a istražni prostori mineralnih sirovina prikazani su na kartografskom prikazu br. 3.:” Uvjetikorištenja, uređenja i zaštite prostora”.

Članak 76.Područja koja se procjenjuju kao nepodobna za osnivanje novih eksploatacijskih polja za iskorištavanje

mineralnih sirovina su:- područje zabrane gradnje, područja ograničene gradnje i regulative iz čl. 134.,- područja naselja,- osjetljiva kontaktna područja zona deponija otpada, industrijskih postrojenja, građevina i zona posebne

namjene i sl. kojima se konfiguracijom terena štite nepoželjne vizure, kao i kontaktna područja objekata zaštićeneprirodne baštine.

Članak 77.Kriteriji za određivanje lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina su:- istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ne može se obavljati na mjestima i na način koji ugrožava

podzemne vode,- nije dopuštena eksploatacija šljunka uz jezera i vodotoke, kao ni šljunka i pijeska uz obalu mora,- lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina mora biti na minimalnoj zračnoj udaljenosti

1.000 m od obalne crte mora. Postojeće lokacije na manjoj udaljenosti od obale mora moraju se zatvoriti,sanirati i prenamijeniti,

- lokacija za istraživanje i eksploataciju tehničko-građevnog kamena mora biti na minimalnoj zračnojudaljenosti od 2.000 m od naselja, ugostiteljsko-turističkih, športsko-rekreacijskih i zaštićenih područja i naudaljenosti ne manjoj od 1.000 m od postojećih stambenih građevina ili građevina u kojima se odvija poslovnadjelatnost,

- potrebno je zaštititi krajobrazne vrijednosti vodeći prvenstveno računa o zaštiti vizura šireg područja okoeksploatacijskog polja kojega treba po mogućnosti smjestiti u zatvorene i izdvojene prostore,

- eksploatacijsko polje je potrebno udaljiti od koridora javnih cesta minimalno 200 m,- unutrašnji transport u proizvodnji i preradi mineralnih sirovina mora se organizirati izvan naseljenih

područja,- istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ne može se obavljati u/na području, koje je pod zaštitom ili

je predloženo za zaštitu po bilo kom osnovu i njegovoj neposrednoj blizini,- istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina može se odvijati jedino na sigurnoj udaljenosti od speleoloških

objekata,- pri eksploataciji izbjegavati jednostrani kaskadni način eksploatacije (zasjek).Lokacije za istraživanje mineralnih sirovina određuju se u PPUG Šibenika temeljem ovih kriterija, a nakon

izrade Studije iz članka 72.Članak 78.

Planom je određeno da se moraju zatvoriti i sanirati (ili prenamijeniti):- napuštena eksploatacijska polja,- sva bespravna eksploatacijska polja (ili istražna),- eksploatacijska polja u zaštićenim objektima prirode i u obalnom području,- svi napušteni površinski kopovi materijala.Sanacija istražnih i eksploatacijskih polja mineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za istraživanje,

odnosno eksploataciju.Planom se određuje nakon završetka eksploatacije, odnosno isteka koncesije prenamjena za eksploatacijska

polja Vukovac u Šibeniku u gospodarsku namjenu.Planom se omogućuje nastavak eksploatacije na napuštenim i nesaniranim eksploatacijskim poljima ukoliko

za to postoji opravdanje u rezervama mineralnih sirovina jer bi se na taj način izbjeglo otvaranje novih rana uprostoru i ujedno izvršila sanacija do sada ne saniranih područja eksploatacije.

2.4.4. Ostala izgradnja izvan građevinskog područja

Članak 79.Izvan građevinskog područja moguća je izgradnja benzinskih postaja s pratećim sadržajima. Pod pratećim

sadržajima podrazumijevaju se ugostiteljski sadržaji do bruto površine 300 m2, trgovački sadržaji do brutopovršine 100 m2 i sanitarni objekti. Uvjeti izgradnje su određeni slijedećim:

- najveći broj etaža –1,


- najveća visina vijenca 4 m,- kosi krov nagiba do 30o ili ravni krov.Izvan građevinskog područja moguća je uz prometnice izgradnja odmorišta s pratećim sadržajima. Pod

pratećim sadržajima podrazumijevaju se samo sanitarni objekti.Izgradnja ribnjaka i pratećih objekta za uzgoj ribe moguća je isključivo na poljoprivrednom zemljištu katastarskih

kultura močvara, trstik, napuštenim šljunčarama, koritima i rukavcima rijeka te na neplodnom tlu.Izvan građevinskog područja moguća je izgradnja novih groblja sa svim potrebnim sadržajima kao i dogradnja

potrebnih sadržajima na postojećim grobljima (mrtvačnica, servisni prostor, parkirališta, pješačke površine,sanitarni prostori i sl). Minimalna udaljenost novih groblja od građevinskih područja naselja ili ugostiteljskoturističkih zona iznosi 500 metara. Uvjeti izgradnje građevina pratećih sadržaja određeni su slijedećim:

- najveći broj etaža –1,- najveća visina vijenca 4,5 m,- kosi krov nagiba do 30o ili ravni krov.Izvan građevinskog područja moguća je izgradnja kapelica najveće tlocrtne površine 12 m2.

Članak 80.Izvan građevinskog područja omogućuje se smještaj infrastrukturnih građevina (prometne i komunalne

infrastrukture).Vojne i druge građevine od interesa za obranu zemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda, te građevine za

potrebe lova (lovačke kuće, čeke i sl.) i gospodarenja šumama (lugarnice, spremišta drva, pilane i sl.) mogu seizgrađivati izvan građevinskih područja prema posebnim propisima.

Prostornim planom određene su zone posebne namjene od interesa obrane:- vojarna Bribirski knezovi, Šibenik,- vojno skladište Jamnjak, Šibenik,- vojno skladište Minerska, Šibenik,- vojno skladište Paninkovac, Šibenik,- vojno skladište Ražine, Šibenik,- vojno skladište Bioce, Šibenik,- vojni poligon Jadrtovac, Jadrtovac,- maskirni vezovi «Kod mosta» i «Grebaštica»,- vojni kompleks Straža, Žirje,- vojni kompleks Zvizdulja, Žirje.

2.4.5. Postojeća izgradnja izvan građevinskog područja

Članak 81.Pojedinačne stambene i gospodarske građevine, što se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su

na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.veljače 1968. godine tretiraju se kao postojećaizgradnja izvan građevinskog područja.

Opseg i mogućnost radova (izgradnja, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, adaptacija i izmjena namjene)na građevnim česticama iz stavka 1. ovog članka sukladan je odredbama za provođenje ovoga Prostornogplana koje se odnose na prostor unutar građevinskog područja naselja s time da se površina tih čestica ne možepovećati.

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

Članak 82.Pod gospodarskim djelatnostima se podrazumijevaju slijedeće djelatnosti:- proizvodna, zanatska i skladišna,- poslovna, trgovačka, uslužna i komunalno-servisna,- ugostiteljsko-turistička i- marikultura.Smještaj djelatnosti iz prethodnog stavka, alineja 1., 2. i 3. omogućen je:- unutar građevinskih područja naselja (djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju

ostale funkcije i okoliš u naselju),- unutar izdvojenih građevinskih područja (gospodarskih, odnosno turističko-ugostiteljskih namjena) od


županijskog i lokalnog značaja,- a djelatnosti marikulture unutar akvatorija, odnosno građevina za primarni tretman školjaka koje se

uzgajaju na područjima planiranim za marikulturu u izdvojenom građevinskom području.Građevine za skladištenje otpada (skladišta) mogu se smještavati isključivo u izdvojenim zonama gospodarske

namjene.Članak 83.

Prostornim planom određena su područja izdvojenih zona gospodarske namjene županijskog značaja: Šibenik-Ražine, Vukovac i Podi, Sitno Donje, Lozovac i Radonić) i lokalnog značaja: Šibenik (Vukovac-Razori) iZaton.

Članak 84.Izgradnja proizvodnih, zanatskih i skladišnih građevina u zonama gospodarskih djelatnosti treba biti tako

koncipirana da:- najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (Kig) iznosi do 0,5, a najmanji 0,1,- minimalna veličina građevne čestice za proizvodnu industrijsku namjenu iznosi 2.500 m2, a za proizvodnu

zanatsku i poslovnu namjenu iznosi 1.000 m2,- najviša visina vijenca građevina može iznositi 7,0 m, odnosno dvije nadzemne etaže (Pr+1), a iznimno i

više za pojedine građevine ili dijelove građevine u kojima proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva,- najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora biti veća ili jednaka njezinoj visini, ali ne manja

od 5,0 m,- najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno,- udaljenost građevina proizvodne namjene od građevinskih čestica unutar građevinskih područja naselja

iznosi najmanje 20,0 m, a moraju biti odijeljene zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom, zaštitniminfrastrukturnim koridorom i sl.

-građevna čestica mora imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m,- prostor za potrebna parkirališna osigurava se na parceli sukladno odredbama članka 106.Pod otpadom koji se može smještavati u građevinama za skladištenje otpada (skladišta) podrazumijeva se

samo neorganski neopasni materijal (metal, staklo, plastika, drvo i sl).Uz proizvodne, zanatske i skladišne građevine u zonama gospodarskih djelatnosti moguća je izgradnja

trgovačkih i ugostiteljskih sadržaja u funkciji zone.

Članak 85.Izgradnja poslovnih, trgovačkih (trgovački kompleksi i centri, veletržnica i sl.), uslužnih i komunalno-servisnih

(kamionski terminal i sl.), te ostalih sličnih građevina moguća je unutar područja gospodarske namjene trebabiti tako koncipirana da:

- najmanja veličina građevne čestice za građevine pretežito uslužnih djelatnosti iznosi 2.000 m2, a zagrađevine pretežito trgovačkih i komunalno-servisnih djelatnosti iznosi 4.000 m2,

- najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora biti veća ili jednaka njezinoj visini,- visina građevina mjerena od kote zaravnatog terena do vijenca krovišta može iznositi najviše 13,0 m,- dozvoljena etažnost građevine iznosi; prizemlje, dvije katne etaže i potkrovlje (Pr+2+Pk), uz mogućnost

izvedbe podrumskih etaža,- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) iznosi 0,4, a najmanji 0,1,- najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno zelenilo,- prostor za potrebna parkirališna osigurava se na parceli sukladno odredbama članka 109.

Članak 86.Prostornim planom utvrđene su ugostiteljsko-turističke zone kao građevinsko područje izdvojene namjene

(unutar ili izvan područja naselja) županijskog (dio zone Srima-Jadrija, Zlarin, Solaris, Podsolarsko, Brodarica,Žaborić-Jasenovo, Obonjan, Kaprije, Raslina i Zaton) i postojeće zone lokalnog značaja (Šparadići, DobriDolac - Zaton, autokamp Martinska).

Izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina iz članka 11. te hotela, motela i pansiona i kampa u zonamaugostiteljsko turističke namjene treba biti tako koncipirana da:

- veličina građevne čestice bude takva da gustoća kapaciteta ne prelazi 100 ležaja/ha,- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za hotele, motele i pansione iznosi 0,3, a za

kampove 0,05 (pomoćne građevine – sanitarije i sl.)- se građevina izgradi kao samostojeća,


- ostali uvjeti smještaja i izgradnje građevine na građevnoj čestici moraju biti jednaki onima određenimaza stambene, stambeno-poslovne, poslovne i pomoćne građevine,

- najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno- prostor za potrebna parkirališna osigurava se na parceli sukladno odredbama članka 109.Izgradnja u ugostiteljsko-turističkoj zoni Dobri Dolac (Zaton) treba biti tako koncipirana da:- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,2,- najveća visina izgradnje iznosi P+1.Izgradnja u ugostiteljsko-turističkoj zoni Martinska treba biti tako koncipirana da:- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,1,- najveća visina izgradnje iznosi P.Izgradnja u ugostiteljsko-turističkoj zoni Šparadići treba biti tako koncipirana da:- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,3,- najveća visina izgradnje iznosi tri etaže: P+1+ stambeno potkrovlje, odnosno P+2.

Članak 87.Na području Grada Šibenika omogućen je smještaj gospodarskih građevina za uzgoj riba i školjaka –

marikulturu. Prostornim planom određena su područja za marikulturu:- od kanala Sv. Ante do ulaza u kanal Sv. Josipa,- kanal Sv. Josipa do ulaza u Prukljansko jezero,- ulaz u Morinjski zaljev,- uvala Stupica,- uvala luke Kaprije.Zone smještaja marikulture prikazane su na grafičkom prikazu broj 1: Korištenje i namjena prostora, Sustav

prometa.Postojeći lokaliteti koji se koriste za marikulturu u slijedećim kapacitetima su:

Broj Lokacija Djelatnost Površina m2

1 Uvala Kamičak Uzgoj školjaka 3.3502 Babina greda mala Uzgoj školjaka 3.4003 Uvala Dumboka Uzgoj školjaka 6.5004 Babina greda velika Uzgoj školjaka 4.6005 SZ od rta Arasovo Uzgoj školjaka 2.0806 Uvala Velika Klačina Uzgoj školjaka 3.4007 Uvala Mala Malinica Uzgoj školjaka 3.5258 Jažina-Pećina-J od Šib mosta Uzgoj školjaka 10.4709 Uvala Mala Klačina Uzgoj školjaka 3.00010 JI od rta Samac Uzgoj školjaka 5.25011 Rt Velika Kapela-rt uv. Jažina Uzgoj školjaka 2.62012 Sz od rta Nova Pošta Uzgoj školjaka 7.87013 Uvala Ovča Uzgoj školjaka 1.05014 Uvala Ljuta Uzgoj riba/školjaka 3.05515 JZ od rta Sv. Josip Uzgoj školjaka 1.72916 Uvala Luka - Kaprije Uzgoj ribe 90017 Uvala Lučica na poluotoku Oštrica Uzgoj ribe 6.05018 Rt Nova Pošta Uzgoj školjaka 5.76319 Uvala Strmica Uzgoj školjaka 3.15020 Z od svjetla Magaretuša - Prukljan Uzgoj ribe 2.500

Na svim postojećim zonama i lokalitetima može se nastaviti s djelatnošću marikulture, ako su u skladu sasvim odredbama ovog Plana.

Članak 88.Planom se određuju zone povoljne za potrebe razvoja uzgoja ribe i školjaka kao inicijalna mjesta razvoja

marikulture s potencijalnim kapacitetima po zonama


Lokacija Površina (ha) Riba (t) Školjkaša (t)Ušće rijeke Krke-Prukljanski tjesnac 2,4 400Ušće rijeke Krke (od Šarine drage do Martinske) 2,1 210Ušće rijeke Krke 9 +600 2100

Uvjeti smještaja, uređenja i korištenja lokacija za marikulturu mogu se utvrditi tek po izrađenim studijamautjecaja na okoliš kojima će se cjelovito obuhvatiti područja:

- od kanala Sv. Ante do Šibenskog mosta,- od Šibenskog mosta do ulaza u kanal Sv. Josipa,- kanal Sv. Josipa do ulaza u Prukljansko jezero,- ulaz u Morinjski zaljev.Detaljni uvjeti smještaja, uređenja i korištenja, povoljnih i potencijalnih lokacija za potrebe razvoja uzgoja

ribe i školjaka određuju se u skladu s mjerama za smanjenje nepovoljna utjecaja na okoliš utvrđenim u studijamautjecaja na okoliš.

Članak 89.Osim navedenih područja iz članaka 87. - 88. smještaj zona za marikulturu moguć je i na drugim područjima

koja zadovoljavaju zahtjevima za uzgoj, osim:- na plovnim putovima,- područjima posebne namjene,- zaštićenim područjima i područjima koja se Planom predlažu za zaštitu,- onečišćenim područjima,- na prostorima veće gospodarske važnosti i intenzivne rekreacijske aktivnosti, tena područjima s nepovoljnim utjecajem na marikulturu (ispust otpadnih voda i sl.).Potencijalna područja za marikulturu iz članka 88. kao i nove zone koje mogu udovoljiti uvjetima iz stavka

1. ovog članka, utvrdit će se na temelju Programa razvoja marikulture Županije.

Članak 90.Radi osiguranja kvalitetnih uvjeta za marikulturu moraju se na lokalitetima provoditi istraživanja:- stalne kontrole kakvoće vode i mora,- prirodnih pojava koje utječu na uzgoj,- utvrđivanje zagađenja koja dolaze od priobalja,- dotoka hranjivih tvari koje dolaze od priobalja ili od uzgajališta,- zdravstvenog stanja slobodno živućih riba i školjkaša,- stalne kontrole kakvoće uzgajanih organizama.

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti

Članak 91.Sukladno predloženom sustavu središnjih naselja i razvojnih središta potrebe za određenim društvenim

djelatnostima koje bi određeno naselje trebalo posjedovati ili već posjeduje prikazane su u Tekstualnom dijeluPlana.

Smještaj građevina društvenih djelatnosti omogućen je unutar građevinskih područja naselja. Pod društvenimdjelatnostima podrazumijevaju se građevine za:

- odgoj i obrazovanje- zdravstvo i socijalnu skrb- kulturne i društvene organizacije- javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.)- športa i rekreacije- vjerski sadržaji.

Članak 92.Za izgradnju građevina iz članka 91. koriste se slijedećih orijentacijski normativi:- za primarnu zdravstvenu zaštitu 0,10 m2 po stanovniku- za djelatnost društvenih i kulturnih organizacija 0,20 m2 po stanovniku


- za javne djelatnosti (pošte, banke i sl.) 0,10 m2 po stanovniku- za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima

Navedeni normativi određuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja pratećim sadržajima, noukoliko postoji interes pojedinih investitora za izgradnjom, površina pratećih sadržaja može premašiti navedenenormative.

Članak 93.Površina građevinske čestice građevina društvenih djelatnosti utvrđuje se shodno potrebama te građevine

i u pravilu obuhvaća zemljište ispod građevine i zemljište potrebno za redovitu upotrebu građevine, a određujese za svaku pojedinačnu građevinu, a temeljem utvrđene lokacijske dozvole.

Površina građevne čestice građevine predškolske ustanove iznosi najmanje 35 m2 po djetetu, ako je građevinajednoetažna, odnosno najmanje 25 m2 po djetetu, ako je građevina dvoetažna.

Površina građevne čestice školske građevine (školska zgrada, prostor za odmor i rekreaciju, vanjski športskitereni, zelene površine i drugo), određena je normativom od 20 do 40 m2 po učeniku.

Članak 94.Koeficijenti izgrađenosti građevnih čestica za izgradnju građevina društvenih djelatnosti, osim za građevine

škola i predškolskih ustanova, određuju se kao i za stambene građevine.Koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi škola ili predškolska ustanova iznosi najviše

0,3, u kojeg se ne uračunavaju površine vanjskih športskih terena i prostora za odmor i rekreaciju učenika,odnosno djece (terase u nivou terena).

Udaljenost građevina društvenih djelatnosti od susjedne međe mora biti veća ili jednaka njenoj visini, ali nemanja od 3,0 m.

Članak 95.Visina građevina društvenih djelatnosti ne može biti viša od prizemlja + 2 kata, odnosno 12 metara do

vijenca građevine za sportske, kulturne i slične građevine.Iznimku predstavljaju dijelovi građevina (zvonici, dimnjaci kotlovnica) čije visine mogu biti veće od preporučenih

u prethodnom stavku ovog članka.

Članak 96.Ako se dječji vrtić, jaslice ili osnovna škola grade sjeverno od postojeće građevine, njihova udaljenost od te

građevine mora iznositi najmanje tri njegove visine, odnosno ako se ispred navedenih javnih sadržaja gradinova građevina, njena udaljenost prema jugu od navedenih javnih sadržaja ne može biti manja od tri visine.

Na građevinskoj čestici namijenjenoj za građevine društvenih djelatnosti, odnosno na javnoj prometnojpovršini uz tu česticu potrebno je osigurati broj parkirališnih mjesta za osobna vozila i autobuse prema normativimaiz članka 106. ovih odredbi.

Članak 97.Smještaj građevina športsko-rekreacijske namjene moguć je unutar građevinskih područja naselja i unutar

građevinskih područja ugostiteljsko-turističkih i športsko-rekreacijskih zona. Pod građevinama športsko-rekreacijske namjene podrazumijevaju se:

- unutar građevinskog područja naselja na jednoj građevnoj čestici; športski teren do 200 m2 površine,tenis teren, bazen za plivanje vodene površine do 320 m2,

- unutar površina ugostiteljsko turističke namjene; športski tereni i bazeni za plivanje koji zauzimaju najviše20% površine građevne čestice odnosno kompleksa,

- unutar športsko-rekreacijskih zona: sve vrste i kategorije športskih i rekreacijskih građevina.

Članak 98.U građevinskom području naselja na zasebnim građevnim česticama izvan športsko-rekreacijskih zona,

izgradnja građevina športsko-rekreacijske treba biti tako koncipirana da:- najmanja površina građevne čestice iznosi 1.200 m2,- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3, s time da se uračunavaju samo površine pratećih građevina

uz osnovni športski teren ili bazen, a to su: garderobe, sanitarije, uredi, priručno skladište, trgovina športskimartiklima, ugostiteljski sadržaji, pogonske prostorije bazena i sl.,

- najveća visina pratećih građevina iznosi 3,0 m mjerena od zaravnatog terena do vijenca krova građevine,- etažna visina pratećih građevina je prizemna (E=Pr) uz mogućnost izgradnje podrumske etaže,


- najmanja udaljenost pratećih građevina od susjednih građevnih čestica je 3m,- najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno autohtonim zelenilom.

Članak 99.U sklopu športsko-rekreacijskih zona izgradnja treba biti tako koncipirana da:- tvori jedinstvenu cjelinu, koja se može realizirati etapno,- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5, u kojeg je uračunata i površina ugostiteljskih, trgovačkih

i pratećih građevina (priručna skladišta, izdvojene sanitarije i garderobe), te otvorenih netravnatih športskihigrališta,

- ugostiteljske i trgovačke građevine, odnosno sadržaji i prateće građevine čine najviše 10% bruto površineosnovne građevine,

- najmanje 33% površine zone bude uređeno kao javni park uz sadnju autohtonog zelenila,- najveća visina pratećih građevina iznosi 3,0 m mjerena od zaravnatog terena do vijenca krova građevine,- etažna visina pratećih građevina bude prizemna (Pr),- najveća visina (V) ugostiteljskih i trgovačkih građevina iznosi 6,0 m mjerena od zaravnatog terena do

vijenca krova građevine,- etažna visina ugostiteljskih i trgovačkih građevina bude prizemlje i potkrovlje (Pr+Pk) uz mogućnost

izvedbe podrumske etaže,- najveća visina ugostiteljskih građevina bude prizemna, odnosno da iznosi 4,0 m mjerena od zaravnatog

terena do vijenca krova.Osim športsko-rekreacijskih zona određenih ovim Planom, unutar građevinskih područja naselja moguće je

planovima užeg područja odrediti i druge športsko-rekreacijske zone.

5. Uvjeti za utvrđivanje koridora i površina za komunalnu infrastrukturu

Članak 100.PPUG Šibenik je predviđeno opremanje područja Grada Šibenika slijedećom prometnom i komunalnom

infrastrukturom:- prometne površine (ceste, željezničke pruge, biciklističke staze, pješački trgovi i putovi),- mreža telekomunikacija;- elektroenergetska mreža;- vodoopskrba;- odvodnja.Detaljno određivanje trasa prometnica, komunalne i energetske infrastrukture koji su određeni PPUG

Šibenika, utvrđuje se stručnim podlogama za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno idejnim rješenjima (projektima)vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavativažećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnostostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

5.1. PrometČlanak 101.

Na području Grada Šibenika mreža državnih i županijskih prometnica, željezničkih pruga odnosno sustavpomorskog (luke i plovni putovi) i zračnog prometa (helidromi) prikazan je na karti broj 1.: Korištenje i namjenaprostora, Sustav prometa. Kako do trenutka donošenja ovog plana sustav prometa nije definiran do kraja,odnosno nisu utvrđeni i istraženi svi detaljni položaji, planirani objekti nisu definirani točnim položajem, većtrasama i pravcima koji povezuju pojedina područja, odnosno načelnim lokacijama. Njihov točan položaj utvrditće se temeljem idejnih rješenja/projekata i po potrebi studija utjecaja na okoliš.

5.1.1. Cestovni prometČlanak 102.

Prostornim planom određena je mreža državnih, županijskih i lokalnih prometnica na području Grada Šibenikasukladno posebnom propisu koji regulira ovu oblast.

Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja na koje postoji neposredan pristup s građevinskih


čestica, ili su uvjet za formiranje građevinske čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da seomogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica.

Prilaz s građevinske čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.

Članak 103.Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područja uz kojega se izgrađuju ili postoje

stambene ili druge građevine, te na koji te građevine imaju izravan pristup.Ulica iz stavka 1. ovog članka mora imati najmanju širinu 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za

jednu voznu traku).Samo jedna vozna traka može se izgrađivati u slijepim ulicama, čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom

dijelu.Za potrebe nove izgradnje na neizgrađenom dijelu građevinskog područja koje se proteže uz državnu ili

županijsku cestu treba osnivati zajedničku sabirnu ulicu preko koje će se ostvariti direktan pristup na javnuprometnu površinu, a sve u skladu s posebnim uvjetima organizacije nadležne za upravljanje prometnicom nakoju se priključuje.

Članak 104.Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka,

usjeka nasipa, bankine i nogostupa, ali ne manja od 1,5 m.Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu, ali ne

manje od 1,5 m.Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje

previše uskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.

Članak 105.Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za

kretanje niti jedne kategorije stanovništva.Članak 106.

Pri izgradnji građevina javne, proizvodno-servisne ili športsko-rekreativne namjene potrebno je utvrditi potrebuosiguranja parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila.

Okvir za dimenzioniranje broja parkirališno-garažnih mjesta za građevine iz prethodnog članka su normativiiz slijedeće tablice:

namjena-djelatnost potreban broj parkirališnih/garažnih mjesta

1. Proizvodna 0,45 na 1 zaposlenika2. Poslovna-uredi, banka, pošta i sl. 20 na 1000 m2 bruto površine prostora/građevine

3. Poslovna-trgovina 3 na 50 m2 bruto površine prostora/građevine7 na 50-100 m2 bruto površine prostora/građev.

40 na 1000 m2 bruto površine prostora/građ.4. Poslovna-usluge 40 na 1000 m2 bruto površ. građevine5. Turistička-hotel, motel, pansion i sl. 30 na 1000 m2 bruto građevine6. Turistička-marina (prema posebnim propisima ovisno o kategoriji)7. Ugostiteljska 3 na 30 m2 bruto površ. građevine

7 na 30 - 50 m2 bruto površ. građevine40 na 1000 m2 bruto površ. građevine

8. Športska 0,20 na 1 posjetitelja, korisnika9. Javna-višenamjenska dvorana 0,15 na 1 posjetitelja i 1 bus parking /100 posjetitelja

10. Javna-predškolska i školska 2 na1 zaposlenika11. Javna-zdravstvena, socijalna 20 na 1000 m2 bruto površ. građev.12. Javna-vjerska 0,10 na 1 korisnika13. Stambena 1 na 1 stambenu jedinicu (stan, apartman, studio...)

Članak 107.PPUG Šibenik se predviđa korištenje mjesnih i međumjesnih ulica za javni gradski prijevoz. Na odgovarajućim

mjestima potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike.


Članak 108.PPUG Šibenik se uz mjesne ulice predviđa uređenje pločnika za kretanje pješaka u širini koja ovisi o

pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 1,5 m.Iznimno u ulicama gdje to postojeća izgradnja ne dozvoljava, pločnik se može urediti i u manjim gabaritima.

Članak 109.U PPUG Šibenik se omogućuje izgradnja pratećih sadržaja u koridorima državnih cesta na području Grada

Šibenika osim na dijelu državne ceste D-8 od granice s Gradom Vodice, do granice GUP-a grada Šibenika idijelu državne ceste D-58 od granice GUP-a grada Šibenika do građevinskog područja naselja Vrpolje.

5.1.2. Željeznički prometČlanak 110.

U okviru dugoročne razvojne perspektive, kao alternativni koridor novoj Jadranskoj željezničkoj pruzi ukartografskom prikazu br. 1 na nivou osnovne informacije prikazan je i produžetak tzv. obalne pruge od Šibenikaprema Zadru. To je pruga velike propusne moći, odnosno velikih brzina (do 250 km/sat kao krajnje rješenje udaljoj budućnosti) međunarodnog značaja, obzirom da povezuje jadranski (Italija, Slovenija, Hrvatska, CrnaGora, Albanija) s egejskim prostorom (Grčka).

5.1.3. Pomorski prometČlanak 111.

U akvatoriju Grada Šibenika osiguravaju se prostorni uvjeti za organizaciju pomorskog prometa, krozuspostavu slijedećih plovnih putova i morskih luka:

a) međunarodni plovni put;- Šibenik-Zadar-Ancona, odnosno Šibenik-Ancona,b) unutarnji plovni putovi županijskog značaja:- Šibenik-Zlarin-Prvić Luka-Prvić Šepurine-Obonjan-Kaprije-Žirje- Šibenik-Kornatic) morske luke za javni promet;- međunarodnog značaja u akvatoriju naselja Šibenikd) morske luke za javni promet;- županijskog značaja u akvatoriju naselja: Brodarica, Kaprije, Krapanj, Raslina, Zablaće, Zaton, Zlarin i

Žirje- lokalnog značaja u akvatoriju naselja: Grebaštica, Jadrija, Mandalina i Obonjan.e) morske luke posebne namjene;- ribarska luka u akvatoriju naselja Šibenik (oznaka LR)- remontno brodogradilište: Šibenik-Mandalina (oznaka LB)- luke nautičkog turizma u akvatoriju naselja: Šibenik (gradsko središte, Solaris i Podsolarsko) (oznaka

LN),- sportske luke u akvatoriju naselja: Šibenik, Šibenik – Vrnaža, Zablaće, Brodarica, Jadrtovac, Žaborić,

Grebaštica, Raslina, Zaton, Krapanj, Kaprije i Žirje (oznaka LS).U postojećim lukama iz prethodnog stavka predviđeno je kompletiranje novim sadržajima, tako da se ne

potiskuju osnovne funkcije luke.Unutar akvatorija ugostiteljsko-turističkih zona predviđena je mogućnost smještaja građevina za prihvat

izletničkih, rekreacijskih i športskih plovila.Izgradnju novih luka nautičkog turizma moguće je ostvariti samo temeljem Studije i Programske osnove

nautičkog turizma, čija je izrada predviđena Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te temeljemPrograma razvoja turizma na području Šibensko-kninske županije.

5.1.4. Zračni promet

Članak 112.U mreži zračnog prometa u skladu s koncepcijom boljeg povezivanja udaljenih otoka kao i povećanja turističke

ponude i sigurnosti života na otocima (zdravstvene usluge, spašavanje, protupožarne aktivnosti i dr.) određenaje načelna lokacija za helidrome na otocima Zlarinu, Kapriju i Žirju.


5.2. Komunalna infrastruktura

5.2.1. Pošta i telekomunikacije

Članak 113.Organizaciju poštanske mreže na području Grada Šibenika čine poštanski centar u Šibeniku i poštanske

jedinice u Zatonu, Lozovcu, Gradini, Danilo Gornje, Sitno Donje, Boraja, Vrpolje, Krapanj, Brodarica, Ražine,Zlarin, Kaprije i Žirje. Sukladno prijedlogu društvenih funkcija i sustava središnjih naselja planirana je nadopunamreže poštanskih jedinica. Smještaj sezonskih poštanskih jedinica predviđen je unutar ugostiteljsko-turističkihzona.

Mreža telekomunikacija na području Grada Šibenika planirana je da omogući dovoljan broj telefonskihpriključaka. U tom smislu planira se povećanje kapaciteta odnosno dovoljan broj telefonskih priključaka svimkategorijama korisnika kao i maksimalan broj spojnih veza.

Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u praviluse trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica u pravilu izvan kolnika.

Za izgradnju građevina potrebnih za antenske uređaje mobilne telefonije (tornjevi) predvidjeti po mogućnostizasebnu građevnu česticu ukoliko se ne postavljaju na već izgrađenu građevinu ili na već formiranu građevnučesticu. Treba ih tako pozicionirati da ne remete sklad krajobraza. Zbog zaštite i očuvanja krajobraznih vrijednostiprostora Planom se preporuča postava zajedničkih stupova za antene GSM-a različitih operatera.

Građevine iz stavka 4. ovog članka ne moraju se priključiti na prometnu infrastrukturu.

5.2.2. EnergetikaČlanak 114.

Sukladno predloženoj eventualnoj plinifikaciji Šibensko-kninske županije, ovim Planom su prikazane mogućetrase magistralnog i regionalnog plinovoda.

Članak 115.Uz postojeće elektroenergetske objekte planira se izgradnja novih dalekovoda i transformatorskih postrojenja

kojima bi se upotpunila postojeća elektroenergetska mreža:- TS Podi 110/30(25) i- DV 110 kV Bolice-Podi.

Za planiranu mrežu elektroopskrbe na temelju analize dosadašnjeg razvoja može se pretpostaviti rast vršnogopterećenja. Nakon obnove u ratu oštećenih ili uništenih građevina doći će do potrebe izgradnje novih TS 10/0,4 kao i TS 30/10 kV.

Članak 116.Daljnje širenje 10 kV mreže odvijat će se sukladno potrebama konzuma i mogućnostima HEP-a da osigura

potrebna sredstva za poboljšanje kvalitete mreže. Nova 10 kV mreža gradit će se u principu zračno Al/Čevodičima, osim u naseljenim mjestima, na dijelu gdje bi uzrokovala smetnju širenju naselja, gdje će se izvoditikabelski.

Planom se uz postojeće objekte za proizvodnju električne energije omogućuje izgradnja i novih uz prethodnozadovoljavanje zakonom propisanih uvjeta:

- tzv. male hidroelektrane (do 5 MW) za lokalne potrebe na manjim vodotocima uz obvezatno osiguranjepotrebnog biološkog minimuma protoka vode (njihove potencijalne lokacije nisu određene u grafičkom dijelu),

- elektrane koje koriste obnovljive izvore energije (vjetar, sunce i sl.).

Članak 117.Planom se određuju područja za istraživanje mogućeg smještaja vjetroelektrana:- Orlice - naselje Vrsno,- Crno brdo - naselje Danilo Biranj,- Trtar,- Velika Glava - naselje Danilo Gornje.

Navedena područja istraživanja za smještaj vjetroelektrana određene su samo po svom očekivanomvjetroenergetskom potencijalu. Do okončanja istraživanja, ta se područja koriste prema namjeni prostora


određenoj u kartografskom prikazu 1.: “Korištenje i namjena prostora, sustav prometa”. U slučaju da seodređeno područje planirano kao područje za istraživanje za mogući smještaj vjetroelektrana ne utvrdi kaopodobno, zadržava se planirano korištenje i namjena prostora.

Pri konačnom odabiru lokacija vjetroelektrana, kao i svih novih lokacija, posebnu pažnju treba posvetiti:- izbjegavanju štetnih utjecaja na promjenu estetskih vrijednosti krajobraza kao osnovne vrijednosti razvitka

turističkog gospodarstva u Županiji,- izbjegavanju sljemena brda koja su istaknuta u širem okolnom prostoru i s glavnih prometnih koridora; pri

odabiru stupova na istaknutim lokacijama u odnosu na širi okolni prostor potrebno je težiti izboru više nižihstupova u nizu umjesto manjeg broja viših za postizanje slične instalirane snage.

- kontaktna područja zona osjetljivih na buku kao što su građevinska područja naselja, zaštićeni dijeloviprirode i sl.

Planom je omogućeno povezivanje vjetroelektrana na postojeću i planiranu elektroenergetsku mrežu što ćebiti definirano kroz daljnju razradu svake pojedine lokacije.

Nepodobna područja za gradnju vjetroelektrana koja se određuju ovim Planom su:- područja zabrane gradnje iz članka 134.,- područja ograničene gradnje i regulative iz članka 134.,- posebno vrijedno obalno i otočno područje od minimalno 1km od obalne crte,- područja naselja i turističkih zona,- poletno-sletni koridori aerodroma u Pokrovniku sagledavajući ih u najvišoj mogućoj kategoriji toga

aerodroma,- vojne zone i njihova blizina.

5.2.3. Vodno gospodarstvoČlanak 118.

Predviđeno proširenje vodovodne mreže u cilju jednolične opskrbe cijelog područja temeljeno je na dosadašnjojkoncepciji vodoopskrbe i to u svim područjima i za naselja koja do sada nisu obuhvaćena vodoopskrbom.

Minimalni profili cjevovoda na koji se priključuje hidrant treba iznositi 100 mm, a sekundarna mreža možebiti do 50 mm. Na svim čvorovima vodovodne mreže predviđeni su zaporni organi smješteni u betonskazasunska okna.

Vrsta materijala za izvedbu magistralne vodovodne mreže i naselja je predviđena cijevima koje trebajupodnijeti radni tlak od NP 10 bara.

Članak 119.Pravilno rješenje odvodnje oborinskih i otpadnih voda preduvjet je zdravog urbanog razvoja. Sve otpadne

vode treba prije ispuštanja u recipijent tretirati kako bi se uklonile sve štetne posljedice za okolinu, prirodu irecipijent. Izbor sustava odvodnje treba biti proveden na osnovi tehničko-tehnološko-ekonomskih proračuna itemeljiti na uvjetima zaštite okoliša.

Kriteriji za plansko/projektno rješenje svakog sustava odvodnje su:- minimalni padovi kanalizacije koji osiguravaju tečenje u gravitacijskim sustavima s minimalnim početnim

profilima kanalizacije Ř 250 mm,- vodotijesne cijevi bez mogućnosti procjeđivanja,- na područjima s disperziranim korisnicima povezati što veći broj korisnika na zajednički uređaj za

pročišćavanje otpadnih voda,- ispuštanje oborinskih voda u more i morski akvatorij isključivo putem odgovarajućih retencijskih spremnika

za zadržavanje taložnog i plivajućeg otpada (iznimno direktno ako se pokaže da se time ne ugrožava kvalitetamora),

- u naseljima uz vodotoke upuštanje kišnih preljeva u vodotoke moguće je uz praćenje kvalitete ispuštenihvoda i osiguranje mogućnosti dodatnog čišćenja,

- uključenje u sustav najvećeg mogućeg broja objekata bez obzira na trenutne mogućnosti.Sustav odvodnje treba predvidjeti takav kojim će se, prema kategorizaciji, vodotoci rijeka Krke i Čikole

zadržati na razini zahtijevane kategorije, a to se odnosi i na sve potoke koji se koriste za odvodnju.

Članak 120.Za naselja u Šibensko kninskoj županiji za hidrauličko opterećenje kanalizacijskog sustava usvojene su

temeljem «Studije zaštite voda Šibensko-kninske županije» slijedeće vrijednosti:


< 5.000 ES - qsho

= 150 l/st., dan 5.000 – 10.000 ES - q

sho= 180 l/st., dan

10.000 – 50.000 ES - qsho

= 220 l/st., dan50.000 – 250.000 ES - q

sho= 250 l/st., dan.

U ovisnosti o prirodnim karakteristikama prostora i potrebi zaštite područje Grada Šibenika podijeljeno je nanekoliko zona s različitim zahtjevima u odnosu na zaštitu voda:

a. na području NP Krka (porječje rijeke Krke) nije dozvoljeno izravno ispuštanje otpadnih voda u Krkunego, uz prethodno biološko pročišćavanje, u upojne bunare.

b. područje priobalja i otoka (ispuštanje otpadnih voda uz prethodno pročišćavanje) sa slijedećim kategorijamaosjetljivost voda:

- vrlo osjetljivo područje (Morinjski zaljev),- osjetljivo područje (priobalni dijelovi akvatorija i pojas namijenjen za kupanje, područje priobalnih kanala između otoka i

kopna, Šibenska luka i estuarij rijeke Krke),- manje osjetljivo područje: ostali «vanjski» dijelovi akvatorija.

c. područje uz otvorene vodotoke i njihove pritoke sa slijedećim kategorijama osjetljivost voda:- vrlo osjetljivo područje/gornji tok Guduče/ – zabranjuje se ispuštanje otpadnih voda,- osjetljivo područje /Čikola od Drniša do Krke/ – ispuštanje otpadnihvoda uz prethodno pročišćavanje (za izgrađena područja od 2.000.do 10.00 ES treći stupanj čišćenja, a za naselja s manje od 2.000ES drugi stupanj čišćenja,- manje osjetljivo područje: ispuštanje otpadnih voda uz odgovarajućistupanj pročišćavanja otpadnih voda (mora osigurati II. kategorijuvodotoka).

d. područje poniranja /slivno područje nacionalnog parka Krka, sliv «osjetljivih vodotoka» Krke, Čikole injihovih pritoka, zona prihranjivanja podzemnih voda zahvaćenih resursa pitke vode/ - ispuštanje rješavati kaoispuštanje u osjetljivo područje – treći stupanj čišćenja.

Članak 121.Za pročišćavanje otpadnih voda ovisno o dimenzioniranju odabranih tehnoloških varijanti koristit će se mali

ili veliki uređaji za pročišćavanje. Mali uređaji su svi odgovarajući uređaji veličine od 5 - 1.000 ES. Iznimno,kod nekih tipskih (montažnih ili kompaktnih) uređaja, moguće je pod malim uređajima smatrati i uređaje domax 1.500 ES ili u etapnoj izgradnji do max 2x1.500 ES. Pod velikim uređajima smatraju se svi odgovarajućiuređaji od 1.500 ES odnosno veći od 2x1.500.

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda ključna je građevina za zaštitu voda. Njegova efikasnost treba bitiprilagođena kategorizaciji vodotoka, stupnju uređenosti vodotoka, te minimalno dozvoljenim protokom.

Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda mora biti smještena tako da ne smeta razvoju naselja, apred uređaj postaviti je zahtjev za zadovoljenje tehničkih, sanitarnih i estetskih uvjeta.

Prije izrade tehničke dokumentacije za uređaj za pročišćavanje treba predvidjeti optimalno tehničko rješenjeza konačan kapacitet, a izgradnju obavljati u etapama. Potrebno je utvrditi kvalitetu otpadne vode, potrebanstupanj pročišćavanja, veličinu i tempo financijskih ulaganja.

Svi eventualni gospodarski pogoni (proizvodni i zanatski) kao i eventualne farme trebaju imati svojepredtretmane otpadnih voda prije upuštanja u javnu kanalizaciju, što se odnosi i na separaciju ulja i masti.

Članak 122.Planom je predviđena izgradnja kanalizacijskog sustava:- kanalizacijski sustav Šibenik (Šibenik, Brodarica, Krapanj i Zablaće, gospodarska zona Podi),- Grebaštica – naselja Grebaštica i Žaborić,- Kaprije – naselje Kaprije- Žirje – naselje Žirje,- Zlarin – naselje Zlarin,- Obonjan – turistička zona Obonjan,- Zaton – naselje Zaton,- Raslina– naselje Raslina,- Dubrava– naselje Dubrava.


Grad Šibenik ima izgrađen sustav odvodnje bez uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Za njega je usvojenrazdjelni sustav odvodnje s odvajanjem fekalnih od oborinskih voda. U prvim fazama izgradnje novog sustavamoguće je koristiti i kombinirani sustav odvodnje, tj dok se ne izgradi cjelokupna mreža i preljevi moguće jekoristiti paralelno razdjelni i mješoviti sustav. Uz planiranje odvodnje naselja treba planirati i uređaj za pročišćavanjeotpadnih voda prije ispuštanja u recipijent.

Rješenja odvodnje manjih naselja je u izgradnji kanalizacijskih sustava i malih uređaja za pročišćavanjeotpadnih voda. Oborinska odvodnja manjih naselja predviđa se otvorenim kanalima i cestovnim jarcima dorecipijenta.

Ukoliko se u okviru manjih naselja izgrade gospodarski pogoni ili mini farme nužno je otpadnu vodu tretiratido potrebne razine.

Područje primjene septičkih jama kao rješenja prihvata i pročišćavanja sanitarno-potrošnih otpadnih vodaodnosi se na individualne stambene građevine ili grupe stambenih građevina u zonama:

- gdje nema izgrađene kanalizacijske mreže a planirana je u budućnosti,- u kojima zbog male gustoće stanovanja i nepovoljnih topografskih uvjeta za izvedbu kanalizacijskih

sustava nisu planirana priključenja na veće uređaje za pročišćavanje otpadnih voda,- s izoliranim i međusobno udaljenim građevinama,- kao privremena rješenja, koja je u kasnijim fazama moguće proširiti biološkim stupnjevima čišćenja.Zajednički uvjet primjene je da pročišćene otpadne vode infiltrirane u podzemlje ne dospijevaju na izvorišta

pitkih voda ili u njihovo područje poniranja.

Članak 123.Na području Grada Šibenika za konačnu zaštitu od poplava omogućen je uređenje vodotoka.

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno - povijesnih cjelina

6.1. Zaštita prirodne baštine

Članak 124.Na području Gada Šibenika zastupljene i u prijedlogu zaštite su slijedeće kategorije zaštite prirode: nacionalni

park, posebni rezervat, značajni krajolik i spomenik prirode.

Članak 125.Način zaštite i korištenja područja nacionalnog parka “Krka” određen je Prostornim planom Nacionalnog

parka.

Članak 126.Zaštite prirodne baštine provodi se putem mjera zaštite već evidentiranih objekata prirode:- nacionalni park: Krka,- značajni krajolik: Kanal Sv. Ante, Čikola, Guduča- spomenici prirode: park šuma: Šubićevac,

te zaštite planiranih objekata prirode:- posebni rezervat: Guduča, Kanal Sv. Josipa i Prukljansko jezero (za koje je potrebno provesti

dodatna istraživanja kako bi se potvrdila opravdanost njegove zaštite),- značajni krajolik: Krka od Skradina do ušća, poluotok Oštrica, Jelinjak-Bilo, uvala Lovišća-

otok Zlarin, područje Stupica-Kabal - otok Žirje.- spomenici prirode: park šuma: šuma na otoku Krapnju.

Članak 127.U cilju zaštite krajobraznih vrijednosti područja Grada utvrđuje se obalno područje kao vrijedno krajobrazno

područje. Obalno područje definirano je, za kopneni dio područjem unutar 1.000 metara udaljenosti od obalnelinije, odnosno visinske zone 50 m.n.m. (mjerodavna je granica bliža obalnoj crti), a naseljeni i nenaseljeni otocisu u cijelosti unutar obalnog područja.

Unutar ovako definiranog obalnog područja dozvoljena je izgradnja samo unutar utvrđenog građevinskogpodručja i u zonama športa i rekreacije sukladno ovim provedbenim odredbama.


6.3. Zaštita kulturne baštine

Članak 128.Osim registriranog i evidentiranog inventara spomeničke baštine (upisane u Registar nepokretnih spomenika

kulture) PPUG Šibenik utvrdio je područja istraživanja odnosno područja za valorizaciju (revalorizaciju), a čijije status potrebno preispitati u sklopu buduće revizije Registra spomenika kulture.

Predmetna područja su lokaliteti/zone koje je potrebno identificirati i stručno valorizirati. U Prostornomplanu predstavljaju područja posebnih uvjeta za korištenja prilikom svih aktivnosti u prostoru (tj. traže prethodnaprimjerena istraživanja zahvata u prostoru).

Članak 129.U skladu s gore navedenim u PPUG Šibenik u Knjizi 1, Tekstualni dio navedeni su svi poznati spomenici

kulture (arheološka baština, povijesni sklop i građevina, povijesna graditeljska cjelina, memorijalna i etnološkabaština, posebne zone i krajobraz) neovisno o njihovom statusu odnosno upisu u Registru Državne uprave zazaštitu kulturne baštine.

Članak 130.Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene i ostalo, na građevinama i u zonama

i područjima lokaliteta iz članka 115. potrebno je od nadležnih državnih institucija ishoditi zakonom propisanesuglasnosti: posebne uvjete uređenja za izdavanje lokacijske dozvole i prethodnu dozvolu za izdavanje građevnedozvole.

Članak 131.Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja,

potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti najbližu Upravu za zaštitu kulturne baštine (Šibenik).

6.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju

Članak 132.Prostornim planom uređenja Grada Šibenika određena su i područja posebnih uvjeta korištenja koja su

označena na kartografskim prikazima 1. i 3.:

a) Područja posebnih uvjeta korištenja:prostori posebnih vrijednosti prirodne i kulturne baštine izvan građevinskog područja naselja, u kojima je

zabranjena svaka nova gradnja:- I. zaštitna zona vodocrpilišta,- poljoprivredno zemljište u Planu označeno kao osobito vrijedno obradivo tlo,- zaštićeni dijelovi prirode: nacionalni park Krka (osim u svrhu korištenja nacionalnog parka ili ako se

prostornim planom područja posebnih obilježja ne odredi drugačije).Iznimno, zabrana se ne odnosi na infrastrukturu, ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite.

b) Područja posebnih ograničenja u korištenju

b1)Prostori posebnih prirodnih karakteristika (krajobraz, tlo, vode i more) i kulturne baštine, s ograničenjimau gradnji i regulativi, u kojima se može dopustiti gradnja uvažavajući posebne zaštitne mjere i uvjete uređenjaprostora:

- II. zaštitna zona vodocrpilišta,- poljoprivredno zemljište u Planu označeno kao vrijedno obradivo tlo,- prirodni predjeli, odnosno prirodni resursi: more, vode (zaštitne zone voda) i šume,- arheološke i hidro-arheološke zone i lokaliteti,- zone povijesne baštine i kulturnih dobara izvan područja naselja,- predjeli definirani u Planu kao osobito vrijedno krajobrazno područje (obalno područje i otoci),- neizgrađeni dijelovi obalnog i otočnog područja,- zone memorijalne baštine.


b2) Zaštitne zone zona posebne namjene:

1. ZONA POSEBNE NAMJENE – ZONE ZABRANE IZGRADNJE:Potpuna zabrana izgradnje osim objekata za potrebe obrane.

2. ZONA OGRANIČENE IZGRADNJE:a. Zabrana izgradnje objekata koji svojom visinom nadvisuju vojni kompleks i time predstavljaju fizičku

zapreku koja bi ometala rad vojnih uređaja, zabrana izgradnje skladišta goriva i opasnih tvari, te sličnih objekata.b. Postojeća stambena naselja mogu se širiti i u njima graditi ako namjena objekta nije protivna točki a.c. Za izgradnju bilo koje vrste objekata potrebno je prethodno pribaviti suglasnost MORH-a.

3. PODRUČJE VOJNIH SKLADIŠTA PANINKOVAC I MINERSKA:a. ZONA OGRANIČENE IZGRADNJE I – zabrana izgradnje industrijskih objekata, stambenih zgrada,

bolnica, škola, dječjih vrtića, odmarališta, drugih javnih objekta (s većim skupovima ljudi), magistralnih prometnicai dalekovoda iznad 110 kV. Dozvoljena izgradnja ostalih prometnica i dalekovoda te pogonskih skladišta. Zadozvoljenu izgradnju u zoni I. vlasnik i izvođač spomenutih objekata i komunikacija dužni su potpisati suglasnostza nenaknadu štete u slučaju akcidenta na vojnoj lokaciji.

b. ZONA OGRANIČENE IZGRADNJE II – zabrana izgradnje novih urbaniziranih naselja, bolnica, škola,dječjih vrtića, odmarališta i drugih javnih objekta (s većim skupovima ljudi). Dozvoljena izgradnja magistralnihprometnica i dalekovoda iznad 110 kV. Postojeća naselja mogu se proširivati u suprotnom smjeru od vojnogkompleksa, tako da se takva naselja ne približavaju vojnom kompleksu. Za dozvoljenu izgradnju u zoni II.vlasnik i izvođač spomenutih objekata i komunikacija dužni su potpisati suglasnost za ne naknadu štete uslučaju akcidenta na vojnoj lokaciji.

b3) Područja za istraživanja i sanaciju:- područja kojima će se kroz daljnja istraživanja – područja za smještaj vjetroelektrana: studija utjecaja na

okoliš, kojima će se utvrditi mogućnost i uvjeti smještaja vjetroelektrana na područjima koja su određena ovimprostornim planom, a naročito u odnosu na vizualne vrijednosti prostora i mogućnost i utjecaj izvedbe pristupado lokacija,

- područje na otoku Žirju za koje se kroz daljnja istraživanja treba utvrditi mogućnost i uvjete smještajanovih ugostiteljsko turističkih sadržaja u odnosu na postojeće stanje u prostoru (neplansku izgradnju, mogućnostiinfrastrukturnih sustava, kapacitet prostora) i planiranu namjenu (rekreacijsko područje). Istraživanje trebadefinirati uvjete za smještaj novih sadržaja u prostoru i uvjete za sanaciju prostora obzirom na postojeću neplanskuizgradnju.

- dio područja naselja Dubrava kod Šibenika uz županijsku cestu Ž6091, na kojem postoje izgrađenegrađevine stambene i druge namjene u kojem se treba istražiti utjecaj postojeće i planirane infrastrukture nazdravlje stanovnika te utvrditi podobnost prostora za izgradnju, uvjete za sanaciju prostora obzirom na postojećuneplansku izgradnju kao i uvjete za novu izgradnju, pa temeljem toga mogućnost utvrđivanja građevinskogpodručja putem izmjena i dopuna PPUG Šibenik.

c) Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite u kojima je nužna pojačana pažnja pri formiranjugrađevinskih područja, građenju ili izvođenju drugih zahvata u prostoru, i gdje su potrebne posebne mjerezaštite:

- III. zaštitna zona vodocrpilišta,- ostali zaštićeni dijelovi prirode i dijelovi prirode Planom predviđeni za zaštitu osim nacionalnog parka,- poljoprivredno zemljište označeno u Planu kao ostala poljoprivredna tla,- područja i dijelovi ugroženog okoliša,- područja u kojima je potrebno zaštititi posebne vrijednosti i obilježja: sanirati oštećene prirodne predjele,

gradske i ruralne cjelina, sanirati tlo, šume, ugroženi okoliš, napuštena odlagališta otpada, eksploatacijska poljai područja u kojima će se primijeniti planske mjere zaštite kroz izradu detaljnije prostorno-planske dokumentacije.

Članak 133.Zbog posebnih vrijednosti i obilježja obalnog i otočnog područja predlaže se do donošenja odgovarajućeg

propisa kojim će se regulirati ovo područje, ograničenje u njegovu korištenju. Obalno i otočno područje sposebnim ograničenjima u korištenju definirano je na prostoru obale do dubine od 1.000 m, odnosno do nadmorskevisine od 50 m, te na cjelokupnom prostoru otočja, što je vidljivo na kartografskom prikazu, br. 3.


U obalnom i otočnom području propisuju se slijedeća ograničenja u korištenju:- isključuje se svaka izgradnja izvan građevinskih područja, izuzev proširenja postojećih groblja,

infrastrukturnih građevina i uređenja i športsko-rekreacijskih zona utvrđenih ovim Planom,- obvezatna izrada prostornih planova užeg područja za građevinska područja naselja, te ugostiteljsko-

turističkih i športsko-rekreacijskih zona,- u prostornim planovima užeg područja odrediti točnu granicu područja,- na užem obalnom pojasu osigurati javni interes za korištenje,- svi otoci, otočići i hridi osim nastanjenih otoka moraju zadržati značajke prirodnog ambijenta,- poticati prirodnu regeneraciju šumaraka, a na nekim lokacijama poglavito športsko- rekreacijskim i

ugostiteljsko-turističkim podizati nove šumske površine u skladu s okolnim prirodnim uvjetima,- obveza provedbe procjene utjecaja na okoliš za građevine namijenjene športu i rekreaciji površine veće

od 5 ha.

Članak 134.Na cijelom području Grada prirodni i kultivirani krajolici moraju biti uključeni u budući razvitak Grada na

prihvatljiv stručni način kroz:- očuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva, naročito kamenih tradicijskih kuća i gospodarskih građevina,

kao nositelja povijesnog identiteta prostora,- očuvanje povijesne slike prostora koju čine volumen naselja, njegovi obrisi i završna obrada građevina,

te vrijednosti krajolika kojim je okruženo,- očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskog (ekološkog) načina

obrade zemlje,- očuvanje i zadržavanje karakterističnih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i polja od kojih neka imaju

znakovita i povijesna značenja,- očuvanje prirodnih značajki kontaktnih područja uz povijesne građevine i sklopove, budući da pripadaju

integralnoj (prirodnoj i kulturnoj) baštini.

Članak 135.U svrhu efikasne zaštite od mogućih potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju

na području intenziteta potresa VII i više stupnjeva po MCS ljestvici uskladiti s posebnim propisima za navedeneseizmičke zone.

Obzirom da je pitka voda jedan od najznačajnijih prirodnih resursa potrebno ga je maksimalno zaštiti odmogućeg onečišćenja i namjernog ili slučajnog zagađenja, te se stoga nalaže potreba za određivanjemvodozaštitnih zona izvorišta - vodocrpilišta pitke vode, što je naznačeno u kartografskom prikazu, br. 3.

Sukladno posebnom propisu (Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, NN, 55/02) potrebno jeograničiti korištenje užeg i šireg područja vodocrpilišta, te za zahvate u prostoru u II. i III. vodozaštitnoj zonipropisuje se (prostornim planom županije) potreba provedbe procjene utjecaja na okoliš.

7. Postupanje s otpadom

Članak 136.Za trajno rješenje deponiranja komunalnog otpada određena je lokacija odlagališta komunalnog otpada

Bikarac.Načina zbrinjavanja opasnog otpada kao i lokacija odlagališta utvrdit će se na regionalnoj razini.

Članak 137.Komunalni otpad u naselju potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s

poklopcem.Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere (stari papir, staklo, istrošene baterije

i sl.).Kontejnere za papir i staklo potrebno je postaviti tako da se osigura nesmetani kolni i pješački promet.Za postavljanje kontejnera iz stava 1, 2 i 3 ovog članka potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojim se

neće ometati kolni i pješački promet, te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.Kruti otpad može se odlagati samo na za to određena mjesta.Na građevinskom području može se spaljivati samo drvo i lignocelulozni otpad.


Članak 138.Za manja i srednja naselja ostvarit će se sistemi za kontrolirano ukapanje životinjskih konfiskata sa cijelog

područja koje treba locirati na mjestima gdje neće imati nepovoljan utjecaj na nadzemnu i podzemnu vodu i tonizvodno od postojećih i budućih crpilišta i izvan šire vodozaštitne zone.

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 139.Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu s

važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Članak 140.Unutar građevinskog područja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine

koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosnovrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju.

Unutar građevinskog područja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne može se uređivati ilikoristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu stava 1. ovoga članka.

Članak 141.Potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne i gospodarske pogone kao i manje zanatske radionice

(prvenstveno kemijske čistionice i dr.) u pogledu onečišćenja zraka, vode i produkcije otpada u skladu s minimalnimdozvoljenim standardima.

Proizvodni pogoni kao i vanjski prostori na kojima će se odvijati rad moraju biti udaljeni od stambenihzgrada najmanje za potrebnu udaljenost kako bi se povremeno opterećenje (bukom, vibracijama, dimom, čađi,prašinom, mirisima i sl.) svelo na dozvoljenu mjeru.

Članak 142.U onečišćavanju okoliša ne treba zanemariti i razne deponije otpadaka iz domaćinstva i industrije, neuređena

gnojišta u seoskim gospodarstvima, groblja i sl.Zaštita površinskih voda sastoji se u raznim mjerama kojima treba smanjiti pogoršanje kvalitete vode u

vodotocima i planiranim akumulacijama. To znači da se u vodotoke ne smiju ispuštati nepročišćene otpadnevode iz domaćinstava, a pogotovo iz radionica i industrije.

Članak 143.Otpadne vode iz domaćinstva moraju se prije upuštanja u okoliš pročistiti u uređajima za pročišćavanje

otpadnih voda ili upuštati u nepropusne septičke jame koje se kontrolirano prazne.Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu

jamu. Dno i stjenke gnojišta do visine od 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala.

Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati pookolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje izračenje. U pogledu udaljenosti od ostalih objekata i naprava, za jame i silose za osoku vrijede jednaki propisikao i za gnojišta.

Članak 144.U cilju zaštite voda potrebno je provoditi cjelovitu briga o podzemnim i nadzemnim vodama. Podzemne

vode štite se radi osiguranja potrebnih količina vode za piće na način da se:- sustavno prati kakvoća vode na slivnom području,- uređuju postojeća i planirana vodocrpilišta,- uređuju vodotoci, a posebno bujice,- određuju prostori za skladištenje opasnih i otpadnih tvari i saniraju postojeća odlagališta otpada,- izgrađuju sustavi za prikupljanje, pročišćavanje i odvodnju otpadnih voda,- povezuju vodoopskrbni sustavi u cjeloviti regionalni sustav.Osobito vrijedni površinski vodotoci su rijeke Krka i rijeka Čikola.


Članak 145.Izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodoprivrednim uvjetima.U vodotoke se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno iz

gospodarskih i proizvodnih objekata.Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav

moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje seupuštaju.

Članak 146.Gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takovi da se bujicama ili na drugi način ne ugroze

ljudi, vrijednosti krajolika ili ekološka ravnoteža.Šume i šumsko zemljište ne mogu mijenjati svoju namjenu u odnosu na stanje zatečeno stupanjem na snagu

ovog Plana.Izuzetno od stava 2. ovog članka, šuma se može krčiti samo za potrebe infrastrukture predviđene ovim

planom i planovima višeg reda.Nekvalitetno poljoprivredno zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može

se pošumiti.Članak 147.

Sve površine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju spadaju u visoko kvalitetna tla, i treba ih trajnoštititi od prenamjene.

Članak 148.Osobito vrijedni površinski vodotoci na području Grada Šibenika su Krka, Guduča i Čikola. Kvaliteta

povremenih bujičnih pritoka se ne ispituje redovno, ali oni i nisu jače onečišćeni.

Članak 149.Režim uređenja i korištenja zemljišta u vodozaštitnom području izvorišta uključujući zone sanitarne zaštite,

način i uvjete korištenja zemljišta unutar svake od tri zone sanitarne zaštite, te zone sanitarne zaštite građevinai uređaja vodoopskrbnog sistema na području PPUG Šibenik provodi se na temelju Odluke o zonama sanitarnezaštite.

9. Mjere provedbe plana

9.1. Obveza izrade prostornih planova

Članak 150.Utvrđuje se obveza izrade slijedećih planova čiji je obuhvat definiran u grafičkom prikazu broj 3.:Generalni urbanistički plan: -grad Šibenik;Urbanistički plan uređenja: -naselja Žirje, Kaprije, Zlarin, otok Krapanj, Brodarica

(područje iznad ceste D-8), Zaton i Grebaštica bezŠparadića,

- gospodarske zone Podi, Radonić, Sitno Donje, Lozovac i Zaton,- turističke zone Jasenovo, Obonjan, Zlarin, Kaprije, Raslina, Zaton, Brodarica i Jadrija (dio zone Srima-

Jadrija),- sportsko rekreacijska zona Šibenik (uvala Sv. Petar).

Članak 151.Uvjeti uređenja i izgradnje rekreacijskih zona izvan građevinskog područja i rekreacijske zone kupališta

Jadrija (bez područja stambene izgradnje) utvrđuju se temeljem detaljnog urbanističkog plana (DPU).Uvjeti uređenja i izgradnje za sve obalne prostore u građevinskim područjima naselja utvrđuju se temeljem

detaljnog urbanističkog plana koji se može donijeti i prije donošenja urbanističkog plana uređenja (UPU).Uvjeti uređenja i izgradnje postojećih ugostiteljsko turističkih zona lokalnog značaja Dobri Dolac (Zaton),

Martinska i Šparadići utvrđuju se temeljem detaljnog urbanističkog plana (DPU).Detaljni plan uređenja (DPU) obvezatno se izrađuje i za:- građevine na zaštićenom području unutar kojeg je dozvoljena izgradnja,- građevine čija bi izgradnja bitno utjecala na oblikovne i prirodne vrijednosti,- značajnije javne, poslovne, gospodarsko i športsko - rekreacijske sadržaje,- javne i društvene građevine koje se grade ili dograđuju u zoni središta naselja,


- građevine koje se grade izvan građevinskog područja naselja u obalnom području (uređenje ili izgradnjaobale, obala izgrađenih uvala, lungo mare, plaže, pristaništa, privezi i sl),

- građevine za koje je obvezna izrada Studije o utjecaju na okoliš, osim linijskih infrastrukturnih građevina.Uvjeti za izgradnju poslovnih i gospodarskih, javnih i društvenih, trgovačkih i uslužnih turističko-ugostiteljskih,

vjerskih, te građevina za šport i rekreaciju utvrđuju se temeljem detaljnog urbanističkog plana za građevine čijaukupna tlocrtna površina prelazi 2.000 m2, odnosno čija bruto razvijena površina prelazi 4.000 m2. Iznimno,ukoliko se ove građevine grade na području za koje je izrađen urbanistički plan uređenja, nije potrebna izradadetaljnog plana uređenja prostora.

Prostorni obuhvat detaljnih planova uređenja (DPU) utvrđuje se u Programu mjera za unaprjeđenje stanau prostoru Grada Šibenika.

Članak 152.Prostornim planom se utvrđuje potreba izrade:- Programa sanacije prostora za područje Dubrava kod Šibenika,- Prostorna studija i studija sanacije prostora za područje na otoku Žirju,- Studije utjecaja na okoliš za potencijalne lokacije za vjetroelektrane.Okvirni obuhvat programa i studija prikazan je na grafičkom prikazu 3.

Članak 153.Prioritet izrade dokumenata prostornog uređenja, te komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području

obuhvata PPUG Šibenik određuje se “Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru”.

Članak 154.Svi dokumenti prostornog uređenja: urbanistički planovi, detaljni planovi uređenja i lokacijske dozvole moraju

biti izrađeni u skladu s PPUG Šibenik.Generalni urbanistički plan grada Šibenika (“Službeni vjesnik…”, 14/88, 8/99, 1/01 i 5/02) primjenjuje se u

granicama obuhvata GUP-a utvrđenim ovim Planom. Iznimno, do izrade novog generalnog plana uređenjagrada Šibenika na području obuhvata GUP-a primjenjuju se i odredbe članka 151. ovog Plana.

Dokumentima prostornog uređenja iz stavke 1. ovog članka mogu se propisati detaljniji uvjeti za izgradnju iuređenje prostora.

U slučaju da se donesu posebni propisi, stroži od normi iz ovih odredbi za provođenje, kod izdavanja lokacijskihdozvola primijenit će se strože norme.

9.2. Rekonstrukcija građevinaČlanak 155.

Na površinama što su PPUG Šibenik predviđene za drugu namjenu, uz uvjet da “Programom mjera zaunapređenje stanja u prostoru” nisu predviđeni za rušenje, ili su po namjeni u skladu s njima, a nalaze se napodručju za koje je “Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru” predviđena izrada detaljnog planauređenja ili urbanističkog plana, može se do donošenja plana, radi osiguravanja neophodnih uvjeta života i rada,odobriti rekonstrukcija postojećih objekata i to za:

I. stambene, odnosno stambeno poslovne građevine:1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina i krovišta u

postojećim gabaritima;2. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija;3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće stambene građevine koje nemaju iste

izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevinskoj čestici, i to u najvećoj površini od 12 m2;4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno

75 m2 bruto razvijene građevinske površine svih etaža, s time da se ne poveća broj stanova;5. adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor;6. postava novog krovišta, bez nadozida kod objekata s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se

radi o povećanju stambenog prostora iz točke I. broj 4. ovoga stavka;7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

II. građevine druge namjene (građevine za rad, javne, komunalne, prometne građevine):1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovišta;2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16 m2 izgrađenosti za građevine do 100


m2 bruto izgrađene površine, odnosno do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine;3. prenamjena i funkcionalna preinaka građevina vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da

novoplanirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudiu okolnim stambenim prostorima;

4. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;5. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture;6. dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javno prometnih

površina;7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta)Ukoliko građevina izrađena temeljem dozvole ili legalizirana na drugi zakoniti način svojom najmejnom nije

u neskladu s namjenom predviđenom PPUG-om Šibenika ali se nalazi u području za koje je predviđena izradaUPU-a, može se do donošenja plana na postojećoj građevnoj čestici rekonstruirati u skladu s odredbamaovoga Plana.

10. Mjere zaštite od ratnih razaranja

Članak 156.Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti iz točke 7. elaborata “Mjere zaštite od elementarnih

nepogoda i ratnih opasnosti” sastavni su dio ovih odredbi za provođenje.Sukladno posebnom zakonskom propisu (Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih

opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora, NN, 29/83, 36/85 i 42/86) elaborat iz prethodnogstavka je posebni dio Plana koji se ne upućuje na javnu raspravu.

Članak 157.Do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojim će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i

tvarnih dobara, potrebno je primijeniti slijedeće mjere:- Za sklanjanje ljudi i tvarnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite;- dopunske zaštite otpornosti 50-100 kPa,- osnovne zaštite otpornosti 100-300 kPa.- Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisom o tehničkim normativima za skloništa;- skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže (podrumske etaže),- osigurati potreban opseg zaštite (50 – 300 kPa),- osigurati pričuvne izlaze iz skloništa,- osigurati planovima užih područja lokacije za javna skloništa,- odrediti seizmičnost.Skloništa osnovne zaštite mogu biti dvonamjenska i mogu se u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova

koristiti u mirnodopske svrhe, a u slučaju ratnih opasnosti i opasnosti od elementarnih nepogoda trebaju se unajbržem roku osposobiti za osnovnu namjenu.

Broj sklonišnih mjesta u skloništima potrebno je odrediti prema:- za obiteljska skloništa za najmanje 3 osobe,- za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini stambene građevine, odnosno skupini

stambenih građevina, računajući da se na 50 m2 brutto razvijene površine stambene građevine osigura sklonišniprostor najmanje za jednog stanovnika,

- za skloništa pravnih osoba za 2/3 ukupnog broja djelatnika, a pri radu s više smjena za 2/3 broja djelatnikau najvećoj smjeni u vrijeme rada,

- za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i brojustanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u gravitacijskom području (radijus 250 m)tog skloništa.

Izgradnja skloništa i drugih objekata za zaštitu stanovništva predviđena je za naselje Šibenik te uz njega joši za naselje Brodarica u kojem živi više od 2.000 stanovnika.

Prostornim planovima nižeg reda (generalnim urbanističkim planom i urbanističkim planom uređenja) potrebnoje unutar urbanih struktura odrediti zone unutar kojih se grade skloništa i njihov stupanj otpornosti, a detaljnimplanovima uređenja odrediti njihovu točnu lokaciju.

Na ostalom prostoru Grada potrebno je planirati izgradnju skloništa u industrijskim zonama i naseljima unjihovoj blizini te blizini prometnih čvorišta i objekata (mostovi, kolodvori, terminali i sl), te značajnih infrastrukturnihobjekata.

____________________


3Na temelju članka 35. točke 6. Zakona o lokalnoj i

područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodnenovine”, broj 33/01 i 60/01) i članka 31. Statuta GradaŠibenika (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02), Gradsko vijećeGrada Šibenika, na 15. sjednici, od 21. ožujka 2003.godine, donosi

ODLUKUo dopuni djelatnosti Gradskog parkinga

d.o.o. Šibenik

1. Utvrđuje se da su aktima o osnivanju i ustrojstvuGradskog parkinga d.o.o. Šibenik (“Službeni vjesnikŠibensko-kninske županije”, broj 3/01, 3/02 i 7/02)navedenom trgovačkom društvu određene djelatnostikako slijedi:

60.24 Cestovni prijevoz robe70.32 Upravljanje nekretninama, uz naplatu ili po

ugovoru* Usluge parkirališta* Turistička djelatnost: pružanje usluga u

nautičkom, seljačkom, zdravstvenom, kongresnom,športskom, lovnom i drugim oblicima turizma, pružanjeostalih turističkih usluga

* Djelatnosti prijenosa, vuče i premještanja krivoparkiranih, znatno oštećenih i napuštenih motornihvozila (olupina) i kamp prikolica

* Lučke djelatnosti: - privez i odvez brodova, jahti,ribarskih športskih i drugih brodica i plutajući objekata;- ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj roba; skladištenje iprenošenje roba i drugih materijala; - ukrcaj i iskrcajputnika; ostale gospodarske djelatnosti koje su s ovimu neporednoj ekonomskoj, prometnojili tehnološkoj svezi (npr. opskrba brodova, pružanjeusluga putnicima, teglenje, servisi lučke mehanizacije,lučko agencijski poslovi i špediterski poslovi, poslovikontrole kakvoće i količine robe i dr.).

2. Djelatnosti iz točke 1. ove odluke dopunjuju ses djelatnošću članka 73., odnosno 74. Zakona oprijevozu u cestovnom prometu (“Narodne novine”,broj 26/03 - pročišćeni tekst), tj.:

* Pružanje kolodvorskih usluga u prijevozu putnika(prihvat i otprema putnika, opsluživanje vozila i članovaposade).

3. Ovlašćuje se gradonačelnik Grada Šibenika dau smislu ove odluke, u ime Gradskog vijeća, odnosnoGrada Šibenika, dade odgovarajuću izjavu, uobliku javnobilježničkog akta, radi provedbeodgovarajućih izmjena u registraciji djelatnostiGradskog parkinga d.o.o. Šibenik, suglasno Zakonu otrgovačkim društvima.

Javnobilježnički akt iz stavka 1. ove točke objavitće se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninskežupanije”.

4. Stavlja se u zadatak direktoru Gradskog parkingad.o.o. Šibenik da po davanju javnobilježničke izjave usmislu točke 3. ove odluke, poduzme odgovarajućemjere radi provedbe izmjene u registraciji djelatnostiGradskog parkinga d.o.o. Šibenik, suglasno Zakonu otrgovačkim društvima.




____________________

4Na temelju članka 33. Zakona o izvršenju Državnog

proračuna Republike Hrvatske za 2003. godinu(“Narodne novine”, broj 154/02) i članka 31. StatutaGrada Šibenika (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02), Gradsko vijećeGrada Šibenika, na 15. sjednici, od 21. ožujka 2003.godine, donosi

ODLUKUo suglasnosti za kreditno zaduženje Gradskogparkinga d.o.o. Šibenik za kupnju Autobusnog

kolodvora Šibenik

1. Gradsko vijeće Grada Šibenika suglasno je skreditnim zaduženjem Gradskog parkinga d.o.o.Šibenik kod Jadranske banke Šibenik, na iznos od17.000.000,00 kuna, na rok od 15 godina, uz kamatnustopu od 4,9%, mjesečno plaćanje (156 jednakih rata)i poček od 2 godine, za kupnju nekretnine - Autobusnogkolodvora Šibenik.

2. Ova odluka objavit će se u “Službenom vjesnikuŠibensko-kninske županije”.




____________________


5Na temelju članka 33. Zakona o izvršenju Državnog

proračuna Republike Hrvatske za 2003. godinu(“Narodne novine”, broj 154/02) i članka 31. StatutaGrada Šibenika (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02), Gradsko vijećeGrada Šibenika, na 15. sjednici, od 21. ožujka 2003.godine, donosi

ODLUKUo suglasnosti za kreditno zaduženje

Gradskog parkinga d.o.o. Šibenik, zafinanciranje projekta uređenja prostora ispred

crkve sv. Nediljice u Šibeniku

I.Gradsko vijeće Grada Šibenika suglasno je s

kreditnim zaduženjem Gradskog parkinga d.o.o.Šibenik kod Nove banke d.d. Zagreb, na iznos od1.520.000,00 kuna, na rok od 7 godina, uz kamatnustopu od 7%, za financiranje projekta uređenja prostoraispred crkve sv. Nediljica u Šibeniku.

II.Ova odluka objavit će se u “Službenom vjesniku

Šibensko-kninske županije”.




____________________

6Na temelju članka 33. i 34. Zakona o izvršenju

Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2003.godinu (“Narodne novine”, broj 154/02) i članka 31.Statuta Grada Šibenika (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02), Gradskovijeće Grada Šibenika, na 15. sjednici, od 21. ožujka2003. godine, donosi

ODLUKUo suglasnosti i davanju jamstva za kreditno

zaduženje Javne ustanove “Športski objektiŠibenik” Šibenik

I.Gradsko vijeće Grada Šibenika suglasno je s

kreditnim zaduženjem Javne ustanove “Športski objekti

Šibenik” Šibenik kod ERSTE STEIERMARKISCHEBANK D.D. Zagreb, na iznos od 20.000.000,00 kuna,u protuvrijednosti EUR, radi izgradnje zatvorenogplivačkog bazena u Šibeniku, pod uvjetima kako slijedi:

- kamatna stopa - tromjesečni EURIBOR + 2%godišnje (4,83% godišnji nivo na dan slanja ponude),

- jednokratna naknada - 0,4%,- rok otplate - 12 godina otplate,- način otplate - kvartalne rate.

II.Grad Šibenik izdaje jamstvo Javnoj ustanovi

“Športski objekti Šibenik” za kreditno zaduženje iztočke I. ove odluke.

III.Gradsko vijeće Grada Šibenika suglasno je da

gradonačelnik Grada Šibenika s kreditorom zaključiodgovarajući ugovor u smislu ove od1uke.

IV.Ova odluka objavit će se u “Službenom vjesniku

Šibensko-kninske županije”.




____________________

7Na temelju članka 35. točke 6. Zakona o lokalnoj i

područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodnenovine”, broj 33/01 i 60/01), članka 4. Zakona okomunalnom gospodarstvu (“Narodne novine”, broj36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 i 59/01) i članka31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni vjesnikŠibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02),Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 15. sjednici, od21. ožujka 2003. godine, donosi

ODLUKUo izmjeni Odluke o ustrojstvu i usklađenu

sa Zakonom o trgovačkim društvima Poduzećaza komunalne djelatnosti “Zelenilo” Šibenik

1. U Odluci o ustrojstvu i usklađenu sa Zakonom otrgovačkim društvima Poduzeća za komunalnedjelatnosti “Zelenilo” Šibenik (“Službeni vjesnik


Šibensko-kninske županije”, broj 10/96, 5/97, 15/97,2/01 i 17/02) mijenaju se odredbe o predmetuposlovanja - djelatnostima društva, tj. glava IV. na načinda glasi:

IV: PREDMET POSLOVANJA -DJELATNOSTI DRUŠTVA

10.Društvo za područje Grada Šibenika obavljasljedeće komunalne djelatnosti:

- održavanje javnih površina,- održavanje nerazvrstanih cesta,- javna rasvjeta.Djelatnosti iz stavka 1. ove točke Društvo može

obavljati i za područje drugih jedinica lokalnesamouprave, koje mu to u posebnom postupku povjere.

Djelatnost javne rasvjete “Zelenilo” će preuzetinakon isteka ili eventualnog ranijeg raskida ugovora,po kojemu tu djelatnost obavlja “Elektra” Šibenik.

11. Pored komunalne djelatnosti iz točke 10. oveodluke, Društvo može obavljati i sljedeće djelatnosti:

- proizvodnja parkovnog drveća, ukrasnog grmljai cvijeća,

- trgovina na malo parkovnog drveća, ukrasnoggrmlja i cvijeća,

- izrada tehničke dokumentacije u sveziprojektiranja hortikulturnih objekata,

- turistička djelatnost - pružanje usluga putničkeagencije, turističkog vodiča, pratitelja, animatora,zastupnika, pružanje usluga u nautičkom, seljačkom,zdravstvenom, kongresnom, športskom, lovnom idrugim oblicima turizma i pružanje ostalih turističkihusluga,

- privez, odvez brodova, jahti, ribarskih, športskihi drugih brodica i plutajućih objekata,

- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba,- skladištenje i prenošenje roba i drugih materijala,- ukrcaj i iskrcaj putnika,- ostale gospodarske djelatnosti koje su u

neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezis lučkim djelatnostima,

- šport i rekreacija.”2. Ovlašćuje se gradonačelnik Grada Šibenika da

u smislu točke 1. ove odluke, u ime Gradskog vijeća,odnosno Grada Šibenika, dade odgovarajuću izjavu, uobliku javnobilježničkog akta, radi provedbeodgovarajućih izmjena u registraciji djelatnosti”Zelenila” d.o.o. Šibenik, suglasno Zakonu otrgovačkim društvima.

U postupku davanja izjave u smislu stavka 1. ovetočke gradonačelnik može i drukčije definiratidjelatnosti iz točke 11., polazeći od Nacionalneklasifikacije djelatnosti i prakse registarskog suda,vodeći računa o smislu točke l. ove odluke.

Javnobilježnički akt iz stavka 1. ove točke objavitće se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninskežupanije”.

3. Stavlja se u zadatak direktoru “Zelenila” d.o.o.Šibenik da po davanju javnobilježničke izjave u smislutočke 2. ove odluke, poduzme odgovarajuće mjere radiprovedbe izmjene u registraciji djelatnosti “Zelenila”d.o.o. Šibenik, suglasno Zakonu o trgovačkimdruštvima.




____________________8Na temelju članka 35. točke 6. Zakona o lokalnoj i

područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodnenovine”, broj 33/01 i 60/01) i članka 31. točke 11.Statuta Grada Šibenika (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02), Gradskovijeće Grada Šibenika, na 15. sjednici , od 21. ožujka2003. godine, donosi

ODLUKUo tijelima trgovačkih društava u potpunom

vlasništvu Građa Šibenika

1. U trgovačkim društvima u potpunom (100%-tnom) vlasništvu Grada Šibenika postoje sljedeća tijela:

a) skupština,b) nadzorni odbor ic) direktor.2. Tijela iz točke 1. ove odluke nadležna su i

obavljaju odgovarajuće poslove suglasno Zakonu otrgovačkim društvima (“Narodne novine”, broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00 i 84/02).

3. U trgovačkim društvima iz točke 1. ove odlukezadatke skupštine obavlja Gradsko poglavarstvoGrada Šibenika (u daljem tekstu: Poglavarstvo).

Radi odlučivanja u smislu stavka 1. ove točkesjednicu Poglavarstva, u položaju skupštine trgovačkogdruštva, može sazvati predsjednik Poglavarstva, asjednice se održavaju na mjestu gdje odluči predsjednik.

U zapisniku i aktima sa sjednice Poglavarstva, kadaodlučuje u smislu stavka 1. ove točke, mora se navestida u odnosnom predmetu Poglavarstvo odlučuje upoložaju skupštine trgovačkog društva, sukladnoodredbama ove odluke.

4. Nadzorni odbor ima pet članova, koje biraPoglavarstvo, u položaju Skupštine trgovačkog društva,u smislu točke 3. ove odluke.

Članovi nadzornog odbora biraju se na četirigodine.


Nadzorni odbor iz reda svojih članova birapredsjednika i jednog zamjenika predsjednika.

5. Direktora, na temelju javnog natječaja, naprijedlog Nadzornog odbora, imenuje Poglavarstvo, upoložaju skupštine trgovačkog društva, na vrijeme odčetiri godine.

6. Stupanjem na snagu ove odluke prestaju važitiodredbe akata o ustrojstvu, odnosno osnivačkih akatatrgovačkih društava u potpunom vlasništvu GradaŠibenika, koje su protivne odredbama ove odluke, i to:

a) Odluke o ustrojstvu i usklađenju sa Zakonom otrgovačkim društvima Javnog poduzeća “Otokmladosti” (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 10/96, 13/96,15/97 i 2/01),

b) Odluke o ustrojstvu i usklađenju sa Zakonom otrgovačkim društvima Javnog poduzeća “Gradskačistoća” (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 3/96, 15/97 i 1/01),

c) Odluke o ustrojstvu i usklađenju sa Zakonom otrgovačkim društvima Javnog poduzeća “Zelenilo”Šibenik (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 10/96, 5/97 15/97, 2/01 i 17/02),

d) Odluke o ustrojstvu i usklađenju sa Zakonom otrgovačkim društvima Poduzeća za komunalnedjelatnosti “Čempresi” Šibenik (“Službeni vjesnikŠibensko-kninske županije”, broj 10/96, 15/97 i 1/01),

e) akata o osnivanju i ustrojstvu Gradskog parkingad.o.o. Šibenik (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 3/01,3/02 i 7/02).

U smislu stavka 1. ove točke Odluka o izmjeniodluka o ustrojstvu trgovačkih društava (“Službenivjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 2/01), prestajevažiti u cijelosti.

7. Ovlašćuje se gradonačelnik Grada Šibenika dau smislu ove odluke pred javnim bilježnikom, u formijavnobilježničkog akta, dade odgovarajuće izjave, radiizmjene ustrojstva navedenih trgovačkih društava,suglasno odredbama odluke.

Izjave iz stavka 1. ove točke objavit će se u“Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

8. S danom davanja izjave u smislu točke 7. oveodluke prestat će mandati sadašnjim članovimaskupština trgovačkih društava iz točke 8. ove odluke,a zadatke skupština preuzet će Gradsko poglavarstvo,u smislu članka 3. ove odluke.

9. Po davanju izjava u smislu točke 6. stavak 1.ove odluke direktori trgovačkih društava iz točke 5.ove odluke će bez odlaganja poduzeti odgovarajućemjere radi odgovarajuće promjene u registracijinavedenih trgovačkih društava.

10. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja,a objavit će se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

KLASA: 363-02/03-01/2URBROJ: 2182/01-01/1-03/2Šibenik, 21. ožujka 2003.



____________________

9Na temelju članka 11. Zakona o osnovnom školstvu

(“Narodne novine”, broj 59/90,026/93, 27/93, 7/96 i59/01), Odluke o kriterijima i mjerilima za utvrđivanjebilančnih prava za financiranje minimalnog financijskogstandarda javnih potreba osnovnog školstva u2003. godini (“Narodne novine”, broj 155/02), Gradskovijeće Grada Šibenika, na 15. sjednici, od 21. ožujka2003. godine, donosi

ODLUKUo financiranju decentraliziranih funkcija

osnovnih škola Grada Šibenika za 2003. godinu

OPĆE ODREDBE

Članak l.Ovom odlukom utvrđuju se ukupno bilancirana

sredstva za financiranje minimalnog financijskogstandarda osnovnih škola i kriteriji i mjerila zautvrđivanje bilančnih prava do visine potrebnihsredstava za osiguranje minimalnog financijskogstandarda, te način doznake utvrđenih sredstavaosnovnim školama na području Grada Šibenika.

Članak 2.U Proračunu Grada Šibenika utvrđuju se potrebna

sredstva iz članka l. ove odluke za slijedeće osnovneškole na području Grada Šibenika :

1. Osnovna škola Jurja Šižgorića2. Osnovna škola Fausta Vrančića3. Osnovna škola Tina Ujevića4. Osnovna škola Jurja Dalmatinca5. Osnovna škola Petra Krešimira IV6. Osnovna škola Vidici7. Osnovna škola Brodarica8. Osnovna škola Vrpolje.

PLANIRANJE TROŠKOVA, KRITERIJI IMJERILA

Članak 3.Za osiguranje minimalnog financijskog standarda

osnovnih škola osiguravaju se sredstva za:- financiranje materijalnih i financijskih rashoda

osnovnih škola u visini koja osigurava minimalni


financijski rashod osnovnih škola,- financiranje rashoda za nabavu proizvedene

dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskojimovini.

Članak 4.Materijalni i financijski rashodi, prema ekonomskoj

klasifikaciji, a sukladno Računskom planu zaproračunsko računovodstvo (skupine 32 i 34),obuhvaćaju:

- rashode za materijal i energiju (skupina 322 osimskupine 3224 - Materijal i dijelovi za tekuće iinvesticijsko održavanje),

- rashode za usluge (skupina 323 osim skupine3232 - Usluge tekućeg i investicijskogodržavanja)

- ostale nespomenute rashode poslovanja(skupina 329)

- kamate za izdane vrijednosne papire (skupina341)

- kamate za primljene zajmove (skupina 342)- ostale financijske rashode (skupina 343).Kriterij za utvrđivanje bilančnih prava za

financiranje materijalnih i financijskih rashodanavedenih u stavku 1. ovog članka je broj upisanihučenika pojedine osnovne škole u školskoj godini 2002/2003., a mjerilo je utvrđena godišnja cijena po učenikuu iznosu od 1.149,71 kn.

Bilancirana prava za financiranje materijalnih ifinancijskih rashoda (osim dijela rashoda za materijal,dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja)za 2003. godinu utvrđena su u iznosu od 5.324.307,00kn.

Na temelju postavljenog kriterija iz stavka 2. ovogčlanka i utvrđenog iznosa bilanciranih prava iz stavka3. ovog članka, Upravni odjel za društvene djelatnostiizrađuje financijski plan potrebnih sredstava za pojedinuosnovnu školu.

Članak 5.Rashodi za nabavu proizvedene imovine i dodatna

ulaganja na nefinancijskoj imovini osiguravaju se zaosnovne škole Grada Šibenika na osnovi kriterija brojaučenika, broja razrednih odjela i broja zgrada, a za2003. godinu utvrđeni su u ukupnom iznosu od1.644.949.00.

Članak 6.Slijedom kriterija potreba škola, prioriteta,

opravdanosti ulaganja i utvrđenog bilanciranog iznosaiz članka 5. ove odluke, Upravni odjel za društvenedjelatnosti priprema i razrađuje Plan rashoda zanabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatnaulaganja na nefinancijskoj imovini.

Plan rashoda je sastavni dio ove odluke.

DOZNAKA BILANCIRANIH SREDSTAVA

Članak 7.Utvrđena bilancirana sredstva iz članka 4. ove

odluke, doznačit će se na slijedeći način:- sredstva za financiranje materijalnih i

financijskih rashoda u ukupnom iznosu od5.324.307,01 kuna školama će se doznačivati mjesečno- umanjena za troškove prijevoza učenika, utrošakenergenata i za pedagošku dokumentaciju za prethodnimjesec, koje će Grad Šibenik direktno plaćatidobavljačima po ispostavljenim računima (prikaz utablici 1.);

- sredstva za nabavu proizvedene dugotrajneimovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imoviniu iznosu od 1.644.949,00 kuna, prema Planu rashodaza navedene troškove, doznačivat će se izvođačimaradova na temelju zaključenih ugovora s Gradom, natemelju ispostavljenih računa i okončanih situacija, apo suglasnosti Ministarstva prosvjete i športa.

Članak 8.Osnovne škole dužne su planirati i namjenski trošiti

doznačena sredstva na način utvrđen u članku 7.pridržavajući se mjesečnog iznosa planiranih sredstava.

ZAKLJUČNA ODREDBA

Članak 9.Sastavni dio ove odluke je prilog - tablice 1. do 4.,

koji će se objaviti zajedno s ovom odlukom.

Članak 10.Ova odluka će se objaviti u “Službenom vjesniku

Šibensko-kninske županije”, a primjenjivat će se od0l. siječnja 2003. godine.

KLASA: 402-01/03-01-44URBROJ: 2182/01-05/1-03-2Šibenik, 21. ožujka 2003.




PRILOGOdluke o financiranju decentraliziranih funkcija osnovnih škola Grada Šibenika za 2003. godinu

Tablica1. PLAN MATERIJALNIH I FINANCIJSKIH RASHODA ZA OSNOVNE ŠKOLE U GRADUŠIBENIKU ZA 2003. GODINU

Red. OSNOVNA ŠKOLA Br. razrednih Broj učenika Prosječna Ukupniiznos

broj odjela u u škol.god. godišnja za 2003.šk.god. 2002/2003 cijena godinu2002/2003. po učeniku - u kunama -

1. FAUSTA VRANČIĆA 30 593 1.149,71 681.778,032. PETRA KREŠIMIRA 38 903 1.149,71

IV 1.038.188,133. JURJA ŠIŽGORIĆA 27 648 1.149,71 745.012,084. JURJA 35 768 1.149,71 882.977,28

DALMATINCA5. TINA UJEVIĆA 23 537 1.149,71 617.394,276. VIDICI 31 757 1.149,71 870.330,477. VRPOLJE 18 218 1.149,71 250.636,788. BRODARICA 11 207 1.149,71 237.989,97

UKUPNO 213 4631 - 5.324.307,01

Tablica 2. PLAN RASHODA ZA NABAVU PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE I DODATNAULAGANJA NA NEFINANCIJSKOJ IMOVINIOpis radova predviđenih Planom rashoda u osnovnim školama u 2003. godiniJurja Šižgorića sanacija krova 145.000Tina Ujevića uređenje učionice tehničkog odgoja i nabavka nastavnih

pomagala za školsku dvoranu 60.000Vidici popravak dijela krova 175.000,00Vrpolje -Područna škola Perković uvođenje sustava grijanja 90.000,00Petra Krešimira IV -Područna školaDubrava projektna dokumentacija za uvođenje

sustava grijanja u PŠ Dubrava 20.000,00Fausta Vrančića opremanje sportske dvorane u Zatonu 30.000,00Jurja Dalmatinca projektna dokumentacija za novu školi Tromilja-Lozovac 45.000,00Brodarica ugrađivanje žaluzina na prozorima 20.000,00

iznos koji ostaje za hitne intervencije 59.949,00 UKUPNO 644.949,00

Tablica 3. IZNOS ZA KAPITALNA ULAGANJA

Iznos predviđen za kapitalna ulaganja u 2003. godiniotkup zemljišta i projektna dokumentacija za potrebe izgradnje buduće OŠ Meterize 1.000.000

Tablica 4. SVEUKUPNO RASHODI

vrsta rashoda iznos1. materijalni i financijski rashodi 5.324.307,002. rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i

dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 644.949,003. iznos za kapitalna ulaganja 1.000.000,004. ukupno (2+3) 1.644.949,00

sveukupno (1+4) 6.969.256,00____________________


10Na temelju članka 35. i 52. Zakona o lokalnoj i

područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodnenovine”, broj 33/01 i 60/01) i članka 31. Statuta GradaŠibenika (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 18/01, 7/02 i 9/02), Gradsko vijeće Grada Šibenika,na 15. sjednici, od 21. ožujka 2003. godine, donosi

ODLUKUo iskazivanju nepovjerenja i razrješenju

dužnosti zamjenika gradonačelnikaIvana Medića

1. Iskazuje se nepovjerenje prema zamjenikugradonačelnika Grada Šibenika Ivanu Mediću, dipl.ing.

2. Istovremeno s iskazivanjem nepovjerenja IvanMedić se razrješuje navedene dužnosti s danomdonošenja ove odluke.




____________________ 11Na temelju članka 35. i 52. Zakona o lokalnoj i

područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodnenovine”, broj 33/01 i 60/01) i članka 31. Statuta GradaŠibenika (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02), Gradsko vijećeGrada Šibenika, na 15. sjednici, od 21. ožujka 2003.godine, donosi

ODLUKUo iskazivanju nepovjerenja i razrješenjudužnosti člana Gradskog poglavarstva

Dane Škarice

1. Iskazuje se nepovjerenje prema članu Gradskogpoglavarstva Grada Šibenika Dani Škarici, dipl.ing.

2. Istovremeno s iskazivanjem nepovjerenja DaneŠkarica se razrješuje navedene dužnosti s danomdonošenja ove odluke.




____________________

12Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj

(regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01 i 60/01) i članka 31. Statuta Grada Šibenika(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02), Gradsko vijeće Grada Šibenika, na15. sjednici, od 21. ožujka 2003. godine, donosi

RJEŠENJEo određivanju imena ulica u Jadrtovcu

I. Ulicama u Jadrtovcu daju se imena kako slijedi:1. Obala Morinje,2. Ulica Klanac,3. Ulica Šupljac,4. Ulica Marinovi,5. Ulica Kaštel,6. Uska ulica,7. Put Grbina,8. Put Dolica,9. Put Zamurve,10. Put Budima,11.Trg Kolarište i12. Put Krčevina.

Ulice iz stavka 1. ove točke prikazane su nagrafičkom prilogu - karti Jadrtovca, na način da seime odnosi na ulicu koja je označena brojem kojiodgovara rednom broju imena iz stavka 1. ove točke.

II. Grafički prilog - karta iz točke I. ovog riješenprilaže se ovom rješenju i čini njegov sastavni dio.

III. Ovo rješenje objavit će se “Službenomvjesniku Šibensko-kninske županije”.




____________________

13Na temelju članka 35. Statuta Grada Šibenika

(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02), Gradsko vijeće Grada Šibenika, na15. sjednici, od 21. ožujka 2003. godine, donosi


ZAKLJUČAKu svezi stanja u TLM-u

Šibenik

1. Gradsko vijeće Grada Šibenika, kaopredstavničko tijelo Grada Šibenika, iskazujezabrinutost zbog problema nastalih u TLM-u izainteresiranost za njihovo rješavanje, jer se mogućiprestanak proizvodnje odražava ne samo na radnikeTLM-a, nego i na opstojnost i sudbinu Grada Šibenika.

Gradsko vijeće Grada Šibenika traži od Vlade RHda udovolji aktualnom zahtjevu TLM-a za financijskompotporom.

2. Ukoliko Vlada RH ne da traženu potporu TLM-u, sazvat će se izvanredna sjednica Gradskog vijećaGrada Šibenika, na kojoj će se razmotriti novonastalasituacija i sukladno s time predložiti odgovarajućemjere.




____________________


18Na temelju članka 44. Statuta Grada Šibenika

(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02), te članka 74. Odluke o komunalnomredu (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 12/02), Gradsko poglavarstvo Grada Šibenika, na59. sjednici, od 27. ožujka 2003. godine, donosi

PRAVILNIKo korištenju i naknadama za korištenje

javnih gradskih površina

Članak l.Ovim Pravilnikom određuju se uvjeti za korištenje

javnih gradskih površina (u daljnjem tekstu: javnepovršine), na području Grada Šibenika, od stranefizičkih i pravnih osoba, prvenstveno radi postavljanjaprivremenih objekata i za druge privremene svrhe, alii za gradnju, postavljanje i održavanje energetskih itelekomunikacijskih podzemnih instalacija, teutvrđivanje naknade za korištenje javnih površina.

Članak 2.Pod javnim površinama u smislu ovog Pravilnika

smatraju se trgovi, ulice, ceste, trotoari, obala, šetnice,javne zelene površine, kao i ostale uređene i neuređenejavne površine koje su u vlasništvu Grada i koje jemoguće koristiti da ne dolazi u pitanje njihova osnovnanamjena.

Članak 3.Javne površine daje na korištenje ili u zakup

Gradsko poglavarstvo u skladu sa Statutom Grada, ana zahtjev fizičkih i pravnih osoba neposredno ili putemnatječaja.

Članak 4.Za izgradnju, polaganje i održavanje energetskih,

telekomunikacijskih i drugih instalacija kojih investitornije Grad ili polaganje energetskih, telekomunikacijskihi drugih vodova kroz izgrađene infrastrukture uvlasništvu Grada utvrđuje se pravom služnosti.

Članak 5.Javne površine mogu se davati na korištenje ili u

zakup za:1. postavljanje štekata,2. postavljanje kioska,3. postavljanje aparata za prodaju napitaka,

sladoleda i slastica, aparata i naprava za pečenjekestena, kokica i sl. te pružanje brzih, prikladnih imogućih prehrambenih usluga,

4. postavljanje štandova, stolova i sličnih napravanamijenjenih za prodaju trgovačke robe,knjiga, novina, razglednica, suvenira, čestitki i igračaka,lutrija i drugih sličnih prodaja,

5. postavljanje reklama, reklamnih stupova,transparenata i drugih vidova reklamiranja,

6. smještaj pokretnih zabavljačkih aparata inaprava ili radnji,

7. potrebe građenja, popravljanja, održavanja idrugih građevinskih i sličnih radova, postavljanjedizalica, skela i drugih naprava, smještajgrađevinskog i sličnog materijala, te kopanje iliprekopavanje javnih površina,

8. prigodne prodaje ili različite vidove reklamiranja,kao i za druge potrebe koje nisu obuhvaćene uprethodnim točkama, a za koje se iskaže potreba iliinteres.

Članak 6.Javne površine mogu se koristiti isključivo na

temelju odobrenja nadležnog tijela Grada, a svrhomkoja je u odobrenju navedena i u vremenu koje jeodređeno, o čemu se zaključuje ugovor.

Kada je to potrebno, odobrenje pored tekstualnogdijela mora imati i fizički prikaz.

Članak 7.Ugovor sadrži naročito:1. Naziv tijela koje daje pravo korištenja javne


površine, te ime i prezime, odnosno nazivosobe kojoj se daje to pravo,

2. svrhu, način i rok korištenja,3. naknada za korištenje i način plaćanja naknade,4. međusobna prava i obveze, te uspostavljanje

prijašnjeg stanja, nakon prestanka korištenja javnepovršine,

5. uvjeti i način raskida ugovora.

Članak 8.Grad može raskinuti ugovor i prije isteka roka na

koje je odobrenje izdano, odnosno ugovor zaključen:1. ako se javna površina ne koristi za svrhe i na

način za koje je odobrenjem određeno, iliistu ne koristi onaj kojemu je odobrenje izdano,

2. ako se provedbenim planom (izmjenom ilidopunom) utvrdi druga namjena javne površine,

3. ako korisnik uredno i na vrijeme ne plaćanaknadu.

U slučajevima iz stavka l. ovog članka korisnik jedužan osloboditi javnu površinu u roku od osam danaod dana primitka obavijesti o raskinuću ugovora osvom trošku i uspostaviti prijašnje stanje javnepovršine.

Članak 9. Za korištenje javne površine plaća se naknada

Gradu.Članak 10.

Javne površine u Gradu koje se daju na korištenjeradi postavljanja štekata i kioska razvrstavaju se u trizone.

Naknada za korištenje javne površine zapostavljanje kioska utvrđuje se prema zonama, a zapostavljanje štekata prema zonama, vremenu i vrstištekata.

Članak 11.Prva zona obuhvaća prostor Poljane, Trg kralja

Držislava, Ulica kralja Tomislava, Obala dr. FranjeTuđmana, Obala palih omladinaca i Obala prvoboracauključivo s Veslačkim klubom “Krka”, te dio Ulicekralja Zvonimira (novouređeni “Stari pazar”).

Druga zona obuhvaća ostali stari dio grada i to:Obala hrvatske mornarice, Draga, Stankovačka ulicai ulice Ante Šupuka, dio Ulice kralja Zvonimira (doDom zdravlja izuzev dijela iz stavka 1.), StjepanaRadića, Fra Jerolima Milete i Ante Starčevića.

Treća zona obuhvaća dio grada koji nije naveden uprve dvije zone, te naselja Zaton, Jadrija, Brodarica,Žaborić i Grebaštica.

Četvrtu zonu čine ostala naselja i otoci.

Članak 12.Naknada za korištenje javne gradske površine za

postavljenje otvorenih štekata iznosi mjesečno po m2

zauzete površine u:I. zoni: od 1.05. do 31.10. 55,00 kn

od 1. 11. do 30. 04. 35,00 knII. zoni: od 1.05. do 31.10. 45,00 kn

odi. 11. do 30. 04. 25,00 knIII.zoni: od 01. 06. do 30. 09. 25,00 kn

od 01. 10. do 31.05. 10,00 knIV.zoni: od 01. 07. do 31. 08. 20,00 knNaknada za korištenje javne gradske površine za

postavljanje zatvorenih štekata iznosi mjesečno pom2 zauzete površine u:

I zoni: od 1.11. do 30.4. 110,00 knII zoni: od 1.11. do 30.4. 90,00 knIII zoni: od 1.11. do 30.4. 50,00 knIV zoni: od 1.11. do 30.4. 40,00 kn

Članak 13.Za postavljanje kioska do 7 m2 mjesečna naknada

po kiosku iznosi:- u prvoj zoni l .000,00 kn- u drugoj zoni 400,00 kn- u trećoj zoni 300,00 kn- u četvrtoj zoni 200,00 kn.

Članak 14.Za postavljanje aparata za prodaju napitaka i

sladoleda, aparata i naprava za pečenje kestena, kokicai sl., te brzih, prikladnih i mogućih prehrambenih usluga,plaća se mjesečna naknada od 700,00 kn po aparatuili napravi.

Članak 15.Za postavljanje štandova, stolova i sličnih naprava

namijenjenih za prigodnu prodaju trgovačke robe,knjiga, novina, razglednica, suvenira, čestitki, igračaka,lutrija i drugih sličnih prodaja, plaća se naknada od60,00 kn dnevno po pokretnoj napravi, ukoliko istazauzima javnu površinu do 2 m2.

Iznad 2 m2, pa do 4 m2 zauzete javne površineplaća se dnevna naknada od 100,00 kn, a iznad 4 m2130,00 kn dnevno.

U vremenu od 1. lipnja do 31. kolovoza zapostavljanje štandova plaća se naknada od 1.500,00kn mjesečno.

Članak 16.Za postavljanje reklama dimenzija do 80 x 80 cm

plaća se naknada od 1.000,00 kn godišnje.Za postavljanje reklama iznad dimenzija iz stavka

1. ovog članka plaća se naknada od 2.000,00 kngodišnje.

Za jumbo plakate plaća se naknada od 2.500,00 knpo l plakatu godišnje.

Članak 17.Za smještaj pokretnih zabavljačkih aparata i

naprava plaća se 400,00 kn mjesečno po komadu.


Članak 18.Cirkusi, luna parkovi i druge zabavljačke radnje

plaćaju po m2 zauzete javne površine 2,00 kn dnevno.

Članak 19.Javna površina koja se koristi kao poligon za obuku

polaznika auto-škole plaća se mjesečno po svakoj auto-školi 700,00 kn, bez obzira na njeno stvarno korištenje.

Članak 20.Kada se javna površina koristi za potrebe građenja,

popravljanja, održavanja i drugih građevinskih i sličnihradova, te smještaj građevinskog i sličnog materijala,naknada iznosi 2,00 kn dnevno po l m2 zauzetepovršine.

Članak 21.Za postavljanje skela, dizalica i drugih naprava kao

i za korištenje radnog prostora naknada iznosi:10,00 kn po l m2 zauzete javne površine za vrijeme

do 15 dana, a nakon proteka tog vremena naknada seunutar starog dijela grada povećava trostruko, osimkod obnove kulturno-povijesnih spomenika kada jeGrad Šibenik investitor korisnika se može u cijelosti ilidjelomično osloboditi naknade.

Članak 22.Za druge oblike i načine korištenja javne površine

koji nisu navedeni u ovom Pravilniku i za koje nijenavedena naknada, ista se utvrđuje prilikom davanjaodobrenja.

Članak 23.Način korištenja javnih površina, postojanje

odobrenja i ugovora kontrolira komunalno redarstvo.

Članak 24.Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti

Rješenje o naknadama za korištenje javne gradskepovršine (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 2/98).

Članak 25.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana nakon

objave u “Službenom vjesniku Šibensko-kninskežupanije”.


GRADSKO POGLAVARSTVOGRADA ŠIBENIKA

GRADONAČELNIK Milan Arnautović, dipl.inž., v. r.

____________________

V.OPĆINA BILICE

OPĆINSKO VIJEĆE

20Na temelju članka 16. i 18. Statuta Općine Bilice

(«Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj01/03) i članka 45. Poslovnika Općinskog vijećaOpćine Bilice («Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije», broj 2/03), Općinsko vijeće Općine Bilice,na 5. sjednici, od 18. ožujka 2003. godine, donosi

ODLUKUo preuzimanju odluka i drugih općih akata

Gradskog vijeća Grada Šibenika

Članak 1.Ovom odlukom preuzimaju se odluke i drugi opći

akti što ih je donijelo Gradsko vijeće Grada Šibenika.

Članak 2.Odluke i drugi opći akti iz članka 1. ove odluke

primjenjuju se u Općini Bilice do donošenja općih akatakojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokrugaOpćine Bilice sukladno zakonu i Statutu Općine Bilice,ako nisu u suprotnosti sa zakonima i drugim propisimaRepublike Hrvatske.

Članak 3.Djelatnici Jedinstvenog upravnog odjela ovlašteni

su za izvršavanje i primjenu odluka i drugih općih akataiz članka l. ove odluke u okviru svojih ovlasti utvrđenihpropisima.

Članak 4.Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a

objavit će se u «Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije».

Klasa: 012-03/03-01/1Urbroj : 2182/19-03-02Bilice, 19. ožujka 2003.

OPĆINSKO VIJEĆEOPĆINE BILICE

PREDSJEDNIKNedjeljko Lugović, v. r.

____________________


21Na temelju članka 32. i 34. Statuta Općine Bilice

(«Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 1/03) i članka 34. i 35. Poslovnika Općinskog vijećaOpćine Bilice («Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije», broj 2/03), Općinsko vijeće Općine Bilice,na 5. sjednici, od 18. ožujka 2003. godine, donosi

RJEŠENJEo osnivanju Povjerenstva za reviziju

obveznika komunalne naknade Općine Bilice

l. Osniva se Povjerenstvo za reviziju obveznikakomunalne naknade Općine Bilice (u daljnjem tekstuPovjerenstvo).

2. Povjerenstvo ima status povremenog radnogtijela Općinskog vijeća Općine Bilice, a zadatak mu jeobaviti reviziju obveznika komunalne naknade napodručju Općine Bilice, na način da se pripremi popisobveznika s površinom zaduženja.

3. Povjerenstvo ima predsjednika i dva člana.Službeno-administrativne poslove za Povjerenstvo

obavlja Jedinstveni upravni odjel.4. Predsjednik Povjerenstva i članovi Povjerenstva

za svoj rad imaju naknadu.5. Rješenje o imenovanju Povjerenstva i odluku o

visini naknade za njihov rad donijet će predsjednikOpćinskog vijeća Općine Bilice koji obavlja i dužnostopćinskog načelnika.

Klasa: 363-03/03-01/2Urbroj: 2182/19-03-1Bilice, 18. ožujka 2003.



____________________

22Na temelju članka 28. Statuta Općine Bilice

(«Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije» , broj01/03) i članka 34. i 35. Poslovnika Općinskog vijećaOpćine Bilice («Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije», broj 2/03), Općinsko vijeće Općine Bilice,na 5. sjednici, od 18. ožujka 2003. godine, donosi

RJEŠENJEo osnivanju i imenovanju Odbora za lokalnu

samoupravu

I. Osniva se Odbor za lokalnu samoupravu napodručju Općine Bilice.

II. U Odbor za lokalnu samoupravu imenuju se:

1. Semira Škugor, za predsjednika,2. Ivan Jakšić, za člana i3. Marijana Gatara, za člana.

III. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja,a objavit će se u «Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije».

KLASA: 119-01/03-03/5URBROJ :2182/19-03-07Bilice, 19. ožujka 2003.



____________________


(«Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije» , broj01/03) i članka 34. i 35. Poslovnika Općinskog vijećaOpćine Bilice(“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 2/03), Općinsko vijeće Općine Bilice,na 5. sjednici, od 18. ožujka 2003. godine, donosi

RJEŠENJEo osnivanju i imenovanju Odbora za

komunalno gospodarstvo

I. Osniva se Odbor za komunalno gospodarstvona području Općine Bilice.

II. U Odbor za komunalno gospodarstvo imenujuse:

1. Ivan Jakšić, za predsjednika,2. Nedjeljko Lugović, za člana i3. Vesna Slavica, za člana.


Klasa: 119-01/03-03/5Ur.broj : 2182/19-03-03Bilice, 18. ožujka 2003.



____________________



(«Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije» , broj01/03) i članka 34. i 35. Poslovnika Općinskog vijećaOpćine Bilice(«Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije», broj 2/03), Općinsko vijeće Općine Bilice,na 5. sjednici, od 18. ožujka 2003. godine, donosi

RJEŠENJE o osnivanju i imenovanju Odbora za

izgradnju i osnivanje osnovne škole napodručju Općine Bilice

I. Osniva se Odbor za izgradnju i osnivanje osnovneškole na području Općine Bilice.

II. U Odbor za izgradnju i osnivanje osnovne školeimenuju se:

1. Marijana Gatara, za predsjednika,2. Nikica Mihaljević, za člana i3. Nedjeljko Lugović, za člana.


KLASA: 119-01/03-03/5URBROJ :2182/19-03-04Bilice, 18. ožujka 2003.



____________________


(«Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije» , broj01/03) i članka 34. i 35. Poslovnika Općinskog vijećaOpćine Bilice (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 2/03), Općinsko vijeće Općine Bilice,na 5. sjednici, od 18. ožujka 2003. godine, donosi

RJEŠENJEo osnivanju i imenovanju

Odbora za poticanje poduzetničkihaktivnosti

I. Osniva se Odbor za poticanje poduzetničkihaktivnosti na području Općine Bilice.

II. U Odbor za poticanje poduzetničkih aktivnostiimenuju se:

1. Nikica Mihaljević, za predsjednika,2. Marijana Gatara, za člana i3. Nedjeljko Lugović, za člana.


KLASA : 119-01/03-03/5URBROJ : 2182/19-03-05Bilice, 18. ožujka 2003.



____________________


(«Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije» , broj01/03) i članka 34. i 35. Poslovnika Općinskog vijećaOpćine Bilice («Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije», broj 2/03), Općinsko vijeće Općine Bilice,na 5. sjednici, od 18. ožujka 2003. godine, donosi

RJEŠENJEo osnivanju i imenovanju Odbora za turizam

I. Osniva se Odbor za turizam na području OpćineBilice.

II. U Odbor za turizam imenuju se:1. Alenka Vlahov, za predsjednika,2. Vesna Slavica, za člana i3. Josip Mihaljević , za člana.


KLASA : 119-01/03-03/5URBROJ :2182/19-03-06Bilice, 18. ožujka 2003.



____________________



(«Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije», broj l/03), članka 45. Poslovnika Općinskog vijeća OpćineBilice («Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije»,broj 2/03) i članka 4. i 8. Odluke o ustrojstvuJedinstvenog upravnog odjela Općine Bilice («Službenivjesnik Šibensko-kninske županije», broj1/03),Općinsko vijeće Općine Bilice, na 5. sjednici, od 18.ožujka 2003. godine, donosi

RJEŠENJEo imenovanju pročelnika

Jedinstvenog upravnog odjelaOpćine Bilice

1. Za pročelnika Jedinstvenoga upravnog odjelaOpćine Bilice imenuje se KREŠIMIR ĆALETA-CARiz Bilica.

2. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja,a objavit će se u «Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije».




____________________


(«Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije», broj1/03), Općinsko vijeće Općine Bilice, na 5. sjednici, od18. ožujka 2003. godine, donosi

ZAKLJUČAKo davanju ovlaštenja za sklapanje ugovora

1. Daje se ovlaštenje predsjedniku Općinskogvijeća Općine Bilice da, u ime istoga sklopiUgovor o izradi i instalaciji programa za praćenjenaplate komunalne naknade i slivne vodnenaknade u Općini Bilice, s poduzećem «Elestra» d.o.o.Šibenik, Težačka 84.

2. Ovaj zaključak stupa na snagu danomdonošenja, a objavit će se u «Službenom vjesnikuŠibensko-kninske županije».

Klasa: 363-03/03-01/1Ur.broj:2182/119-03-1Bilice,18. ožujka 2003.



____________________


(«Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije»,broj 1/03) i članka 45. Poslovnika Općinskog vijeća OpćineBilice(«Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije»,broj 2/03), Općinsko vijeće Općine Bilice, na 5.sjednici, od 18. ožujka 2003. godine, donosi

ZAKLJUČAKo davanju ovlaštenja za sklapanje ugovora

o najmu poslovnog prostora

1. U cilju rješenja uredskog prostora za potrebeOpćine Bilice, daje se ovlaštenje predsjednikuOpćinskog vijeća OpćineBilice, koji ujedno obavljadužnost načelnika, da u ime Općinskog vijeća OpćineBilice sklopi ugovor o najmu poslovnog prostora.

2. Ugovor o najmu poslovnog prostora predsjednikOpćinskog vijeća Općine Bilice sklopit će najmanjena vremensko razdoblje od dvije (2) godine, smogućnošću produženja istog.

3. Ugovor o najmu sklopit će se u skladu spozitivnim zakonskim propisima Republike Hrvatske,te u skladu sa Statutom Općine Bilice.




____________________

VI.OPĆINA KISTANJE

1. OPĆINSKO VIJEĆE

9Na temelju članka 27. Statuta Općine Kistanje

(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 12/01), Općinsko vijeće Općine Kistanje, na 2.sjednici,od 06.ožujka 2003.godine, donosi


ODLUKUo stavljanju izvan snage Odluke o davanju

na upravljanje, korištenjei održavanje objekta Doma kulture u

vlasništvu Općine KistanjeUdruzi Novo Janjevo iz Kistanja

Članak 1.Stavlja se izvan snage Odluka o davanju na

upravljanje, korištenje i održavanje objekta Domakulture u vlasništvu Općine Kistanje Udruzi NovoJanjevo iz Kistanja (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 6/01), budući je navedena udruga dodanas obnovila o svom trošku samo unutrašnjost jedneprostorije površine 20,9m2 koja se nalazi u zapadnomdijelu objekta, uz glavni ulaz, dok ostali dio objekta nijeobnovila, a firma Louis Berger Group inc. Ured uZagrebu , Boškovićeva 7., zahtjevom od 23.veljače2003.godine, prije započinjanja radova na obnovicjelokupnog objekta Doma kulture u Kistanjamazahtjeva da navedeni objekt i zemljište nemaju nikakvihtereta te eventualnih ugovora o korištenju ili koncesiji.

Članak 2.O korištenju prostorije koju je Udruga Novo Janjevo

obnovila o svom trošku , kao i o korištenju ostalihprostorija Doma kulture u Kistanjama, donijet će seposebna odluka .


objavit će se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninskežupanije”.

KLASA: 406-01/03-01/8URBROJ:2182/16-01Kistanje, 06.ožujka 2003.

OPĆINSKO VIJEĆEOPĆINE KISTANJE

PREDSJEDNIKVinko Tomkić, v. r.

____________________

10Na temelju članka 35. Zakona o vlasništvu i

stvarnim pravima (“Narodne novine”, broj 91/96, 73/00 i 114/01) i članka 27. Statuta Općine Kistanje(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 12/01), Općinsko vijeće Općine Kistanje, na 2.sjednici,od 06. ožujka 2003. godine, donosi

ODLUKUo davanju na korištenje i održavanje

prostorija Doma kulture u Kistanjama

Članak 1.Prostorije Doma kulture u Kistanjama,

kat.čest.zgr.416. z.k.ul.1068 K.O. Kistanje, uvlasništvu Općine Kistanje , nakon obnove objekta idovođenja istog u stanje funkcionalne osposobljenosti,daju se na korištenje i održavanje:

-Udruzi novo Janjevo iz Kistanja, kao krovnoj udruzidoseljenih Hrvata u Općini Kistanje, prostorija uprizemlju objekta (zapadni dio) površine 20,9 m2 kojuje Udruga o svom trošku obnovila temeljem Ugovorao korištenju i održavanju objekta Doma kulture uKistanjama, klasa:406-01/01-01/3, urbroj:2182/16-03-01/1, od 26.travnja 2001.godine.

-SKD Prosvjeta”, Pododboru Kistanje , kao krovnojudruzi domicilnih Srba u Općini Kistanje-prostorija uprizemlju objekta (istočni dio), adekvatne površine kaoi Udruzi Novo Janjevo.

Članak 2.Prostorije koje nisu spomenute u članku l. ove

Odluke - zajedničke prostorije koristit će udrugenavedene u članku l .ove odluke i druge fizičke i pravneosobe na temelju prethodno pribavljene pisanesuglasnosti Općinskog poglavarstva Općine Kistanje.

Za pribavljanje suglasnosti iz prethodnog stavkapotrebno je Općinskom poglavarstvu Općine Kistanjeprethodno podnijeti pisani zahtjev kojim će se opisati ukoju svrhu i za koje vrijeme se traži korištenjezajedničkih prostorija.

Članak 3.Prostorije iz članka 1. i 2. ove odluke koristit će se

radi obavljanja djelatnosti iz oblasti kulture,informiranja, zaštite i promicanja ljudskih i nacionalnihprava i zaštite okoliša.

Prostorije iz prethodnog stavka mogu se povremenokoristiti i u druge svrhe o čemu odluku donosi Općinskopoglavarstvo Općine Kistanje.

Članak 4.Ovlašćuje se općinski načelnik da u ime Općine

Kistanje , kao vlasnika predmetnog objekta, s udrugamaiz članka l. ove odluke, kao i drugim fizičkim i pravnimosobama, sklopi ugovor kojim će se urediti međusobniodnosi vlasnika i korisnika objekta.

Članak 5.Ova odluka stupa na snagu danom donošenja , a

objavit će se u “Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”.

KLASA: 406-01/03-01/8URBROJ:2182/14-01-03-1Kistanje, 06. ožujka 2003.




____________________

11Na temelju članka 27. Statuta Općine Kistanje i

članka 7. Poslovnika Općinskog vijeća OpćineKistanje (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 12/01), Općinsko vijeće Općine Kistanje , na 2.sjednici, od 06.ožujka 2003. godine, donosi

RJEŠENJEo razrješenju i imenovanju potpredsjednika

Općinskog vijeća Općine Kistanje

1. OBRAD STJELJA razrješuje se funkcijepotpredsjednika Općinskog vijeća Općine Kistanje, naosobni zahtjev, a radi zdravstvenih razloga.

2. Za potpredsjednika Općinskog vijeća OpćineKistanje imenuje se NEVENKA ŠKORIĆ.

3. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja,a objavit će se u ”Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

KLASA: 119-01-03-01/7URBROJ: 2182/16-01-03-1Kistanje, 06. ožujka 2003.



____________________


(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije” broj 12/01), Općinsko vijeće Općine Kistanje, na 2.sjednici,od 06.ožujka 2003.godine, donosi

RJEŠENJEo imenovanja Povjerenstva za obnovu kuća

l . U Povjerenstvo za obnovu kuća uništenih ilioštećenih u Domovinskom ratu imenuju se:

a) Rastivoje Bezbradica , za predsjednika,b) Radojka Lalić , za člana ic) Petar Letunica , za člana.2. Povjerenstvo će surađivati s nadležnim tijelima,

domaćim i inozemnim organizacijama kojena prostoru Općine Kistanje provode program obnovekuća srušenih ili oštećenih u ratu.

3. Povjerenstvo će usko surađivati s općinskimnačelnikom, Općinskim poglavarstvom i Općinskimvijećem.

4. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja,a objavit će se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

KLASA: 119-01/03-01/8URBROJ: 2182/16-01-03-1Kistanje, 06. ožujka 2003.



____________________


(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 12/01), Općinsko vijeće Općine Kistanje, na 2. sjednici,od 06.ožujka 2003.godine, donosi

RJEŠENJEo imenovanju Povjerenstva za povrat

imovine dane privremeno na korištenje istambeno zbrinjavanje doseljenih Hrvata u

Općini Kistanje

1. U Povjerenstvo za povrat imovine dane naprivremeno korištenje i stambeno zbrinjavanjedoseljenih Hrvata u Općini Kistanje imenuju se:

a) Tomo Berišić, za predsjednika,b) Tomo Mazarekić, za člana ic) Marko Karanović, za člana.2. Povjerenstvo će surađivati s nadležnim

Regionalnim uredom za prognanike, povratnike iizbjeglice u Kninu, te s drugim državnim vlastima idomaćim i inozemnim organizacijama u ciljuubrzanja povratka privremeno zauzete imovine tetrajnog i kvalitetnog stambenog zbrinjavanjadoseljenih Hrvata u Općini Kistanje.

3. U radu Povjerenstvo će usko surađivati sopćinskim načelnikom, Općinskim Poglavarstvom iOpćinskim vijećem.

4. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja,a objavit će se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.




____________________



(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 12/01), Općinsko vijeće Općine Kistanje, na 2. sjednici,od 06.ožujka 2003.godine, donosi

ZAKLJUČAKo financiranju radova na izmještanju

vodovodnih cijevi i obnovi dijela javne rasvjeteu ulici dr. Franje Tuđmana

1. Tijekom radova na obnovi dionice državne cesteD-59 kroz Kistanje, ulica dr. Franje Tuđmana, nastalaje potreba izmještanja vodovodnih cijevi u dužini od820 metara, izgradnja novih vodovodnih priključaka ,te obnova dijela javne rasvjete oštećene od straneizvođača radova firme MGT Kumrovec.

2. Radi realizacije radova iz točke l. ovogzaključka, utvrđuju se sredstva i to:

2.1. Za izmještanje vodovodnih cijevi i izgradnjuvodovodnih priključaka (nabava novih cijevi iostalog materijala, te montažni radovi)do 200.000 kuna

2.2. Za obnovu dijela oštećene javne rasvjetedo 50.000 kuna

3. Sredstva iz točke 2.ovog zaključka osigurati uProračunu Općine Kistanje.

4. Radi realizacije radova iz točke 2.1. provestipozivni natječaj sukladno članku 4.Uredbe opostupku nabave roba, radova i usluga male vrijednosti.

5. Radove iz točke 2.2. obavit će firma “PEC-TUS” iz Perkovića s kojom Općina Kistanje imazaključen ugovor o održavanju javne rasvjete.

6. Ovlašćuje se načelnik Općine Kistanje da sfirmom MGT Kumrovec, izvođačem radova naobnovi dionice državne ceste D-59 kroz Kistanje,zaključi ugovor o kompenzaciji na način da senavedenim ugovorom utvrdi vrsta i vrijednost radovakoje se izvođač radova obvezuje obaviti zapotrebe Općine Kistanje u visini troškova koje OpćinaKistanje ima po osnovi obnove dijela oštećenejavne rasvjete u ulici dr. Franje Tuđmana u Kistanjama.

7. Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja,a objavit će se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.




____________________



(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 12/0),Općinsko poglavarstvo Općine Kistanje, na 4.sjednici, od 28.ožujka 2003.godine, donosi

ODLUKUo izmjeni Odluke o davanju na privremeno

korištenje prostora bez naknade

Članak l.Mijenja se točka l. Odluke o davanju na privremeno

korištenje prostora bez naknade SKD”Prosvjeta”,Pododbor Kistanje (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 16/02), te glasi:

“ SKD “Prosvjeta”, Pododboru Kistanje daju sena privremeno korištenje, bez naknade, prostorije kućeuz pravoslavnu crkvu Sv. Ćirila i Metodija na kat.čest.zgr.238., z.k.ul.531 k.o. Kistanje u Kistanjama, uizvatku zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjelaOpćinskog suda u Kninu opisane nekretninama udruštvenom vlasništvu, organ upravljanja M.O.Kistanje, radi obavljanja djelatnosti za koju je Društvoosnovano i registrirano.”


objavit će se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninskežupanije”.

Klasa: 002-05/03-02/4Urbroj: 218/16-02-03-2Kistanje, 28. ožujka 2003.

OPĆINSKO POGLAVARSTVOOPĆINE KISTANJE

PREDSJEDNIK Marko Kardum, v. r.

____________________

VII.OPĆINA MURTEROPĆINSKO VIJEĆE

1Na temelju članka 11., 12. i 13. Zakona o

poljoprivrednom zemljištu («Narodne novine», broj 66/01) i članka 28. Statuta Općine Murter (“Službenivjesnik Šibensko-kninske županije», broj 15/01),Općinsko vijeće Općine Murter, na 13. sjednici, od17. ožujka 2003. godine, donosi


ODLUKUo agrotehničkim mjerama i mjerama za

uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina

I. UVODČlanak 1.

Ovom odlukom o agrotehničkim mjerama i mjeramaza uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina (udaljnjem tekstu Odluka) utvrđuju se agrotehničke mjerei mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednihrudina.

Članak 2.Poljoprivrednim zemljištem smatraju se slijedeće

površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci,vinogradi i drugo zemljište koje se može privestipoljoprivrednoj proizvodnji.

Zemljište u građevinskom području i zemljište izvantog područja predviđeno prostornim planom zaizgradnju koristi se do privođenja nepoljoprivrednojnamjeni, kao poljoprivredno zemljište i mora seodržavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju(sprječavanje zakorovljenosti i obrastanje višegodišnjimraslinjem).

II. AGROTEHNIČKE MJERE

Članak 3.Pod agrotehničkim mjerama, u smislu ove odluke

smatraju se:1. sprječavanje erozije,2. sprječavanje zakorovljenosti,3. čišćenje kanala odnosno zabrana,4. suzbijanje biljnih bolesti i štetnika,5. korištenje i uništavanje biljnih ostataka.

Članak 4.Zabranjuje se vlasnicima i ovlaštenicima korištenje

poljoprivrednog zemljišta da na svojem zemljištu, akotamo postoji opasnost od erozije, skidaju humusniodnosno oranični sloj poljoprivrednog zemljišta.

Vlasnik i ovlaštenik poljoprivrednog zemljišta, kojiskine oranični odnosno humusni sloj, dužan je vratitizemljište u prvobitno stanje.

Ako vlasnik, odnosno ovlaštenik poljoprivrednogzemljišta, ne postupi sukladno stavku 2. ovog članka uroku koji je odredio Ured državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji, Ured će povjeriti izvršenje togpostupka drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi na trošakvlasnika, odnosno ovlaštenika poljoprivrednogzemljišta.

Članak 5.Obvezuju se vlasnici i ovlaštenici korištenja

poljoprivrednog zemljišta da sa svojeg zemljištaodstrane sve biljne ostatke, a posebno granje maslina,makije i to odmah poslije čišćenja, a najkasnije do 01.travnja tekuće godine zbog sprječavanja mogućihpožara.


poljoprivrednog zemljišta da na svojem zemljištupoduzimaju mjere sprječavanja zakorovljenosti, i tomehaničkim ili kemijskim sredstvima, radi sprječavanjaširenja korova na susjedne parcele.


poljoprivrednog zemljišta da na svojem zemljištuprovode mjere za zaštitu bilja suzbijanjem bolesti ištetnika radi sprječavanja širenja biljnih bolesti i štetnikai to sukladno Zakonu o zaštiti bilja.

III. MJERE ZA UREĐIVANJE IODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIHRUDINA

Članak 8.Pod mjerama za uređivanje i održavanje

poljoprivrednih rudina, u smislu ove odluke, smatrajuse slijedeće mjere:

- uređenje živica i međa,- održavanje poljskih putova,- sprječavanje zasjenjivanja susjednih parcela.Navedene mjere dužni su primjenjivati vlasnici i

ovlaštenici korištenja poljoprivrednog zemljišta.

Članak 9.Živice i međe se održavaju na način da se spriječi

njihovo nekontrolirano sužavanje, obrastanje izasjenjivanje susjednog zemljišta, te da se ne umanjinjihova vrijednost u sveukupnom prirodnom sustavu ina području estetike krajolika.

Članak 10.Održavanje poljskih putova je obveza jedinica

lokalne samouprave prema posebnim propisima idonesenim programima.

Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti dodegradacije dobrog stanja poljskih putova (sužavanje,neobrezivanje raslinja uz poljski put, nezatrpavanjeulegnuća na kojima se zadržava oborinska voda itd.).

Članak 11.Živice, drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na

dovoljnoj udaljenosti od susjednih parcela da nezasjenjuju susjedno zemljište.

IV.NADZOR

Članak 12.Nadzor na provođenjem ove odluke obavlja Ured

državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji,Inspekcija za zaštitu bilja, biljnogojstvo i poljoprivredu.


V. KAZNENE ODREDBE

Članak 13.Novčanom kaznom u visini od 500,00 kuna kaznit

će se za prekršaj vlasnik odnosno ovlaštenikpoljoprivrednog zemljišta ako:

1.skidaju humusni odnosno oranični slojpoljoprivrednog zemljišta (čl. 4. st. 1.)

2. s poljoprivrednog zemljišta ne ukloni sve biljneostatke, posebno suho granje zbog kojeg bi moglo doćido požara (čl. 5.)

3. ne poduzima mjere spriječavanja zakorovljenosti(čl. 6.)

4. ne suzbijaju bolesti i štetnike (čl. 7.)5. ne uređuje živice i međe (čl. 9.)6. degradiraju poljske putove (čl. 10. st.2.).

VI. ZAVRŠNA ODREBA


objave u “Službenom vjesniku Šibensko-kninskežupanije”.

Klasa: 940-01/03-01Urbroj: 218/18-01-03-13Murter, 18. ožujka 2003.

OPĆINSKO VIJEĆEOPĆINE MURTER

PREDSJEDNIK Ivo Marušić, v. r.

____________________

2Na temelju članka 1. točke 2. Zakona o sigurnosti

prometa na cestama («Narodne novine», broj 59/96)i članka 26. Statuta Općine Murter (“Službeni vjesnikŠibensko-kninske županije”, broj 15/01),Općinskovijeće Općine Murter, na 13. sjednici, od 17. ožujka2003. godine, donosi

ODLUKUo organiziranju parkirališta na području

uvale Hramina - Butina

Članak 1.Radi rješavanja problema nesmetanog odvijanja

prometa za vrijeme turističke sezone organizira separkirališni prostor na područje uvale Hramina - Butina.( grafički prikaz u prilogu i čini sastavni dio ove odluke).

Članak 2.Ova odluka dostavit će se Policijskoj upravi

Šibensko-kninskoj na suglasnost.

Članak 3.Ova odluka stupa na snagu danom pribavljene

suglasnosti nadležne policijske uprave, a objavit će seu «Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije» ina oglasnoj ploči u sjedištu Općine.

KLASA: 340-08/03-1-2URBROJ: 2182/18-01/03-13Murter, 17. ožujka 2003.



____________________

3Na temelju članka 35. stavka 1. točke 6. Zakona o

lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi(“Narodne novine» , broj 33/01), članka 385. i 386.Zakona o trgovačkim društvima («Narodne novine»,broj 111/93 i 34/99) i članka 28. Statuta Općine Murter(«Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije», broj 15/01), Općinsko vijeće Općine Murter, na 13. sjednici,od 17. ožujka 2003. godine, donosi

ODLUKUo osnivanju Društva s ograničenom

odgovornošću

Članak 1.I. Općina Murter osnivač je Otočnog razvojnog

centra - Murter d.o.o. za razvoj poduzetništva.

II. TVRTKA I SJEDIŠTE

Članak 2.2.1. Društvo će poslovati pod tvrtkom:

OTOČNI RAZVOJNI CENTAR - MURTERdruštvo s ograničenom odgovornošću za razvoj

poduzetništva

2.2. Skraćena tvrtka glasi:OTOČNI RAZVOJNI CENTAR

- MURTER d.o.o.

Članak 3.3.1. Sjedište društva je:Murter, Butina 2

Članak 4.4.1. Društvo u svom poslovanju upotrebljava pečat

ili žig koji sadrže tvrtku i sjedište Društva.4.2. Oblik, veličinu i način upotrebe pečata propisuje

Uprava Društva.


III. DJELATNOST - PREDMET POSLOVANJA

Članak 5.5.1. Djelatnost Društva je:67.2. Pomoćne djelatnosti u financijskom

poslovanju d.n.70 Poslovanje nekretninama72 Računalne i srodne djelatnosti73 Istraživanje i razvoj74 Ostale poslovne djelatnosti* pružanje usluga na unapređenju, poticanju i

razvoju poduzetništva* poslovno savjetovanje* financijski i kreditni konzalting* organizacija seminara i tečajeva za

poduzetništvo i poduzetnike* organizacija sajmova poduzetništva i

sudjelovanje na sajmovima* kupnja i prodaja robe te obavljanje trgovačkog

posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu* nakladnička djelatnost

Članak 6.6.1. Društvo može poduzimati sve pravne radnje i

zaključivati sve vrste pravnih poslova, a napose možeutemeljivati podružnice u zemlji i u inozemstvu,poslovnice, prodajna mjesta, te sudjelovati kapitalomu drugim društvima, zaključivati poduzetničke ugovore,te se povezivati u koncern.

IV.TEMELJNI KAPITAL I TEMELJNI ULOZI

Članak 7.7.1. Temeljni kapital društva iznosi 20.000,00 kuna

slovima: dvadeset tisuća kuna) u novcu i uplaćen je ucijelosti, te predstavlja jedan temeljni ulog osnivača,uplaćen u cijelosti u novcu i to u slijedećem omjeru:

* OPĆINA MURTER - 20.000,00 kn(slovima: dvadeset tisuća kuna)

V. TRAJANJE DRUŠTVA

Članak 8.8.1. Društvo se osniva za djelovanje na neodređeno

vrijeme.

VI. TIJELA DRUŠTVA

Članak 9.9.1. Tijela Društva su Uprava i Nadzorni odbor.

Članak 10.10.1. Upravu Društva čini jedan direktor koji

zastupa društvo pojedinačno i samostalno, a imenujega i razrješava osnivač posebnom odlukom.

Članak 11.11.1. Nadzorni odbor čine tri člana, a imenuje ih

Općinsko vijeće Općine Murter.

VII. PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI DRUŠTVA

Članak 12.12.1. U pravnom prometu s trećim osobama

Društvo stupa u svoje ime i za svoj račun sneograničenom odgovornošću. U pravnom prometu strećim osobama Društvo odgovara za svoje obvezesvim sredstvima i cjelokupnom imovinom.

Članak 13.13.1. Društvo je dužno podnositi godišnje izvješće

o poslovanju Općinskom vijeću Općine Murter, do 31.ožujka za prethodnu godinu, a po zahtjevu Općinskogvijeća i u kraćim razmacima.

VIII. STATUSNE PROMJENE I PRESTANAK DRUŠTVA

Članak 14.14.1. O statusnim promjenama Društva, tj. spajanju

Društva s drugim društvima, pripajanju drugimdruštvima ili podjeli društva, pretvaranju u drugih tipdruštva, odlučuje osnivač Društva.

Članak 15.15.1. Na sve odnose koji nisu regulirani odredbama

ove odluke neposredno se primjenjuju odredbe Zakonao trgovačkim društvima.

Članak 16.Ovlašćuje se načelnik Općine Murter da u ime

Općine Murter dade izjavu o osnivanju trgovačkogdruštva kod javnog bilježnika, te zajedno sa upravompoduzima sve radnje i potpisuje sve akte potrebne zaprovedbu ove odluke i osnivanje Otočnogpoduzetničkog centra - Murter d.o.o. za razvojpoduzetništva, sukladno odredbama Zakona otrgovačkim društvima.

Članak 17.Ova odluka stupa na snagu danom objave u

“Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

KLASA: 311-01/03-01-1Ur.broj: 2182/18-01/03-13Murter, 17. ožujka 2003.



____________________


VIII.OPĆINA PIROVAC

OPĆINSKO VIJEĆE

4Na temelju članka 27. Statuta Općine Pirovac

(«Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije», broj 12/01), uz odgovarajuću primjenu članka 19. Zakona opolitičkim strankama («Narodne novine», broj 76/93,111/96, 164/98 i 36/01), Općinsko vijeće OpćinePirovac, na 2. sjednici, od 31. ožujka 2003. godine,donosi

ODLUKU o financiranju političkih stranaka

Članak 1.U proračunu Općine Pirovac osiguravaju se

sredstva za financiranje političkih stranaka, tako dase u proračunu za iduću godinu osiguravaju sredstvau iznosu od 0,48% sredstva tekućih izdataka proračunaiz prethodne godine.

Članak 2.Sredstva iz članka l. ove odluke raspoređuju se

političkim strankama koje imaju najmanje jednogvijećnika u Općinskom vijeću Općine Pirovac, takoda pojedinoj političkoj stranci pripadaju sredstvarazmjerno broju njezinih vijećnika.

Članak 3.Za svakog izabranog vijećnika podzastupljenog

spola političkim strankama pripada i pravo na naknaduu visini od 10% iznosa predviđenog po svakomvijećniku temeljem članka 2. ove odluke.

Članak 4.Sredstva u smislu članka 2. i 3. ove odluke

raspoređuje Općinsko vijeće, a doznačuju se na računpolitičke stranke tromjesečno u jednakim iznosima.


objave u “Službenom vjesniku Šibensko-kninskežupanije”, a primjenjuje se od 01. siječnja 2003. godine.

Klasa: 007-01/03-01/01Urbroj: 2182/11-01/03-01Pirovac, 31. ožujka 2003.

OPĆINSKO VIJEĆEOPĆINE PIROVAC

PREDSJEDNIKAnte Šparica, v. r.

____________________


(«Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije«, broj 12/01), Općinsko vijeće Općine Pirovac, na 2. sjednici,od 31. ožujka 2003. godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju Izvješća o obavljenoj reviziji

Proračuna Općine Pirovac za 2002. godinu

1. Prihvaća se Izvješće Državnog ureda za revizijuRH, Područni ured Šibenik, o obavljenoj revizijiProračuna Općine Pirovac za 2002. godinu (klasa: 041-01/03-01/9, urbroj: 613-17-03-2, od 28. veljače 2003.g.), koje čini sastavni dio ovog zaključka.

2. Ovaj zaključak objavit će se u «Službenomvjesniku Šibensko-kninske županije».




____________________6Na temelju članka 27. Statuta Općine Pirovac

(«Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije», broj 12/01), Općinsko vijeće Općine Pirovac, na 2. sjednici,od 31. ožujka 2003. godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju financijskog izvješća DVD-a

Pirovac

1. Prihvaća se financijsko izvješće Dobrovoljnogvatrogasnog društva Pirovac za 2002. godinu, koječini sastavni dio ovog zaključka.





____________________



(«Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije», broj 12/01), Općinsko vijeće Općine Pirovac, na 2. sjednici,od 31. ožujka 2003. godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju financijskog izvješća Dječjeg

vrtića Pirovac

1. Prihvaća se financijsko izvješće Dječjeg vrtićaPirovac za 2002. godinu, koje čini sastavni dio ovogzaključka.





8Na temelju članka 30. stavka 2. Zakona o

vatrogastvu («Narodne novine», broj 106/99) i članka27. Statuta Općine Pirovac («Službeni vjesnikŠibensko-kninske županije», broj 12/01), Općinskovijeće Općine Pirovac, na 2. sjednici, od 31. ožujka2003. godine, donosi

ZAKLJUČAKo potvrdi imenovanja zapovjednika DVD-a

Pirovac

1. Potvrđuje se imenovanje IVICE BEGIĆA zazapovjednika Dobrovoljnog vatrogasnog društvaPirovac.





____________________

IX.OPĆINA PRIMOŠTEN1. OPĆINSKO VIJEĆE

1Na temelju članka 4. Zakona o proračunu («Narodne novine», broj 92/94), članka 55. Zakona o financiranju

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave («Narodne novine», broj 117/93, 63/97, 33/00, 73/00,127/00 i 59/01) i članka 27. Statuta Općine Primošten («Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije», broj 19/01),Općinsko vijeće Općine Primošten, na 13.sjednici, od 31.ožujka 2003. godine, donosi

IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNAOpćine Primošten za 2003. godinu

Članak 1.A. plan rebalans plan1.prihodi poslovanja 7.176.500,00 1.295.000,00 8.471.500,002.prihodi od prodaje nefinancijske imovine 0 505.000,00 505.000,003. primci od financija imovina i zaduživanje 0 136.000,00 136.000,00UKUPNI PRIHODI 7.176.500,00 1.936.000,00 9.112.500,00B.PRENESENA SREDSTVA 250.000,00 74.586,00 324.586,00C.1.rashodi poslovanja 4.161.500,00 475.356,00 4.636.856,002.rashodi za nabavu nefinancijska imovine 3.066.000,00 1.343.830,00 4.408.830,003.izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova 200.000,00 191.400,00 391.400,00UKUPNI RASHODI 7.426.500,00 2.010.586,00 9.437.086,00


Članak 2.Prihodi i rashodi, primci i izdaci utvrđuje se kako slijedi u općem djelu Proračuna.

Članak 3.Ovaj proračun će se primjenjivati od 1.siječnja 2003. godine, a objavit će se u «Službenom vjesniku Šibensko-

kninske županije».

Klasa.400-04/03-01/01Ur.broj:2182/02-02/01-02Primošten, 31.ožujka 2003.

OPĆINSKO VIJEĆEOPĆINE PRIMOŠTEN

PREDSJEDNIKStipe Petrina, v. r.

A. PRIHODI OPĆI DIO PRORAČUNA

SVEUKUPNO PRIHODI 7.176.500,00 1.936.000,00 9.112.500,00

BROJKONTA VRSTA PRIHODA PLAN REBALANS UKUPNO

6 PRIHODI POSLOVANJA 7.176.500,00 1.295.000,00 8.471.500,0061 Prihodi od poreza 3.420.200,00 50.000,00 3.470.250,00611 Porez i prirez na dohodak 1.800.000,00 0,00 1.800.000,006111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 1.257.000,00 0,00 1.257.000,0061111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada i

drugih samo 1.257.000,00 0,00 1.257.000,006112 Porez i prirez na dohodak od samostalnih djelatnosti 205.000,00 0,00 205.000,0061121 Porez i prirez na dohodak od obrta i s obrtom

izjednačenih djelat 120.000,00 0,00 120.000,0061123 Porez i prirez na dohodak od drugih samostalnih

djelatnosti koje 85.000,00 0,00 85.000,006113 Porez i prirez na dohodak od imovine i imovinskih prava 325.000,00 0,00 325.000,0061131 Porez i prirez na dohodak od imovine i imovinskih prava 25.000,00 0,00 25.000,0061132 Porez i prirez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i poste300.000,00 0,00 300.000,006114 Porez i prirez na dohodak od kapitala 9.500,00 0,00 9.500,0061141 Porez i prirez na dohodak od dividendi i udjela u dobiti 500,00 0,00 500,0061143 Porez i prirez po odbitku na dohodak od kamata 8.000,00 0,00 8.000,0061144 Porez i prirez po odbitku na doh. po osnovi primitaka na tem1.000,00 0,00 1.000,006116 Porez i prirez na dohodak utvrđen u postupku nadzora za 3.500,00 0,00 3.500,00

prethodne godine61161 Porez i prirez na dohodak utvrđen u postupku nadzora

prethodne godine 3.500,00 0,00 3.500,00612 Porez na dobit 45.000,00 0,00 45.000,006121 Porez na dobit od poduzetnika 45.000,00 0,00 45.000,0061211 Porez na dobit 45.000,00 0,00 45.000,00613 Porezi na imovinu 1.320.000,00 50.000,00 1.370.000,006131 Stalni porezi na nepokretnu imovinu (zemlju, zgrade, 1.070.000,00 0,00 1.070.000,00

kuće i ostalo)61313 Porez na neiskorištene poduzetničke nekretnine 650.000,00 0,00 650.000,0061314 Porez na kuće za odmor 420.000,00 0,00 420.000,006134 Povremeni porezi na imovinu 250.000,00 50.000,00 300.000,0061341 Porez na promet nekretnina 250.000,00 50.000,00 300.000,00614 Porezi na robu i usluge 255.250,00 0,00 255.250,00


6142 Porez na promet 165.250,00 0,00 165.250,0061424 Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića 165.250,00 0,00 165.250,006145 Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti 90.000,00 0,00 90.000,0061453 Porez na tvrtku odnosno naziv tvrtke 80.000,00 0,00 80.000,0061454 Porez na reklame 10.000,00 0,00 10.000,0063 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar

opće države 45.000,00 0,00 45.000,00633 Pomoći iz proračuna 45.000,00 0,00 45.000,006332 Kapitalne pomoći iz proračuna 45.000,00 0,00 45.000,0063321 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna 35.000,00 0,00 35.000,0063322 Kapitalne pomoći iz županijskog proračuna 10.000,00 0,00 10.000,0064 Prihodi ad imovina 983.150,00 15.000,00 998.150,00641 Prihodi od financijske imovine 68.150,00 15.000,00 83.150,006411 Prihodi od kamata za dane zajmove 0,00 15.000,00 15.000,0064117 Prihodi od kamata za dane zajmove trgovačkim društvima 0,00 15.000,00 15.000,006413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 150,00 0,00 150,0064132 Kamate na depozite po viđenju 150,00 0,00 150,006414 Prihodi od zateznih kamata 68.000,00 0,00 68.000,0064143 Zatezne kamate iz obveznih odnosa i drugo 68.000,00 0,00 68.000,00642 Prihodi od nefinancijske imovine 915.000,00 0,00 915.000,006421 Naknade za koncesije 15.000,00 0,00 15.000,0064214 Naknada za koncesiju na pomorskom dobru 15.000,00 0,00 15.000,006422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 850.000,00 0,00 850.000,0064229 Ostali prihodi od iznajmljivanja i zakupa imovine 850.000,00 0,00 850.000,006423 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 50.000,00 0,00 50.000,0064231 Naknada za korištenje naftne luke, naftovoda i

eksploataciju min 50.000,00 0,00 50.000,0065 Prihodi od administrativnih pristojbu po

posebnim propisima 2.428.100,00 30.000,00 2.458.100,00651 Administrativne (upravne) pristojbe 660.000,00 0,00 660.000,006512 Županijske, gradske i općinske pristojbe i naknade 140.000,00 0,00 140.000,0065129 Ostale naknade utvrđene gradskom/općinskom odlukom 140.000,00 0,00 140.000,006513 Ostale upravne pristojbe 20.000,00 0,00 20.000,0065139 Prihod od prodaje državnih biljega 20.000,00 0,00 20.000,006514 Ostale pristojbe 500.000,00 0,00 500.000,0065141 Boravišne pristojbe 500.000,00 0,00 500.000,00652 Prihodi po posebnim propisima 1.768.100,00 30.000,00 1.798.100,006523 Komunalni doprinosi i druge naknade utvrđene

posebnim zakonom 1.748.000,00 0,00 1.748.000,0065231 Komunalni doprinosi 248.000,00 0,00 248.000,0065232 Komunalne naknade 1.500.000,00 0,00 1.500.000,006524 Doprinosi za šume 100,00 0,00 100,0065241 Doprinosi za šume 100,00 0,00 100,006526 Ostali nespomenuti prihodi 20.000,00 30.000,00 50.000,0065269 Ostali nespomenuti prihodi 20.000,00 30.000,00 50.000,0066 Ostali prihodi 300.000,00 1.200.000,00 1.500,000.00664 Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti 300.000,00 1.200.000,00 1.500.000,00

korisnika proračuna6643 Prihodi na temelju ugovorenih obveza 300.000,00 1.200.000,00 1.500.000,0066431 Prihodi na temelju ugovorenih obveza 300.000,00 1.200.000,00 1.500.000,007 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 0,00 505,000,00 505,000,0071 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 0,00 505,000,00 505,000,00711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava 0,00 505.000,00 505.000,0071119 Ostala zemljišta 0,00 505.000,00 505.000,008 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 0,00 136,000,00 136.000,0081 Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova 0,00 136.000,00 136.000,00816 Primici (povrati) glavnice zajmova danih trgovačkim 0,00 136.000,00 136.000,00

društvima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima


izvan javnog sektora8161 Povrat zajmova danih tuzemnim trgovačkim društvima, 0,00 136.000,00 136.000,00

obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima izvan javnogsektora

8161 Povrat zajmova danih tuzemnim trgovačkim društvima, obrtnicima0,00 100.000,00 100.000,0081612 Povrat zajmova danih tuzemnim trgovačkim društvima, obrtnicima0,00 36.000,00 36.000,00

A. RASHODI OPĆI DIO PRORAČUNASVEUKUPNO RASHODI 7.426.500,00 2.010.586,00 9.437.086,00BROJKONTA VRSTA RASHODA PLAN REBALANS UKUPNO

3 RASHODI POSLOVANJA 4.161.500,00 475.356.000 4.636.856,0031 Rashodi za zaposlene 1.239.500,00 57.400,00 1.296.900,00311 Plaće 1.104.000,00 100,00 1.104.100,003111 Plaće za redovan rad 1.104.000,00 100,00 1.104.100,0031111 Plaće za zaposlene 824.000,00 100,00 824.100,0031113 Plaće po sudskim presudama 280.000,00 0,00 280.000,00312 Ostali rashodi za zaposlene 30.000,00 -100,00 29.900,003121 Ostali rashodi za zaposlene 30.000,00 -100,00 29.900,0031211 Bonus za uspješan rad 24.700,00 0,00 24.700,0031212 Nagrade 1.300,00 -1.300,00 0,0031213 Darovi 4.000,00 1.200,00 5.200,00313 Doprinosi na plaće 105.500,00 57.400,00 162.900,003131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 55.000,00 -45.000,00 10.000,0031311 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 55.000,00 -45.000,00 10.000,003132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 45.000,00 92.500,00 137.500,0031321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 45.000,00 92.500,00 137.500,003133 Doprinosi za zapošljavanje 5.500,00 9.900,00 15.400,0031331 Doprinosi za zapošljavanje 5.500,00 9.900,00 15.400,0032 Materijalni rashodi 2.346.000,00 517.956,00 2.863.956,00321 Naknade troškova zaposlenima 58.000,00 9.500,00 67.500,003211 Službena putovanja 40.000,00 0,00 40.000,0032111 Dnevnice za službeni put u zemlji 15.000,00 0,00 15.000,0032113. Naknade za smještaj na službenom putu u zemlji 15.000,00 0,00 15.000,0032115 Naknade za prijevoz na službenom putu u zemlji 10.000,00 0,00 10.000,003212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 10.000,00 9.500,00 19.500,0032121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 10.000,00 9.500,00 19.500,003213 Stručno usavršavanje zaposlenika 8.000,00 0,00 8.000,0032131 Seminari, savjetovanja i simpoziji 3.500,00 0,00 3.500,0032132 Tečajevi i stručni ispiti 4.500,00 0,00 4.500,00322 Rashodi za materijal i energiju 327.500,00 193.500,00 521.000,003221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 34.500,00 16.000,00 50.500,0032211 Uredski materijal 25.000,00 16.000,00 41.000,0032212 Literatura (publikacije, časopisi, glasila, knjige i ostalo) 5.000,00 0,00 5.000,0032214 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 3.500,00 0,00 3.500,0032216 Materijal za higijenske potrebe i njegu 1.000,00 0,00 1.000,003222 Materijal i sirovine 41.000,00 -21.000,00 20.000,0032224 Namirnice 36.000,00 -21.000,00 15.000,0032229 Ostali materijal i sirovine 5.000,00 0,00 5,000,003223 Energija 250.000,00 35.000,00 285.000,0032231 Električna energija 240.000,00 30.000,00 270.000,0032234 Motorni benzin i dizel gorivo 10.000,00 5.000,00 15.000,003224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 0,00 163.500,00 163.500,0032244 Ostali materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 0,00 163.500,00 163.500,003225 Sitni inventar i auto gume 2.000,00 0,00 2.000,0032251 Sitni inventar 2.000,00 0,00 2.000,00


323 Rashodi za usluge 1.897.500,00 279.956,00 2.177.456,003231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 70.500,00 13.000,00 83.500,0032311 Usluge telefona, telefaksa 36.000,00 0,00 36.000,0032312 Usluge Interneta 2.500,00 0,00 2.500,0032313 Poštarina (pisma, tiskanice i sl.) 32.000,00 13.000,00 45.000,003232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 1.154.000,00 181.756,00 1.335.756,0032321 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja

građevinskih objekata 1.135.000,00 181.756,00 1.316.756,0032323 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja prijevoznih

sredstava 19.000,00 0,00 19.000,003233 Usluge promidžbe i informiranja 4.000,00 5.000,00 9.000,0032332 Tisak 2.200,00 0,00 2.200,0032339 Ostale usluge promidžbe i informiranja 1.800,00 5.000,00 6.800,003234 Komunalne usluge 430.000,00 15.000,00 445.000,0032341 Opskrba vodom 40.000,00 0,00 40.000,0032343 Deratizacija i dezinsekcija 85.000,00 15.000,00 100.000,0032346 Usluge čuvanja imovine i osoba 20.000,00 0,00 20.000,0032349 Ostale komunalne usluge 285.000,00 0,00 285.000,003235 Zakupnine i najamnine 2.000,00 5.000,00 7.000,0032352 Najamnine za građevinske objekte 2.000,00 5.000,00 7.000,003237 Intelektualne i osobne usluge 215.000,00 10.200,00 225.200,0032372 Ugovori o djelu 80.000,00 0,00 80.000,0032373 Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja 15.000,00 0,00 15.000,0032375 Geodetsko-katastarske usluge 50.000,00 10.200,00 60.200,0032377 Usluge agencija, studentskog servisa

(prijepisi, prijevodi i drugo) 12.000,00 0,00 12.000,0032379 Ostale intelektualne usluge 58.000,00 0,00 58.000,003238 Računalne usluge 2.000,00 0,00 2.000,0032381 Usluge ažuriranja računalnih baza 2.000,00 0,00 2.000,003239 Ostale usluge 20.000,00 50.000,00 70.000,0032391 Grafičke i tiskarske usluge, usluge kopiranja i

uvezivanja i slično 15.000,00 0,00 15.000,0032399 Ostale nespomenute usluge 5.000,00 50.000,00 55.000,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 63.000,00 35.000,00 98.000,003292 Premije osiguranja 10.000,00 -5.000,00 5.000,0032921 Premije osiguranja prijevoznih sredstava 0,00 5.000,00 5.000,0032923 Premije osiguranja zaposlenih 10.000,00 -10.000,00 0,003293 Reprezentacija 20.000,00 20.000,00 40.000,0032931 Reprezentacija 20.000,00 20.000,00 40.000,003294 Članarine 3.000,00 0,00 3.000,0032941 Tuzemne članarine 3.000,00 0,00 3.000,003299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 30.000,00 20.000,00 50.000,0032999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 30.000,00 20.000,00 50,000,0034 Financijski rashodi 80.000,00 120.000,00 200.000,00342 Kamate za primljene zajmove 50.000,00 0,00 50.000,003424 Kamate za primljene zajmove od ostalih trgovačkih 50.000,00 0,00 50.000,00

društava34241 Kamate za primljene zajmove od ostalih tuzemnih trgo. dru50.000,00 0,00 50.000,00343 Ostali financijski rashodi 30.000,00 120.000,00 150.000,003431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 10.000,00 0,00 10.000,0034311 Usluge banaka 10.000,00 0,00 10.000,003433 Zatezne kamate 10.000,00 100.000,00 110.000,0034333 Zatezne kamate iz posl6vnih odnosa i drugo 10.000,00 100.000,00 110.000,003434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 10.000,00 20.000,00 30.000,0034349 Ostali nespomenuti financijski rashodi 10.000,00 20.000,00 30.000,0037 Naknade građanima i kućanstvima na temelju 10.000,00 0,00 10.000,00

osiguranja i druge naknade372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 10.000,00 0,00 10.000,00


3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 10.000,00 0,00 10.000,0037212 Pomoć obiteljima i kućanstvima 10.000,00 0,00 10.000,0038 Ostali rashodi 486.000,00 -220.000,00 266.000,00381 Tekuće donacije 486.000,00 -220.000,00 266.000,003811 Tekuće donacije u novcu 486.000,00 -220.000,00 266.000,0038114 Tekuće donacije udrugama građana i političkim strankama10.000,00 0,00 10.000,0038115 Tekuće donacije sportskim društvima 60.000,00 40.000,00 100.000,0038119 Ostale tekuće donacije 180.000,00 0,00 180.000,00

Dobrovolj. vatrogasno društvo38119 Ostale tekuće donacije 180.000,00 0,00 180.000,00

Dječji vrtić38119 Ostale tekuće donacije 0,00 -260.000,00 -260.000,0038119 Ostale tekuće donacije 56.000,00 0,00 56.000,00

Ostali korisnici4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE

IMOVINE 3.065.000,00 1.343.830,00 4.408.830,0041 Rashodi za nabavu ne proizvedene imovine 560.000,00 0,00 560,000,00411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 560.000,00 0,00 560.000,004111 Zemljište 560.000,00 0,00 560.000,0041119 Ostala zemljišta 560.000,00 0,00 560.000,0042 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 2.105.000,00 1.343.830,00 3.448.830,00421 Građevinski objekti 2.040.000,00 1.200.000,00 3.240.000,004212 Poslovni objekti 1.200.000,00 0,00 1.200.000,0042129 Ostali poslovni građevinski objekti 1.200.000,00 0,00 1.200.000,00

Višenamjenska zgrada4213 Ceste, željeznice i slični građevinski objekti 340.000,00 0,00 340.000,004213 Ceste 340.000,00 0,00 340.000,00

Rupe4214 Ostali građevinski objekti 500.000,00 1.200.000,00 1.700.000,0042141 Plinovod, vodovod, kanalizacija 0,00 1.200.000,00 1.200.000,0042141 Plinovod, vodovod, kanalizacija 300.000,00 0,00 300.000,00

Sred.plan izgradnje vodov.mreže42144 Energetski i komunikacijski vodovi 200.000,00 0,00 200.000,00422 Postrojenja i oprema 20.000,00 20.000,00 40.000,004221 Uredska oprema i namještaj 20.000,00 20.000,00 40.000,0042211 Računala i računalna oprema 20.000,00 20.000,00 40.000,00424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 45.000,00 0,00 45.000,004241 Knjige u knjižnicama 45.000,00 0,00 45.000,0042411 Knjige u knjižnicama 45.000,00 0,00 45.000,00426 Nematerijalna proizvedena imovina 0,00 123.830,00 123.830,004264 Ostala nematerijalna proizvedena imovina 0,00 123.830,00 123.830.0042641 Ostala nematerijalna proizvedena imovina 0,00 123.830,00 123.830,0045 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini

400.000,00 0,00 400.000,00451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 400.000,00 0,00 400.000,004511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 400.000,00 0,00 400.000,0045111 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 400.000,00 0,00 400.000,00

Pontoni za staru Rivu5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE

ZAJMOVA 200.000,00 191.400,00 391.400,0051 Izdaci za dane Zajmove 0,00 180.000,00 180.000,00516 Izdaci za dane zajmove trgovačkim društvima, obrtnicima, 0,00 180.000,00 180.000,00

malom i srednjem poduzetništvu izvan javnog sektora5161 Dani zajmovi tuzemnim trgovačkim društvima. obrtnicima, 0,00 180.000,00 180.000,00

malom i srednjem poduzetništvu izvan javnog sektora51611 Dani zajmovi tuzemnim trgovačkim društvima, obrtnicima, malo 0,00 100.000,00 100.000,0051612 Dani zajmovi tuzemnim trgovačkim društvima, obrtnicima, malo 0,00 80.000,00 80.000,0054 Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova 200.000,00 11.400,00 211.400,00


543 Otplata glavnice primljenih zajmova od trgovačkih 200.000,00 11.400,00 211.400,00društava u javnom sektoru

5431 Otplata glavnice primljenih zajmova od trgovačkih 200.000,00 11.400,00 211.400,00društava u javnom sektoru

54312 Otplata glavnice primljenih zajmova od trgovačkih društava u jav200.000,00 0,00 200 000,00Kristina d.o.o. 2 rate

54312 Otplata glavnice primljenih zajmova od trgovačkih društava u jav0,00 11.400,00 11.400,00

____________________


komunalnom gospodarstvu («Narodne novine», broj36/95,70/97,128/99,57/00,129/00 i 59/01), Odluke oobavljanju komunalne djelatnosti temeljem ugovora opovjeravanju poslova “(Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/02) i članka 17. StatutaOpćine Primošten (“Službeni pjesnik Šibensko- kninskežupanije”, broj 19/01), Općinsko vijeće OpćinePrimošten, na 13.sjednici, od 31. ožujka 2003.godine,donosi ODLUKU

o povjeravanju obavljanja komunalnihdjelatnosti upravljanja i održavanja objekata i

uređaja javne rasvjete na području OpćinePrimošten

Članak 1.Ovom odlukom, poduzeću «Marzes» d.o.o.

Rogoznica, Obala K. Domagoja 50, se povjeravaobavljanje komunalnih djelatnosti upravljanja iodržavanja objekata i uređaja javne rasvjete zarasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta kojeprolaze kroz naselja i nerazvrstanih cesta nacjelokupnom području Općine Primošten.

Članak 2.Obavljanje komunalnih djelatnosti iz članka 1. ove

odluke, povjerit će se temeljem pisanog ugovora, narok od jedne godine.

Članak 3.Ova odluka objavit će se u «Službenom vjesnik

Šibensko-kninske županije».

Klasa:310-02/03-01/01Ur.broj:2182/03-01/03-01Primošten, 31.ožujka 2003.


PREDSJEDNIKStipe Petrina, v.r.

____________________

3Na temelju članka 9. Zakona o knjižnicama

(«Narodne novine», broj 105/97),članka 7. i 12. Zakonao ustanovama («Narodne novine”, broj 76/93) i članka27. Statuta Općine Primošten (“Službeni vjesnikŠibensko-kninske županije”, broj 19/01), Općinskovijeće Općine Primošten, na 13. sjednici, od 31.ožujka2003. godine, donosi

ODLUKUo osnivanju Narodne knjižnice i čitaonice

«Ante Starčević 1912» Primošten

Članak 1.Ovom odlukom osniva se javna ustanova Narodne

knjižnice i čitaonice Primošten.Osnivač Narodne knjižnice i čitaonice je Općina

Primošten.Članak 2.

Naziv knjižnice i čitaonice je :»Narodna knjižnica ičitaonica «ANTE STARČEVIĆ 1912», u daljnjemtekstu (Knjižnica).

Sjedište Knjižnice je Primošten, Rudina BiskupaJosipa Arnerića bb.

Djelatnost Knjižnice

Članak 3.Ustrojena sukladno novim zakonskim propisima,

Knjižnica nastavlja tradiciju i rad knjižnice «ANTESTARČEVIĆ 1912» koja je bila u sastavu Maticehrvatske.

Djelatnost knjižnice:knjižnična djelatnost i to:-nabavka knjižnične građe-stručna obrada, čuvanje i zaštita knjižnične građe,

te provođenje mjera zaštite knjižnične građe, teprovođenje mjera zaštite knjižnične građe koja jekulturno dobro

-izrada biltena, kataloga, bibliografija i drugihinformacijskih pomagala

-sudjelovanje u izradi skupih kataloga i bazapodataka

-omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe iinformacija korisnicima prema njihovim potrebama izahtjevima


-korištenje i posudba knjižnične građe, te protokinformacija

-poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenjuknjižnične građe, informacijski pomagala i izvora te

-vođenje dokumentacije o građi i korisnicima.Sporedne djelatnosti Knjižnice su:92.31 umjetničko i književno stvaralaštvo i

reproduktivno izvođenje92.32 djelatnost objekata za kulturne priredbe92.34 ostale kulturne djelatnosti92.13 prikazivanje filmova

Tijela knjižniceČlanak 4.

Ustrojstvo i način rada Knjižnice uređuje se ovomodlukom i Statutom sukladno odredbama Zakona oknjižnicama i Zakona o ustanovama.

Članak 5.Knjižnicu vodi i njome upravlja ravnatelj.Ravnatelja imenuje i razrješava Općinsko vijeće, a

na prijedlog Općinskog poglavarstva koje i raspisujenatječaj odnosno provodi natječajni postupak za izbori imenovanje ravnatelja.

Ravnatelj je stručni voditelja Knjižnice.Postupak izbora ravnatelja pokrenut će se nakon

donošenja Statuta.

Članak 6.Do izbora ravnatelja Knjižnicu vodi privremeni

ravnatelj, kojeg imenuje osnivač.Privremeni ravnatelj:-upravlja Knjižnicom,-donosi Statut,-zastupa i predstavlja Knjižnicu,-obavlja i druge poslove u svezi s početkom rada i

registracije Knjižnice.

Imovina i sredstva za rad Knjižnice

Članak 7.Za osnivanje i početak rada Knjižnice osnivač

osigurava sredstva u iznosu od 10.000,00 kuna.Za obavljanje djelatnosti Knjižnice osiguravaju se

sredstva;-iz proračuna Općine Primošten -donacija i darovaOsnivač se obvezuje da će Knjižnici osigurati

sredstva za:-nabavu knjiga i drugih publikacija-nabavu opreme, sredstava i pomagala nužnih za

obavljanje djelatnosti,-za plaće djelatnika,-materijalne troškove.Visinu sredstava iz stavka 3. ovog članka osnivač

će utvrditi kod donošenja proračuna za svaku godinu.

Članak 8.Ako u obavljanju svoje djelatnosti Knjižnica ostvari

dobit, ta se dobit upotrebljava isključivo za obavljanje irazvoj djelatnosti za koju je osnovana.

Može bitna dobit Knjižnice utvrdit će se na krajugodine.

Članak 9.Ako Knjižnica na kraju financijske godine iskaže

gubitak u poslovanju osnivač se obvezuje:-da će gubitak u iznos do 5000,00 kuna pokriti

bespovratno,-da će gubitak od 5000,00 kuna do stvarnog gubitka

pokriti uz obvezu povrata sredstava.

Članak 10.Knjižnica može stjecati, opterećivati i otuđivati

svoju imovinu do iznosa od 5000,00 kuna.Za stjecanje, opterećivanje i otuđivanje imovine

preko iznosa od 5000,00 kuna, knjižnica mora pribavitisuglasnost osnivača.

Članak 11.Osnivač se obvezuje.-da će redovito osiguravati i doznačiti sredstva za

koja se obvezao,-da svojom aktivnošću neće remetiti poslovanje

Knjižnice,-da će Knjižnici pružiti stručnu i drugu pomoć u

svezi s poslovanjem.Knjižnica je dužna:-obavljati djelatnost za koju je osnovana,-najmanje dva put godišnje izvijestiti osnivača o radu

i poslovanju,-kod zapošljavanja novih djelatnika zatražiti

suglasnost osnivača.

Prestanak rada Knjižnice

Članak 12.Knjižnica prestaje postojati odlukom Općinskog

vijeća Općine Primošten ako se ocijeni da su prestalirazlozi za postojanje Knjižnice, odnosno ako ocjeni daviše nema mogućnosti za ostvarivanje zadaća Knjižnicekao i na drugi način predviđen Zakonom.

Završna odredba

Članak 13.Ova odluka stupa na snagu sedam dana nakon

objave u «Službenom vjesniku Šibensko-kninskežupanije».




____________________



proračunu («Narodne novine», broj 92/94)i članka27.Statuta Općine Primošten («Službeni vjesnikŠibensko-kninske županije», broj 19/01), Općinskovijeće Općine Primošten, na 13. sjednici, od 31. ožujka2003. godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju Godišnjeg obračuna Proračuna

Općine Primošten za 2002. godinu

1.Općinsko vijeće prihvaća izvješće o izvršenjuproračuna od 1.siječnja do 31 .prosinca 2002.godine,klasa: 400-05/03-02/01, ur.broj:2187/03-02/03-02, od25.ožujka 2003. godine.

2.Izvješće o izvršenju proračuna nalazi se u privitkuovog zaključka i sačinjava njegov sastavni dio.

Klasa: 400-09/03-01/01Ur. broj: 2182/03-02/03-01Primošten, 31. ožujka 2003.



____________________

5Na temelju članka 27.Statuta Općine Primošten

(«Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije»,broj 19/01),

, Općinsko vijeće Općine Primošten, na

13. sjednici, od 31.ožujka 2003.godine, donosi

ZAKLJUČAKo primanju na znanje Izvješća o obavljenoj

reviziji Proračuna Općine Primošten za 2002.godinu

l .Općinsko vijeće Općine Primošten prima naznanje Izvješće Državnog ureda za reviziju Područnogureda u Šibeniku o obavljenoj reviziji proračuna OpćinePrimošten za 2002.godinu, klasa:041-01/03-01/12,ur.broj: 613-17-03-2, od 13.ožujka 2003. godine.

2.Revizijsko izviješće sastavni je dio ovog zaključkai nalazi se u privitku istog.

3.Ovaj zaključak objavit će se u «Službenomvjesniku Šibensko-kninske županije».




____________________6

Na temelju članka 27.Statuta Općine Primošten(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 19/01), Općinsko vijeće Općine Primošten, na13. sjednici, od 31. ožujka 2003. godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju Financijskog izvješća za 2002.

godinu «DVD – Primošten»

1.Općinsko vijeće Općine Primošten prihvaćafinancijsko izvješće « DVD- Primošten»na dan 31.prosinca 2002.godine.

2.Bilanca prihoda i izdataka DVD-OpćinePrimošten nalazi se u privitku ovog zaključka isačinjava njegov sastavni dio.


Klasa:400-09/03-01/03,Ur. broj: 2182/03-02/03-01Primošten, 31.ožujka 2003.



____________________

7Na temelju članka 27.Statuta Općine Primošten

(«Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije», broj 19/01 ), Općinsko vijeće Općine Primošten, na 13.sjednici, od 31.ožujka 2003. godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju Financijskog izvješća za 2002.

godinu Dječjeg vrtića «Bosiljak» Primošten

1.Općinsko vijeće Općine Primošten prihvaćafinancijsko izvješće dječjeg vrtića «Bosiljak» Primoštenna dan 31. prosinca 2002.godine.

2.Bilanca prihoda i izdataka Dječjeg vrtića«Bosiljak» Općine Primošten nalazi se u privitku ovogzaključka i sačinjava njegov sastavni dio.


Klasa:400-09/03-01/02Ur. broj: 2182/03-02/03-01Primošten, 31. ožujka 2003.




____________________


1Na temelju članka 90.stavak 2. i članka 96.

Zakona o lokalnoj i područnoj(regionalnoj)samoupravi («Narodne novine», broj 33/01 i 60/01) ičlanka 12.Odluke o ustrojstvu Jedinstvenog upravnogodjela Općine Primošten («Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije», broj 3/02) i članka 41.StatutaOpćine Primošten (« Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije», broj 19/01), Općinsko poglavarstvo OpćinePrimošten, na 18. sjednici, od 25. ožujka 2003. godine,donosi

ODLUKUo izmjenama i dopunama Odluke o plaćama

dužnosnika, službenika i namještenika

Članak 1.Odluka o plaćama dužnosnika, službenika i

namještenika («Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije», broj 3/02 i 8/02) mijenja se :

U članku 3. u točki l. iza riječi za općinskognačelnika briše se broj «1,28» i stoji broj «1,50».

U članku 4. točki 2.iza riječi tajnik briše se broj«1,15» i stoji broj 1,30.

U članku 4. u točki 7.iza riječi samostalni referentza financije briše se broj «1,00» i stoji «1,15».

U članku 4. u točki 8. iza riječi računovodstvenireferent briše se broj «1,00» i stoji broj «1,15».

U članku 4. u točki 10. iza riječi domaćica-čistačicabriše se broj «0,75» i stoji broj «0,85».

Članak 2.Ova odluka stupa na snagu l .ožujka 2003. godine,

a objavit će se u «Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije».

Klasa:402-09/03-01/04Ur.broj:2182/03-02/03-01Primošten,25.ožujka 2003.

OPĆINSKO POGLAVARSTVOOPĆINE PRIMOŠTEN

PREDSJEDNIKVinko Bolanča, v.r.

____________________

2Na temelju članka 11. Odluke o davanju na korištenje javne površine («Službeni vjesnik

Šibensko-kninske županije», broj 6/00) i članka 41.Statuta Općine Primošten («Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije», broj 19/01),Općinsko poglavarstvo Općine Primošten, na 18. sjednici, od 25.ožujka 2003.godine, donosi

ODLUKUo izmjenama Odluke o naknadi za korištenje javne površine

Članak l.U Odluci o naknadi za korištenje javne površine(«Službeni vjesnik Šibensko- kninske županije», broj 7/02)

točka 9. mijenja se i glasi:

I .ŠTAND ZA PRODAJU SUVENIRA, ŠKOLJKI I NAKITAUlica Br.pr. mjesta Tip štanda Početna cijenaMalaRaduča Rijeka 5 500,00 kuna

II. ŠTAND ZA PRODAJU ROBE ŠIROKE POTROŠNJE,OSIM PREHRAMBENIH PROIZVODA

Ulica Br. pr. mjesta Tip štanda Početna cijenaMala Raduča Općinski štand 33000,00 kuna

III. APARATI ZA KOKICEUlica Br. pr. mjesta Tip štanda Početna cijenaMalaRaduča Aparat za kokice 4125,00 kunaTrg Rudina Aparat za kokice 5500,00 kunaStara Riva Aparat za kokice 2750,00 kuna


IV. APARAT ZA KUKURUZUlica Br.pr. mjesta Tip štanda Početna cijenaMalaRaduča Aparat za kukuruz 4125,00 kunaTržnica(Mandrač) Aparat za kukuruz 2750,00 kuna

V. APARAT ZA SLADOLED, ŠKRINJA ZA SLADOLED, ŠEĆERNA VUNAUlica Br.pr. mjesta Tip štanda Početna cijenaMala Raduča Aparat za sladoled 2750,00 kunaTrg Rudina Aparat za sladoled 2750,00 kunaTržnica Aparat za sladoled 2750,00 kunaTrg. Stjepana Radića Aparat za sladoled 2750,00 kuna

VI. APARAT ZA PALAČINKEUlica Br. pr. mjesta Tip štanda Početna cijenaMala Raduča Aparat za palačinke 5500,00 kuna

VII. VRTULJAK ZA PRODAJU RAZGLEDNICAUlica Br. pr. mjesta Tip štanda Početna cijenaMala Raduča Vrtuljak za razglednice 2060,00 kunaTrg Rudina Vrtuljak za razglednice 2060,00 kunaTrg S. Radića Vrtuljak za razglednice 2060,00 kuna

VIII. ŠTAND ZA PRODAJU SUVENIRA I ETERIČNIH ULJAUlica Br. pr. mjesta Tip štanda Početna cijenaMala Raduča Rijeka,Ljubljana 5500,00 kuna

IX. ŠTANDA ZA OGLAŠAVANJE IZLETAUlica Br. pr. mjesta Tip štanda Početna cijenaTrg Rudina Pano štand 1400,00 kunaTrg don I.Šarića Pano štand 1400,00 kunaTrg.S. Radića Pano štand 1400,00 kunaX. ŠTAND ZA PRODAJU KNJIGAUlica Br. pr. mjesta Tip štanda Početna cijenaMala Raduča 4200,00 kuna

XI. ŠTAND ZA TISAK I PRODAJU MAJCAUlica Br. pr. mjesta Tip štanda Početna cijenaTrg Rudina 6900,00kuna

XII. MJESTO ZA IZRADU PORTRETAUlica Br.pr. mjesta Tip Štanda Početna cijenaTrg Rudina 2200,00kuna

XIII. ŠTAND -PANO ZA PRODAJU SLIKAUlica Br.pr. mjesta Tip štanda Početna cijenaMala Raduča 5500,00 kunaTrg Rudina 5500,00 kuna

XIV. MJESTO ZA GRAVIRANJE I TETOVAŽUUlica Br.pr.mjesta Tip štanda Početna cijenaMala Raduča 5500,00 kuna

XV. ŠTAND ZA PRODAJU RUČNIH RADOVAUlica Br. pr. mjesta Tip štanda Početna cijenaMala Raduča Rijeka, Ljubljana, Perla 2750,00 kuna

Članak 2.Ova odluka stupa na snagu osam dana od dana objave u «Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije».


Klasa: 3 72-05/03 –02/01Ur. broj: 2182/03-02/03-02Primošten, 25.ožujka 2003.

OPĆINSKO POGLAVARSTVO OPĆINE PRIMOŠTEN

PREDSJEDNIKVinko Bolanča, v.r.

____________________

X.OPĆINA ROGOZNICA

OPĆINSKO VIJEĆE

2Na temelju članka 16. Statuta Općine Rogoznica

(“Službeni vjesnik Šibensko- kninske županije”, broj13/01), Općinsko vijeće Općine Rogoznica, na21.sjednici , od 28. ožujka 2003.godine, donosi

IZMJENE PROGRAMA izgradnje i investicijskog održavanjakapitalnih objekata u 2003. godini(I.)

Članak 1.U Programu izgradnje i investicijskog održavanja

kapitalnih objekata u 2003.godini (“Službeni vjesnikŠibensko-kninske županije”, broj 17/02), u članku 4.stavci c) i d) mijenjaju se i glase:

“c) Nabava duktilnih cijevi, fazonskih komada iarmatura, za izgradnju vodovodne mreže na dionici“Most-Lokvica” u Rogoznici 370.000,00 Kn

d) Izvođenje zemljanih i betonskih radova navodovodnom jarku na dionici “Most- Lokvica” uRogoznici

180.000,00 Kn”.

Članak 2.Ove izmjene stupaju na snagu danom donošenja, a

objaviti će se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninskežupanije”.

Klasa:404-01/03-01/3Ur.broj:2182/12-01/03-lRogoznica, 28.ožujka 2003.

OPĆINSKO VIJEĆEOPĆINE ROGOZNICA

PREDSJEDNIKNikica Goleš, v.r.

____________________

3Na temelju članka 14. Zakona o javnoj nabavi

(“Narodne novine”, broj 117/01) i članka 16. StatutaOpćine Rogoznica (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 13/01), Općinsko vijeće OpćineRogoznica, na 21.sjednici, od 28.ožujka 2003.godine,donosi

IZMJENE PLANAnabave roba, radova i usluga

za 2003.godinu (I.)

I.U točki II. Plana nabave roba, radova i usluga za

2003.godinu (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 1/03), redni broj 14.mijenja se i glasi:

“14. Izgradnja vodovodne mreže na dionici“Most-Lokvica” u Rogoznici 180.000,00 Kn”.

II.Ove Izmjene Plana nabave stupaju na snagu danom

donošenja, a objavit će se u “Službenom vjesnikuŠibensko-kninske županije” i primjenjuju se od01.siječnja 2003.godine.

Klasa:404-01/03-01/2Ur.broj:2182/12-01/03-lRogoznica, 28. ožujka 2003.



____________________

4Na temelju članka 46.stavak 4. Zakona o

proračunu (“Narodne novine”, broj 92/94) i članka16. Statuta Općine Rogoznica (“Službeni vjesnikŠibensko-kninske županije”, broj 13/01), Općinskovijeće Općine Rogoznica, na 21.sjednici, od 28.ožujka 2003.godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju Godišnjeg obračuna

Proračuna Općine Rogoznica za 2002. godinu

1. Ovim zaključkom, prihvaća se Godišnji obračunProračuna Općine Rogoznica za 2002. godinu, u tekstukako ga je donio načelnik Općine Rogoznica,Klasa:400- 08/03-01/1, Ur.broj: 2182/12-02/03-1, od17.ožujka 2003.godine.

2. Uz Godišnji obračun Proračuna priložena sufinancijska izvješća, te bilješke uz izvješća.

3. Ovaj zaključak, te Godišnji obračun ProračunaOpćine Rogoznica za 2002. godinu (akt iz točke 1.


ovog zaključka), istovremeno će se objaviti u“Službenom vjesniku Šibensko-kninske Županije”.

Klasa: 400-08/03-01/1Ur.broj :2182/12-0l/03-1Rogoznica, 28 .ožujka 2003.



Na temelju članka 46. stavka 3. Zakona oproračunu (“Narodne novine”, broj 92/94), načelnikOpćine Rogoznica, donosi

GODIŠNJI OBRAČUNProračuna Općine Rogoznica

za 2002. godinu

Članak 1.Ostvareni prihodi i izvršeni raspored prihoda po

računu prihoda i izdataka za razdoblje od 01.siječnjado 31.prosinca 2002.godine, sadrži:

- ukupnu svotu ostvarenih prihoda po računuprihoda i izdataka 4.127.660

- ukupnu svotu ostvarenih izdataka po računuprihoda i izdataka 3.939.911

- razlika između ostvarenih prihoda i izvršenihizdataka 187.749

Članak 2.Ostvareni višak po Godišnjem obračunu Proračuna

Općine Rogoznica za 2002.godinu u svoti od 187.749Kn, raspoređuje se u Proračun Općine Rogoznica za2003.godinu.

Članak 3.Pregled izvršenja bilančnog dijela prihoda i izdataka

Proračuna Općine Rogoznica za 2002.godinu iFinancijski izvještaj s bilješkama sastavni su dio ovogGodišnjeg obračuna.

Klasa: 400-08/03-01/1Ur.broj:2182/12-02/03-1Rogoznica, 17.ožujka 2003.

OPĆINA ROGOZNICA

NAČELNIKNikica Goleš, v.r.

____________________5Na temelju članka 16. Statuta Općine Rogoznica

(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 13/

01), Općinsko vijeće Općine Rogoznica, na 21. sjednici,od 28. ožujka 2003. godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju Izvješća o obavljenoj reviziji

proračuna Općine Rogoznica za 2002. godinu

1. Prihvaća se Izvješće Državnog ureda za reviziju- Područni ured Šibenik, o obavljenoj reviziji ProračunaOpćine Rogoznica za 2002.godinu, Klasa: 041-01/03-01/11, Ur.broj: 613-17-03-3, od 12. ožujka 2003.godine.

2. Ovaj zaključak objavit će se u “Službenomvjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa: 041-01/03-01/lUr.broj: 2182/12-01/03-1Rogoznica, 28. ožujka 2003.



____________________

XI.OPĆINA TISNO

OPĆINSKO VIJEĆE

1Na temelju članka 27. stavak 1. točke 2. Statuta

Općine Tisno (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije», broj 15/01), Općinsko vijeće Općine Tisno,na 11. sjednici, od 17. ožujka 2003. godine, donosi

PRAVILNIK o uvjetima i kriterijima stipendiranja

učenika i studenata Općine Tisno

I. OPĆE ODREDBE

Članak l.Ovim se pravilnikom utvrđuju opći uvjeti, postupak

i kriteriji dodjele stipendija Općine Tisno, te prava iobveze korisnika sredstava.

Članak 2.Naziv stipendije je: Stipendija Općine Tisno (u

nastavku teksta: stipendija).

Članak 3.Sredstva za stipendiju osiguravaju se u proračunu

Općine Tisno.Iznos stipendije i broj stipendija za dodjelu utvrditi

će svake godine Općinsko poglavarstvo Općine Tisno.


II. UVJETI ZA DODJELU STIPENDIJE

Članak 4.Pravo sudjelovanja na natječaju imaju redovni

učenici i studenti s mjestom prebivališta u Općini Tisno,ne kraćem od pet godina, a na školovanju izvan OpćineTisno, uz uvjet da u tu svrhu ne primaju neku drugustipendiju.

Članak 5.Stipendija se dodjeljuje, učenicima i studentima na

temelju provedenog postupka i kriterija propisanih ovimPravilnikom.

Stipendija se može dodjeliti i za postdiplomski studijna temelju posebne odluke Općinskog poglavarstva.

III. TIJELO KOJE DODJELJUJE STIPENDIJU

Članak 6.O dodjeli stipendije odlučuje Povjerenstvo za

dodjelu stipendija Općine Tisno ( u nastavku teksta:Povjerenstvo).

Povjerenstvo ima tri člana koji između sebe birajupredsjednika.

Članove Povjerenstva imenuje Općinskopoglavarstvo, na vrijeme od godine dana.

Članak 7.Povjerenstvo radi na sjednicama.Sjednice saziva i vodi predsjednik Povjerenstva koji

i potpisuje zapisnik .

Članak 8.Povjerenstvo za svoj rad odgovara Općinskom

poglavarstvu Općine Tisno.Članak 9.

Stručne i administrativne poslove za Povjerenstvoobavlja Jedinstveni upravni odjel Općine Tisno.

IV. POSTUPAK DODJELE STIPENDIJE

Članak 10.Stipendija se dodjeljuje na temelju natječaja za

dodjelu stipendija redovnim učenicima i studentima(u daljnjem tekstu: natječaj).

Natječaj raspisuje Općinsko poglavarstvo OpćineTisno.

Natječaj se objavljuje na oglasnim pločama naseljaOpćine Tisno.

Članak 11.Natječaj sadrži:- naziv tijela koje objavljuje natječaj,-vrijeme trajanja natječaja,- uvjete i kriterije za dodjelu stipendije,- broj stipendija koje se dodjeljuju,- vrstu zanimanja koja će se poticati u godini objave

natječaja.

Članak 12.Kriteriji za utvrđivanje liste kandidata za dodjelu

stipendije su:1. Opći uspjeh u prethodnom školovanju2. Postignuti rezultati na školskim natjecanjima3. Socijalni položaj4. Dijete poginulog branitelja u Domovinskog rata

1. Opći uspjeh u prethodnom školovanju, izraženkao prosjek ocjena tijekom školovanja i to za:

- učenike prvog razreda srednje škole, kao kriterijse utvrđuje prosjek ocjena sedmog i osmog razredaosnovne škole,

- učenike viših razreda srednje škole, prosjekocjena prethodno završenih razreda srednje škole.

- studente prve godine studija, prosjek ocjena svihrazreda srednje škole uključujući i završnog ispita (ma-ture),

- studente viših godina studija, isključujućiapsolvente, utvrđuje se prosjek ocjena svih do tadapoloženih ispita.

Uvjet za mogućnost dobivanja stipendije je dakandidat nije ponavljao niti jednu godinu u razdoblju zakoje se utvrđuje prosjek ocjena.

Bodovni prag, izražen kao najniži odgovarajućiprosjek ocjena, koji mora biti ostvaren, da bi kandidatmogao sudjelovati na natječaju je:

- za učenike prvih razreda srednje škole 4,00- za učenike viših razreda srednje škole 3,50- za studente prve godine studija 3,50- za studente viših godina studija 3,00Broj bodova koji se ostvaruje na temelju ovog

kriterija dobije se tako da se odgovarajući prosjekocjena pomnoži sa 10.

2. Postignuti rezultati u školskim natjecanjimaUčeniku koji je sudjelovao na državnom natjecanju

dodjeljuje se dodatnih ..5 bodova.Učeniku osnovne škole koji je na državnom

natjecanju osvojio jedno od tri prva mjesta dodjeljujese dodatnih 10 bodova.

Studentima prve godine studija koji su tijekomsrednje škole osvojili jedno od prva tri mjesta nadržavnim natjecanjima, a studij nastavljaju na fakultetuili višoj školi na kojoj je predmet natjecanja ujedno ipredmet razredbenog ispita, stipendija se dodjeljujeizravno bez postupka rangiranja.

3. Socijalni položaj, za učenike i studente lošijegmaterijalnog stanja:

- uz uvjerenje Centra za socijalnu skrb da jeobitelj učenika - studenta korisnik pomoći zauzdržavanje ili uvjerenje da je učenik-student smještenu udomiteljskoj obitelji...................15 bodova,

- ako je mjesečni prihod po članu domaćinstvaučenika-studenta manji od iznosa najviše novčanenaknade za nezaposlene osobe, uz odgovarajućeuvjerenje .................................... 12 bodova.


4. Dijete poginulog branitelja u Domovinskom ratu,uz odgovarajuće uvjerenje.........15 bodova.

Članak 13.Nakon izvršenog bodovanja po pojedinim kriterijima

iz članka 13. pravi se bodovna lista na kojoj se temeljemukupnog broja bodova sakupljenog po svim kriterijima,svrstavaju redom od većeg broja bodova premamanjem, pojedini kandidati i tako se dobije listaprvenstva.

Ukoliko dva ili više kandidata imaju jednak brojbodova, njihovo međusobno rangiranje obavlja se natemelju uspješnosti iskazane na više decimala tj. zasvaki traženi razred izračunava se prosječna ocjenana više decimalnih mjesta. Ukoliko i tada rezultat budeizjednačen, prednost će se dati onom kandidatu kojibude imao bolji prosjek ocjena iz predmeta značajnihza struku u kojoj se školuje. U obitelji s više djecesamo jedno može biti korisnik stipendije.

Članak 14.Za svaku uzrasnu kategoriju iz članka 13. utvrđuje

se posebna lista prvenstva. Ako je u nekoj odnavedenih kategorija broj dodijeljenih stipendija manjiod broja stipendija raspisanih natječajem, bit će zautvrđenu razliku proširen broj stipendija u drugimkategorijama.

Članak 15.Lista prvenstava kandidata za dodjelu stipendije

objavljuje se na oglasnoj ploči Općine Tisno i uUpravnom odjelu općine u roku od 8 dana nakon istekaroka za podnošenje zahtjeva.

U roku od osam dana od dana objavljivanja listesvaki kandidat može podnijeti pismeni prigovor na listu.

Povjerenstvo je dužno donijeti Odluku o prigovoruu roku osam dana nakon isteka roka za prigovor.

Odluka o prigovoru je konačna.

V. NAČIN I UVJETI KORIŠTENJASTIPENDIJE

Članak 16.Na temelju Odluke o dodjeli stipendije, načelnik ili

osoba koju on ovlasti i stipendist potpisuju ugovor okorištenju stipendije.

Ugovor sadrži:- ime, odnosno naziv ugovornih strana,- naziv škole ili fakulteta za koje je odobrena

stipendija,- iznos stipendije,- vrijeme i način korištenja stipendije,- način i uvjeti vraćanja stipendije u slučaju

neispunjavanja obveza iz ugovora,

- druge odredbe od značenja za reguliranjemeđusobnih odnosa.

Članak 17.Korištenje stipendije odobrava se korisnicima za

vrijeme koje je prema statutima visokog i srednjegobrazovanja predviđeno za završetak obrazovanja, astudentima i za vrijeme redovitog apsolventnog statusa.

Članak 18.Korisnik stipendije ostvaruje pravo na nastavak

isplate predajom potvrde o upisu u narednu školskugodinu, odnosno godinu studija i to:

- učenici do 30. rujna- studenti do 31. listopadaUvjetno upisani studenti predaju potvrdu o

uvjetnom upisu u istom roku kao i redovni, a pravo nanastavak isplate stipendije stječu predajom potvrde opoloženom uvjetu i to najkasnije do 28. veljače idućegodine.

Članak 19.Stipendija se vraća ako korisnik stipendije izgubi

godinu, prekine obrazovanje, ne upiše narednu godinu,ne završi školovanje u ugovorenom roku ili svojomkrivnjom ne poštuje odredbe ugovora, te otkaže ugovor.

Uvjeti vraćanja stipendije regulirani su međusobnimugovorom.

Članak 20.Stipendija se isplaćuje korisnicima u drugom dijelu

mjeseca i to preko tekućih računa izabranih banaka.

VI. ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 21.Ovaj Pravilnik stupa na snagu u roku od osam dana

od dana donošenja, a objavit će se u “Službenomvjesniku Šibensko-kninske županije”.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važitiPravilnik o uvjetima i kriterijima stipendiranja studenataOpćine Tisno (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 1/00).

KLASA:604-01/01-V.11URBROJ: 2182/05-01 /V. 11Tisno, 17. ožujka 2003.

OPĆINSKO VIJEĆEOPĆINE TISNO

PREDSJEDNIKŠime Girin, v.r.

Izdavač: Šibensko-kninska županija, Trg Pavla Šubića I, broj 2.Uređuje: Dane Maretić, dipl. iur.

Tisak: Tiskara Malenica d.o.o. - Šibenik

____________________

Documents

SLUŽBENI VJESNIKStrana 2 - Broj 3 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Utorak, 29. travnja 2003. 3. ODLUKA o dopuni djelatnosti Gradskog parkinga d.o.o. Šibenik 62 4. ODLUKA