Smanjenje rizika od katastrofa

kroz obrazovanje edukaciju i

stručno informiranje

2

KATASTROFE - OBLAST ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA

Propisi iz oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara: uređuje se oblast i utvrđuje organizacija provođenja mjera zaštite i spašavanja, među kojima su i požari i ekspolozije

• Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju donešen na nivou države BiH

• Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća donešen na nivou FBiH, te kantonalni zakoni o zaštiti i spašavanju

• Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu donesešen na nivou FBiH i kantonalni zakoni o zaštiti od požara i vatrogastvu

Katastrofa je ozbiljan poremećaj funkcioniranja zajednice ili društva izazvan široko rasprostranjenim ljudskim, materijalnim, ekonomskim ili gubicima u okolišu koji prevazilaze sposobnost pogođene zajednice ili društva da se njima bave upotrebom vlastitih resursa. Ona je rezultat kombinacije opasnosti, uvjeta ranjivosti i nedovoljnih kapaciteta ili mjera da se smanji potencijalno negativna posljedica tog rizika. druge nesreće podrazumijevaju velike nesreće u cestovnom, željezničkom, zračnom ili pomorskom prometu, požar, rudarske nesreće, rušenje brana, atomske, nuklearne ili druge nesreće koje uzrokuje čovjek svojim aktivnostima, rat, vanredno stanje ili drugi oblici masovnog stradanja ljudi i uništavanja materijalnih dobara

4

UTICAJ KATASTROFA NA RANJIVOST ZAJEDNICE – DRUŠTVA

0,00

5.000.000,00

10.000.000,00

15.000.000,00

20.000.000,00

25.000.000,00

ŠTETA-GRADSKO PODRUČJE ŠTETA - RURARNO PODRUČJE

KLIZIŠTA

POPLAVE

UKUPNO

EKONOMSKA RANJIVOST

STRUKTURALNA SOCIJALNA

• Ekonomska ranjivost Iz navedenog dijagrama vidljivo je da su se na području općine Tuzla u periodu od

2001. godine do tekuće 2013. godine, javljale poplave, klizišta, visoki snijeg i suša.

Prema podacima o štetama nastalim tokom djelovanja poplava i klizišta u periodu od

2001. do 2013. godine, ekonomski gubici za zajednicu iznose 22.706.919,57 KM u

ruralnom području i 3.468.476,80 KM u gradskom području.

Tip nesreće ŠTETA

Gradsko područje Ruralno područje

Klizišta

3.468.476,80

95.950,00

Poplave - 22.610.969,57

UKUPNO

3.468.476,80

22.706.919,57

Da se zaključiti da su štete nastale usljed navedenih opasnosti 6,5 puta veće u

ruralnim područjima općine (prigradske mjesne zajednice) u odnosu na urbani dio

općine (gradske mjesne zajednice), što potvrđuje činjenicu da se razvojem

društvene zajednice smanjuju i posljedice od opasnosti i djelovanja prirodnih

nesreća, te ukazuju na potrebu ulaganja u razvoj ruralnog područja kako bi se

prevenirale posljedice ovih opasnosti. Prije svega, opravdanost ulaganja odnosila

bi se na rekonstrukciju i izgradnju kanalizacione mreže i vodovodne infrastrukture,

adekvatnu odvodnju oborinskih voda (radi preveniranja klizišta), te čišćenja i

regulacije potoka (radi sprečavanja bujičnih poplava).

Ekonomski gubitak po zajednicu koji je, u odnosu na analizirani period, ostavio značajne posljedice koje se ogledaju u sanaciji oštećene i uništene

infrastrukture, pomoć pogođenom stanovništvu i dr.).

7

STRUKTURALNA RANJIVOST

JAVNE USTANOVE U TUZLI SA VISOKIM STEPENOM RIZIKA OD ZEMLJOTRESA

Sektor obrazovanja

• 12 vrtića: 4 visokog i 8 ekstremno visokog rizika

• 24 osnovne škole: 8 visokog i 9 ekstremno visokog rizika

• 16 srednjih škola: 8 visokog i 7 ekstremno visokog rizika

• 2 škole za djecu sa poteškoćama: obje visokog rizika

• 16 fakulteta: 11 visokog i 5 ekstremno visokog rizika

Ostale ustanove

• 17 zgrada zdravstvene skrbi: 10 visokog i 7 ekstremno visokog rizika

• 49 kulturne ustanove: 22 visokog i 27 ekstremno visokog rizika

8

SOCIJALNA RANJIVOST

• Stanovništvo, posebno koje je u stanju socijalne potrebe, direktno je izloženo uticaju katastrofa. Naime, u pravilu, dok se saniraju posljedice na infrastrukturnim građevinama (pristupni putevi, vodovod i kanalizacija, mostovi, potporni zidovi i drugi hitni i neophodni radovi), pomoć za saniranje šteta pogođenom stanovništvu izostane, čime se direktno gubi povjerenje građana u institucijalnu potporu u njihovoj nesreći. Navedenom doprinosi i činjenica da se nakon što se katastrofa dogodila nepostoji sistemska koordinacija sa pogođenim i njihovim oporavkom.

Rizik = opasnost x vjerovatnost x uticaj kapacitet Povećanjem kapaciteta smanjuje se rizik Kapaciteti: znanje, kadrovi, materijalno – tehnička sredstva – opremanje, finansije): 1. Znanje – edukacija (u skladu sa Hyogo okvirom za djelovanje 2005-2015) - neophodno posvetiti posebnu pažnju „Jačanju svijesti zajednice od opasnosti od katastrofa“, kroz: • održavanje radionica za smanjenje rizika od katastrofa • obuku nastavnika, djece i roditelja u školama koja je uključivala niz

prioritetnih aktivnosti s ciljem poboljšanja prava, sigurnosti i otpornosti ranjivih grupa na katastrofe,

• Obuka građana • Operativnih snaga zaštite i spašavanja

KAPACITETI ODGOVORA NA OPASNOST

Smanjenje rizika od katastrofa i sigurnost djece je jednogodišnji projekat koji se

provodio od strane UNICEF-a BiH u saradnji sa Ministarstvom sigurnosti Bosne

i Hercegovine, Općinom Tuzla u Federaciji Bosne i Hercegovine i Gradom

Bijeljina u Republici Srpskoj. Projekat je finansiran od strane USAID/OFDA

(Ured za pomoć stranim državama u slučaju katastrofa), a cilj projekta je

podizanje javne svijesti o katastrofama i načinima smanjenja rizika, te

promoviranje sigurnosti djece, naročito putem škola.

Aktivnosti koje su se provodile u okviru projekta možemo podijeliti na:

• aktivnosti upravljanja znanjem i edukacijom i

• izradu procjene rizika i ranjivosti od katastrofa

PROJEKT SMANJENJE RIZIKA OD KATASTROFA I SIGURNOST DJECE

IMPLEMENTACIJA PROJEKTA

Na samom početku implementacije ove aktivnost, ukazala se potreba za jednim

sveobuhvatnim radom sa nastavnicima i djecom kako bi se steklo osnovno znanje

iz oblasti zaštite i spašavanja i ostvario cilj projekta te, osposobilo nastavno

osoblje za rad sa djecom, posebno sa djecom koja pripadaju rizičnim

kategorijama. Ovo iz razloga što se obuke u školama o rizicima i ranjivostima na

području općine Tuzla od prirodnih i drugih nesreća, u poslijeratnom periodu nisu

provodile, te nizak nivo znanja u ovoj oblasti, što se pokazalo i prilikom

anketiranja provedenog od strane Via Media communications Agency, Sarajevo u

aprilu 2013. godine. Iz navedenih razloga, u šest izabranih škola općina Tuzla, uz

koordinaciju Radne grupe organizovala je teoretsku i praktičnu obuku iz:

- Prve pomoći,

- Zaštite od požara

- Zaštite od rušenja – spašavanje s visina i evakuacije iz objekta

Iako je odredbom člana 167. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih

dobara od prirodnih i drugih nesreća („Službene novine Federacije BiH“, broj:

39/03, 22/06 i 43/10) utvrđena obaveza da se u osnovnom obrazovanju obavezno

obrađuju osnovna znanja o opasnostima od prirodnih i drugih nesreća i načinu

zaštite od tih nesreća, da se u srednjem i visokom obrazovanju obavezno

izučavaju znanja i vještine o zaštiti od prirodnih i drugih nesreća, te da je

Federalna uprava civilne zaštite, u saradnji s Federalnim ministarstvom

obrazovanja, nauke, kulture i sporta i odgovarajućim organima uprave kantona

nadležnim za obrazovanje, dužna sudjelovati u utvrđivanju programskih

sadržaja i fonda sati za obučavanje za zaštitu i spašavanje osnovaca i

srednjoškolaca, po ovome pitanju, do sada ništa nije učinjeno.

13

Ključni rezultati projekta Jačanje kapaciteta stručnjaka

Radionica za smanjenje rizika od katastrofa i sigurnost djece

Predstavnici relevantnih institucija, udruženja, i dr.

Međunarodni stručnjaci Razmjena iskustava i mišljenja Smjernice za dalji rad Metodologija - vodič

14

• Vježbe u školama

• Likovne i kreativne radionice:

• Izložbe

• Takmičenja i nagrade

Lična i uzajamna

zaštita

Obuka Prva pomoć i

samopomoć

Mjere i postupci

preventivne zaštite

Zbrinjavanje

djece i nemoćnih osoba

15

KLJUČNI REZULTATI (nastavak)

• Ojačana svijest građana o opasnostima i važnosti prevencije – npr. masovna obuka stanovništva preko lokalnih medija, Međunarodni dan...

• Blisko druženje djece, roditelja, nastavnika i stručnjaka iz svih sektora

• Veće povjerenje javnosti u institucije

• Provjera spremnosti i učinkovitosti službi zaštite i spašavanja u praksi – vježbe evakuacije i spašavanja

• Poboljšana saradnja među institucijama:

Između svih sektora (zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita, civilna zaštita, i druge općinske službe) – ključno za učinkovitu prevenciju, zaštitu i spašavanje

Nevladine organizacije, fondacije i udruženja

Sa školama, kroz obuku nastavnika i djece o katastrofama

Sa susjednim općinama (stalna saradnja, razmjena iskustva, buduće planiranje)

16

Pogled u budućnost

• Naučene lekcije i preporuke

• Upravljanje znanjem i edukacija

• Zabrinjavajuća je činjenica da se u školama, jo uvijek ne primjenjuju odredbe člana 167. Zakona o zaštiti i spašavanju i da se u osnovnom i srednjem obrazovanju ne obrađuju osnovna znanja o opasnostima od prirodnih i drugih nesreća i načinu zaštite od tih nesreća, te da još uvijek nisu utvrđeni programski sadržaji i fond sati za obučavanje za zaštitu i spašavanje osnovaca i srednjoškolaca, od strane viših nivoa vlasti.

• Jedan od problema jeste i nedostatak stručnjaka – trenera za provođenje obuka posebno o katastrofama kao što su: zemljotres, poplave, klizišta i slijeganje, koje su vodeće opasnosti na području općine Tuzla, pa bi za realizaciju tih obuka i pomoć nastavnom osoblju bilo bi poželjno, iznaći rješenje za edukaciju trenera iz ove oblasti

•

Preporuke za djelovanje donosiocima politika i vlastima

• Uvođenje Smanjenja rizika od katastrofa u obrazovnu politiku i planiranje

• Obezbjeđivanje sigurnih školskih objekata

• Promocija sigurne škole i upravljanja katastrofama

• Promocija Smanjenja rizika od katastrofa u podučavanju i učenju

DRR ciljevi na nivou škole

1. Sačuvati živote i spriječiti povrede

2. Spriječiti prekid obrazovanja

3. Jačati otpornost društva koje je u stanju da smanji socijalni, ekonomski i kulturni uticaj stalnih opasnosti

Promocija DRR-a u podučavanju i učenju 1

1. Uključiti DRR u nastavni plan i program i škole, vannastavne aktivnosti, uključujući i učenje o višestrukim opasnostima, plan pripravnosti škole za katastrofe kao i vježbe

2. Uključiti DRR u neformalno obrazovanje i podučavanje i učenje u zajednici

3. Promovirati škole kao centre DRR napora u zajednici

Promocija DRR-a u podučavanju i učenju 2

5. Osigurati da su nastavnici, školska uprava i drugo osoblje redovno obučeni u oblasti DRR

6. Osigurati da su dostupni materijali za DRR učenje

7. Ohrabriti djecu i mlade da budu prvaci i lideri u DRR-u

8. Promovirati istraživanja iz DRR-a u institucijama visokog obrazovanja

R E Z I M E Hyogo okvir za akciju je potpisan od strane međunarodne zajednice u 2005. godini. Predstavlja pet ciljeva i prioriteta za djelovanje za smanjenje rizika od katastrofa u narednih 10 godina. Osigurati da je smanjenje rizika od katastrofa državni i lokalni prioritet uz jaku institucionalnu osnovu za provođenje

1. Identificirati, procjeniti i pratiti rizik od katastrofa i unaprijediti rano upozoravanje

2. Koristite znanje, inovacije i obrazovanje za izgradnju kulture sigurnosti i sposobnosti oporavka na svim nivoima

3. Smanjiti osnovne faktore rizika

4. Jačati pripremljenost na katastrofe za efikasnu reakciju na svim nivoima