Embed Size (px)
Citation preview
SMJERNICEZA SPRJEČAVANJE I ZAŠTITU
OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA U KRIZNIM SITUACIJAMA ZA PODRUČJE KANTONA SARAJEVO
Sarajevo 2020 godine
SKRAĆENICE
BiH - Bosna i Hercegovina BHWI - Fondacija ВН inicijativa ženaCEDAW - Konvencija o eliminaciji jsvih oblika diskriminacije ženaCOR - Ciljevi održivog razvojaCMZ - Centar za mentalno zdravlje u zajedniciCSR - Centar za socijalni radDRC ~ Dansko vijeće za IzbjeglicelOM - Međunarodna organizacija za migracijeKS - Kanton SarajevoMdM - Ljekari svijetaIstanbulska konvencija - Konvencija o nasilju nad ženama i nasilju u porodici Vijeća EvropePEP - Postekspozicijska profilaksaRZN - Rodno zasnovano nasiljeSPB - Spolno prenosive bolestiKS - Kanton SarajevoUNHCR ~ Ured visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice UNFPA - Populacijski fond Ujedinjenih nacija UNICEF - Dječiji fond Ujedinjenih nacija
SADRŽAJ1 UVOD ^ 5
11 Migrantsko-izbjeglička situacija u Kantonu Sarajevo i rizik od rodno zasnovanog nasiljaT
111 Migrantsko-izbJegfičHa situacija u Kantonu Sarajevo 7
112 Rizici 10
2 OBIM SMJERNICA KANTONA SARAJEVO ZA PREVENCIJU I ZAŠTITU OD RZN U KRIZNIMSITUACIJAMA 11
21 Osobe od interesa obuhvaćene Smjernicama 12
3 PRAVNI OKVIR ZA IZRADU SMJERNICA13
31 Međunarodni pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznimsituacijama bdquo13
32 Domaći pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama 15
4 OPĆA NAČELA SVRHA ICIUEVI SMJERNICA 16
б DEFINICIJA POJMOVA 17
6 PRAVCI UPUĆIVANJA 22
7 MINIMALNI PAKET USLUGA U BORBI PROTIV RZH 23
71 identifikacija kriterija ranjivosti I faktora rizika 23
711 Faktori rizika __________ 25
71 Z Razotkrivanje 26
72 Pružanje usluga na terenu 28
73 Hitna reakcija 29
731 Procedura za smještanje i zbrinjavanje žrtava silovanja 29
732 Psihološka prva pomoć 32
733 Posebne mjere zaštite 328 SMJEŠTANJE I ZBRINJAVANJE ŽRTAVA RZN34
(VOĐENJE SLUČAJA) 34
9 PROCEDURE REAGIRANJA I ODGOVORNOSTI PO SEKTORU 37
10 SOCIJALNA ZAŠTITA 39
11 ZDRAVSTVENI ODGOVOR 41
12 PSIHOSOCIJALNI ODGOVOR 48
13 SIGURNOSNI ODGOVOR ^ 51
14 KOORDINACIJA 53
15 DOKUMENTOVANJE 54
PRILOG 1 - Psihološka prva pomoć57
PRILOG 2 - Obrazac pristanka za davanje informacija 58
PRILOG 3 - Obrazac za prijavu incidenta 60
PRILOG 4 - Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u
Privremenom prihvatnom centru Ušivak63
PRILOG 5 bull Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim
situacijama u Privremenom prihvatnom centru BlažuJ 65
I DIO
OPĆE INFORMACIJE
1 UVODMigracije kao stalan proces kretanja ljudi predstavljaju globalni fenomen koji utječe na gotovo sve zemlje svijeta bilo da se radi o zemljama porijekla tranzita ili odredišta migranata Kao pojam migracije označavaju kretanje pojedinaca ili grupa unutar ili preko granica države Pritom razlikuju se imigracija (ulazak i nastanjivanje nedržavljana u zemlji primateljlcidestinaciji) i emigracija (odlazak ili Izlazak iz jedne zemlje s namjerom nastanjivanja u drugoj)^
Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu BiH) u posljednjih par godina našla se na putu migrantima Izbjeglicama i tražiteljima azila uglavnom kao zemlja tranzita do krajnjeg odredišta u zemljama Evropske unije Zbog značajnog priliva ove populacije određeni kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine suočeni su sa nizom problema u smislu pružanja adekvatnog odgovora na potrebe i prava osoba koje su se našle na njihovoj teritoriji Dodatno situacija se pogoršala zatvaranjem granica Evropske unije za ulazak ovim osobama na njen teritorij Navedeno je izazvalo svojevrsnu migrantsko-izbjegličku krizu s kojom se nose nadležna tijela uz pomoć i podršku međunarodnih partnera ali i nevladinih organizacija
Prema podacima Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine tokom 2018 godine identificirano je 24067 dolazaka migranata izbjeglica i tražitelja azila na područje teritorije BiH
U 2019godinl prema podacima Službe za poslove sa strancima na području teritorije BiH je zabilježen broj od 29196 nelegalnih dolazaka migranata izbjeglica i tražitelja azila
Zaključno sa danom 14062020 godine prema podacima Službe za poslove sa strancima na području BiH je zabilježeno 5763 migranata izbjeglica I tražitelja azila
Dakle od početka krize 2015godine do 14 juna 2020godlne u BiH je ušlo 59781 lice
Broj migranata izbjeglica i tražitelja azila koji je registriran u privremenim prihvatnim centrima u kojima su boravili kojima upravlja Služba za poslove sa strancima a kojima koordinira lOM su
TRC Otvoren dana RegistriranoTRC Sedra 25 jula 2018 godine 2206 lica
TRC BIRA 26 oktobra 2018 godine 11292 lica
TRC Miral 1 novembra 2018 godine 4575 lica
TRC Ušivak Sarajevo 24 oktobra 2018godine 14592 licaTRC Borići 14 januara 2019godine 2560 lica
TRC BiažuJ Sarajevo 10 decembra 2019gođine 2253 lica
ETC Lipa 21 aprila 2020gođine 1090 lica
Potrebno je uzeti u obzir da postoji i određeni broj migranata Izbjeglica I tražitelja azila koji nisu registrirani I ne borave u privremenim prihvatnim centrima već u privatnim smještajnim jedinicama ili na ulici Nadalje AzilantskI centar Delijaš prima tražitelje azila od 2014 godine Izbjeglički centar Salakovac koji djeluje od 2000 godine za smještaj izbjeglica sa priznatim
^ Priaičnik za edukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Lali6-Novak i Doc dr sc Radpjka Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 gojine str 16
statusom počeo je da prima I tražitelje azila od maja 2018 godine Trenutno se upućivanja tražitelja azila za ova dva centra provode isključivo iz populacije porodica koje borave u Privremenom prihvatnom centru Ušivak u saradnji između lOM-a Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH S obzirom na to da su se kapaciteti stalno popunjavali u centru Ušivak zbog svakodnevnih novih dolazaka odlukom države lica koja borave u centru Ušivak a ranjiva su kategorija u ovom slučaju porodice relocirane u pomenute državne centre u kojima im je obezbijeđen boravak i osigurane sve potrebne asistencije
Obim i problematika migrantsko-izbjegličke situacije u BiH ali i u Kantonu Sarajevo nazire se već iz prikazanih podataka Ovo posebno dolazi do izražaja ako se zna da govorimo o sasvim novoj situaciji koja nosi brojne izazove kako humanitarne tako i sigurnosne ali i finansijske u kojima relevenatni organi vlasti i organizacije imaju obaveze provedbe svojih nadležnosti
Jedan od glavnih problema za efikasno uspostavljanje privremenih prihvatnih centara I upravljanje istim je teška politička situacija u BiH sa složenim sistemom upravljanja koji državu dijeli na četrnaest različitih uprava (država Bosna i Hercegovina dva entiteta - Republika Srpska I Federacija Bosne i Hercegovine koja se sastoji od deset kantona te neoavisni Brčko distrikt Bosne I Hercegovine) Implementacija ili izvršenje zakona koji se odnose ne samo na sigurnost već i na zdravstvene i socijalne usluge mogu se razlikovati ovisno od (različite) finansijske moći i političke volje svakog geopolitičkog područja Ovo predstavlja izazove u organiziranju harmoniziranog transparentnog i koordiniranog odgovora vezanog za migrante Izbjeglice i tražitelje azila
Komplicirani način upravljanja privremenim prihvatnim centrimakampovima uključujući pristup uslugama i sigurnost osoba od interesa pruža otvoreni prostor za pojavu različitih oblika rodno zasnovanog nasilja (u daljnjem tekstu RZN) koje osobe od interesa mogu iskusiti a lokalne humanitarne institucije ne mogu identificirati postupati i pružati podršku žrtvama osobama koje su preživjele taj vid nasilja
Zbog navedenog OSCE je 2018 godine proveo Istraživanje ldquoProcjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni I Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu a radi uvida u kapacitete za odgovor na novonastalu situaciju Prema ovom istraživanju Služba za poslove sa strancima BiH centri za socijalni rad i zdravstvene institucije zaprimaju slučajeve od najvećeg broja pojedinačnih Institucija i organizacija obuhvaćenih Istraživanjem Policija i druge institucije za provođenje zakona najčešće upućuju migrante i izbjeglice Službi za poslove strancima BiH Značajan broj NVO-a upućuje migrante i izbjeglice institucijama za zdravstvenu zaštitu što odražava njihovu zabrinutost kada je u pitanju ova populacija kao i njihovu najizloženijuhumanitarnu ulogu u radu na ovom pitanju Služba za poslove sa strancima BiH i policija pokazuju visoku međupovezanost (eng betweenness centrality) unutar mreže što ukazuje na njihovu ulogu posredničkih Institucija koje povezuju inače nepovezane aktere Služba za poslove sa strancima i policija dakle često predstavljaju bdquostajališta za upućene slučajeve između drugih institucija unutar mreže^
Policija (i druge agencije za provođenje zakona) Služba za poslove sa strancima I nevladine organizacije najviše sarađuju sa drugim institucijama i organizacijama po ovom pitanju Analiza mreže upućuje na to da ove organizacije predstavljaju najvažnije povezujuće tačke između aktera i da su glavni čvorovi u ovom procesu lako se može učiniti da lokalne uprave
^ Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini OSCE Sarajevo 2018 godina str 17
Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu
manje sarađuju sa drugim akterima one su zapravo drugi po redu navedeni partner iza Službe za poslove sa strancima
Također Populacijski fond Ujedinjenih nacija Ured za Bosnu i Hercegovinu je u oktobru 2018 godine izvršio brzu procjenu RZN u kontekstu mješovitih migracija u BiH Procjena je rezultirala sljedećim zaključcima za Kanton Sarajevo kada su u pitanju usluge koje se pružaju za RZN
- ne postoji upućivanje slučajeva RZN u kriznim situacijama i vanrednim situacijama- nedostatak pravilnog upravljanja privremenim prihvatnim centrimakampovima u
neformalnim naseljima skloništima i smještajima za pogođene populacije- nedostatak sigurnih mjesta za žene i djevojčice u formalnim i neformalnim naseljima- očigledno je odsustvo rodno osjetljivih zdravstvenih usluga- hitna potreba za kompletima post ekspozicijske profilakse u slučaju silovanja
navodnog silovanja koji će biti implementirani od strane nadležnih zdravstvenih ustanova
- nedostatak osnovnog znanja u vezi sa minimalnim standardima i vodećim principima o RZN u kriznim ili vanrednim situacijama za humanitarne aktere posebno u zdravstvenom sektoru
- nepostojanje odgovarajuće registracije i koordiniranog smještanja u kampoveneformalna naselja porodica i žena koje su same
- potreba za pravilnom disagregacijom pogođene populacije prema spolu starosti bračnom statusu invalidnosti
- postoji potreba za angažiranjem domaćeg stanovništva u smanjenju rizika od RZN među adolescentima i
- potrebno je osigurati mehanizam zaštite protiv seksualne eksploatacije i zlostavljanja kao i da humanitarno osoblje uključujući i volontere bude informirano i obučeno
Evidentno je da postoji potreba za boljim adresiranjem uloga koje svaki akter na terenu u praksi ima u radu sa populacijom migranata i izbjeglica lako su mandati i djelokrug rada svih aktera uglavnom jasno definirani u propisima provođenje istih zahtjeva određene kapacitete ali i koordinaciju u praksi
Vezano za rodno zasnovano nasilje OSCE je u spomenutom Istraživanju dao i određene prreporuke i to da je potrebno obučiti osoblje o indikatorima rodno-zasnovanog nasilja kroz odgovarajuću obuku i izradu relevantnih smjernica i protokola za postupanje u različitim slučajevima te osigurati migrantima i izbjeglicama informacije o opasnostima od rodno- zasnovanog nasilja Na tragu tih preporuka je i izrada ovih Smjernica
11 Migrantsko-izbjeglička situacija u Kantonu Sarajevo i rizik od rodno zasnovanog nasilja
111 Migrantsko-izbjeglička situacija u Kantonu Sarajevo
Na području Kantona Sarajevo postoje dva privremena prihvatna centra a to su Privremeni prihvatni centar Ušivak u Hadžićima I Privremeni prihvatni centar u Biažuju kojima upravlja Služba za poslove sa strancima Ministarstvo sigurnosti BiH a podršku pruža Međunarodna organizacija za migracije gtbull lOM Pored ova dva centra postoji i Azilantski centar koji se nalazi u Delijašu općina Trnovo^
Op cit str 22
u centru Ušivak u Hadžićima od početka otvaranja centra (oktobar 2018godine) do danas kako je ranije spomenuto registrirano je 14592 lica Registracija podrazumijeva sljedeće da su lica Iskazala namjeru za podnošenje zahtjeva za azil (potvrda o iskazanoj namjeri podnošenja zahtjeva za azil) što izdaje Služba za poslove sa strancima u terenskom centru Ušivak za one koji se nađu ispred kapije centra Ušivak a nakon čega prolaze dalje procedure neophodne za dobijanje informacija koje su važne za što kvalitetniju procjenu potreba svake osobe koja dolazi
Nakon dolaska u centar te dobijanja potvrde o iskazanoj namjeri zahtjeva za azil upućuje ih se na Ijekarski pregled u ambulanti u centru Ušivak te nakon toga slijedi registracija lica i dobijanje ID kartice od strane lOM-a koja potvrđuje njihov boravak u ovom centru i omogućuje pristup svim servisima koji su dostupni u centru Identificirana djeca bez pratnje u terenskom centru Ušivak dobivaju zakonsko starateljstvo od strane Centra za socijalni rad Hadžići dok se identificirana djeca bez pratnje u terenskom centru Blažuj premještaju kao prioritet u terenski centar Ušivak Prisustvo odgovarajućeg osoblja centra za socijalni rad obavezno je kod registracije djece bez pratnje To je ustaljena i obavezna praksa za svako novo lice koje se pojavi u centru Boravak u centru podrazumijeva smještajnu jedinicu medicinsku psihosocijalnu i edukativnu pomoć I asistenciju tri obroka dnevno higijenske pakete te ispunjavanje svih pojedinačnih potreba koje su u skladu sa mogućnostima i mandatom kako lOM-a kao agencije koja koordinira radom u centru tako i partnerskih agencija i organizacija koje aktivno učestvuju u okviru svojih mandata te pružaju raznolik sadržaj i usluge u samom centru Agencije koje su prisutne u centru su UNHCR UNFPA UNICEF DRC Save the Chilren sa implementacijskim partnerima na terenu i to BHWI World Vision MdM Vaša prava BIH i dr
UNHCR
Mandat UNHCR-a je pružanje zaštite izbjeglicama i tražiteljima azila prema Konvenciji iz 1951 godine o statusu Izbjeglica implementacijski partneri na terenu su BHWI i NVO Vaša prava BiH BHWI pruža psihosocijalnu pomoć porodicama ženama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci kao i drugim ranjivim kategorijama Podrška djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci podrazumijeva da se socijalni radnici BHWI-a postavljaju za staratelje kroz postupak imenovanja posebnog staratelja u saradnji sa Centrom za socijalnu zaštitu u Hadžićima I u saradnji sa Službom za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BIH
Vaša prava BiH pružaju besplatnu pravnu pomoć u procesu traženja azila te drugih pravnih segmenata potrebnih da se zadovolje potrebe tražitelja azila u tom kontekstu Pravna pomoć u postupku azila podrazumijeva zastupanje prilikom podnošenja zahtjeva za azil odnosno registracije i postupka intervjua pred Ministarstvom sigurnosti BiH Vaša prava BiH pružaju I usluge zastupanja po pravnim lijekovima kako pred domaćim tako i pred međunarodnim tijelima
UNICEFUNICEF ima vodeću ulogu u oblasti zaštite djece i osigurava krajnje utočište Ključna svrha UNICEF-ovog humanitarnog odgovora je osigurati kvalitetnu podršku dječjoj zaštiti vođenje slučajeva osigurati pravne informacije djeci u pokretu i odgovarajuću brigu za djecu bez pratnje i razdvojenu djecu
UNICEF podržava rad četiri zakonska staratelja putem svog implementacionog partnera World Vision te dodatna dva staratelja i advokata koji su direktno zaposleni u Centru za socijalnu zaštitu Hadžići Zakonski staratelji zaposleni u Centru za socijalnu zaštitu uz podršku UNICEF-a vode osjetljive slučajeve među djecom bez pratnje i razdvojenom djecom kao što su preživjeli RZN djeca koja su u procesu povratka u zemlju porijekla
djeca sa specifičnom medicinskom istorijom djeca koja su u pravnom postupku (kao svjedok žrtva ili počinitelj)
UNFPAUNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji
DRCDanish Refugee Council (Dansko vijeće za izbjeglice) je organizacija koja obezbjeđuje medicinsku pomoć u saradnji sa JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Zavodom za hitnu medicinsku pomoć Općom bolnicom Prim dr Abdulah Nakašrdquo Zavodom za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Kliničkim centrum Univerziteta u Sarajevu Prisutni su 24h u privremenim prihvatnim centrima uz JRS partnere koji pomažu u asistenciji na terenu u noćnim smjenama Tim koji čine liječnik i medicinski tehničar dolaze iz različitih zdravstvenih ustanova Kantona Sarajevo te zajedno sa timom DRC-a svakodnevno pružaju medicinske preglede i pomoć u ambulanti u centru Ušivak
Pored medicinskog programa Dansko vijeće za izbjeglice kroz program zaštite osigurava prisustvo službenika koji rade na ranoj identifikaciji osjetljivih slučajeva posebno ugroženih skupina Službenici kroz pružanje informacija i referalne mehanizme osiguravaju da korisnici pristupe neophodnim uslugama
MdMMćdecins du Monde (Ljekari svijeta) je organizacija koja pruža usluge vezane uz mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku muškarcima smještenim u centrima Ušivak i Blažuj MdM- ov tim u privremenim prihvatnim centrima čine psiholozipsihoterapeuti kulturalni medijatori socijalni asistent te voditelj slučaja koji provode psihoedukativne i osnažujuće grupne aktivnosti individualne konsultacije i pružaju individualiziranu brigu kroz vođenje slučajeva vezanih uz poteškoće mentalnog zdravlja U kontekstu RZN MdM poseban naglasak u radu stavlja na rad s pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su preživjeli seksualno nasilje I počiniteljima RZN
Save the ChildrenSave the children usko sarađuje sa nadležnim centrima za socijalni rad i odgovoran je za identifikaciju djece bez pratnje u terenskom centru Blažuj provodi početnu procjenu pruža prvu psihosocijalnu podršku i obavlja preseljenje u terenski centar Ušivak Pored toga Save the Children podržava Kantonalni Centar za socijalni rad odnosno terenske timove socijalnih radnika koji obavljaju identifikaciju profiliranje I smještaj identificirane djece bez pratnje sa terena u terenski centar Ušivak
World VisionWorld Vision kao provedbeni partner UNICEF-a pruža usluge djeci u Privremenom prihvatnom centru Ušivak Usluge su podijeljene u tri cjeline Prostor prilagođen djeci (djeca uzrasta od 5 do 15 godina) Kutak za majke i bebe koji nudi podršku majkama i djeci (od 0 do 4 godine) i stalne usluge po principu 247 za djecu bez pratnje I razdvojenu djecu Djeca sudjeluju u svakodnevnim aktivnostima koje se sastoje od obrazovnih kreativnih i sportskih aktivnosti Djeci svih dobnih skupina pruža se psihosocijalna podrška a majkama koje posjećuju Kutak za majke i bebe pružaju se edukativne radionice o prednostima dojenja i raznim temama vezanim za dobrobit djece Kako bi pružio adekvatnu psihosocijalnu podršku djeci u pokretu UNICEF podržava rad psihoterapeuta i savjetnika koji su dostupni za individualne I grupne sesije Kao dio 24-satnih usluga za djecu bez pratnje i razdvojenu djecu World Vision ima zakonskog staratelja koji je prisutan u Privremenom prihvatnom
centru Ušivak i u dnevnoj i u noćnoj smjeni Uloga imenovanog posebnog staratelja je brinuti se o djetetovim potrebama i osigurati da se osiguraju njegovi najbolji interesi i prava
Neke agencije su prisutne svaki radni dan dok nekoliko drugih agencija je prisutno 24h u centru lOM koji koordinira radom u centru prisutan je 24 sata
Terenski centar Službe za poslove sa strancima je također prisutan svaki radni dan za potrebe izdavanja prvog dokumenta ldquoPotvrda o iskazanoj namjeri zahtjeva za azilrdquo
Kroz navedene djelatnosti i opisane aktivnosti koje pružaju sve navedene organizacije osigurava se mogućnost identifikacije djelovanja pa i prevencije sigurnosnih potencijalnih rizika koji svakako postoje s obzirom na specifičnosti populacije koja dolazi Konstantna koordinacija partnerskih organizacija redovni sastanci te izvještavanja pospješuju kvalitet rada u centrima i neophodni su za pravovoremeno djelovanje u cilju sprječavanja potencijalnih rizika
Kao što Je već navedeno u centru Ušivak borave porodice sa djecom (majke očevi i djeca) same odrasle žene te djevojčice maloljetnice (do 17 godina) zatim samohrane majke samohrani očevi maloljetnici bez roditeljskog staranja te samci odrasli muškarci
U centru Blažuj borave samci muškarci
112 Rizici
Svaki dolazak ranjivih kategorija na teritorij Bosne i Hercegovine iziskuje profesionalnu procjenu i pomoć stručnjaka u smislu identifikacije potreba te prevencije rizika O Identifikaciji kriterija ranjivosti će se govoriti u posebnom podnastovu a ovdje će se dati samo prikaz faktora rizika
Porodice dolaze iz različitih kultura te je kulturološki aspekt izuzetno važan u radu sa ovom kategorijom pa u vezi s tim su uposleni i kulturni medijatori u lOM-u i drugim agencijama koji svakako pomažu u procjeni najboljeg interesa za svaku osobu Kulturološki aspekt u vezi sa pitanjem nasilja također je jako specifičan s obzirom na to da utiče na percepciju nasilja ali I na prepoznavanje I reagiranje na nasilje Uloga psihologa psihoterapeuta i socijalnih radnika kao i drugog stručnog osoblja je Izuzetno važna u identifikaciji osvještavanju i prevenciji takvih slučajeva
Porodice koje dolaze te prolaze prvi korak Iskazivanja namjere zahtjeva za azil izjavljuju da su uglavnom iz Iraka Sirije Afganistana Ubije Maroka Alžira Palestine Bangladeša Pakistana Nije rijedak slučaj prijave nasilja nad ženama u porodici od strane muža Od početka rada centra Ušivak do danas zabilježen je broj od 20 slučajeva nasilja u porodici Neotkrivenih slučajeva je mnogo više Prema podacima lOM-a prijava pltxlrazumijeva prljavu uposlenicima u privremenom prihvatnom centru nakon čega se uglavnom nailazi na odbijanje od strane žrtve da nastavi procedure i prijavi policiji nasilje Niz je faktora koji utiču na takve odluke i o njima će se detaljnije govoriti u nastavku ovog dokumenta
Važno je napomenuti da je put koji prolaze prema onome što navedu u razgovorima izuzetno naporan nesiguran I težak a kulture iz kojih dolaze probleme koje nose u porodici još Iz perioda boravka u zemlji porijekla eskaliraju nerijetko u centru Tada se spoznaje da je problem izuzetno složen (primjer saznaje da se radi o ugovorenom braku iz zemlje porijekla da nije prvi put da muž udari suprugu već da je nasilje svakodnevnica u toj porodici te da žrtve imaju ozbiljnije psihološke pa i mentalne poteškoće) Podatak koji zabrinjava jeste da se sve češće čuje pojam tzv ugovorenih brakova dugotrajno psihološko
10
emocionalno i fizičko zlostavljanje psihološki i psihijatrijski problem traumatična iskustva i težak put koji prolaze svakako dodatno usložnjava situaciju
Samice žene nerijetko dolaze u grupi muškaraca koje se po dolasku odvajaju od pomenute grupe i smještaju u smještajnu jedinicu sa drugim samicama ili porodicama sa djecom (ukoliko su kapaciteti trenutno puni)
Prema podacima lOM-a djeca bez pratnje i razdvojena djeca navode da dolaze iz Pakistana Afganistana Maroka Alžira Sirije Egipta Kad su u pitanju maloljetnici bez roditeljskog staranja radi se o posebno ranjivoj grupi koja je podložna nizu rizičnih faktora obzirom da se radi o maloljetnim licima koji nemaju nikakvu pratnju Ili zaštitu na putu kojim dolaze a prema njihovim izjavama na tom putu doživljavaju raznolika traumatična Iskustva te je potrebno provesti sve dostupne mjere kako bi se identificirao problem ili poteškoća odnosno pružila odgovarajuća pomoć u skladu sa mogućnostima dok dijete boravi u centrima te ima mogućnost zatražiti pomoć
Slijedom iznesenog grupe žena koje putuju same ili sa djecom dojilje adolescentice dječaci i djevojčice bez pratnje djeca u braku koja ponekad imaju sopstvenu djecu osobe sa invaliditetom stariji muškarci i žene su u najvećem riziku i najviše im prijeti RZN Ova grupa ugrožene populacije može se suočiti sa prinudom eksploatacijom silovanjem trgovinom ljudima trgovinom organima i drugim vrstama RZN Žene I djevojčice uključujući i mlade momke posebno oni koji putuju sami izloženi su Izuzetno visokom riziku od specifičnih oblika nasilja prvenstveno seksualnog i RZN koje čine trgovci ljudima sami migranti kriminalne grupe i pojedinci u zemljama na njihovoj ruti
Smjernice Međuagencijske stalne komisije za integriranje intervencija u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (2015)2 navode da lako je broj prijavljenih slučajeva vezanih za RZN često nizak svi oni koji reagiraju u vanrednim situacijama moraju djelovati pod pretpostavkom da se RZN uvijek događa Svi akteri treba da tretiraju RZN kao ozbiljan životno ugrožavajući rizik I da poduzimaju mjere za smanjenje ovog rizika kroz sektorske intervencije bez obzira da li postoje konkretni dokazi o RZN i bez obzira na broj prijavljenih slučajeva Prema istim Smjernicama uvijek se mora imati na umu da je RZN i u redovnim okolnostima izvan krizne situacije oblik nasilja koji se ne prijavljuje u punom obimu u odnosu na broj djela koja se realno događaju
Smjernice za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama za Kanton Sarajevo imaju za cilj pripremiti nadležna tijela za odgovor na izazovnu i kompleksnu situaciju migracijskog toka sa kojim se trenutno suočavamo Ove smjernice imaju za cilj da osiguraju koordiniranu multisektorsku zaštitu osobama pogođenim krizama koje su u tranzitu raseljene ili privremeno žive na teritoriji Kantona Sarajevo Preporuke i načela iz Smjernica mogu se koristiti u drugim vrstama kriza i katastrofa za rješavanje problema prevencije i Intervencije u slučajevima RZN
2 OBIM SMJERNICA KANTONA SARAJEVO ZA PREVENCIJU I ZAŠTITU OD RZN U KRIZNIM SITUACIJAMA
Smjernice Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama se razvijaju kako bi se osigurao koordinirani višekorisnički odgovor na pojave RZN u privremenim prihvatnim centrima uspostavljenim na području ovog kantona kao i na drugim mjestima gdje će izbjeglice migranti i tražitelji azila biti locirani
Smjernice su namijenjene institucijama i organizacijama koje su odgovorne za upravljanje migrantsko-izbjegličkom situacijom u Kantonu Sarajevo Ministarstvo za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Ministarstvo zdravstva Ministarstvo unutrašnjih poslova -
11
policijske uprave centri za socijalni rad (JU Kantonalni centar za socijalni rad Službe socijalne zaštite) zdravstvene ustanove (JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo zatim Opća bolnica ldquoPrim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo i Univerzitetski klinički centar Sarajevo) Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH Kantonalni sud i Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo Privremeni prihvatni centri Ušivak i BiažuJ DRC Save the Children World Vision Crveni krstkriž lokalne nevladine organizacije međunarodne organizacije i agencije Ujedinjenih nacija (u daljnjem tekstu zainteresirane strane)
Zainteresirane strane će se složiti o svim koracima koje će poduzeti i proceduri za upućivanje koja će biti razrađena u smjernicama Ove smjernice će biti podložne promjenama u ovisnosti od stanja na terenu stepena rizika ili hitne situacije
Također napominjemo da Azilantski centar Delijaš (Trnovo) nije direktno obuhvaćen ovim Smjernicama jer primjenjuje Standardne operativne procedure za prevenciju i odgovor na seksualno i rodno zasnovano nasilje koje su razvijene 2007 godine od strane UNHCR-a Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Ministarstva sigurnosti BiH NVO Vaša prava BiH BHWI i Fondacije lokalne demokratije Sarajevo Ukoliko određeno pitanje nije regulirano navedenim Standardnim operativnim procedurama mogu se shodno primjeniti ove Smjernice a u cilju prevencije i adekvatnog odgovora na RZN odnosno pružanja pomoći žrtvama
21 Osobe od interesa obuhvaćene Smjernicama Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Što se tiče usluga prve pomoći ciljne grupe ovih višekorisničkih smjernica za prevenciju i odgovor na RZN u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevo su žene i muškarci djevojčice I dječaci koji su se suočili sa humanitarnom krizom - uključujući migrante tražitelje azila izbjeglice potencijalne žrtve RZN i trgovine ljudima i krijumčarenja osoba u situacijama raseljenja tranzita privremenogtrajnog prijema i prve pomoći te u centrima za njegu
U savremeno doba govori se o mješovitim migracijskim tokovima koji obuhvataju različite kategorije osoba - izbjeglice tražitelje azila ekonomske migrante žrtve trgovine ljudima - koje iz različitih razloga napuštaju svoje zemlje porijekla kreću se I prelaze državne granice bez odgovarajućih dokumenata I neregularno ulaze u zemlje odredišta
Djeca bez pratnje iili razdvojena djeca smatraju se prioritetom jer imaju najveći rizik za RZN Specifičnost grupa koje se nalaze u Kantonu Sarajevo jeste veliki broj dječaka i muškaraca te povećan rizik od nasilja nad dječacima
Ciljna grupa jesu sljedeće kategorije korisnika
tražitelj azila je stranac koji je podnio zahtjev za azil po kome nije donijeta izvršna odluka u skladu sa zakonom Azil obuhvata i status izbjeglice I status supsidijame zaštite u skii^u sa zakonom
tebjeglica je stranac ili lice bez državljanstva koje je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo u skladu s Konvencijom 0 statusu izbjeglica iz 1951 godine i Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967 godine Status izbjeglice je status koji se priznaje u skladu sa odlukom nadležnog organa o ispunjenju uvjeta navedenih u članu 19 Zakona ^ U skladu sa Zakonom izbjeglički status će biti odobren strancu koji se zbog osnovanog straha od progona zbog svoje rase vjere nacionalnosti pripadnosti određenoj đaiStvenoj grupi ili političkog mišljenja nalazi van zemlje svog državljanstva a ne može se ili se zbog takvog staha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje kao i licu bez
reg Zakon o azilu (ldquoSlužbeni glasnik BIH br 1116 i 1616) Zakon je dostupan putem internet stranice httpswwwiioorgdynnatlexdocsELECTRONiC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-104618pdf
12
điiavTianstva Ikoje se nalazi uzvan zemlje svog prethodnog uobičajenog mjesta boravka a ne može se Ш Še^ zbog takvog straha ne želi vratiti u tu državu
Lice pod supsidijamom zaititom je stranac kojem je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo status supsidijame zaštite u skladu sa Zakonom o azilu Supsidijama zaštita se odobrava strancu koji ne ispunjava uvjete za odobrenje statusa izbjeglice iz člana 19 Zlakona o azilu ako postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će se povratkom u zemlju porijekla ili zemiju uobičajenog boravka suočiti sa stvarnim rizikom od te^e povrede ljudskih prava i osnovnih slobodareg
Migrant je osoba koja bira da napusti svoju matičnu zemlju ne zbog neposredne prijetnje progona Ш smrti već da poboljša svoj životni standard kroz rad ili edukaciju radi ujedinjenja sa porodicom ili iz drugih razloga Za razliku od izbjeglica koje se ne mogu vratiti u svoje zemlje na siguran način migranti se ne suočavaju sa tim problemom bez obzira na đntge okolnosti koje mogu biti ometene uspješnom reintegracijom u društvo Ako odluče da se vrate kući ponovo će dobiti zaštitu od svojih vlada Države se bave migrantima u skladu sa svojim nacionalnim zakonima i procedurama za imigraciju
3 PRAVNI OKVIR ZA IZRADU SMJERNICA
31 Međunarodni pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Pitanje RZN nasilja uključujući rodno zasnovano nasilje u vanrednim odnosno kriznim situacijama pravo je obuhvaćeno međunarodnim kontekstom od strane Ujedinjenih nacija i Vijeća Evrope
Standardi UN-a u ovoj oblasti uspostavljeni su sljedećim dokumentimalaquo Konvencija o statusu izbjeglica i njen protokol 1951 I 1967)rsquo^ - ne navodi spol ili
rod kao osnove za progon ali relevantna međunarodna tijela smatraju da pojam pripadnosti određenoj društvenoj grupi treba tumačiti šire i da Konvencija o izbjeglicama između ostalog pruža zaštitu i od progona zasnovanog na rodnom osnovu
laquo Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)reg Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)reg Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)degbull Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili
kažnjavanjabull Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)^^ CEDAW Opće preporuke br 19^^ I br 35^reg o nasilju nad ženama oba dokumenta
zahtjevaju posebnu zaštitu žena izbjeglica I migranata CEDAW Opća preporuka br 24^^ - ldquoposebnu pažnju treba posvetiti zdravstvenim
potrebama i pravima žena koje pripadaju ranjivim i ugroženim grupama kao što su žene migranti izbjeglice i interno raseljene žene djevojčice i starije žene žene u prostituciji žene domorotkinje i žene sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom
laquo Konvencija o pravima djeteta^reg (UN 1989) posebno član 22
reg član 22 Zakona o azilu BiH bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)^ http7wwwunhcrorgprotectionbasic3b66c2aa10convention-protocol-relatingStatus-refugeeshtml reg http7wwwunorgenuniversal-declaration-human-rightsreg https7vvwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx rsquodeghttps7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescesaaspx rsquo http7wwwun orgwomenwatchd awcedaw
http7wwwrefwor1dorgdocid52đ920c54htmirdquo https7tbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GiobalCEDAW_C_GC_35_8267_Epdf
http7wwwrefworldorgdocid453882a73html https7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescrcaspx
13
Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)
Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom^reg (UN 2006) - posebno naglašava bdquoda su žene i djevojčice sa invaliditetom često pod većim rizikom kako unutar tako i izvan kuće od nasilja povreda ili zlostavljanja zanemarivanja ili nemarnog liječenja maltretiranja ili eksploatacijerdquo
Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama
bull Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata i Ciljevi održivog razvoja^^ - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 16 i COR
17
Model evropske javne politike azila sadržan je prije svega u aktima institucija EU - najvažniji akti pravne stečevine EU o azilu uključuju Direktivu o privremenoj zaštiti Direktivu o prihvatu Dublinsku uredbu Direktivu o kvalifikaciji i Direktivu o postupku
U okviru Vijeća Evrope posebna se pažnja poklanja zaštiti izbjeglica tražitelja azila i raseljenih osoba u Evropi Tokom godina u okviru Odbora ministara i Parlamentarne skupštine usvojen je niz rezolucija i preporuka državama članicama iz područja izbjegličkog prava i prava azila u kojima se naglašavaju standardi uspostavljeni Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951 godine
Najvažniji mehanizam zaštite tražitelja azila i izbjeglica na području Evrope jest Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava I osnovnih sloboda^reg
Standardi Vijeća Evrope su- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u
porodici (CAHVIO 2011) (tzv Istanbulska konvencija) zahtijeva između ostalog rodno osjetljivu migracionu i azitnu politiku u državama čl 59 60 i 61^reg
~ Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007) i
- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s
nasiljem unutar porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama
u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu
2010 godine neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vij^a Evrope o djeci koja su
svjedoci nasilja u porodici- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u
oblasti zdravstva u Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu
zdravstvenoj zaštiti
U izradi ovog dokumenta za Kanton Sarajevo uzeta su u obzir ključna načela i preporuke iz dokumenta Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje
httpwwwunorgdisabilitlesdocumentsconventionconvoptprot-epdfhttpwwwrefwor1dorgdocid59db4b224htmtiako se u Evropskoj konvenciji pravo na azil ne spominje ekspticitno kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava
uspostavljen je niz standarda u zaštiti tražitelja azila posebno u odnosu na izručivanje i protjerivanje osoba kc^ma prijeti mučenje ili drugo nečovječno postupanje ili kažnjavanje te ograničenje kretanja tražitelja azila
https rmcoe intCoE RMPublicCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentldreg090000168046031c
14
na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
32 Domaći pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
BiH je potpisala i ratificirala gotovo sve relevantne međunarodne pravne instrumente vezane za RZN a najznačajniji među njima su Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) Konvencija o nasilju nad ženama i nasilju u porodici Vijeća Evrope - Istanbulska konvenclja^o Pored međunarodnog zakonodavstva država je razvila sopstvene sveobuhvatne mehanizme u suočavanju sa nekim oblicima RZN
Ustavom BiH predviđeno je da BiH direktno primjenjuje prava I slobode zagarantirane Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950) i daje joj prioritet nad bilo kojim drugim zakonom (član 3)
Kada je riječ o propisima koji su u primjeni u Federaciji BiH važno je ukazati na sljedeće
Zakon o azilu (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)bull Zakon o strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiH broj 8815) Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj
3210 - Prečišćeni tekst) koji garantira jednake mogućnosti i ravnopravan tretman za sve osobe bez obzira na spol
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013) Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo
br 3603 3703 2104 6904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517) - nasilje u porodici je krivično djelo u skladu sa članom 222 ovog Zakona^
Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210813 5914)
Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 714)
Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i 3114)
bull Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije BiH (bdquoSlužbene novine Federacije В1Нldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)
Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 38164417 i 2818)
bull Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 4906 7611 18911) Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513) i
dr
Strateški i drugi dokumenti (publikacije) od značaja za izradu ovih Smjernica- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine
^ https7rmcoeintCoERMPublicCommonSearchServicesDispiayDCTMContentđocumentld=09(X)00168046031 c Napomena Domaći pravni okvir u svojim krivičnim zakonima kako na nivou Krivičnog zakona BiH tako i na nivou Krivičnog
zakona Federacije BiH kao zaštićena dobra uvrstio je zabranjene radnje koje se mogu dovesti u vezu sa RZN i trgovinom ljudima Takva su djela na primjer u Krivičnom zakonu BIH - član 149a Nezakonito uskraćivanje identifikacijiskih dokumenata član 185 Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz osoba u ropskom odnosu član 186 Međunarodna trgovina ljudima član 186a Organizirana međunarodna trgovina ljudima član 187 Međunarodno navođenje na prostituciju član 189 Krijumčarenje ljudi član 189a Organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela krijumčarenje migranata i drViše u Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paketrdquo Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo 2015 str 44 i 45
15
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (ldquoSlužbeni glasnik BiHldquo 7515)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godine
- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 9513)22
- Protokol o radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama ~ Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2020 godine Sarajevo
4 OPĆA NAČELA SVRHA I CILJEVI SMJERNICA
Svi zainteresirani subjekti koji su uključeni u zaštitu žrtava RZN na području Kantona Sarajevo a u skladu sa međunarodnim smjernicama imaju obavezu da se u svakom trenutku pridržavaju sljedećih općih načela
Pristup koji je usmjeren na preživjele Ovakvim pristupom se stvara podsticajno okruženje u kojem se poštuju prava i žeije preživjelih njihova sigurnost je osigurana i s njima se postupa dostojanstveno i s poštovanjem Pristup usmjeren na preživjele zasnovan je na sljedećim smjernicama
- Sigurnost Sigurnost i bezbjednost preživjelih i nihove djece je primarna- Poverijivost Preživjeti imaju pravo da biraju kome hoće ili neće pričati svoju priču a
informacije se trebaju dijeliti samo uz saglasnost preživjelog- Poštovanje Sve poduzete mjere treba voditi uz poštovanje izbora želja prava i
dostojanstva preživjelog Uloga pjomagaća je da olakša oporavak i osigura sredstva za pomoć preživjelom
- Nediskriminacija Preživjeli trebaju imati ravnopravan i pravičan tretman bez obzira na njihovu starost spol rasu religiju nacionalnost etničku pripadnost seksualnu orijentaciju ili bilo koju drugu karakteristiku
4Pristup zasnovan na pravima teži da analizira i adresira osnovne uzroke diskriminacije i nejednakosti kako bi se osiguralo da svi bez obzira na njihov spol starost etničku pripadnost ili vjeroispovijest imaju pravo da žive slobodno i dostojanstveno sigurni od nasilja eksploatacije i zlostavljanja u skladu sa načelima propisa o ljudskim pravima
bullišPristup zasnovan na zajednici osigurava da se ugroženo stanovništvo aktivno angažira kao partner u razvijanju strategija vezanih za njihovu zaštitu i pružanje humanitarne pomoći Ovaj pristup podrazumijeva direktne konsultacije sa ženama djevojčicama i drugim rizičnim grupama u svim fazama humanitarnog reagiranja kako bi se identificirali zaštitni rizici i rješenja te izgradili postoje6 mehanizmi zaštite zasnovani na zajednici
^Humanitarna načela Humanitarna načela čovječnosti nepristrasnosti neovisnosti I neutralnosti trebali bi podržati primjenu ovih smjernica i od suštinskog su značaja za održavanje pristupa usmjerenog ka pogođenom stanovništvu i osiguranje djelotvornog humanitarnog odgovora
ldquo Važenje ove Strategije je produženo na osnovu Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo broj 3217) članom 37 stav (1) Zakona koji je usvojen 2017godine utvrđuje se da jjostojeći strateški dokumenti ostaju na snazi do stupanja na snagu novog cikiusa planiranja u Шаби sa odredbama člana 27 ovog Zakona Novi ciklus planiranja treba da obuhvati period od 2021 do 2027 godine
16
-^Pristup bez štete ovaj pristup koji se još izražava i kao pristup ne čini nikakvu štetu podrazumijeva poduzimanje svih mjera neophodnih kako bi se izbjeglo izlaganje ljudi daljnjim štetama kao posljedica djelovanja humanitarnih aktera^reg
Svrha razvoja smjernica je standardizacija usklađivanje i koordinacija rada svih aktera koji se bave zaštitom pogođene populacije od RZN u kriznim situacijama
Radi prevencije i odgovora na rodno zasnovano nasilje u kriznim situacijama potrebno je uraditi pripreme i organizirati sistem koji bi pružio efikasan odgovor Stoga Je potrebno provesti niz mjera aktivnosti i procedura kako bi odgovor bio efikasan Prema međunarodnim pravnim izvorima mjere i aktivnosti se odnose na
Angažiranje lokalne zajednice sa ciljem prevencije i odgovora za RZN u slučaju krizne situacijeAktivnosti bitne za ublažavanje posljedica (faza mitigacije) prevenciju i odgovor Aktivnosti na uspostavi i jačanju koordinacije I operativnog djelovanja
Bitno je naglasiti da su minimalni standardi međusobno povezani i međusobno ovisni
Slijedom navedenog cilj ovih Smjernica Je osigurati da svi akteri u Kantonu Sarajevo imaju isto razumijevanje rizika kojima su izložene žrtve RZN u kriznim situacijama i osigurati da sve žrtve imaju pristup minimumu usluga podrške
Cilj smjernica je da razviju jasnu multisektorsku koordinaciju uloga i odgovornosti svih relevantnih aktera uključenih u zaštitu krizama pogođene populacije kako bi se olakšala brza identifikacija upućivanje i zaštita žrtava RZN
Smjernice nisu samostalni dokument i trebaju biti implementirane u koordinaciji sa relevantnim domaćim zakonodavstvom i međunarodnim minimalnim standardima za RZN (kao što su lASC UNFPA UNHCR UNICEF i WHO smjernice)
5 DEFINICIJA POJMOVA
Rodno zasnovano nasilje je krovni termin za bilo kakvu štetu nanesenu protiv nečije volje koja negativno utiče na fizičko ili psihičko zdravlje razvoj i Identitet te osobe a pristavlja rezultat rodno uvjetovanih nejednakosti u odnosima moći koje eksploatišu razlike između muškaraca I žena razlike među muškarcima i razlike među ženama^ Uključuje djela koja nanose fizičku seksualnu ili mentalnu štetu ili patnju prijetnje takvim djelima prinude i druga lišenja slobode ovi postupci se mogu dogoditi Javno ili privatno
Pojam rodno zasnovano nasilje također se sve više koristi od strane nekih aktera kako bi se istakle rodne dimenzije određenih oblika nasilja nad muškarcima I dječacima naročito nekim oblicima seksualnog nasilja počinjenog sa eksplicitnom namjerom jačanja rodno nejednakih normi maskuliniteta I femininiteta (npr seksualno nasilje počinjeno u oružanom sukobu usmjereno na emaskulaciju ili feminizaciju neprijatelja)^^
Nadalje takav stav proizlazi iz općenitog stajališta koje je ukorijenjeno u okvir patrijarhalne društvene strukture po kojoj je pitanje kontrole i moći pitanje isključivo muškaraca Uz takvo tradicionalno stajalište uz muški spol vrlo često vežemo karakteristike poput suzdržanosti od ekspresije emocija asertivnosti i agresivnosti Moramo uzeti u obzir da socijalizacija ima
Minimalni standardi za prevenciju i odgovorna RZN u vanrednim situacijama UNFPA 2015 Dokument dostupan putem internet adrese httpswwwun^jaorgsitesdefaultfilespub-pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska I manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine str 43 (prevod rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) - citirano prema httpAAWww relielWeb intwrwb nsfs40B847015485B34749256B FE0006E603)^ Smjernice u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (lASAC 2015)2httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Ge nder-based-Violence-GuidelinesJo-respdf
17
različit utjecaj na muškarce i žene u pogledu doživljaja nasilja Tako se muškarce odgaja na način da je dopušteno biti nasilan u određenim situacijama dok su žene te koje su više submisivne i pasivne Takav način odgoja utječe na drugačiji pogled na nasilje kod muškaraca I žena što u konačnici dovodi i do drugačijeg doživljaja nasilja Problem nasilja nad muškarcima ovisi o društvenom kontekstu i društvenim stereotipima koji imaju utjecaj na to koliko je društvo spremno pružiti pomoć Problem započinje već od samih žrtava kojima je teško uopće priznati sebi samima da su žrtve nasilja^reg
Zbog potrebe jedinstvenog razumijevanja izraza u ovoj oblasti slijedi prikaz ključnih pojmova važnih za primjenu ovih Smjernica
- ldquoRodno zasnovano nasilje nad ženama označava nasilje koje je usmjereno protiv žena zato što su žene ili koji neproporcionalno pogađa žene^rsquo
- ldquoNasilje nad ženama shvata se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i podrazumijeva sve dnove RZN koji rezultiraju ili bi mogli dovesti do fizičke seksualne psihološke ili ekonomske štete ili patnje žena uključujući prijetnje takvih djela prinude ili proizvoljnog lišavanja slobode bilo u javnom ili u privatnom životu^reg
- ldquoNasilje u porodicirdquo podrazumijeva sva djela fizičkog seksualnog psihološkog ili ekonomskog nasilja koje se javljaju u porodici ili domaćinstvu ili između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera bez obzira da li počinitelj dijeli iii je dijelio isto prebivalište sa žrtvom^^
Prema Međunarodnom sistemu za upravljanje informacijama o rodno zasnovanom nasiju (MSUIRZN) sljedeće kategorije nasilja su prijavljene kao najčešće u vanrednim kriznim situacijama
~ bdquoSeksualno nasilje uključujući I silovanje odnosi se na uključenost u vaginalnu analnu ili oralnu penetraciju seksualne prirode nad tijelom druge osobe sa bilo kojim tjelesnim dijelom ili objektom a bez njene saglasnosti uključenost u druge nesaglasne činove seksualne prirode sa osobom te izazivanje učešća druge osobe u nesaglasnim činovima seksualne prirode sa trećom osobom Saglasnost mora biti data dobrovoljno jer je rezultat slobodne volje osote s procjenom u kontekstu okružujućih okolnostiregreg
- bdquoSeksualni napad je bilo koji oblik nesagtasnog seksualnog kontakta koji ne rezultira ili ne uključuje penetraciju Primjeri uključuju pokušaj silovanja kao i neželjene poljupce milovanje ili dodirivanje genitalija i zadnjice
- bdquoMutiiacijasječenje ženskih genitalija je čin nasilja koji uključuje sječenje seksualnih organa zbog čega se to može klasificirati kao seksualni napad Sječenje ženskih genitalija ne uključuje silovanje tj slučaj gdje je došlo do penetracije
- bdquoFizički napad je čin fizičkog nasilja koji nije seksualan po prirodi Primjeri uključuju udaranje šamaranje gušenje sječenje guranje paljenje pucanje ili korištenje bilo kojeg oružja napade kiselinama ili bilo koje druge radnje koje rezultiraju bolom neugodnošću Ili povredomregreg
- bdquoPrisilni brak podrazumijeva brak pojedinca protiv njene ili njegove voljeregreg- bdquoUskraćivanje resursa mogućnosti iii usluga se odnosi na uskraćivanje pravičnog pristupa
ekonomskim resursimasredstvima ili mogućnostima za život obrazovanju zdravstvu ili drugim socijalnim uslugama Primjeri uključuju udovicu koja je spriječena da dobije nasljedstvo zarade koje prisilno uzima intimni partner ili član porodice žena koja je spriječena da koristi kontracepciju djevojčica koja je spriječena da pohađa školu itd Izvještaji o općem siromaštvu ne bi trebali biti evidentiranireg^
~ bdquoPsihološkoemocionalno zlostavljanje je nanošenje mentalnih ili emocionalnih bolova ili povreda Primjeri uključuju prijetnje fizičkim ili seksualnim nasiljem zastrašivanje poniženje prisilnu izolaciju progonstvo uznemiravanje neželjenu pažnju primjedbe gestove ili pisane riječi seksualne iili prijeteće prirode uništenje dragih stvari itdregreg
- bdquoTrgovina ljudima podrazumijeva vrbovanje prevoz prebacivanje prikrivanje ili prijem lica putem prijetnje ili upotrebe sile ili drugih oblika prinude otmice prevare obmane zloupotrebe moći ili položaja ranjivosti ili davanja iii primanja plaćanja ili koristi radi postizanja saglasnosti osobe koja ima kontrolu
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine (prevođ rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) bull citirano prema httpwwwwreiiefwebintwrwbnsfsM0B847015485B34749256BFE0006E603)
Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (2011) httpsrmcoeintCoERMPubticCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentld=090000168046031c
Op cit^ Op cit ldquo Op cit član 36
Op cit član 38reg httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-T oolpdf ldquo Op dtldquo Op cit
Op cit
18
nad drugom osobom zbog eksploatacije Iskorištavanje uključuje u najmanju ruku eksploataciju drugih za prostituciju ili druge oblike seksualne eksploatacije prinudni rad iii usluge ropstvo ili postupke slične ropstvu porobljavanje ili uklanjanje organa ^
Ostati pojmovi- Krizna situacija je neplanirani i neželjeni proces koji traje određeno vrijeme na određenom podrult^u a
na koji se može utjecati samo djelomično može ozbiljno da ugrozi sigurnost ljudi i okoline Krizna situacija je neočekivani događaj čiji uzroci mogu biti vanjski i unutrašnji odnosno mogu biti uzrokovane ljudskim faktorom ili prirodnima silama
- Povjerljivost etičko načelo povezano sa stručnjacima iz oblasti medicinske i socijalne službe Održavanje povjerljivosti zahtijeva da pružatelji usluga štite prikupljene informadje i saglase se da dijele samo informacije sa izričitom dozvolom klijenta i u drugim slučajevima predviđenim zakonom Sve pisane informacije uključujući i one u elektronskom formatu treba držati u zaključanim datotekama a samo ovlašteno osoblje treba Imati pristup Održavanje povjerljivosti o nasilju znači da nikada ne razgovaraju o detaljima slučaja sa porodicom ili prijateljima ili sa kolegama za koje smatraju da nema potrebe da znaju o nekom djelu zlostavljanja To znači da će lične informacije žrtve (kao i svi podaci koji mogu identificirati određenu žrtvu) biti podjeljeni samo sa ostalim pružateljima usluga koji direktno sudjeluju u pružanju podrške ovoj specifičnoj žrtvi u skladu sa zakonom dok druge zainteresirane strane dobijaju samo zbirne podatke koji omogućavaju statistički monitoring RZN ali ne I identifikaciju pojedinih žrtava Kada se radi sa djecom odluke o poverljivosti podataka treba da budu u najboljem interesu djeteta
- Zainteresirana strana(e) odnosi se na pojedince grupe organizacije i institucije uključene u sprječavanje i reagiranje na RZN Zainteresirane strane mogu biti izbjegliceintemo raseljene osobe lokalno stanovništvo uposleni Ili dobrovoljci agencija UN-a nevladinih organizacija domaćih institucija vlasti donatora i drugih članova međunarodne zajednice
- Dijete je svaka osoba koja nije navršila 18 godina života (prema Konvenciji o pravima djeteta i domaćim propisima)
- Dijete bez pratnje je dijete koje je razdvojeno od oba roditelja i ostalih rođaka i ne nalazi se pod zaštitom druge odrasle osobe koja je po zakonu ili običajnom pravu odgovorna za brigu o djetetu^reg To znači da se dijete nalazi bez potpune brige (nadzora) od strane odrasle osobe iii da se o njemu brine neko ko nije u rodu ili je djetetu nepoznat ili nije njegov uobičajeni staratelj (npr komšija drugo dijete mlađe od 18 godina ili stranac)^^
- Razdvojeno dijete je dijete odvojeno od oba roditelja ili od ranijeg zakonskog staratelja ili od uobičajenog primarnog staratelja ali ne nužno razdvojeno i od ostale rodbine Stoga se ovaj izraz odnosi na djecu koja se nalaze u pratnji drugih odraslih članova svoje porodicereg
- Zajednica je termin koji se koristi u ovim smjernicama a koji se odnosi na stanovništvo pogođeno kriznim situacijama U pojedinačnim okruženjima zajednica se može odnositi na izbjeglice interno raseljene osobe osobe pogođene humanitarnim katastrofama i si
- Osobe sa invaliditetom uključuju osobe koji imaju dugoročno fizičko mentalno intelektualno ili senzorno oštećenje koje u interakciji sa različitim barijerama može ometati njihovo puno i efikasno učešće u društvu na ravnopravnoj osnovi sa drugimardquo
- Informirani pristanak je dobrovoljna saglasnost pojedinca koji ima pravnu sposobnost da daje saglasnost Da bi dao informirani pristanak pojedinac mora imati kapacitet i zrelost da razumije usluge koje se nude i da bude zakonski u mogućnosti dati svoju saglasnost Obrazac pristanka za davanje informacija nalazi se u Prilogu 2 ovih Smjernica
- Informirana saglasnost je izričito dat pristanak za sudjelovanje u uslugama od strane mlađe djece koja su po definiciji premlada da daju informirani pristanak ali dovoljno stara da razumiju i slože se o tome da sudjeluju u uslugama^
- Obavezno prijavljivanje podrazumijeva da su zdravstveni i socijalni radnici nastavnici odgajatelji medicinske obrazovne i druge ustanove i organi kao i nevladine organizacije koji u obavljanju svoje dužnosti saznaju za učinjene radnje nasilja dužni odmah po saznanju prijaviti učinjene radnje nasilja u porodici nadležnoj policijskoj upravi Ukoliko se radi o stranom državljaninu prijavljuje se Službi za poslove sa strancima
httpswwwunodcorgdocumentstrealiesUNTOCPublicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i Interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR Ženeva 2003 str 6ldquo UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Detemining the Best Interests of the Child httpswwwunhcrorg4566bl6b2pdf 3raquo Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 lsquoThe Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child httpswwwunhaorg4566b16b2pdf Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom httpwwwunorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-epdf Seksualno i rodno nasipe nad izbjeglicama povratnidma i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR 2003rsquo Član 8 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013)
19
Hitnost rješavanja Za predmete nasilja u porodici nadležni subjekti dužni su osiguravati hitnost u rješavanju a u skladu sa svojim nadležnostima Ova se obaveza odnosi na općinski sud - prekršajno odjeljenje suda (u daljnjem tekstu nadležni sud) policija organ starateljstva i druge institucije nadležne za socijalnu i zdravstvenu zaštitu uz obavezu zajedničkog i koordiniranog djelovanja^Žrtvapreživjeii osoba koja je pretrpjela RZN Na osnovu međunarodnih standarda znanja i dobrih praksi u ovim Smjernicama koriste se dva pojma - žrtvardquo i preživjeli - da označe osobe podvrgnute RZN što upućuje na dva koegzistirajuća aspekta viktimizacija (također u medicinske i sudske svrhe) i otpornost (za psihosocijalnu podršku i osnaživanje)IzvršiteiJpočiniteiJ nasilja osoba grupa ili institucija koja direktno nanese ili na drugi način podržava nasilje ili drugo zlostavljanje koje je nanijeto drugome protiv njegovenjene voije^Mučenje svaki čin kojim se namjerno nanosi teška boi iii patnja bilo fizička ili psihička nekoj osobi u takve svrhe kao što su pribavljanje informadja ili priznanja od te osobe ili treće osobe kažnjavanja za djelo koje je ona ili treća osoba počinila iii se sumnja da Je počinila ili zastrašivanje ili primoravanje nje ili treće osobe ili iz bilo kog razloga zasnovanog na diskriminaciji bilo koje vrste kada je takva bol ili patnja nanijeta od strane ili uz podsticanje iii saglasnost javnog službenika iii druge osobe koje djeluje u službenom svojstvu Ne uključuje bol ili patnju koja proizilazi samo od ili je sastavni ili posljedični dio zakonitih sankcija^
čl 3 i 4 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici httpwwwunhcrorg453492294pdf
^ Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih nehumanih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja i Međunarodne konvencije 0 eitminaciji svih oblika rasne diskriminacije
20
ii DIO
HITNA INTERVENCIJA
6 PRAVCI UPUĆIVANJAOd presudnog je značaja da postoji jasna komunikacija i razumijevanje sigurnosti svih uputa vezanih za RZN Jednom kada svaki sektor uspostavi standarde zaštite važno je formirati jasan sistem upućivanja među tim sektorima Pravce upućivanja treba stalno provjeravati za svako područje i treba navesti
Koje agencije ili institucijeustanove pružaju usluge Specifične kontakt informacije ime I broj telefona) jedne od ključnih osoba u toj
institucijiustanovi Osiguranje usluga koje pruža institucijaustanovabullbull Sve troškove vezane za uslugu ako su relevantni Gdje se žrtve trebaju uputiti kako bi imale pristup ovim uslugama
Hitna upućivanja iziskuju hitnu reakciju-procjenu prvih neophodno potrebnih radnji kao što su
- uvid u nivo rizika- prijava slučaja- saglasnost koju je dala žrtvapreživjeli RZN^- zbrinjavanje- hitna medicinska pomoć- preporuka prvostepenog tima za upućivanje- zahtjevi drugih relevantnih zainteresiranih strana na primjer porodica prijatelj ili
pratitelj- prekidanje stanja u kojem se do tada nalazila potencijalna žrtva
Prvostepena reakcija (hitni odgovor) U slučajevima nasilja nad migrantima ili izbjeglicama i tražiteljima azila terenske službe u privremenim prihvatnim centrima trebaju pružati osnovnu podršku Svi koji rade u ovim centrima trebaju biti dio specijalizirane obuke za procesuiranje RZN u skladu s usvojenim procedurama Ukoliko relevantna usluga nije organizirana u centruobjektu usluge će pružiti drugi pružatelj usluga Ambulante i angažirano stručno osoblje u privremenim prihvatnim centrima je spremno da se bavi RZN u određenim limitiranim okolnostima
Procedure upućivanja odnosno referalni mehanizam u slučajevima RZN razvijen je za svaki privremeni prihvatni centar posebno te čine Prilog 4 (Ušivak) i Prilog 5 (Blažuj) ovih Smjernica
Drugostepeni (srednjoročni) odgovor Ako žrtvipreživjelom RZN treba podrška koja se ne može pružiti unutar privremenog prihvatnog centra (kao dio prvostepene reakcije) žrtvu treba uputiti na druge službe koje mogu pružiti specijaliziranu njegu i pomoć Ove usluge se nalaze izvan privremenih prihvatnih centara i uključuju Između ostalog specijaliziranu zdravstvenu zaštitu hospitalizaciju ili liječenje HlV-a i drugih bolesti Ovo uključuje i dodatne usluge kao što je prevoz oddo privremenog prihvatnog centra obavezno angažiranje prevoditelja (istoga spola kao žrtva) lijekove ili sakupljanje dodatne dokumentacije Kada se žrtva RZN zbrine ona će biti vraćena u privremeni prihvatni centar i bit će pod pojačanim nadzorom i zaštitom od strane zaštitarske službe u privremenom prihvatnom centru Ukoliko prevoz preživjele osobe ne može osigurati i pružiti hitna medicinska služba Isti bi trebao biti osiguran od agencija ovlaštenih za prevoz migranata i 24 sata prisutnih u privremenim prihvatnim centrima
Za krivična djela koja se prooesuiraju na ех ocio osnovi saglasnost žrtve nije od značaja Ipak međunarodni standardi preporučuju da se osigura saglasnost žrtve u svim procesima a kako bi se izbjegla reviktimizadja
22
Trećestepeno upućivanje (dugoročni odgovor) Trećestepeno upućivanje primjenjuje se ako žrtvapreživjeli RZN treba dugoročnu pomoć kao što je posjeta savjetovanju ili terapiji podrška pri pripremi tužbe protiv počinitelja nasilja i davanje saglasnosti za starateljska prava i viđanje djeteta iii zahtjev za dodatnim relevantnim dokazima iz druge zemlje Međutim trećestepeno upućivanje podrazumijeva produženi boravak žrtvepreživjelog RZN u zemlji a za vrijeme boravka država bi trebala pružiti žrtvi pristup osnovnim uslugama kao što su smještaj psihosocijalne i druge usluge i pravo na rad Pri pružanju usluga potrebno je osigurati prevoditelja istoga spola kao žrtva)
NapomenaZa žrtve RZN iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila koji se nalaze na prostoru Kantona Sarajevo ali borave u privatnom smještaju odnosno nisu registrirani u privremenim prihvatnim centrima prema međunarodnim propisima država je dužna obavezno da pruži usluge hitne medicinske pomoći neovisno od toga da li je migrant izbjeglica ili tražitelj azila I zvanično registriran na području ovog Kantona Ova vrsta pomoći može se organizirati kroz saradnju nadležnih organizacija Crvenog krsta međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ove populacije i lokalnih zdravstvenih ustanova
Osim hitne medicinske pomoći važno je definirati i pružanje ostalih potrebnih usluga u slučaju RZN Radi se o pitanju koje zahtjeva poduzimanje dodatnih napora kako bi se adekvatna pomoć pružila I onoj populaciji koja boravi na području Kantona Sarajevo ali izvan Privremenih prihvatnih centara Informacije o vrsti i načinu pružanja pomoći u slučajevima RZN moraju biti dostupne i ovoj skupini migranata izbjeglica i tražitelja azila Nakon što se osigura mehanizam upućivanja u ovim slučajevima informacije će biti dostupne kako nadležnim tijelima i organizacijama tako i ciljanoj populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila izvan Privremenih prihvatnih centara
7 MINIMALNI PAKET USLUGA U BORBI PROTIV RZN
Minimalni paket usluga u borbi protiv RZN u kriznim situacijama razvijen je u okviru stručnog uputstva UNFPA Ovaj odjeljak daje smjernice za proširenje brige o žrtvama RZN u kriznim situacijama s posebnim osvrtom na sljedeće
1 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika2 Pružanje usluga na terenu3 Osiguranje hitnog reagiranjapružanja prve pomoći
71 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika
Osobe koje su u riziku od RZNrdquo su uglavnom žene djevojčice i dječaci koji su već bili izloženi RZN ili im je prijećeno istim u njihovim zemljama porijekla stalnim ili privremenim prihvatnim centrima za tražitelje azila izbjeglice I migrante iii zemljama u kojima su ranije boravili duž migracionog puta te interno raseljene osobe Drugim riječima osobe koje se mogu lako fizički emocionalno ili psihički povrijediti ili napasti
Migranti izbjeglice i tražitelji azila koji traže zaštitu u drugim zemljama imaju teške traume i povrede Izgubili su sve svoje poznate mehanizme zaštite I izuzetno su ranjivi u smislu da je vrlo vjerovatno da će na putu doživjeti nasilje I zloupotrebu svojih prava Neki od njih sada imaju još veći rizik od daljeg viktimiziranja na RZN i seksualno nasilje
Prema međunarodnim iskustvima i standardima I povratnim informacijama koje pružaju humanitarni službenici koji se bave trenutnom izbegličkom i migrantskom krizom u Evropi i
23
Bosni i Hercegovini sljedeće su osobe identificirane kao rizična ciljana ranjiva i najugroženija grupa za RZN i seksualno nasilje
- adolescentice-- udovice rastavljene iii neudate ženedjevojkeldquo žene koje putuju same s djecom bez pratnje supružnika vanbračnih partnera ili
drugih odraslih muških članova porodice- domaćinstva na čijem su čelu žene- starije žene i muškarci- djeca u domaćinstvima predvođenim muškarcima- djevojčice i dječaci koji su bez pratnje ili razdvojeni- pripadnici etničkihvjerskih manjina- osobe sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom- osobe sa zdravstvenim problemima (koje pate od teških iii hroničnih bolesti spolno
prenosivih bolestiHIV-AIDS itd)- trudnice iii dojilje- osobe sa historijom seksualnog nasilja (kao žrtve iili svedoci uključujući I rani brak)- LGBTI+ osobe
Pored migracionih kriza navedene kategorije mogu se smatrati osobama osjetljivim na druge katastrofe i krizne situacije^reg Ove su osobe u opasnosti od daljnje viktimizacije
Zdravstvene posljedice rodno uvjetovanog nasilja mogu se grupirati u tri kategorije1 Fizičke posljedice2 (Pslho-)somatske posljedice3 Psihičke posljedice
Višestruka traumatska iskustva ostavljaju teške posljedice po zdravlje osobe Pri tome nesigurna situacija boravka nedostatak poslovnih mogućnosti i si dodatno usložnjavaju psihičke problem Među migrantima Izbjeglicama i tražiteljima azila često je izražen posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) ali i drugi mentalni poremećaji i somatski zdravstveni problemi Ako su ove osobe već bile traumatizirane iii su doživjele traumatizaciju tokom bijega u uvjetima kada su njihov boravišni status i budućnost I dalje nesigurni može doći i do pogoršanja mentalnog zdravlja^reg
Seksualno nasilje je problem kojem treba posvetiti posebnu pažnju istraživanja pokazuju da su bitne tri specifične faze u kojima izbjeglice i migranti - žrtve rodno zasnovanog nasilja doživljavaju seksualno nasilje stanje u zemlji porijekla iskustva prilikom bijega i iskustva u EU50
U zemlji porijeklaprije bijega Zlostavljanje od strane osoba koje imaju moć seksualno premlaćivanje (posebno žena) seksualni napad silovanje otmica od strane naoružanih članova sukobljenih strana uključujući sigurnosne snage masovno silovanje i prisilna trudnoća seksualno nasilje u vezama s Intimnim partnerom seksualno zlostavljanje djece seks za preživljavanjeprisiina prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
Prilikom bijegau tranzitnim zemljama Seksualni napad od strane razbojnika službenika na granici zarobljavanje za trgovinu ljudima od strane krijumčara seksualni napad
^ Poglavlje 7 preuzeto iz đokurrrenta Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine Smjernice su usvojene odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine Za potrebe izrade Smjernica za područje Kantona Sarajevo tekst je dijelom dopunjen i prilagođen stanju u ovom kantonu
Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine str 19ldquo Op cit str 30
24
u tranzitnim prostorima seks za preživljavanjeprisilna prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
U zemlji odredišta (EU) Seksualni napad prisila iznuda od strane osoba s autoritetom seksualno zlostavljanje razdvojene djece u udomiteljstvu seks za preživljavanjeprisilna prostitucija seksualna eksploatacija osoba koje traže pravni status u zemlji odredišta (državi članici EU) ili pristup pomoći i resursimareg^
Posebna pažnja mora se posvetiti uvjetima života u smještajima za migrante izbjeglice I tražitelje azila s obzirom da upravo te okolnosti kolektivnog smještaja povećavaju rizik od pojave nasilja U ovakvim smještajima rijetko postoje zaštićena mjesta i mjesta za odmor Porodice često doživljavaju intenzivne situacije zbog životnih iskustava i iskustava nastalih tokom bijega Riziku da postanu žrtve rodno zasnovanog nasilja u smještajima posebno su izložene žene djevojčice i dječaci I to od strane članova porodice drugih osoba smještenih u skloništa ali i od sigurnosnog osoblja S druge strane i onda kada dođe do mjera kao što su zabrane pristupa počinitelju otvara se pitanje šta to u praksi znači Nerijetko kolektivni smještaji nemaju uvjete za odvajanje takve osobe od ostalih osoba u skloništu Osim toga ako bi se vršilo izdvajanje tog počinitelja iz konkretne zajednice (skloništa) to može dovesti do kršenja njegove obaveze boravka u skloništu (kao legalnog mjesta boravka)
S obzirom da život u kolektivnom smještaju u kojem je sve organizirano može potaći razvijanje osjećaja ovisnosti i manjka kontrole nad svakodnevnim životom važno je osmišljavati aktivnosti koje će doprinijeti jačanju osjećaja samopoštovanja kontrole i odgovornosti korisnika Konstruktivnim provođenjem slobodnog vremena zadržavaju se stare i razvijaju nove vještine I znanja a time i preveniraju poteškoće mentalnog zdravljaldquo
711 Faktori rizika
Faktori rizika uključuju trenutne ili prethodne okolnosti koje mogu dovesti do RZN iii razvoja bolesti iii povreda uzrokovanih nasiljem naročito kada se pojedini ljudi uklanjaju iz okruženja u kojem su zaštićena njihova prava i slobode kao i njihov fizički I psihički integritet
U ovisnosti od okolnosti faktori rizika mogu biti lični - u odnosu na ličnu situaciju pojedinca i eksterni - u odnosu na spoljne utjecaje
Najznačajniji faktori rizika za ugroženost od RZN su
Lični faktori rizika - Nedostatak podrške muških članova porodice (osiguranje zaštite i društveno prihvatanje od strane zajednice) Međutim mora se imati na umu da žena može biti izložena riziku od RZN od muškog člana porodice odnosno da muško prisustvo može biti i rizik
- Nedostatak finansijskih sredstava- Nedostatak pristupa osnovnim životnim potrebama (hrana voda higijena
spavanje)- Odsustvo iili gubitak ličnih dokumenata (koji se odnose na lični identitet
roditeljstvo imovinu)- Određene lične karakteristike (spol rodni identitet seksualna orijentacija
invaliditet jezične barijere itd)Eksterni faktori rizika - Nedostatak pristupa informacijama
- Nesigurni načini prevoza uključujući javni prevoz kao što su bez nadzora i prenatrpani vozovi i autobusi privatni prevoz taksi bez nadzora ilegalni
Op cit str 30 Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih
ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009
25
transport ili krijumčarenje ili dijelovi puta kojim se ide pješke bez nadzora- Zloupotreba ovlasti (nezakonit pritvor nedostatak pravne pomoći)- Neadekvatan nivo sigurnosti u stalnim i privremenim prihvatnim centrima
uključujući prenatrpanost kupatila i toalete tamne i izolirane sobe- Odsustvo prostorija za muškarce i žene nema posebnih soba za djecu soba
prilagođenih osobama s invaliditetom nema posebnih prostorija u kojima stručnjaci mogu u privatnosti razgovarati sa potencijalnim žrtvama RZN
- Nepostojanje kontrole poštivanja propisa o odvojenim muškim i ženskim kupatilima i toaletima
~ Neprimjerena rodna struktura osoblja za pružanje pomolt5a i zaštitu~ Slab nadzor nad aktivnostima i uslugama u centrima- Neprimjerno ponašanje humanitarnog osoblja- Smještaj u neformalnim naseljima_________________________________________
Priznavanje ugroženosti u pogledu RZN i faktora rizika od suštinske je važnosti prilikom pristupa migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila kako bi se identificirali oni kojima je potrebna pomoć U tom smislu od pomoći su procedure za minimiziranje rizika (prevencija i zaštita) i definirane usluge prve pomoći u cilju spašavanja života
Procjena rizika se zasniva na dostupnim informacijama i mora se obaviti što prije Kada se vrši procjena rizika treba obratiti posebnu pažnju na sljedeće da ii je navodni izvršitelj već počinio RZN ranije ili neposredno prije procjene rizika i da li je onona u stanju da to ponovo učini da ii je prijetio da će izvršiti ubistvo ili samoubistvo da ii je naoružan da li se radi o osobi sa mentalnim poremećajima ili osobi koja zloupotrebljava psihoaktivne supstance da ii žrtva živi u strahu i kako procenjuje sopstvene rizike od RZN
Kombinacija stepena ugroženosti i faktora rizika omogućava osoblju na terenu da klasificira slučajeve po nivou rizika i vjerovatnoće nastanka RZN i definira vrstu potrebne pomoći
Svi akteri koji pružaju usluge migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila u stalnim i privremenim centrima za prijem kao i lokalni pružatelji usluga treba da budu upoznati sa nivoima ugroženosti i faktorima rizika propisno obučeni i spremni da poduzmu odgovarajuće mjere u skladu sa ovim Smjernicama
ftumanitamd osoblje bi trebalo da bude u stanju da brzo prepozna ugrožene osobe osoblje koje nije direktno uključeno u pružanje usluga pnre pomoći treba znati kako upu^ identificirane slučajeve zainteresiranim stranama koje pružaju specijalizirane usii^e
712 Razotkrivanje
RZN mora biti pažljivo razotkriveno kako bi se smanjila mogućnost sekundarne viktimizacije uz puno poštivanje dostojanstva te osobe i povjerljivosti informacija
Neke žrtve RZN se odlučuju da ne razotkriju ovaj vid nasilja ili da ne traže pomoć Neki od razloga za to mogu biti
- stalna nada da će zlostavljanje prestati~ vjerovanje da je zlostavljanje njihov lični problem- vjerovanje da oni i sami potiču nasilno ponašanje- česta percepcija da je RZN prihvatljivo- zlostavljači ulažu veliki napor ne bi ii žrtve ostale s njima- žrtve ponekad žele da prestane nasilje ali ne i odnosveza- stigma i sramota- vjerovanje da se u vezi toga ništa ne može učiniti- vjerovanje da pružatelji usluga nisu u mogućnosti da pomognuldquo stalno prisustvo počinitelja~ želja da se zaštiti počinitelj i njegova porodica
26
- strah od posljedica razotkrivanja kao što je eskalacija nasilja raspad porodice oduzinnanje starateljstva nad djecom
- ekonomske posljedice odvajanja
Što se tiče razotkrivanja nasilja žrtve migranti izbjeglice i tražitelji azila mogu doživjeti I dodatne barijere kao što su
- strah da će izgubiti status tražitelja azila ili izbjeglice ili dodijeljenu supsidijarnu zaštitu ako napuste počinitelja nasilja
- nedostatak svijesti o njihovim pravima i mogućnostima u stranoj zemlji- nedostatak informacija i jezičke barijere- kratki boravak u BiH prije nego što krenu na daljnji put- društvena izolacija koja proizilazi iz njihove emocionalne ovisnosti od počinitelja
nasilja
Razotkrivanje nasilja zahtijeva visok stepen povjerenja u osobu kojoj se ono razotkriva Potrebno je učiniti sljedeće kako bi se osiguralo da žrtve koje žele da razotkriju RZN osjete da imaju podršku u tome i da osjete sigurnost da rade ispravnu stvar
Slušajte Pojžlte žrtvama priliku da vam ispričaju kroz šta su prošli i to svojim riječima i onda kada one za to budu spremne Pokušajte da ih ne prekidate ili da Im postavljate previše pitanja Nemojte da osjećate da treba da popunite svaki trenutak ćutanja koji se pojavi tokom razgovora Ako se žrtvama osigura adekvatan prostor i pruži im se dovoljno vremena za razgovor to će im pomoći da se osjete cijenjenima i podržavanima Nemojte postavljati previše pitanja nego slušajte samo ono što vam sama osoba želi reći
Nemojte osuđivati Nije dobra ideja da se postavljaju pitanja koja pokazuju da upravo to činite ne vršite pritisak na žrtvu (na primjer da izađe iz nasilne veze) jer to može imati negativne posljedice uključujući i opasnost od fizičkog napada
Dajte žrtvama do znanja da im vjerujete
-
Veoma je važno da žrtve znaju da im vjenijete njihovo povjerenje možete zadobiti tako što ćete reći npr mora da je to bilo veoma zastrašujuće zaVas
Potvrdite odluku te osobe da razotkrije nasilje
Žrtve se mogu boriti sa osjećanjima krivice i sumnje u sebe istaknite njihovuhrabrost i snagu za poduzimanje odgovarajućih koraka
Naglasite neprihvatljivost nasilja
Ukažite žrtvama da je nasilje neprihvatljivo i ohrabrite ih da ga razotkriju a istovremeno se pobrinite da one takvo ohrabrivanje ne dožive kao da ih Л osuđujete
Naglasite povjerijivošt čuvanje povjerljivosti onda kada žrtva odluči da istupi i razotkrije RZN je odnajve^ mogućeg značaja
Uputite žrtve odgovarajućim organizacijama za pružanje podrške
Postoje mnoge organizacije dviinog društva koje pružaju zaštitu migrantima kao i žrtvama RZN identificirajte prvu relevantnu zainteresiranu stranu kojoj bi trebalo uputiti žrtvu na osnovu potreba žrtve
713 Rad u multikulturalnom okruženju
Razumijevanje kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migrant izbjeglice i tražitelji azila predstavlja izazove za stručnjake i iziskuje njihovu toleranciju na različitosti (kulturološke jezične običajne rodne) te znanja i vještine o različitim kulturama i načinima komuniciranja Osnovni smisao kulture sastoji se u tome da olakša održi I produlji napredak ljudskog društva Kultura objedinjuje svjesne i nesvjesne modele ponašanja stečene i prenesene simbolima koji tvore osebujna postignuća ljudskih skupina Temeljnu srž kulture čine tradicionalne ideje (povijesno stečene i Izabrane) i vrijednosti vezane uz te ideje Kultura predstavlja određenu konfiguraciju ponašanja normi stavova vrijednosti uvjerenja i temeljenih pretpostavki koje se razlikuju od društva do društva
Područja najčešćeg nerazumijevanja među kulturama odnose se na vrijednosti (temeljna vjerovanja nacionalne karakteristike) način komunikacije (stil govora navika slušanja) pojam prostora i vremena U pojedinim kulturama postoje određena pravila koja se direktno vežu za percepciju vremena lični prostor dodirivanje pogled osmijeh
27
Rodne razlike također mogu utjecati na komunikacijski proces Istraživanja su pokazala da žene više upotrebljavaju indirektni govor dok muškarci upotrebljavaju direktni govor Isto tako postoje velike razlike u emocionalnom doživljavanju 1 pokazivanju emocija kod osoba Iz različitih kultura što je prvenstveno uvjetovano socijalizacijom Razumijevanjem kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migranti i izbjeglice izbjegavaju se negativni učinci postupanja pri čemu nije zadatak stručnjaka da osuđujuprosuđuju nego da osobu saslušaju i uvažavaju Za stručnjake koji rade u multikulturainim okruženjima usavršavanje u tom području je sine que non učinkovitog i djelotvornog postupanjareg^
72 Pružanje usluga na terenu
Pružanje usluga na terenu podrazumijeva da su usluge ili informacije pružene ljudima tamo gdje žive Ili provode vrijeme Zbog poznatih prepreka vezanih za RZN u svakom kontekstu kao što su osjećaj sramote 1 stigme nepovjerenje u pružatelje usluga strah od ponovne viktimizacije i prijetnji smrću pružatelji usluga treba da insistiraju na modusu bdquopružanja usluga na terenu 1 to na jezicima koje razumiju potencijalne ili stvarne žrtve RZN zamjenjujući način tradicionalnog pružanja usluga koji očekuje od korisnika da traže pomoć dolazeći u kancelarijeprostorije pružatelja usluga
Pružanje usluga na terenu posebno žrtvama RZN zahtijeva da se obezbjedi siguran prostor čak i minimalne veličine tako da žrtve i pružatelji usluga mogu govoriti u privatnosti u sigurnom i pristupačnom okruženju
Usluge na terenu mogu također provoditi socijalni radnici zdravstveni radnici psiholozi psihoterapueti i aktivisti koje podržavaju obučeni kulturni 1 jezički medijatori Pored toga potrebno je obratiti pažnju na rodnu strukturu aktera koji pružaju usluge na terenu kako bi se spriječile komunikacijske barijere izazvane kulturnim vjerskim ili drugim razlozima
Kad god je to moguće prevoditelj treba biti istog spola kao i žrtva u svakom slučaju prevoditelji moraju prvo prisustvovati neophodnoj obuci koja se fokusira na načelo povjerljivosti i razumijevanja koncepta RZN u kriznim situacijama
Odgovarajuće zainteresirane strane bi trebalo da se dogovore o ulogama i odgovornostima za pružanje pomoći kako bi se olakšala koordinacija Zainteresirane strane koje su zadužene za Informiranje treba da obavljaju svoje aktivnosti obraćanjem migrantima i izbjeglicama na mjestima na kojima se okupljaju koristeći jednostavna pitanja za probijanje leda sa ključnim porukama Pružanje usluga na terenu uključuje i širenje informacija o tome gdje kako i koje se vrste usluga pružaju o posljedicama nasilja nad ženama i prednosti traženja zaštite i podrške Štaviše poruke moraju biti formulirane tako da žrtve mogu da ih prihvate i razumiju Žrtve trebaju jasno razumijeti da pružatelji usluga brinu o njihovom blagostanju Pored toga poruke se moraju prenijeti na jezicima koji žrtve shvataju i u potpunosti poštujući njihove kulturne osjetljivosti
S obzirom na teška iskustva kroz koja prolaze žrtve pružatelji usluga moraju ih obavjestiti o mnogim važnim pitanjima počevši od vrlo jednostavnih informacija kao što su
- Dostupnost zdravstvenih i psihosocijalnih usluga- Prisustvo zainteresiranih strana zaduženih za sigurnost u centru- Mogućnost podnošenja zahtjeva za azil- Mogućnost da se dobije humanitarni boravak i drugo
ldquo Priručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka Kraljević Hnratski crveni križ Zagreb 2014 godine str 88
28
73 Hitna reakcija
Oni koji pružaju usluge prve pomoći ne moraju znati da ii se viktimlzacija dogodila nedavnolaquo u trenutnoj zemlji tranzita ili na drugoj lokaciji u nekom drugom trenutkulaquo
Vremenski okvir događaja mora se utvrditi samo u slučajevima silovanja r kliničke zaštite žrtava silovanja kako bi se spriječile seksualno prenosive bolesti (SRB) HIV i neželjena trudnoća
Blagovremeno prepoznavanje rizika vodi izboru odgovarajućih mjera prevencije i zaštite i minimizira vjerovatnoću viktimizacije koja se nastavlja u trenutnim okolnostima Ove infomlitye su važne za potencijalnu identifikaciju I kažnjavanje počinitelja RZN
Prva pomoć označava hitnu pomoć koja Je pružena bolesnoj ili povrijeđenoj osobi ili osobi koja je u riziku od ponovljenog ili kontinuiranog RZN ili daljeg izlaganja nasilju u cilju sprječavanja pogoršanja zdravija preživjelog što može dovesti do smrti
Što se tiče odgovora na RZN u kriznim situacijama prva pomoć znači da kada žrtva zatraži pomoć oni koji pružaju istu treba da daju prioritet za sljedeće tri hitne intervencije
Hitna medicinska procedura I pomoć u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem Psihološka prva pomoć (Prilog 1 ovih Smjernica) Posebne mjere zaštite
Ključne aktivnosti za pružanje prve pomoći ugroženim osobama uključuju- Neposredne intervencije uključujući psihosocijalnu podršku gdje je to prikladno- Upućivanje žrtve na odgovarajuću podršku i pravno zastupanje poželjno uz
saglasnost žrtve (ili u najboljem interesu djeteta ako je žrtva dijete)- Praćenje žrtve na mjesto gdje je sigurna I zaštićena (prema socijalnim zdravstvenim i
pravnim pružateljima usluga i pružanje podrške u pristupu njihovim uslugama)~ Korištenje opreza prilikom traženja Informacija od žrtava u prisustvu njihove porodice
ili drugih pripadnika zajednice kako ne bi ugrozili njihovu sigurnost- Zajedničko određivanje (od strane svih zainteresiranih strana) obučenih kontakt
osoba koje će biti zadužene za upućivanje žrtava unutar referalnog sistema za RZN (dvije takve osobe jedno kontaktno lice i jedan zamjenik)
731 Procedura za smještanje i zbrinjavanje žrtava silovanja
Žrtve treba da primaju informacije u direktnoj komunikaciji iili putem Informativnog materijala (kroz društvene aktivnosti u privremenim prihvatnim centrima a koje su namijenjene djevojčicama dječacima mladićima maloljetnicima bez pratnje kroz plakate ili letke na jezicima koje žrtve i potencijalne žrtve uglavnom razumiju istaknutim na lako dostupnim lokacijama vidljivim velikom broju pogođenog stanovništva) koji jasno navode gdje žrtve silovanja mogu tražiti pomoć ili liječnički pregled Tokom medicinskih pregleda žrtvama se moraju dati informacije o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti načinu pristupa i daljnjem liječenju (ako je to potrebno) Radnje nasilja koje su se dogodile prije nego što su žrtve došle u Kanton Sarajevo identificiraju se ako ih same žrtve prijave ili se jave u pratnji člana porodice ili predstavnika organizacija civilnog društva (OCD)
Prvi kontakt u slučajevima silovanjaZdravstveni radnici i saradnici treba da razgovaraju sa žrtvama silovanja koristeći smjernice za komunikaciju
Vidjeti Prilog 1 - Psihološka prva pomoć
29
Liječnik i medicinska sestra trebaju prepoznati seksualno nasilje uključujući silovanje tako što će potražiti prisustvo bilo kog kliničke^ pokazatelja navedenog u protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Standardna operativna procedura - kliničko postupanje u slučajevima silovanja nalazi se u prilogu dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (F^eralnoministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfrnohgovba
Zdravstveni radnici trebaju uzeti podatke o medicinskoj istoriji od žrtve i izvršiti fizički pregled te mogu pregledati (i zadržati) odjeću ili obuću kao dokaz a u skladu sa Vodičem za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Obrazac za medicinsku anamnezu i pregled Piktogrami i Prikupljanje forenzičkih dokaza nalaze se kao prilozi u dokumentu bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfmohgovba
Preporučuje se da Ijekar i prevoditelj budu istog spola kao i žrtva Prevoditelj može biti prisutan samo uz saglasnost žrtve Također se preporučuje da prevoditelji pohađaju odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost Ukoliko žrtva tako želi može biti prisutna i treća osoba osim ako postoji opravdana sumnja da je navedena osoba izvršitelj nasilja ili član porodice koji bi mogao spriječiti žrtvu da otkrije tačne i potpune podatke ključne za produženje adekvatne obuke i zaštitu
Treba istaći da pregled muških genitalija u slučaju silovanja vrši specijalista urolog Posebne napomene za specijalistu urologa a radi obavljanja detaljnog pregleda su sljedeće
- Pregledajte skrotum testise penis periuretralno tkivo meatus uretre I anus- Obratite pažnju je li žrtva obrezana- Obratite pažnju na eventualno prisustvo hiperemije otoka (razlikovati Ingvinalnu
herniju hidrocelu i hematocelu) torzije testisa modrica analnih poderotina itd- Torzija testisa je hitno stanje i zahtijeva hitno upućivanje na hirurški tretman- Ako urin sadrži velike količine krvi provjerite evenutalno postojanje traume penisa i
uretre- Ukoliko je indicirano obavite rektalni pregled i provjerite rektum i prostatu u cilju
utvrđivanja eventualne traume i znakova infekcije- Ukoliko je potrebno uzmite materijal iz anusa za direktni pregled u cilju utvrđivanja
prisustva sjemene tekućine pod mikroskopom^
U svakom slučaju prilikom rada i ispitivanja muškaraca žrtava seksualnog nasilja uključujući silovanje treba Jasno i nedvosmisleno poslati poruku
- da muškarac nije kriv za ono što se dogodilo- da nije jedni da postoje slučajevi ali se ne prijavljuju- pohvaliti hrabrost žrtve da prijavi da sarađuje- da se ne mora preispitivati seksualnost nakon što se doživi seksualno zlostavljanje- da zlostavljanje ne umanjuje muškost- da seksualna orijentacija nije bitna i- objasniti naučnim činjenicama da su erekcija i ejakulacija fiziološki odgovori na
fizičku stimulaciju i da ne Isključuju zlostavljanjeregreg
^ bdquoKliničko postupanje u ^učajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i
suđije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 godine str 142
30
Prikupfjanje dokumentacijePotrebno je popuniti medicinsku dokumentaciju
Procedure nakon liječničkog pregleda- Liječnik može uputiti žrtvu na dalje ispitivanje analizu i liječenje u okviru zdravstvenog
sistema- Liječnik mora prijaviti slučaj nadležnim Insitucijama (ukoliko isti već nije prijavljen)- Svaki slučaj mora biti prijavljen policiji bez odlaganja a policija o tome obavještava
centar za socijalni rad- Zdravstveni radnici imaju obavezu Izdati uputnicu i proširiti medicinski nadzor na sve
neophodne mjere shodno potrebama zaštite zdravlja žrtve- Važno je Informirati žrtvu i uputiti na servise psihosocijalne podrške
Moguće procedure i intervencije tokom liječničkog pregleda- Medicinski tretman povreda ili hitnog stanja kod žrtve- Davanje pilula za dan poslijerdquo da se spriječi neželjena trudnoća kod žrtava akutnog
nasilja- Davanje profilakse za najčešće spolno prenosive bolesti (SPB) - vidjeti Protokol za
liječenje spolnoprenosivih infekcija)regreg- Testiranje (na HIV hepatitis i druge SPB)- Preporuka za naknadne terapije- Upućivanje na specijalističke medicinske preglede u skladu sa procjenom liječnika
Obavezno obučavanje zdravstvenih radnika o protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja sa fokusom na specijaliste ginekologije i specijaliste urologije
Prava žrtavaKada žrtva bude obavještena o liječenju I postupcima koje liječnik mora pratiti (prijaviti slučaj nadležnom Ministarstvu unutrašnjih poslova i Centru za socijalni rad) mora se poštovati izbor žrtve o tome kako postupati O prijavljenom i počinjenom krivičnom djelu silovanja će biti obavješteno nadležno tužilaštvo koje će u skladu sa zakonom preduzeti neophodne mjere i radnje radi otkrivanja počinitelja i dokazivanja krivičnog djela
Hitne medicinske intervencije i zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja- Liječenje povreda- Klinička zaštita žrtava silovanja (u skladu sa Protokolom za kliničko postupanje u
slučajevima silovanja)regrsquorsquo- Sprječavanje ili prekid neželjene trudnoće- Usluge nakon abortusa~ Sprječavanje i liječenje spolno prenosivih bolesti i HlV-a (u skladu sa Protokolom za
liječenje spolnoprenosivih infekcija i Protokolom za postekspozicijsku profilaksu kod HIV infekcije)regreg
NapomenaOdgovor zdravstvenog sistema u slučajevima RZN opisan Je u Poglavlju 11 ovih Smjernica dok Je ovdje data uputa samo za postupanje u slučajevima silovanja kada je neophodna promptna reakcija zdravstvenih službi zbog prikupljanja potrebnih dokaza što se ne može obaviti u ambulanti unutar privremenog prihvatnog centra već u zdravstvenim ustanovama kao što su bolnica ili klinički centar
Sastavni je dio dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine
Op cfOp dt (ovo su Priiozi br 9 i 10 navedenog dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Cijeli dokument
dostupan je na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva wwwfmohgovba)
31
732 Psihološka prva pomoć
Psihološka prva pomoć je preventivni postupak koji ima za cilj da spriječi pogoršanje i pojavu dugoročnih negativnih posljedica po zdravlje kako bi se postiglo blagostanje ljudi pogođenih kriznim situacijama
Žrtve RZN koje se suočavaju sa akutnim stresom i kojima je potrebna psihološka pomoć mogu se ponašati na sljedeće načine ili pokazati sljedeće simptome
- tremor umor glavobolju gubitak apetita opću bol i patnju- plakanje tugu depresiju žalost- anksioznost strah- bit će na oprezurdquo ili nervozni~ strah da će se nešto zaista loše dogoditi- nesanicu noćne more- razdražljivost bijes- krivicu sramotu- zbunjenost emocionalnu otupljenost- izgledat će povučeno ili vrlo mimo (neće se pomjerati)- neće reagirati na druge neće uopće govoriti izgledat će dezorijentirani (npr neće
znati svoje ime odakle su i gdje se nalaze)- nesposobnost da se brinu o sebi ili svojoj djeci (npr odbijaju da jedu ili piju
nesposobnost donošenja jednostavnih odluka)
Važno je napomenuti da žrtva može isto tako izgledati stabilno bez ikakvog ispoljavanja gore navedenih simptoma ili ponašanja Žrtve nasilja kojima je potrebna psihološka prva pomoć najvjerovatnije neće tražiti bilo kakav oblik pomoći Od ključnog je značaja da pružatelji usluga prepoznaju simptome akutnog stresa i da postupaju po njima U takvim slučajevima oni treba da identificiraju osnovne iili vanredne potrebe žrtve - uključujući i probleme koji se mogu činiti manjim ili sekundarnim ali koje žrtva smatra hitnim i od krucijalne važnosti - i da na njih blagovremeno odgovore
Ako žrtva ćš potvrdan odgovor pružatelji usluga mogu predložiti da se žrtva podvrgne medicinskom pregledu ili da razgovara sa psihologom iili psihoterapeutom Imajte u vidu da Je u mnogim kulturama riječ psiholog povezana sa mentalnim bolestima društvenom stigmom i osjećanjem srama Stoga psihologa treba predstaviti kao zdravstvenog saradnika koji je obrazovan i dobar je slušatelj i može pomoći i ponuditi savjet Gdje je to moguće komunikaciju treba obaviti uz pomoć prevoditelja istog spola koji je prošao odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost
733 Posebne mjere zaštite
Posebne mjere zaštite se odnose na akcije koje su dogovorene na licu mjesta i prilagođene su svakom konkretnom slučaju Njihov cilj je udaljiti žrtvu odnosno ugroženu osobu od Identificiranih neposrednih rizika i prijetnji vezanih za RZN Zaštita se može pružiti žrtvama ili ugroženim osobama i članovima njihovih porodica onda kada bi to povećalo njihovu sigurnost i sigurnost njihovih izdržavanih članova porodice
Zajedno sa žrtvomugroženom osobom službenik koji radi na slučaju mora prvo pažljivo procijeniti najbolji način da se žrtvaugrožena osoba udalji od neposrednih prijetnji i rizika S obzirom na to da je sigurnost žrtve apsolutni prioritet u takvim slučajevima treba kontaktirati sve relevantne zainteresirane strane kako bi se identificirale dogovorile i provele neophodne mjere zaštite
32
Primjera radi postupci koji se mogu smatrati posebnim mjerama zaštite protiv RZN- alternativni prevoz ili prevoz s pratnjom kroz određene dijelove migracione rute- brzo procesuiranje- udaljavanje žrtveosobe koja je izložena riziku od grupe s kojom putujeili boravi (bez
odlaganja odlaska ili zadržavanja osobe u odvojenom smještaju)- upućivanje žrtveugrožene osobe do odvojenog nadgledanog smještaja (tokom noći
sati odmora ili dok čeka) te usluge su dostupne u privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj Važno je naglasiti da postoji mogućnost proširivanja kapaciteta za područje Kantona Sarajevo a što bitno ovisi o samom kontekstu (stopa dolaska popunjenost postojećih privremenih prihvatnih centara sanitarna situacija ltd)
- upozoravanje pružatelja usluga u drugim područjimazemljama duž rute da su određenoj osobi potrebne alternativne mjere zaštite i postupci brzog procesuiranja
- pomoć pri traženju azila u zemlji uz podršku nevladinih organizacija kao što su rsquoVaša prava
- smještaj u sigurnom okruženju ukoliko je ugrožena bezbjednost osobe a što je u Kantonu Sarajevo odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centrareg^
U slučaju RZN prva pomoć obuhvata tri glavna područja intervencije koja se moraju provesti na integrirani način
- zdravstvene usluge- psihosocijalne usluge sigurnost
U praksi moguće su različite situacije ali se navedene usluge u svakom slučaju isprepliću Primjera radi moguće je da žrtvaosoba koja je u opasnosti od RZN najprije zatraži zdravstvene usluge odnosno zdravstvenu zaštitu ili je na to uputi druga osoba Obučeni psiholog treba blisko sarađivati sa liječnikom i medicinskim sestrama Trebalo bi odrediti privatnu čekaonicu u blizini ambulante privremenog prihvatnog centra
Obučeni psiholog iili psihoterapeut treba da bude prisutan u centru onona treba da stvori atmosferu koja pogoduje osobi koja traži pomoć i da bude spremanspremna da pruži psihološku prvu pomoć ako je to potrebno i na zahtjev U slučaju da zdravstveno osoblje koje pruža zaštitu žrtvi prepozna da je ona pod akutnim stresom treba da obavijeste žrtvu da su joj na raspolaganju psihološka prva pomoć psihosocijalne usluge i posebne mjere zaštite te treba da olakšaju pristup takvoj pomoći
Obučeni prevoditelji (po mogućnosti istoga spola kao žrtva) moraju biti dostupni kako bi se omogućila osnovna komunikacija sa osobom koja je preživjela nasilje
U praksi se može desiti da žrtvaosoba koja je izložena riziku od RZN prvo zatraži psihološke usluge ili je na njih uputi druga osoba Obučeni psiholog treba razgovarati s takvom osobom u ambulanti privremenog prihvatnog centra ili drugim za žrtvu sigurnim mjestom kako je opisano Psiholog uvijek treba istaknuti vezu između psihičkog i fizičkog zdravlja i ohrabriti žrtvu da traži i jedno i drugo kako bi mogla da nastavi putovanje bez rizika Psiholog mora biti upoznat sa dostupnim mjerama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i izvodljivim mjerama zaštite u kriznim situacijama i o njima mora obavijestiti žrtvuugroženu osobu Ako je potrebno i na zahtjev te osobe psiholog može ostati uz tu osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu Ukoliko to žrtva traži I prevoditelj može ostati uz osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu
^ Sigurni prostor bi trebao biti odvojen od prostora prihvatnog centra što bi bilo jedino ispravno rješenje u skladu sa međunarodnim standardima zaštite u ovim situacijama Međutim na području Kantona Sarajevo nije osigurana posebna Sigurna kuća za ove namjene Preporuka je da se nastave tražiti rješenja za ovo pitanje
33
u nekim dmgim slučajevima sigurnost žrtve je ključna pa će prvo zatraži posebne mjere zaštite Službenici za zaštitu koji su upoznati sa slučajevima vezanim za RZN I sa njim povezanim rizicima uvijek trebaju priznati važnost pravovremenog traženja integriranih zdravstvenih usluga koje spašavaju život (hitna medicinska pomoć usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja i psihološka prva pomoć) Žrtva se mora fizički odvojiti od počinitelja nasilja a za tu svrhu služi odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centra i sigurna kuća
8 SMJEŠTANJE I ZBRINJAVANJE ŽRTAVA RZN (VOĐENJE SLUČAJA)
Cilj smještanja I zbrinjavanja žrtava RZN je da se osnaže tako što im se daje do znanja da su im na raspolaganju različite opcije pruža im se podrška prilikom donošenja informiranih odluka i podiže svijest o činjenici da im je na raspolaganju čitav niz usluga Smještanje i zbrinjavanje žrtava RZN su usmjereni prvenstveno na zadovoljavanje njihovih zdravstvenih sigurnosnih psihosocijalnih i pravnih potreba nakon incidenta
Četiri načela smještanja i njege su- Individualizirano pružanje usluga zasnovano na izborima koje napravi žrtva- Sveobuhvatna procjena koja se koristi za identifikaciju potreba žrtve- Plan usluga koji odgovara potrebama žrtve a koji je napravljen u dogovoru sa
žrtvom- Dobra koordinacija pružanja usluga između svih nadležnih aktera
Tokom čitavog procesa osoba zadužena za smještanje i zbrinjavanje treba osigurati sljedeće
- da se svi dokumenti u pisanom obliku čuvaju u pojedinačnim dosijeima u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima U svakom privremenom prihvatnom centru treba da postoji sigurnosni sef za čuvanje dosijea
- da su sve uputnice i informacije o predmetu koje su proslijeđene putem elektronske pošte zaštićene lozinkom i da se razmjenjuju samo između zainteresiranih strana zaduženih za smještanje i zbrinjavanje žrtava
- da se čuva povjerljivost i sigurnost informacija Originalni primjerci popunjenih obrazaca za registraciju i obrazaca za davanje saglasnost trebaju se pohraniti u zaključane ormare u odgovarajućim uredima u samim privremenim prihvatnim centrima Svi obrasci koji sadrže informacije koje se mogu koristiti za Identifikaciju osobe uključujući I obrasce za davanje saglasnost moraju se čuvati odvojeno od obrazaca za registraciju koji su kodirani i uključuju detalje o incidentu
- da bi se sačuvala bezbjednost sigurnost i povjerljivost informacija popunjeni obrasci za registraciju nikada se ne smiju proslijeđivati niti dijeliti osim ako je počinjeno krivično djelo u kojem slučaju svi dokazi moraju biti dostavljeni Tužilaštvu na zahtjev Pored toga informacije se mogu dijeliti bez saglasnost I pristanka osobe na koju se te informacije odnose samo ako je tako propisano zakonom i pod uvjetima propisanim zakonom
- svi predmetni dosijel sa dokumentima u pisanom obliku se moraju čuvati na sigurnom mjestu u zaključanim ormarima Sve prostorije u kojima se čuvaju informacije u pisanom i elektronskom obliku moraju biti sigurno zaključane kad god osoblje napusti prostoriju
- svo osoblje mora biti svjesno koliko je važno biti na oprezu u pogledu toga ko ulazi u njihov ured u kojem rade
34
Informirani pristanak razmjena informacija i izvještavanje
U skladu sa međunarodnim standardima poželjno je dobiti informirani pristanak žrtava (Prilog 2 - Obrazac pristanka za davanje Informacija) prije nego što se upute na pružatelje usluga ili prije nego što se podijele njihovi podaci Kako bi se osiguralo da ta saglasnost bude zasnovana na dobroj informiranosti pružatelji usluga moraju pružiti sljedeće informacije žrtvama na jeziku i na način koji oni razumiju (znakovni jezik slike pisane informacije usmene informacije itd)
- koje su opcije na raspolaganju- da će se te informacije podijeliti (uz njihovu saglasnost) sa drugim zainteresiranim
stranama kako bi i one mogle da pruže druge usluge- šta će se tačno dogoditi kada pristanu da prihvate te druge usluge- prednosti i eventualno nedostaci tih usluga- da imaju pravo da odbiju neku uslugu- ograničenja vezana za poverljivost
Ponekad je potrebno dugo vremena da se zadobije povjerenje žrtava RZN Informirani pristanak je dinamičan proces u postupku smještanja i zbrinjavanja što znači da treba razgovarati sa žrtvama i pružiti im razne informacije tokom čitave procedure
Organizacija koja pruža usluge i stupa u kontakt sa žrtvompreživjelim dužna je da popuni sljedeći obrazac - bdquoPristanak za davanje informacija (Prilog 2)
Preporučljivo je da se povjerljivost i informirani pristanak smatraju prioritetom osim u izuzetnim situacijama kao što su
- kada žrtva Ima suicidalne namjere- kada se žrtvipreživjelom prijeti da će se nanijeti ozbiljne povrede drugoj osobi- kada postoje indikacije zloupotrebe ili zanemarivanja djeteta i kada je to u najboljem
interesu djeteta- kada se primjenjuju pravila obaveznog prijavljivanja- kada se radi o krivičnom djelu koje se procesuira ех officio
Za žrtvepreživjele koji su osobe sa invaliditetom informacije se trebaju podijeliti korištenjem alternativnih sredstava komunikacije koja se mogu u potpunosti shvatiti u ovisnosti od slučaja znakovnog jezika slika pisanihverbalnih informacija itd
U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece pristanak potpisuje njihov dodijeljeni zakonski staratelj
35
Ill DIO
REAGIRANJE I ODGOVORNOSTI PO SEKTORIMA
36
9 PROCEDURE REAGIRANJA I ODGOVORNOSTI PO SEKTORU
Opća načela koja vrijede za sve sektorskeodgovore Sigurnost nema isto značenje za
muškarce i žene neophodno je ispuniti različite zahtjeve kako bi se osigurala sigurnost oba spola
Razumjeti i poštovati etičke i sigurnosne preporuke kako su definirane Etičkim i sigurnosnim preporukama S20 za istraživanje dokumentovanje i praćenje seksualnog nasilja u vanrednimkriznim situacijama
Treba očuvati porodične veze i mreže podrške osim ako u tom okruženju postoje jasni pokazatelji nasilja
Osobe zadužene za prvi kontakt se trebaju prilagoditi spolu uzrastu i tradiciji zemlje iz koje isti dolaze a radi bojazni da se osoba ne ldquozatvorirdquo iz razloga neshvatanja i nerazumijevanja
Sigurnost treba uvijek biti prioritet čak i po cijenu privatnosti i udobnosti Vanredne intervencije i očuvanje zdravlja i blagostanja žrtavaosoba koje su preživjele RZN smatraju se apsolutnim i direktnim prioritetom za profesionalce uključene u prevenciju i tretman RZN u Kantonu Sarajevo (zdravstveni radnici stručnjaci za sigurnost psiholozi socijalni radnici tužitelji i drugi humanitarni radnici)
Medijatoricespecijalistice za osnaživanje žena obučene za rad na rodno zasnovanom nasilju sa poznavanjem jezika i razumijevanjem kulturnih razlika trebaju biti raspoređene 24 sata na mjestima za krizne slučajeve tokom izbjegličkemigrantske krize One su prisutne u svako doba radi provođenja intervencija za prevenciju i diseminaciju u okviru RZN kako bi se osiguralo uspostavljanje adekvatne komunikacije pružanje informacija I pomoć službi za te osobe
U Kantonu Sarajevo svaka osoba koja je žrtva RZN Ima pravo pristupa zaštiti njezi i podršci u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Osim toga dostupne su i dodatne i specifične usluge za migrante i tražitelje azila
Osigurati punu saradnju i pomoć svih zainteresiranih strana uključenih u sprječavanje I odgovar na RZN To uključuje razmjenu informacija analizu I procjenu kako bi se izbjeglo dupliranje I preklapanje procedura i maksimiziralo zajedničko razumijevanje situacije
Uspostaviti i održavati pažljivo koordinirane multisektorske kao i međuorganizacijske intervencije za prevenciju i odgovaranje na RZNUključiti zajednicu u promociju rodne ravnopravnosti i poštovanje prava žena i djevojčicaOsigurati ravnopravno i aktivno učešće žena muškaraca djevojčica i dječaka u procjenjivanju planiranju implementaciji praćenju i evaluaciji programa u zajednici Integrirati i usmjeriti intervencije RZN u sve programe zajednice i sve sektore Osigurati odgovornost na svim nivoima Svo osoblje I volonteri uključeni u prevenciju i odgovaranje na RZN bi trebali obavezno završiti UN-ovu obuku o zaštiti protiv seksualne eksploatacije i zlostavljanja (UN PSEA)regdegPrilikom informiranja o uslugama za RZN u tranzitu mješovitim i prenatrpanim mjestima- ne Ističite se i budite diskretni- koristite jednostavne i kratke pojmove
kada govorite o zdravlju osobe njenoj sigurnosti i blagostanju a ne da samo naglašavate aspekte RZN
- dajte prednost upućivanju na prvu pomoć a ne obimnom Sirenju informacija o RZN
htlpportalsunsscorgenrolindexphpid=75
37
Prilikom rada sa djecom - žrtvama RZN odluke koje se donose u njihovo ime moraju biti zasnovane na njihovom najboljem interesu uz njihovu uključenost i poštivanje njihovog vlastitog mišljenja u ovisnosti od uzrasta a u skladu sa zakonom te općim i posebnim protokolima Najbolji interes djeteta i maloljetnika bez pratnje u privremenim prihvatnim centrima ostvaruje se putem imenovanog staratelja od strane organa starateljstva (Centra za socijalni rad)
Potrebno je poduzeti preventivne mjere prilikom organiziranja odgovora na kriznu situaciju
Prihvatilište i higijena (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena - WASHrdquo)- Osigurati odvojena dobro osvijetljena nadgledana i centralno smještena skloništa i
mjesta za ličnu higijenu kupanjetuširanje za žene i djevojčice u naseljima gdje su smještene osobe od interesa
- Osigurati nadzor i dobro osvijetljena skloništa za porodice- Osigurati sigurna mjesta (odvojene prostore) unutar naselja sa bliskom vezom sa
svim WASH objektima (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena)- Osigurati stalni nadzor i ako je moguće alternativna mjesta za čekanje i odmor za
žene i djecu kao i djecu bez pratnje u prenatrpanim situacijama
Transport- Osiguranje nadzora besplatnog prevoza za sve izbjeglice i migrante- Osiguranje posebnih vagona i kabina za žene i djecu- Osiguranje pratnje do različitih institucijaustanova u slučaju RZN- Policijsko patroliranje na dijelovima puta kojima se prolazi pješke
Pravni okvir
Preporuka je potpisivanje posebnih smjernica između odgovarajućih institucija kako bi se adresirale i prevazišle specifične zakonske i praktične barijere radi provođenja efikasnog sprječavanja RZN u kriznim situacijama a što se realizira usvajanjem ovih Smjernica
U vezi prijavljivanja ako se djelo dogodilo na teritoriji Federacije BiH reagira se u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije BiH Ovaj Zakon utvrđuje sljedeće
lt1) Sli
(2) Zdra
član 228 -prijavljivanja krivii|Kgtg djela)
ima viasC u Feder^ji Javnim poduzećima i ustanovama I djela o kojima |ф obaviještene ili za koja saznaju na koji
odgovorna osoba|podu2raquotj mjere radi očuvanja tragova i ojih je počinjeno kično djelo i dnigih dc^aza o njima i obavij^tit Ш tuiSteljstvo I ^
i roditelji skrbnici posvojitelji i drus^ osobe ovlaštene ili nadzirati ih i| odgajati a koji saznaju ili ocijene da plttpji ^^^nog ili kđeg drugc^ zlostavljanja dužne su o toj su9lji
ilitežiteja -d i bdquo - pj
Član 228 ^ ^krivičnog djela pd građana)
(1) Građanin ima pravo pri
Ш
krivičnog djela (2) Svako je dužan prijaviti počinjenje krivičnog djefa kada neprija^djivanje krivičnog djela predstavlja
krivično djelo Član 230
(Podnošenje prijave)
(1) Prijava se podnosi tužit^u pismeno ili usmeno
(^ ЖКб se ^lfava podhbšf usmeno сpoundи1lt^|^поаГ prijavu upozorrf^ na poredbe bžnp^pr0ayanjarT7usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik a ako je prijava poopćena telefonom sačinit će se-službena
(3) Ako je prijava podnesena sudu ovlaštenoj službenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tužitelju u F^eraćijfoni će tu prijavu pnmit i odmah je dostaviti tužitelju - lsquo
Kapacitet- Pružiti uvodne obuke o RZN u kriznim situacijama za humanitarne radnike na terenu
uključujući i rukovoditelje privremenih prihvatnih centara kao i zaštitare- Pružiti specijalizirane obuke o RZN u kriznim situacijama za profesionalce iz svakog
od sektora za prevenciju i intervenciju zaduženim za reagiranje u slučajevima RZN- Implementacija smjernica za RZN u kriznim situacijama- Osiguranje odgovarajućeg mehanizma nadzorapraćenja za humanitarne radnike na
licu mjesta- Osigurati mentore za RZN u kriznim situacijama na terenu od strane specijaliziranih
agencija kako bi se osiguralo da humanitarni akteri na odgovarajući način adresiraju RZN i prenose osnovne vještine radi identifikacije i adekvatnog upućivanja slučajeva RZN
Podizanje svijesti lokalnog stanovništva- Podizanje svijesti lokalnog stanovništva o stvarnosti izbjeglica I migranata kao i o
građanskoj odgovornosti i relevantnim pravnim okvirima- Uključiti lokalno stanovništvo u međusektorske sisteme podrške i osigurati da oni
budu dio resursa koji su aktivirani u kriznim situacijama- Prenijeti konkretnu poruku za muškarce i dječake (i osobe od interesa kao i za
lokalno stanovništvo) o adekvatnomrdquo i neadekvatnom ponašanju između muškaraca i žena
ldquo Javno informirati o pristupu zdravstvenim uslugama (uz adekvatnu diskreciju)
10 SOCIJALNA ZAŠTITAPružanje kvalitetnih psihosocijalnih usluga predstavlja suštinsku komponentu koordiniranog multisektorskog odgovora na RZN Socijalne usluge podrazumijevaju čitav niz usluga koje su ključne za podržavanje prava sigurnosti i dobrobiti osoba izloženih nasilju uključujući I informacije u kriznim situacijama te linije za pomoć siguran smještaj informacije i savjete o pravima I pravnim pitanjimareg^ Zadatak centaraslužbi za socijalnu zaštitu je unaprjeđenje zaštite žrtava RZN prevencija nasilja te razvoj mjera zaštite prava i dobrobiti osoba izloženih različitim oblicima rodno zasnovanog nasilja
U kontekstu ovih Smjernicama važno je ukazati na postupanje Centra za socijalni radSlužbe socijalne zaštite po prijavi RZN nasilja
Centri za socijalni rad imaju ključnu ulogu u službenom planu pružanja pomoći migrantima Izbjeglicama azilantima I djeci bez pratnje ili djece razdvojene od roditelja ili staratelja jer su nadležni za pružanje porodično-pravne zaštite dječije zaštite socijalne zaštite i zaštite porodice od nasilja i maloljetničke delikvencije kao što je uređeno odgovarajućim zakonima o socijalnoj zaštiti
Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 str 5
Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godina str 23
39
Djeca bez pratnje su jedna od ranjivih kategorija u kojem je jedan od prvih koraka zaštite određivanje posebnog staratelja kojeg imenuje Centar za socijalni rad I koji je na raspolaganju djetetu 24h te obavlja sve poslove u cilju zaštite njegovih prava I interesa To podrazumijeva da je tokom procesa boravka u samom Centru staratelj uz dijete za ispunjavanje kako uobičajenih tako i specifičnih procedura odnosno potreba u cilju zaštite najboljeg interesa djeteta Odlaskom svakog djeteta odnosno maloljetnog lica posebni staratelj se razriješava svoje dužnosti vezane za to lice koje je napustilo privremeni prihvatni centar Međutim skrećemo pažnju da centri za socijalni rad putem nadležnih ministarstava treba da iniciraju utvrđivanje daljnjih koraka kako bi se utvrdile procedure da se takva djeca lociraju i zaštite
Djeci bez pratnje potrebna je posebna i prilagođena zaštita Ona su osobito ranjiva zbog svoje dobi udaljenosti od doma i razdvojenosti od roditelja ili staratelja Djeca migrant izbjeglice i tražitelji azila Izložena su rizicima I možda su bila svjedoci ekstremnih oblika nasilja iskorištavanja i trgovine ljudima te fizičkog psihičkog i spolnog zlostavljanja
Djeca bez pratnje kao posebno ranjiva skupina osjetljivija su na utjecaje iz svoje okoline i mogu bitii posebno ranjiva zbog svog spolnog Identiteta spolne orijentacije Ili rodnog izražavanja Zbog toga je i ovome pitanju potrebno pristupiti veoma oprezno i sa potpunom otvorenošću i empatijom prema žrtvi
Centri za socijalni rad do infomnacije o RZN u populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila saznaju po prijavi stručnog osoblja lOM-a ili neke druge NVO koje djeluje u sklopu privremenih prihvatnih centara Ili od timova koji rade sa migrantima koji nisu uključeni u kolektivni smještaj
Odmah po saznanju o počinjenom slučaju nasilja predstavnici centra za socijalni rad odlaze na mjesto gdje se desilo nasilje ili gdje se žrtva trenutno nalazi na Intervenciju Predstavnik centra u razgovoru pokušava doći do jasnih informacija o tome šta se desilo koliko je problem zastupljen da ii je još neko od članova porodice ugrožen s kim se žrtva nalazi u pratnji da lije potrebna liječnička intervencija i osiguranje liječničkih nalaza te da li je prijeko potrebno žrtvu nasilja izdvojiti iz sredine u kojoj boravireg^ U slučaju djece bez pratnje i razdvojene djece kontakt s djetetom odobrava se samo uz pristanak Imenovanog staratelja
Sve navedene informacije predstavnik centra pribavlja koristeći raspoložive metode rada - metode Intervjua tokom kojeg naročitu pažnju posvećuje verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji između žrtve i srodnika pratnje Način na koji se žrtva odnosi prema stručnim saradnicima da li želi dalju intervenciju govore mnogo o slučaju i načinu na koji mu pristupiti Socijalni radnik pedagog i psiholog obavljaju razgovor sa žrtvom na osnovu liječničkog nalaza I preporuka pravi se Plan zaštite i po potrebi žrtva se izmješta Iz sredine u kojoj je nasilje počinjeno U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana I za urgentne potrebe za žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući Odluku o izmještanju u Sigurnu kuću donosi nadležni Centar za socijalni radSlužba socijalne zaštite zajedno sa stručnim timom koji radi u privremenom prihvatnom centru U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece bilo koja odluka može se donijeti samo uz saglasnost staratelja vodeći računa o najboljem interesu djeteta
Obavještenje o nasilju zlostavljanju spolnim zloupotrebama djeteta za centar za socijalni rad predstavlja poziv na reakciju po hitnom postupku O tjelesnom emocionalnom
Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - muttisektorski pristup Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018godina str 30
40
ekonomskom spolnom i fizičkom nasilju nad djetetom centar za socijalni rad terenski ured ili terenski službenik za dječiju zaštitu obavještava policiju u cilju osiguranja blagovremenih pretpostavki za predistražne I Istražne radnje radi prikupljanja dokaza za pokretanje prekršajne ili krivične prijave protiv onih koji su ugrozili život i zdravlje djeteta Nužnost i hitnost u zbrinjavanju i zaštiti života i sigurnosti djeteta a prema procjeni nadležnog organa starateljstva nisu ograničeni postupcima pravosuđa te Ih je potrebno provesti u roku od 24 satareg^
Nakon zaprimljene prijave obavljenog intervjua prljave policiji Ijekarskog pregleda i drugih istražnih radnji Centri za socijalni rad nastavljaju rad sa žrtvom u smislu pružanja psihosocijalne pomoći i podrške saradnja sa nadležnima u privremenim prihvatnim centrima pružaju pomoć oko eventualnog izmještanja povezivanje sa srodnicima i si
Kada je u pitanju zaštita djece treba istaći da je u toku izrada Standardnih operativnih procedura (SOP) o zaštiti i brizi o djeci bez pratnje I razdvojenoj djeci te o načinu upućivanja prema Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo Ovaj dokument će bitno olakšati način rada sa djecom te definirati jasne referalne mehanizm Po objavi SOP-a isti treba promatrati kao integralni dio ovih Smjernica u smislu postupanja nadležnih tijela posebno u oblasti socijalne zaštite
11 ZDRAVSTVENI ODGOVOR
Zdravstvena zaštita je bitna komponenta prevencije I upravljanja rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama Zdravstveni stručnjaci trebaju osigurati povjerljivu dostupnu i primjerenu zdravstvenu zaštitu za osobe Izložene riziku ili žrtve rodno zasnovanog nasilja Zdravstveni radnici i saradnici treba da osiguraju da kada pružaju zdravstvenu zaštitu također pružaju psihološku podršku na način koji odgovara kulturi i navikama osobe kao i blagovremene i tačne informacije o stanju zdravlja i raspoloživim opcijama za liječenje i zaštitu Zdravstveni stručnjaci koji su angažirani u ambulantama privremenih prihvatnih centara treba da dokumentiraju vrstu i broj dijagnoza I tretmana koji se nude Zdravstveni stručnjaci koji rade na terenu moraju proći specijalizirane obuke za RZN u skladu sa UNFPA standardima i u okviru ovih Smjernica
UNFPA i Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa profesionalcima iz zdravstvenih ustanova razvili su niz dokumenata za sektor zdravstva važnih za odnos prema žrtvama RZN uključujući seksualno nasilje i torturu u kriznim situacijama Posebno su važne publikacije Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine ~ Resursni paket 2015 godine Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama - Modul za obuku februar 2019 godine i Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja februar 2019 godineregreg Osim toga razvijena je i publikacija Kliničko postupanje u slučajevima silovanja (2020 godina) Standardi i preporuke prikazane u ovim dokumentima prilagođene su postupanju sa žrtvama u kriznim situacijama kroz ove Smjernice I to u formi sažetka a shodno kontekstu
^ Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godirreldquo Navedene publikacije dio su dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dcrfcument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfrnohgovba
41
Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) u BiHu kontekstu pomoći u migrantsko-izbjegličkoj krizi funkcionira uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva te kantonalnih ministarstava nadležnih za zdravstvo i socijalnu politiku u Kantonu Sarajevo USK HNK i ТК i to kroz direktni angažman sa zdravstvenim ustanovama na kantonalnom i lokalnom nivou Ova se saradnja odvija i sa drugim ministarstvima UN agencijama međunarodnim i lokalnim organizacijama i akterima
DRC programi u BiH fokusirani su na dva glavna sektora intervencije- zaštita i zastupanje osoba o kojima se brinu i- zdravstvena pomoć kroz direktnu podršku pružateljima zdravstvene zaštite
DRC je fokusiran na poboljšanje pnstupa primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti kao t na jačanje cjelokupnog okruženja uključujući i upravljanje slučajevima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja te pružanje blagovremenog odgovora na kršenje prava u pograničnim područjima
Medicinska pomoć odnosno zdravstvena zaštita pruža se putem djelovanja ijekarskih timova nadležnih domova zdravija Time se osigurava mogućnost obavljanja konsultacijapregieda izbjeglicama migrantima i tražiteljima azila na području Kantona Sarajevoregrsquorsquo
Po potrebi se vrše upućivanja prema sekundarnom nivou zdravstvene zaštite (Opća bolnica Prim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo) ili prerha Zavodu za hitnu medicinsku pomoć (kada je osoba životno ugrožena) kao i prema tercijarnom nivou upućuju se (Klinički centar Univerziteta u Sarajevu)regreg U svim navedenim slučajevima troškove zdravstvene zaštite snosi DRC Također DRC osigurava medicinsku pratnju do nadležne zdravstvene ustanove radi pružanja zdravstvene zaštite dok lOM osigurava transport za medicinske slučajeve
UNFPA je zadužena za koordinaciju svih aktivnosti vezanih uz rodno zasnovanje nasilje te je fokusirana na identifikaciju i praćenje slučajeva rodno zasnovanog nasilja uz adekvatan odgovor i uključivanje ostalih relevantnih aktera UNFPA ima zaključen sporazum sa Zavodom za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarayevo kako bi doprinio dostupnosti pristupačnosti i kvalitetu usluga vezanih za seksualno i reproduktivno zdravlje uključujući rodno zasnovano nasilje za izbjeglice i migrante u Kantonu Sarajevo Upućivanje osoba kada su potrebne navedene usluge vrši se u saradnji sa iOM I na osnovu identificiranih potreba u okviru info SRH sesija koje se održavaju kao aktivnosti koje UNFPA osigrava
Pristup migranata izbjeglica i tražitelja azila zdravstvenoj zaštiti osiguran Je putem DRC-ja a temeljem ugovora o saradnji sa zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo Dakle pružanje zdravstvene zaštite organizirano je krozrdquo angažman liječnika direktno u privremenim prihvatnim centrima (na osnovu njihovih ugovora sa DRC)bull kroz djelovanje Ijekarskih timova domova zdravlja u privremenim prihvatnim centrima i na drugim mjestima u Kantonu Sarajevo te- kroz pružanje usluga na sekundamom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite kada je to neophodno
Važno je napomenuti da u ovoj ulozi može biti i neka druga organizacija kqa svojom djelatnošću može da odgovori potrebama lokalne zajednice u smislu odgovora na migrantsko-izbjegiičku krizu a uz zaključivanje potrebnih ugovora sa nadležnim tijelima vlasti u BiH
Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovina01-30 September 2019 str 19Op cit str 20
42
Terenske usluge prve pomoći u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja
Ako kontakt osobe i terenski službenici za informiranje prepoznaju osobu pod rizikom illi žrtvu RZN oni odmah trebaju tu osobu ili žrtvu uputiti prema ambulanti u okviru privremenog prihvatnog centra Nakon prve procjene ukoliko je to potrebno osoba se upućuje prema službi hitne medicinske pomoći ili prema službama primarne zdravstvene zaštite Terenski službenici su također obavezni prijaviti slučaj nadležnoj policijskoj upravi U slučaju upućivanja iz privremenog prihvatnog centra putem DRC-ja prema zdravstvenim ustanovama zdravstveni radnici I saradnici dužni su pružiti prvu pomoć i druge zdravstvene usluge kako bi osigurali blagovremenu zaštitu a u cilju stabilizacije zdravstvenog stanja
Najbliže ustanove primarne zdravstvene zaštite privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo su OJ Dom zdravlja Ilidža i OJ Dom zdravlja Hadžići koji djeluju unutar JU DZ Kantona Sarajevo Međutim mora se naglasiti da su sve organizacijske jedinice te ustanove dužne pružiti neophodnu zdravstvenu zaštitu u hitnim situacijama Ovo je posebno bitno zbog činjenice da se određene situacije mogu desiti i izvan privremenog prihvatnog centra Blažuj i Ušivak te će se reagirati spram toga i to prema najbližem domu zdravlja a putem DRC
U smislu pružanja adekvatne zaštite žrtvi važno je razlikovati određene manifestacije rodno zasnovanog nasilja od djela kao što je silovanje (odnosno sumnja na silovanje)regreg Ovo iz razloga što je upravo to presudno za utvrđivanje potreba žrtve I stepena zdravstvene zaštite Slijedom navedenog preporučuje se da zdravstveni radnici i saradnici u slučajevima kada prepoznaju RZN slijede korake koji su opisani u preporučenim standardnim operativnim procedurama izrađenim za tu svrhu Radi se o procedurama koje mogu poslužiti u radu uposlenicima domova zdravlja u okviru porodične medicine zaštite mentalnog zdravlja I zdravstvene zaštite žena Budući da u privremenim prihvatnim centrima postoji ambulanta te angažirani psihijatar i psiholog kao i centri za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava ove se procedure analogno mogu primjenjivati u privremenom prihvatnom centru od strane doktora i psihologarsquo^reg
Svaki oblik uočenog nasilja koji traži daljnju zdravstvenu zaštitu Izvan kapaciteta i mogućnosti ambulante odnosno profesionalaca angažiranih unutar privremenih prihvatnih centara iziskuje upućivanje prema zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo a kako je navedeno naprijed
Dakle kada se Identificira osoba koja je izložena riziku ili žrtva RZN pružatelji zdravstvenih usluga uvijek trebaju osigurati vezu između zdravstvene zaštite i psihološke prve pomoći i zaštite kao dio integriranih usluga za prvu pomoć u slučajevima RZN U tu svrhu sigurni prostori za žene smatraju se privatnim prostorom (zaseban prostor dostupan je u unutar privremenih prihvatnih centara) koji će štititi privatnost i omogućiti žrtvi da traži pomoć Prva pomoć u slučajevima RZN odvija se u okviru zaštite ženskog zdravlja kako bi potaknula i zaštitila žrtve
UNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno
Koje je također jedno od djela RZN ali traži drugačije postupanje zbog specifičnosti dokazivanja i akcentiranja perioda prikupljanja odgovarajućih dokaza
Vidjeti preporučene standardne operativne procedure bdquoPostupanje u slučajevima RZN - primarna zdravstvena zaštita bdquoPostupanje u slučajevima RZN - zaštita mentalnog zdravlja I bdquoPostupanje u slučajevima RZN - ginekološki pregled a koje se nalaze u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružataca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfmohgovba
43
senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji te koordinaciju slučajeva RZN
UNFPA je u Privremenom prihvatnom centru Ušivak formirao Centar za žene i djevojke gdje se realiziraju programi osnaživanja pružaju konsultacije i podrška ženama iz oblasti seksualnog I reproduktivnog zdravlja osiguravaju potrebni pregledi iz ove oblasti te pruža psihosocijalna podrška na individualnom I grupnom nivou Prate se RZN identificirani slučajevi i daje se adekvatna podrška kroz psihoterapijski rad
S druge strane kada postoji sumnja na silovanje kao teško krivično djelo zdravstveni stručnjaci su dužni djelovati u skladu sa smjernicama za kliničko postupanje u slučajevima silovanja u kojem slučaju to iziskuje upućivanje žrtve u zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite a koje mogu odgovoriti potrebama zaštite žrtve Na području Kantona Sarajevo to su ginekološki odjel Opće bolnice bdquoPrim dr Abdulah Nakaš te klinika za ginekologiju i klinika za infektologiju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo Kliničko postupanje u slučajevima silovanja naznačeno je naprijed u podnaslovu 73 (Hitna reakcija dio 731)
Nasilje nad muškarcima
Zbog prisustva velikog broja muškaraca u privremenim prihvatnim centrima u Kantonu Sarajevo važno je skrenuti pažnju da muškarci i dječaci kako u konfliktima tako i u kriznim situacijama doživljavaju različite oblike seksualnog nasilja ali se to uglavnom ne prijavljuje Ne postoje precizni podaci o tome unatoč činjenici da nasilje nad muškarcima i dječacima također treba da bude tretirano kao oblik rodno zasnovanog nasilja Malo je dostupne literature o ovom pitanju kao i opsežnih istraživanja U oblasti zaštite ljudskih prava ovo je tema koja je još uvijek tabu i van fokusa naučnih I stručnih krugova Seksualno zlostavljanje muškog spola generalno (dječaka adolescenta i odraslih muškaraca) predstavlja fenomen za koji svi znamo da postoji ali ne znamo u kojim srazmjerama Nasilje nad muškarcima i dječacima svrstava se u najnevidljivije i najneprepoznatljivije kategorije nasilja u polju viktimologije
Mnogo je razloga zbog čega slučajevi seksualnog nasilja nad muškarcima ostaju neprijavljeni a najčešći su
- smatra se da je seksualno nasilje nad muškarcima nespojivo sa ulogom muškaraca u društvu
- muškarci su naučeni da ne pričaju o svojim problemima i izražavaju emocije- ako muškarac prijavi seksualno nasilje postoji opća percepcija da će biti označen
kao homoseksualac- suočavanje sa počiniocima i problem dokazivanja djela- muškarci teško prijavljuju čak I fizičko zlostavljanje zbog percipiranog gubitka uloge
moći- medicinski radnici i druge službe nisu obučeni da traže znakove seksualnog nasilja
kod muškaraca prosto ne prepoznaju simptome
Za neprijavljivanje ovih krivičnih djela najzaslužnija je kombinacija srama zbunjenosti krivnje straha i stlgma^^
Muškarci i dječaci isto kao i žene mogu preživjeti silovanje Zbog uvriježenih društvenih kulturnih i vjerskih normi o muškosti i rodnim ulogama svi oblici RZN a posebno seksualno
Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 đodine str 140
44
nasilje na muškarce ostavlja veoma teške posljedice Muškarci najčešće imaju osećaj srama koji ih spriječava da potraže pomoć Stoga je potrebno imati dobro obučeno osoblje koje može prepoznati simptome proživljenog nasilja kod muškaraca i dječaka Pored prepozavanja simptoma važan je i senzibilizarani multidisciplinarni pristup pružanju pomoć
Simptomi koji nastaju kao posljedica RZN i silovanja kod muškaraca su isti kao i simptomi koje razvijaju žene s tim da je primjećeno da muškarci češće kao bijeg od stvarnosti a u odnosu na žene - konzumiraju alkohol i droge
Muškarci i dječaci koji su preživjeli silovanje zbog nametnutih društvenih normi mogu imati sljedeće dugoročne posljedice
- nisko samopouzdanje I potrebu da stalno dokazuju svoju muškost (fizičku i seksualnu)
- problem vezan za seksualni i spolni identitet- osećaj nedostatka moći kontrole i povjerenja u sebe- česte seksualne probleme i nemogućnost uspostavljanja bliskog kontakta- razvijanje homofobije i si
U pogledu postupanja a nakon što se posumnja na RZN odnosno na silovanje potrebno je slijediti preporuke date u ovim Smjernicama a koje se odnose na kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Važno je istaći da je u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj UNFPA uspostavio dva Centra za dječake i mladiće u kojima se primjenjuje metodologija ldquoDječaci u pokreturdquo (BOYS on the MOVE) koja se već implementira u Grčkoj i Srbiji Radi se o neformalnom obrazovanju koje se odnose na različite teme a sve u cilju razvijanja kritičkog promišljanja sticanja neophodnih životnih vještina usvanjanju znanja o ljudskim pravima RZN i rodnoj ravnopravnosti što u konačnici rezultira adekvatnjiom prilagodbom u svakodnevnom funckioniranju i interakcijama UNFPA centri za mladiće i dječakeadolescente služe kao referalni Centri odnosno mjesto za identifikaciju ranjivih slučajeva i upućivanje korisnika kojima je to potrebno do drugih specijaliziranih pružatelja usluga
Djeca žrtve rodno zasnovanog nasilja
Djeca su jedna od najosjetljivih kategorija stanovništa i samim tim su najpodložniji različitim oblicima eksploatacije i prisiljavanja U kriznim situacijama vrlo često dolazi do zlostavljanja djece i nasilja nad njima Svi oblici nasilja a posebno seksualno nasilje ostavlja dugoročne i razorne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje djece Pružatelji zdravstvenih usluga nastavnici roditelji njegovatelji i drugi trebaju biti upoznati sa znacima i simptomima zlostavljanja djece kako bi se zlostavljanje što prije otkrilo Djeci treba pristupiti pažljivo na senzibiliziran način i uvijek se mora tražiti saglasnost roditelja ili zakonskog staratelja
Znakovi fizičkog ziostavijanja djece - u usporedbi s ostalim oblicima zltraquotavijanja ove znakove najlakše |e uočiti i prepoznati a to su - česte ozljede (modrice masnice c^jekotine ogrebotine lomovi) i zamatanje prekrivanje odjećom da bi se
one pokrile- otežano kretanje bolni pokreti
tipično ponašanje sklonost samoranjavanju povlačenje ili agresija bježanje od kuće izbjegavanje povratka kući izbj^avanje fizH^og kontakta
Znakovi emocionalnog zlostavljanja ^- nedostatak povjerenja u sebe i druge povlačenje ili agresija~ nervozni postupci- nepovjererye u druge
poremeć^i spavanja (moguće noćne more i $1)poremećaji uzimanja hrane (pretjerano jedenje ili odNjanje hrane)tikovi
45
- bježanje ođ kuće - pokušaji samoubistva х
Tjelesni znakovi seksualnog nasilja - Bolovi u stomaku - Problemi sa želucem i probavcMn- Problemi kod hodanja i sjedenja - Bolovi ili svrbež u podruju genitalija - Potrgano zamazano ili krvlju pokapano donje rublje- Povrede donjeg dijela tijela -- Krv u urinu ili stolici bolovi pri mokrenju ili defekacijl- Modrice u podruQu genitalija = - Spolne bolesti - Trudnoća lsquo ft
i^lholoikl simptomi seksualnog nasilja - Problemi sa snom noćne more strah od mraka strah ođ odlaste u krevet fobije histerija noćno mokrenje- Plač i neobična plašljivost- Povratak u infantilniju fazu koju je dijete već preraslo (cudanje palca mokrenje ii krevet tepanje- Poremećaji u prehrani~ Iznenadna pojava strahova~ Pojačana potreba za osjećajem sigurnosti ^ ^ ^^ Povlačenje u svijet fantazije- Problem u socijalnim kontaktima nema prijatelja- Strah od odraslih~ Pokazuje neobičan i pre^eran interes za tijelo zna puno o seksu za svoju ddb i u igri pokazuje seksualne
aktivnosti~ Ima loše mišljenje o sebi i nedostaje mu osjećaj vlastite vrijednosti
Dodatni znakovi kod stiirije djece- Prektdanje prijateljstava- Depresija te misli o suicide -
Upotreba droga i alkoholaPonavljanje kriminalnih radnji naručitb krađa
Neprimjereno seksualno ponašanje
Kao i u slučaju nasilja nad odraslim muškarcima i seksualno zlostavljanje dječaka nedovoljno je prepoznato nedovoljno prijavljeno i nedovoljno tretirano Nema egzaktnih podataka o njihovim traumatskim iskustvima S obzirom na određena kulturna ograničenja prisutne mitove ili tabue što se tiče homoseksualnosti iili ekstremne sramote nasilje nad dječacima prijavljuje se još manje nego nasilje nad djevojčicama Zajednice i danas odbijaju ili nerado prihvataju da dječaci mogu biti žrtve dok sami dječaci usljed kulturoloških obrazaca mogu vjerovati da moraju biti ldquomučenirdquo u tišini^^ д^о se tome dodaju specifični uvjeti života i smještaja u privremenim prihvatnim centrima u toku putovanja do njihovog cilja onda je jasno koliki je stepen izloženosti dječaka različitim formama nasilja i koliko je neophodno obratiti pažnju na znakove koji mogu da ukazuju na nasilno ponašanje nad njima
Adekvatan odgovor na rodno zasnovano nasilje nad djecom podrazumijeva- Uključiti terensko osoblje specijalizirano za dječiju zaštitu obavezno nadležni centri
za socijalni rad uključujući imenovane staratelje) UNICEF World Vision te zaposlenici Save the Children koji rade na zaštiti djece bez pratnje i razdvojene djece
- Medicinski pregled provode zdravstveni stručnjaci u skladu sa standardnom operativnom procedurom^^
Seksualno i rodno nasilje nad Izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevencyu i reakciju UNHCR 2003 str 74
Vidjeti preporučenu ldquoProceduru postupanja sa djecom žrtvama RZN u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u
46
- Osigurati bezbjednost- Uputiti djecu žrtve ka službama specijaliziranim za zaštitu djece- Izdati zdravstvenu potvrdu o pregledu- Pružiti psihološku podršku i uključiti djecu u psihosocijalne programe
Djeca mogu također biti i počinitelji seksualnog i rodno zasnovanog nasilja budući da poput odraslih mogu iskoristiti nejednake odnose moći među sobom Prisiljavanje djevojčice ili dječaka na seksualni čin bez njihove volje i pristanka su oblik seksualnog zlostavljanja Bez obzira na njenunjegovu volju mlađe dijete možda ne može razumjeti šta se događa i može dati Informirani pristanak međutim bez obzira na to i dalje je to seksualno zlostavljanje
I trauma žrtve i potreba počinitelja za rehabilitacijom moraju se adresirati na odgovarajući način Počinitelj može biti i žrtva seksualnog nasilja i zlostavljanja odnosno iskorištavanja i Ima pravo na pomoć i podršku^^
Forenzički dokazi
Glavna svrha brzog zdravstvenog odgovora jeste da se spasi život žrtveosobe koja je preživjela seksualno nasilje te da se zaštiti zdravlje te osobe Prikupljanje forenzičkih dokaza u takvim slučajevima je ključno kako bi se osiguralo da osoba ima pristup pravdi
U slučajevima RZN u kriznim situacijama kada su žrtvepreživjeli izrazili namjeru da se dokazi dokumentiraju kroz forenzičku istragu iili kada prijavljuju tešku tjelesnu povredu dokumentiranje dokaza će se provesti putem forenzičkih pregleda U ovim okolnostima zdravstveni radnici su dužni odmah informirati policiju o slučaju RZN
Ako osoba dođe nakon 72 sata od silovanja količina i vrsta dokaza koji se mogu prikupiti ovisit će o situaciji Kad god je to moguće forenzičke dokaze treba prikupiti tokom liječničkog pregleda tako da osoba ne mora proći kroz nekoliko pregleda i proživljavati traumu
Specijalista ginekolog je dužan slijediti protokol kliničkog postupanja u slučaju silovanja pri prikupljanju forenzičkih dokaza u slučaju seksualnog nasilja Specijalista urolog obavlja pregled u slučaju daje seksualno nasilje odnosno silovanje izvršeno nad muškarcima
Sekundardno i tercijarno upućivanje (referai) prema dodatnim zdravstvenim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebno I u slučajevima kada su terenski uvjeti nestabilni pružatelji prve pomoći će pacijentežrtve uputiti u najbliži dom zdravlja za dalji tretman iili pregled Sekundarna zdravstvena zaštita obavlja se po osnovu uputnice iz službe primarne zdravstvene zaštite Zdravstveni stručnjaci na terenu su dužni osigurati pratnju i transport ambulantnim vozilom do najbliže zdravstvene ustanove DRC osigurava pratnju dok lOM osigurava transport osobe Uz insistiranje preživjele osobe RZN pratnju može da čini I psiholog s kojim je osoba uspostavila odnos povjerenja ili prevoditeljkulturalni medijator
Važno je naglasiti da kada su u pitanju žrtve ili ranije žrtve silovanja Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu pruža postekspozicijsku profilaksu (PEP) U
mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na Internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsffmohgovba
Seksualno i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR 2003 str 74 i 75
47
slučaju PEP tretmana za HIV omogućen je kontakt sa relevantnim centrima u susjednim zemljama U slučaju potrebe za zdravstvenim uslugama za žrtve RZN u prisilnim brakovima i si zdravstveni radnici upućuju osobu na psihosocijalne usluge na zahtjev i uz dozvolu same žrtve
Glavne lokacije na kojima se pružaju usluga za žrtve rodno zasnovanog hastija u kriznim situacijamalaquo Ambulanta u Privremenom piih^tnom centru (DRC)bull Centar za žene I djevojke ~ pružanje pslhoterapeutskih usluga žrtvama RZN
(UNFPA)75raquo Centar za dječake i mladiće (UNFPA)^reglaquo JU Dom zdravija Kantona Sarajevoraquo Opća bolnica raquoPrim dr Abdulah Nakaš Sarajevo - odjel ginekologijebull Klinika za ginekologiju i porodiljstvo ltginekoioške usluge) i Klinika za infektivne bolesti
(PEPseksuaino prenosive bolesti) Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo I Zavod za javno zdravstvo
12 PSIHOSOCIJALNI ODGOVOR
Osnovni razlozi za migraciju najčešće su tjelesna ugroženost zabrinutost za djecu prisilna evakuacija razorenost doma Ovakva izuzetno stresna situacija na koju pojedinac nema utjecaja često puta ima za posljedicu razdvajanje od porodice ugroženost kako primarnih (tjelesna sigurnost) tako i sekundarnih potreba (socijalnih ekonomske sigurnosti društvenog statusa potrebe za afirmacijom) te promjenu dotadašnjeg uobičajenog načina života
Vrlo često se radi o osobama narušenog samopoštovanja kao posljedice postupanja prema njima u njihovoj zemlji porijekla Te osobe u novoj sredini nemaju riješen legalni status pa ni priliku ostvarivanja zadovoljavajućeg socijalnog statusa ili su pak ograničenih radnih mogućnosti Ne raspolažu socijalnom mrežom razdvojeni su od porodice zemlje porijekla i svega što im je donedavno predstavljalo svakodnevni život Nepovjerenje otuđenost porodični problemi zdravstveni problemi i problemi psihičke prirode najčešće su proizašli kao posljedica doživljene traumatizacije
U psihološkom smislu svako radikalno izmještanje osobe iz prvobitne životne sredine u novu sredinu rezultira rascjepom između starog i novog psihološkog prostora Stoga je za osobu koja je emigrirala vrlo važno da dobije podršku i da ima mogućnost razmjene iskustava i emocija s osobama koje potječu iz istog kulturalnog okvirarsquo^
Zadatak Je psihosocijalnih intervencija u radu sa traumatiziranim osobama podržati proces ozdravljenja uklanjajući prepreke koje mogu dovesti do dugoročnih štetnih posljedica izazvanih traumatizacijom Potrebe za određenom vrstom psihosocijalne pomoći javljaju se pretežno pod utjecajem specifičnih karakteristika pojedinaca (ili grupa) i trenutnih vanjskih okolnosti (način smještaja ishrana organizacija slobodnog vremena) Stoga dinamičnosti promjena u objektivnim I subjektivnim prilikama osobe sistem treba biti prilagođen Vrsta i
u Centru se ne obavljaju ginekološki preglediCentar za dječake i mladiće u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj osiguravaju edukaciju o životnim vještinama
prevenciju ublažavanje i odgovor na RZNPriručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka
Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine str 108^ Op cf str 109
48
obim potrebnih intervencije ovisi o više faktora a što je uvjetovano potrebama pojedinaca odnosno zajednice kao cjeline
Psihosocijalni odgovor sastavni je dio prve pomoći ljudima u kriznim situacijama U uvjetima koji su opisani naprijed jasno je da RZN stavlja ogroman pritisak na mentalno zdravlje žrtve i može uzrokovati veoma ozbiljne probleme uključujući stalne osjećaje straha srama Ili krivnje Također to može da rezultira bolestima kao što su posttraumatski stresni sindrom (PTSP) depresija i anksioznost poremećaj spavanja i prehrane kao i psihotični poremećaji
Međutim žrtve se mogu oporaviti od traume (i sposobne su funkcionirati bez ikakvih očiglednih ozbiljnih problema) podsvjesno aktivirajući svoje mehanizme za suočavanje kao što su zaboravljanje poricanje i duboko potiskivanje doživljenog traumatskog događaja
Ono što je važno naglasiti je da sve žrtve trebaju dodatnu podršku kako bi nastavile sa svojim životima Članovi porodice žrtava RZN također mogu osjetiti različite štetne emocije zbog čega i oni trebaju podršku To je osobito važno za neke kulture u kojima RZN može dovesti do socijalne isključenosti cijele porodice ne samo žrtvepreživjele osobe
Štetne emocionalne psihološke i socijalne posljedice RZN trebaju se pažljivo tretirati isključivo od strane obučenih zdravstvenih stručnjaka te posebno obučenih i kvalificiranih volontera Posebnu pažnju treba pokloniti psihosocijalnoj pomoći za djecu žrtve Takva pomoć treba biti prilagođena djeci I pružana od strane zdravstvenih stručnjaka adekvatno obučenih za rad s djecom Intervjueri treba da budu svjesni činjenice da su neki počinitelji članovi porodice ili pratitelji Prema tome djecu uključujući maloljetnike bez pratnje treba intervjuirati kada nijedan član porodice ili saputnik nije prisutan međutim staratelj djeteta mora biti obavješten i dati pristanak da se vodi razgovor
Svaka komunikacija sa osobama u riziku gt žrtvamaosobama koje su preživjele RZN odvija se u posebnom ili povjerljivom prostoru dostupnom na terenu (u prihvatnim centrimaprijemnim objektima) koji treba biti siguran te u posebnom dijelu namijenjenom djeci ukoliko ima prostora i mogu se urediti posebne prostorije za tu namjenu
U slučajevima kada osobe koje su preživjele RZN trebaju zdravstvenu zaštitu ili brigu socijalni radnicipsihoiozi uvijek trebaju biti u pratnji osobe ph komunikaciji sa snagama sigurnosti I prilikom pregledakonsultacija sa zdravstvenim stručnjacima Obučeni prevoditeljikulturni medijatori trebaju uvijek biti prisutni
Prilikom prikupljanja i razmjene informacija potrebno je- Pružiti žrtvama potpune Informacije o relevantnim psihološkim postupcima i njihovim
ograničenjima dostupnosti i raspoloživosti takvih usluga i kako stupiti u kontakt sa nadležnim pružateljima usluga ako je moguće važno je ponuditi pomoć i usluge prevoditelja Međutim žrtve treba da donesu informiranu odluku o tome s kim i kakve informacije dijele o RZN
- Prikupiti podatke voditi evidencije I podijeliti informacije uz potpuno poštivanje dostojanstva žrtava i povjerljivosti informacija o njima u skladu sa zakonom
- Poštovati želje žrtava - žrtve imaju slobodu izbora (bez obzira na to žele ii zatražiti pomoć kakvu vrstu pomoći I od koje organizacije ili ustanove)
Svi stručnjaci koji su u kontaktu sa žrtvama moraju proći obaveznu obuku za RZN u skladu sa UNFPA standarima i ovim Smjernicama
49
Upućivanje (referat) prema dodatnim psihosocijalnim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebna dodatna psihološka podrška izvan kapaciteta osiguranih u prihvatnom centru a osoba o kojoj se radi izrazi namjeruvolju da ostane u zemlji i traži dodatnu pomoć psihološko savjetovanje i terapiju može pružiti obučeni psiholog iz centara za mentalno zdravlje u zajednici a koji djeluju u okviru JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Potrebno je osigurati prevoditelje za ovu namjenu a kroz programe podrške UN agencija i nevladinih organizacija koje djeluju u prihvatnim centrima
U skladu s protokolom za postupanje prema žrtvama RZN u zdravstvenim ustanovama zdravstveni stručnjaci dužni su pregledati sve osobe koje su žrtve RZN Potrebno je utvrditi psihološko stanje žrtve (putem intervjua opservacije testiranja) te donijeti psihološki iili psihijatrijski nalaz
Pružatelji psihosocijalne podrške upućuju na profesionalne ustanove za mentalno zdravlje najčešće kada je potreba dodatna - ali još uvijek ograničena ~ stručna pomoć iili medikamentozni tretman u cilju stabilizacije simptoma anksioznosti Ovo se smatra dovoljnim u smislu poticanja mehanizama za tretman I pružanje podrške raseljenim osobama ili osobama koje se kreću ka željenim destinacijama U slučaju ozbiljne manifestacije anksioznosti ili sigurnosne prijetnje psihosocijalni radnici savjetuju da se osoba zbrine na sigurnoj lokaciji u zemlji u kojoj može dobiti integrirane i dugoročne usluge
Kada je riječ o zaštiti djece i maloljetnika treba imati u vidu da- procjenu provodi posebno obučen stručnjak iz centra za socijalni rad^^ Staratelj mora
biti uključen u procjenu osim ako nadležni centar za socijalni rad drugačije ne odluči- je važno osigurati bezbjednost- se djecu žrtve uputi prema ustanovamaorganizacijama specijaliziranim za rad sa
djecom
Skloništa za žrtveosobe koje su preživjele rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici
Ako osobe u rizikužrtve RZN izraze potrebu za srednjeročnom i dugoročnom zaštitom i ako su spremne ostati u zemlji duži vremenski period bit će upućene u skloništa koja vode organizacije civilnog društva
Skloništa pružaju integriranu psihosocijalnu podršku I zaštitu na duži vremenski period Usluge uključuju
- zaštitu kroz smještanje osoba u rizikužrtava u sigurnu kuću- socijalno I pravno savjetovanje (za odrasle djecu i porodice)- psihološku podršku i terapiju- olakšavanje pristupa relevantnim i pravnim procedurama- olakšavanje pristupa drugim uslugama (uključujući zdravstvo i sigurnost)
Upućivanje se vrši putem nadležnog centra za socijalni rad u općinama Ilidža i Hadžići te Tužiteljstva Kantona Sarajevo a u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo
U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana i za urgentne potrebe za
u toku Je i izrada Smjernica za postupanje sa maloljetnicima bez pratnje
50
žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući U slučaju prijema DRC će obezbjediti testiranje osoba na Covid-19 u jednoj od certificiranih laboratorija
UNFPA će u saradnji sa Fondacijom lokalne demokratije uspostaviti procedure smještaja i načine rada i rješavanja slučaja
Usluge pslhosodjafne podrške žilViarnaAosdbžma koja s^u pr^ivjefe rodno zasnovanonasilje u kriznim situacijama a za područje Kantona Sarajevo pružajubull Međunarodne organizacije
- UNFPA - podrška ženama i djevojkamaJ BHWI 4 podrška porodicama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci te drugifri
ranjivim grupama (ženama koje su same LGBTl osobama i si)- MdM ldquo podrška muškarcima (pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su
preživjeli seksualno nasilje i počiniteljima RZN)- World Vision gt podrška djeci u pratnji djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci I
majkamabull Centar za mentalno zdravlje u zajednici (u okviru JU Dom zdravija Kantona
Sarajevo)laquo Kantonalni centar za socijalni rad (posebno centri za socijalni rad u općinama llldža
i Hadžići) f Sklonište ^ sigurna kuća (u okviru Fondacije lokalne demokratije)
13 SIGURNOSNI ODGOVORSigurnost je prvi i glavni prioritet za sve žrtve RZN Nadležna tijela vlasti treba da imati glavnu ulogu u garantiranju sigurnosti postupajući u skladu sa važećim propisima i svojim ovlastima Poseban fokus treba staviti na migracije azil i graničnu policiju
Policijski odjeli koji rade na RZN trebaju biti upoznati sa rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama i biti dio postupanja sa žrtvama a u skladu sa ovim Smjernicama i važećim propisima Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo općinski sudovi i kantonalni sud također se trebaju upoznati sa problemom RZN u kriznim situacijama kako bi mogli osigurati rodno osjetljiv pristup pravdi žrtvamapreživjelim
Prva zaštitna pomoć
Organizacije koje su nadležne za postupanje u kriznim situacijama uglavnom reagiraju na način da odmah sklone ugroženu osobu ili žrtvu RZN u kriznim situacijama od neposrednih prijetnji te rade na sprječavanju prijetnji od nasilja u okviru svojih dužnosti i u saradnji sa centrom za socijalni rad Ministarstvom zdravstva lOM-om (preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo) Crvenim krstomkrižom UNHCR-om i drugim relevantnim humanitarnim akterima prisutnim na terenu Ako radnici na terenu identificiraju rizične slučajeve iili žrtve RZN tokom pružanja prioritetnih zdravstvenih usluga (uključujući i psihološku prvu pomoć) dužni su predmet uputiti pripadniku sigurnosnih snaga na terenu na jasan zahtjev osobe koja je u pitanju iili primijeniti posebne mjere kada utvrde da je žrtva ili druga osoba u prihvatnom centru u neposrednoj opasnosti Posebne zaštitne mjere uključuju ali nisu ograničene na sljedeće
- Transport uz pratnju na određenim dijelovima tranzitnemigrantske rute- Sklanjanje žrtveosobe u riziku od grupe s kojom putuje (ako je polazak odgođen ili je
osoba sklonjena u posebnom skloništu)
51
- Osoba u rizikužrtva sklonjena Je u posebno skloništesiguran prostor uz nadzor (tokom noći ili tokom perioda čekanjagodišnjih odmora)
- Olakšavanje pristupa i pomoć tokom procedure za traženje azila u zemlji
Kad je u pitanju prioritetna sigurnost od ključne je važnosti osobi dati blagovremene i tačne informacije o zakonskim pravima žrtve te navesti ko može pružati 24-satnu pravnu podršku
Žrtvepreživjeli trebaju biti informirani o- postojećim mjerama sigurnosti za preveniranje reviktimizacije- procedurama vremenskom rasporedu mogućnostima i izazovima u primjeni rješenja
predviđenih domaćim zakonodavstvom- postojećoj podršci i ograničenjima kao i o očekivanom vremenskom okviru u slučaju
pokretanja fonrialnih pravnih procedura ili rješenja putem alternativnog pravnog sistema uz naglašavanje da su usluge također dostupne u tom okruženju što podrazumijeva prevoz i pratnju do suda pravnu pomoć I podršku tokom cijelog procesa Ove usluge mogu da pužaju organizacije civilnog društva koje nude pravnu pomoć na primjer NVO Vaša Prava BiHregdeg
- kantonalni zavod za besplatnu pravnu pomoć
U slučaju da korisnici na licu mjesta zatraže zdravstvenu uslugu zbog seksualnog i fizičkog nasilja koje je Izazvalo ozbiljnu tjelesnu povredu (uključujući silovanje) slučaj mora biti odmah prijavljen policiji od strane lOM-a a preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo U opravdanim slučajevima slučaj može biti prijavljen policiji i od strane drugih aktera Ako se radi o djeci bez pratnje važno je skrenuti pažnju da se ne preduzimaju koraci bez staratelja
Ako osoba u riziku - žrtva zatraži pristup domaćim procedurama i uslugama za postupanje u slučajevima RZN snage sigurnosti na terenu ukoliko su prošle adekvatnu obuku će dokumentirati prijavu žrtve u skladu sa standardiziranim procedurama u povjerljivom prostoru (kroz postojeće obrasce koje policija koristi u skladu sa važećim propisima) u prisustvu socijalnog radnikapsihoioga i pravnika Ukoliko predstavnik snaga sigurnosti nije prisutan na terenu nadležni službenik će uputiti slučaj obučenoj osobi u najbližoj policijskoj stanici ili drugoj relevantnoj instituciji
Sekundarni i tercijarni sigurnosni odgovor
U slučaju da osoba koja jeste ili je bila žrtva RZN zvanično prijavi incident unutar domaćeg pravnog sistema prijava se odmah podnosi policiji Policija nakon zaprimanja prijave odmah obavještava dežurnog tužitelja koji daje upute o postupanju Obučeni policijski službenik iz jedinice za krvne i seksualne delikte ili jedinice za nezakonitu trgovinu ljudima -- ovisno o slučaju će zaprimiti slučaj Kad god je moguće razgovor treba voditi službenik istog spola kao i žrtva Izjava žrtve bit će snimljena u prisustvu nadležnog socijalnog radnika za svaki prihvatni centar obavezno uz staratelja ako se radi o maloljetniku bez pratnje iili pravnika iz NVO Vaša prava (koji će pružiti besplatnu pravnu pomoć i pomoć pri zagovaranju ili uputiti na besplatnu pravnu pomoć kroz druge ustanoveorganizacije)
Ukoliko je žrtva maloljetna izjava se uzima u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima (Glava ldquoKrivična djela na štetu djece i maloljetnika) Dakle s djetetom odnosno mlađom maloljetnom osobom se obavlja razgovor tj uzima izjava Takvo saslušanje se može provesti najviše dva puta Tužitelj ili ovlaštena službena osoba ispitivanje obavlja putem
Udruženje Vaša prava BIH je osim za pružanje pravne pomoći u postupku azila spremno i raspolaže kapacitetima za paižanje informacija i asistencije I u drugim postupcima naročito kada se radi o preživjelim RZN
52
tehničkih uređaja za prenos slike i zvuka a bez prisustva tužitelja ili ovlaštene službene osobe u prostoriji gdje se svjedok nalazi Saslušanje djeteta ili maloljetnika se po pravilu obavlja uz pomoć pedagoga psihologa ili druge stručne osobe Dijete ili mlađa maloljetna osoba može se saslušati u svom stanu ili drugom prostoru u kojem boravi ili centru za socijalni rad
Nakon što se uzme izjava po nalogu tužitelja policija dokumentira izjavu žrtve Tužitelj će dalje savjetovati o vrsti forenzičkih pregleda u tom slučaju Na taj način žrtva može u svakom trenutku dokazati da je prijavila incident i zatražila da se dokazi prenesu u bilo koju zemlju u kojoj želi prijaviti zločin
Ako žrtva iskaže namjeru da podnese zahtjev za azil predmet se odmah upućuje Ministarstvu sigurnosti BiH sa jasnom naznakom roka za podnošenje zahtjeva za azil Propuštanje roka osim ako ne postoje opravdani razlozi smatra se kao da je lice odustalo od podnošenja zahtjeva za azil i predmet se prosljeđuje Službi za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH na dalje postupanje Ukoliko postoje indicije da se radi o osobi koja je preživjela RZN uključivanje Centra za socijalni rad neophodno je od momenta identifikacije
Žrtve moraju biti obaviještene o svojim pravima i obavezama koje se odnose na postupak azila Besplatna pravna pomoć i savjetovanje o postupku azila osigurat će NVO Vaša prava BiH U slučaju aktivacije nacionalnih pravosudnih i pravnih postupaka osobe u pitanju će biti usmjerene na migrantske privremene prihvatne centre s odgovarajućim smještajem za ranjive skupine
Osim toga ovisno o okolnostima zahtjevi za azil koje podnose žrtve RZN imaju prioritet u postupku dobijanja azila u skladu sa stavom (3) člana 29 Zakona o azilu budući da spadaju u kategoriju osoba izvrgnutih oblicima ili psihičkog nasilja Ministarstvo sigurnosti BiH to treba da ima u vidu kod obrade podnesenog zahtjeva Također ukoliko osoba potpiše punomoć Udruženju ldquoVaša prava BiHrdquo osigurava se pristup postupku azila bez odlaganja
Glavne institucije za sigurnost Г pravnu pomoć koje pružaju zaštitu žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevobull MUP KS - policijski službenici Uprave policije nadležni za prijavljeno krivično djelo
shodno pravnoj kvalifikaciji i mjesnoj nadležnosti preduzimaju mjere i radnje na dokumentovanju krivičnih djela koja u biću i bitnim obilježjima krivičnog djela imaju element rodno zasnovanog nasilja
JU Kantonalni centar za socijalni rad (posebno Centri za socijalni rad ~ llidža i Hadžići zbog prihvatnih centara situiranim u ovim općinama)
jlaquo Tužiteljstvo Kantona Sarajevobull Državna agencija za istrage i zaštitu - SIPAlaquo Služba za poslove sa strancima (u okviru Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine)
- Terenski centar Sarajevo t Imrgracioni centar)raquo HV0 Vaša prava BiH __________
14 KOORDINACIJAKoordinacija se odnosi na višesektorsku koordiniranu akciju koja uključuje više sudionika iz sljedećih sektora socijalna zaštita zdravstvo sigurnost pravosuđe i ljudska prava kao i druga područja relevantna za provedbu postupaka za sprječavanje I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Koordinacija se mora postići u skladu sa zakonom I ovim Smjernicama Relevantne institucije dužne su organizirati zajedničke sastanke za poduzimanje mjera i rješavanje
53
pojedinačnih slučajeva RZN Svaki sudionik koji radi na terenu treba imenovati koordinatoraslužbenika za vezu i njegovog zamjenika koji će prisustvovati sastancima za upravljanje predmetima
Podršku migrantimaizbjeglicama pružaju u značajanoj mjeri UN agencije a shodno svojim mandatima Vodeće agencije koje pružaju podršku ispred UN-a su lOM i UNHCR uz pomoć drugih UN agencija kao što je UNICEF UNFPA te drugih međunarodnih organizacija
Koordinacijsko tijelo za praćenje izbjegličko-migrantske krize u Kantonu Sarajevo je multisektorsko tijelo imenovano od strane Vlade Kantona Sarajevo a sastavljeno od predstavnika različitih organa ustanova i organizacija
Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH i lOM prikupljaju podatke na mjesečnoj osnovi i pripremaju izvještaj o incidentima a koji se dostavlja Koordinacijskom tijelu putem Ministarstva za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo
Koordinacijsko tijelo će tako imati uvjete da vrši komparaciju mjesečnih Izvještaja iz prošlog perioda i da raspravi i analizira informacije o prijavljenim incidentima RZN općim rezultatima sigurnosnim pitanjima preporukama i pitanjima koordinacije I drugim faktorima Informacije će poslužiti kao smjernice za kontinuirani razvoj preventivnih mjera i postupanja Svakl sektor bi trebao prikupljati i analizirati kvalitativne informacije o incidentima koji nisu prijavljeni uključujući rezultate iz grupnih rasprava glasine o incidentima RZN percepciju zajednice o rizicima ili sumnjivim aktivnostima i sva druga pitanja koja su primjećena i na koja se sumnja Informacije se predstavljaju I o njima se raspravlja na sastancima Koordinacijskog tijela
15 DOKUMENTOVANJE
Postojanje podataka i pristup stručnom tumačenju prikupljenih (kvalitativnih i kvantitativnih) podataka od ključne su važnosti za bolje planiranje inicijativa za sprječavanje RZN nad izbjeglicama i migrantima i njihovu zaštitu od takvog oblika nasilja Za svaki prihvatni centar odgovorne osobe dužne su ispuniti Obrazac za prijavu incidentu (Prilog 3) i dostaviti mjesečne podatke o svim slučajevima Koordinacijskom tijelu za praćenje Izbjegličko- migrantske krize u Kantonu Sarajevo
Prikupljanje podataka i analiza imaju za cilj- podržati relevantne sudionike na terenu u prikupljanju osnovnih i koherentnih
informacija o RZN u kriznim situacijama- osigurati sigurno i povjerljivo upravljanje podacima u skladu sa zakonom i najboljim
međunarodnim praksama- osigurati da se podaci o RZN koriste za donošenje odluka koordinaciju i
zadovoljavanje potreba žrtava- osigurati agregiranje podataka I tematsko izvještavanje o RZN u kriznim situacijama~ podići svijest donatorima agencijama UN-a i drugim međunarodnim akterima o
dodatnim aktivnostima koje treba poduzeti kako bi se poboljšala prevencija RZN i zaštita žrtava među migrantima
Služba za poslove sa strancima (u sastavu Ministarstva sigurnosti BIH) koja upravlja privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo i Međunarodna organizacija za migracije - iOM koja tim centrima koordinira zadužene su i za prikupljanje podataka o slučajevima RZN kao i koordinaciju sa drugim relevenantim akterima Podaci se evidentiraju putem Obrasca za prijavu incidenta (Prilog 3) koji sadrži i dijelove koji se
54
odnose na poduzete korake u različitim sektorima tj ria pruženu podršku i pomoć žrtvi od strane nadležnih službi i organizacija
Podaci iz navedenog obrasca obrađuju se na mjesečnoj osnovi kao što je istaknuto naprijed U tom smislu mjesečni izvještaji sadrže sljedeće podatke
- podaci razvrstani prema spolu- podaci razvrstani prema starosnoj dobi- bračni status- ostali demografski podaci- lični status u tranzitu ili tražitelj azila- vrsta incidenta (vidjeti definiciju RZN u kriznim situacijama i Istanbulsku konvenciju)- vrste posljedica- mjesto I vrijeme Incidentardquo vrsta pruženih usluga uključiti i ranije usluge)- upućivanje
SigurnostPodaci i informacije trebaju se prikupljati pohranjivati i dijeliti na način koji je u skladu sa važećim etičkim i sigurnosnim načelima kao što su
- sigurnost i zaštita korisnika u bilo kojem trenutku i- sigurnost podataka u bilo kojem trenutku
PovjerljivostLični podaci i informacije mogu se dijeliti među relevantnim institucijama po mogućnosti na osnovu informiranog pristanka (Prilog 2) osobe o kojoj se radi a u cilju da se odgovori na potrebe i prava osobe (u smislu njene zaštite pružanja pomoći zdravstvene brige i dobrobiti)
Anonimnost i informirani pristanak- Podacistatistika trebaju se prikupljati tokom pružanja prve pomoći- Lični podaci i informacije o slučaju trebaju se prikupljati tokom savjetovanja i daljeg
upućivanja a na osnovu informiranog pristanka osobe o kojoj se radi
Dokumentiranje prijavljenih slučajevaAkteri koji rade unutar sistema prevencije i zaštite od RZN dakle izvan prihvatnih centara također su dužni prikupljati i održavati prepoznatljivim podatke i Informacije prikupljene tokom savjetovanja kao i u narednim fazama pružanja brige žrtvama a u skladu sa važećim propisima svako u okviru svoje nadležnosti Zabilježeni podaci imaju značaj kod koordinacije sa nadležnim tijelima unutar prihvatnih centara jer čine dio podataka za jedinstveni izvještaj o poduzetim koracima u pojedinim slučajevima
httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationTool_Feb20l12pdf
55
IV DIO
PRILOZI
56
PRiLOG 1 ldquo Psihološka prva pomoćŠta uradKI Sta ne raditi
Nađite mirno mjesto za razgovor (izdvojenu prostoriju centar za žene i djevojčice centar za dječake i mladiće prazan ured i si) i smanjite mogućnost bilo kakvih vanjskih smetnji - npr prostor bi trebao biti povezan sa zdravstvenim objektom za žene (mobilna ginekološka klinika)
Ne započinjite razgovor na mjestu gdje se osoba očigledno osjeća nesigurno ili neugodno
Jasno recite da ne morate čuti cijelu priču da biste bdquopovjerovali ali da jeste voljni da saslušate ako osoba želi da govori
Ne vršite pritisak na žrtvu da vam ispriča svoju priču
Sjednitestanite blizu osobe ali zadržite odgovarajuću distancu ovisno o uzrastu spolu i kulturi iz koje osoba dolazi
Ne dodirujte osobu ako niste sigurni da je to adekvatna gesta
Dajte osobi do znanja da je pažljivo slušate (npr klimajte glavom ili povremeno recite bdquoa-halsquo)
Ne osuđujte osobu zato što nije nešto poduzela ili zbog toga kako se osjeća Nemojte reći bdquoNe trebate se tako osjećati ili bdquoTrebate biti sretni što ste živi
Poštujte privatnost osobe i čuvajte povjerljivost svih informacija koje je podijelila s vama
Ne pričajte o nekom drugomNe pričajte o svojim problemima
Budite strpljivi ljubazni i mirni Ne prekidajte i ne požurujte osobu dok vam prenosi svoju priču (npr tako što gledate na sat ili pričate prebrzo)
Poštujte osjećaje osobe Priznajte njenu tugu bol ljutnju itd (Npr bdquoVrlo mi je žao mogu zamisliti kako vam Je bilo teško)Pokažite da shvatate kako je teško izraziti takva osjećanja i podijeliti ih s drugima
Nemojte samo pasivno ili bezobzirno čekati da osoba podijeli s vama informacije
Pokažite da ste svjesni da se nasilje događa i da pogađa ljude koji su žrtve oružanih sukoba ili su raseljeni te da znate kako je to teško pogotovo za ženedjevojčice
Nemojte misliti ili se ponašati kao da vi morate riješiti sve probleme koje osoba ima umjesto nje same
Uvijek naglašavajte vezu između razumijevanja za ono što je žrtva nasilja preživjela i mogućnosti da se osoba osjeća bolje i dobije pomoć
Ne dajite lažna obećanja i ne podižite nadu neosnovano
Dok razgovarate s osobom dajte joj informacije o dostupnoj pomoći i rješenjima koja mogu odgovoriti na njene trenutne potrebe
Ne govorite o ljudima na negativan način (npr ne nazivajte ih ludim ili idiotima)
Ponudite informacije koje imate Recite osobi iskreno šta znate a šta ne (Npr bdquoNe znam ali ću pokušati saznati i obavijestiti vas)
Ne izmišljajte stvari ako nešto ne znate
Pružite informacije na jasan jednostavan i razumljiv način
Ne koristite pretjerano stručne termine
Odajte priznanje snazi osobe i činjenici da je uspjela izdržati tešku situaciju
Ne omalovažavajte ličnu snagu osobe i njen osjećaj da se može sama brinuti o sebi
Dopustite osobi da plače i razumno kontrolirajte plakanjeUspostavite fizički kontakt ako je to odgovarajuće da smirite osobu (držite je za ruku stavite ruku na njeno rame)Pričajte o plakanju kao nečem pozitivnom kao o koraku koji vodi prevazilaženju trenutne situacije
Ne pokazujte da vam je neugodno ili da ste iznenađeni ako osoba počne pričati o svom stresu o zlostavljanju koje je preživjela ili ako pokaže jaku emocionalnu reakciju
bok razgovarate i pružate pomoć stalnonaglašavajte da je osoba sada sigurna - imajte na umu sve trenutno dostupne zaštitne mjere i obavijestite osobu o njima
Ne forsirajte osobu da govori ili daje informacije ako se očito osjeća nesigurno i neugodno
Tišina Ne insistirajte na verbalnoj komunikaciji
Ispratite osobu do mjesta gdje može dobiti dodatnu pomoć ako je zatražiInformirajte je o dodatnim uslugama prema kojima je možete uputiti ako je to potrebno i ako osoba to želi
Ne ostavljajte osobu prije nego što ste sigurni da je njeno psihofizičko stanje stabilno i prije nego što je uputite na mjesto gdje može dobiti dodatnu pomoć -gt u hitnim slučajevima i na zahtjev osobe
57
PRiLOG 2 ~ Obrazac pristanka za davanje informacija
Incident ID Šifra klijenta
Pristanak za davanje ktformacija^^
Ovaj obrazac treba pročitati klijentu ili zakonskom staratelju klijenta na njegovom maternjem Jeziku Treba Jasno objasniti klijentu da može izabrati bilo koju ili nijednu od dole navedenih opcija
Ja ^đajem svoju saglasnost dafme i prezime)
(Naziv organizacije)
da daje informacije o incidentu koji sam prijaviola kako je navedeno u daljem tekstu
1 Razumijem da davanjem ove saglasnosti dajem dozvolu da navedena organizacija dalje dijeli specifične informacije o slučaju iz mog izvještaja o incidentu i to sa pružateijemima usluga koje
sam naveola kako bih mogaola dobiti pomoć po pitanju mojih potreba vezano za sigurnost zdravlje psihosocijalnu pomoć iill pravnu zaštitu
Razumijem da će dijeljene informacije biti tretirane povjerljivo i s poštovanjem te da će se
podijeliti samo prema potrebi za pružanje pomoći koju zatražim
Razumijem da davanje ovih podataka znači da osoba koja se nalazi u agenciji ili službi koja je
označena u nastavku može doći razgovarati sa mnom U svakom trenutku imam pravo izmijeniti mišljenje o dijeljenju informacija s određenom agencijomkontakt osobom navedenom u nastavku
Želim da informacije budu podijeljene sa sljedećim službama
(Označite sve Što je relevantno i navedite ime obekt i agencijuorganizaciju ako je primjenjivoj
Affi
Da N0 službe sigurnosti (navesti)
Oa Њ psihosocijalne usluge (navesti)
Ш m zdravstvene usluge (navesti)
Da Ne sigurna kućasklonište (navesti)
pa Ne pravna pomoć (navesti)
Ш službe koje osiguravaju sredstva za život (navesti)
Ds Ne ostale usluge (navesti koje i naziv agencije)
rsquo httpwwwgbvimscomgbvims-toolsintake-forrTV
58
Saglasnost označava klijent Oa
(ili rođiteljstaratelj za klijente mlađe od 18)
Ne
Potpisotisak prsta klijenta
Službenik koji vodi predmet Datum
Incident ID šifra klijenta
INFORMACIJE ZA VOĐENJE PREDMETA
(NUE OBAVEZNO)
Ime i prezime klijenta ^
Ime i prezime staratelja (ako Je klijent rhatolptan)
Broj telefona
Adresa
59
PRILOG 3 o Obrazac za prijavu incidenta
Vrsta incidenta
Broj predmeta Prihvatni centaradresa Datum i vrijeme razgovora
Broj ranijeg incidenta za ovog klijenta (ako postoji)
ŽRTVAPREŽIVJELA OSOBA
Informacije o žrtvipreživjeioj osobi
Ime i prezime Starosna dob Godina rođenja Spol
Adresa Državljanstvo Bračni status Zanimanje
Broj djece Uzrast djece Glava domaćinstva
(osoba ili navesti ime veza sa žrtvom)
Broj statusnog kartona ili
broj lične karte
Ako je žrtvapreživjeli dijete
Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Incident
Mjesto Datum Vrijeme
Opis incidenta (ukratko opisati okolnosti šta se tačno desilo šta se desilo poslije)
60
Informacije o počinitelju (ili počiniteljima)
Ime i prezime Broj počinitelja Spol
Adresa Državljanstvo Starosna dob
Veza sažrtvompreživjelim
Bračni status
Ako je počinitelj nepoznat opisati gaju uključujući prepoznatljiva obilježja
Trenutna lokacija počinitelja ako je poznata
Predstavlja ti počinitelj još uvijek prijetnju
Ako je počinitelj dijete Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Svjedoksvjedoci
Opisati prisustvo svjedoka (uključujući djecu)
Imena i prezimena kao i adrese
PODUZETI KORACI
Koraci poduzeti od datuma popunjavanja ovog obrasca
Slučaj prijavljen Datum prijave Poduzeti koraci
SIGURNOST
Ime i prezime
IOM
Ime 1 prezime
POLICIJA
Ime i prezime
61
CentarSlužba za socijalni rad
Ime i prezime
Zdravstvena ustanova
Ime i prezime
UNHCR
Ime i prezime
UNICEF
Ime i prezime
DRC
Ime i prezime
BHWI
Ime i prezime
Save the Children
Ime 1 prezime
MdM
Ime 1 prezime
Vaša prava BiH
Ime i prezime
Drugo
Ime I prezime
(Ukoliko Je pcrirebno mogu se ckxJati druge organizacije i osobe)
Naučene lekcije
Datum zatvaranja slučaja
62
PRILOG 4 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremenom prihvatnom centru Ušivak
l^učfvšhje na uatuga (zdravstvena^ аасЏШпа^ ps1hosoc(fatna pravne Ш) uvtj^dc se za^tfMt ЗШа i џskl^u s prfsd^om usmjarenkn na preiiv^d^e Žrtva sa obavezno upozori o postaifar^u obaveza da se RZN prijat^ pdfic^i radi provođenja dađjnjih radnji u skladu sa еа^Њбпп propisima u Federaciji BiK
Prijavljivanje nasilja i zahljev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru UŠIVAK svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt telkoja odmah telefonom informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime
kontakt tel) a u formi izvještaja o incidentu najkasnije unaredna četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj telte dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko su kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili IOM sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje lOM-u iili matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Ušivak
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Ušivak
4Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne i povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i BHWI (ime i prezime kontakt tel ) i zakonski staratelj CentraStužbe za socijalni rad čiji je angažman podržan od straneUNiCEF-a (ime i prezimekontakt tel)
Osoba će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućena u UNFPA centar za žene i djevojke u UšiN^cu
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti DRC - ime iprezime kontakt tel UNFPA ~ ime i prezime BHWI - ime i prezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakt tel NVO ime i prezime kontakt telili drugi)
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj - Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)_________ _______________________________________________________
63
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja Hadžtd DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu Prim dr Abdulah Nakašldquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška
Ambulanta u Prihvatnom centru
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
Telefoni za kontakt DRC
DRC Ime i prezime tel Ime i prezime tel
MUP 122 BHWI
Hitna medicinska pomoć
Ime i prezime tel
124 CSR
033 611 111
OJ Dom zdravlja Hadžići
Tel
Ime i prezime tel
Zdravstvena zaštita Psihosocijalna zaštita sigurnost Osnovne potrebe
OJ Dom zdravlja Hadžići i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
Tel UNHCR
UNFPAOpća bolnica NVO Vaša prava BIHbdquoPrim dr Abdulah Nakašldquo TelTel Sigurna kuća
TelKlinički centar Univerziteta u Sarajevu
BHWI
TelTe
Koordinacija RZN zaKanton Sarajevo
UNFPA
64
PRILOG 5 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremnom prihvatnom centru Blažu]t^uihi^ie П9 usluge (sfkwfstmte еесЏгЛпе psihosueijtgne prevne Ud) uvijek laquoo xasrUve na fuistanku žrtvet a u skladu ^0sUtpom usmJererUm na prežNjdie Žrtva se obavezno tgtozori o posfqwyu obaveze da se RZN priavi policiji пШ provodei^i ddinjih radrdi u skladu sa važećim propisima u federaciji BiH
Prijavljivanje nasilja I zahtjev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru Blažuj svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt tel ) koja odmah telefonom Informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime kontakt tela u formi izvještaja o Incidentu najkasnije unaredna Četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prljavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj tel te dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji iz CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez
pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko $u kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili 101И sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje iOM-u iiii matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Blažuj
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Blažuj
Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne I povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i Save the Children (ime i prezime kontakt tel)
U saradnji sa centrom za socijalni rad maloljetnik treba biti prebačen u prihvatni centar Ušivak ili drugi odgovarajući smještajni kapacitet i to kao prioritet i u pratnji Save the Children Maloljetnik će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućen u UNFPA centar za dječake i mladiće u UŠivku gdje će dobiti adekvatnu podršku nakon što relevantne organizacije dogovore neophodan pristup
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja Imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti UNFPA - ime iprezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakttel DRC - ime i prezimekontakt tel Save the Children - ime iprezime kontakt tel NVO ime i prezime
65
kontakt tetШ drugi
U slučaju maloljetnika ^učaj nadgleda Centar za socijalnu zaštitu i drugi akteri zaduženi za dječju zaštite ako ih imenuje nadležno tijelo
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja llidža DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao Što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu bdquoPrim dr Abdulah Nakašrsquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška Ambulanta u Prihvatnom centru
Telefoni za kontaktDRC Ime i prezime tel
MUP 122
Hitna medidnska pomoć 124033 611 111
OJ Dom zdravlja llidža Tel
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
DRCIme i prezime tel
BHWIIme i prezime tel
CSRIme i prezime tel
Sekundarno upućivanjeZdravstvena zaštitaOJ Dom zdravlja llidža Tel
Opća bolnicabdquoPrim dr Abdulah NakašldquoTel
Klinički centar Univerziteta u SarajevuTel
Psihosocijalna zaštita sigurnost i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
UNHCR
NVO Vaša prava BiH Tel
Sigurna kuća Tel
BHWI Tel
Osnovne potrebe Koordinacija RZN zaKantona Sarajev
UNFPA
66
Izvori
Pravni izvori- CEDAW Opće preporuke br 19 i br 35 o nasilju nad ženama- CEDAW Opća preporuka br 24- Konvencija o statusu Izbjeglica i njen protokol (1951)- Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavaju6h postupaka ili kažnjavanja- Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)- Konvencija o pravima djeteta (UN 1989)- Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)- Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom (UN 2006)- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suadoijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CAHVIO
2011) (tzv Istanbutska konvencija)- Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007)- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Krivični zakon Federacije Bosne I Hercegovine (Službene novine Federacije В1Нldquo br 3603 3703
21046904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517)- Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije- Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)- Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)- Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i
3114)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s nasiljem unutar
porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu 2010 godine
neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o djeci koja su svjedod nasilja u porodici
- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu zdravstvenoj zaštiti- Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama- Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u oblasti zdravstva u
Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)- Zakon o azilu (ldquoSlu^jeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)- Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj 3210 - Prečišćeni
tekst) Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (Službene novine Federacije BiHldquo broj 2013)- Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo br
3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210 813 5914)- Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlidSjene novine
Federacije BiHldquo broj 714)- Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije
BiH (Službene novine Federacije BiHldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)- 21akon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona
Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 3816441712818)- Zakon 0 strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiHrdquo broj 8815)- Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik В1Нldquo br 4906 7611 i 8911)- Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513)
Literatura i drugi izvori- Ciljevi održiveg razvoja - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 161COR 17- Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovlna01-30 September 2019ldquo Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine -
Resufsni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva I UNFPA Sarajevo 2020
godine- Minimalni standardi za prevenciju I odgovor na RZN u vanrednim situadjama UNFPA 2015 godine- Objedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji
Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Službeni glasnik BIH 7515)
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim dtuacijama - Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
67
- Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - multisektorski pristup Gender centar Federadje Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018 godina
- Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009 godine
- Priručnik za edukatore Zaštita izt^eglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Radojka Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine
- Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedović i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiH Sarajevo 2018 godine
- Proqena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godine
- Protokoli i standardne operativne proc^ure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Protokol 0 radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 godine
- Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore Podgorica 2010 godine
- Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine
- Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 The Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
- Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR Ženeva 2003
- Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
~ Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine (usvojene odlukom Vlade Unsko- sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni I Hercegovini - februar 2013 godine- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (raquoSlužbene novine Federacije
BiHldquo broj 9513)- UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child
httpswvw unhcrorg4566b 16b2 pdf
Web izvori- httpswww iloorgdynnatlexdocsELECTRONIC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-
104618pdf - httpsemergency unhcrorgentry223896idp-definition- httpwwwunhcrorgprotectionjfeasic3b66c2aa10convention-protocol-relating-status-refugeeshhnl- httpwwwunorgenuniversal-declaration-human-rights- htfaswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx- httpswww ohchr orgenprofessionalinterestpagescescr aspx- httpwww un orgwomenwatchdawcedaw- httpwwwrefworldorgdocid52d920c54html- httpstbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GlobalCEDAW_C_GC_35_826
7_Epdf- httpwww refworid orgdocid453882a73 html- httpswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesa-caspx- httpswwwunfpa orgsitesdefaultfilespub-
pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf- httpwwwwreliefwebintAvrwbnsfs40B847015485B34749256BFE0006E603- httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Gender-based-Violence-
Guidelines_lo-respdf- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-Toolpdf- httpswwwunodcorgdocumentstreatiesUNTOCPubiicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf- htfawww unorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-e pdf~ httpwwwunhcrorg453492294pdf- httpportasunsscorgenrolindexphpid=75- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationT ool_Feb20112pdf- httpsfmohgovba
68
SKRAĆENICE
BiH - Bosna i Hercegovina BHWI - Fondacija ВН inicijativa ženaCEDAW - Konvencija o eliminaciji jsvih oblika diskriminacije ženaCOR - Ciljevi održivog razvojaCMZ - Centar za mentalno zdravlje u zajedniciCSR - Centar za socijalni radDRC ~ Dansko vijeće za IzbjeglicelOM - Međunarodna organizacija za migracijeKS - Kanton SarajevoMdM - Ljekari svijetaIstanbulska konvencija - Konvencija o nasilju nad ženama i nasilju u porodici Vijeća EvropePEP - Postekspozicijska profilaksaRZN - Rodno zasnovano nasiljeSPB - Spolno prenosive bolestiKS - Kanton SarajevoUNHCR ~ Ured visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice UNFPA - Populacijski fond Ujedinjenih nacija UNICEF - Dječiji fond Ujedinjenih nacija
SADRŽAJ1 UVOD ^ 5
11 Migrantsko-izbjeglička situacija u Kantonu Sarajevo i rizik od rodno zasnovanog nasiljaT
111 Migrantsko-izbJegfičHa situacija u Kantonu Sarajevo 7
112 Rizici 10
2 OBIM SMJERNICA KANTONA SARAJEVO ZA PREVENCIJU I ZAŠTITU OD RZN U KRIZNIMSITUACIJAMA 11
21 Osobe od interesa obuhvaćene Smjernicama 12
3 PRAVNI OKVIR ZA IZRADU SMJERNICA13
31 Međunarodni pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznimsituacijama bdquo13
32 Domaći pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama 15
4 OPĆA NAČELA SVRHA ICIUEVI SMJERNICA 16
б DEFINICIJA POJMOVA 17
6 PRAVCI UPUĆIVANJA 22
7 MINIMALNI PAKET USLUGA U BORBI PROTIV RZH 23
71 identifikacija kriterija ranjivosti I faktora rizika 23
711 Faktori rizika __________ 25
71 Z Razotkrivanje 26
72 Pružanje usluga na terenu 28
73 Hitna reakcija 29
731 Procedura za smještanje i zbrinjavanje žrtava silovanja 29
732 Psihološka prva pomoć 32
733 Posebne mjere zaštite 328 SMJEŠTANJE I ZBRINJAVANJE ŽRTAVA RZN34
(VOĐENJE SLUČAJA) 34
9 PROCEDURE REAGIRANJA I ODGOVORNOSTI PO SEKTORU 37
10 SOCIJALNA ZAŠTITA 39
11 ZDRAVSTVENI ODGOVOR 41
12 PSIHOSOCIJALNI ODGOVOR 48
13 SIGURNOSNI ODGOVOR ^ 51
14 KOORDINACIJA 53
15 DOKUMENTOVANJE 54
PRILOG 1 - Psihološka prva pomoć57
PRILOG 2 - Obrazac pristanka za davanje informacija 58
PRILOG 3 - Obrazac za prijavu incidenta 60
PRILOG 4 - Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u
Privremenom prihvatnom centru Ušivak63
PRILOG 5 bull Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim
situacijama u Privremenom prihvatnom centru BlažuJ 65
I DIO
OPĆE INFORMACIJE
1 UVODMigracije kao stalan proces kretanja ljudi predstavljaju globalni fenomen koji utječe na gotovo sve zemlje svijeta bilo da se radi o zemljama porijekla tranzita ili odredišta migranata Kao pojam migracije označavaju kretanje pojedinaca ili grupa unutar ili preko granica države Pritom razlikuju se imigracija (ulazak i nastanjivanje nedržavljana u zemlji primateljlcidestinaciji) i emigracija (odlazak ili Izlazak iz jedne zemlje s namjerom nastanjivanja u drugoj)^
Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu BiH) u posljednjih par godina našla se na putu migrantima Izbjeglicama i tražiteljima azila uglavnom kao zemlja tranzita do krajnjeg odredišta u zemljama Evropske unije Zbog značajnog priliva ove populacije određeni kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine suočeni su sa nizom problema u smislu pružanja adekvatnog odgovora na potrebe i prava osoba koje su se našle na njihovoj teritoriji Dodatno situacija se pogoršala zatvaranjem granica Evropske unije za ulazak ovim osobama na njen teritorij Navedeno je izazvalo svojevrsnu migrantsko-izbjegličku krizu s kojom se nose nadležna tijela uz pomoć i podršku međunarodnih partnera ali i nevladinih organizacija
Prema podacima Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine tokom 2018 godine identificirano je 24067 dolazaka migranata izbjeglica i tražitelja azila na područje teritorije BiH
U 2019godinl prema podacima Službe za poslove sa strancima na području teritorije BiH je zabilježen broj od 29196 nelegalnih dolazaka migranata izbjeglica i tražitelja azila
Zaključno sa danom 14062020 godine prema podacima Službe za poslove sa strancima na području BiH je zabilježeno 5763 migranata izbjeglica I tražitelja azila
Dakle od početka krize 2015godine do 14 juna 2020godlne u BiH je ušlo 59781 lice
Broj migranata izbjeglica i tražitelja azila koji je registriran u privremenim prihvatnim centrima u kojima su boravili kojima upravlja Služba za poslove sa strancima a kojima koordinira lOM su
TRC Otvoren dana RegistriranoTRC Sedra 25 jula 2018 godine 2206 lica
TRC BIRA 26 oktobra 2018 godine 11292 lica
TRC Miral 1 novembra 2018 godine 4575 lica
TRC Ušivak Sarajevo 24 oktobra 2018godine 14592 licaTRC Borići 14 januara 2019godine 2560 lica
TRC BiažuJ Sarajevo 10 decembra 2019gođine 2253 lica
ETC Lipa 21 aprila 2020gođine 1090 lica
Potrebno je uzeti u obzir da postoji i određeni broj migranata Izbjeglica I tražitelja azila koji nisu registrirani I ne borave u privremenim prihvatnim centrima već u privatnim smještajnim jedinicama ili na ulici Nadalje AzilantskI centar Delijaš prima tražitelje azila od 2014 godine Izbjeglički centar Salakovac koji djeluje od 2000 godine za smještaj izbjeglica sa priznatim
^ Priaičnik za edukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Lali6-Novak i Doc dr sc Radpjka Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 gojine str 16
statusom počeo je da prima I tražitelje azila od maja 2018 godine Trenutno se upućivanja tražitelja azila za ova dva centra provode isključivo iz populacije porodica koje borave u Privremenom prihvatnom centru Ušivak u saradnji između lOM-a Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH S obzirom na to da su se kapaciteti stalno popunjavali u centru Ušivak zbog svakodnevnih novih dolazaka odlukom države lica koja borave u centru Ušivak a ranjiva su kategorija u ovom slučaju porodice relocirane u pomenute državne centre u kojima im je obezbijeđen boravak i osigurane sve potrebne asistencije
Obim i problematika migrantsko-izbjegličke situacije u BiH ali i u Kantonu Sarajevo nazire se već iz prikazanih podataka Ovo posebno dolazi do izražaja ako se zna da govorimo o sasvim novoj situaciji koja nosi brojne izazove kako humanitarne tako i sigurnosne ali i finansijske u kojima relevenatni organi vlasti i organizacije imaju obaveze provedbe svojih nadležnosti
Jedan od glavnih problema za efikasno uspostavljanje privremenih prihvatnih centara I upravljanje istim je teška politička situacija u BiH sa složenim sistemom upravljanja koji državu dijeli na četrnaest različitih uprava (država Bosna i Hercegovina dva entiteta - Republika Srpska I Federacija Bosne i Hercegovine koja se sastoji od deset kantona te neoavisni Brčko distrikt Bosne I Hercegovine) Implementacija ili izvršenje zakona koji se odnose ne samo na sigurnost već i na zdravstvene i socijalne usluge mogu se razlikovati ovisno od (različite) finansijske moći i političke volje svakog geopolitičkog područja Ovo predstavlja izazove u organiziranju harmoniziranog transparentnog i koordiniranog odgovora vezanog za migrante Izbjeglice i tražitelje azila
Komplicirani način upravljanja privremenim prihvatnim centrimakampovima uključujući pristup uslugama i sigurnost osoba od interesa pruža otvoreni prostor za pojavu različitih oblika rodno zasnovanog nasilja (u daljnjem tekstu RZN) koje osobe od interesa mogu iskusiti a lokalne humanitarne institucije ne mogu identificirati postupati i pružati podršku žrtvama osobama koje su preživjele taj vid nasilja
Zbog navedenog OSCE je 2018 godine proveo Istraživanje ldquoProcjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni I Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu a radi uvida u kapacitete za odgovor na novonastalu situaciju Prema ovom istraživanju Služba za poslove sa strancima BiH centri za socijalni rad i zdravstvene institucije zaprimaju slučajeve od najvećeg broja pojedinačnih Institucija i organizacija obuhvaćenih Istraživanjem Policija i druge institucije za provođenje zakona najčešće upućuju migrante i izbjeglice Službi za poslove strancima BiH Značajan broj NVO-a upućuje migrante i izbjeglice institucijama za zdravstvenu zaštitu što odražava njihovu zabrinutost kada je u pitanju ova populacija kao i njihovu najizloženijuhumanitarnu ulogu u radu na ovom pitanju Služba za poslove sa strancima BiH i policija pokazuju visoku međupovezanost (eng betweenness centrality) unutar mreže što ukazuje na njihovu ulogu posredničkih Institucija koje povezuju inače nepovezane aktere Služba za poslove sa strancima i policija dakle često predstavljaju bdquostajališta za upućene slučajeve između drugih institucija unutar mreže^
Policija (i druge agencije za provođenje zakona) Služba za poslove sa strancima I nevladine organizacije najviše sarađuju sa drugim institucijama i organizacijama po ovom pitanju Analiza mreže upućuje na to da ove organizacije predstavljaju najvažnije povezujuće tačke između aktera i da su glavni čvorovi u ovom procesu lako se može učiniti da lokalne uprave
^ Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini OSCE Sarajevo 2018 godina str 17
Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu
manje sarađuju sa drugim akterima one su zapravo drugi po redu navedeni partner iza Službe za poslove sa strancima
Također Populacijski fond Ujedinjenih nacija Ured za Bosnu i Hercegovinu je u oktobru 2018 godine izvršio brzu procjenu RZN u kontekstu mješovitih migracija u BiH Procjena je rezultirala sljedećim zaključcima za Kanton Sarajevo kada su u pitanju usluge koje se pružaju za RZN
- ne postoji upućivanje slučajeva RZN u kriznim situacijama i vanrednim situacijama- nedostatak pravilnog upravljanja privremenim prihvatnim centrimakampovima u
neformalnim naseljima skloništima i smještajima za pogođene populacije- nedostatak sigurnih mjesta za žene i djevojčice u formalnim i neformalnim naseljima- očigledno je odsustvo rodno osjetljivih zdravstvenih usluga- hitna potreba za kompletima post ekspozicijske profilakse u slučaju silovanja
navodnog silovanja koji će biti implementirani od strane nadležnih zdravstvenih ustanova
- nedostatak osnovnog znanja u vezi sa minimalnim standardima i vodećim principima o RZN u kriznim ili vanrednim situacijama za humanitarne aktere posebno u zdravstvenom sektoru
- nepostojanje odgovarajuće registracije i koordiniranog smještanja u kampoveneformalna naselja porodica i žena koje su same
- potreba za pravilnom disagregacijom pogođene populacije prema spolu starosti bračnom statusu invalidnosti
- postoji potreba za angažiranjem domaćeg stanovništva u smanjenju rizika od RZN među adolescentima i
- potrebno je osigurati mehanizam zaštite protiv seksualne eksploatacije i zlostavljanja kao i da humanitarno osoblje uključujući i volontere bude informirano i obučeno
Evidentno je da postoji potreba za boljim adresiranjem uloga koje svaki akter na terenu u praksi ima u radu sa populacijom migranata i izbjeglica lako su mandati i djelokrug rada svih aktera uglavnom jasno definirani u propisima provođenje istih zahtjeva određene kapacitete ali i koordinaciju u praksi
Vezano za rodno zasnovano nasilje OSCE je u spomenutom Istraživanju dao i određene prreporuke i to da je potrebno obučiti osoblje o indikatorima rodno-zasnovanog nasilja kroz odgovarajuću obuku i izradu relevantnih smjernica i protokola za postupanje u različitim slučajevima te osigurati migrantima i izbjeglicama informacije o opasnostima od rodno- zasnovanog nasilja Na tragu tih preporuka je i izrada ovih Smjernica
11 Migrantsko-izbjeglička situacija u Kantonu Sarajevo i rizik od rodno zasnovanog nasilja
111 Migrantsko-izbjeglička situacija u Kantonu Sarajevo
Na području Kantona Sarajevo postoje dva privremena prihvatna centra a to su Privremeni prihvatni centar Ušivak u Hadžićima I Privremeni prihvatni centar u Biažuju kojima upravlja Služba za poslove sa strancima Ministarstvo sigurnosti BiH a podršku pruža Međunarodna organizacija za migracije gtbull lOM Pored ova dva centra postoji i Azilantski centar koji se nalazi u Delijašu općina Trnovo^
Op cit str 22
u centru Ušivak u Hadžićima od početka otvaranja centra (oktobar 2018godine) do danas kako je ranije spomenuto registrirano je 14592 lica Registracija podrazumijeva sljedeće da su lica Iskazala namjeru za podnošenje zahtjeva za azil (potvrda o iskazanoj namjeri podnošenja zahtjeva za azil) što izdaje Služba za poslove sa strancima u terenskom centru Ušivak za one koji se nađu ispred kapije centra Ušivak a nakon čega prolaze dalje procedure neophodne za dobijanje informacija koje su važne za što kvalitetniju procjenu potreba svake osobe koja dolazi
Nakon dolaska u centar te dobijanja potvrde o iskazanoj namjeri zahtjeva za azil upućuje ih se na Ijekarski pregled u ambulanti u centru Ušivak te nakon toga slijedi registracija lica i dobijanje ID kartice od strane lOM-a koja potvrđuje njihov boravak u ovom centru i omogućuje pristup svim servisima koji su dostupni u centru Identificirana djeca bez pratnje u terenskom centru Ušivak dobivaju zakonsko starateljstvo od strane Centra za socijalni rad Hadžići dok se identificirana djeca bez pratnje u terenskom centru Blažuj premještaju kao prioritet u terenski centar Ušivak Prisustvo odgovarajućeg osoblja centra za socijalni rad obavezno je kod registracije djece bez pratnje To je ustaljena i obavezna praksa za svako novo lice koje se pojavi u centru Boravak u centru podrazumijeva smještajnu jedinicu medicinsku psihosocijalnu i edukativnu pomoć I asistenciju tri obroka dnevno higijenske pakete te ispunjavanje svih pojedinačnih potreba koje su u skladu sa mogućnostima i mandatom kako lOM-a kao agencije koja koordinira radom u centru tako i partnerskih agencija i organizacija koje aktivno učestvuju u okviru svojih mandata te pružaju raznolik sadržaj i usluge u samom centru Agencije koje su prisutne u centru su UNHCR UNFPA UNICEF DRC Save the Chilren sa implementacijskim partnerima na terenu i to BHWI World Vision MdM Vaša prava BIH i dr
UNHCR
Mandat UNHCR-a je pružanje zaštite izbjeglicama i tražiteljima azila prema Konvenciji iz 1951 godine o statusu Izbjeglica implementacijski partneri na terenu su BHWI i NVO Vaša prava BiH BHWI pruža psihosocijalnu pomoć porodicama ženama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci kao i drugim ranjivim kategorijama Podrška djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci podrazumijeva da se socijalni radnici BHWI-a postavljaju za staratelje kroz postupak imenovanja posebnog staratelja u saradnji sa Centrom za socijalnu zaštitu u Hadžićima I u saradnji sa Službom za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BIH
Vaša prava BiH pružaju besplatnu pravnu pomoć u procesu traženja azila te drugih pravnih segmenata potrebnih da se zadovolje potrebe tražitelja azila u tom kontekstu Pravna pomoć u postupku azila podrazumijeva zastupanje prilikom podnošenja zahtjeva za azil odnosno registracije i postupka intervjua pred Ministarstvom sigurnosti BiH Vaša prava BiH pružaju I usluge zastupanja po pravnim lijekovima kako pred domaćim tako i pred međunarodnim tijelima
UNICEFUNICEF ima vodeću ulogu u oblasti zaštite djece i osigurava krajnje utočište Ključna svrha UNICEF-ovog humanitarnog odgovora je osigurati kvalitetnu podršku dječjoj zaštiti vođenje slučajeva osigurati pravne informacije djeci u pokretu i odgovarajuću brigu za djecu bez pratnje i razdvojenu djecu
UNICEF podržava rad četiri zakonska staratelja putem svog implementacionog partnera World Vision te dodatna dva staratelja i advokata koji su direktno zaposleni u Centru za socijalnu zaštitu Hadžići Zakonski staratelji zaposleni u Centru za socijalnu zaštitu uz podršku UNICEF-a vode osjetljive slučajeve među djecom bez pratnje i razdvojenom djecom kao što su preživjeli RZN djeca koja su u procesu povratka u zemlju porijekla
djeca sa specifičnom medicinskom istorijom djeca koja su u pravnom postupku (kao svjedok žrtva ili počinitelj)
UNFPAUNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji
DRCDanish Refugee Council (Dansko vijeće za izbjeglice) je organizacija koja obezbjeđuje medicinsku pomoć u saradnji sa JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Zavodom za hitnu medicinsku pomoć Općom bolnicom Prim dr Abdulah Nakašrdquo Zavodom za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Kliničkim centrum Univerziteta u Sarajevu Prisutni su 24h u privremenim prihvatnim centrima uz JRS partnere koji pomažu u asistenciji na terenu u noćnim smjenama Tim koji čine liječnik i medicinski tehničar dolaze iz različitih zdravstvenih ustanova Kantona Sarajevo te zajedno sa timom DRC-a svakodnevno pružaju medicinske preglede i pomoć u ambulanti u centru Ušivak
Pored medicinskog programa Dansko vijeće za izbjeglice kroz program zaštite osigurava prisustvo službenika koji rade na ranoj identifikaciji osjetljivih slučajeva posebno ugroženih skupina Službenici kroz pružanje informacija i referalne mehanizme osiguravaju da korisnici pristupe neophodnim uslugama
MdMMćdecins du Monde (Ljekari svijeta) je organizacija koja pruža usluge vezane uz mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku muškarcima smještenim u centrima Ušivak i Blažuj MdM- ov tim u privremenim prihvatnim centrima čine psiholozipsihoterapeuti kulturalni medijatori socijalni asistent te voditelj slučaja koji provode psihoedukativne i osnažujuće grupne aktivnosti individualne konsultacije i pružaju individualiziranu brigu kroz vođenje slučajeva vezanih uz poteškoće mentalnog zdravlja U kontekstu RZN MdM poseban naglasak u radu stavlja na rad s pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su preživjeli seksualno nasilje I počiniteljima RZN
Save the ChildrenSave the children usko sarađuje sa nadležnim centrima za socijalni rad i odgovoran je za identifikaciju djece bez pratnje u terenskom centru Blažuj provodi početnu procjenu pruža prvu psihosocijalnu podršku i obavlja preseljenje u terenski centar Ušivak Pored toga Save the Children podržava Kantonalni Centar za socijalni rad odnosno terenske timove socijalnih radnika koji obavljaju identifikaciju profiliranje I smještaj identificirane djece bez pratnje sa terena u terenski centar Ušivak
World VisionWorld Vision kao provedbeni partner UNICEF-a pruža usluge djeci u Privremenom prihvatnom centru Ušivak Usluge su podijeljene u tri cjeline Prostor prilagođen djeci (djeca uzrasta od 5 do 15 godina) Kutak za majke i bebe koji nudi podršku majkama i djeci (od 0 do 4 godine) i stalne usluge po principu 247 za djecu bez pratnje I razdvojenu djecu Djeca sudjeluju u svakodnevnim aktivnostima koje se sastoje od obrazovnih kreativnih i sportskih aktivnosti Djeci svih dobnih skupina pruža se psihosocijalna podrška a majkama koje posjećuju Kutak za majke i bebe pružaju se edukativne radionice o prednostima dojenja i raznim temama vezanim za dobrobit djece Kako bi pružio adekvatnu psihosocijalnu podršku djeci u pokretu UNICEF podržava rad psihoterapeuta i savjetnika koji su dostupni za individualne I grupne sesije Kao dio 24-satnih usluga za djecu bez pratnje i razdvojenu djecu World Vision ima zakonskog staratelja koji je prisutan u Privremenom prihvatnom
centru Ušivak i u dnevnoj i u noćnoj smjeni Uloga imenovanog posebnog staratelja je brinuti se o djetetovim potrebama i osigurati da se osiguraju njegovi najbolji interesi i prava
Neke agencije su prisutne svaki radni dan dok nekoliko drugih agencija je prisutno 24h u centru lOM koji koordinira radom u centru prisutan je 24 sata
Terenski centar Službe za poslove sa strancima je također prisutan svaki radni dan za potrebe izdavanja prvog dokumenta ldquoPotvrda o iskazanoj namjeri zahtjeva za azilrdquo
Kroz navedene djelatnosti i opisane aktivnosti koje pružaju sve navedene organizacije osigurava se mogućnost identifikacije djelovanja pa i prevencije sigurnosnih potencijalnih rizika koji svakako postoje s obzirom na specifičnosti populacije koja dolazi Konstantna koordinacija partnerskih organizacija redovni sastanci te izvještavanja pospješuju kvalitet rada u centrima i neophodni su za pravovoremeno djelovanje u cilju sprječavanja potencijalnih rizika
Kao što Je već navedeno u centru Ušivak borave porodice sa djecom (majke očevi i djeca) same odrasle žene te djevojčice maloljetnice (do 17 godina) zatim samohrane majke samohrani očevi maloljetnici bez roditeljskog staranja te samci odrasli muškarci
U centru Blažuj borave samci muškarci
112 Rizici
Svaki dolazak ranjivih kategorija na teritorij Bosne i Hercegovine iziskuje profesionalnu procjenu i pomoć stručnjaka u smislu identifikacije potreba te prevencije rizika O Identifikaciji kriterija ranjivosti će se govoriti u posebnom podnastovu a ovdje će se dati samo prikaz faktora rizika
Porodice dolaze iz različitih kultura te je kulturološki aspekt izuzetno važan u radu sa ovom kategorijom pa u vezi s tim su uposleni i kulturni medijatori u lOM-u i drugim agencijama koji svakako pomažu u procjeni najboljeg interesa za svaku osobu Kulturološki aspekt u vezi sa pitanjem nasilja također je jako specifičan s obzirom na to da utiče na percepciju nasilja ali I na prepoznavanje I reagiranje na nasilje Uloga psihologa psihoterapeuta i socijalnih radnika kao i drugog stručnog osoblja je Izuzetno važna u identifikaciji osvještavanju i prevenciji takvih slučajeva
Porodice koje dolaze te prolaze prvi korak Iskazivanja namjere zahtjeva za azil izjavljuju da su uglavnom iz Iraka Sirije Afganistana Ubije Maroka Alžira Palestine Bangladeša Pakistana Nije rijedak slučaj prijave nasilja nad ženama u porodici od strane muža Od početka rada centra Ušivak do danas zabilježen je broj od 20 slučajeva nasilja u porodici Neotkrivenih slučajeva je mnogo više Prema podacima lOM-a prijava pltxlrazumijeva prljavu uposlenicima u privremenom prihvatnom centru nakon čega se uglavnom nailazi na odbijanje od strane žrtve da nastavi procedure i prijavi policiji nasilje Niz je faktora koji utiču na takve odluke i o njima će se detaljnije govoriti u nastavku ovog dokumenta
Važno je napomenuti da je put koji prolaze prema onome što navedu u razgovorima izuzetno naporan nesiguran I težak a kulture iz kojih dolaze probleme koje nose u porodici još Iz perioda boravka u zemlji porijekla eskaliraju nerijetko u centru Tada se spoznaje da je problem izuzetno složen (primjer saznaje da se radi o ugovorenom braku iz zemlje porijekla da nije prvi put da muž udari suprugu već da je nasilje svakodnevnica u toj porodici te da žrtve imaju ozbiljnije psihološke pa i mentalne poteškoće) Podatak koji zabrinjava jeste da se sve češće čuje pojam tzv ugovorenih brakova dugotrajno psihološko
10
emocionalno i fizičko zlostavljanje psihološki i psihijatrijski problem traumatična iskustva i težak put koji prolaze svakako dodatno usložnjava situaciju
Samice žene nerijetko dolaze u grupi muškaraca koje se po dolasku odvajaju od pomenute grupe i smještaju u smještajnu jedinicu sa drugim samicama ili porodicama sa djecom (ukoliko su kapaciteti trenutno puni)
Prema podacima lOM-a djeca bez pratnje i razdvojena djeca navode da dolaze iz Pakistana Afganistana Maroka Alžira Sirije Egipta Kad su u pitanju maloljetnici bez roditeljskog staranja radi se o posebno ranjivoj grupi koja je podložna nizu rizičnih faktora obzirom da se radi o maloljetnim licima koji nemaju nikakvu pratnju Ili zaštitu na putu kojim dolaze a prema njihovim izjavama na tom putu doživljavaju raznolika traumatična Iskustva te je potrebno provesti sve dostupne mjere kako bi se identificirao problem ili poteškoća odnosno pružila odgovarajuća pomoć u skladu sa mogućnostima dok dijete boravi u centrima te ima mogućnost zatražiti pomoć
Slijedom iznesenog grupe žena koje putuju same ili sa djecom dojilje adolescentice dječaci i djevojčice bez pratnje djeca u braku koja ponekad imaju sopstvenu djecu osobe sa invaliditetom stariji muškarci i žene su u najvećem riziku i najviše im prijeti RZN Ova grupa ugrožene populacije može se suočiti sa prinudom eksploatacijom silovanjem trgovinom ljudima trgovinom organima i drugim vrstama RZN Žene I djevojčice uključujući i mlade momke posebno oni koji putuju sami izloženi su Izuzetno visokom riziku od specifičnih oblika nasilja prvenstveno seksualnog i RZN koje čine trgovci ljudima sami migranti kriminalne grupe i pojedinci u zemljama na njihovoj ruti
Smjernice Međuagencijske stalne komisije za integriranje intervencija u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (2015)2 navode da lako je broj prijavljenih slučajeva vezanih za RZN često nizak svi oni koji reagiraju u vanrednim situacijama moraju djelovati pod pretpostavkom da se RZN uvijek događa Svi akteri treba da tretiraju RZN kao ozbiljan životno ugrožavajući rizik I da poduzimaju mjere za smanjenje ovog rizika kroz sektorske intervencije bez obzira da li postoje konkretni dokazi o RZN i bez obzira na broj prijavljenih slučajeva Prema istim Smjernicama uvijek se mora imati na umu da je RZN i u redovnim okolnostima izvan krizne situacije oblik nasilja koji se ne prijavljuje u punom obimu u odnosu na broj djela koja se realno događaju
Smjernice za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama za Kanton Sarajevo imaju za cilj pripremiti nadležna tijela za odgovor na izazovnu i kompleksnu situaciju migracijskog toka sa kojim se trenutno suočavamo Ove smjernice imaju za cilj da osiguraju koordiniranu multisektorsku zaštitu osobama pogođenim krizama koje su u tranzitu raseljene ili privremeno žive na teritoriji Kantona Sarajevo Preporuke i načela iz Smjernica mogu se koristiti u drugim vrstama kriza i katastrofa za rješavanje problema prevencije i Intervencije u slučajevima RZN
2 OBIM SMJERNICA KANTONA SARAJEVO ZA PREVENCIJU I ZAŠTITU OD RZN U KRIZNIM SITUACIJAMA
Smjernice Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama se razvijaju kako bi se osigurao koordinirani višekorisnički odgovor na pojave RZN u privremenim prihvatnim centrima uspostavljenim na području ovog kantona kao i na drugim mjestima gdje će izbjeglice migranti i tražitelji azila biti locirani
Smjernice su namijenjene institucijama i organizacijama koje su odgovorne za upravljanje migrantsko-izbjegličkom situacijom u Kantonu Sarajevo Ministarstvo za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Ministarstvo zdravstva Ministarstvo unutrašnjih poslova -
11
policijske uprave centri za socijalni rad (JU Kantonalni centar za socijalni rad Službe socijalne zaštite) zdravstvene ustanove (JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo zatim Opća bolnica ldquoPrim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo i Univerzitetski klinički centar Sarajevo) Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH Kantonalni sud i Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo Privremeni prihvatni centri Ušivak i BiažuJ DRC Save the Children World Vision Crveni krstkriž lokalne nevladine organizacije međunarodne organizacije i agencije Ujedinjenih nacija (u daljnjem tekstu zainteresirane strane)
Zainteresirane strane će se složiti o svim koracima koje će poduzeti i proceduri za upućivanje koja će biti razrađena u smjernicama Ove smjernice će biti podložne promjenama u ovisnosti od stanja na terenu stepena rizika ili hitne situacije
Također napominjemo da Azilantski centar Delijaš (Trnovo) nije direktno obuhvaćen ovim Smjernicama jer primjenjuje Standardne operativne procedure za prevenciju i odgovor na seksualno i rodno zasnovano nasilje koje su razvijene 2007 godine od strane UNHCR-a Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Ministarstva sigurnosti BiH NVO Vaša prava BiH BHWI i Fondacije lokalne demokratije Sarajevo Ukoliko određeno pitanje nije regulirano navedenim Standardnim operativnim procedurama mogu se shodno primjeniti ove Smjernice a u cilju prevencije i adekvatnog odgovora na RZN odnosno pružanja pomoći žrtvama
21 Osobe od interesa obuhvaćene Smjernicama Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Što se tiče usluga prve pomoći ciljne grupe ovih višekorisničkih smjernica za prevenciju i odgovor na RZN u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevo su žene i muškarci djevojčice I dječaci koji su se suočili sa humanitarnom krizom - uključujući migrante tražitelje azila izbjeglice potencijalne žrtve RZN i trgovine ljudima i krijumčarenja osoba u situacijama raseljenja tranzita privremenogtrajnog prijema i prve pomoći te u centrima za njegu
U savremeno doba govori se o mješovitim migracijskim tokovima koji obuhvataju različite kategorije osoba - izbjeglice tražitelje azila ekonomske migrante žrtve trgovine ljudima - koje iz različitih razloga napuštaju svoje zemlje porijekla kreću se I prelaze državne granice bez odgovarajućih dokumenata I neregularno ulaze u zemlje odredišta
Djeca bez pratnje iili razdvojena djeca smatraju se prioritetom jer imaju najveći rizik za RZN Specifičnost grupa koje se nalaze u Kantonu Sarajevo jeste veliki broj dječaka i muškaraca te povećan rizik od nasilja nad dječacima
Ciljna grupa jesu sljedeće kategorije korisnika
tražitelj azila je stranac koji je podnio zahtjev za azil po kome nije donijeta izvršna odluka u skladu sa zakonom Azil obuhvata i status izbjeglice I status supsidijame zaštite u skii^u sa zakonom
tebjeglica je stranac ili lice bez državljanstva koje je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo u skladu s Konvencijom 0 statusu izbjeglica iz 1951 godine i Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967 godine Status izbjeglice je status koji se priznaje u skladu sa odlukom nadležnog organa o ispunjenju uvjeta navedenih u članu 19 Zakona ^ U skladu sa Zakonom izbjeglički status će biti odobren strancu koji se zbog osnovanog straha od progona zbog svoje rase vjere nacionalnosti pripadnosti određenoj đaiStvenoj grupi ili političkog mišljenja nalazi van zemlje svog državljanstva a ne može se ili se zbog takvog staha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje kao i licu bez
reg Zakon o azilu (ldquoSlužbeni glasnik BIH br 1116 i 1616) Zakon je dostupan putem internet stranice httpswwwiioorgdynnatlexdocsELECTRONiC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-104618pdf
12
điiavTianstva Ikoje se nalazi uzvan zemlje svog prethodnog uobičajenog mjesta boravka a ne može se Ш Še^ zbog takvog straha ne želi vratiti u tu državu
Lice pod supsidijamom zaititom je stranac kojem je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo status supsidijame zaštite u skladu sa Zakonom o azilu Supsidijama zaštita se odobrava strancu koji ne ispunjava uvjete za odobrenje statusa izbjeglice iz člana 19 Zlakona o azilu ako postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će se povratkom u zemlju porijekla ili zemiju uobičajenog boravka suočiti sa stvarnim rizikom od te^e povrede ljudskih prava i osnovnih slobodareg
Migrant je osoba koja bira da napusti svoju matičnu zemlju ne zbog neposredne prijetnje progona Ш smrti već da poboljša svoj životni standard kroz rad ili edukaciju radi ujedinjenja sa porodicom ili iz drugih razloga Za razliku od izbjeglica koje se ne mogu vratiti u svoje zemlje na siguran način migranti se ne suočavaju sa tim problemom bez obzira na đntge okolnosti koje mogu biti ometene uspješnom reintegracijom u društvo Ako odluče da se vrate kući ponovo će dobiti zaštitu od svojih vlada Države se bave migrantima u skladu sa svojim nacionalnim zakonima i procedurama za imigraciju
3 PRAVNI OKVIR ZA IZRADU SMJERNICA
31 Međunarodni pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Pitanje RZN nasilja uključujući rodno zasnovano nasilje u vanrednim odnosno kriznim situacijama pravo je obuhvaćeno međunarodnim kontekstom od strane Ujedinjenih nacija i Vijeća Evrope
Standardi UN-a u ovoj oblasti uspostavljeni su sljedećim dokumentimalaquo Konvencija o statusu izbjeglica i njen protokol 1951 I 1967)rsquo^ - ne navodi spol ili
rod kao osnove za progon ali relevantna međunarodna tijela smatraju da pojam pripadnosti određenoj društvenoj grupi treba tumačiti šire i da Konvencija o izbjeglicama između ostalog pruža zaštitu i od progona zasnovanog na rodnom osnovu
laquo Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)reg Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)reg Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)degbull Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili
kažnjavanjabull Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)^^ CEDAW Opće preporuke br 19^^ I br 35^reg o nasilju nad ženama oba dokumenta
zahtjevaju posebnu zaštitu žena izbjeglica I migranata CEDAW Opća preporuka br 24^^ - ldquoposebnu pažnju treba posvetiti zdravstvenim
potrebama i pravima žena koje pripadaju ranjivim i ugroženim grupama kao što su žene migranti izbjeglice i interno raseljene žene djevojčice i starije žene žene u prostituciji žene domorotkinje i žene sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom
laquo Konvencija o pravima djeteta^reg (UN 1989) posebno član 22
reg član 22 Zakona o azilu BiH bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)^ http7wwwunhcrorgprotectionbasic3b66c2aa10convention-protocol-relatingStatus-refugeeshtml reg http7wwwunorgenuniversal-declaration-human-rightsreg https7vvwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx rsquodeghttps7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescesaaspx rsquo http7wwwun orgwomenwatchd awcedaw
http7wwwrefwor1dorgdocid52đ920c54htmirdquo https7tbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GiobalCEDAW_C_GC_35_8267_Epdf
http7wwwrefworldorgdocid453882a73html https7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescrcaspx
13
Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)
Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom^reg (UN 2006) - posebno naglašava bdquoda su žene i djevojčice sa invaliditetom često pod većim rizikom kako unutar tako i izvan kuće od nasilja povreda ili zlostavljanja zanemarivanja ili nemarnog liječenja maltretiranja ili eksploatacijerdquo
Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama
bull Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata i Ciljevi održivog razvoja^^ - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 16 i COR
17
Model evropske javne politike azila sadržan je prije svega u aktima institucija EU - najvažniji akti pravne stečevine EU o azilu uključuju Direktivu o privremenoj zaštiti Direktivu o prihvatu Dublinsku uredbu Direktivu o kvalifikaciji i Direktivu o postupku
U okviru Vijeća Evrope posebna se pažnja poklanja zaštiti izbjeglica tražitelja azila i raseljenih osoba u Evropi Tokom godina u okviru Odbora ministara i Parlamentarne skupštine usvojen je niz rezolucija i preporuka državama članicama iz područja izbjegličkog prava i prava azila u kojima se naglašavaju standardi uspostavljeni Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951 godine
Najvažniji mehanizam zaštite tražitelja azila i izbjeglica na području Evrope jest Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava I osnovnih sloboda^reg
Standardi Vijeća Evrope su- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u
porodici (CAHVIO 2011) (tzv Istanbulska konvencija) zahtijeva između ostalog rodno osjetljivu migracionu i azitnu politiku u državama čl 59 60 i 61^reg
~ Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007) i
- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s
nasiljem unutar porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama
u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu
2010 godine neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vij^a Evrope o djeci koja su
svjedoci nasilja u porodici- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u
oblasti zdravstva u Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu
zdravstvenoj zaštiti
U izradi ovog dokumenta za Kanton Sarajevo uzeta su u obzir ključna načela i preporuke iz dokumenta Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje
httpwwwunorgdisabilitlesdocumentsconventionconvoptprot-epdfhttpwwwrefwor1dorgdocid59db4b224htmtiako se u Evropskoj konvenciji pravo na azil ne spominje ekspticitno kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava
uspostavljen je niz standarda u zaštiti tražitelja azila posebno u odnosu na izručivanje i protjerivanje osoba kc^ma prijeti mučenje ili drugo nečovječno postupanje ili kažnjavanje te ograničenje kretanja tražitelja azila
https rmcoe intCoE RMPublicCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentldreg090000168046031c
14
na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
32 Domaći pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
BiH je potpisala i ratificirala gotovo sve relevantne međunarodne pravne instrumente vezane za RZN a najznačajniji među njima su Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) Konvencija o nasilju nad ženama i nasilju u porodici Vijeća Evrope - Istanbulska konvenclja^o Pored međunarodnog zakonodavstva država je razvila sopstvene sveobuhvatne mehanizme u suočavanju sa nekim oblicima RZN
Ustavom BiH predviđeno je da BiH direktno primjenjuje prava I slobode zagarantirane Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950) i daje joj prioritet nad bilo kojim drugim zakonom (član 3)
Kada je riječ o propisima koji su u primjeni u Federaciji BiH važno je ukazati na sljedeće
Zakon o azilu (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)bull Zakon o strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiH broj 8815) Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj
3210 - Prečišćeni tekst) koji garantira jednake mogućnosti i ravnopravan tretman za sve osobe bez obzira na spol
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013) Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo
br 3603 3703 2104 6904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517) - nasilje u porodici je krivično djelo u skladu sa članom 222 ovog Zakona^
Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210813 5914)
Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 714)
Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i 3114)
bull Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije BiH (bdquoSlužbene novine Federacije В1Нldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)
Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 38164417 i 2818)
bull Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 4906 7611 18911) Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513) i
dr
Strateški i drugi dokumenti (publikacije) od značaja za izradu ovih Smjernica- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine
^ https7rmcoeintCoERMPublicCommonSearchServicesDispiayDCTMContentđocumentld=09(X)00168046031 c Napomena Domaći pravni okvir u svojim krivičnim zakonima kako na nivou Krivičnog zakona BiH tako i na nivou Krivičnog
zakona Federacije BiH kao zaštićena dobra uvrstio je zabranjene radnje koje se mogu dovesti u vezu sa RZN i trgovinom ljudima Takva su djela na primjer u Krivičnom zakonu BIH - član 149a Nezakonito uskraćivanje identifikacijiskih dokumenata član 185 Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz osoba u ropskom odnosu član 186 Međunarodna trgovina ljudima član 186a Organizirana međunarodna trgovina ljudima član 187 Međunarodno navođenje na prostituciju član 189 Krijumčarenje ljudi član 189a Organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela krijumčarenje migranata i drViše u Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paketrdquo Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo 2015 str 44 i 45
15
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (ldquoSlužbeni glasnik BiHldquo 7515)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godine
- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 9513)22
- Protokol o radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama ~ Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2020 godine Sarajevo
4 OPĆA NAČELA SVRHA I CILJEVI SMJERNICA
Svi zainteresirani subjekti koji su uključeni u zaštitu žrtava RZN na području Kantona Sarajevo a u skladu sa međunarodnim smjernicama imaju obavezu da se u svakom trenutku pridržavaju sljedećih općih načela
Pristup koji je usmjeren na preživjele Ovakvim pristupom se stvara podsticajno okruženje u kojem se poštuju prava i žeije preživjelih njihova sigurnost je osigurana i s njima se postupa dostojanstveno i s poštovanjem Pristup usmjeren na preživjele zasnovan je na sljedećim smjernicama
- Sigurnost Sigurnost i bezbjednost preživjelih i nihove djece je primarna- Poverijivost Preživjeti imaju pravo da biraju kome hoće ili neće pričati svoju priču a
informacije se trebaju dijeliti samo uz saglasnost preživjelog- Poštovanje Sve poduzete mjere treba voditi uz poštovanje izbora želja prava i
dostojanstva preživjelog Uloga pjomagaća je da olakša oporavak i osigura sredstva za pomoć preživjelom
- Nediskriminacija Preživjeli trebaju imati ravnopravan i pravičan tretman bez obzira na njihovu starost spol rasu religiju nacionalnost etničku pripadnost seksualnu orijentaciju ili bilo koju drugu karakteristiku
4Pristup zasnovan na pravima teži da analizira i adresira osnovne uzroke diskriminacije i nejednakosti kako bi se osiguralo da svi bez obzira na njihov spol starost etničku pripadnost ili vjeroispovijest imaju pravo da žive slobodno i dostojanstveno sigurni od nasilja eksploatacije i zlostavljanja u skladu sa načelima propisa o ljudskim pravima
bullišPristup zasnovan na zajednici osigurava da se ugroženo stanovništvo aktivno angažira kao partner u razvijanju strategija vezanih za njihovu zaštitu i pružanje humanitarne pomoći Ovaj pristup podrazumijeva direktne konsultacije sa ženama djevojčicama i drugim rizičnim grupama u svim fazama humanitarnog reagiranja kako bi se identificirali zaštitni rizici i rješenja te izgradili postoje6 mehanizmi zaštite zasnovani na zajednici
^Humanitarna načela Humanitarna načela čovječnosti nepristrasnosti neovisnosti I neutralnosti trebali bi podržati primjenu ovih smjernica i od suštinskog su značaja za održavanje pristupa usmjerenog ka pogođenom stanovništvu i osiguranje djelotvornog humanitarnog odgovora
ldquo Važenje ove Strategije je produženo na osnovu Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo broj 3217) članom 37 stav (1) Zakona koji je usvojen 2017godine utvrđuje se da jjostojeći strateški dokumenti ostaju na snazi do stupanja na snagu novog cikiusa planiranja u Шаби sa odredbama člana 27 ovog Zakona Novi ciklus planiranja treba da obuhvati period od 2021 do 2027 godine
16
-^Pristup bez štete ovaj pristup koji se još izražava i kao pristup ne čini nikakvu štetu podrazumijeva poduzimanje svih mjera neophodnih kako bi se izbjeglo izlaganje ljudi daljnjim štetama kao posljedica djelovanja humanitarnih aktera^reg
Svrha razvoja smjernica je standardizacija usklađivanje i koordinacija rada svih aktera koji se bave zaštitom pogođene populacije od RZN u kriznim situacijama
Radi prevencije i odgovora na rodno zasnovano nasilje u kriznim situacijama potrebno je uraditi pripreme i organizirati sistem koji bi pružio efikasan odgovor Stoga Je potrebno provesti niz mjera aktivnosti i procedura kako bi odgovor bio efikasan Prema međunarodnim pravnim izvorima mjere i aktivnosti se odnose na
Angažiranje lokalne zajednice sa ciljem prevencije i odgovora za RZN u slučaju krizne situacijeAktivnosti bitne za ublažavanje posljedica (faza mitigacije) prevenciju i odgovor Aktivnosti na uspostavi i jačanju koordinacije I operativnog djelovanja
Bitno je naglasiti da su minimalni standardi međusobno povezani i međusobno ovisni
Slijedom navedenog cilj ovih Smjernica Je osigurati da svi akteri u Kantonu Sarajevo imaju isto razumijevanje rizika kojima su izložene žrtve RZN u kriznim situacijama i osigurati da sve žrtve imaju pristup minimumu usluga podrške
Cilj smjernica je da razviju jasnu multisektorsku koordinaciju uloga i odgovornosti svih relevantnih aktera uključenih u zaštitu krizama pogođene populacije kako bi se olakšala brza identifikacija upućivanje i zaštita žrtava RZN
Smjernice nisu samostalni dokument i trebaju biti implementirane u koordinaciji sa relevantnim domaćim zakonodavstvom i međunarodnim minimalnim standardima za RZN (kao što su lASC UNFPA UNHCR UNICEF i WHO smjernice)
5 DEFINICIJA POJMOVA
Rodno zasnovano nasilje je krovni termin za bilo kakvu štetu nanesenu protiv nečije volje koja negativno utiče na fizičko ili psihičko zdravlje razvoj i Identitet te osobe a pristavlja rezultat rodno uvjetovanih nejednakosti u odnosima moći koje eksploatišu razlike između muškaraca I žena razlike među muškarcima i razlike među ženama^ Uključuje djela koja nanose fizičku seksualnu ili mentalnu štetu ili patnju prijetnje takvim djelima prinude i druga lišenja slobode ovi postupci se mogu dogoditi Javno ili privatno
Pojam rodno zasnovano nasilje također se sve više koristi od strane nekih aktera kako bi se istakle rodne dimenzije određenih oblika nasilja nad muškarcima I dječacima naročito nekim oblicima seksualnog nasilja počinjenog sa eksplicitnom namjerom jačanja rodno nejednakih normi maskuliniteta I femininiteta (npr seksualno nasilje počinjeno u oružanom sukobu usmjereno na emaskulaciju ili feminizaciju neprijatelja)^^
Nadalje takav stav proizlazi iz općenitog stajališta koje je ukorijenjeno u okvir patrijarhalne društvene strukture po kojoj je pitanje kontrole i moći pitanje isključivo muškaraca Uz takvo tradicionalno stajalište uz muški spol vrlo često vežemo karakteristike poput suzdržanosti od ekspresije emocija asertivnosti i agresivnosti Moramo uzeti u obzir da socijalizacija ima
Minimalni standardi za prevenciju i odgovorna RZN u vanrednim situacijama UNFPA 2015 Dokument dostupan putem internet adrese httpswwwun^jaorgsitesdefaultfilespub-pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska I manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine str 43 (prevod rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) - citirano prema httpAAWww relielWeb intwrwb nsfs40B847015485B34749256B FE0006E603)^ Smjernice u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (lASAC 2015)2httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Ge nder-based-Violence-GuidelinesJo-respdf
17
različit utjecaj na muškarce i žene u pogledu doživljaja nasilja Tako se muškarce odgaja na način da je dopušteno biti nasilan u određenim situacijama dok su žene te koje su više submisivne i pasivne Takav način odgoja utječe na drugačiji pogled na nasilje kod muškaraca I žena što u konačnici dovodi i do drugačijeg doživljaja nasilja Problem nasilja nad muškarcima ovisi o društvenom kontekstu i društvenim stereotipima koji imaju utjecaj na to koliko je društvo spremno pružiti pomoć Problem započinje već od samih žrtava kojima je teško uopće priznati sebi samima da su žrtve nasilja^reg
Zbog potrebe jedinstvenog razumijevanja izraza u ovoj oblasti slijedi prikaz ključnih pojmova važnih za primjenu ovih Smjernica
- ldquoRodno zasnovano nasilje nad ženama označava nasilje koje je usmjereno protiv žena zato što su žene ili koji neproporcionalno pogađa žene^rsquo
- ldquoNasilje nad ženama shvata se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i podrazumijeva sve dnove RZN koji rezultiraju ili bi mogli dovesti do fizičke seksualne psihološke ili ekonomske štete ili patnje žena uključujući prijetnje takvih djela prinude ili proizvoljnog lišavanja slobode bilo u javnom ili u privatnom životu^reg
- ldquoNasilje u porodicirdquo podrazumijeva sva djela fizičkog seksualnog psihološkog ili ekonomskog nasilja koje se javljaju u porodici ili domaćinstvu ili između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera bez obzira da li počinitelj dijeli iii je dijelio isto prebivalište sa žrtvom^^
Prema Međunarodnom sistemu za upravljanje informacijama o rodno zasnovanom nasiju (MSUIRZN) sljedeće kategorije nasilja su prijavljene kao najčešće u vanrednim kriznim situacijama
~ bdquoSeksualno nasilje uključujući I silovanje odnosi se na uključenost u vaginalnu analnu ili oralnu penetraciju seksualne prirode nad tijelom druge osobe sa bilo kojim tjelesnim dijelom ili objektom a bez njene saglasnosti uključenost u druge nesaglasne činove seksualne prirode sa osobom te izazivanje učešća druge osobe u nesaglasnim činovima seksualne prirode sa trećom osobom Saglasnost mora biti data dobrovoljno jer je rezultat slobodne volje osote s procjenom u kontekstu okružujućih okolnostiregreg
- bdquoSeksualni napad je bilo koji oblik nesagtasnog seksualnog kontakta koji ne rezultira ili ne uključuje penetraciju Primjeri uključuju pokušaj silovanja kao i neželjene poljupce milovanje ili dodirivanje genitalija i zadnjice
- bdquoMutiiacijasječenje ženskih genitalija je čin nasilja koji uključuje sječenje seksualnih organa zbog čega se to može klasificirati kao seksualni napad Sječenje ženskih genitalija ne uključuje silovanje tj slučaj gdje je došlo do penetracije
- bdquoFizički napad je čin fizičkog nasilja koji nije seksualan po prirodi Primjeri uključuju udaranje šamaranje gušenje sječenje guranje paljenje pucanje ili korištenje bilo kojeg oružja napade kiselinama ili bilo koje druge radnje koje rezultiraju bolom neugodnošću Ili povredomregreg
- bdquoPrisilni brak podrazumijeva brak pojedinca protiv njene ili njegove voljeregreg- bdquoUskraćivanje resursa mogućnosti iii usluga se odnosi na uskraćivanje pravičnog pristupa
ekonomskim resursimasredstvima ili mogućnostima za život obrazovanju zdravstvu ili drugim socijalnim uslugama Primjeri uključuju udovicu koja je spriječena da dobije nasljedstvo zarade koje prisilno uzima intimni partner ili član porodice žena koja je spriječena da koristi kontracepciju djevojčica koja je spriječena da pohađa školu itd Izvještaji o općem siromaštvu ne bi trebali biti evidentiranireg^
~ bdquoPsihološkoemocionalno zlostavljanje je nanošenje mentalnih ili emocionalnih bolova ili povreda Primjeri uključuju prijetnje fizičkim ili seksualnim nasiljem zastrašivanje poniženje prisilnu izolaciju progonstvo uznemiravanje neželjenu pažnju primjedbe gestove ili pisane riječi seksualne iili prijeteće prirode uništenje dragih stvari itdregreg
- bdquoTrgovina ljudima podrazumijeva vrbovanje prevoz prebacivanje prikrivanje ili prijem lica putem prijetnje ili upotrebe sile ili drugih oblika prinude otmice prevare obmane zloupotrebe moći ili položaja ranjivosti ili davanja iii primanja plaćanja ili koristi radi postizanja saglasnosti osobe koja ima kontrolu
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine (prevođ rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) bull citirano prema httpwwwwreiiefwebintwrwbnsfsM0B847015485B34749256BFE0006E603)
Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (2011) httpsrmcoeintCoERMPubticCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentld=090000168046031c
Op cit^ Op cit ldquo Op cit član 36
Op cit član 38reg httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-T oolpdf ldquo Op dtldquo Op cit
Op cit
18
nad drugom osobom zbog eksploatacije Iskorištavanje uključuje u najmanju ruku eksploataciju drugih za prostituciju ili druge oblike seksualne eksploatacije prinudni rad iii usluge ropstvo ili postupke slične ropstvu porobljavanje ili uklanjanje organa ^
Ostati pojmovi- Krizna situacija je neplanirani i neželjeni proces koji traje određeno vrijeme na određenom podrult^u a
na koji se može utjecati samo djelomično može ozbiljno da ugrozi sigurnost ljudi i okoline Krizna situacija je neočekivani događaj čiji uzroci mogu biti vanjski i unutrašnji odnosno mogu biti uzrokovane ljudskim faktorom ili prirodnima silama
- Povjerljivost etičko načelo povezano sa stručnjacima iz oblasti medicinske i socijalne službe Održavanje povjerljivosti zahtijeva da pružatelji usluga štite prikupljene informadje i saglase se da dijele samo informacije sa izričitom dozvolom klijenta i u drugim slučajevima predviđenim zakonom Sve pisane informacije uključujući i one u elektronskom formatu treba držati u zaključanim datotekama a samo ovlašteno osoblje treba Imati pristup Održavanje povjerljivosti o nasilju znači da nikada ne razgovaraju o detaljima slučaja sa porodicom ili prijateljima ili sa kolegama za koje smatraju da nema potrebe da znaju o nekom djelu zlostavljanja To znači da će lične informacije žrtve (kao i svi podaci koji mogu identificirati određenu žrtvu) biti podjeljeni samo sa ostalim pružateljima usluga koji direktno sudjeluju u pružanju podrške ovoj specifičnoj žrtvi u skladu sa zakonom dok druge zainteresirane strane dobijaju samo zbirne podatke koji omogućavaju statistički monitoring RZN ali ne I identifikaciju pojedinih žrtava Kada se radi sa djecom odluke o poverljivosti podataka treba da budu u najboljem interesu djeteta
- Zainteresirana strana(e) odnosi se na pojedince grupe organizacije i institucije uključene u sprječavanje i reagiranje na RZN Zainteresirane strane mogu biti izbjegliceintemo raseljene osobe lokalno stanovništvo uposleni Ili dobrovoljci agencija UN-a nevladinih organizacija domaćih institucija vlasti donatora i drugih članova međunarodne zajednice
- Dijete je svaka osoba koja nije navršila 18 godina života (prema Konvenciji o pravima djeteta i domaćim propisima)
- Dijete bez pratnje je dijete koje je razdvojeno od oba roditelja i ostalih rođaka i ne nalazi se pod zaštitom druge odrasle osobe koja je po zakonu ili običajnom pravu odgovorna za brigu o djetetu^reg To znači da se dijete nalazi bez potpune brige (nadzora) od strane odrasle osobe iii da se o njemu brine neko ko nije u rodu ili je djetetu nepoznat ili nije njegov uobičajeni staratelj (npr komšija drugo dijete mlađe od 18 godina ili stranac)^^
- Razdvojeno dijete je dijete odvojeno od oba roditelja ili od ranijeg zakonskog staratelja ili od uobičajenog primarnog staratelja ali ne nužno razdvojeno i od ostale rodbine Stoga se ovaj izraz odnosi na djecu koja se nalaze u pratnji drugih odraslih članova svoje porodicereg
- Zajednica je termin koji se koristi u ovim smjernicama a koji se odnosi na stanovništvo pogođeno kriznim situacijama U pojedinačnim okruženjima zajednica se može odnositi na izbjeglice interno raseljene osobe osobe pogođene humanitarnim katastrofama i si
- Osobe sa invaliditetom uključuju osobe koji imaju dugoročno fizičko mentalno intelektualno ili senzorno oštećenje koje u interakciji sa različitim barijerama može ometati njihovo puno i efikasno učešće u društvu na ravnopravnoj osnovi sa drugimardquo
- Informirani pristanak je dobrovoljna saglasnost pojedinca koji ima pravnu sposobnost da daje saglasnost Da bi dao informirani pristanak pojedinac mora imati kapacitet i zrelost da razumije usluge koje se nude i da bude zakonski u mogućnosti dati svoju saglasnost Obrazac pristanka za davanje informacija nalazi se u Prilogu 2 ovih Smjernica
- Informirana saglasnost je izričito dat pristanak za sudjelovanje u uslugama od strane mlađe djece koja su po definiciji premlada da daju informirani pristanak ali dovoljno stara da razumiju i slože se o tome da sudjeluju u uslugama^
- Obavezno prijavljivanje podrazumijeva da su zdravstveni i socijalni radnici nastavnici odgajatelji medicinske obrazovne i druge ustanove i organi kao i nevladine organizacije koji u obavljanju svoje dužnosti saznaju za učinjene radnje nasilja dužni odmah po saznanju prijaviti učinjene radnje nasilja u porodici nadležnoj policijskoj upravi Ukoliko se radi o stranom državljaninu prijavljuje se Službi za poslove sa strancima
httpswwwunodcorgdocumentstrealiesUNTOCPublicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i Interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR Ženeva 2003 str 6ldquo UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Detemining the Best Interests of the Child httpswwwunhcrorg4566bl6b2pdf 3raquo Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 lsquoThe Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child httpswwwunhaorg4566b16b2pdf Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom httpwwwunorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-epdf Seksualno i rodno nasipe nad izbjeglicama povratnidma i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR 2003rsquo Član 8 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013)
19
Hitnost rješavanja Za predmete nasilja u porodici nadležni subjekti dužni su osiguravati hitnost u rješavanju a u skladu sa svojim nadležnostima Ova se obaveza odnosi na općinski sud - prekršajno odjeljenje suda (u daljnjem tekstu nadležni sud) policija organ starateljstva i druge institucije nadležne za socijalnu i zdravstvenu zaštitu uz obavezu zajedničkog i koordiniranog djelovanja^Žrtvapreživjeii osoba koja je pretrpjela RZN Na osnovu međunarodnih standarda znanja i dobrih praksi u ovim Smjernicama koriste se dva pojma - žrtvardquo i preživjeli - da označe osobe podvrgnute RZN što upućuje na dva koegzistirajuća aspekta viktimizacija (također u medicinske i sudske svrhe) i otpornost (za psihosocijalnu podršku i osnaživanje)IzvršiteiJpočiniteiJ nasilja osoba grupa ili institucija koja direktno nanese ili na drugi način podržava nasilje ili drugo zlostavljanje koje je nanijeto drugome protiv njegovenjene voije^Mučenje svaki čin kojim se namjerno nanosi teška boi iii patnja bilo fizička ili psihička nekoj osobi u takve svrhe kao što su pribavljanje informadja ili priznanja od te osobe ili treće osobe kažnjavanja za djelo koje je ona ili treća osoba počinila iii se sumnja da Je počinila ili zastrašivanje ili primoravanje nje ili treće osobe ili iz bilo kog razloga zasnovanog na diskriminaciji bilo koje vrste kada je takva bol ili patnja nanijeta od strane ili uz podsticanje iii saglasnost javnog službenika iii druge osobe koje djeluje u službenom svojstvu Ne uključuje bol ili patnju koja proizilazi samo od ili je sastavni ili posljedični dio zakonitih sankcija^
čl 3 i 4 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici httpwwwunhcrorg453492294pdf
^ Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih nehumanih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja i Međunarodne konvencije 0 eitminaciji svih oblika rasne diskriminacije
20
ii DIO
HITNA INTERVENCIJA
6 PRAVCI UPUĆIVANJAOd presudnog je značaja da postoji jasna komunikacija i razumijevanje sigurnosti svih uputa vezanih za RZN Jednom kada svaki sektor uspostavi standarde zaštite važno je formirati jasan sistem upućivanja među tim sektorima Pravce upućivanja treba stalno provjeravati za svako područje i treba navesti
Koje agencije ili institucijeustanove pružaju usluge Specifične kontakt informacije ime I broj telefona) jedne od ključnih osoba u toj
institucijiustanovi Osiguranje usluga koje pruža institucijaustanovabullbull Sve troškove vezane za uslugu ako su relevantni Gdje se žrtve trebaju uputiti kako bi imale pristup ovim uslugama
Hitna upućivanja iziskuju hitnu reakciju-procjenu prvih neophodno potrebnih radnji kao što su
- uvid u nivo rizika- prijava slučaja- saglasnost koju je dala žrtvapreživjeli RZN^- zbrinjavanje- hitna medicinska pomoć- preporuka prvostepenog tima za upućivanje- zahtjevi drugih relevantnih zainteresiranih strana na primjer porodica prijatelj ili
pratitelj- prekidanje stanja u kojem se do tada nalazila potencijalna žrtva
Prvostepena reakcija (hitni odgovor) U slučajevima nasilja nad migrantima ili izbjeglicama i tražiteljima azila terenske službe u privremenim prihvatnim centrima trebaju pružati osnovnu podršku Svi koji rade u ovim centrima trebaju biti dio specijalizirane obuke za procesuiranje RZN u skladu s usvojenim procedurama Ukoliko relevantna usluga nije organizirana u centruobjektu usluge će pružiti drugi pružatelj usluga Ambulante i angažirano stručno osoblje u privremenim prihvatnim centrima je spremno da se bavi RZN u određenim limitiranim okolnostima
Procedure upućivanja odnosno referalni mehanizam u slučajevima RZN razvijen je za svaki privremeni prihvatni centar posebno te čine Prilog 4 (Ušivak) i Prilog 5 (Blažuj) ovih Smjernica
Drugostepeni (srednjoročni) odgovor Ako žrtvipreživjelom RZN treba podrška koja se ne može pružiti unutar privremenog prihvatnog centra (kao dio prvostepene reakcije) žrtvu treba uputiti na druge službe koje mogu pružiti specijaliziranu njegu i pomoć Ove usluge se nalaze izvan privremenih prihvatnih centara i uključuju Između ostalog specijaliziranu zdravstvenu zaštitu hospitalizaciju ili liječenje HlV-a i drugih bolesti Ovo uključuje i dodatne usluge kao što je prevoz oddo privremenog prihvatnog centra obavezno angažiranje prevoditelja (istoga spola kao žrtva) lijekove ili sakupljanje dodatne dokumentacije Kada se žrtva RZN zbrine ona će biti vraćena u privremeni prihvatni centar i bit će pod pojačanim nadzorom i zaštitom od strane zaštitarske službe u privremenom prihvatnom centru Ukoliko prevoz preživjele osobe ne može osigurati i pružiti hitna medicinska služba Isti bi trebao biti osiguran od agencija ovlaštenih za prevoz migranata i 24 sata prisutnih u privremenim prihvatnim centrima
Za krivična djela koja se prooesuiraju na ех ocio osnovi saglasnost žrtve nije od značaja Ipak međunarodni standardi preporučuju da se osigura saglasnost žrtve u svim procesima a kako bi se izbjegla reviktimizadja
22
Trećestepeno upućivanje (dugoročni odgovor) Trećestepeno upućivanje primjenjuje se ako žrtvapreživjeli RZN treba dugoročnu pomoć kao što je posjeta savjetovanju ili terapiji podrška pri pripremi tužbe protiv počinitelja nasilja i davanje saglasnosti za starateljska prava i viđanje djeteta iii zahtjev za dodatnim relevantnim dokazima iz druge zemlje Međutim trećestepeno upućivanje podrazumijeva produženi boravak žrtvepreživjelog RZN u zemlji a za vrijeme boravka država bi trebala pružiti žrtvi pristup osnovnim uslugama kao što su smještaj psihosocijalne i druge usluge i pravo na rad Pri pružanju usluga potrebno je osigurati prevoditelja istoga spola kao žrtva)
NapomenaZa žrtve RZN iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila koji se nalaze na prostoru Kantona Sarajevo ali borave u privatnom smještaju odnosno nisu registrirani u privremenim prihvatnim centrima prema međunarodnim propisima država je dužna obavezno da pruži usluge hitne medicinske pomoći neovisno od toga da li je migrant izbjeglica ili tražitelj azila I zvanično registriran na području ovog Kantona Ova vrsta pomoći može se organizirati kroz saradnju nadležnih organizacija Crvenog krsta međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ove populacije i lokalnih zdravstvenih ustanova
Osim hitne medicinske pomoći važno je definirati i pružanje ostalih potrebnih usluga u slučaju RZN Radi se o pitanju koje zahtjeva poduzimanje dodatnih napora kako bi se adekvatna pomoć pružila I onoj populaciji koja boravi na području Kantona Sarajevo ali izvan Privremenih prihvatnih centara Informacije o vrsti i načinu pružanja pomoći u slučajevima RZN moraju biti dostupne i ovoj skupini migranata izbjeglica i tražitelja azila Nakon što se osigura mehanizam upućivanja u ovim slučajevima informacije će biti dostupne kako nadležnim tijelima i organizacijama tako i ciljanoj populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila izvan Privremenih prihvatnih centara
7 MINIMALNI PAKET USLUGA U BORBI PROTIV RZN
Minimalni paket usluga u borbi protiv RZN u kriznim situacijama razvijen je u okviru stručnog uputstva UNFPA Ovaj odjeljak daje smjernice za proširenje brige o žrtvama RZN u kriznim situacijama s posebnim osvrtom na sljedeće
1 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika2 Pružanje usluga na terenu3 Osiguranje hitnog reagiranjapružanja prve pomoći
71 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika
Osobe koje su u riziku od RZNrdquo su uglavnom žene djevojčice i dječaci koji su već bili izloženi RZN ili im je prijećeno istim u njihovim zemljama porijekla stalnim ili privremenim prihvatnim centrima za tražitelje azila izbjeglice I migrante iii zemljama u kojima su ranije boravili duž migracionog puta te interno raseljene osobe Drugim riječima osobe koje se mogu lako fizički emocionalno ili psihički povrijediti ili napasti
Migranti izbjeglice i tražitelji azila koji traže zaštitu u drugim zemljama imaju teške traume i povrede Izgubili su sve svoje poznate mehanizme zaštite I izuzetno su ranjivi u smislu da je vrlo vjerovatno da će na putu doživjeti nasilje I zloupotrebu svojih prava Neki od njih sada imaju još veći rizik od daljeg viktimiziranja na RZN i seksualno nasilje
Prema međunarodnim iskustvima i standardima I povratnim informacijama koje pružaju humanitarni službenici koji se bave trenutnom izbegličkom i migrantskom krizom u Evropi i
23
Bosni i Hercegovini sljedeće su osobe identificirane kao rizična ciljana ranjiva i najugroženija grupa za RZN i seksualno nasilje
- adolescentice-- udovice rastavljene iii neudate ženedjevojkeldquo žene koje putuju same s djecom bez pratnje supružnika vanbračnih partnera ili
drugih odraslih muških članova porodice- domaćinstva na čijem su čelu žene- starije žene i muškarci- djeca u domaćinstvima predvođenim muškarcima- djevojčice i dječaci koji su bez pratnje ili razdvojeni- pripadnici etničkihvjerskih manjina- osobe sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom- osobe sa zdravstvenim problemima (koje pate od teških iii hroničnih bolesti spolno
prenosivih bolestiHIV-AIDS itd)- trudnice iii dojilje- osobe sa historijom seksualnog nasilja (kao žrtve iili svedoci uključujući I rani brak)- LGBTI+ osobe
Pored migracionih kriza navedene kategorije mogu se smatrati osobama osjetljivim na druge katastrofe i krizne situacije^reg Ove su osobe u opasnosti od daljnje viktimizacije
Zdravstvene posljedice rodno uvjetovanog nasilja mogu se grupirati u tri kategorije1 Fizičke posljedice2 (Pslho-)somatske posljedice3 Psihičke posljedice
Višestruka traumatska iskustva ostavljaju teške posljedice po zdravlje osobe Pri tome nesigurna situacija boravka nedostatak poslovnih mogućnosti i si dodatno usložnjavaju psihičke problem Među migrantima Izbjeglicama i tražiteljima azila često je izražen posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) ali i drugi mentalni poremećaji i somatski zdravstveni problemi Ako su ove osobe već bile traumatizirane iii su doživjele traumatizaciju tokom bijega u uvjetima kada su njihov boravišni status i budućnost I dalje nesigurni može doći i do pogoršanja mentalnog zdravlja^reg
Seksualno nasilje je problem kojem treba posvetiti posebnu pažnju istraživanja pokazuju da su bitne tri specifične faze u kojima izbjeglice i migranti - žrtve rodno zasnovanog nasilja doživljavaju seksualno nasilje stanje u zemlji porijekla iskustva prilikom bijega i iskustva u EU50
U zemlji porijeklaprije bijega Zlostavljanje od strane osoba koje imaju moć seksualno premlaćivanje (posebno žena) seksualni napad silovanje otmica od strane naoružanih članova sukobljenih strana uključujući sigurnosne snage masovno silovanje i prisilna trudnoća seksualno nasilje u vezama s Intimnim partnerom seksualno zlostavljanje djece seks za preživljavanjeprisiina prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
Prilikom bijegau tranzitnim zemljama Seksualni napad od strane razbojnika službenika na granici zarobljavanje za trgovinu ljudima od strane krijumčara seksualni napad
^ Poglavlje 7 preuzeto iz đokurrrenta Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine Smjernice su usvojene odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine Za potrebe izrade Smjernica za područje Kantona Sarajevo tekst je dijelom dopunjen i prilagođen stanju u ovom kantonu
Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine str 19ldquo Op cit str 30
24
u tranzitnim prostorima seks za preživljavanjeprisilna prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
U zemlji odredišta (EU) Seksualni napad prisila iznuda od strane osoba s autoritetom seksualno zlostavljanje razdvojene djece u udomiteljstvu seks za preživljavanjeprisilna prostitucija seksualna eksploatacija osoba koje traže pravni status u zemlji odredišta (državi članici EU) ili pristup pomoći i resursimareg^
Posebna pažnja mora se posvetiti uvjetima života u smještajima za migrante izbjeglice I tražitelje azila s obzirom da upravo te okolnosti kolektivnog smještaja povećavaju rizik od pojave nasilja U ovakvim smještajima rijetko postoje zaštićena mjesta i mjesta za odmor Porodice često doživljavaju intenzivne situacije zbog životnih iskustava i iskustava nastalih tokom bijega Riziku da postanu žrtve rodno zasnovanog nasilja u smještajima posebno su izložene žene djevojčice i dječaci I to od strane članova porodice drugih osoba smještenih u skloništa ali i od sigurnosnog osoblja S druge strane i onda kada dođe do mjera kao što su zabrane pristupa počinitelju otvara se pitanje šta to u praksi znači Nerijetko kolektivni smještaji nemaju uvjete za odvajanje takve osobe od ostalih osoba u skloništu Osim toga ako bi se vršilo izdvajanje tog počinitelja iz konkretne zajednice (skloništa) to može dovesti do kršenja njegove obaveze boravka u skloništu (kao legalnog mjesta boravka)
S obzirom da život u kolektivnom smještaju u kojem je sve organizirano može potaći razvijanje osjećaja ovisnosti i manjka kontrole nad svakodnevnim životom važno je osmišljavati aktivnosti koje će doprinijeti jačanju osjećaja samopoštovanja kontrole i odgovornosti korisnika Konstruktivnim provođenjem slobodnog vremena zadržavaju se stare i razvijaju nove vještine I znanja a time i preveniraju poteškoće mentalnog zdravljaldquo
711 Faktori rizika
Faktori rizika uključuju trenutne ili prethodne okolnosti koje mogu dovesti do RZN iii razvoja bolesti iii povreda uzrokovanih nasiljem naročito kada se pojedini ljudi uklanjaju iz okruženja u kojem su zaštićena njihova prava i slobode kao i njihov fizički I psihički integritet
U ovisnosti od okolnosti faktori rizika mogu biti lični - u odnosu na ličnu situaciju pojedinca i eksterni - u odnosu na spoljne utjecaje
Najznačajniji faktori rizika za ugroženost od RZN su
Lični faktori rizika - Nedostatak podrške muških članova porodice (osiguranje zaštite i društveno prihvatanje od strane zajednice) Međutim mora se imati na umu da žena može biti izložena riziku od RZN od muškog člana porodice odnosno da muško prisustvo može biti i rizik
- Nedostatak finansijskih sredstava- Nedostatak pristupa osnovnim životnim potrebama (hrana voda higijena
spavanje)- Odsustvo iili gubitak ličnih dokumenata (koji se odnose na lični identitet
roditeljstvo imovinu)- Određene lične karakteristike (spol rodni identitet seksualna orijentacija
invaliditet jezične barijere itd)Eksterni faktori rizika - Nedostatak pristupa informacijama
- Nesigurni načini prevoza uključujući javni prevoz kao što su bez nadzora i prenatrpani vozovi i autobusi privatni prevoz taksi bez nadzora ilegalni
Op cit str 30 Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih
ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009
25
transport ili krijumčarenje ili dijelovi puta kojim se ide pješke bez nadzora- Zloupotreba ovlasti (nezakonit pritvor nedostatak pravne pomoći)- Neadekvatan nivo sigurnosti u stalnim i privremenim prihvatnim centrima
uključujući prenatrpanost kupatila i toalete tamne i izolirane sobe- Odsustvo prostorija za muškarce i žene nema posebnih soba za djecu soba
prilagođenih osobama s invaliditetom nema posebnih prostorija u kojima stručnjaci mogu u privatnosti razgovarati sa potencijalnim žrtvama RZN
- Nepostojanje kontrole poštivanja propisa o odvojenim muškim i ženskim kupatilima i toaletima
~ Neprimjerena rodna struktura osoblja za pružanje pomolt5a i zaštitu~ Slab nadzor nad aktivnostima i uslugama u centrima- Neprimjerno ponašanje humanitarnog osoblja- Smještaj u neformalnim naseljima_________________________________________
Priznavanje ugroženosti u pogledu RZN i faktora rizika od suštinske je važnosti prilikom pristupa migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila kako bi se identificirali oni kojima je potrebna pomoć U tom smislu od pomoći su procedure za minimiziranje rizika (prevencija i zaštita) i definirane usluge prve pomoći u cilju spašavanja života
Procjena rizika se zasniva na dostupnim informacijama i mora se obaviti što prije Kada se vrši procjena rizika treba obratiti posebnu pažnju na sljedeće da ii je navodni izvršitelj već počinio RZN ranije ili neposredno prije procjene rizika i da li je onona u stanju da to ponovo učini da ii je prijetio da će izvršiti ubistvo ili samoubistvo da ii je naoružan da li se radi o osobi sa mentalnim poremećajima ili osobi koja zloupotrebljava psihoaktivne supstance da ii žrtva živi u strahu i kako procenjuje sopstvene rizike od RZN
Kombinacija stepena ugroženosti i faktora rizika omogućava osoblju na terenu da klasificira slučajeve po nivou rizika i vjerovatnoće nastanka RZN i definira vrstu potrebne pomoći
Svi akteri koji pružaju usluge migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila u stalnim i privremenim centrima za prijem kao i lokalni pružatelji usluga treba da budu upoznati sa nivoima ugroženosti i faktorima rizika propisno obučeni i spremni da poduzmu odgovarajuće mjere u skladu sa ovim Smjernicama
ftumanitamd osoblje bi trebalo da bude u stanju da brzo prepozna ugrožene osobe osoblje koje nije direktno uključeno u pružanje usluga pnre pomoći treba znati kako upu^ identificirane slučajeve zainteresiranim stranama koje pružaju specijalizirane usii^e
712 Razotkrivanje
RZN mora biti pažljivo razotkriveno kako bi se smanjila mogućnost sekundarne viktimizacije uz puno poštivanje dostojanstva te osobe i povjerljivosti informacija
Neke žrtve RZN se odlučuju da ne razotkriju ovaj vid nasilja ili da ne traže pomoć Neki od razloga za to mogu biti
- stalna nada da će zlostavljanje prestati~ vjerovanje da je zlostavljanje njihov lični problem- vjerovanje da oni i sami potiču nasilno ponašanje- česta percepcija da je RZN prihvatljivo- zlostavljači ulažu veliki napor ne bi ii žrtve ostale s njima- žrtve ponekad žele da prestane nasilje ali ne i odnosveza- stigma i sramota- vjerovanje da se u vezi toga ništa ne može učiniti- vjerovanje da pružatelji usluga nisu u mogućnosti da pomognuldquo stalno prisustvo počinitelja~ želja da se zaštiti počinitelj i njegova porodica
26
- strah od posljedica razotkrivanja kao što je eskalacija nasilja raspad porodice oduzinnanje starateljstva nad djecom
- ekonomske posljedice odvajanja
Što se tiče razotkrivanja nasilja žrtve migranti izbjeglice i tražitelji azila mogu doživjeti I dodatne barijere kao što su
- strah da će izgubiti status tražitelja azila ili izbjeglice ili dodijeljenu supsidijarnu zaštitu ako napuste počinitelja nasilja
- nedostatak svijesti o njihovim pravima i mogućnostima u stranoj zemlji- nedostatak informacija i jezičke barijere- kratki boravak u BiH prije nego što krenu na daljnji put- društvena izolacija koja proizilazi iz njihove emocionalne ovisnosti od počinitelja
nasilja
Razotkrivanje nasilja zahtijeva visok stepen povjerenja u osobu kojoj se ono razotkriva Potrebno je učiniti sljedeće kako bi se osiguralo da žrtve koje žele da razotkriju RZN osjete da imaju podršku u tome i da osjete sigurnost da rade ispravnu stvar
Slušajte Pojžlte žrtvama priliku da vam ispričaju kroz šta su prošli i to svojim riječima i onda kada one za to budu spremne Pokušajte da ih ne prekidate ili da Im postavljate previše pitanja Nemojte da osjećate da treba da popunite svaki trenutak ćutanja koji se pojavi tokom razgovora Ako se žrtvama osigura adekvatan prostor i pruži im se dovoljno vremena za razgovor to će im pomoći da se osjete cijenjenima i podržavanima Nemojte postavljati previše pitanja nego slušajte samo ono što vam sama osoba želi reći
Nemojte osuđivati Nije dobra ideja da se postavljaju pitanja koja pokazuju da upravo to činite ne vršite pritisak na žrtvu (na primjer da izađe iz nasilne veze) jer to može imati negativne posljedice uključujući i opasnost od fizičkog napada
Dajte žrtvama do znanja da im vjerujete
-
Veoma je važno da žrtve znaju da im vjenijete njihovo povjerenje možete zadobiti tako što ćete reći npr mora da je to bilo veoma zastrašujuće zaVas
Potvrdite odluku te osobe da razotkrije nasilje
Žrtve se mogu boriti sa osjećanjima krivice i sumnje u sebe istaknite njihovuhrabrost i snagu za poduzimanje odgovarajućih koraka
Naglasite neprihvatljivost nasilja
Ukažite žrtvama da je nasilje neprihvatljivo i ohrabrite ih da ga razotkriju a istovremeno se pobrinite da one takvo ohrabrivanje ne dožive kao da ih Л osuđujete
Naglasite povjerijivošt čuvanje povjerljivosti onda kada žrtva odluči da istupi i razotkrije RZN je odnajve^ mogućeg značaja
Uputite žrtve odgovarajućim organizacijama za pružanje podrške
Postoje mnoge organizacije dviinog društva koje pružaju zaštitu migrantima kao i žrtvama RZN identificirajte prvu relevantnu zainteresiranu stranu kojoj bi trebalo uputiti žrtvu na osnovu potreba žrtve
713 Rad u multikulturalnom okruženju
Razumijevanje kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migrant izbjeglice i tražitelji azila predstavlja izazove za stručnjake i iziskuje njihovu toleranciju na različitosti (kulturološke jezične običajne rodne) te znanja i vještine o različitim kulturama i načinima komuniciranja Osnovni smisao kulture sastoji se u tome da olakša održi I produlji napredak ljudskog društva Kultura objedinjuje svjesne i nesvjesne modele ponašanja stečene i prenesene simbolima koji tvore osebujna postignuća ljudskih skupina Temeljnu srž kulture čine tradicionalne ideje (povijesno stečene i Izabrane) i vrijednosti vezane uz te ideje Kultura predstavlja određenu konfiguraciju ponašanja normi stavova vrijednosti uvjerenja i temeljenih pretpostavki koje se razlikuju od društva do društva
Područja najčešćeg nerazumijevanja među kulturama odnose se na vrijednosti (temeljna vjerovanja nacionalne karakteristike) način komunikacije (stil govora navika slušanja) pojam prostora i vremena U pojedinim kulturama postoje određena pravila koja se direktno vežu za percepciju vremena lični prostor dodirivanje pogled osmijeh
27
Rodne razlike također mogu utjecati na komunikacijski proces Istraživanja su pokazala da žene više upotrebljavaju indirektni govor dok muškarci upotrebljavaju direktni govor Isto tako postoje velike razlike u emocionalnom doživljavanju 1 pokazivanju emocija kod osoba Iz različitih kultura što je prvenstveno uvjetovano socijalizacijom Razumijevanjem kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migranti i izbjeglice izbjegavaju se negativni učinci postupanja pri čemu nije zadatak stručnjaka da osuđujuprosuđuju nego da osobu saslušaju i uvažavaju Za stručnjake koji rade u multikulturainim okruženjima usavršavanje u tom području je sine que non učinkovitog i djelotvornog postupanjareg^
72 Pružanje usluga na terenu
Pružanje usluga na terenu podrazumijeva da su usluge ili informacije pružene ljudima tamo gdje žive Ili provode vrijeme Zbog poznatih prepreka vezanih za RZN u svakom kontekstu kao što su osjećaj sramote 1 stigme nepovjerenje u pružatelje usluga strah od ponovne viktimizacije i prijetnji smrću pružatelji usluga treba da insistiraju na modusu bdquopružanja usluga na terenu 1 to na jezicima koje razumiju potencijalne ili stvarne žrtve RZN zamjenjujući način tradicionalnog pružanja usluga koji očekuje od korisnika da traže pomoć dolazeći u kancelarijeprostorije pružatelja usluga
Pružanje usluga na terenu posebno žrtvama RZN zahtijeva da se obezbjedi siguran prostor čak i minimalne veličine tako da žrtve i pružatelji usluga mogu govoriti u privatnosti u sigurnom i pristupačnom okruženju
Usluge na terenu mogu također provoditi socijalni radnici zdravstveni radnici psiholozi psihoterapueti i aktivisti koje podržavaju obučeni kulturni 1 jezički medijatori Pored toga potrebno je obratiti pažnju na rodnu strukturu aktera koji pružaju usluge na terenu kako bi se spriječile komunikacijske barijere izazvane kulturnim vjerskim ili drugim razlozima
Kad god je to moguće prevoditelj treba biti istog spola kao i žrtva u svakom slučaju prevoditelji moraju prvo prisustvovati neophodnoj obuci koja se fokusira na načelo povjerljivosti i razumijevanja koncepta RZN u kriznim situacijama
Odgovarajuće zainteresirane strane bi trebalo da se dogovore o ulogama i odgovornostima za pružanje pomoći kako bi se olakšala koordinacija Zainteresirane strane koje su zadužene za Informiranje treba da obavljaju svoje aktivnosti obraćanjem migrantima i izbjeglicama na mjestima na kojima se okupljaju koristeći jednostavna pitanja za probijanje leda sa ključnim porukama Pružanje usluga na terenu uključuje i širenje informacija o tome gdje kako i koje se vrste usluga pružaju o posljedicama nasilja nad ženama i prednosti traženja zaštite i podrške Štaviše poruke moraju biti formulirane tako da žrtve mogu da ih prihvate i razumiju Žrtve trebaju jasno razumijeti da pružatelji usluga brinu o njihovom blagostanju Pored toga poruke se moraju prenijeti na jezicima koji žrtve shvataju i u potpunosti poštujući njihove kulturne osjetljivosti
S obzirom na teška iskustva kroz koja prolaze žrtve pružatelji usluga moraju ih obavjestiti o mnogim važnim pitanjima počevši od vrlo jednostavnih informacija kao što su
- Dostupnost zdravstvenih i psihosocijalnih usluga- Prisustvo zainteresiranih strana zaduženih za sigurnost u centru- Mogućnost podnošenja zahtjeva za azil- Mogućnost da se dobije humanitarni boravak i drugo
ldquo Priručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka Kraljević Hnratski crveni križ Zagreb 2014 godine str 88
28
73 Hitna reakcija
Oni koji pružaju usluge prve pomoći ne moraju znati da ii se viktimlzacija dogodila nedavnolaquo u trenutnoj zemlji tranzita ili na drugoj lokaciji u nekom drugom trenutkulaquo
Vremenski okvir događaja mora se utvrditi samo u slučajevima silovanja r kliničke zaštite žrtava silovanja kako bi se spriječile seksualno prenosive bolesti (SRB) HIV i neželjena trudnoća
Blagovremeno prepoznavanje rizika vodi izboru odgovarajućih mjera prevencije i zaštite i minimizira vjerovatnoću viktimizacije koja se nastavlja u trenutnim okolnostima Ove infomlitye su važne za potencijalnu identifikaciju I kažnjavanje počinitelja RZN
Prva pomoć označava hitnu pomoć koja Je pružena bolesnoj ili povrijeđenoj osobi ili osobi koja je u riziku od ponovljenog ili kontinuiranog RZN ili daljeg izlaganja nasilju u cilju sprječavanja pogoršanja zdravija preživjelog što može dovesti do smrti
Što se tiče odgovora na RZN u kriznim situacijama prva pomoć znači da kada žrtva zatraži pomoć oni koji pružaju istu treba da daju prioritet za sljedeće tri hitne intervencije
Hitna medicinska procedura I pomoć u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem Psihološka prva pomoć (Prilog 1 ovih Smjernica) Posebne mjere zaštite
Ključne aktivnosti za pružanje prve pomoći ugroženim osobama uključuju- Neposredne intervencije uključujući psihosocijalnu podršku gdje je to prikladno- Upućivanje žrtve na odgovarajuću podršku i pravno zastupanje poželjno uz
saglasnost žrtve (ili u najboljem interesu djeteta ako je žrtva dijete)- Praćenje žrtve na mjesto gdje je sigurna I zaštićena (prema socijalnim zdravstvenim i
pravnim pružateljima usluga i pružanje podrške u pristupu njihovim uslugama)~ Korištenje opreza prilikom traženja Informacija od žrtava u prisustvu njihove porodice
ili drugih pripadnika zajednice kako ne bi ugrozili njihovu sigurnost- Zajedničko određivanje (od strane svih zainteresiranih strana) obučenih kontakt
osoba koje će biti zadužene za upućivanje žrtava unutar referalnog sistema za RZN (dvije takve osobe jedno kontaktno lice i jedan zamjenik)
731 Procedura za smještanje i zbrinjavanje žrtava silovanja
Žrtve treba da primaju informacije u direktnoj komunikaciji iili putem Informativnog materijala (kroz društvene aktivnosti u privremenim prihvatnim centrima a koje su namijenjene djevojčicama dječacima mladićima maloljetnicima bez pratnje kroz plakate ili letke na jezicima koje žrtve i potencijalne žrtve uglavnom razumiju istaknutim na lako dostupnim lokacijama vidljivim velikom broju pogođenog stanovništva) koji jasno navode gdje žrtve silovanja mogu tražiti pomoć ili liječnički pregled Tokom medicinskih pregleda žrtvama se moraju dati informacije o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti načinu pristupa i daljnjem liječenju (ako je to potrebno) Radnje nasilja koje su se dogodile prije nego što su žrtve došle u Kanton Sarajevo identificiraju se ako ih same žrtve prijave ili se jave u pratnji člana porodice ili predstavnika organizacija civilnog društva (OCD)
Prvi kontakt u slučajevima silovanjaZdravstveni radnici i saradnici treba da razgovaraju sa žrtvama silovanja koristeći smjernice za komunikaciju
Vidjeti Prilog 1 - Psihološka prva pomoć
29
Liječnik i medicinska sestra trebaju prepoznati seksualno nasilje uključujući silovanje tako što će potražiti prisustvo bilo kog kliničke^ pokazatelja navedenog u protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Standardna operativna procedura - kliničko postupanje u slučajevima silovanja nalazi se u prilogu dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (F^eralnoministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfrnohgovba
Zdravstveni radnici trebaju uzeti podatke o medicinskoj istoriji od žrtve i izvršiti fizički pregled te mogu pregledati (i zadržati) odjeću ili obuću kao dokaz a u skladu sa Vodičem za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Obrazac za medicinsku anamnezu i pregled Piktogrami i Prikupljanje forenzičkih dokaza nalaze se kao prilozi u dokumentu bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfmohgovba
Preporučuje se da Ijekar i prevoditelj budu istog spola kao i žrtva Prevoditelj može biti prisutan samo uz saglasnost žrtve Također se preporučuje da prevoditelji pohađaju odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost Ukoliko žrtva tako želi može biti prisutna i treća osoba osim ako postoji opravdana sumnja da je navedena osoba izvršitelj nasilja ili član porodice koji bi mogao spriječiti žrtvu da otkrije tačne i potpune podatke ključne za produženje adekvatne obuke i zaštitu
Treba istaći da pregled muških genitalija u slučaju silovanja vrši specijalista urolog Posebne napomene za specijalistu urologa a radi obavljanja detaljnog pregleda su sljedeće
- Pregledajte skrotum testise penis periuretralno tkivo meatus uretre I anus- Obratite pažnju je li žrtva obrezana- Obratite pažnju na eventualno prisustvo hiperemije otoka (razlikovati Ingvinalnu
herniju hidrocelu i hematocelu) torzije testisa modrica analnih poderotina itd- Torzija testisa je hitno stanje i zahtijeva hitno upućivanje na hirurški tretman- Ako urin sadrži velike količine krvi provjerite evenutalno postojanje traume penisa i
uretre- Ukoliko je indicirano obavite rektalni pregled i provjerite rektum i prostatu u cilju
utvrđivanja eventualne traume i znakova infekcije- Ukoliko je potrebno uzmite materijal iz anusa za direktni pregled u cilju utvrđivanja
prisustva sjemene tekućine pod mikroskopom^
U svakom slučaju prilikom rada i ispitivanja muškaraca žrtava seksualnog nasilja uključujući silovanje treba Jasno i nedvosmisleno poslati poruku
- da muškarac nije kriv za ono što se dogodilo- da nije jedni da postoje slučajevi ali se ne prijavljuju- pohvaliti hrabrost žrtve da prijavi da sarađuje- da se ne mora preispitivati seksualnost nakon što se doživi seksualno zlostavljanje- da zlostavljanje ne umanjuje muškost- da seksualna orijentacija nije bitna i- objasniti naučnim činjenicama da su erekcija i ejakulacija fiziološki odgovori na
fizičku stimulaciju i da ne Isključuju zlostavljanjeregreg
^ bdquoKliničko postupanje u ^učajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i
suđije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 godine str 142
30
Prikupfjanje dokumentacijePotrebno je popuniti medicinsku dokumentaciju
Procedure nakon liječničkog pregleda- Liječnik može uputiti žrtvu na dalje ispitivanje analizu i liječenje u okviru zdravstvenog
sistema- Liječnik mora prijaviti slučaj nadležnim Insitucijama (ukoliko isti već nije prijavljen)- Svaki slučaj mora biti prijavljen policiji bez odlaganja a policija o tome obavještava
centar za socijalni rad- Zdravstveni radnici imaju obavezu Izdati uputnicu i proširiti medicinski nadzor na sve
neophodne mjere shodno potrebama zaštite zdravlja žrtve- Važno je Informirati žrtvu i uputiti na servise psihosocijalne podrške
Moguće procedure i intervencije tokom liječničkog pregleda- Medicinski tretman povreda ili hitnog stanja kod žrtve- Davanje pilula za dan poslijerdquo da se spriječi neželjena trudnoća kod žrtava akutnog
nasilja- Davanje profilakse za najčešće spolno prenosive bolesti (SPB) - vidjeti Protokol za
liječenje spolnoprenosivih infekcija)regreg- Testiranje (na HIV hepatitis i druge SPB)- Preporuka za naknadne terapije- Upućivanje na specijalističke medicinske preglede u skladu sa procjenom liječnika
Obavezno obučavanje zdravstvenih radnika o protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja sa fokusom na specijaliste ginekologije i specijaliste urologije
Prava žrtavaKada žrtva bude obavještena o liječenju I postupcima koje liječnik mora pratiti (prijaviti slučaj nadležnom Ministarstvu unutrašnjih poslova i Centru za socijalni rad) mora se poštovati izbor žrtve o tome kako postupati O prijavljenom i počinjenom krivičnom djelu silovanja će biti obavješteno nadležno tužilaštvo koje će u skladu sa zakonom preduzeti neophodne mjere i radnje radi otkrivanja počinitelja i dokazivanja krivičnog djela
Hitne medicinske intervencije i zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja- Liječenje povreda- Klinička zaštita žrtava silovanja (u skladu sa Protokolom za kliničko postupanje u
slučajevima silovanja)regrsquorsquo- Sprječavanje ili prekid neželjene trudnoće- Usluge nakon abortusa~ Sprječavanje i liječenje spolno prenosivih bolesti i HlV-a (u skladu sa Protokolom za
liječenje spolnoprenosivih infekcija i Protokolom za postekspozicijsku profilaksu kod HIV infekcije)regreg
NapomenaOdgovor zdravstvenog sistema u slučajevima RZN opisan Je u Poglavlju 11 ovih Smjernica dok Je ovdje data uputa samo za postupanje u slučajevima silovanja kada je neophodna promptna reakcija zdravstvenih službi zbog prikupljanja potrebnih dokaza što se ne može obaviti u ambulanti unutar privremenog prihvatnog centra već u zdravstvenim ustanovama kao što su bolnica ili klinički centar
Sastavni je dio dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine
Op cfOp dt (ovo su Priiozi br 9 i 10 navedenog dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Cijeli dokument
dostupan je na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva wwwfmohgovba)
31
732 Psihološka prva pomoć
Psihološka prva pomoć je preventivni postupak koji ima za cilj da spriječi pogoršanje i pojavu dugoročnih negativnih posljedica po zdravlje kako bi se postiglo blagostanje ljudi pogođenih kriznim situacijama
Žrtve RZN koje se suočavaju sa akutnim stresom i kojima je potrebna psihološka pomoć mogu se ponašati na sljedeće načine ili pokazati sljedeće simptome
- tremor umor glavobolju gubitak apetita opću bol i patnju- plakanje tugu depresiju žalost- anksioznost strah- bit će na oprezurdquo ili nervozni~ strah da će se nešto zaista loše dogoditi- nesanicu noćne more- razdražljivost bijes- krivicu sramotu- zbunjenost emocionalnu otupljenost- izgledat će povučeno ili vrlo mimo (neće se pomjerati)- neće reagirati na druge neće uopće govoriti izgledat će dezorijentirani (npr neće
znati svoje ime odakle su i gdje se nalaze)- nesposobnost da se brinu o sebi ili svojoj djeci (npr odbijaju da jedu ili piju
nesposobnost donošenja jednostavnih odluka)
Važno je napomenuti da žrtva može isto tako izgledati stabilno bez ikakvog ispoljavanja gore navedenih simptoma ili ponašanja Žrtve nasilja kojima je potrebna psihološka prva pomoć najvjerovatnije neće tražiti bilo kakav oblik pomoći Od ključnog je značaja da pružatelji usluga prepoznaju simptome akutnog stresa i da postupaju po njima U takvim slučajevima oni treba da identificiraju osnovne iili vanredne potrebe žrtve - uključujući i probleme koji se mogu činiti manjim ili sekundarnim ali koje žrtva smatra hitnim i od krucijalne važnosti - i da na njih blagovremeno odgovore
Ako žrtva ćš potvrdan odgovor pružatelji usluga mogu predložiti da se žrtva podvrgne medicinskom pregledu ili da razgovara sa psihologom iili psihoterapeutom Imajte u vidu da Je u mnogim kulturama riječ psiholog povezana sa mentalnim bolestima društvenom stigmom i osjećanjem srama Stoga psihologa treba predstaviti kao zdravstvenog saradnika koji je obrazovan i dobar je slušatelj i može pomoći i ponuditi savjet Gdje je to moguće komunikaciju treba obaviti uz pomoć prevoditelja istog spola koji je prošao odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost
733 Posebne mjere zaštite
Posebne mjere zaštite se odnose na akcije koje su dogovorene na licu mjesta i prilagođene su svakom konkretnom slučaju Njihov cilj je udaljiti žrtvu odnosno ugroženu osobu od Identificiranih neposrednih rizika i prijetnji vezanih za RZN Zaštita se može pružiti žrtvama ili ugroženim osobama i članovima njihovih porodica onda kada bi to povećalo njihovu sigurnost i sigurnost njihovih izdržavanih članova porodice
Zajedno sa žrtvomugroženom osobom službenik koji radi na slučaju mora prvo pažljivo procijeniti najbolji način da se žrtvaugrožena osoba udalji od neposrednih prijetnji i rizika S obzirom na to da je sigurnost žrtve apsolutni prioritet u takvim slučajevima treba kontaktirati sve relevantne zainteresirane strane kako bi se identificirale dogovorile i provele neophodne mjere zaštite
32
Primjera radi postupci koji se mogu smatrati posebnim mjerama zaštite protiv RZN- alternativni prevoz ili prevoz s pratnjom kroz određene dijelove migracione rute- brzo procesuiranje- udaljavanje žrtveosobe koja je izložena riziku od grupe s kojom putujeili boravi (bez
odlaganja odlaska ili zadržavanja osobe u odvojenom smještaju)- upućivanje žrtveugrožene osobe do odvojenog nadgledanog smještaja (tokom noći
sati odmora ili dok čeka) te usluge su dostupne u privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj Važno je naglasiti da postoji mogućnost proširivanja kapaciteta za područje Kantona Sarajevo a što bitno ovisi o samom kontekstu (stopa dolaska popunjenost postojećih privremenih prihvatnih centara sanitarna situacija ltd)
- upozoravanje pružatelja usluga u drugim područjimazemljama duž rute da su određenoj osobi potrebne alternativne mjere zaštite i postupci brzog procesuiranja
- pomoć pri traženju azila u zemlji uz podršku nevladinih organizacija kao što su rsquoVaša prava
- smještaj u sigurnom okruženju ukoliko je ugrožena bezbjednost osobe a što je u Kantonu Sarajevo odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centrareg^
U slučaju RZN prva pomoć obuhvata tri glavna područja intervencije koja se moraju provesti na integrirani način
- zdravstvene usluge- psihosocijalne usluge sigurnost
U praksi moguće su različite situacije ali se navedene usluge u svakom slučaju isprepliću Primjera radi moguće je da žrtvaosoba koja je u opasnosti od RZN najprije zatraži zdravstvene usluge odnosno zdravstvenu zaštitu ili je na to uputi druga osoba Obučeni psiholog treba blisko sarađivati sa liječnikom i medicinskim sestrama Trebalo bi odrediti privatnu čekaonicu u blizini ambulante privremenog prihvatnog centra
Obučeni psiholog iili psihoterapeut treba da bude prisutan u centru onona treba da stvori atmosferu koja pogoduje osobi koja traži pomoć i da bude spremanspremna da pruži psihološku prvu pomoć ako je to potrebno i na zahtjev U slučaju da zdravstveno osoblje koje pruža zaštitu žrtvi prepozna da je ona pod akutnim stresom treba da obavijeste žrtvu da su joj na raspolaganju psihološka prva pomoć psihosocijalne usluge i posebne mjere zaštite te treba da olakšaju pristup takvoj pomoći
Obučeni prevoditelji (po mogućnosti istoga spola kao žrtva) moraju biti dostupni kako bi se omogućila osnovna komunikacija sa osobom koja je preživjela nasilje
U praksi se može desiti da žrtvaosoba koja je izložena riziku od RZN prvo zatraži psihološke usluge ili je na njih uputi druga osoba Obučeni psiholog treba razgovarati s takvom osobom u ambulanti privremenog prihvatnog centra ili drugim za žrtvu sigurnim mjestom kako je opisano Psiholog uvijek treba istaknuti vezu između psihičkog i fizičkog zdravlja i ohrabriti žrtvu da traži i jedno i drugo kako bi mogla da nastavi putovanje bez rizika Psiholog mora biti upoznat sa dostupnim mjerama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i izvodljivim mjerama zaštite u kriznim situacijama i o njima mora obavijestiti žrtvuugroženu osobu Ako je potrebno i na zahtjev te osobe psiholog može ostati uz tu osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu Ukoliko to žrtva traži I prevoditelj može ostati uz osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu
^ Sigurni prostor bi trebao biti odvojen od prostora prihvatnog centra što bi bilo jedino ispravno rješenje u skladu sa međunarodnim standardima zaštite u ovim situacijama Međutim na području Kantona Sarajevo nije osigurana posebna Sigurna kuća za ove namjene Preporuka je da se nastave tražiti rješenja za ovo pitanje
33
u nekim dmgim slučajevima sigurnost žrtve je ključna pa će prvo zatraži posebne mjere zaštite Službenici za zaštitu koji su upoznati sa slučajevima vezanim za RZN I sa njim povezanim rizicima uvijek trebaju priznati važnost pravovremenog traženja integriranih zdravstvenih usluga koje spašavaju život (hitna medicinska pomoć usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja i psihološka prva pomoć) Žrtva se mora fizički odvojiti od počinitelja nasilja a za tu svrhu služi odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centra i sigurna kuća
8 SMJEŠTANJE I ZBRINJAVANJE ŽRTAVA RZN (VOĐENJE SLUČAJA)
Cilj smještanja I zbrinjavanja žrtava RZN je da se osnaže tako što im se daje do znanja da su im na raspolaganju različite opcije pruža im se podrška prilikom donošenja informiranih odluka i podiže svijest o činjenici da im je na raspolaganju čitav niz usluga Smještanje i zbrinjavanje žrtava RZN su usmjereni prvenstveno na zadovoljavanje njihovih zdravstvenih sigurnosnih psihosocijalnih i pravnih potreba nakon incidenta
Četiri načela smještanja i njege su- Individualizirano pružanje usluga zasnovano na izborima koje napravi žrtva- Sveobuhvatna procjena koja se koristi za identifikaciju potreba žrtve- Plan usluga koji odgovara potrebama žrtve a koji je napravljen u dogovoru sa
žrtvom- Dobra koordinacija pružanja usluga između svih nadležnih aktera
Tokom čitavog procesa osoba zadužena za smještanje i zbrinjavanje treba osigurati sljedeće
- da se svi dokumenti u pisanom obliku čuvaju u pojedinačnim dosijeima u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima U svakom privremenom prihvatnom centru treba da postoji sigurnosni sef za čuvanje dosijea
- da su sve uputnice i informacije o predmetu koje su proslijeđene putem elektronske pošte zaštićene lozinkom i da se razmjenjuju samo između zainteresiranih strana zaduženih za smještanje i zbrinjavanje žrtava
- da se čuva povjerljivost i sigurnost informacija Originalni primjerci popunjenih obrazaca za registraciju i obrazaca za davanje saglasnost trebaju se pohraniti u zaključane ormare u odgovarajućim uredima u samim privremenim prihvatnim centrima Svi obrasci koji sadrže informacije koje se mogu koristiti za Identifikaciju osobe uključujući I obrasce za davanje saglasnost moraju se čuvati odvojeno od obrazaca za registraciju koji su kodirani i uključuju detalje o incidentu
- da bi se sačuvala bezbjednost sigurnost i povjerljivost informacija popunjeni obrasci za registraciju nikada se ne smiju proslijeđivati niti dijeliti osim ako je počinjeno krivično djelo u kojem slučaju svi dokazi moraju biti dostavljeni Tužilaštvu na zahtjev Pored toga informacije se mogu dijeliti bez saglasnost I pristanka osobe na koju se te informacije odnose samo ako je tako propisano zakonom i pod uvjetima propisanim zakonom
- svi predmetni dosijel sa dokumentima u pisanom obliku se moraju čuvati na sigurnom mjestu u zaključanim ormarima Sve prostorije u kojima se čuvaju informacije u pisanom i elektronskom obliku moraju biti sigurno zaključane kad god osoblje napusti prostoriju
- svo osoblje mora biti svjesno koliko je važno biti na oprezu u pogledu toga ko ulazi u njihov ured u kojem rade
34
Informirani pristanak razmjena informacija i izvještavanje
U skladu sa međunarodnim standardima poželjno je dobiti informirani pristanak žrtava (Prilog 2 - Obrazac pristanka za davanje Informacija) prije nego što se upute na pružatelje usluga ili prije nego što se podijele njihovi podaci Kako bi se osiguralo da ta saglasnost bude zasnovana na dobroj informiranosti pružatelji usluga moraju pružiti sljedeće informacije žrtvama na jeziku i na način koji oni razumiju (znakovni jezik slike pisane informacije usmene informacije itd)
- koje su opcije na raspolaganju- da će se te informacije podijeliti (uz njihovu saglasnost) sa drugim zainteresiranim
stranama kako bi i one mogle da pruže druge usluge- šta će se tačno dogoditi kada pristanu da prihvate te druge usluge- prednosti i eventualno nedostaci tih usluga- da imaju pravo da odbiju neku uslugu- ograničenja vezana za poverljivost
Ponekad je potrebno dugo vremena da se zadobije povjerenje žrtava RZN Informirani pristanak je dinamičan proces u postupku smještanja i zbrinjavanja što znači da treba razgovarati sa žrtvama i pružiti im razne informacije tokom čitave procedure
Organizacija koja pruža usluge i stupa u kontakt sa žrtvompreživjelim dužna je da popuni sljedeći obrazac - bdquoPristanak za davanje informacija (Prilog 2)
Preporučljivo je da se povjerljivost i informirani pristanak smatraju prioritetom osim u izuzetnim situacijama kao što su
- kada žrtva Ima suicidalne namjere- kada se žrtvipreživjelom prijeti da će se nanijeti ozbiljne povrede drugoj osobi- kada postoje indikacije zloupotrebe ili zanemarivanja djeteta i kada je to u najboljem
interesu djeteta- kada se primjenjuju pravila obaveznog prijavljivanja- kada se radi o krivičnom djelu koje se procesuira ех officio
Za žrtvepreživjele koji su osobe sa invaliditetom informacije se trebaju podijeliti korištenjem alternativnih sredstava komunikacije koja se mogu u potpunosti shvatiti u ovisnosti od slučaja znakovnog jezika slika pisanihverbalnih informacija itd
U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece pristanak potpisuje njihov dodijeljeni zakonski staratelj
35
Ill DIO
REAGIRANJE I ODGOVORNOSTI PO SEKTORIMA
36
9 PROCEDURE REAGIRANJA I ODGOVORNOSTI PO SEKTORU
Opća načela koja vrijede za sve sektorskeodgovore Sigurnost nema isto značenje za
muškarce i žene neophodno je ispuniti različite zahtjeve kako bi se osigurala sigurnost oba spola
Razumjeti i poštovati etičke i sigurnosne preporuke kako su definirane Etičkim i sigurnosnim preporukama S20 za istraživanje dokumentovanje i praćenje seksualnog nasilja u vanrednimkriznim situacijama
Treba očuvati porodične veze i mreže podrške osim ako u tom okruženju postoje jasni pokazatelji nasilja
Osobe zadužene za prvi kontakt se trebaju prilagoditi spolu uzrastu i tradiciji zemlje iz koje isti dolaze a radi bojazni da se osoba ne ldquozatvorirdquo iz razloga neshvatanja i nerazumijevanja
Sigurnost treba uvijek biti prioritet čak i po cijenu privatnosti i udobnosti Vanredne intervencije i očuvanje zdravlja i blagostanja žrtavaosoba koje su preživjele RZN smatraju se apsolutnim i direktnim prioritetom za profesionalce uključene u prevenciju i tretman RZN u Kantonu Sarajevo (zdravstveni radnici stručnjaci za sigurnost psiholozi socijalni radnici tužitelji i drugi humanitarni radnici)
Medijatoricespecijalistice za osnaživanje žena obučene za rad na rodno zasnovanom nasilju sa poznavanjem jezika i razumijevanjem kulturnih razlika trebaju biti raspoređene 24 sata na mjestima za krizne slučajeve tokom izbjegličkemigrantske krize One su prisutne u svako doba radi provođenja intervencija za prevenciju i diseminaciju u okviru RZN kako bi se osiguralo uspostavljanje adekvatne komunikacije pružanje informacija I pomoć službi za te osobe
U Kantonu Sarajevo svaka osoba koja je žrtva RZN Ima pravo pristupa zaštiti njezi i podršci u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Osim toga dostupne su i dodatne i specifične usluge za migrante i tražitelje azila
Osigurati punu saradnju i pomoć svih zainteresiranih strana uključenih u sprječavanje I odgovar na RZN To uključuje razmjenu informacija analizu I procjenu kako bi se izbjeglo dupliranje I preklapanje procedura i maksimiziralo zajedničko razumijevanje situacije
Uspostaviti i održavati pažljivo koordinirane multisektorske kao i međuorganizacijske intervencije za prevenciju i odgovaranje na RZNUključiti zajednicu u promociju rodne ravnopravnosti i poštovanje prava žena i djevojčicaOsigurati ravnopravno i aktivno učešće žena muškaraca djevojčica i dječaka u procjenjivanju planiranju implementaciji praćenju i evaluaciji programa u zajednici Integrirati i usmjeriti intervencije RZN u sve programe zajednice i sve sektore Osigurati odgovornost na svim nivoima Svo osoblje I volonteri uključeni u prevenciju i odgovaranje na RZN bi trebali obavezno završiti UN-ovu obuku o zaštiti protiv seksualne eksploatacije i zlostavljanja (UN PSEA)regdegPrilikom informiranja o uslugama za RZN u tranzitu mješovitim i prenatrpanim mjestima- ne Ističite se i budite diskretni- koristite jednostavne i kratke pojmove
kada govorite o zdravlju osobe njenoj sigurnosti i blagostanju a ne da samo naglašavate aspekte RZN
- dajte prednost upućivanju na prvu pomoć a ne obimnom Sirenju informacija o RZN
htlpportalsunsscorgenrolindexphpid=75
37
Prilikom rada sa djecom - žrtvama RZN odluke koje se donose u njihovo ime moraju biti zasnovane na njihovom najboljem interesu uz njihovu uključenost i poštivanje njihovog vlastitog mišljenja u ovisnosti od uzrasta a u skladu sa zakonom te općim i posebnim protokolima Najbolji interes djeteta i maloljetnika bez pratnje u privremenim prihvatnim centrima ostvaruje se putem imenovanog staratelja od strane organa starateljstva (Centra za socijalni rad)
Potrebno je poduzeti preventivne mjere prilikom organiziranja odgovora na kriznu situaciju
Prihvatilište i higijena (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena - WASHrdquo)- Osigurati odvojena dobro osvijetljena nadgledana i centralno smještena skloništa i
mjesta za ličnu higijenu kupanjetuširanje za žene i djevojčice u naseljima gdje su smještene osobe od interesa
- Osigurati nadzor i dobro osvijetljena skloništa za porodice- Osigurati sigurna mjesta (odvojene prostore) unutar naselja sa bliskom vezom sa
svim WASH objektima (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena)- Osigurati stalni nadzor i ako je moguće alternativna mjesta za čekanje i odmor za
žene i djecu kao i djecu bez pratnje u prenatrpanim situacijama
Transport- Osiguranje nadzora besplatnog prevoza za sve izbjeglice i migrante- Osiguranje posebnih vagona i kabina za žene i djecu- Osiguranje pratnje do različitih institucijaustanova u slučaju RZN- Policijsko patroliranje na dijelovima puta kojima se prolazi pješke
Pravni okvir
Preporuka je potpisivanje posebnih smjernica između odgovarajućih institucija kako bi se adresirale i prevazišle specifične zakonske i praktične barijere radi provođenja efikasnog sprječavanja RZN u kriznim situacijama a što se realizira usvajanjem ovih Smjernica
U vezi prijavljivanja ako se djelo dogodilo na teritoriji Federacije BiH reagira se u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije BiH Ovaj Zakon utvrđuje sljedeće
lt1) Sli
(2) Zdra
član 228 -prijavljivanja krivii|Kgtg djela)
ima viasC u Feder^ji Javnim poduzećima i ustanovama I djela o kojima |ф obaviještene ili za koja saznaju na koji
odgovorna osoba|podu2raquotj mjere radi očuvanja tragova i ojih je počinjeno kično djelo i dnigih dc^aza o njima i obavij^tit Ш tuiSteljstvo I ^
i roditelji skrbnici posvojitelji i drus^ osobe ovlaštene ili nadzirati ih i| odgajati a koji saznaju ili ocijene da plttpji ^^^nog ili kđeg drugc^ zlostavljanja dužne su o toj su9lji
ilitežiteja -d i bdquo - pj
Član 228 ^ ^krivičnog djela pd građana)
(1) Građanin ima pravo pri
Ш
krivičnog djela (2) Svako je dužan prijaviti počinjenje krivičnog djefa kada neprija^djivanje krivičnog djela predstavlja
krivično djelo Član 230
(Podnošenje prijave)
(1) Prijava se podnosi tužit^u pismeno ili usmeno
(^ ЖКб se ^lfava podhbšf usmeno сpoundи1lt^|^поаГ prijavu upozorrf^ na poredbe bžnp^pr0ayanjarT7usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik a ako je prijava poopćena telefonom sačinit će se-službena
(3) Ako je prijava podnesena sudu ovlaštenoj službenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tužitelju u F^eraćijfoni će tu prijavu pnmit i odmah je dostaviti tužitelju - lsquo
Kapacitet- Pružiti uvodne obuke o RZN u kriznim situacijama za humanitarne radnike na terenu
uključujući i rukovoditelje privremenih prihvatnih centara kao i zaštitare- Pružiti specijalizirane obuke o RZN u kriznim situacijama za profesionalce iz svakog
od sektora za prevenciju i intervenciju zaduženim za reagiranje u slučajevima RZN- Implementacija smjernica za RZN u kriznim situacijama- Osiguranje odgovarajućeg mehanizma nadzorapraćenja za humanitarne radnike na
licu mjesta- Osigurati mentore za RZN u kriznim situacijama na terenu od strane specijaliziranih
agencija kako bi se osiguralo da humanitarni akteri na odgovarajući način adresiraju RZN i prenose osnovne vještine radi identifikacije i adekvatnog upućivanja slučajeva RZN
Podizanje svijesti lokalnog stanovništva- Podizanje svijesti lokalnog stanovništva o stvarnosti izbjeglica I migranata kao i o
građanskoj odgovornosti i relevantnim pravnim okvirima- Uključiti lokalno stanovništvo u međusektorske sisteme podrške i osigurati da oni
budu dio resursa koji su aktivirani u kriznim situacijama- Prenijeti konkretnu poruku za muškarce i dječake (i osobe od interesa kao i za
lokalno stanovništvo) o adekvatnomrdquo i neadekvatnom ponašanju između muškaraca i žena
ldquo Javno informirati o pristupu zdravstvenim uslugama (uz adekvatnu diskreciju)
10 SOCIJALNA ZAŠTITAPružanje kvalitetnih psihosocijalnih usluga predstavlja suštinsku komponentu koordiniranog multisektorskog odgovora na RZN Socijalne usluge podrazumijevaju čitav niz usluga koje su ključne za podržavanje prava sigurnosti i dobrobiti osoba izloženih nasilju uključujući I informacije u kriznim situacijama te linije za pomoć siguran smještaj informacije i savjete o pravima I pravnim pitanjimareg^ Zadatak centaraslužbi za socijalnu zaštitu je unaprjeđenje zaštite žrtava RZN prevencija nasilja te razvoj mjera zaštite prava i dobrobiti osoba izloženih različitim oblicima rodno zasnovanog nasilja
U kontekstu ovih Smjernicama važno je ukazati na postupanje Centra za socijalni radSlužbe socijalne zaštite po prijavi RZN nasilja
Centri za socijalni rad imaju ključnu ulogu u službenom planu pružanja pomoći migrantima Izbjeglicama azilantima I djeci bez pratnje ili djece razdvojene od roditelja ili staratelja jer su nadležni za pružanje porodično-pravne zaštite dječije zaštite socijalne zaštite i zaštite porodice od nasilja i maloljetničke delikvencije kao što je uređeno odgovarajućim zakonima o socijalnoj zaštiti
Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 str 5
Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godina str 23
39
Djeca bez pratnje su jedna od ranjivih kategorija u kojem je jedan od prvih koraka zaštite određivanje posebnog staratelja kojeg imenuje Centar za socijalni rad I koji je na raspolaganju djetetu 24h te obavlja sve poslove u cilju zaštite njegovih prava I interesa To podrazumijeva da je tokom procesa boravka u samom Centru staratelj uz dijete za ispunjavanje kako uobičajenih tako i specifičnih procedura odnosno potreba u cilju zaštite najboljeg interesa djeteta Odlaskom svakog djeteta odnosno maloljetnog lica posebni staratelj se razriješava svoje dužnosti vezane za to lice koje je napustilo privremeni prihvatni centar Međutim skrećemo pažnju da centri za socijalni rad putem nadležnih ministarstava treba da iniciraju utvrđivanje daljnjih koraka kako bi se utvrdile procedure da se takva djeca lociraju i zaštite
Djeci bez pratnje potrebna je posebna i prilagođena zaštita Ona su osobito ranjiva zbog svoje dobi udaljenosti od doma i razdvojenosti od roditelja ili staratelja Djeca migrant izbjeglice i tražitelji azila Izložena su rizicima I možda su bila svjedoci ekstremnih oblika nasilja iskorištavanja i trgovine ljudima te fizičkog psihičkog i spolnog zlostavljanja
Djeca bez pratnje kao posebno ranjiva skupina osjetljivija su na utjecaje iz svoje okoline i mogu bitii posebno ranjiva zbog svog spolnog Identiteta spolne orijentacije Ili rodnog izražavanja Zbog toga je i ovome pitanju potrebno pristupiti veoma oprezno i sa potpunom otvorenošću i empatijom prema žrtvi
Centri za socijalni rad do infomnacije o RZN u populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila saznaju po prijavi stručnog osoblja lOM-a ili neke druge NVO koje djeluje u sklopu privremenih prihvatnih centara Ili od timova koji rade sa migrantima koji nisu uključeni u kolektivni smještaj
Odmah po saznanju o počinjenom slučaju nasilja predstavnici centra za socijalni rad odlaze na mjesto gdje se desilo nasilje ili gdje se žrtva trenutno nalazi na Intervenciju Predstavnik centra u razgovoru pokušava doći do jasnih informacija o tome šta se desilo koliko je problem zastupljen da ii je još neko od članova porodice ugrožen s kim se žrtva nalazi u pratnji da lije potrebna liječnička intervencija i osiguranje liječničkih nalaza te da li je prijeko potrebno žrtvu nasilja izdvojiti iz sredine u kojoj boravireg^ U slučaju djece bez pratnje i razdvojene djece kontakt s djetetom odobrava se samo uz pristanak Imenovanog staratelja
Sve navedene informacije predstavnik centra pribavlja koristeći raspoložive metode rada - metode Intervjua tokom kojeg naročitu pažnju posvećuje verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji između žrtve i srodnika pratnje Način na koji se žrtva odnosi prema stručnim saradnicima da li želi dalju intervenciju govore mnogo o slučaju i načinu na koji mu pristupiti Socijalni radnik pedagog i psiholog obavljaju razgovor sa žrtvom na osnovu liječničkog nalaza I preporuka pravi se Plan zaštite i po potrebi žrtva se izmješta Iz sredine u kojoj je nasilje počinjeno U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana I za urgentne potrebe za žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući Odluku o izmještanju u Sigurnu kuću donosi nadležni Centar za socijalni radSlužba socijalne zaštite zajedno sa stručnim timom koji radi u privremenom prihvatnom centru U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece bilo koja odluka može se donijeti samo uz saglasnost staratelja vodeći računa o najboljem interesu djeteta
Obavještenje o nasilju zlostavljanju spolnim zloupotrebama djeteta za centar za socijalni rad predstavlja poziv na reakciju po hitnom postupku O tjelesnom emocionalnom
Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - muttisektorski pristup Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018godina str 30
40
ekonomskom spolnom i fizičkom nasilju nad djetetom centar za socijalni rad terenski ured ili terenski službenik za dječiju zaštitu obavještava policiju u cilju osiguranja blagovremenih pretpostavki za predistražne I Istražne radnje radi prikupljanja dokaza za pokretanje prekršajne ili krivične prijave protiv onih koji su ugrozili život i zdravlje djeteta Nužnost i hitnost u zbrinjavanju i zaštiti života i sigurnosti djeteta a prema procjeni nadležnog organa starateljstva nisu ograničeni postupcima pravosuđa te Ih je potrebno provesti u roku od 24 satareg^
Nakon zaprimljene prijave obavljenog intervjua prljave policiji Ijekarskog pregleda i drugih istražnih radnji Centri za socijalni rad nastavljaju rad sa žrtvom u smislu pružanja psihosocijalne pomoći i podrške saradnja sa nadležnima u privremenim prihvatnim centrima pružaju pomoć oko eventualnog izmještanja povezivanje sa srodnicima i si
Kada je u pitanju zaštita djece treba istaći da je u toku izrada Standardnih operativnih procedura (SOP) o zaštiti i brizi o djeci bez pratnje I razdvojenoj djeci te o načinu upućivanja prema Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo Ovaj dokument će bitno olakšati način rada sa djecom te definirati jasne referalne mehanizm Po objavi SOP-a isti treba promatrati kao integralni dio ovih Smjernica u smislu postupanja nadležnih tijela posebno u oblasti socijalne zaštite
11 ZDRAVSTVENI ODGOVOR
Zdravstvena zaštita je bitna komponenta prevencije I upravljanja rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama Zdravstveni stručnjaci trebaju osigurati povjerljivu dostupnu i primjerenu zdravstvenu zaštitu za osobe Izložene riziku ili žrtve rodno zasnovanog nasilja Zdravstveni radnici i saradnici treba da osiguraju da kada pružaju zdravstvenu zaštitu također pružaju psihološku podršku na način koji odgovara kulturi i navikama osobe kao i blagovremene i tačne informacije o stanju zdravlja i raspoloživim opcijama za liječenje i zaštitu Zdravstveni stručnjaci koji su angažirani u ambulantama privremenih prihvatnih centara treba da dokumentiraju vrstu i broj dijagnoza I tretmana koji se nude Zdravstveni stručnjaci koji rade na terenu moraju proći specijalizirane obuke za RZN u skladu sa UNFPA standardima i u okviru ovih Smjernica
UNFPA i Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa profesionalcima iz zdravstvenih ustanova razvili su niz dokumenata za sektor zdravstva važnih za odnos prema žrtvama RZN uključujući seksualno nasilje i torturu u kriznim situacijama Posebno su važne publikacije Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine ~ Resursni paket 2015 godine Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama - Modul za obuku februar 2019 godine i Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja februar 2019 godineregreg Osim toga razvijena je i publikacija Kliničko postupanje u slučajevima silovanja (2020 godina) Standardi i preporuke prikazane u ovim dokumentima prilagođene su postupanju sa žrtvama u kriznim situacijama kroz ove Smjernice I to u formi sažetka a shodno kontekstu
^ Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godirreldquo Navedene publikacije dio su dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dcrfcument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfrnohgovba
41
Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) u BiHu kontekstu pomoći u migrantsko-izbjegličkoj krizi funkcionira uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva te kantonalnih ministarstava nadležnih za zdravstvo i socijalnu politiku u Kantonu Sarajevo USK HNK i ТК i to kroz direktni angažman sa zdravstvenim ustanovama na kantonalnom i lokalnom nivou Ova se saradnja odvija i sa drugim ministarstvima UN agencijama međunarodnim i lokalnim organizacijama i akterima
DRC programi u BiH fokusirani su na dva glavna sektora intervencije- zaštita i zastupanje osoba o kojima se brinu i- zdravstvena pomoć kroz direktnu podršku pružateljima zdravstvene zaštite
DRC je fokusiran na poboljšanje pnstupa primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti kao t na jačanje cjelokupnog okruženja uključujući i upravljanje slučajevima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja te pružanje blagovremenog odgovora na kršenje prava u pograničnim područjima
Medicinska pomoć odnosno zdravstvena zaštita pruža se putem djelovanja ijekarskih timova nadležnih domova zdravija Time se osigurava mogućnost obavljanja konsultacijapregieda izbjeglicama migrantima i tražiteljima azila na području Kantona Sarajevoregrsquorsquo
Po potrebi se vrše upućivanja prema sekundarnom nivou zdravstvene zaštite (Opća bolnica Prim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo) ili prerha Zavodu za hitnu medicinsku pomoć (kada je osoba životno ugrožena) kao i prema tercijarnom nivou upućuju se (Klinički centar Univerziteta u Sarajevu)regreg U svim navedenim slučajevima troškove zdravstvene zaštite snosi DRC Također DRC osigurava medicinsku pratnju do nadležne zdravstvene ustanove radi pružanja zdravstvene zaštite dok lOM osigurava transport za medicinske slučajeve
UNFPA je zadužena za koordinaciju svih aktivnosti vezanih uz rodno zasnovanje nasilje te je fokusirana na identifikaciju i praćenje slučajeva rodno zasnovanog nasilja uz adekvatan odgovor i uključivanje ostalih relevantnih aktera UNFPA ima zaključen sporazum sa Zavodom za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarayevo kako bi doprinio dostupnosti pristupačnosti i kvalitetu usluga vezanih za seksualno i reproduktivno zdravlje uključujući rodno zasnovano nasilje za izbjeglice i migrante u Kantonu Sarajevo Upućivanje osoba kada su potrebne navedene usluge vrši se u saradnji sa iOM I na osnovu identificiranih potreba u okviru info SRH sesija koje se održavaju kao aktivnosti koje UNFPA osigrava
Pristup migranata izbjeglica i tražitelja azila zdravstvenoj zaštiti osiguran Je putem DRC-ja a temeljem ugovora o saradnji sa zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo Dakle pružanje zdravstvene zaštite organizirano je krozrdquo angažman liječnika direktno u privremenim prihvatnim centrima (na osnovu njihovih ugovora sa DRC)bull kroz djelovanje Ijekarskih timova domova zdravlja u privremenim prihvatnim centrima i na drugim mjestima u Kantonu Sarajevo te- kroz pružanje usluga na sekundamom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite kada je to neophodno
Važno je napomenuti da u ovoj ulozi može biti i neka druga organizacija kqa svojom djelatnošću može da odgovori potrebama lokalne zajednice u smislu odgovora na migrantsko-izbjegiičku krizu a uz zaključivanje potrebnih ugovora sa nadležnim tijelima vlasti u BiH
Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovina01-30 September 2019 str 19Op cit str 20
42
Terenske usluge prve pomoći u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja
Ako kontakt osobe i terenski službenici za informiranje prepoznaju osobu pod rizikom illi žrtvu RZN oni odmah trebaju tu osobu ili žrtvu uputiti prema ambulanti u okviru privremenog prihvatnog centra Nakon prve procjene ukoliko je to potrebno osoba se upućuje prema službi hitne medicinske pomoći ili prema službama primarne zdravstvene zaštite Terenski službenici su također obavezni prijaviti slučaj nadležnoj policijskoj upravi U slučaju upućivanja iz privremenog prihvatnog centra putem DRC-ja prema zdravstvenim ustanovama zdravstveni radnici I saradnici dužni su pružiti prvu pomoć i druge zdravstvene usluge kako bi osigurali blagovremenu zaštitu a u cilju stabilizacije zdravstvenog stanja
Najbliže ustanove primarne zdravstvene zaštite privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo su OJ Dom zdravlja Ilidža i OJ Dom zdravlja Hadžići koji djeluju unutar JU DZ Kantona Sarajevo Međutim mora se naglasiti da su sve organizacijske jedinice te ustanove dužne pružiti neophodnu zdravstvenu zaštitu u hitnim situacijama Ovo je posebno bitno zbog činjenice da se određene situacije mogu desiti i izvan privremenog prihvatnog centra Blažuj i Ušivak te će se reagirati spram toga i to prema najbližem domu zdravlja a putem DRC
U smislu pružanja adekvatne zaštite žrtvi važno je razlikovati određene manifestacije rodno zasnovanog nasilja od djela kao što je silovanje (odnosno sumnja na silovanje)regreg Ovo iz razloga što je upravo to presudno za utvrđivanje potreba žrtve I stepena zdravstvene zaštite Slijedom navedenog preporučuje se da zdravstveni radnici i saradnici u slučajevima kada prepoznaju RZN slijede korake koji su opisani u preporučenim standardnim operativnim procedurama izrađenim za tu svrhu Radi se o procedurama koje mogu poslužiti u radu uposlenicima domova zdravlja u okviru porodične medicine zaštite mentalnog zdravlja I zdravstvene zaštite žena Budući da u privremenim prihvatnim centrima postoji ambulanta te angažirani psihijatar i psiholog kao i centri za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava ove se procedure analogno mogu primjenjivati u privremenom prihvatnom centru od strane doktora i psihologarsquo^reg
Svaki oblik uočenog nasilja koji traži daljnju zdravstvenu zaštitu Izvan kapaciteta i mogućnosti ambulante odnosno profesionalaca angažiranih unutar privremenih prihvatnih centara iziskuje upućivanje prema zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo a kako je navedeno naprijed
Dakle kada se Identificira osoba koja je izložena riziku ili žrtva RZN pružatelji zdravstvenih usluga uvijek trebaju osigurati vezu između zdravstvene zaštite i psihološke prve pomoći i zaštite kao dio integriranih usluga za prvu pomoć u slučajevima RZN U tu svrhu sigurni prostori za žene smatraju se privatnim prostorom (zaseban prostor dostupan je u unutar privremenih prihvatnih centara) koji će štititi privatnost i omogućiti žrtvi da traži pomoć Prva pomoć u slučajevima RZN odvija se u okviru zaštite ženskog zdravlja kako bi potaknula i zaštitila žrtve
UNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno
Koje je također jedno od djela RZN ali traži drugačije postupanje zbog specifičnosti dokazivanja i akcentiranja perioda prikupljanja odgovarajućih dokaza
Vidjeti preporučene standardne operativne procedure bdquoPostupanje u slučajevima RZN - primarna zdravstvena zaštita bdquoPostupanje u slučajevima RZN - zaštita mentalnog zdravlja I bdquoPostupanje u slučajevima RZN - ginekološki pregled a koje se nalaze u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružataca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfmohgovba
43
senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji te koordinaciju slučajeva RZN
UNFPA je u Privremenom prihvatnom centru Ušivak formirao Centar za žene i djevojke gdje se realiziraju programi osnaživanja pružaju konsultacije i podrška ženama iz oblasti seksualnog I reproduktivnog zdravlja osiguravaju potrebni pregledi iz ove oblasti te pruža psihosocijalna podrška na individualnom I grupnom nivou Prate se RZN identificirani slučajevi i daje se adekvatna podrška kroz psihoterapijski rad
S druge strane kada postoji sumnja na silovanje kao teško krivično djelo zdravstveni stručnjaci su dužni djelovati u skladu sa smjernicama za kliničko postupanje u slučajevima silovanja u kojem slučaju to iziskuje upućivanje žrtve u zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite a koje mogu odgovoriti potrebama zaštite žrtve Na području Kantona Sarajevo to su ginekološki odjel Opće bolnice bdquoPrim dr Abdulah Nakaš te klinika za ginekologiju i klinika za infektologiju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo Kliničko postupanje u slučajevima silovanja naznačeno je naprijed u podnaslovu 73 (Hitna reakcija dio 731)
Nasilje nad muškarcima
Zbog prisustva velikog broja muškaraca u privremenim prihvatnim centrima u Kantonu Sarajevo važno je skrenuti pažnju da muškarci i dječaci kako u konfliktima tako i u kriznim situacijama doživljavaju različite oblike seksualnog nasilja ali se to uglavnom ne prijavljuje Ne postoje precizni podaci o tome unatoč činjenici da nasilje nad muškarcima i dječacima također treba da bude tretirano kao oblik rodno zasnovanog nasilja Malo je dostupne literature o ovom pitanju kao i opsežnih istraživanja U oblasti zaštite ljudskih prava ovo je tema koja je još uvijek tabu i van fokusa naučnih I stručnih krugova Seksualno zlostavljanje muškog spola generalno (dječaka adolescenta i odraslih muškaraca) predstavlja fenomen za koji svi znamo da postoji ali ne znamo u kojim srazmjerama Nasilje nad muškarcima i dječacima svrstava se u najnevidljivije i najneprepoznatljivije kategorije nasilja u polju viktimologije
Mnogo je razloga zbog čega slučajevi seksualnog nasilja nad muškarcima ostaju neprijavljeni a najčešći su
- smatra se da je seksualno nasilje nad muškarcima nespojivo sa ulogom muškaraca u društvu
- muškarci su naučeni da ne pričaju o svojim problemima i izražavaju emocije- ako muškarac prijavi seksualno nasilje postoji opća percepcija da će biti označen
kao homoseksualac- suočavanje sa počiniocima i problem dokazivanja djela- muškarci teško prijavljuju čak I fizičko zlostavljanje zbog percipiranog gubitka uloge
moći- medicinski radnici i druge službe nisu obučeni da traže znakove seksualnog nasilja
kod muškaraca prosto ne prepoznaju simptome
Za neprijavljivanje ovih krivičnih djela najzaslužnija je kombinacija srama zbunjenosti krivnje straha i stlgma^^
Muškarci i dječaci isto kao i žene mogu preživjeti silovanje Zbog uvriježenih društvenih kulturnih i vjerskih normi o muškosti i rodnim ulogama svi oblici RZN a posebno seksualno
Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 đodine str 140
44
nasilje na muškarce ostavlja veoma teške posljedice Muškarci najčešće imaju osećaj srama koji ih spriječava da potraže pomoć Stoga je potrebno imati dobro obučeno osoblje koje može prepoznati simptome proživljenog nasilja kod muškaraca i dječaka Pored prepozavanja simptoma važan je i senzibilizarani multidisciplinarni pristup pružanju pomoć
Simptomi koji nastaju kao posljedica RZN i silovanja kod muškaraca su isti kao i simptomi koje razvijaju žene s tim da je primjećeno da muškarci češće kao bijeg od stvarnosti a u odnosu na žene - konzumiraju alkohol i droge
Muškarci i dječaci koji su preživjeli silovanje zbog nametnutih društvenih normi mogu imati sljedeće dugoročne posljedice
- nisko samopouzdanje I potrebu da stalno dokazuju svoju muškost (fizičku i seksualnu)
- problem vezan za seksualni i spolni identitet- osećaj nedostatka moći kontrole i povjerenja u sebe- česte seksualne probleme i nemogućnost uspostavljanja bliskog kontakta- razvijanje homofobije i si
U pogledu postupanja a nakon što se posumnja na RZN odnosno na silovanje potrebno je slijediti preporuke date u ovim Smjernicama a koje se odnose na kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Važno je istaći da je u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj UNFPA uspostavio dva Centra za dječake i mladiće u kojima se primjenjuje metodologija ldquoDječaci u pokreturdquo (BOYS on the MOVE) koja se već implementira u Grčkoj i Srbiji Radi se o neformalnom obrazovanju koje se odnose na različite teme a sve u cilju razvijanja kritičkog promišljanja sticanja neophodnih životnih vještina usvanjanju znanja o ljudskim pravima RZN i rodnoj ravnopravnosti što u konačnici rezultira adekvatnjiom prilagodbom u svakodnevnom funckioniranju i interakcijama UNFPA centri za mladiće i dječakeadolescente služe kao referalni Centri odnosno mjesto za identifikaciju ranjivih slučajeva i upućivanje korisnika kojima je to potrebno do drugih specijaliziranih pružatelja usluga
Djeca žrtve rodno zasnovanog nasilja
Djeca su jedna od najosjetljivih kategorija stanovništa i samim tim su najpodložniji različitim oblicima eksploatacije i prisiljavanja U kriznim situacijama vrlo često dolazi do zlostavljanja djece i nasilja nad njima Svi oblici nasilja a posebno seksualno nasilje ostavlja dugoročne i razorne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje djece Pružatelji zdravstvenih usluga nastavnici roditelji njegovatelji i drugi trebaju biti upoznati sa znacima i simptomima zlostavljanja djece kako bi se zlostavljanje što prije otkrilo Djeci treba pristupiti pažljivo na senzibiliziran način i uvijek se mora tražiti saglasnost roditelja ili zakonskog staratelja
Znakovi fizičkog ziostavijanja djece - u usporedbi s ostalim oblicima zltraquotavijanja ove znakove najlakše |e uočiti i prepoznati a to su - česte ozljede (modrice masnice c^jekotine ogrebotine lomovi) i zamatanje prekrivanje odjećom da bi se
one pokrile- otežano kretanje bolni pokreti
tipično ponašanje sklonost samoranjavanju povlačenje ili agresija bježanje od kuće izbjegavanje povratka kući izbj^avanje fizH^og kontakta
Znakovi emocionalnog zlostavljanja ^- nedostatak povjerenja u sebe i druge povlačenje ili agresija~ nervozni postupci- nepovjererye u druge
poremeć^i spavanja (moguće noćne more i $1)poremećaji uzimanja hrane (pretjerano jedenje ili odNjanje hrane)tikovi
45
- bježanje ođ kuće - pokušaji samoubistva х
Tjelesni znakovi seksualnog nasilja - Bolovi u stomaku - Problemi sa želucem i probavcMn- Problemi kod hodanja i sjedenja - Bolovi ili svrbež u podruju genitalija - Potrgano zamazano ili krvlju pokapano donje rublje- Povrede donjeg dijela tijela -- Krv u urinu ili stolici bolovi pri mokrenju ili defekacijl- Modrice u podruQu genitalija = - Spolne bolesti - Trudnoća lsquo ft
i^lholoikl simptomi seksualnog nasilja - Problemi sa snom noćne more strah od mraka strah ođ odlaste u krevet fobije histerija noćno mokrenje- Plač i neobična plašljivost- Povratak u infantilniju fazu koju je dijete već preraslo (cudanje palca mokrenje ii krevet tepanje- Poremećaji u prehrani~ Iznenadna pojava strahova~ Pojačana potreba za osjećajem sigurnosti ^ ^ ^^ Povlačenje u svijet fantazije- Problem u socijalnim kontaktima nema prijatelja- Strah od odraslih~ Pokazuje neobičan i pre^eran interes za tijelo zna puno o seksu za svoju ddb i u igri pokazuje seksualne
aktivnosti~ Ima loše mišljenje o sebi i nedostaje mu osjećaj vlastite vrijednosti
Dodatni znakovi kod stiirije djece- Prektdanje prijateljstava- Depresija te misli o suicide -
Upotreba droga i alkoholaPonavljanje kriminalnih radnji naručitb krađa
Neprimjereno seksualno ponašanje
Kao i u slučaju nasilja nad odraslim muškarcima i seksualno zlostavljanje dječaka nedovoljno je prepoznato nedovoljno prijavljeno i nedovoljno tretirano Nema egzaktnih podataka o njihovim traumatskim iskustvima S obzirom na određena kulturna ograničenja prisutne mitove ili tabue što se tiče homoseksualnosti iili ekstremne sramote nasilje nad dječacima prijavljuje se još manje nego nasilje nad djevojčicama Zajednice i danas odbijaju ili nerado prihvataju da dječaci mogu biti žrtve dok sami dječaci usljed kulturoloških obrazaca mogu vjerovati da moraju biti ldquomučenirdquo u tišini^^ д^о se tome dodaju specifični uvjeti života i smještaja u privremenim prihvatnim centrima u toku putovanja do njihovog cilja onda je jasno koliki je stepen izloženosti dječaka različitim formama nasilja i koliko je neophodno obratiti pažnju na znakove koji mogu da ukazuju na nasilno ponašanje nad njima
Adekvatan odgovor na rodno zasnovano nasilje nad djecom podrazumijeva- Uključiti terensko osoblje specijalizirano za dječiju zaštitu obavezno nadležni centri
za socijalni rad uključujući imenovane staratelje) UNICEF World Vision te zaposlenici Save the Children koji rade na zaštiti djece bez pratnje i razdvojene djece
- Medicinski pregled provode zdravstveni stručnjaci u skladu sa standardnom operativnom procedurom^^
Seksualno i rodno nasilje nad Izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevencyu i reakciju UNHCR 2003 str 74
Vidjeti preporučenu ldquoProceduru postupanja sa djecom žrtvama RZN u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u
46
- Osigurati bezbjednost- Uputiti djecu žrtve ka službama specijaliziranim za zaštitu djece- Izdati zdravstvenu potvrdu o pregledu- Pružiti psihološku podršku i uključiti djecu u psihosocijalne programe
Djeca mogu također biti i počinitelji seksualnog i rodno zasnovanog nasilja budući da poput odraslih mogu iskoristiti nejednake odnose moći među sobom Prisiljavanje djevojčice ili dječaka na seksualni čin bez njihove volje i pristanka su oblik seksualnog zlostavljanja Bez obzira na njenunjegovu volju mlađe dijete možda ne može razumjeti šta se događa i može dati Informirani pristanak međutim bez obzira na to i dalje je to seksualno zlostavljanje
I trauma žrtve i potreba počinitelja za rehabilitacijom moraju se adresirati na odgovarajući način Počinitelj može biti i žrtva seksualnog nasilja i zlostavljanja odnosno iskorištavanja i Ima pravo na pomoć i podršku^^
Forenzički dokazi
Glavna svrha brzog zdravstvenog odgovora jeste da se spasi život žrtveosobe koja je preživjela seksualno nasilje te da se zaštiti zdravlje te osobe Prikupljanje forenzičkih dokaza u takvim slučajevima je ključno kako bi se osiguralo da osoba ima pristup pravdi
U slučajevima RZN u kriznim situacijama kada su žrtvepreživjeli izrazili namjeru da se dokazi dokumentiraju kroz forenzičku istragu iili kada prijavljuju tešku tjelesnu povredu dokumentiranje dokaza će se provesti putem forenzičkih pregleda U ovim okolnostima zdravstveni radnici su dužni odmah informirati policiju o slučaju RZN
Ako osoba dođe nakon 72 sata od silovanja količina i vrsta dokaza koji se mogu prikupiti ovisit će o situaciji Kad god je to moguće forenzičke dokaze treba prikupiti tokom liječničkog pregleda tako da osoba ne mora proći kroz nekoliko pregleda i proživljavati traumu
Specijalista ginekolog je dužan slijediti protokol kliničkog postupanja u slučaju silovanja pri prikupljanju forenzičkih dokaza u slučaju seksualnog nasilja Specijalista urolog obavlja pregled u slučaju daje seksualno nasilje odnosno silovanje izvršeno nad muškarcima
Sekundardno i tercijarno upućivanje (referai) prema dodatnim zdravstvenim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebno I u slučajevima kada su terenski uvjeti nestabilni pružatelji prve pomoći će pacijentežrtve uputiti u najbliži dom zdravlja za dalji tretman iili pregled Sekundarna zdravstvena zaštita obavlja se po osnovu uputnice iz službe primarne zdravstvene zaštite Zdravstveni stručnjaci na terenu su dužni osigurati pratnju i transport ambulantnim vozilom do najbliže zdravstvene ustanove DRC osigurava pratnju dok lOM osigurava transport osobe Uz insistiranje preživjele osobe RZN pratnju može da čini I psiholog s kojim je osoba uspostavila odnos povjerenja ili prevoditeljkulturalni medijator
Važno je naglasiti da kada su u pitanju žrtve ili ranije žrtve silovanja Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu pruža postekspozicijsku profilaksu (PEP) U
mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na Internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsffmohgovba
Seksualno i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR 2003 str 74 i 75
47
slučaju PEP tretmana za HIV omogućen je kontakt sa relevantnim centrima u susjednim zemljama U slučaju potrebe za zdravstvenim uslugama za žrtve RZN u prisilnim brakovima i si zdravstveni radnici upućuju osobu na psihosocijalne usluge na zahtjev i uz dozvolu same žrtve
Glavne lokacije na kojima se pružaju usluga za žrtve rodno zasnovanog hastija u kriznim situacijamalaquo Ambulanta u Privremenom piih^tnom centru (DRC)bull Centar za žene I djevojke ~ pružanje pslhoterapeutskih usluga žrtvama RZN
(UNFPA)75raquo Centar za dječake i mladiće (UNFPA)^reglaquo JU Dom zdravija Kantona Sarajevoraquo Opća bolnica raquoPrim dr Abdulah Nakaš Sarajevo - odjel ginekologijebull Klinika za ginekologiju i porodiljstvo ltginekoioške usluge) i Klinika za infektivne bolesti
(PEPseksuaino prenosive bolesti) Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo I Zavod za javno zdravstvo
12 PSIHOSOCIJALNI ODGOVOR
Osnovni razlozi za migraciju najčešće su tjelesna ugroženost zabrinutost za djecu prisilna evakuacija razorenost doma Ovakva izuzetno stresna situacija na koju pojedinac nema utjecaja često puta ima za posljedicu razdvajanje od porodice ugroženost kako primarnih (tjelesna sigurnost) tako i sekundarnih potreba (socijalnih ekonomske sigurnosti društvenog statusa potrebe za afirmacijom) te promjenu dotadašnjeg uobičajenog načina života
Vrlo često se radi o osobama narušenog samopoštovanja kao posljedice postupanja prema njima u njihovoj zemlji porijekla Te osobe u novoj sredini nemaju riješen legalni status pa ni priliku ostvarivanja zadovoljavajućeg socijalnog statusa ili su pak ograničenih radnih mogućnosti Ne raspolažu socijalnom mrežom razdvojeni su od porodice zemlje porijekla i svega što im je donedavno predstavljalo svakodnevni život Nepovjerenje otuđenost porodični problemi zdravstveni problemi i problemi psihičke prirode najčešće su proizašli kao posljedica doživljene traumatizacije
U psihološkom smislu svako radikalno izmještanje osobe iz prvobitne životne sredine u novu sredinu rezultira rascjepom između starog i novog psihološkog prostora Stoga je za osobu koja je emigrirala vrlo važno da dobije podršku i da ima mogućnost razmjene iskustava i emocija s osobama koje potječu iz istog kulturalnog okvirarsquo^
Zadatak Je psihosocijalnih intervencija u radu sa traumatiziranim osobama podržati proces ozdravljenja uklanjajući prepreke koje mogu dovesti do dugoročnih štetnih posljedica izazvanih traumatizacijom Potrebe za određenom vrstom psihosocijalne pomoći javljaju se pretežno pod utjecajem specifičnih karakteristika pojedinaca (ili grupa) i trenutnih vanjskih okolnosti (način smještaja ishrana organizacija slobodnog vremena) Stoga dinamičnosti promjena u objektivnim I subjektivnim prilikama osobe sistem treba biti prilagođen Vrsta i
u Centru se ne obavljaju ginekološki preglediCentar za dječake i mladiće u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj osiguravaju edukaciju o životnim vještinama
prevenciju ublažavanje i odgovor na RZNPriručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka
Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine str 108^ Op cf str 109
48
obim potrebnih intervencije ovisi o više faktora a što je uvjetovano potrebama pojedinaca odnosno zajednice kao cjeline
Psihosocijalni odgovor sastavni je dio prve pomoći ljudima u kriznim situacijama U uvjetima koji su opisani naprijed jasno je da RZN stavlja ogroman pritisak na mentalno zdravlje žrtve i može uzrokovati veoma ozbiljne probleme uključujući stalne osjećaje straha srama Ili krivnje Također to može da rezultira bolestima kao što su posttraumatski stresni sindrom (PTSP) depresija i anksioznost poremećaj spavanja i prehrane kao i psihotični poremećaji
Međutim žrtve se mogu oporaviti od traume (i sposobne su funkcionirati bez ikakvih očiglednih ozbiljnih problema) podsvjesno aktivirajući svoje mehanizme za suočavanje kao što su zaboravljanje poricanje i duboko potiskivanje doživljenog traumatskog događaja
Ono što je važno naglasiti je da sve žrtve trebaju dodatnu podršku kako bi nastavile sa svojim životima Članovi porodice žrtava RZN također mogu osjetiti različite štetne emocije zbog čega i oni trebaju podršku To je osobito važno za neke kulture u kojima RZN može dovesti do socijalne isključenosti cijele porodice ne samo žrtvepreživjele osobe
Štetne emocionalne psihološke i socijalne posljedice RZN trebaju se pažljivo tretirati isključivo od strane obučenih zdravstvenih stručnjaka te posebno obučenih i kvalificiranih volontera Posebnu pažnju treba pokloniti psihosocijalnoj pomoći za djecu žrtve Takva pomoć treba biti prilagođena djeci I pružana od strane zdravstvenih stručnjaka adekvatno obučenih za rad s djecom Intervjueri treba da budu svjesni činjenice da su neki počinitelji članovi porodice ili pratitelji Prema tome djecu uključujući maloljetnike bez pratnje treba intervjuirati kada nijedan član porodice ili saputnik nije prisutan međutim staratelj djeteta mora biti obavješten i dati pristanak da se vodi razgovor
Svaka komunikacija sa osobama u riziku gt žrtvamaosobama koje su preživjele RZN odvija se u posebnom ili povjerljivom prostoru dostupnom na terenu (u prihvatnim centrimaprijemnim objektima) koji treba biti siguran te u posebnom dijelu namijenjenom djeci ukoliko ima prostora i mogu se urediti posebne prostorije za tu namjenu
U slučajevima kada osobe koje su preživjele RZN trebaju zdravstvenu zaštitu ili brigu socijalni radnicipsihoiozi uvijek trebaju biti u pratnji osobe ph komunikaciji sa snagama sigurnosti I prilikom pregledakonsultacija sa zdravstvenim stručnjacima Obučeni prevoditeljikulturni medijatori trebaju uvijek biti prisutni
Prilikom prikupljanja i razmjene informacija potrebno je- Pružiti žrtvama potpune Informacije o relevantnim psihološkim postupcima i njihovim
ograničenjima dostupnosti i raspoloživosti takvih usluga i kako stupiti u kontakt sa nadležnim pružateljima usluga ako je moguće važno je ponuditi pomoć i usluge prevoditelja Međutim žrtve treba da donesu informiranu odluku o tome s kim i kakve informacije dijele o RZN
- Prikupiti podatke voditi evidencije I podijeliti informacije uz potpuno poštivanje dostojanstva žrtava i povjerljivosti informacija o njima u skladu sa zakonom
- Poštovati želje žrtava - žrtve imaju slobodu izbora (bez obzira na to žele ii zatražiti pomoć kakvu vrstu pomoći I od koje organizacije ili ustanove)
Svi stručnjaci koji su u kontaktu sa žrtvama moraju proći obaveznu obuku za RZN u skladu sa UNFPA standarima i ovim Smjernicama
49
Upućivanje (referat) prema dodatnim psihosocijalnim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebna dodatna psihološka podrška izvan kapaciteta osiguranih u prihvatnom centru a osoba o kojoj se radi izrazi namjeruvolju da ostane u zemlji i traži dodatnu pomoć psihološko savjetovanje i terapiju može pružiti obučeni psiholog iz centara za mentalno zdravlje u zajednici a koji djeluju u okviru JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Potrebno je osigurati prevoditelje za ovu namjenu a kroz programe podrške UN agencija i nevladinih organizacija koje djeluju u prihvatnim centrima
U skladu s protokolom za postupanje prema žrtvama RZN u zdravstvenim ustanovama zdravstveni stručnjaci dužni su pregledati sve osobe koje su žrtve RZN Potrebno je utvrditi psihološko stanje žrtve (putem intervjua opservacije testiranja) te donijeti psihološki iili psihijatrijski nalaz
Pružatelji psihosocijalne podrške upućuju na profesionalne ustanove za mentalno zdravlje najčešće kada je potreba dodatna - ali još uvijek ograničena ~ stručna pomoć iili medikamentozni tretman u cilju stabilizacije simptoma anksioznosti Ovo se smatra dovoljnim u smislu poticanja mehanizama za tretman I pružanje podrške raseljenim osobama ili osobama koje se kreću ka željenim destinacijama U slučaju ozbiljne manifestacije anksioznosti ili sigurnosne prijetnje psihosocijalni radnici savjetuju da se osoba zbrine na sigurnoj lokaciji u zemlji u kojoj može dobiti integrirane i dugoročne usluge
Kada je riječ o zaštiti djece i maloljetnika treba imati u vidu da- procjenu provodi posebno obučen stručnjak iz centra za socijalni rad^^ Staratelj mora
biti uključen u procjenu osim ako nadležni centar za socijalni rad drugačije ne odluči- je važno osigurati bezbjednost- se djecu žrtve uputi prema ustanovamaorganizacijama specijaliziranim za rad sa
djecom
Skloništa za žrtveosobe koje su preživjele rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici
Ako osobe u rizikužrtve RZN izraze potrebu za srednjeročnom i dugoročnom zaštitom i ako su spremne ostati u zemlji duži vremenski period bit će upućene u skloništa koja vode organizacije civilnog društva
Skloništa pružaju integriranu psihosocijalnu podršku I zaštitu na duži vremenski period Usluge uključuju
- zaštitu kroz smještanje osoba u rizikužrtava u sigurnu kuću- socijalno I pravno savjetovanje (za odrasle djecu i porodice)- psihološku podršku i terapiju- olakšavanje pristupa relevantnim i pravnim procedurama- olakšavanje pristupa drugim uslugama (uključujući zdravstvo i sigurnost)
Upućivanje se vrši putem nadležnog centra za socijalni rad u općinama Ilidža i Hadžići te Tužiteljstva Kantona Sarajevo a u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo
U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana i za urgentne potrebe za
u toku Je i izrada Smjernica za postupanje sa maloljetnicima bez pratnje
50
žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući U slučaju prijema DRC će obezbjediti testiranje osoba na Covid-19 u jednoj od certificiranih laboratorija
UNFPA će u saradnji sa Fondacijom lokalne demokratije uspostaviti procedure smještaja i načine rada i rješavanja slučaja
Usluge pslhosodjafne podrške žilViarnaAosdbžma koja s^u pr^ivjefe rodno zasnovanonasilje u kriznim situacijama a za područje Kantona Sarajevo pružajubull Međunarodne organizacije
- UNFPA - podrška ženama i djevojkamaJ BHWI 4 podrška porodicama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci te drugifri
ranjivim grupama (ženama koje su same LGBTl osobama i si)- MdM ldquo podrška muškarcima (pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su
preživjeli seksualno nasilje i počiniteljima RZN)- World Vision gt podrška djeci u pratnji djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci I
majkamabull Centar za mentalno zdravlje u zajednici (u okviru JU Dom zdravija Kantona
Sarajevo)laquo Kantonalni centar za socijalni rad (posebno centri za socijalni rad u općinama llldža
i Hadžići) f Sklonište ^ sigurna kuća (u okviru Fondacije lokalne demokratije)
13 SIGURNOSNI ODGOVORSigurnost je prvi i glavni prioritet za sve žrtve RZN Nadležna tijela vlasti treba da imati glavnu ulogu u garantiranju sigurnosti postupajući u skladu sa važećim propisima i svojim ovlastima Poseban fokus treba staviti na migracije azil i graničnu policiju
Policijski odjeli koji rade na RZN trebaju biti upoznati sa rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama i biti dio postupanja sa žrtvama a u skladu sa ovim Smjernicama i važećim propisima Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo općinski sudovi i kantonalni sud također se trebaju upoznati sa problemom RZN u kriznim situacijama kako bi mogli osigurati rodno osjetljiv pristup pravdi žrtvamapreživjelim
Prva zaštitna pomoć
Organizacije koje su nadležne za postupanje u kriznim situacijama uglavnom reagiraju na način da odmah sklone ugroženu osobu ili žrtvu RZN u kriznim situacijama od neposrednih prijetnji te rade na sprječavanju prijetnji od nasilja u okviru svojih dužnosti i u saradnji sa centrom za socijalni rad Ministarstvom zdravstva lOM-om (preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo) Crvenim krstomkrižom UNHCR-om i drugim relevantnim humanitarnim akterima prisutnim na terenu Ako radnici na terenu identificiraju rizične slučajeve iili žrtve RZN tokom pružanja prioritetnih zdravstvenih usluga (uključujući i psihološku prvu pomoć) dužni su predmet uputiti pripadniku sigurnosnih snaga na terenu na jasan zahtjev osobe koja je u pitanju iili primijeniti posebne mjere kada utvrde da je žrtva ili druga osoba u prihvatnom centru u neposrednoj opasnosti Posebne zaštitne mjere uključuju ali nisu ograničene na sljedeće
- Transport uz pratnju na određenim dijelovima tranzitnemigrantske rute- Sklanjanje žrtveosobe u riziku od grupe s kojom putuje (ako je polazak odgođen ili je
osoba sklonjena u posebnom skloništu)
51
- Osoba u rizikužrtva sklonjena Je u posebno skloništesiguran prostor uz nadzor (tokom noći ili tokom perioda čekanjagodišnjih odmora)
- Olakšavanje pristupa i pomoć tokom procedure za traženje azila u zemlji
Kad je u pitanju prioritetna sigurnost od ključne je važnosti osobi dati blagovremene i tačne informacije o zakonskim pravima žrtve te navesti ko može pružati 24-satnu pravnu podršku
Žrtvepreživjeli trebaju biti informirani o- postojećim mjerama sigurnosti za preveniranje reviktimizacije- procedurama vremenskom rasporedu mogućnostima i izazovima u primjeni rješenja
predviđenih domaćim zakonodavstvom- postojećoj podršci i ograničenjima kao i o očekivanom vremenskom okviru u slučaju
pokretanja fonrialnih pravnih procedura ili rješenja putem alternativnog pravnog sistema uz naglašavanje da su usluge također dostupne u tom okruženju što podrazumijeva prevoz i pratnju do suda pravnu pomoć I podršku tokom cijelog procesa Ove usluge mogu da pužaju organizacije civilnog društva koje nude pravnu pomoć na primjer NVO Vaša Prava BiHregdeg
- kantonalni zavod za besplatnu pravnu pomoć
U slučaju da korisnici na licu mjesta zatraže zdravstvenu uslugu zbog seksualnog i fizičkog nasilja koje je Izazvalo ozbiljnu tjelesnu povredu (uključujući silovanje) slučaj mora biti odmah prijavljen policiji od strane lOM-a a preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo U opravdanim slučajevima slučaj može biti prijavljen policiji i od strane drugih aktera Ako se radi o djeci bez pratnje važno je skrenuti pažnju da se ne preduzimaju koraci bez staratelja
Ako osoba u riziku - žrtva zatraži pristup domaćim procedurama i uslugama za postupanje u slučajevima RZN snage sigurnosti na terenu ukoliko su prošle adekvatnu obuku će dokumentirati prijavu žrtve u skladu sa standardiziranim procedurama u povjerljivom prostoru (kroz postojeće obrasce koje policija koristi u skladu sa važećim propisima) u prisustvu socijalnog radnikapsihoioga i pravnika Ukoliko predstavnik snaga sigurnosti nije prisutan na terenu nadležni službenik će uputiti slučaj obučenoj osobi u najbližoj policijskoj stanici ili drugoj relevantnoj instituciji
Sekundarni i tercijarni sigurnosni odgovor
U slučaju da osoba koja jeste ili je bila žrtva RZN zvanično prijavi incident unutar domaćeg pravnog sistema prijava se odmah podnosi policiji Policija nakon zaprimanja prijave odmah obavještava dežurnog tužitelja koji daje upute o postupanju Obučeni policijski službenik iz jedinice za krvne i seksualne delikte ili jedinice za nezakonitu trgovinu ljudima -- ovisno o slučaju će zaprimiti slučaj Kad god je moguće razgovor treba voditi službenik istog spola kao i žrtva Izjava žrtve bit će snimljena u prisustvu nadležnog socijalnog radnika za svaki prihvatni centar obavezno uz staratelja ako se radi o maloljetniku bez pratnje iili pravnika iz NVO Vaša prava (koji će pružiti besplatnu pravnu pomoć i pomoć pri zagovaranju ili uputiti na besplatnu pravnu pomoć kroz druge ustanoveorganizacije)
Ukoliko je žrtva maloljetna izjava se uzima u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima (Glava ldquoKrivična djela na štetu djece i maloljetnika) Dakle s djetetom odnosno mlađom maloljetnom osobom se obavlja razgovor tj uzima izjava Takvo saslušanje se može provesti najviše dva puta Tužitelj ili ovlaštena službena osoba ispitivanje obavlja putem
Udruženje Vaša prava BIH je osim za pružanje pravne pomoći u postupku azila spremno i raspolaže kapacitetima za paižanje informacija i asistencije I u drugim postupcima naročito kada se radi o preživjelim RZN
52
tehničkih uređaja za prenos slike i zvuka a bez prisustva tužitelja ili ovlaštene službene osobe u prostoriji gdje se svjedok nalazi Saslušanje djeteta ili maloljetnika se po pravilu obavlja uz pomoć pedagoga psihologa ili druge stručne osobe Dijete ili mlađa maloljetna osoba može se saslušati u svom stanu ili drugom prostoru u kojem boravi ili centru za socijalni rad
Nakon što se uzme izjava po nalogu tužitelja policija dokumentira izjavu žrtve Tužitelj će dalje savjetovati o vrsti forenzičkih pregleda u tom slučaju Na taj način žrtva može u svakom trenutku dokazati da je prijavila incident i zatražila da se dokazi prenesu u bilo koju zemlju u kojoj želi prijaviti zločin
Ako žrtva iskaže namjeru da podnese zahtjev za azil predmet se odmah upućuje Ministarstvu sigurnosti BiH sa jasnom naznakom roka za podnošenje zahtjeva za azil Propuštanje roka osim ako ne postoje opravdani razlozi smatra se kao da je lice odustalo od podnošenja zahtjeva za azil i predmet se prosljeđuje Službi za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH na dalje postupanje Ukoliko postoje indicije da se radi o osobi koja je preživjela RZN uključivanje Centra za socijalni rad neophodno je od momenta identifikacije
Žrtve moraju biti obaviještene o svojim pravima i obavezama koje se odnose na postupak azila Besplatna pravna pomoć i savjetovanje o postupku azila osigurat će NVO Vaša prava BiH U slučaju aktivacije nacionalnih pravosudnih i pravnih postupaka osobe u pitanju će biti usmjerene na migrantske privremene prihvatne centre s odgovarajućim smještajem za ranjive skupine
Osim toga ovisno o okolnostima zahtjevi za azil koje podnose žrtve RZN imaju prioritet u postupku dobijanja azila u skladu sa stavom (3) člana 29 Zakona o azilu budući da spadaju u kategoriju osoba izvrgnutih oblicima ili psihičkog nasilja Ministarstvo sigurnosti BiH to treba da ima u vidu kod obrade podnesenog zahtjeva Također ukoliko osoba potpiše punomoć Udruženju ldquoVaša prava BiHrdquo osigurava se pristup postupku azila bez odlaganja
Glavne institucije za sigurnost Г pravnu pomoć koje pružaju zaštitu žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevobull MUP KS - policijski službenici Uprave policije nadležni za prijavljeno krivično djelo
shodno pravnoj kvalifikaciji i mjesnoj nadležnosti preduzimaju mjere i radnje na dokumentovanju krivičnih djela koja u biću i bitnim obilježjima krivičnog djela imaju element rodno zasnovanog nasilja
JU Kantonalni centar za socijalni rad (posebno Centri za socijalni rad ~ llidža i Hadžići zbog prihvatnih centara situiranim u ovim općinama)
jlaquo Tužiteljstvo Kantona Sarajevobull Državna agencija za istrage i zaštitu - SIPAlaquo Služba za poslove sa strancima (u okviru Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine)
- Terenski centar Sarajevo t Imrgracioni centar)raquo HV0 Vaša prava BiH __________
14 KOORDINACIJAKoordinacija se odnosi na višesektorsku koordiniranu akciju koja uključuje više sudionika iz sljedećih sektora socijalna zaštita zdravstvo sigurnost pravosuđe i ljudska prava kao i druga područja relevantna za provedbu postupaka za sprječavanje I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Koordinacija se mora postići u skladu sa zakonom I ovim Smjernicama Relevantne institucije dužne su organizirati zajedničke sastanke za poduzimanje mjera i rješavanje
53
pojedinačnih slučajeva RZN Svaki sudionik koji radi na terenu treba imenovati koordinatoraslužbenika za vezu i njegovog zamjenika koji će prisustvovati sastancima za upravljanje predmetima
Podršku migrantimaizbjeglicama pružaju u značajanoj mjeri UN agencije a shodno svojim mandatima Vodeće agencije koje pružaju podršku ispred UN-a su lOM i UNHCR uz pomoć drugih UN agencija kao što je UNICEF UNFPA te drugih međunarodnih organizacija
Koordinacijsko tijelo za praćenje izbjegličko-migrantske krize u Kantonu Sarajevo je multisektorsko tijelo imenovano od strane Vlade Kantona Sarajevo a sastavljeno od predstavnika različitih organa ustanova i organizacija
Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH i lOM prikupljaju podatke na mjesečnoj osnovi i pripremaju izvještaj o incidentima a koji se dostavlja Koordinacijskom tijelu putem Ministarstva za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo
Koordinacijsko tijelo će tako imati uvjete da vrši komparaciju mjesečnih Izvještaja iz prošlog perioda i da raspravi i analizira informacije o prijavljenim incidentima RZN općim rezultatima sigurnosnim pitanjima preporukama i pitanjima koordinacije I drugim faktorima Informacije će poslužiti kao smjernice za kontinuirani razvoj preventivnih mjera i postupanja Svakl sektor bi trebao prikupljati i analizirati kvalitativne informacije o incidentima koji nisu prijavljeni uključujući rezultate iz grupnih rasprava glasine o incidentima RZN percepciju zajednice o rizicima ili sumnjivim aktivnostima i sva druga pitanja koja su primjećena i na koja se sumnja Informacije se predstavljaju I o njima se raspravlja na sastancima Koordinacijskog tijela
15 DOKUMENTOVANJE
Postojanje podataka i pristup stručnom tumačenju prikupljenih (kvalitativnih i kvantitativnih) podataka od ključne su važnosti za bolje planiranje inicijativa za sprječavanje RZN nad izbjeglicama i migrantima i njihovu zaštitu od takvog oblika nasilja Za svaki prihvatni centar odgovorne osobe dužne su ispuniti Obrazac za prijavu incidentu (Prilog 3) i dostaviti mjesečne podatke o svim slučajevima Koordinacijskom tijelu za praćenje Izbjegličko- migrantske krize u Kantonu Sarajevo
Prikupljanje podataka i analiza imaju za cilj- podržati relevantne sudionike na terenu u prikupljanju osnovnih i koherentnih
informacija o RZN u kriznim situacijama- osigurati sigurno i povjerljivo upravljanje podacima u skladu sa zakonom i najboljim
međunarodnim praksama- osigurati da se podaci o RZN koriste za donošenje odluka koordinaciju i
zadovoljavanje potreba žrtava- osigurati agregiranje podataka I tematsko izvještavanje o RZN u kriznim situacijama~ podići svijest donatorima agencijama UN-a i drugim međunarodnim akterima o
dodatnim aktivnostima koje treba poduzeti kako bi se poboljšala prevencija RZN i zaštita žrtava među migrantima
Služba za poslove sa strancima (u sastavu Ministarstva sigurnosti BIH) koja upravlja privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo i Međunarodna organizacija za migracije - iOM koja tim centrima koordinira zadužene su i za prikupljanje podataka o slučajevima RZN kao i koordinaciju sa drugim relevenantim akterima Podaci se evidentiraju putem Obrasca za prijavu incidenta (Prilog 3) koji sadrži i dijelove koji se
54
odnose na poduzete korake u različitim sektorima tj ria pruženu podršku i pomoć žrtvi od strane nadležnih službi i organizacija
Podaci iz navedenog obrasca obrađuju se na mjesečnoj osnovi kao što je istaknuto naprijed U tom smislu mjesečni izvještaji sadrže sljedeće podatke
- podaci razvrstani prema spolu- podaci razvrstani prema starosnoj dobi- bračni status- ostali demografski podaci- lični status u tranzitu ili tražitelj azila- vrsta incidenta (vidjeti definiciju RZN u kriznim situacijama i Istanbulsku konvenciju)- vrste posljedica- mjesto I vrijeme Incidentardquo vrsta pruženih usluga uključiti i ranije usluge)- upućivanje
SigurnostPodaci i informacije trebaju se prikupljati pohranjivati i dijeliti na način koji je u skladu sa važećim etičkim i sigurnosnim načelima kao što su
- sigurnost i zaštita korisnika u bilo kojem trenutku i- sigurnost podataka u bilo kojem trenutku
PovjerljivostLični podaci i informacije mogu se dijeliti među relevantnim institucijama po mogućnosti na osnovu informiranog pristanka (Prilog 2) osobe o kojoj se radi a u cilju da se odgovori na potrebe i prava osobe (u smislu njene zaštite pružanja pomoći zdravstvene brige i dobrobiti)
Anonimnost i informirani pristanak- Podacistatistika trebaju se prikupljati tokom pružanja prve pomoći- Lični podaci i informacije o slučaju trebaju se prikupljati tokom savjetovanja i daljeg
upućivanja a na osnovu informiranog pristanka osobe o kojoj se radi
Dokumentiranje prijavljenih slučajevaAkteri koji rade unutar sistema prevencije i zaštite od RZN dakle izvan prihvatnih centara također su dužni prikupljati i održavati prepoznatljivim podatke i Informacije prikupljene tokom savjetovanja kao i u narednim fazama pružanja brige žrtvama a u skladu sa važećim propisima svako u okviru svoje nadležnosti Zabilježeni podaci imaju značaj kod koordinacije sa nadležnim tijelima unutar prihvatnih centara jer čine dio podataka za jedinstveni izvještaj o poduzetim koracima u pojedinim slučajevima
httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationTool_Feb20l12pdf
55
IV DIO
PRILOZI
56
PRiLOG 1 ldquo Psihološka prva pomoćŠta uradKI Sta ne raditi
Nađite mirno mjesto za razgovor (izdvojenu prostoriju centar za žene i djevojčice centar za dječake i mladiće prazan ured i si) i smanjite mogućnost bilo kakvih vanjskih smetnji - npr prostor bi trebao biti povezan sa zdravstvenim objektom za žene (mobilna ginekološka klinika)
Ne započinjite razgovor na mjestu gdje se osoba očigledno osjeća nesigurno ili neugodno
Jasno recite da ne morate čuti cijelu priču da biste bdquopovjerovali ali da jeste voljni da saslušate ako osoba želi da govori
Ne vršite pritisak na žrtvu da vam ispriča svoju priču
Sjednitestanite blizu osobe ali zadržite odgovarajuću distancu ovisno o uzrastu spolu i kulturi iz koje osoba dolazi
Ne dodirujte osobu ako niste sigurni da je to adekvatna gesta
Dajte osobi do znanja da je pažljivo slušate (npr klimajte glavom ili povremeno recite bdquoa-halsquo)
Ne osuđujte osobu zato što nije nešto poduzela ili zbog toga kako se osjeća Nemojte reći bdquoNe trebate se tako osjećati ili bdquoTrebate biti sretni što ste živi
Poštujte privatnost osobe i čuvajte povjerljivost svih informacija koje je podijelila s vama
Ne pričajte o nekom drugomNe pričajte o svojim problemima
Budite strpljivi ljubazni i mirni Ne prekidajte i ne požurujte osobu dok vam prenosi svoju priču (npr tako što gledate na sat ili pričate prebrzo)
Poštujte osjećaje osobe Priznajte njenu tugu bol ljutnju itd (Npr bdquoVrlo mi je žao mogu zamisliti kako vam Je bilo teško)Pokažite da shvatate kako je teško izraziti takva osjećanja i podijeliti ih s drugima
Nemojte samo pasivno ili bezobzirno čekati da osoba podijeli s vama informacije
Pokažite da ste svjesni da se nasilje događa i da pogađa ljude koji su žrtve oružanih sukoba ili su raseljeni te da znate kako je to teško pogotovo za ženedjevojčice
Nemojte misliti ili se ponašati kao da vi morate riješiti sve probleme koje osoba ima umjesto nje same
Uvijek naglašavajte vezu između razumijevanja za ono što je žrtva nasilja preživjela i mogućnosti da se osoba osjeća bolje i dobije pomoć
Ne dajite lažna obećanja i ne podižite nadu neosnovano
Dok razgovarate s osobom dajte joj informacije o dostupnoj pomoći i rješenjima koja mogu odgovoriti na njene trenutne potrebe
Ne govorite o ljudima na negativan način (npr ne nazivajte ih ludim ili idiotima)
Ponudite informacije koje imate Recite osobi iskreno šta znate a šta ne (Npr bdquoNe znam ali ću pokušati saznati i obavijestiti vas)
Ne izmišljajte stvari ako nešto ne znate
Pružite informacije na jasan jednostavan i razumljiv način
Ne koristite pretjerano stručne termine
Odajte priznanje snazi osobe i činjenici da je uspjela izdržati tešku situaciju
Ne omalovažavajte ličnu snagu osobe i njen osjećaj da se može sama brinuti o sebi
Dopustite osobi da plače i razumno kontrolirajte plakanjeUspostavite fizički kontakt ako je to odgovarajuće da smirite osobu (držite je za ruku stavite ruku na njeno rame)Pričajte o plakanju kao nečem pozitivnom kao o koraku koji vodi prevazilaženju trenutne situacije
Ne pokazujte da vam je neugodno ili da ste iznenađeni ako osoba počne pričati o svom stresu o zlostavljanju koje je preživjela ili ako pokaže jaku emocionalnu reakciju
bok razgovarate i pružate pomoć stalnonaglašavajte da je osoba sada sigurna - imajte na umu sve trenutno dostupne zaštitne mjere i obavijestite osobu o njima
Ne forsirajte osobu da govori ili daje informacije ako se očito osjeća nesigurno i neugodno
Tišina Ne insistirajte na verbalnoj komunikaciji
Ispratite osobu do mjesta gdje može dobiti dodatnu pomoć ako je zatražiInformirajte je o dodatnim uslugama prema kojima je možete uputiti ako je to potrebno i ako osoba to želi
Ne ostavljajte osobu prije nego što ste sigurni da je njeno psihofizičko stanje stabilno i prije nego što je uputite na mjesto gdje može dobiti dodatnu pomoć -gt u hitnim slučajevima i na zahtjev osobe
57
PRiLOG 2 ~ Obrazac pristanka za davanje informacija
Incident ID Šifra klijenta
Pristanak za davanje ktformacija^^
Ovaj obrazac treba pročitati klijentu ili zakonskom staratelju klijenta na njegovom maternjem Jeziku Treba Jasno objasniti klijentu da može izabrati bilo koju ili nijednu od dole navedenih opcija
Ja ^đajem svoju saglasnost dafme i prezime)
(Naziv organizacije)
da daje informacije o incidentu koji sam prijaviola kako je navedeno u daljem tekstu
1 Razumijem da davanjem ove saglasnosti dajem dozvolu da navedena organizacija dalje dijeli specifične informacije o slučaju iz mog izvještaja o incidentu i to sa pružateijemima usluga koje
sam naveola kako bih mogaola dobiti pomoć po pitanju mojih potreba vezano za sigurnost zdravlje psihosocijalnu pomoć iill pravnu zaštitu
Razumijem da će dijeljene informacije biti tretirane povjerljivo i s poštovanjem te da će se
podijeliti samo prema potrebi za pružanje pomoći koju zatražim
Razumijem da davanje ovih podataka znači da osoba koja se nalazi u agenciji ili službi koja je
označena u nastavku može doći razgovarati sa mnom U svakom trenutku imam pravo izmijeniti mišljenje o dijeljenju informacija s određenom agencijomkontakt osobom navedenom u nastavku
Želim da informacije budu podijeljene sa sljedećim službama
(Označite sve Što je relevantno i navedite ime obekt i agencijuorganizaciju ako je primjenjivoj
Affi
Da N0 službe sigurnosti (navesti)
Oa Њ psihosocijalne usluge (navesti)
Ш m zdravstvene usluge (navesti)
Da Ne sigurna kućasklonište (navesti)
pa Ne pravna pomoć (navesti)
Ш službe koje osiguravaju sredstva za život (navesti)
Ds Ne ostale usluge (navesti koje i naziv agencije)
rsquo httpwwwgbvimscomgbvims-toolsintake-forrTV
58
Saglasnost označava klijent Oa
(ili rođiteljstaratelj za klijente mlađe od 18)
Ne
Potpisotisak prsta klijenta
Službenik koji vodi predmet Datum
Incident ID šifra klijenta
INFORMACIJE ZA VOĐENJE PREDMETA
(NUE OBAVEZNO)
Ime i prezime klijenta ^
Ime i prezime staratelja (ako Je klijent rhatolptan)
Broj telefona
Adresa
59
PRILOG 3 o Obrazac za prijavu incidenta
Vrsta incidenta
Broj predmeta Prihvatni centaradresa Datum i vrijeme razgovora
Broj ranijeg incidenta za ovog klijenta (ako postoji)
ŽRTVAPREŽIVJELA OSOBA
Informacije o žrtvipreživjeioj osobi
Ime i prezime Starosna dob Godina rođenja Spol
Adresa Državljanstvo Bračni status Zanimanje
Broj djece Uzrast djece Glava domaćinstva
(osoba ili navesti ime veza sa žrtvom)
Broj statusnog kartona ili
broj lične karte
Ako je žrtvapreživjeli dijete
Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Incident
Mjesto Datum Vrijeme
Opis incidenta (ukratko opisati okolnosti šta se tačno desilo šta se desilo poslije)
60
Informacije o počinitelju (ili počiniteljima)
Ime i prezime Broj počinitelja Spol
Adresa Državljanstvo Starosna dob
Veza sažrtvompreživjelim
Bračni status
Ako je počinitelj nepoznat opisati gaju uključujući prepoznatljiva obilježja
Trenutna lokacija počinitelja ako je poznata
Predstavlja ti počinitelj još uvijek prijetnju
Ako je počinitelj dijete Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Svjedoksvjedoci
Opisati prisustvo svjedoka (uključujući djecu)
Imena i prezimena kao i adrese
PODUZETI KORACI
Koraci poduzeti od datuma popunjavanja ovog obrasca
Slučaj prijavljen Datum prijave Poduzeti koraci
SIGURNOST
Ime i prezime
IOM
Ime 1 prezime
POLICIJA
Ime i prezime
61
CentarSlužba za socijalni rad
Ime i prezime
Zdravstvena ustanova
Ime i prezime
UNHCR
Ime i prezime
UNICEF
Ime i prezime
DRC
Ime i prezime
BHWI
Ime i prezime
Save the Children
Ime 1 prezime
MdM
Ime 1 prezime
Vaša prava BiH
Ime i prezime
Drugo
Ime I prezime
(Ukoliko Je pcrirebno mogu se ckxJati druge organizacije i osobe)
Naučene lekcije
Datum zatvaranja slučaja
62
PRILOG 4 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremenom prihvatnom centru Ušivak
l^učfvšhje na uatuga (zdravstvena^ аасЏШпа^ ps1hosoc(fatna pravne Ш) uvtj^dc se za^tfMt ЗШа i џskl^u s prfsd^om usmjarenkn na preiiv^d^e Žrtva sa obavezno upozori o postaifar^u obaveza da se RZN prijat^ pdfic^i radi provođenja dađjnjih radnji u skladu sa еа^Њбпп propisima u Federaciji BiK
Prijavljivanje nasilja i zahljev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru UŠIVAK svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt telkoja odmah telefonom informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime
kontakt tel) a u formi izvještaja o incidentu najkasnije unaredna četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj telte dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko su kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili IOM sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje lOM-u iili matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Ušivak
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Ušivak
4Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne i povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i BHWI (ime i prezime kontakt tel ) i zakonski staratelj CentraStužbe za socijalni rad čiji je angažman podržan od straneUNiCEF-a (ime i prezimekontakt tel)
Osoba će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućena u UNFPA centar za žene i djevojke u UšiN^cu
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti DRC - ime iprezime kontakt tel UNFPA ~ ime i prezime BHWI - ime i prezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakt tel NVO ime i prezime kontakt telili drugi)
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj - Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)_________ _______________________________________________________
63
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja Hadžtd DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu Prim dr Abdulah Nakašldquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška
Ambulanta u Prihvatnom centru
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
Telefoni za kontakt DRC
DRC Ime i prezime tel Ime i prezime tel
MUP 122 BHWI
Hitna medicinska pomoć
Ime i prezime tel
124 CSR
033 611 111
OJ Dom zdravlja Hadžići
Tel
Ime i prezime tel
Zdravstvena zaštita Psihosocijalna zaštita sigurnost Osnovne potrebe
OJ Dom zdravlja Hadžići i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
Tel UNHCR
UNFPAOpća bolnica NVO Vaša prava BIHbdquoPrim dr Abdulah Nakašldquo TelTel Sigurna kuća
TelKlinički centar Univerziteta u Sarajevu
BHWI
TelTe
Koordinacija RZN zaKanton Sarajevo
UNFPA
64
PRILOG 5 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremnom prihvatnom centru Blažu]t^uihi^ie П9 usluge (sfkwfstmte еесЏгЛпе psihosueijtgne prevne Ud) uvijek laquoo xasrUve na fuistanku žrtvet a u skladu ^0sUtpom usmJererUm na prežNjdie Žrtva se obavezno tgtozori o posfqwyu obaveze da se RZN priavi policiji пШ provodei^i ddinjih radrdi u skladu sa važećim propisima u federaciji BiH
Prijavljivanje nasilja I zahtjev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru Blažuj svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt tel ) koja odmah telefonom Informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime kontakt tela u formi izvještaja o Incidentu najkasnije unaredna Četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prljavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj tel te dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji iz CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez
pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko $u kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili 101И sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje iOM-u iiii matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Blažuj
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Blažuj
Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne I povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i Save the Children (ime i prezime kontakt tel)
U saradnji sa centrom za socijalni rad maloljetnik treba biti prebačen u prihvatni centar Ušivak ili drugi odgovarajući smještajni kapacitet i to kao prioritet i u pratnji Save the Children Maloljetnik će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućen u UNFPA centar za dječake i mladiće u UŠivku gdje će dobiti adekvatnu podršku nakon što relevantne organizacije dogovore neophodan pristup
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja Imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti UNFPA - ime iprezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakttel DRC - ime i prezimekontakt tel Save the Children - ime iprezime kontakt tel NVO ime i prezime
65
kontakt tetШ drugi
U slučaju maloljetnika ^učaj nadgleda Centar za socijalnu zaštitu i drugi akteri zaduženi za dječju zaštite ako ih imenuje nadležno tijelo
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja llidža DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao Što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu bdquoPrim dr Abdulah Nakašrsquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška Ambulanta u Prihvatnom centru
Telefoni za kontaktDRC Ime i prezime tel
MUP 122
Hitna medidnska pomoć 124033 611 111
OJ Dom zdravlja llidža Tel
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
DRCIme i prezime tel
BHWIIme i prezime tel
CSRIme i prezime tel
Sekundarno upućivanjeZdravstvena zaštitaOJ Dom zdravlja llidža Tel
Opća bolnicabdquoPrim dr Abdulah NakašldquoTel
Klinički centar Univerziteta u SarajevuTel
Psihosocijalna zaštita sigurnost i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
UNHCR
NVO Vaša prava BiH Tel
Sigurna kuća Tel
BHWI Tel
Osnovne potrebe Koordinacija RZN zaKantona Sarajev
UNFPA
66
Izvori
Pravni izvori- CEDAW Opće preporuke br 19 i br 35 o nasilju nad ženama- CEDAW Opća preporuka br 24- Konvencija o statusu Izbjeglica i njen protokol (1951)- Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavaju6h postupaka ili kažnjavanja- Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)- Konvencija o pravima djeteta (UN 1989)- Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)- Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom (UN 2006)- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suadoijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CAHVIO
2011) (tzv Istanbutska konvencija)- Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007)- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Krivični zakon Federacije Bosne I Hercegovine (Službene novine Federacije В1Нldquo br 3603 3703
21046904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517)- Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije- Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)- Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)- Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i
3114)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s nasiljem unutar
porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu 2010 godine
neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o djeci koja su svjedod nasilja u porodici
- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu zdravstvenoj zaštiti- Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama- Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u oblasti zdravstva u
Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)- Zakon o azilu (ldquoSlu^jeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)- Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj 3210 - Prečišćeni
tekst) Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (Službene novine Federacije BiHldquo broj 2013)- Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo br
3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210 813 5914)- Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlidSjene novine
Federacije BiHldquo broj 714)- Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije
BiH (Službene novine Federacije BiHldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)- 21akon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona
Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 3816441712818)- Zakon 0 strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiHrdquo broj 8815)- Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik В1Нldquo br 4906 7611 i 8911)- Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513)
Literatura i drugi izvori- Ciljevi održiveg razvoja - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 161COR 17- Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovlna01-30 September 2019ldquo Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine -
Resufsni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva I UNFPA Sarajevo 2020
godine- Minimalni standardi za prevenciju I odgovor na RZN u vanrednim situadjama UNFPA 2015 godine- Objedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji
Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Službeni glasnik BIH 7515)
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim dtuacijama - Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
67
- Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - multisektorski pristup Gender centar Federadje Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018 godina
- Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009 godine
- Priručnik za edukatore Zaštita izt^eglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Radojka Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine
- Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedović i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiH Sarajevo 2018 godine
- Proqena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godine
- Protokoli i standardne operativne proc^ure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Protokol 0 radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 godine
- Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore Podgorica 2010 godine
- Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine
- Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 The Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
- Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR Ženeva 2003
- Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
~ Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine (usvojene odlukom Vlade Unsko- sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni I Hercegovini - februar 2013 godine- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (raquoSlužbene novine Federacije
BiHldquo broj 9513)- UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child
httpswvw unhcrorg4566b 16b2 pdf
Web izvori- httpswww iloorgdynnatlexdocsELECTRONIC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-
104618pdf - httpsemergency unhcrorgentry223896idp-definition- httpwwwunhcrorgprotectionjfeasic3b66c2aa10convention-protocol-relating-status-refugeeshhnl- httpwwwunorgenuniversal-declaration-human-rights- htfaswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx- httpswww ohchr orgenprofessionalinterestpagescescr aspx- httpwww un orgwomenwatchdawcedaw- httpwwwrefworldorgdocid52d920c54html- httpstbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GlobalCEDAW_C_GC_35_826
7_Epdf- httpwww refworid orgdocid453882a73 html- httpswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesa-caspx- httpswwwunfpa orgsitesdefaultfilespub-
pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf- httpwwwwreliefwebintAvrwbnsfs40B847015485B34749256BFE0006E603- httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Gender-based-Violence-
Guidelines_lo-respdf- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-Toolpdf- httpswwwunodcorgdocumentstreatiesUNTOCPubiicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf- htfawww unorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-e pdf~ httpwwwunhcrorg453492294pdf- httpportasunsscorgenrolindexphpid=75- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationT ool_Feb20112pdf- httpsfmohgovba
68
SADRŽAJ1 UVOD ^ 5
11 Migrantsko-izbjeglička situacija u Kantonu Sarajevo i rizik od rodno zasnovanog nasiljaT
111 Migrantsko-izbJegfičHa situacija u Kantonu Sarajevo 7
112 Rizici 10
2 OBIM SMJERNICA KANTONA SARAJEVO ZA PREVENCIJU I ZAŠTITU OD RZN U KRIZNIMSITUACIJAMA 11
21 Osobe od interesa obuhvaćene Smjernicama 12
3 PRAVNI OKVIR ZA IZRADU SMJERNICA13
31 Međunarodni pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznimsituacijama bdquo13
32 Domaći pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama 15
4 OPĆA NAČELA SVRHA ICIUEVI SMJERNICA 16
б DEFINICIJA POJMOVA 17
6 PRAVCI UPUĆIVANJA 22
7 MINIMALNI PAKET USLUGA U BORBI PROTIV RZH 23
71 identifikacija kriterija ranjivosti I faktora rizika 23
711 Faktori rizika __________ 25
71 Z Razotkrivanje 26
72 Pružanje usluga na terenu 28
73 Hitna reakcija 29
731 Procedura za smještanje i zbrinjavanje žrtava silovanja 29
732 Psihološka prva pomoć 32
733 Posebne mjere zaštite 328 SMJEŠTANJE I ZBRINJAVANJE ŽRTAVA RZN34
(VOĐENJE SLUČAJA) 34
9 PROCEDURE REAGIRANJA I ODGOVORNOSTI PO SEKTORU 37
10 SOCIJALNA ZAŠTITA 39
11 ZDRAVSTVENI ODGOVOR 41
12 PSIHOSOCIJALNI ODGOVOR 48
13 SIGURNOSNI ODGOVOR ^ 51
14 KOORDINACIJA 53
15 DOKUMENTOVANJE 54
PRILOG 1 - Psihološka prva pomoć57
PRILOG 2 - Obrazac pristanka za davanje informacija 58
PRILOG 3 - Obrazac za prijavu incidenta 60
PRILOG 4 - Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u
Privremenom prihvatnom centru Ušivak63
PRILOG 5 bull Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim
situacijama u Privremenom prihvatnom centru BlažuJ 65
I DIO
OPĆE INFORMACIJE
1 UVODMigracije kao stalan proces kretanja ljudi predstavljaju globalni fenomen koji utječe na gotovo sve zemlje svijeta bilo da se radi o zemljama porijekla tranzita ili odredišta migranata Kao pojam migracije označavaju kretanje pojedinaca ili grupa unutar ili preko granica države Pritom razlikuju se imigracija (ulazak i nastanjivanje nedržavljana u zemlji primateljlcidestinaciji) i emigracija (odlazak ili Izlazak iz jedne zemlje s namjerom nastanjivanja u drugoj)^
Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu BiH) u posljednjih par godina našla se na putu migrantima Izbjeglicama i tražiteljima azila uglavnom kao zemlja tranzita do krajnjeg odredišta u zemljama Evropske unije Zbog značajnog priliva ove populacije određeni kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine suočeni su sa nizom problema u smislu pružanja adekvatnog odgovora na potrebe i prava osoba koje su se našle na njihovoj teritoriji Dodatno situacija se pogoršala zatvaranjem granica Evropske unije za ulazak ovim osobama na njen teritorij Navedeno je izazvalo svojevrsnu migrantsko-izbjegličku krizu s kojom se nose nadležna tijela uz pomoć i podršku međunarodnih partnera ali i nevladinih organizacija
Prema podacima Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine tokom 2018 godine identificirano je 24067 dolazaka migranata izbjeglica i tražitelja azila na područje teritorije BiH
U 2019godinl prema podacima Službe za poslove sa strancima na području teritorije BiH je zabilježen broj od 29196 nelegalnih dolazaka migranata izbjeglica i tražitelja azila
Zaključno sa danom 14062020 godine prema podacima Službe za poslove sa strancima na području BiH je zabilježeno 5763 migranata izbjeglica I tražitelja azila
Dakle od početka krize 2015godine do 14 juna 2020godlne u BiH je ušlo 59781 lice
Broj migranata izbjeglica i tražitelja azila koji je registriran u privremenim prihvatnim centrima u kojima su boravili kojima upravlja Služba za poslove sa strancima a kojima koordinira lOM su
TRC Otvoren dana RegistriranoTRC Sedra 25 jula 2018 godine 2206 lica
TRC BIRA 26 oktobra 2018 godine 11292 lica
TRC Miral 1 novembra 2018 godine 4575 lica
TRC Ušivak Sarajevo 24 oktobra 2018godine 14592 licaTRC Borići 14 januara 2019godine 2560 lica
TRC BiažuJ Sarajevo 10 decembra 2019gođine 2253 lica
ETC Lipa 21 aprila 2020gođine 1090 lica
Potrebno je uzeti u obzir da postoji i određeni broj migranata Izbjeglica I tražitelja azila koji nisu registrirani I ne borave u privremenim prihvatnim centrima već u privatnim smještajnim jedinicama ili na ulici Nadalje AzilantskI centar Delijaš prima tražitelje azila od 2014 godine Izbjeglički centar Salakovac koji djeluje od 2000 godine za smještaj izbjeglica sa priznatim
^ Priaičnik za edukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Lali6-Novak i Doc dr sc Radpjka Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 gojine str 16
statusom počeo je da prima I tražitelje azila od maja 2018 godine Trenutno se upućivanja tražitelja azila za ova dva centra provode isključivo iz populacije porodica koje borave u Privremenom prihvatnom centru Ušivak u saradnji između lOM-a Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH S obzirom na to da su se kapaciteti stalno popunjavali u centru Ušivak zbog svakodnevnih novih dolazaka odlukom države lica koja borave u centru Ušivak a ranjiva su kategorija u ovom slučaju porodice relocirane u pomenute državne centre u kojima im je obezbijeđen boravak i osigurane sve potrebne asistencije
Obim i problematika migrantsko-izbjegličke situacije u BiH ali i u Kantonu Sarajevo nazire se već iz prikazanih podataka Ovo posebno dolazi do izražaja ako se zna da govorimo o sasvim novoj situaciji koja nosi brojne izazove kako humanitarne tako i sigurnosne ali i finansijske u kojima relevenatni organi vlasti i organizacije imaju obaveze provedbe svojih nadležnosti
Jedan od glavnih problema za efikasno uspostavljanje privremenih prihvatnih centara I upravljanje istim je teška politička situacija u BiH sa složenim sistemom upravljanja koji državu dijeli na četrnaest različitih uprava (država Bosna i Hercegovina dva entiteta - Republika Srpska I Federacija Bosne i Hercegovine koja se sastoji od deset kantona te neoavisni Brčko distrikt Bosne I Hercegovine) Implementacija ili izvršenje zakona koji se odnose ne samo na sigurnost već i na zdravstvene i socijalne usluge mogu se razlikovati ovisno od (različite) finansijske moći i političke volje svakog geopolitičkog područja Ovo predstavlja izazove u organiziranju harmoniziranog transparentnog i koordiniranog odgovora vezanog za migrante Izbjeglice i tražitelje azila
Komplicirani način upravljanja privremenim prihvatnim centrimakampovima uključujući pristup uslugama i sigurnost osoba od interesa pruža otvoreni prostor za pojavu različitih oblika rodno zasnovanog nasilja (u daljnjem tekstu RZN) koje osobe od interesa mogu iskusiti a lokalne humanitarne institucije ne mogu identificirati postupati i pružati podršku žrtvama osobama koje su preživjele taj vid nasilja
Zbog navedenog OSCE je 2018 godine proveo Istraživanje ldquoProcjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni I Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu a radi uvida u kapacitete za odgovor na novonastalu situaciju Prema ovom istraživanju Služba za poslove sa strancima BiH centri za socijalni rad i zdravstvene institucije zaprimaju slučajeve od najvećeg broja pojedinačnih Institucija i organizacija obuhvaćenih Istraživanjem Policija i druge institucije za provođenje zakona najčešće upućuju migrante i izbjeglice Službi za poslove strancima BiH Značajan broj NVO-a upućuje migrante i izbjeglice institucijama za zdravstvenu zaštitu što odražava njihovu zabrinutost kada je u pitanju ova populacija kao i njihovu najizloženijuhumanitarnu ulogu u radu na ovom pitanju Služba za poslove sa strancima BiH i policija pokazuju visoku međupovezanost (eng betweenness centrality) unutar mreže što ukazuje na njihovu ulogu posredničkih Institucija koje povezuju inače nepovezane aktere Služba za poslove sa strancima i policija dakle često predstavljaju bdquostajališta za upućene slučajeve između drugih institucija unutar mreže^
Policija (i druge agencije za provođenje zakona) Služba za poslove sa strancima I nevladine organizacije najviše sarađuju sa drugim institucijama i organizacijama po ovom pitanju Analiza mreže upućuje na to da ove organizacije predstavljaju najvažnije povezujuće tačke između aktera i da su glavni čvorovi u ovom procesu lako se može učiniti da lokalne uprave
^ Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini OSCE Sarajevo 2018 godina str 17
Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu
manje sarađuju sa drugim akterima one su zapravo drugi po redu navedeni partner iza Službe za poslove sa strancima
Također Populacijski fond Ujedinjenih nacija Ured za Bosnu i Hercegovinu je u oktobru 2018 godine izvršio brzu procjenu RZN u kontekstu mješovitih migracija u BiH Procjena je rezultirala sljedećim zaključcima za Kanton Sarajevo kada su u pitanju usluge koje se pružaju za RZN
- ne postoji upućivanje slučajeva RZN u kriznim situacijama i vanrednim situacijama- nedostatak pravilnog upravljanja privremenim prihvatnim centrimakampovima u
neformalnim naseljima skloništima i smještajima za pogođene populacije- nedostatak sigurnih mjesta za žene i djevojčice u formalnim i neformalnim naseljima- očigledno je odsustvo rodno osjetljivih zdravstvenih usluga- hitna potreba za kompletima post ekspozicijske profilakse u slučaju silovanja
navodnog silovanja koji će biti implementirani od strane nadležnih zdravstvenih ustanova
- nedostatak osnovnog znanja u vezi sa minimalnim standardima i vodećim principima o RZN u kriznim ili vanrednim situacijama za humanitarne aktere posebno u zdravstvenom sektoru
- nepostojanje odgovarajuće registracije i koordiniranog smještanja u kampoveneformalna naselja porodica i žena koje su same
- potreba za pravilnom disagregacijom pogođene populacije prema spolu starosti bračnom statusu invalidnosti
- postoji potreba za angažiranjem domaćeg stanovništva u smanjenju rizika od RZN među adolescentima i
- potrebno je osigurati mehanizam zaštite protiv seksualne eksploatacije i zlostavljanja kao i da humanitarno osoblje uključujući i volontere bude informirano i obučeno
Evidentno je da postoji potreba za boljim adresiranjem uloga koje svaki akter na terenu u praksi ima u radu sa populacijom migranata i izbjeglica lako su mandati i djelokrug rada svih aktera uglavnom jasno definirani u propisima provođenje istih zahtjeva određene kapacitete ali i koordinaciju u praksi
Vezano za rodno zasnovano nasilje OSCE je u spomenutom Istraživanju dao i određene prreporuke i to da je potrebno obučiti osoblje o indikatorima rodno-zasnovanog nasilja kroz odgovarajuću obuku i izradu relevantnih smjernica i protokola za postupanje u različitim slučajevima te osigurati migrantima i izbjeglicama informacije o opasnostima od rodno- zasnovanog nasilja Na tragu tih preporuka je i izrada ovih Smjernica
11 Migrantsko-izbjeglička situacija u Kantonu Sarajevo i rizik od rodno zasnovanog nasilja
111 Migrantsko-izbjeglička situacija u Kantonu Sarajevo
Na području Kantona Sarajevo postoje dva privremena prihvatna centra a to su Privremeni prihvatni centar Ušivak u Hadžićima I Privremeni prihvatni centar u Biažuju kojima upravlja Služba za poslove sa strancima Ministarstvo sigurnosti BiH a podršku pruža Međunarodna organizacija za migracije gtbull lOM Pored ova dva centra postoji i Azilantski centar koji se nalazi u Delijašu općina Trnovo^
Op cit str 22
u centru Ušivak u Hadžićima od početka otvaranja centra (oktobar 2018godine) do danas kako je ranije spomenuto registrirano je 14592 lica Registracija podrazumijeva sljedeće da su lica Iskazala namjeru za podnošenje zahtjeva za azil (potvrda o iskazanoj namjeri podnošenja zahtjeva za azil) što izdaje Služba za poslove sa strancima u terenskom centru Ušivak za one koji se nađu ispred kapije centra Ušivak a nakon čega prolaze dalje procedure neophodne za dobijanje informacija koje su važne za što kvalitetniju procjenu potreba svake osobe koja dolazi
Nakon dolaska u centar te dobijanja potvrde o iskazanoj namjeri zahtjeva za azil upućuje ih se na Ijekarski pregled u ambulanti u centru Ušivak te nakon toga slijedi registracija lica i dobijanje ID kartice od strane lOM-a koja potvrđuje njihov boravak u ovom centru i omogućuje pristup svim servisima koji su dostupni u centru Identificirana djeca bez pratnje u terenskom centru Ušivak dobivaju zakonsko starateljstvo od strane Centra za socijalni rad Hadžići dok se identificirana djeca bez pratnje u terenskom centru Blažuj premještaju kao prioritet u terenski centar Ušivak Prisustvo odgovarajućeg osoblja centra za socijalni rad obavezno je kod registracije djece bez pratnje To je ustaljena i obavezna praksa za svako novo lice koje se pojavi u centru Boravak u centru podrazumijeva smještajnu jedinicu medicinsku psihosocijalnu i edukativnu pomoć I asistenciju tri obroka dnevno higijenske pakete te ispunjavanje svih pojedinačnih potreba koje su u skladu sa mogućnostima i mandatom kako lOM-a kao agencije koja koordinira radom u centru tako i partnerskih agencija i organizacija koje aktivno učestvuju u okviru svojih mandata te pružaju raznolik sadržaj i usluge u samom centru Agencije koje su prisutne u centru su UNHCR UNFPA UNICEF DRC Save the Chilren sa implementacijskim partnerima na terenu i to BHWI World Vision MdM Vaša prava BIH i dr
UNHCR
Mandat UNHCR-a je pružanje zaštite izbjeglicama i tražiteljima azila prema Konvenciji iz 1951 godine o statusu Izbjeglica implementacijski partneri na terenu su BHWI i NVO Vaša prava BiH BHWI pruža psihosocijalnu pomoć porodicama ženama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci kao i drugim ranjivim kategorijama Podrška djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci podrazumijeva da se socijalni radnici BHWI-a postavljaju za staratelje kroz postupak imenovanja posebnog staratelja u saradnji sa Centrom za socijalnu zaštitu u Hadžićima I u saradnji sa Službom za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BIH
Vaša prava BiH pružaju besplatnu pravnu pomoć u procesu traženja azila te drugih pravnih segmenata potrebnih da se zadovolje potrebe tražitelja azila u tom kontekstu Pravna pomoć u postupku azila podrazumijeva zastupanje prilikom podnošenja zahtjeva za azil odnosno registracije i postupka intervjua pred Ministarstvom sigurnosti BiH Vaša prava BiH pružaju I usluge zastupanja po pravnim lijekovima kako pred domaćim tako i pred međunarodnim tijelima
UNICEFUNICEF ima vodeću ulogu u oblasti zaštite djece i osigurava krajnje utočište Ključna svrha UNICEF-ovog humanitarnog odgovora je osigurati kvalitetnu podršku dječjoj zaštiti vođenje slučajeva osigurati pravne informacije djeci u pokretu i odgovarajuću brigu za djecu bez pratnje i razdvojenu djecu
UNICEF podržava rad četiri zakonska staratelja putem svog implementacionog partnera World Vision te dodatna dva staratelja i advokata koji su direktno zaposleni u Centru za socijalnu zaštitu Hadžići Zakonski staratelji zaposleni u Centru za socijalnu zaštitu uz podršku UNICEF-a vode osjetljive slučajeve među djecom bez pratnje i razdvojenom djecom kao što su preživjeli RZN djeca koja su u procesu povratka u zemlju porijekla
djeca sa specifičnom medicinskom istorijom djeca koja su u pravnom postupku (kao svjedok žrtva ili počinitelj)
UNFPAUNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji
DRCDanish Refugee Council (Dansko vijeće za izbjeglice) je organizacija koja obezbjeđuje medicinsku pomoć u saradnji sa JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Zavodom za hitnu medicinsku pomoć Općom bolnicom Prim dr Abdulah Nakašrdquo Zavodom za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Kliničkim centrum Univerziteta u Sarajevu Prisutni su 24h u privremenim prihvatnim centrima uz JRS partnere koji pomažu u asistenciji na terenu u noćnim smjenama Tim koji čine liječnik i medicinski tehničar dolaze iz različitih zdravstvenih ustanova Kantona Sarajevo te zajedno sa timom DRC-a svakodnevno pružaju medicinske preglede i pomoć u ambulanti u centru Ušivak
Pored medicinskog programa Dansko vijeće za izbjeglice kroz program zaštite osigurava prisustvo službenika koji rade na ranoj identifikaciji osjetljivih slučajeva posebno ugroženih skupina Službenici kroz pružanje informacija i referalne mehanizme osiguravaju da korisnici pristupe neophodnim uslugama
MdMMćdecins du Monde (Ljekari svijeta) je organizacija koja pruža usluge vezane uz mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku muškarcima smještenim u centrima Ušivak i Blažuj MdM- ov tim u privremenim prihvatnim centrima čine psiholozipsihoterapeuti kulturalni medijatori socijalni asistent te voditelj slučaja koji provode psihoedukativne i osnažujuće grupne aktivnosti individualne konsultacije i pružaju individualiziranu brigu kroz vođenje slučajeva vezanih uz poteškoće mentalnog zdravlja U kontekstu RZN MdM poseban naglasak u radu stavlja na rad s pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su preživjeli seksualno nasilje I počiniteljima RZN
Save the ChildrenSave the children usko sarađuje sa nadležnim centrima za socijalni rad i odgovoran je za identifikaciju djece bez pratnje u terenskom centru Blažuj provodi početnu procjenu pruža prvu psihosocijalnu podršku i obavlja preseljenje u terenski centar Ušivak Pored toga Save the Children podržava Kantonalni Centar za socijalni rad odnosno terenske timove socijalnih radnika koji obavljaju identifikaciju profiliranje I smještaj identificirane djece bez pratnje sa terena u terenski centar Ušivak
World VisionWorld Vision kao provedbeni partner UNICEF-a pruža usluge djeci u Privremenom prihvatnom centru Ušivak Usluge su podijeljene u tri cjeline Prostor prilagođen djeci (djeca uzrasta od 5 do 15 godina) Kutak za majke i bebe koji nudi podršku majkama i djeci (od 0 do 4 godine) i stalne usluge po principu 247 za djecu bez pratnje I razdvojenu djecu Djeca sudjeluju u svakodnevnim aktivnostima koje se sastoje od obrazovnih kreativnih i sportskih aktivnosti Djeci svih dobnih skupina pruža se psihosocijalna podrška a majkama koje posjećuju Kutak za majke i bebe pružaju se edukativne radionice o prednostima dojenja i raznim temama vezanim za dobrobit djece Kako bi pružio adekvatnu psihosocijalnu podršku djeci u pokretu UNICEF podržava rad psihoterapeuta i savjetnika koji su dostupni za individualne I grupne sesije Kao dio 24-satnih usluga za djecu bez pratnje i razdvojenu djecu World Vision ima zakonskog staratelja koji je prisutan u Privremenom prihvatnom
centru Ušivak i u dnevnoj i u noćnoj smjeni Uloga imenovanog posebnog staratelja je brinuti se o djetetovim potrebama i osigurati da se osiguraju njegovi najbolji interesi i prava
Neke agencije su prisutne svaki radni dan dok nekoliko drugih agencija je prisutno 24h u centru lOM koji koordinira radom u centru prisutan je 24 sata
Terenski centar Službe za poslove sa strancima je također prisutan svaki radni dan za potrebe izdavanja prvog dokumenta ldquoPotvrda o iskazanoj namjeri zahtjeva za azilrdquo
Kroz navedene djelatnosti i opisane aktivnosti koje pružaju sve navedene organizacije osigurava se mogućnost identifikacije djelovanja pa i prevencije sigurnosnih potencijalnih rizika koji svakako postoje s obzirom na specifičnosti populacije koja dolazi Konstantna koordinacija partnerskih organizacija redovni sastanci te izvještavanja pospješuju kvalitet rada u centrima i neophodni su za pravovoremeno djelovanje u cilju sprječavanja potencijalnih rizika
Kao što Je već navedeno u centru Ušivak borave porodice sa djecom (majke očevi i djeca) same odrasle žene te djevojčice maloljetnice (do 17 godina) zatim samohrane majke samohrani očevi maloljetnici bez roditeljskog staranja te samci odrasli muškarci
U centru Blažuj borave samci muškarci
112 Rizici
Svaki dolazak ranjivih kategorija na teritorij Bosne i Hercegovine iziskuje profesionalnu procjenu i pomoć stručnjaka u smislu identifikacije potreba te prevencije rizika O Identifikaciji kriterija ranjivosti će se govoriti u posebnom podnastovu a ovdje će se dati samo prikaz faktora rizika
Porodice dolaze iz različitih kultura te je kulturološki aspekt izuzetno važan u radu sa ovom kategorijom pa u vezi s tim su uposleni i kulturni medijatori u lOM-u i drugim agencijama koji svakako pomažu u procjeni najboljeg interesa za svaku osobu Kulturološki aspekt u vezi sa pitanjem nasilja također je jako specifičan s obzirom na to da utiče na percepciju nasilja ali I na prepoznavanje I reagiranje na nasilje Uloga psihologa psihoterapeuta i socijalnih radnika kao i drugog stručnog osoblja je Izuzetno važna u identifikaciji osvještavanju i prevenciji takvih slučajeva
Porodice koje dolaze te prolaze prvi korak Iskazivanja namjere zahtjeva za azil izjavljuju da su uglavnom iz Iraka Sirije Afganistana Ubije Maroka Alžira Palestine Bangladeša Pakistana Nije rijedak slučaj prijave nasilja nad ženama u porodici od strane muža Od početka rada centra Ušivak do danas zabilježen je broj od 20 slučajeva nasilja u porodici Neotkrivenih slučajeva je mnogo više Prema podacima lOM-a prijava pltxlrazumijeva prljavu uposlenicima u privremenom prihvatnom centru nakon čega se uglavnom nailazi na odbijanje od strane žrtve da nastavi procedure i prijavi policiji nasilje Niz je faktora koji utiču na takve odluke i o njima će se detaljnije govoriti u nastavku ovog dokumenta
Važno je napomenuti da je put koji prolaze prema onome što navedu u razgovorima izuzetno naporan nesiguran I težak a kulture iz kojih dolaze probleme koje nose u porodici još Iz perioda boravka u zemlji porijekla eskaliraju nerijetko u centru Tada se spoznaje da je problem izuzetno složen (primjer saznaje da se radi o ugovorenom braku iz zemlje porijekla da nije prvi put da muž udari suprugu već da je nasilje svakodnevnica u toj porodici te da žrtve imaju ozbiljnije psihološke pa i mentalne poteškoće) Podatak koji zabrinjava jeste da se sve češće čuje pojam tzv ugovorenih brakova dugotrajno psihološko
10
emocionalno i fizičko zlostavljanje psihološki i psihijatrijski problem traumatična iskustva i težak put koji prolaze svakako dodatno usložnjava situaciju
Samice žene nerijetko dolaze u grupi muškaraca koje se po dolasku odvajaju od pomenute grupe i smještaju u smještajnu jedinicu sa drugim samicama ili porodicama sa djecom (ukoliko su kapaciteti trenutno puni)
Prema podacima lOM-a djeca bez pratnje i razdvojena djeca navode da dolaze iz Pakistana Afganistana Maroka Alžira Sirije Egipta Kad su u pitanju maloljetnici bez roditeljskog staranja radi se o posebno ranjivoj grupi koja je podložna nizu rizičnih faktora obzirom da se radi o maloljetnim licima koji nemaju nikakvu pratnju Ili zaštitu na putu kojim dolaze a prema njihovim izjavama na tom putu doživljavaju raznolika traumatična Iskustva te je potrebno provesti sve dostupne mjere kako bi se identificirao problem ili poteškoća odnosno pružila odgovarajuća pomoć u skladu sa mogućnostima dok dijete boravi u centrima te ima mogućnost zatražiti pomoć
Slijedom iznesenog grupe žena koje putuju same ili sa djecom dojilje adolescentice dječaci i djevojčice bez pratnje djeca u braku koja ponekad imaju sopstvenu djecu osobe sa invaliditetom stariji muškarci i žene su u najvećem riziku i najviše im prijeti RZN Ova grupa ugrožene populacije može se suočiti sa prinudom eksploatacijom silovanjem trgovinom ljudima trgovinom organima i drugim vrstama RZN Žene I djevojčice uključujući i mlade momke posebno oni koji putuju sami izloženi su Izuzetno visokom riziku od specifičnih oblika nasilja prvenstveno seksualnog i RZN koje čine trgovci ljudima sami migranti kriminalne grupe i pojedinci u zemljama na njihovoj ruti
Smjernice Međuagencijske stalne komisije za integriranje intervencija u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (2015)2 navode da lako je broj prijavljenih slučajeva vezanih za RZN često nizak svi oni koji reagiraju u vanrednim situacijama moraju djelovati pod pretpostavkom da se RZN uvijek događa Svi akteri treba da tretiraju RZN kao ozbiljan životno ugrožavajući rizik I da poduzimaju mjere za smanjenje ovog rizika kroz sektorske intervencije bez obzira da li postoje konkretni dokazi o RZN i bez obzira na broj prijavljenih slučajeva Prema istim Smjernicama uvijek se mora imati na umu da je RZN i u redovnim okolnostima izvan krizne situacije oblik nasilja koji se ne prijavljuje u punom obimu u odnosu na broj djela koja se realno događaju
Smjernice za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama za Kanton Sarajevo imaju za cilj pripremiti nadležna tijela za odgovor na izazovnu i kompleksnu situaciju migracijskog toka sa kojim se trenutno suočavamo Ove smjernice imaju za cilj da osiguraju koordiniranu multisektorsku zaštitu osobama pogođenim krizama koje su u tranzitu raseljene ili privremeno žive na teritoriji Kantona Sarajevo Preporuke i načela iz Smjernica mogu se koristiti u drugim vrstama kriza i katastrofa za rješavanje problema prevencije i Intervencije u slučajevima RZN
2 OBIM SMJERNICA KANTONA SARAJEVO ZA PREVENCIJU I ZAŠTITU OD RZN U KRIZNIM SITUACIJAMA
Smjernice Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama se razvijaju kako bi se osigurao koordinirani višekorisnički odgovor na pojave RZN u privremenim prihvatnim centrima uspostavljenim na području ovog kantona kao i na drugim mjestima gdje će izbjeglice migranti i tražitelji azila biti locirani
Smjernice su namijenjene institucijama i organizacijama koje su odgovorne za upravljanje migrantsko-izbjegličkom situacijom u Kantonu Sarajevo Ministarstvo za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Ministarstvo zdravstva Ministarstvo unutrašnjih poslova -
11
policijske uprave centri za socijalni rad (JU Kantonalni centar za socijalni rad Službe socijalne zaštite) zdravstvene ustanove (JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo zatim Opća bolnica ldquoPrim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo i Univerzitetski klinički centar Sarajevo) Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH Kantonalni sud i Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo Privremeni prihvatni centri Ušivak i BiažuJ DRC Save the Children World Vision Crveni krstkriž lokalne nevladine organizacije međunarodne organizacije i agencije Ujedinjenih nacija (u daljnjem tekstu zainteresirane strane)
Zainteresirane strane će se složiti o svim koracima koje će poduzeti i proceduri za upućivanje koja će biti razrađena u smjernicama Ove smjernice će biti podložne promjenama u ovisnosti od stanja na terenu stepena rizika ili hitne situacije
Također napominjemo da Azilantski centar Delijaš (Trnovo) nije direktno obuhvaćen ovim Smjernicama jer primjenjuje Standardne operativne procedure za prevenciju i odgovor na seksualno i rodno zasnovano nasilje koje su razvijene 2007 godine od strane UNHCR-a Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Ministarstva sigurnosti BiH NVO Vaša prava BiH BHWI i Fondacije lokalne demokratije Sarajevo Ukoliko određeno pitanje nije regulirano navedenim Standardnim operativnim procedurama mogu se shodno primjeniti ove Smjernice a u cilju prevencije i adekvatnog odgovora na RZN odnosno pružanja pomoći žrtvama
21 Osobe od interesa obuhvaćene Smjernicama Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Što se tiče usluga prve pomoći ciljne grupe ovih višekorisničkih smjernica za prevenciju i odgovor na RZN u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevo su žene i muškarci djevojčice I dječaci koji su se suočili sa humanitarnom krizom - uključujući migrante tražitelje azila izbjeglice potencijalne žrtve RZN i trgovine ljudima i krijumčarenja osoba u situacijama raseljenja tranzita privremenogtrajnog prijema i prve pomoći te u centrima za njegu
U savremeno doba govori se o mješovitim migracijskim tokovima koji obuhvataju različite kategorije osoba - izbjeglice tražitelje azila ekonomske migrante žrtve trgovine ljudima - koje iz različitih razloga napuštaju svoje zemlje porijekla kreću se I prelaze državne granice bez odgovarajućih dokumenata I neregularno ulaze u zemlje odredišta
Djeca bez pratnje iili razdvojena djeca smatraju se prioritetom jer imaju najveći rizik za RZN Specifičnost grupa koje se nalaze u Kantonu Sarajevo jeste veliki broj dječaka i muškaraca te povećan rizik od nasilja nad dječacima
Ciljna grupa jesu sljedeće kategorije korisnika
tražitelj azila je stranac koji je podnio zahtjev za azil po kome nije donijeta izvršna odluka u skladu sa zakonom Azil obuhvata i status izbjeglice I status supsidijame zaštite u skii^u sa zakonom
tebjeglica je stranac ili lice bez državljanstva koje je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo u skladu s Konvencijom 0 statusu izbjeglica iz 1951 godine i Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967 godine Status izbjeglice je status koji se priznaje u skladu sa odlukom nadležnog organa o ispunjenju uvjeta navedenih u članu 19 Zakona ^ U skladu sa Zakonom izbjeglički status će biti odobren strancu koji se zbog osnovanog straha od progona zbog svoje rase vjere nacionalnosti pripadnosti određenoj đaiStvenoj grupi ili političkog mišljenja nalazi van zemlje svog državljanstva a ne može se ili se zbog takvog staha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje kao i licu bez
reg Zakon o azilu (ldquoSlužbeni glasnik BIH br 1116 i 1616) Zakon je dostupan putem internet stranice httpswwwiioorgdynnatlexdocsELECTRONiC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-104618pdf
12
điiavTianstva Ikoje se nalazi uzvan zemlje svog prethodnog uobičajenog mjesta boravka a ne može se Ш Še^ zbog takvog straha ne želi vratiti u tu državu
Lice pod supsidijamom zaititom je stranac kojem je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo status supsidijame zaštite u skladu sa Zakonom o azilu Supsidijama zaštita se odobrava strancu koji ne ispunjava uvjete za odobrenje statusa izbjeglice iz člana 19 Zlakona o azilu ako postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će se povratkom u zemlju porijekla ili zemiju uobičajenog boravka suočiti sa stvarnim rizikom od te^e povrede ljudskih prava i osnovnih slobodareg
Migrant je osoba koja bira da napusti svoju matičnu zemlju ne zbog neposredne prijetnje progona Ш smrti već da poboljša svoj životni standard kroz rad ili edukaciju radi ujedinjenja sa porodicom ili iz drugih razloga Za razliku od izbjeglica koje se ne mogu vratiti u svoje zemlje na siguran način migranti se ne suočavaju sa tim problemom bez obzira na đntge okolnosti koje mogu biti ometene uspješnom reintegracijom u društvo Ako odluče da se vrate kući ponovo će dobiti zaštitu od svojih vlada Države se bave migrantima u skladu sa svojim nacionalnim zakonima i procedurama za imigraciju
3 PRAVNI OKVIR ZA IZRADU SMJERNICA
31 Međunarodni pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Pitanje RZN nasilja uključujući rodno zasnovano nasilje u vanrednim odnosno kriznim situacijama pravo je obuhvaćeno međunarodnim kontekstom od strane Ujedinjenih nacija i Vijeća Evrope
Standardi UN-a u ovoj oblasti uspostavljeni su sljedećim dokumentimalaquo Konvencija o statusu izbjeglica i njen protokol 1951 I 1967)rsquo^ - ne navodi spol ili
rod kao osnove za progon ali relevantna međunarodna tijela smatraju da pojam pripadnosti određenoj društvenoj grupi treba tumačiti šire i da Konvencija o izbjeglicama između ostalog pruža zaštitu i od progona zasnovanog na rodnom osnovu
laquo Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)reg Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)reg Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)degbull Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili
kažnjavanjabull Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)^^ CEDAW Opće preporuke br 19^^ I br 35^reg o nasilju nad ženama oba dokumenta
zahtjevaju posebnu zaštitu žena izbjeglica I migranata CEDAW Opća preporuka br 24^^ - ldquoposebnu pažnju treba posvetiti zdravstvenim
potrebama i pravima žena koje pripadaju ranjivim i ugroženim grupama kao što su žene migranti izbjeglice i interno raseljene žene djevojčice i starije žene žene u prostituciji žene domorotkinje i žene sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom
laquo Konvencija o pravima djeteta^reg (UN 1989) posebno član 22
reg član 22 Zakona o azilu BiH bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)^ http7wwwunhcrorgprotectionbasic3b66c2aa10convention-protocol-relatingStatus-refugeeshtml reg http7wwwunorgenuniversal-declaration-human-rightsreg https7vvwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx rsquodeghttps7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescesaaspx rsquo http7wwwun orgwomenwatchd awcedaw
http7wwwrefwor1dorgdocid52đ920c54htmirdquo https7tbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GiobalCEDAW_C_GC_35_8267_Epdf
http7wwwrefworldorgdocid453882a73html https7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescrcaspx
13
Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)
Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom^reg (UN 2006) - posebno naglašava bdquoda su žene i djevojčice sa invaliditetom često pod većim rizikom kako unutar tako i izvan kuće od nasilja povreda ili zlostavljanja zanemarivanja ili nemarnog liječenja maltretiranja ili eksploatacijerdquo
Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama
bull Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata i Ciljevi održivog razvoja^^ - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 16 i COR
17
Model evropske javne politike azila sadržan je prije svega u aktima institucija EU - najvažniji akti pravne stečevine EU o azilu uključuju Direktivu o privremenoj zaštiti Direktivu o prihvatu Dublinsku uredbu Direktivu o kvalifikaciji i Direktivu o postupku
U okviru Vijeća Evrope posebna se pažnja poklanja zaštiti izbjeglica tražitelja azila i raseljenih osoba u Evropi Tokom godina u okviru Odbora ministara i Parlamentarne skupštine usvojen je niz rezolucija i preporuka državama članicama iz područja izbjegličkog prava i prava azila u kojima se naglašavaju standardi uspostavljeni Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951 godine
Najvažniji mehanizam zaštite tražitelja azila i izbjeglica na području Evrope jest Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava I osnovnih sloboda^reg
Standardi Vijeća Evrope su- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u
porodici (CAHVIO 2011) (tzv Istanbulska konvencija) zahtijeva između ostalog rodno osjetljivu migracionu i azitnu politiku u državama čl 59 60 i 61^reg
~ Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007) i
- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s
nasiljem unutar porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama
u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu
2010 godine neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vij^a Evrope o djeci koja su
svjedoci nasilja u porodici- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u
oblasti zdravstva u Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu
zdravstvenoj zaštiti
U izradi ovog dokumenta za Kanton Sarajevo uzeta su u obzir ključna načela i preporuke iz dokumenta Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje
httpwwwunorgdisabilitlesdocumentsconventionconvoptprot-epdfhttpwwwrefwor1dorgdocid59db4b224htmtiako se u Evropskoj konvenciji pravo na azil ne spominje ekspticitno kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava
uspostavljen je niz standarda u zaštiti tražitelja azila posebno u odnosu na izručivanje i protjerivanje osoba kc^ma prijeti mučenje ili drugo nečovječno postupanje ili kažnjavanje te ograničenje kretanja tražitelja azila
https rmcoe intCoE RMPublicCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentldreg090000168046031c
14
na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
32 Domaći pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
BiH je potpisala i ratificirala gotovo sve relevantne međunarodne pravne instrumente vezane za RZN a najznačajniji među njima su Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) Konvencija o nasilju nad ženama i nasilju u porodici Vijeća Evrope - Istanbulska konvenclja^o Pored međunarodnog zakonodavstva država je razvila sopstvene sveobuhvatne mehanizme u suočavanju sa nekim oblicima RZN
Ustavom BiH predviđeno je da BiH direktno primjenjuje prava I slobode zagarantirane Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950) i daje joj prioritet nad bilo kojim drugim zakonom (član 3)
Kada je riječ o propisima koji su u primjeni u Federaciji BiH važno je ukazati na sljedeće
Zakon o azilu (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)bull Zakon o strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiH broj 8815) Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj
3210 - Prečišćeni tekst) koji garantira jednake mogućnosti i ravnopravan tretman za sve osobe bez obzira na spol
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013) Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo
br 3603 3703 2104 6904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517) - nasilje u porodici je krivično djelo u skladu sa članom 222 ovog Zakona^
Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210813 5914)
Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 714)
Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i 3114)
bull Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije BiH (bdquoSlužbene novine Federacije В1Нldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)
Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 38164417 i 2818)
bull Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 4906 7611 18911) Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513) i
dr
Strateški i drugi dokumenti (publikacije) od značaja za izradu ovih Smjernica- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine
^ https7rmcoeintCoERMPublicCommonSearchServicesDispiayDCTMContentđocumentld=09(X)00168046031 c Napomena Domaći pravni okvir u svojim krivičnim zakonima kako na nivou Krivičnog zakona BiH tako i na nivou Krivičnog
zakona Federacije BiH kao zaštićena dobra uvrstio je zabranjene radnje koje se mogu dovesti u vezu sa RZN i trgovinom ljudima Takva su djela na primjer u Krivičnom zakonu BIH - član 149a Nezakonito uskraćivanje identifikacijiskih dokumenata član 185 Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz osoba u ropskom odnosu član 186 Međunarodna trgovina ljudima član 186a Organizirana međunarodna trgovina ljudima član 187 Međunarodno navođenje na prostituciju član 189 Krijumčarenje ljudi član 189a Organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela krijumčarenje migranata i drViše u Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paketrdquo Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo 2015 str 44 i 45
15
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (ldquoSlužbeni glasnik BiHldquo 7515)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godine
- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 9513)22
- Protokol o radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama ~ Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2020 godine Sarajevo
4 OPĆA NAČELA SVRHA I CILJEVI SMJERNICA
Svi zainteresirani subjekti koji su uključeni u zaštitu žrtava RZN na području Kantona Sarajevo a u skladu sa međunarodnim smjernicama imaju obavezu da se u svakom trenutku pridržavaju sljedećih općih načela
Pristup koji je usmjeren na preživjele Ovakvim pristupom se stvara podsticajno okruženje u kojem se poštuju prava i žeije preživjelih njihova sigurnost je osigurana i s njima se postupa dostojanstveno i s poštovanjem Pristup usmjeren na preživjele zasnovan je na sljedećim smjernicama
- Sigurnost Sigurnost i bezbjednost preživjelih i nihove djece je primarna- Poverijivost Preživjeti imaju pravo da biraju kome hoće ili neće pričati svoju priču a
informacije se trebaju dijeliti samo uz saglasnost preživjelog- Poštovanje Sve poduzete mjere treba voditi uz poštovanje izbora želja prava i
dostojanstva preživjelog Uloga pjomagaća je da olakša oporavak i osigura sredstva za pomoć preživjelom
- Nediskriminacija Preživjeli trebaju imati ravnopravan i pravičan tretman bez obzira na njihovu starost spol rasu religiju nacionalnost etničku pripadnost seksualnu orijentaciju ili bilo koju drugu karakteristiku
4Pristup zasnovan na pravima teži da analizira i adresira osnovne uzroke diskriminacije i nejednakosti kako bi se osiguralo da svi bez obzira na njihov spol starost etničku pripadnost ili vjeroispovijest imaju pravo da žive slobodno i dostojanstveno sigurni od nasilja eksploatacije i zlostavljanja u skladu sa načelima propisa o ljudskim pravima
bullišPristup zasnovan na zajednici osigurava da se ugroženo stanovništvo aktivno angažira kao partner u razvijanju strategija vezanih za njihovu zaštitu i pružanje humanitarne pomoći Ovaj pristup podrazumijeva direktne konsultacije sa ženama djevojčicama i drugim rizičnim grupama u svim fazama humanitarnog reagiranja kako bi se identificirali zaštitni rizici i rješenja te izgradili postoje6 mehanizmi zaštite zasnovani na zajednici
^Humanitarna načela Humanitarna načela čovječnosti nepristrasnosti neovisnosti I neutralnosti trebali bi podržati primjenu ovih smjernica i od suštinskog su značaja za održavanje pristupa usmjerenog ka pogođenom stanovništvu i osiguranje djelotvornog humanitarnog odgovora
ldquo Važenje ove Strategije je produženo na osnovu Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo broj 3217) članom 37 stav (1) Zakona koji je usvojen 2017godine utvrđuje se da jjostojeći strateški dokumenti ostaju na snazi do stupanja na snagu novog cikiusa planiranja u Шаби sa odredbama člana 27 ovog Zakona Novi ciklus planiranja treba da obuhvati period od 2021 do 2027 godine
16
-^Pristup bez štete ovaj pristup koji se još izražava i kao pristup ne čini nikakvu štetu podrazumijeva poduzimanje svih mjera neophodnih kako bi se izbjeglo izlaganje ljudi daljnjim štetama kao posljedica djelovanja humanitarnih aktera^reg
Svrha razvoja smjernica je standardizacija usklađivanje i koordinacija rada svih aktera koji se bave zaštitom pogođene populacije od RZN u kriznim situacijama
Radi prevencije i odgovora na rodno zasnovano nasilje u kriznim situacijama potrebno je uraditi pripreme i organizirati sistem koji bi pružio efikasan odgovor Stoga Je potrebno provesti niz mjera aktivnosti i procedura kako bi odgovor bio efikasan Prema međunarodnim pravnim izvorima mjere i aktivnosti se odnose na
Angažiranje lokalne zajednice sa ciljem prevencije i odgovora za RZN u slučaju krizne situacijeAktivnosti bitne za ublažavanje posljedica (faza mitigacije) prevenciju i odgovor Aktivnosti na uspostavi i jačanju koordinacije I operativnog djelovanja
Bitno je naglasiti da su minimalni standardi međusobno povezani i međusobno ovisni
Slijedom navedenog cilj ovih Smjernica Je osigurati da svi akteri u Kantonu Sarajevo imaju isto razumijevanje rizika kojima su izložene žrtve RZN u kriznim situacijama i osigurati da sve žrtve imaju pristup minimumu usluga podrške
Cilj smjernica je da razviju jasnu multisektorsku koordinaciju uloga i odgovornosti svih relevantnih aktera uključenih u zaštitu krizama pogođene populacije kako bi se olakšala brza identifikacija upućivanje i zaštita žrtava RZN
Smjernice nisu samostalni dokument i trebaju biti implementirane u koordinaciji sa relevantnim domaćim zakonodavstvom i međunarodnim minimalnim standardima za RZN (kao što su lASC UNFPA UNHCR UNICEF i WHO smjernice)
5 DEFINICIJA POJMOVA
Rodno zasnovano nasilje je krovni termin za bilo kakvu štetu nanesenu protiv nečije volje koja negativno utiče na fizičko ili psihičko zdravlje razvoj i Identitet te osobe a pristavlja rezultat rodno uvjetovanih nejednakosti u odnosima moći koje eksploatišu razlike između muškaraca I žena razlike među muškarcima i razlike među ženama^ Uključuje djela koja nanose fizičku seksualnu ili mentalnu štetu ili patnju prijetnje takvim djelima prinude i druga lišenja slobode ovi postupci se mogu dogoditi Javno ili privatno
Pojam rodno zasnovano nasilje također se sve više koristi od strane nekih aktera kako bi se istakle rodne dimenzije određenih oblika nasilja nad muškarcima I dječacima naročito nekim oblicima seksualnog nasilja počinjenog sa eksplicitnom namjerom jačanja rodno nejednakih normi maskuliniteta I femininiteta (npr seksualno nasilje počinjeno u oružanom sukobu usmjereno na emaskulaciju ili feminizaciju neprijatelja)^^
Nadalje takav stav proizlazi iz općenitog stajališta koje je ukorijenjeno u okvir patrijarhalne društvene strukture po kojoj je pitanje kontrole i moći pitanje isključivo muškaraca Uz takvo tradicionalno stajalište uz muški spol vrlo često vežemo karakteristike poput suzdržanosti od ekspresije emocija asertivnosti i agresivnosti Moramo uzeti u obzir da socijalizacija ima
Minimalni standardi za prevenciju i odgovorna RZN u vanrednim situacijama UNFPA 2015 Dokument dostupan putem internet adrese httpswwwun^jaorgsitesdefaultfilespub-pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska I manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine str 43 (prevod rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) - citirano prema httpAAWww relielWeb intwrwb nsfs40B847015485B34749256B FE0006E603)^ Smjernice u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (lASAC 2015)2httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Ge nder-based-Violence-GuidelinesJo-respdf
17
različit utjecaj na muškarce i žene u pogledu doživljaja nasilja Tako se muškarce odgaja na način da je dopušteno biti nasilan u određenim situacijama dok su žene te koje su više submisivne i pasivne Takav način odgoja utječe na drugačiji pogled na nasilje kod muškaraca I žena što u konačnici dovodi i do drugačijeg doživljaja nasilja Problem nasilja nad muškarcima ovisi o društvenom kontekstu i društvenim stereotipima koji imaju utjecaj na to koliko je društvo spremno pružiti pomoć Problem započinje već od samih žrtava kojima je teško uopće priznati sebi samima da su žrtve nasilja^reg
Zbog potrebe jedinstvenog razumijevanja izraza u ovoj oblasti slijedi prikaz ključnih pojmova važnih za primjenu ovih Smjernica
- ldquoRodno zasnovano nasilje nad ženama označava nasilje koje je usmjereno protiv žena zato što su žene ili koji neproporcionalno pogađa žene^rsquo
- ldquoNasilje nad ženama shvata se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i podrazumijeva sve dnove RZN koji rezultiraju ili bi mogli dovesti do fizičke seksualne psihološke ili ekonomske štete ili patnje žena uključujući prijetnje takvih djela prinude ili proizvoljnog lišavanja slobode bilo u javnom ili u privatnom životu^reg
- ldquoNasilje u porodicirdquo podrazumijeva sva djela fizičkog seksualnog psihološkog ili ekonomskog nasilja koje se javljaju u porodici ili domaćinstvu ili između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera bez obzira da li počinitelj dijeli iii je dijelio isto prebivalište sa žrtvom^^
Prema Međunarodnom sistemu za upravljanje informacijama o rodno zasnovanom nasiju (MSUIRZN) sljedeće kategorije nasilja su prijavljene kao najčešće u vanrednim kriznim situacijama
~ bdquoSeksualno nasilje uključujući I silovanje odnosi se na uključenost u vaginalnu analnu ili oralnu penetraciju seksualne prirode nad tijelom druge osobe sa bilo kojim tjelesnim dijelom ili objektom a bez njene saglasnosti uključenost u druge nesaglasne činove seksualne prirode sa osobom te izazivanje učešća druge osobe u nesaglasnim činovima seksualne prirode sa trećom osobom Saglasnost mora biti data dobrovoljno jer je rezultat slobodne volje osote s procjenom u kontekstu okružujućih okolnostiregreg
- bdquoSeksualni napad je bilo koji oblik nesagtasnog seksualnog kontakta koji ne rezultira ili ne uključuje penetraciju Primjeri uključuju pokušaj silovanja kao i neželjene poljupce milovanje ili dodirivanje genitalija i zadnjice
- bdquoMutiiacijasječenje ženskih genitalija je čin nasilja koji uključuje sječenje seksualnih organa zbog čega se to može klasificirati kao seksualni napad Sječenje ženskih genitalija ne uključuje silovanje tj slučaj gdje je došlo do penetracije
- bdquoFizički napad je čin fizičkog nasilja koji nije seksualan po prirodi Primjeri uključuju udaranje šamaranje gušenje sječenje guranje paljenje pucanje ili korištenje bilo kojeg oružja napade kiselinama ili bilo koje druge radnje koje rezultiraju bolom neugodnošću Ili povredomregreg
- bdquoPrisilni brak podrazumijeva brak pojedinca protiv njene ili njegove voljeregreg- bdquoUskraćivanje resursa mogućnosti iii usluga se odnosi na uskraćivanje pravičnog pristupa
ekonomskim resursimasredstvima ili mogućnostima za život obrazovanju zdravstvu ili drugim socijalnim uslugama Primjeri uključuju udovicu koja je spriječena da dobije nasljedstvo zarade koje prisilno uzima intimni partner ili član porodice žena koja je spriječena da koristi kontracepciju djevojčica koja je spriječena da pohađa školu itd Izvještaji o općem siromaštvu ne bi trebali biti evidentiranireg^
~ bdquoPsihološkoemocionalno zlostavljanje je nanošenje mentalnih ili emocionalnih bolova ili povreda Primjeri uključuju prijetnje fizičkim ili seksualnim nasiljem zastrašivanje poniženje prisilnu izolaciju progonstvo uznemiravanje neželjenu pažnju primjedbe gestove ili pisane riječi seksualne iili prijeteće prirode uništenje dragih stvari itdregreg
- bdquoTrgovina ljudima podrazumijeva vrbovanje prevoz prebacivanje prikrivanje ili prijem lica putem prijetnje ili upotrebe sile ili drugih oblika prinude otmice prevare obmane zloupotrebe moći ili položaja ranjivosti ili davanja iii primanja plaćanja ili koristi radi postizanja saglasnosti osobe koja ima kontrolu
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine (prevođ rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) bull citirano prema httpwwwwreiiefwebintwrwbnsfsM0B847015485B34749256BFE0006E603)
Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (2011) httpsrmcoeintCoERMPubticCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentld=090000168046031c
Op cit^ Op cit ldquo Op cit član 36
Op cit član 38reg httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-T oolpdf ldquo Op dtldquo Op cit
Op cit
18
nad drugom osobom zbog eksploatacije Iskorištavanje uključuje u najmanju ruku eksploataciju drugih za prostituciju ili druge oblike seksualne eksploatacije prinudni rad iii usluge ropstvo ili postupke slične ropstvu porobljavanje ili uklanjanje organa ^
Ostati pojmovi- Krizna situacija je neplanirani i neželjeni proces koji traje određeno vrijeme na određenom podrult^u a
na koji se može utjecati samo djelomično može ozbiljno da ugrozi sigurnost ljudi i okoline Krizna situacija je neočekivani događaj čiji uzroci mogu biti vanjski i unutrašnji odnosno mogu biti uzrokovane ljudskim faktorom ili prirodnima silama
- Povjerljivost etičko načelo povezano sa stručnjacima iz oblasti medicinske i socijalne službe Održavanje povjerljivosti zahtijeva da pružatelji usluga štite prikupljene informadje i saglase se da dijele samo informacije sa izričitom dozvolom klijenta i u drugim slučajevima predviđenim zakonom Sve pisane informacije uključujući i one u elektronskom formatu treba držati u zaključanim datotekama a samo ovlašteno osoblje treba Imati pristup Održavanje povjerljivosti o nasilju znači da nikada ne razgovaraju o detaljima slučaja sa porodicom ili prijateljima ili sa kolegama za koje smatraju da nema potrebe da znaju o nekom djelu zlostavljanja To znači da će lične informacije žrtve (kao i svi podaci koji mogu identificirati određenu žrtvu) biti podjeljeni samo sa ostalim pružateljima usluga koji direktno sudjeluju u pružanju podrške ovoj specifičnoj žrtvi u skladu sa zakonom dok druge zainteresirane strane dobijaju samo zbirne podatke koji omogućavaju statistički monitoring RZN ali ne I identifikaciju pojedinih žrtava Kada se radi sa djecom odluke o poverljivosti podataka treba da budu u najboljem interesu djeteta
- Zainteresirana strana(e) odnosi se na pojedince grupe organizacije i institucije uključene u sprječavanje i reagiranje na RZN Zainteresirane strane mogu biti izbjegliceintemo raseljene osobe lokalno stanovništvo uposleni Ili dobrovoljci agencija UN-a nevladinih organizacija domaćih institucija vlasti donatora i drugih članova međunarodne zajednice
- Dijete je svaka osoba koja nije navršila 18 godina života (prema Konvenciji o pravima djeteta i domaćim propisima)
- Dijete bez pratnje je dijete koje je razdvojeno od oba roditelja i ostalih rođaka i ne nalazi se pod zaštitom druge odrasle osobe koja je po zakonu ili običajnom pravu odgovorna za brigu o djetetu^reg To znači da se dijete nalazi bez potpune brige (nadzora) od strane odrasle osobe iii da se o njemu brine neko ko nije u rodu ili je djetetu nepoznat ili nije njegov uobičajeni staratelj (npr komšija drugo dijete mlađe od 18 godina ili stranac)^^
- Razdvojeno dijete je dijete odvojeno od oba roditelja ili od ranijeg zakonskog staratelja ili od uobičajenog primarnog staratelja ali ne nužno razdvojeno i od ostale rodbine Stoga se ovaj izraz odnosi na djecu koja se nalaze u pratnji drugih odraslih članova svoje porodicereg
- Zajednica je termin koji se koristi u ovim smjernicama a koji se odnosi na stanovništvo pogođeno kriznim situacijama U pojedinačnim okruženjima zajednica se može odnositi na izbjeglice interno raseljene osobe osobe pogođene humanitarnim katastrofama i si
- Osobe sa invaliditetom uključuju osobe koji imaju dugoročno fizičko mentalno intelektualno ili senzorno oštećenje koje u interakciji sa različitim barijerama može ometati njihovo puno i efikasno učešće u društvu na ravnopravnoj osnovi sa drugimardquo
- Informirani pristanak je dobrovoljna saglasnost pojedinca koji ima pravnu sposobnost da daje saglasnost Da bi dao informirani pristanak pojedinac mora imati kapacitet i zrelost da razumije usluge koje se nude i da bude zakonski u mogućnosti dati svoju saglasnost Obrazac pristanka za davanje informacija nalazi se u Prilogu 2 ovih Smjernica
- Informirana saglasnost je izričito dat pristanak za sudjelovanje u uslugama od strane mlađe djece koja su po definiciji premlada da daju informirani pristanak ali dovoljno stara da razumiju i slože se o tome da sudjeluju u uslugama^
- Obavezno prijavljivanje podrazumijeva da su zdravstveni i socijalni radnici nastavnici odgajatelji medicinske obrazovne i druge ustanove i organi kao i nevladine organizacije koji u obavljanju svoje dužnosti saznaju za učinjene radnje nasilja dužni odmah po saznanju prijaviti učinjene radnje nasilja u porodici nadležnoj policijskoj upravi Ukoliko se radi o stranom državljaninu prijavljuje se Službi za poslove sa strancima
httpswwwunodcorgdocumentstrealiesUNTOCPublicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i Interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR Ženeva 2003 str 6ldquo UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Detemining the Best Interests of the Child httpswwwunhcrorg4566bl6b2pdf 3raquo Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 lsquoThe Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child httpswwwunhaorg4566b16b2pdf Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom httpwwwunorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-epdf Seksualno i rodno nasipe nad izbjeglicama povratnidma i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR 2003rsquo Član 8 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013)
19
Hitnost rješavanja Za predmete nasilja u porodici nadležni subjekti dužni su osiguravati hitnost u rješavanju a u skladu sa svojim nadležnostima Ova se obaveza odnosi na općinski sud - prekršajno odjeljenje suda (u daljnjem tekstu nadležni sud) policija organ starateljstva i druge institucije nadležne za socijalnu i zdravstvenu zaštitu uz obavezu zajedničkog i koordiniranog djelovanja^Žrtvapreživjeii osoba koja je pretrpjela RZN Na osnovu međunarodnih standarda znanja i dobrih praksi u ovim Smjernicama koriste se dva pojma - žrtvardquo i preživjeli - da označe osobe podvrgnute RZN što upućuje na dva koegzistirajuća aspekta viktimizacija (također u medicinske i sudske svrhe) i otpornost (za psihosocijalnu podršku i osnaživanje)IzvršiteiJpočiniteiJ nasilja osoba grupa ili institucija koja direktno nanese ili na drugi način podržava nasilje ili drugo zlostavljanje koje je nanijeto drugome protiv njegovenjene voije^Mučenje svaki čin kojim se namjerno nanosi teška boi iii patnja bilo fizička ili psihička nekoj osobi u takve svrhe kao što su pribavljanje informadja ili priznanja od te osobe ili treće osobe kažnjavanja za djelo koje je ona ili treća osoba počinila iii se sumnja da Je počinila ili zastrašivanje ili primoravanje nje ili treće osobe ili iz bilo kog razloga zasnovanog na diskriminaciji bilo koje vrste kada je takva bol ili patnja nanijeta od strane ili uz podsticanje iii saglasnost javnog službenika iii druge osobe koje djeluje u službenom svojstvu Ne uključuje bol ili patnju koja proizilazi samo od ili je sastavni ili posljedični dio zakonitih sankcija^
čl 3 i 4 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici httpwwwunhcrorg453492294pdf
^ Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih nehumanih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja i Međunarodne konvencije 0 eitminaciji svih oblika rasne diskriminacije
20
ii DIO
HITNA INTERVENCIJA
6 PRAVCI UPUĆIVANJAOd presudnog je značaja da postoji jasna komunikacija i razumijevanje sigurnosti svih uputa vezanih za RZN Jednom kada svaki sektor uspostavi standarde zaštite važno je formirati jasan sistem upućivanja među tim sektorima Pravce upućivanja treba stalno provjeravati za svako područje i treba navesti
Koje agencije ili institucijeustanove pružaju usluge Specifične kontakt informacije ime I broj telefona) jedne od ključnih osoba u toj
institucijiustanovi Osiguranje usluga koje pruža institucijaustanovabullbull Sve troškove vezane za uslugu ako su relevantni Gdje se žrtve trebaju uputiti kako bi imale pristup ovim uslugama
Hitna upućivanja iziskuju hitnu reakciju-procjenu prvih neophodno potrebnih radnji kao što su
- uvid u nivo rizika- prijava slučaja- saglasnost koju je dala žrtvapreživjeli RZN^- zbrinjavanje- hitna medicinska pomoć- preporuka prvostepenog tima za upućivanje- zahtjevi drugih relevantnih zainteresiranih strana na primjer porodica prijatelj ili
pratitelj- prekidanje stanja u kojem se do tada nalazila potencijalna žrtva
Prvostepena reakcija (hitni odgovor) U slučajevima nasilja nad migrantima ili izbjeglicama i tražiteljima azila terenske službe u privremenim prihvatnim centrima trebaju pružati osnovnu podršku Svi koji rade u ovim centrima trebaju biti dio specijalizirane obuke za procesuiranje RZN u skladu s usvojenim procedurama Ukoliko relevantna usluga nije organizirana u centruobjektu usluge će pružiti drugi pružatelj usluga Ambulante i angažirano stručno osoblje u privremenim prihvatnim centrima je spremno da se bavi RZN u određenim limitiranim okolnostima
Procedure upućivanja odnosno referalni mehanizam u slučajevima RZN razvijen je za svaki privremeni prihvatni centar posebno te čine Prilog 4 (Ušivak) i Prilog 5 (Blažuj) ovih Smjernica
Drugostepeni (srednjoročni) odgovor Ako žrtvipreživjelom RZN treba podrška koja se ne može pružiti unutar privremenog prihvatnog centra (kao dio prvostepene reakcije) žrtvu treba uputiti na druge službe koje mogu pružiti specijaliziranu njegu i pomoć Ove usluge se nalaze izvan privremenih prihvatnih centara i uključuju Između ostalog specijaliziranu zdravstvenu zaštitu hospitalizaciju ili liječenje HlV-a i drugih bolesti Ovo uključuje i dodatne usluge kao što je prevoz oddo privremenog prihvatnog centra obavezno angažiranje prevoditelja (istoga spola kao žrtva) lijekove ili sakupljanje dodatne dokumentacije Kada se žrtva RZN zbrine ona će biti vraćena u privremeni prihvatni centar i bit će pod pojačanim nadzorom i zaštitom od strane zaštitarske službe u privremenom prihvatnom centru Ukoliko prevoz preživjele osobe ne može osigurati i pružiti hitna medicinska služba Isti bi trebao biti osiguran od agencija ovlaštenih za prevoz migranata i 24 sata prisutnih u privremenim prihvatnim centrima
Za krivična djela koja se prooesuiraju na ех ocio osnovi saglasnost žrtve nije od značaja Ipak međunarodni standardi preporučuju da se osigura saglasnost žrtve u svim procesima a kako bi se izbjegla reviktimizadja
22
Trećestepeno upućivanje (dugoročni odgovor) Trećestepeno upućivanje primjenjuje se ako žrtvapreživjeli RZN treba dugoročnu pomoć kao što je posjeta savjetovanju ili terapiji podrška pri pripremi tužbe protiv počinitelja nasilja i davanje saglasnosti za starateljska prava i viđanje djeteta iii zahtjev za dodatnim relevantnim dokazima iz druge zemlje Međutim trećestepeno upućivanje podrazumijeva produženi boravak žrtvepreživjelog RZN u zemlji a za vrijeme boravka država bi trebala pružiti žrtvi pristup osnovnim uslugama kao što su smještaj psihosocijalne i druge usluge i pravo na rad Pri pružanju usluga potrebno je osigurati prevoditelja istoga spola kao žrtva)
NapomenaZa žrtve RZN iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila koji se nalaze na prostoru Kantona Sarajevo ali borave u privatnom smještaju odnosno nisu registrirani u privremenim prihvatnim centrima prema međunarodnim propisima država je dužna obavezno da pruži usluge hitne medicinske pomoći neovisno od toga da li je migrant izbjeglica ili tražitelj azila I zvanično registriran na području ovog Kantona Ova vrsta pomoći može se organizirati kroz saradnju nadležnih organizacija Crvenog krsta međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ove populacije i lokalnih zdravstvenih ustanova
Osim hitne medicinske pomoći važno je definirati i pružanje ostalih potrebnih usluga u slučaju RZN Radi se o pitanju koje zahtjeva poduzimanje dodatnih napora kako bi se adekvatna pomoć pružila I onoj populaciji koja boravi na području Kantona Sarajevo ali izvan Privremenih prihvatnih centara Informacije o vrsti i načinu pružanja pomoći u slučajevima RZN moraju biti dostupne i ovoj skupini migranata izbjeglica i tražitelja azila Nakon što se osigura mehanizam upućivanja u ovim slučajevima informacije će biti dostupne kako nadležnim tijelima i organizacijama tako i ciljanoj populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila izvan Privremenih prihvatnih centara
7 MINIMALNI PAKET USLUGA U BORBI PROTIV RZN
Minimalni paket usluga u borbi protiv RZN u kriznim situacijama razvijen je u okviru stručnog uputstva UNFPA Ovaj odjeljak daje smjernice za proširenje brige o žrtvama RZN u kriznim situacijama s posebnim osvrtom na sljedeće
1 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika2 Pružanje usluga na terenu3 Osiguranje hitnog reagiranjapružanja prve pomoći
71 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika
Osobe koje su u riziku od RZNrdquo su uglavnom žene djevojčice i dječaci koji su već bili izloženi RZN ili im je prijećeno istim u njihovim zemljama porijekla stalnim ili privremenim prihvatnim centrima za tražitelje azila izbjeglice I migrante iii zemljama u kojima su ranije boravili duž migracionog puta te interno raseljene osobe Drugim riječima osobe koje se mogu lako fizički emocionalno ili psihički povrijediti ili napasti
Migranti izbjeglice i tražitelji azila koji traže zaštitu u drugim zemljama imaju teške traume i povrede Izgubili su sve svoje poznate mehanizme zaštite I izuzetno su ranjivi u smislu da je vrlo vjerovatno da će na putu doživjeti nasilje I zloupotrebu svojih prava Neki od njih sada imaju još veći rizik od daljeg viktimiziranja na RZN i seksualno nasilje
Prema međunarodnim iskustvima i standardima I povratnim informacijama koje pružaju humanitarni službenici koji se bave trenutnom izbegličkom i migrantskom krizom u Evropi i
23
Bosni i Hercegovini sljedeće su osobe identificirane kao rizična ciljana ranjiva i najugroženija grupa za RZN i seksualno nasilje
- adolescentice-- udovice rastavljene iii neudate ženedjevojkeldquo žene koje putuju same s djecom bez pratnje supružnika vanbračnih partnera ili
drugih odraslih muških članova porodice- domaćinstva na čijem su čelu žene- starije žene i muškarci- djeca u domaćinstvima predvođenim muškarcima- djevojčice i dječaci koji su bez pratnje ili razdvojeni- pripadnici etničkihvjerskih manjina- osobe sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom- osobe sa zdravstvenim problemima (koje pate od teških iii hroničnih bolesti spolno
prenosivih bolestiHIV-AIDS itd)- trudnice iii dojilje- osobe sa historijom seksualnog nasilja (kao žrtve iili svedoci uključujući I rani brak)- LGBTI+ osobe
Pored migracionih kriza navedene kategorije mogu se smatrati osobama osjetljivim na druge katastrofe i krizne situacije^reg Ove su osobe u opasnosti od daljnje viktimizacije
Zdravstvene posljedice rodno uvjetovanog nasilja mogu se grupirati u tri kategorije1 Fizičke posljedice2 (Pslho-)somatske posljedice3 Psihičke posljedice
Višestruka traumatska iskustva ostavljaju teške posljedice po zdravlje osobe Pri tome nesigurna situacija boravka nedostatak poslovnih mogućnosti i si dodatno usložnjavaju psihičke problem Među migrantima Izbjeglicama i tražiteljima azila često je izražen posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) ali i drugi mentalni poremećaji i somatski zdravstveni problemi Ako su ove osobe već bile traumatizirane iii su doživjele traumatizaciju tokom bijega u uvjetima kada su njihov boravišni status i budućnost I dalje nesigurni može doći i do pogoršanja mentalnog zdravlja^reg
Seksualno nasilje je problem kojem treba posvetiti posebnu pažnju istraživanja pokazuju da su bitne tri specifične faze u kojima izbjeglice i migranti - žrtve rodno zasnovanog nasilja doživljavaju seksualno nasilje stanje u zemlji porijekla iskustva prilikom bijega i iskustva u EU50
U zemlji porijeklaprije bijega Zlostavljanje od strane osoba koje imaju moć seksualno premlaćivanje (posebno žena) seksualni napad silovanje otmica od strane naoružanih članova sukobljenih strana uključujući sigurnosne snage masovno silovanje i prisilna trudnoća seksualno nasilje u vezama s Intimnim partnerom seksualno zlostavljanje djece seks za preživljavanjeprisiina prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
Prilikom bijegau tranzitnim zemljama Seksualni napad od strane razbojnika službenika na granici zarobljavanje za trgovinu ljudima od strane krijumčara seksualni napad
^ Poglavlje 7 preuzeto iz đokurrrenta Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine Smjernice su usvojene odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine Za potrebe izrade Smjernica za područje Kantona Sarajevo tekst je dijelom dopunjen i prilagođen stanju u ovom kantonu
Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine str 19ldquo Op cit str 30
24
u tranzitnim prostorima seks za preživljavanjeprisilna prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
U zemlji odredišta (EU) Seksualni napad prisila iznuda od strane osoba s autoritetom seksualno zlostavljanje razdvojene djece u udomiteljstvu seks za preživljavanjeprisilna prostitucija seksualna eksploatacija osoba koje traže pravni status u zemlji odredišta (državi članici EU) ili pristup pomoći i resursimareg^
Posebna pažnja mora se posvetiti uvjetima života u smještajima za migrante izbjeglice I tražitelje azila s obzirom da upravo te okolnosti kolektivnog smještaja povećavaju rizik od pojave nasilja U ovakvim smještajima rijetko postoje zaštićena mjesta i mjesta za odmor Porodice često doživljavaju intenzivne situacije zbog životnih iskustava i iskustava nastalih tokom bijega Riziku da postanu žrtve rodno zasnovanog nasilja u smještajima posebno su izložene žene djevojčice i dječaci I to od strane članova porodice drugih osoba smještenih u skloništa ali i od sigurnosnog osoblja S druge strane i onda kada dođe do mjera kao što su zabrane pristupa počinitelju otvara se pitanje šta to u praksi znači Nerijetko kolektivni smještaji nemaju uvjete za odvajanje takve osobe od ostalih osoba u skloništu Osim toga ako bi se vršilo izdvajanje tog počinitelja iz konkretne zajednice (skloništa) to može dovesti do kršenja njegove obaveze boravka u skloništu (kao legalnog mjesta boravka)
S obzirom da život u kolektivnom smještaju u kojem je sve organizirano može potaći razvijanje osjećaja ovisnosti i manjka kontrole nad svakodnevnim životom važno je osmišljavati aktivnosti koje će doprinijeti jačanju osjećaja samopoštovanja kontrole i odgovornosti korisnika Konstruktivnim provođenjem slobodnog vremena zadržavaju se stare i razvijaju nove vještine I znanja a time i preveniraju poteškoće mentalnog zdravljaldquo
711 Faktori rizika
Faktori rizika uključuju trenutne ili prethodne okolnosti koje mogu dovesti do RZN iii razvoja bolesti iii povreda uzrokovanih nasiljem naročito kada se pojedini ljudi uklanjaju iz okruženja u kojem su zaštićena njihova prava i slobode kao i njihov fizički I psihički integritet
U ovisnosti od okolnosti faktori rizika mogu biti lični - u odnosu na ličnu situaciju pojedinca i eksterni - u odnosu na spoljne utjecaje
Najznačajniji faktori rizika za ugroženost od RZN su
Lični faktori rizika - Nedostatak podrške muških članova porodice (osiguranje zaštite i društveno prihvatanje od strane zajednice) Međutim mora se imati na umu da žena može biti izložena riziku od RZN od muškog člana porodice odnosno da muško prisustvo može biti i rizik
- Nedostatak finansijskih sredstava- Nedostatak pristupa osnovnim životnim potrebama (hrana voda higijena
spavanje)- Odsustvo iili gubitak ličnih dokumenata (koji se odnose na lični identitet
roditeljstvo imovinu)- Određene lične karakteristike (spol rodni identitet seksualna orijentacija
invaliditet jezične barijere itd)Eksterni faktori rizika - Nedostatak pristupa informacijama
- Nesigurni načini prevoza uključujući javni prevoz kao što su bez nadzora i prenatrpani vozovi i autobusi privatni prevoz taksi bez nadzora ilegalni
Op cit str 30 Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih
ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009
25
transport ili krijumčarenje ili dijelovi puta kojim se ide pješke bez nadzora- Zloupotreba ovlasti (nezakonit pritvor nedostatak pravne pomoći)- Neadekvatan nivo sigurnosti u stalnim i privremenim prihvatnim centrima
uključujući prenatrpanost kupatila i toalete tamne i izolirane sobe- Odsustvo prostorija za muškarce i žene nema posebnih soba za djecu soba
prilagođenih osobama s invaliditetom nema posebnih prostorija u kojima stručnjaci mogu u privatnosti razgovarati sa potencijalnim žrtvama RZN
- Nepostojanje kontrole poštivanja propisa o odvojenim muškim i ženskim kupatilima i toaletima
~ Neprimjerena rodna struktura osoblja za pružanje pomolt5a i zaštitu~ Slab nadzor nad aktivnostima i uslugama u centrima- Neprimjerno ponašanje humanitarnog osoblja- Smještaj u neformalnim naseljima_________________________________________
Priznavanje ugroženosti u pogledu RZN i faktora rizika od suštinske je važnosti prilikom pristupa migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila kako bi se identificirali oni kojima je potrebna pomoć U tom smislu od pomoći su procedure za minimiziranje rizika (prevencija i zaštita) i definirane usluge prve pomoći u cilju spašavanja života
Procjena rizika se zasniva na dostupnim informacijama i mora se obaviti što prije Kada se vrši procjena rizika treba obratiti posebnu pažnju na sljedeće da ii je navodni izvršitelj već počinio RZN ranije ili neposredno prije procjene rizika i da li je onona u stanju da to ponovo učini da ii je prijetio da će izvršiti ubistvo ili samoubistvo da ii je naoružan da li se radi o osobi sa mentalnim poremećajima ili osobi koja zloupotrebljava psihoaktivne supstance da ii žrtva živi u strahu i kako procenjuje sopstvene rizike od RZN
Kombinacija stepena ugroženosti i faktora rizika omogućava osoblju na terenu da klasificira slučajeve po nivou rizika i vjerovatnoće nastanka RZN i definira vrstu potrebne pomoći
Svi akteri koji pružaju usluge migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila u stalnim i privremenim centrima za prijem kao i lokalni pružatelji usluga treba da budu upoznati sa nivoima ugroženosti i faktorima rizika propisno obučeni i spremni da poduzmu odgovarajuće mjere u skladu sa ovim Smjernicama
ftumanitamd osoblje bi trebalo da bude u stanju da brzo prepozna ugrožene osobe osoblje koje nije direktno uključeno u pružanje usluga pnre pomoći treba znati kako upu^ identificirane slučajeve zainteresiranim stranama koje pružaju specijalizirane usii^e
712 Razotkrivanje
RZN mora biti pažljivo razotkriveno kako bi se smanjila mogućnost sekundarne viktimizacije uz puno poštivanje dostojanstva te osobe i povjerljivosti informacija
Neke žrtve RZN se odlučuju da ne razotkriju ovaj vid nasilja ili da ne traže pomoć Neki od razloga za to mogu biti
- stalna nada da će zlostavljanje prestati~ vjerovanje da je zlostavljanje njihov lični problem- vjerovanje da oni i sami potiču nasilno ponašanje- česta percepcija da je RZN prihvatljivo- zlostavljači ulažu veliki napor ne bi ii žrtve ostale s njima- žrtve ponekad žele da prestane nasilje ali ne i odnosveza- stigma i sramota- vjerovanje da se u vezi toga ništa ne može učiniti- vjerovanje da pružatelji usluga nisu u mogućnosti da pomognuldquo stalno prisustvo počinitelja~ želja da se zaštiti počinitelj i njegova porodica
26
- strah od posljedica razotkrivanja kao što je eskalacija nasilja raspad porodice oduzinnanje starateljstva nad djecom
- ekonomske posljedice odvajanja
Što se tiče razotkrivanja nasilja žrtve migranti izbjeglice i tražitelji azila mogu doživjeti I dodatne barijere kao što su
- strah da će izgubiti status tražitelja azila ili izbjeglice ili dodijeljenu supsidijarnu zaštitu ako napuste počinitelja nasilja
- nedostatak svijesti o njihovim pravima i mogućnostima u stranoj zemlji- nedostatak informacija i jezičke barijere- kratki boravak u BiH prije nego što krenu na daljnji put- društvena izolacija koja proizilazi iz njihove emocionalne ovisnosti od počinitelja
nasilja
Razotkrivanje nasilja zahtijeva visok stepen povjerenja u osobu kojoj se ono razotkriva Potrebno je učiniti sljedeće kako bi se osiguralo da žrtve koje žele da razotkriju RZN osjete da imaju podršku u tome i da osjete sigurnost da rade ispravnu stvar
Slušajte Pojžlte žrtvama priliku da vam ispričaju kroz šta su prošli i to svojim riječima i onda kada one za to budu spremne Pokušajte da ih ne prekidate ili da Im postavljate previše pitanja Nemojte da osjećate da treba da popunite svaki trenutak ćutanja koji se pojavi tokom razgovora Ako se žrtvama osigura adekvatan prostor i pruži im se dovoljno vremena za razgovor to će im pomoći da se osjete cijenjenima i podržavanima Nemojte postavljati previše pitanja nego slušajte samo ono što vam sama osoba želi reći
Nemojte osuđivati Nije dobra ideja da se postavljaju pitanja koja pokazuju da upravo to činite ne vršite pritisak na žrtvu (na primjer da izađe iz nasilne veze) jer to može imati negativne posljedice uključujući i opasnost od fizičkog napada
Dajte žrtvama do znanja da im vjerujete
-
Veoma je važno da žrtve znaju da im vjenijete njihovo povjerenje možete zadobiti tako što ćete reći npr mora da je to bilo veoma zastrašujuće zaVas
Potvrdite odluku te osobe da razotkrije nasilje
Žrtve se mogu boriti sa osjećanjima krivice i sumnje u sebe istaknite njihovuhrabrost i snagu za poduzimanje odgovarajućih koraka
Naglasite neprihvatljivost nasilja
Ukažite žrtvama da je nasilje neprihvatljivo i ohrabrite ih da ga razotkriju a istovremeno se pobrinite da one takvo ohrabrivanje ne dožive kao da ih Л osuđujete
Naglasite povjerijivošt čuvanje povjerljivosti onda kada žrtva odluči da istupi i razotkrije RZN je odnajve^ mogućeg značaja
Uputite žrtve odgovarajućim organizacijama za pružanje podrške
Postoje mnoge organizacije dviinog društva koje pružaju zaštitu migrantima kao i žrtvama RZN identificirajte prvu relevantnu zainteresiranu stranu kojoj bi trebalo uputiti žrtvu na osnovu potreba žrtve
713 Rad u multikulturalnom okruženju
Razumijevanje kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migrant izbjeglice i tražitelji azila predstavlja izazove za stručnjake i iziskuje njihovu toleranciju na različitosti (kulturološke jezične običajne rodne) te znanja i vještine o različitim kulturama i načinima komuniciranja Osnovni smisao kulture sastoji se u tome da olakša održi I produlji napredak ljudskog društva Kultura objedinjuje svjesne i nesvjesne modele ponašanja stečene i prenesene simbolima koji tvore osebujna postignuća ljudskih skupina Temeljnu srž kulture čine tradicionalne ideje (povijesno stečene i Izabrane) i vrijednosti vezane uz te ideje Kultura predstavlja određenu konfiguraciju ponašanja normi stavova vrijednosti uvjerenja i temeljenih pretpostavki koje se razlikuju od društva do društva
Područja najčešćeg nerazumijevanja među kulturama odnose se na vrijednosti (temeljna vjerovanja nacionalne karakteristike) način komunikacije (stil govora navika slušanja) pojam prostora i vremena U pojedinim kulturama postoje određena pravila koja se direktno vežu za percepciju vremena lični prostor dodirivanje pogled osmijeh
27
Rodne razlike također mogu utjecati na komunikacijski proces Istraživanja su pokazala da žene više upotrebljavaju indirektni govor dok muškarci upotrebljavaju direktni govor Isto tako postoje velike razlike u emocionalnom doživljavanju 1 pokazivanju emocija kod osoba Iz različitih kultura što je prvenstveno uvjetovano socijalizacijom Razumijevanjem kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migranti i izbjeglice izbjegavaju se negativni učinci postupanja pri čemu nije zadatak stručnjaka da osuđujuprosuđuju nego da osobu saslušaju i uvažavaju Za stručnjake koji rade u multikulturainim okruženjima usavršavanje u tom području je sine que non učinkovitog i djelotvornog postupanjareg^
72 Pružanje usluga na terenu
Pružanje usluga na terenu podrazumijeva da su usluge ili informacije pružene ljudima tamo gdje žive Ili provode vrijeme Zbog poznatih prepreka vezanih za RZN u svakom kontekstu kao što su osjećaj sramote 1 stigme nepovjerenje u pružatelje usluga strah od ponovne viktimizacije i prijetnji smrću pružatelji usluga treba da insistiraju na modusu bdquopružanja usluga na terenu 1 to na jezicima koje razumiju potencijalne ili stvarne žrtve RZN zamjenjujući način tradicionalnog pružanja usluga koji očekuje od korisnika da traže pomoć dolazeći u kancelarijeprostorije pružatelja usluga
Pružanje usluga na terenu posebno žrtvama RZN zahtijeva da se obezbjedi siguran prostor čak i minimalne veličine tako da žrtve i pružatelji usluga mogu govoriti u privatnosti u sigurnom i pristupačnom okruženju
Usluge na terenu mogu također provoditi socijalni radnici zdravstveni radnici psiholozi psihoterapueti i aktivisti koje podržavaju obučeni kulturni 1 jezički medijatori Pored toga potrebno je obratiti pažnju na rodnu strukturu aktera koji pružaju usluge na terenu kako bi se spriječile komunikacijske barijere izazvane kulturnim vjerskim ili drugim razlozima
Kad god je to moguće prevoditelj treba biti istog spola kao i žrtva u svakom slučaju prevoditelji moraju prvo prisustvovati neophodnoj obuci koja se fokusira na načelo povjerljivosti i razumijevanja koncepta RZN u kriznim situacijama
Odgovarajuće zainteresirane strane bi trebalo da se dogovore o ulogama i odgovornostima za pružanje pomoći kako bi se olakšala koordinacija Zainteresirane strane koje su zadužene za Informiranje treba da obavljaju svoje aktivnosti obraćanjem migrantima i izbjeglicama na mjestima na kojima se okupljaju koristeći jednostavna pitanja za probijanje leda sa ključnim porukama Pružanje usluga na terenu uključuje i širenje informacija o tome gdje kako i koje se vrste usluga pružaju o posljedicama nasilja nad ženama i prednosti traženja zaštite i podrške Štaviše poruke moraju biti formulirane tako da žrtve mogu da ih prihvate i razumiju Žrtve trebaju jasno razumijeti da pružatelji usluga brinu o njihovom blagostanju Pored toga poruke se moraju prenijeti na jezicima koji žrtve shvataju i u potpunosti poštujući njihove kulturne osjetljivosti
S obzirom na teška iskustva kroz koja prolaze žrtve pružatelji usluga moraju ih obavjestiti o mnogim važnim pitanjima počevši od vrlo jednostavnih informacija kao što su
- Dostupnost zdravstvenih i psihosocijalnih usluga- Prisustvo zainteresiranih strana zaduženih za sigurnost u centru- Mogućnost podnošenja zahtjeva za azil- Mogućnost da se dobije humanitarni boravak i drugo
ldquo Priručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka Kraljević Hnratski crveni križ Zagreb 2014 godine str 88
28
73 Hitna reakcija
Oni koji pružaju usluge prve pomoći ne moraju znati da ii se viktimlzacija dogodila nedavnolaquo u trenutnoj zemlji tranzita ili na drugoj lokaciji u nekom drugom trenutkulaquo
Vremenski okvir događaja mora se utvrditi samo u slučajevima silovanja r kliničke zaštite žrtava silovanja kako bi se spriječile seksualno prenosive bolesti (SRB) HIV i neželjena trudnoća
Blagovremeno prepoznavanje rizika vodi izboru odgovarajućih mjera prevencije i zaštite i minimizira vjerovatnoću viktimizacije koja se nastavlja u trenutnim okolnostima Ove infomlitye su važne za potencijalnu identifikaciju I kažnjavanje počinitelja RZN
Prva pomoć označava hitnu pomoć koja Je pružena bolesnoj ili povrijeđenoj osobi ili osobi koja je u riziku od ponovljenog ili kontinuiranog RZN ili daljeg izlaganja nasilju u cilju sprječavanja pogoršanja zdravija preživjelog što može dovesti do smrti
Što se tiče odgovora na RZN u kriznim situacijama prva pomoć znači da kada žrtva zatraži pomoć oni koji pružaju istu treba da daju prioritet za sljedeće tri hitne intervencije
Hitna medicinska procedura I pomoć u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem Psihološka prva pomoć (Prilog 1 ovih Smjernica) Posebne mjere zaštite
Ključne aktivnosti za pružanje prve pomoći ugroženim osobama uključuju- Neposredne intervencije uključujući psihosocijalnu podršku gdje je to prikladno- Upućivanje žrtve na odgovarajuću podršku i pravno zastupanje poželjno uz
saglasnost žrtve (ili u najboljem interesu djeteta ako je žrtva dijete)- Praćenje žrtve na mjesto gdje je sigurna I zaštićena (prema socijalnim zdravstvenim i
pravnim pružateljima usluga i pružanje podrške u pristupu njihovim uslugama)~ Korištenje opreza prilikom traženja Informacija od žrtava u prisustvu njihove porodice
ili drugih pripadnika zajednice kako ne bi ugrozili njihovu sigurnost- Zajedničko određivanje (od strane svih zainteresiranih strana) obučenih kontakt
osoba koje će biti zadužene za upućivanje žrtava unutar referalnog sistema za RZN (dvije takve osobe jedno kontaktno lice i jedan zamjenik)
731 Procedura za smještanje i zbrinjavanje žrtava silovanja
Žrtve treba da primaju informacije u direktnoj komunikaciji iili putem Informativnog materijala (kroz društvene aktivnosti u privremenim prihvatnim centrima a koje su namijenjene djevojčicama dječacima mladićima maloljetnicima bez pratnje kroz plakate ili letke na jezicima koje žrtve i potencijalne žrtve uglavnom razumiju istaknutim na lako dostupnim lokacijama vidljivim velikom broju pogođenog stanovništva) koji jasno navode gdje žrtve silovanja mogu tražiti pomoć ili liječnički pregled Tokom medicinskih pregleda žrtvama se moraju dati informacije o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti načinu pristupa i daljnjem liječenju (ako je to potrebno) Radnje nasilja koje su se dogodile prije nego što su žrtve došle u Kanton Sarajevo identificiraju se ako ih same žrtve prijave ili se jave u pratnji člana porodice ili predstavnika organizacija civilnog društva (OCD)
Prvi kontakt u slučajevima silovanjaZdravstveni radnici i saradnici treba da razgovaraju sa žrtvama silovanja koristeći smjernice za komunikaciju
Vidjeti Prilog 1 - Psihološka prva pomoć
29
Liječnik i medicinska sestra trebaju prepoznati seksualno nasilje uključujući silovanje tako što će potražiti prisustvo bilo kog kliničke^ pokazatelja navedenog u protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Standardna operativna procedura - kliničko postupanje u slučajevima silovanja nalazi se u prilogu dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (F^eralnoministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfrnohgovba
Zdravstveni radnici trebaju uzeti podatke o medicinskoj istoriji od žrtve i izvršiti fizički pregled te mogu pregledati (i zadržati) odjeću ili obuću kao dokaz a u skladu sa Vodičem za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Obrazac za medicinsku anamnezu i pregled Piktogrami i Prikupljanje forenzičkih dokaza nalaze se kao prilozi u dokumentu bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfmohgovba
Preporučuje se da Ijekar i prevoditelj budu istog spola kao i žrtva Prevoditelj može biti prisutan samo uz saglasnost žrtve Također se preporučuje da prevoditelji pohađaju odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost Ukoliko žrtva tako želi može biti prisutna i treća osoba osim ako postoji opravdana sumnja da je navedena osoba izvršitelj nasilja ili član porodice koji bi mogao spriječiti žrtvu da otkrije tačne i potpune podatke ključne za produženje adekvatne obuke i zaštitu
Treba istaći da pregled muških genitalija u slučaju silovanja vrši specijalista urolog Posebne napomene za specijalistu urologa a radi obavljanja detaljnog pregleda su sljedeće
- Pregledajte skrotum testise penis periuretralno tkivo meatus uretre I anus- Obratite pažnju je li žrtva obrezana- Obratite pažnju na eventualno prisustvo hiperemije otoka (razlikovati Ingvinalnu
herniju hidrocelu i hematocelu) torzije testisa modrica analnih poderotina itd- Torzija testisa je hitno stanje i zahtijeva hitno upućivanje na hirurški tretman- Ako urin sadrži velike količine krvi provjerite evenutalno postojanje traume penisa i
uretre- Ukoliko je indicirano obavite rektalni pregled i provjerite rektum i prostatu u cilju
utvrđivanja eventualne traume i znakova infekcije- Ukoliko je potrebno uzmite materijal iz anusa za direktni pregled u cilju utvrđivanja
prisustva sjemene tekućine pod mikroskopom^
U svakom slučaju prilikom rada i ispitivanja muškaraca žrtava seksualnog nasilja uključujući silovanje treba Jasno i nedvosmisleno poslati poruku
- da muškarac nije kriv za ono što se dogodilo- da nije jedni da postoje slučajevi ali se ne prijavljuju- pohvaliti hrabrost žrtve da prijavi da sarađuje- da se ne mora preispitivati seksualnost nakon što se doživi seksualno zlostavljanje- da zlostavljanje ne umanjuje muškost- da seksualna orijentacija nije bitna i- objasniti naučnim činjenicama da su erekcija i ejakulacija fiziološki odgovori na
fizičku stimulaciju i da ne Isključuju zlostavljanjeregreg
^ bdquoKliničko postupanje u ^učajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i
suđije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 godine str 142
30
Prikupfjanje dokumentacijePotrebno je popuniti medicinsku dokumentaciju
Procedure nakon liječničkog pregleda- Liječnik može uputiti žrtvu na dalje ispitivanje analizu i liječenje u okviru zdravstvenog
sistema- Liječnik mora prijaviti slučaj nadležnim Insitucijama (ukoliko isti već nije prijavljen)- Svaki slučaj mora biti prijavljen policiji bez odlaganja a policija o tome obavještava
centar za socijalni rad- Zdravstveni radnici imaju obavezu Izdati uputnicu i proširiti medicinski nadzor na sve
neophodne mjere shodno potrebama zaštite zdravlja žrtve- Važno je Informirati žrtvu i uputiti na servise psihosocijalne podrške
Moguće procedure i intervencije tokom liječničkog pregleda- Medicinski tretman povreda ili hitnog stanja kod žrtve- Davanje pilula za dan poslijerdquo da se spriječi neželjena trudnoća kod žrtava akutnog
nasilja- Davanje profilakse za najčešće spolno prenosive bolesti (SPB) - vidjeti Protokol za
liječenje spolnoprenosivih infekcija)regreg- Testiranje (na HIV hepatitis i druge SPB)- Preporuka za naknadne terapije- Upućivanje na specijalističke medicinske preglede u skladu sa procjenom liječnika
Obavezno obučavanje zdravstvenih radnika o protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja sa fokusom na specijaliste ginekologije i specijaliste urologije
Prava žrtavaKada žrtva bude obavještena o liječenju I postupcima koje liječnik mora pratiti (prijaviti slučaj nadležnom Ministarstvu unutrašnjih poslova i Centru za socijalni rad) mora se poštovati izbor žrtve o tome kako postupati O prijavljenom i počinjenom krivičnom djelu silovanja će biti obavješteno nadležno tužilaštvo koje će u skladu sa zakonom preduzeti neophodne mjere i radnje radi otkrivanja počinitelja i dokazivanja krivičnog djela
Hitne medicinske intervencije i zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja- Liječenje povreda- Klinička zaštita žrtava silovanja (u skladu sa Protokolom za kliničko postupanje u
slučajevima silovanja)regrsquorsquo- Sprječavanje ili prekid neželjene trudnoće- Usluge nakon abortusa~ Sprječavanje i liječenje spolno prenosivih bolesti i HlV-a (u skladu sa Protokolom za
liječenje spolnoprenosivih infekcija i Protokolom za postekspozicijsku profilaksu kod HIV infekcije)regreg
NapomenaOdgovor zdravstvenog sistema u slučajevima RZN opisan Je u Poglavlju 11 ovih Smjernica dok Je ovdje data uputa samo za postupanje u slučajevima silovanja kada je neophodna promptna reakcija zdravstvenih službi zbog prikupljanja potrebnih dokaza što se ne može obaviti u ambulanti unutar privremenog prihvatnog centra već u zdravstvenim ustanovama kao što su bolnica ili klinički centar
Sastavni je dio dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine
Op cfOp dt (ovo su Priiozi br 9 i 10 navedenog dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Cijeli dokument
dostupan je na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva wwwfmohgovba)
31
732 Psihološka prva pomoć
Psihološka prva pomoć je preventivni postupak koji ima za cilj da spriječi pogoršanje i pojavu dugoročnih negativnih posljedica po zdravlje kako bi se postiglo blagostanje ljudi pogođenih kriznim situacijama
Žrtve RZN koje se suočavaju sa akutnim stresom i kojima je potrebna psihološka pomoć mogu se ponašati na sljedeće načine ili pokazati sljedeće simptome
- tremor umor glavobolju gubitak apetita opću bol i patnju- plakanje tugu depresiju žalost- anksioznost strah- bit će na oprezurdquo ili nervozni~ strah da će se nešto zaista loše dogoditi- nesanicu noćne more- razdražljivost bijes- krivicu sramotu- zbunjenost emocionalnu otupljenost- izgledat će povučeno ili vrlo mimo (neće se pomjerati)- neće reagirati na druge neće uopće govoriti izgledat će dezorijentirani (npr neće
znati svoje ime odakle su i gdje se nalaze)- nesposobnost da se brinu o sebi ili svojoj djeci (npr odbijaju da jedu ili piju
nesposobnost donošenja jednostavnih odluka)
Važno je napomenuti da žrtva može isto tako izgledati stabilno bez ikakvog ispoljavanja gore navedenih simptoma ili ponašanja Žrtve nasilja kojima je potrebna psihološka prva pomoć najvjerovatnije neće tražiti bilo kakav oblik pomoći Od ključnog je značaja da pružatelji usluga prepoznaju simptome akutnog stresa i da postupaju po njima U takvim slučajevima oni treba da identificiraju osnovne iili vanredne potrebe žrtve - uključujući i probleme koji se mogu činiti manjim ili sekundarnim ali koje žrtva smatra hitnim i od krucijalne važnosti - i da na njih blagovremeno odgovore
Ako žrtva ćš potvrdan odgovor pružatelji usluga mogu predložiti da se žrtva podvrgne medicinskom pregledu ili da razgovara sa psihologom iili psihoterapeutom Imajte u vidu da Je u mnogim kulturama riječ psiholog povezana sa mentalnim bolestima društvenom stigmom i osjećanjem srama Stoga psihologa treba predstaviti kao zdravstvenog saradnika koji je obrazovan i dobar je slušatelj i može pomoći i ponuditi savjet Gdje je to moguće komunikaciju treba obaviti uz pomoć prevoditelja istog spola koji je prošao odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost
733 Posebne mjere zaštite
Posebne mjere zaštite se odnose na akcije koje su dogovorene na licu mjesta i prilagođene su svakom konkretnom slučaju Njihov cilj je udaljiti žrtvu odnosno ugroženu osobu od Identificiranih neposrednih rizika i prijetnji vezanih za RZN Zaštita se može pružiti žrtvama ili ugroženim osobama i članovima njihovih porodica onda kada bi to povećalo njihovu sigurnost i sigurnost njihovih izdržavanih članova porodice
Zajedno sa žrtvomugroženom osobom službenik koji radi na slučaju mora prvo pažljivo procijeniti najbolji način da se žrtvaugrožena osoba udalji od neposrednih prijetnji i rizika S obzirom na to da je sigurnost žrtve apsolutni prioritet u takvim slučajevima treba kontaktirati sve relevantne zainteresirane strane kako bi se identificirale dogovorile i provele neophodne mjere zaštite
32
Primjera radi postupci koji se mogu smatrati posebnim mjerama zaštite protiv RZN- alternativni prevoz ili prevoz s pratnjom kroz određene dijelove migracione rute- brzo procesuiranje- udaljavanje žrtveosobe koja je izložena riziku od grupe s kojom putujeili boravi (bez
odlaganja odlaska ili zadržavanja osobe u odvojenom smještaju)- upućivanje žrtveugrožene osobe do odvojenog nadgledanog smještaja (tokom noći
sati odmora ili dok čeka) te usluge su dostupne u privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj Važno je naglasiti da postoji mogućnost proširivanja kapaciteta za područje Kantona Sarajevo a što bitno ovisi o samom kontekstu (stopa dolaska popunjenost postojećih privremenih prihvatnih centara sanitarna situacija ltd)
- upozoravanje pružatelja usluga u drugim područjimazemljama duž rute da su određenoj osobi potrebne alternativne mjere zaštite i postupci brzog procesuiranja
- pomoć pri traženju azila u zemlji uz podršku nevladinih organizacija kao što su rsquoVaša prava
- smještaj u sigurnom okruženju ukoliko je ugrožena bezbjednost osobe a što je u Kantonu Sarajevo odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centrareg^
U slučaju RZN prva pomoć obuhvata tri glavna područja intervencije koja se moraju provesti na integrirani način
- zdravstvene usluge- psihosocijalne usluge sigurnost
U praksi moguće su različite situacije ali se navedene usluge u svakom slučaju isprepliću Primjera radi moguće je da žrtvaosoba koja je u opasnosti od RZN najprije zatraži zdravstvene usluge odnosno zdravstvenu zaštitu ili je na to uputi druga osoba Obučeni psiholog treba blisko sarađivati sa liječnikom i medicinskim sestrama Trebalo bi odrediti privatnu čekaonicu u blizini ambulante privremenog prihvatnog centra
Obučeni psiholog iili psihoterapeut treba da bude prisutan u centru onona treba da stvori atmosferu koja pogoduje osobi koja traži pomoć i da bude spremanspremna da pruži psihološku prvu pomoć ako je to potrebno i na zahtjev U slučaju da zdravstveno osoblje koje pruža zaštitu žrtvi prepozna da je ona pod akutnim stresom treba da obavijeste žrtvu da su joj na raspolaganju psihološka prva pomoć psihosocijalne usluge i posebne mjere zaštite te treba da olakšaju pristup takvoj pomoći
Obučeni prevoditelji (po mogućnosti istoga spola kao žrtva) moraju biti dostupni kako bi se omogućila osnovna komunikacija sa osobom koja je preživjela nasilje
U praksi se može desiti da žrtvaosoba koja je izložena riziku od RZN prvo zatraži psihološke usluge ili je na njih uputi druga osoba Obučeni psiholog treba razgovarati s takvom osobom u ambulanti privremenog prihvatnog centra ili drugim za žrtvu sigurnim mjestom kako je opisano Psiholog uvijek treba istaknuti vezu između psihičkog i fizičkog zdravlja i ohrabriti žrtvu da traži i jedno i drugo kako bi mogla da nastavi putovanje bez rizika Psiholog mora biti upoznat sa dostupnim mjerama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i izvodljivim mjerama zaštite u kriznim situacijama i o njima mora obavijestiti žrtvuugroženu osobu Ako je potrebno i na zahtjev te osobe psiholog može ostati uz tu osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu Ukoliko to žrtva traži I prevoditelj može ostati uz osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu
^ Sigurni prostor bi trebao biti odvojen od prostora prihvatnog centra što bi bilo jedino ispravno rješenje u skladu sa međunarodnim standardima zaštite u ovim situacijama Međutim na području Kantona Sarajevo nije osigurana posebna Sigurna kuća za ove namjene Preporuka je da se nastave tražiti rješenja za ovo pitanje
33
u nekim dmgim slučajevima sigurnost žrtve je ključna pa će prvo zatraži posebne mjere zaštite Službenici za zaštitu koji su upoznati sa slučajevima vezanim za RZN I sa njim povezanim rizicima uvijek trebaju priznati važnost pravovremenog traženja integriranih zdravstvenih usluga koje spašavaju život (hitna medicinska pomoć usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja i psihološka prva pomoć) Žrtva se mora fizički odvojiti od počinitelja nasilja a za tu svrhu služi odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centra i sigurna kuća
8 SMJEŠTANJE I ZBRINJAVANJE ŽRTAVA RZN (VOĐENJE SLUČAJA)
Cilj smještanja I zbrinjavanja žrtava RZN je da se osnaže tako što im se daje do znanja da su im na raspolaganju različite opcije pruža im se podrška prilikom donošenja informiranih odluka i podiže svijest o činjenici da im je na raspolaganju čitav niz usluga Smještanje i zbrinjavanje žrtava RZN su usmjereni prvenstveno na zadovoljavanje njihovih zdravstvenih sigurnosnih psihosocijalnih i pravnih potreba nakon incidenta
Četiri načela smještanja i njege su- Individualizirano pružanje usluga zasnovano na izborima koje napravi žrtva- Sveobuhvatna procjena koja se koristi za identifikaciju potreba žrtve- Plan usluga koji odgovara potrebama žrtve a koji je napravljen u dogovoru sa
žrtvom- Dobra koordinacija pružanja usluga između svih nadležnih aktera
Tokom čitavog procesa osoba zadužena za smještanje i zbrinjavanje treba osigurati sljedeće
- da se svi dokumenti u pisanom obliku čuvaju u pojedinačnim dosijeima u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima U svakom privremenom prihvatnom centru treba da postoji sigurnosni sef za čuvanje dosijea
- da su sve uputnice i informacije o predmetu koje su proslijeđene putem elektronske pošte zaštićene lozinkom i da se razmjenjuju samo između zainteresiranih strana zaduženih za smještanje i zbrinjavanje žrtava
- da se čuva povjerljivost i sigurnost informacija Originalni primjerci popunjenih obrazaca za registraciju i obrazaca za davanje saglasnost trebaju se pohraniti u zaključane ormare u odgovarajućim uredima u samim privremenim prihvatnim centrima Svi obrasci koji sadrže informacije koje se mogu koristiti za Identifikaciju osobe uključujući I obrasce za davanje saglasnost moraju se čuvati odvojeno od obrazaca za registraciju koji su kodirani i uključuju detalje o incidentu
- da bi se sačuvala bezbjednost sigurnost i povjerljivost informacija popunjeni obrasci za registraciju nikada se ne smiju proslijeđivati niti dijeliti osim ako je počinjeno krivično djelo u kojem slučaju svi dokazi moraju biti dostavljeni Tužilaštvu na zahtjev Pored toga informacije se mogu dijeliti bez saglasnost I pristanka osobe na koju se te informacije odnose samo ako je tako propisano zakonom i pod uvjetima propisanim zakonom
- svi predmetni dosijel sa dokumentima u pisanom obliku se moraju čuvati na sigurnom mjestu u zaključanim ormarima Sve prostorije u kojima se čuvaju informacije u pisanom i elektronskom obliku moraju biti sigurno zaključane kad god osoblje napusti prostoriju
- svo osoblje mora biti svjesno koliko je važno biti na oprezu u pogledu toga ko ulazi u njihov ured u kojem rade
34
Informirani pristanak razmjena informacija i izvještavanje
U skladu sa međunarodnim standardima poželjno je dobiti informirani pristanak žrtava (Prilog 2 - Obrazac pristanka za davanje Informacija) prije nego što se upute na pružatelje usluga ili prije nego što se podijele njihovi podaci Kako bi se osiguralo da ta saglasnost bude zasnovana na dobroj informiranosti pružatelji usluga moraju pružiti sljedeće informacije žrtvama na jeziku i na način koji oni razumiju (znakovni jezik slike pisane informacije usmene informacije itd)
- koje su opcije na raspolaganju- da će se te informacije podijeliti (uz njihovu saglasnost) sa drugim zainteresiranim
stranama kako bi i one mogle da pruže druge usluge- šta će se tačno dogoditi kada pristanu da prihvate te druge usluge- prednosti i eventualno nedostaci tih usluga- da imaju pravo da odbiju neku uslugu- ograničenja vezana za poverljivost
Ponekad je potrebno dugo vremena da se zadobije povjerenje žrtava RZN Informirani pristanak je dinamičan proces u postupku smještanja i zbrinjavanja što znači da treba razgovarati sa žrtvama i pružiti im razne informacije tokom čitave procedure
Organizacija koja pruža usluge i stupa u kontakt sa žrtvompreživjelim dužna je da popuni sljedeći obrazac - bdquoPristanak za davanje informacija (Prilog 2)
Preporučljivo je da se povjerljivost i informirani pristanak smatraju prioritetom osim u izuzetnim situacijama kao što su
- kada žrtva Ima suicidalne namjere- kada se žrtvipreživjelom prijeti da će se nanijeti ozbiljne povrede drugoj osobi- kada postoje indikacije zloupotrebe ili zanemarivanja djeteta i kada je to u najboljem
interesu djeteta- kada se primjenjuju pravila obaveznog prijavljivanja- kada se radi o krivičnom djelu koje se procesuira ех officio
Za žrtvepreživjele koji su osobe sa invaliditetom informacije se trebaju podijeliti korištenjem alternativnih sredstava komunikacije koja se mogu u potpunosti shvatiti u ovisnosti od slučaja znakovnog jezika slika pisanihverbalnih informacija itd
U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece pristanak potpisuje njihov dodijeljeni zakonski staratelj
35
Ill DIO
REAGIRANJE I ODGOVORNOSTI PO SEKTORIMA
36
9 PROCEDURE REAGIRANJA I ODGOVORNOSTI PO SEKTORU
Opća načela koja vrijede za sve sektorskeodgovore Sigurnost nema isto značenje za
muškarce i žene neophodno je ispuniti različite zahtjeve kako bi se osigurala sigurnost oba spola
Razumjeti i poštovati etičke i sigurnosne preporuke kako su definirane Etičkim i sigurnosnim preporukama S20 za istraživanje dokumentovanje i praćenje seksualnog nasilja u vanrednimkriznim situacijama
Treba očuvati porodične veze i mreže podrške osim ako u tom okruženju postoje jasni pokazatelji nasilja
Osobe zadužene za prvi kontakt se trebaju prilagoditi spolu uzrastu i tradiciji zemlje iz koje isti dolaze a radi bojazni da se osoba ne ldquozatvorirdquo iz razloga neshvatanja i nerazumijevanja
Sigurnost treba uvijek biti prioritet čak i po cijenu privatnosti i udobnosti Vanredne intervencije i očuvanje zdravlja i blagostanja žrtavaosoba koje su preživjele RZN smatraju se apsolutnim i direktnim prioritetom za profesionalce uključene u prevenciju i tretman RZN u Kantonu Sarajevo (zdravstveni radnici stručnjaci za sigurnost psiholozi socijalni radnici tužitelji i drugi humanitarni radnici)
Medijatoricespecijalistice za osnaživanje žena obučene za rad na rodno zasnovanom nasilju sa poznavanjem jezika i razumijevanjem kulturnih razlika trebaju biti raspoređene 24 sata na mjestima za krizne slučajeve tokom izbjegličkemigrantske krize One su prisutne u svako doba radi provođenja intervencija za prevenciju i diseminaciju u okviru RZN kako bi se osiguralo uspostavljanje adekvatne komunikacije pružanje informacija I pomoć službi za te osobe
U Kantonu Sarajevo svaka osoba koja je žrtva RZN Ima pravo pristupa zaštiti njezi i podršci u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Osim toga dostupne su i dodatne i specifične usluge za migrante i tražitelje azila
Osigurati punu saradnju i pomoć svih zainteresiranih strana uključenih u sprječavanje I odgovar na RZN To uključuje razmjenu informacija analizu I procjenu kako bi se izbjeglo dupliranje I preklapanje procedura i maksimiziralo zajedničko razumijevanje situacije
Uspostaviti i održavati pažljivo koordinirane multisektorske kao i međuorganizacijske intervencije za prevenciju i odgovaranje na RZNUključiti zajednicu u promociju rodne ravnopravnosti i poštovanje prava žena i djevojčicaOsigurati ravnopravno i aktivno učešće žena muškaraca djevojčica i dječaka u procjenjivanju planiranju implementaciji praćenju i evaluaciji programa u zajednici Integrirati i usmjeriti intervencije RZN u sve programe zajednice i sve sektore Osigurati odgovornost na svim nivoima Svo osoblje I volonteri uključeni u prevenciju i odgovaranje na RZN bi trebali obavezno završiti UN-ovu obuku o zaštiti protiv seksualne eksploatacije i zlostavljanja (UN PSEA)regdegPrilikom informiranja o uslugama za RZN u tranzitu mješovitim i prenatrpanim mjestima- ne Ističite se i budite diskretni- koristite jednostavne i kratke pojmove
kada govorite o zdravlju osobe njenoj sigurnosti i blagostanju a ne da samo naglašavate aspekte RZN
- dajte prednost upućivanju na prvu pomoć a ne obimnom Sirenju informacija o RZN
htlpportalsunsscorgenrolindexphpid=75
37
Prilikom rada sa djecom - žrtvama RZN odluke koje se donose u njihovo ime moraju biti zasnovane na njihovom najboljem interesu uz njihovu uključenost i poštivanje njihovog vlastitog mišljenja u ovisnosti od uzrasta a u skladu sa zakonom te općim i posebnim protokolima Najbolji interes djeteta i maloljetnika bez pratnje u privremenim prihvatnim centrima ostvaruje se putem imenovanog staratelja od strane organa starateljstva (Centra za socijalni rad)
Potrebno je poduzeti preventivne mjere prilikom organiziranja odgovora na kriznu situaciju
Prihvatilište i higijena (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena - WASHrdquo)- Osigurati odvojena dobro osvijetljena nadgledana i centralno smještena skloništa i
mjesta za ličnu higijenu kupanjetuširanje za žene i djevojčice u naseljima gdje su smještene osobe od interesa
- Osigurati nadzor i dobro osvijetljena skloništa za porodice- Osigurati sigurna mjesta (odvojene prostore) unutar naselja sa bliskom vezom sa
svim WASH objektima (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena)- Osigurati stalni nadzor i ako je moguće alternativna mjesta za čekanje i odmor za
žene i djecu kao i djecu bez pratnje u prenatrpanim situacijama
Transport- Osiguranje nadzora besplatnog prevoza za sve izbjeglice i migrante- Osiguranje posebnih vagona i kabina za žene i djecu- Osiguranje pratnje do različitih institucijaustanova u slučaju RZN- Policijsko patroliranje na dijelovima puta kojima se prolazi pješke
Pravni okvir
Preporuka je potpisivanje posebnih smjernica između odgovarajućih institucija kako bi se adresirale i prevazišle specifične zakonske i praktične barijere radi provođenja efikasnog sprječavanja RZN u kriznim situacijama a što se realizira usvajanjem ovih Smjernica
U vezi prijavljivanja ako se djelo dogodilo na teritoriji Federacije BiH reagira se u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije BiH Ovaj Zakon utvrđuje sljedeće
lt1) Sli
(2) Zdra
član 228 -prijavljivanja krivii|Kgtg djela)
ima viasC u Feder^ji Javnim poduzećima i ustanovama I djela o kojima |ф obaviještene ili za koja saznaju na koji
odgovorna osoba|podu2raquotj mjere radi očuvanja tragova i ojih je počinjeno kično djelo i dnigih dc^aza o njima i obavij^tit Ш tuiSteljstvo I ^
i roditelji skrbnici posvojitelji i drus^ osobe ovlaštene ili nadzirati ih i| odgajati a koji saznaju ili ocijene da plttpji ^^^nog ili kđeg drugc^ zlostavljanja dužne su o toj su9lji
ilitežiteja -d i bdquo - pj
Član 228 ^ ^krivičnog djela pd građana)
(1) Građanin ima pravo pri
Ш
krivičnog djela (2) Svako je dužan prijaviti počinjenje krivičnog djefa kada neprija^djivanje krivičnog djela predstavlja
krivično djelo Član 230
(Podnošenje prijave)
(1) Prijava se podnosi tužit^u pismeno ili usmeno
(^ ЖКб se ^lfava podhbšf usmeno сpoundи1lt^|^поаГ prijavu upozorrf^ na poredbe bžnp^pr0ayanjarT7usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik a ako je prijava poopćena telefonom sačinit će se-službena
(3) Ako je prijava podnesena sudu ovlaštenoj službenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tužitelju u F^eraćijfoni će tu prijavu pnmit i odmah je dostaviti tužitelju - lsquo
Kapacitet- Pružiti uvodne obuke o RZN u kriznim situacijama za humanitarne radnike na terenu
uključujući i rukovoditelje privremenih prihvatnih centara kao i zaštitare- Pružiti specijalizirane obuke o RZN u kriznim situacijama za profesionalce iz svakog
od sektora za prevenciju i intervenciju zaduženim za reagiranje u slučajevima RZN- Implementacija smjernica za RZN u kriznim situacijama- Osiguranje odgovarajućeg mehanizma nadzorapraćenja za humanitarne radnike na
licu mjesta- Osigurati mentore za RZN u kriznim situacijama na terenu od strane specijaliziranih
agencija kako bi se osiguralo da humanitarni akteri na odgovarajući način adresiraju RZN i prenose osnovne vještine radi identifikacije i adekvatnog upućivanja slučajeva RZN
Podizanje svijesti lokalnog stanovništva- Podizanje svijesti lokalnog stanovništva o stvarnosti izbjeglica I migranata kao i o
građanskoj odgovornosti i relevantnim pravnim okvirima- Uključiti lokalno stanovništvo u međusektorske sisteme podrške i osigurati da oni
budu dio resursa koji su aktivirani u kriznim situacijama- Prenijeti konkretnu poruku za muškarce i dječake (i osobe od interesa kao i za
lokalno stanovništvo) o adekvatnomrdquo i neadekvatnom ponašanju između muškaraca i žena
ldquo Javno informirati o pristupu zdravstvenim uslugama (uz adekvatnu diskreciju)
10 SOCIJALNA ZAŠTITAPružanje kvalitetnih psihosocijalnih usluga predstavlja suštinsku komponentu koordiniranog multisektorskog odgovora na RZN Socijalne usluge podrazumijevaju čitav niz usluga koje su ključne za podržavanje prava sigurnosti i dobrobiti osoba izloženih nasilju uključujući I informacije u kriznim situacijama te linije za pomoć siguran smještaj informacije i savjete o pravima I pravnim pitanjimareg^ Zadatak centaraslužbi za socijalnu zaštitu je unaprjeđenje zaštite žrtava RZN prevencija nasilja te razvoj mjera zaštite prava i dobrobiti osoba izloženih različitim oblicima rodno zasnovanog nasilja
U kontekstu ovih Smjernicama važno je ukazati na postupanje Centra za socijalni radSlužbe socijalne zaštite po prijavi RZN nasilja
Centri za socijalni rad imaju ključnu ulogu u službenom planu pružanja pomoći migrantima Izbjeglicama azilantima I djeci bez pratnje ili djece razdvojene od roditelja ili staratelja jer su nadležni za pružanje porodično-pravne zaštite dječije zaštite socijalne zaštite i zaštite porodice od nasilja i maloljetničke delikvencije kao što je uređeno odgovarajućim zakonima o socijalnoj zaštiti
Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 str 5
Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godina str 23
39
Djeca bez pratnje su jedna od ranjivih kategorija u kojem je jedan od prvih koraka zaštite određivanje posebnog staratelja kojeg imenuje Centar za socijalni rad I koji je na raspolaganju djetetu 24h te obavlja sve poslove u cilju zaštite njegovih prava I interesa To podrazumijeva da je tokom procesa boravka u samom Centru staratelj uz dijete za ispunjavanje kako uobičajenih tako i specifičnih procedura odnosno potreba u cilju zaštite najboljeg interesa djeteta Odlaskom svakog djeteta odnosno maloljetnog lica posebni staratelj se razriješava svoje dužnosti vezane za to lice koje je napustilo privremeni prihvatni centar Međutim skrećemo pažnju da centri za socijalni rad putem nadležnih ministarstava treba da iniciraju utvrđivanje daljnjih koraka kako bi se utvrdile procedure da se takva djeca lociraju i zaštite
Djeci bez pratnje potrebna je posebna i prilagođena zaštita Ona su osobito ranjiva zbog svoje dobi udaljenosti od doma i razdvojenosti od roditelja ili staratelja Djeca migrant izbjeglice i tražitelji azila Izložena su rizicima I možda su bila svjedoci ekstremnih oblika nasilja iskorištavanja i trgovine ljudima te fizičkog psihičkog i spolnog zlostavljanja
Djeca bez pratnje kao posebno ranjiva skupina osjetljivija su na utjecaje iz svoje okoline i mogu bitii posebno ranjiva zbog svog spolnog Identiteta spolne orijentacije Ili rodnog izražavanja Zbog toga je i ovome pitanju potrebno pristupiti veoma oprezno i sa potpunom otvorenošću i empatijom prema žrtvi
Centri za socijalni rad do infomnacije o RZN u populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila saznaju po prijavi stručnog osoblja lOM-a ili neke druge NVO koje djeluje u sklopu privremenih prihvatnih centara Ili od timova koji rade sa migrantima koji nisu uključeni u kolektivni smještaj
Odmah po saznanju o počinjenom slučaju nasilja predstavnici centra za socijalni rad odlaze na mjesto gdje se desilo nasilje ili gdje se žrtva trenutno nalazi na Intervenciju Predstavnik centra u razgovoru pokušava doći do jasnih informacija o tome šta se desilo koliko je problem zastupljen da ii je još neko od članova porodice ugrožen s kim se žrtva nalazi u pratnji da lije potrebna liječnička intervencija i osiguranje liječničkih nalaza te da li je prijeko potrebno žrtvu nasilja izdvojiti iz sredine u kojoj boravireg^ U slučaju djece bez pratnje i razdvojene djece kontakt s djetetom odobrava se samo uz pristanak Imenovanog staratelja
Sve navedene informacije predstavnik centra pribavlja koristeći raspoložive metode rada - metode Intervjua tokom kojeg naročitu pažnju posvećuje verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji između žrtve i srodnika pratnje Način na koji se žrtva odnosi prema stručnim saradnicima da li želi dalju intervenciju govore mnogo o slučaju i načinu na koji mu pristupiti Socijalni radnik pedagog i psiholog obavljaju razgovor sa žrtvom na osnovu liječničkog nalaza I preporuka pravi se Plan zaštite i po potrebi žrtva se izmješta Iz sredine u kojoj je nasilje počinjeno U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana I za urgentne potrebe za žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući Odluku o izmještanju u Sigurnu kuću donosi nadležni Centar za socijalni radSlužba socijalne zaštite zajedno sa stručnim timom koji radi u privremenom prihvatnom centru U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece bilo koja odluka može se donijeti samo uz saglasnost staratelja vodeći računa o najboljem interesu djeteta
Obavještenje o nasilju zlostavljanju spolnim zloupotrebama djeteta za centar za socijalni rad predstavlja poziv na reakciju po hitnom postupku O tjelesnom emocionalnom
Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - muttisektorski pristup Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018godina str 30
40
ekonomskom spolnom i fizičkom nasilju nad djetetom centar za socijalni rad terenski ured ili terenski službenik za dječiju zaštitu obavještava policiju u cilju osiguranja blagovremenih pretpostavki za predistražne I Istražne radnje radi prikupljanja dokaza za pokretanje prekršajne ili krivične prijave protiv onih koji su ugrozili život i zdravlje djeteta Nužnost i hitnost u zbrinjavanju i zaštiti života i sigurnosti djeteta a prema procjeni nadležnog organa starateljstva nisu ograničeni postupcima pravosuđa te Ih je potrebno provesti u roku od 24 satareg^
Nakon zaprimljene prijave obavljenog intervjua prljave policiji Ijekarskog pregleda i drugih istražnih radnji Centri za socijalni rad nastavljaju rad sa žrtvom u smislu pružanja psihosocijalne pomoći i podrške saradnja sa nadležnima u privremenim prihvatnim centrima pružaju pomoć oko eventualnog izmještanja povezivanje sa srodnicima i si
Kada je u pitanju zaštita djece treba istaći da je u toku izrada Standardnih operativnih procedura (SOP) o zaštiti i brizi o djeci bez pratnje I razdvojenoj djeci te o načinu upućivanja prema Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo Ovaj dokument će bitno olakšati način rada sa djecom te definirati jasne referalne mehanizm Po objavi SOP-a isti treba promatrati kao integralni dio ovih Smjernica u smislu postupanja nadležnih tijela posebno u oblasti socijalne zaštite
11 ZDRAVSTVENI ODGOVOR
Zdravstvena zaštita je bitna komponenta prevencije I upravljanja rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama Zdravstveni stručnjaci trebaju osigurati povjerljivu dostupnu i primjerenu zdravstvenu zaštitu za osobe Izložene riziku ili žrtve rodno zasnovanog nasilja Zdravstveni radnici i saradnici treba da osiguraju da kada pružaju zdravstvenu zaštitu također pružaju psihološku podršku na način koji odgovara kulturi i navikama osobe kao i blagovremene i tačne informacije o stanju zdravlja i raspoloživim opcijama za liječenje i zaštitu Zdravstveni stručnjaci koji su angažirani u ambulantama privremenih prihvatnih centara treba da dokumentiraju vrstu i broj dijagnoza I tretmana koji se nude Zdravstveni stručnjaci koji rade na terenu moraju proći specijalizirane obuke za RZN u skladu sa UNFPA standardima i u okviru ovih Smjernica
UNFPA i Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa profesionalcima iz zdravstvenih ustanova razvili su niz dokumenata za sektor zdravstva važnih za odnos prema žrtvama RZN uključujući seksualno nasilje i torturu u kriznim situacijama Posebno su važne publikacije Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine ~ Resursni paket 2015 godine Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama - Modul za obuku februar 2019 godine i Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja februar 2019 godineregreg Osim toga razvijena je i publikacija Kliničko postupanje u slučajevima silovanja (2020 godina) Standardi i preporuke prikazane u ovim dokumentima prilagođene su postupanju sa žrtvama u kriznim situacijama kroz ove Smjernice I to u formi sažetka a shodno kontekstu
^ Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godirreldquo Navedene publikacije dio su dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dcrfcument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfrnohgovba
41
Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) u BiHu kontekstu pomoći u migrantsko-izbjegličkoj krizi funkcionira uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva te kantonalnih ministarstava nadležnih za zdravstvo i socijalnu politiku u Kantonu Sarajevo USK HNK i ТК i to kroz direktni angažman sa zdravstvenim ustanovama na kantonalnom i lokalnom nivou Ova se saradnja odvija i sa drugim ministarstvima UN agencijama međunarodnim i lokalnim organizacijama i akterima
DRC programi u BiH fokusirani su na dva glavna sektora intervencije- zaštita i zastupanje osoba o kojima se brinu i- zdravstvena pomoć kroz direktnu podršku pružateljima zdravstvene zaštite
DRC je fokusiran na poboljšanje pnstupa primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti kao t na jačanje cjelokupnog okruženja uključujući i upravljanje slučajevima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja te pružanje blagovremenog odgovora na kršenje prava u pograničnim područjima
Medicinska pomoć odnosno zdravstvena zaštita pruža se putem djelovanja ijekarskih timova nadležnih domova zdravija Time se osigurava mogućnost obavljanja konsultacijapregieda izbjeglicama migrantima i tražiteljima azila na području Kantona Sarajevoregrsquorsquo
Po potrebi se vrše upućivanja prema sekundarnom nivou zdravstvene zaštite (Opća bolnica Prim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo) ili prerha Zavodu za hitnu medicinsku pomoć (kada je osoba životno ugrožena) kao i prema tercijarnom nivou upućuju se (Klinički centar Univerziteta u Sarajevu)regreg U svim navedenim slučajevima troškove zdravstvene zaštite snosi DRC Također DRC osigurava medicinsku pratnju do nadležne zdravstvene ustanove radi pružanja zdravstvene zaštite dok lOM osigurava transport za medicinske slučajeve
UNFPA je zadužena za koordinaciju svih aktivnosti vezanih uz rodno zasnovanje nasilje te je fokusirana na identifikaciju i praćenje slučajeva rodno zasnovanog nasilja uz adekvatan odgovor i uključivanje ostalih relevantnih aktera UNFPA ima zaključen sporazum sa Zavodom za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarayevo kako bi doprinio dostupnosti pristupačnosti i kvalitetu usluga vezanih za seksualno i reproduktivno zdravlje uključujući rodno zasnovano nasilje za izbjeglice i migrante u Kantonu Sarajevo Upućivanje osoba kada su potrebne navedene usluge vrši se u saradnji sa iOM I na osnovu identificiranih potreba u okviru info SRH sesija koje se održavaju kao aktivnosti koje UNFPA osigrava
Pristup migranata izbjeglica i tražitelja azila zdravstvenoj zaštiti osiguran Je putem DRC-ja a temeljem ugovora o saradnji sa zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo Dakle pružanje zdravstvene zaštite organizirano je krozrdquo angažman liječnika direktno u privremenim prihvatnim centrima (na osnovu njihovih ugovora sa DRC)bull kroz djelovanje Ijekarskih timova domova zdravlja u privremenim prihvatnim centrima i na drugim mjestima u Kantonu Sarajevo te- kroz pružanje usluga na sekundamom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite kada je to neophodno
Važno je napomenuti da u ovoj ulozi može biti i neka druga organizacija kqa svojom djelatnošću može da odgovori potrebama lokalne zajednice u smislu odgovora na migrantsko-izbjegiičku krizu a uz zaključivanje potrebnih ugovora sa nadležnim tijelima vlasti u BiH
Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovina01-30 September 2019 str 19Op cit str 20
42
Terenske usluge prve pomoći u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja
Ako kontakt osobe i terenski službenici za informiranje prepoznaju osobu pod rizikom illi žrtvu RZN oni odmah trebaju tu osobu ili žrtvu uputiti prema ambulanti u okviru privremenog prihvatnog centra Nakon prve procjene ukoliko je to potrebno osoba se upućuje prema službi hitne medicinske pomoći ili prema službama primarne zdravstvene zaštite Terenski službenici su također obavezni prijaviti slučaj nadležnoj policijskoj upravi U slučaju upućivanja iz privremenog prihvatnog centra putem DRC-ja prema zdravstvenim ustanovama zdravstveni radnici I saradnici dužni su pružiti prvu pomoć i druge zdravstvene usluge kako bi osigurali blagovremenu zaštitu a u cilju stabilizacije zdravstvenog stanja
Najbliže ustanove primarne zdravstvene zaštite privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo su OJ Dom zdravlja Ilidža i OJ Dom zdravlja Hadžići koji djeluju unutar JU DZ Kantona Sarajevo Međutim mora se naglasiti da su sve organizacijske jedinice te ustanove dužne pružiti neophodnu zdravstvenu zaštitu u hitnim situacijama Ovo je posebno bitno zbog činjenice da se određene situacije mogu desiti i izvan privremenog prihvatnog centra Blažuj i Ušivak te će se reagirati spram toga i to prema najbližem domu zdravlja a putem DRC
U smislu pružanja adekvatne zaštite žrtvi važno je razlikovati određene manifestacije rodno zasnovanog nasilja od djela kao što je silovanje (odnosno sumnja na silovanje)regreg Ovo iz razloga što je upravo to presudno za utvrđivanje potreba žrtve I stepena zdravstvene zaštite Slijedom navedenog preporučuje se da zdravstveni radnici i saradnici u slučajevima kada prepoznaju RZN slijede korake koji su opisani u preporučenim standardnim operativnim procedurama izrađenim za tu svrhu Radi se o procedurama koje mogu poslužiti u radu uposlenicima domova zdravlja u okviru porodične medicine zaštite mentalnog zdravlja I zdravstvene zaštite žena Budući da u privremenim prihvatnim centrima postoji ambulanta te angažirani psihijatar i psiholog kao i centri za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava ove se procedure analogno mogu primjenjivati u privremenom prihvatnom centru od strane doktora i psihologarsquo^reg
Svaki oblik uočenog nasilja koji traži daljnju zdravstvenu zaštitu Izvan kapaciteta i mogućnosti ambulante odnosno profesionalaca angažiranih unutar privremenih prihvatnih centara iziskuje upućivanje prema zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo a kako je navedeno naprijed
Dakle kada se Identificira osoba koja je izložena riziku ili žrtva RZN pružatelji zdravstvenih usluga uvijek trebaju osigurati vezu između zdravstvene zaštite i psihološke prve pomoći i zaštite kao dio integriranih usluga za prvu pomoć u slučajevima RZN U tu svrhu sigurni prostori za žene smatraju se privatnim prostorom (zaseban prostor dostupan je u unutar privremenih prihvatnih centara) koji će štititi privatnost i omogućiti žrtvi da traži pomoć Prva pomoć u slučajevima RZN odvija se u okviru zaštite ženskog zdravlja kako bi potaknula i zaštitila žrtve
UNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno
Koje je također jedno od djela RZN ali traži drugačije postupanje zbog specifičnosti dokazivanja i akcentiranja perioda prikupljanja odgovarajućih dokaza
Vidjeti preporučene standardne operativne procedure bdquoPostupanje u slučajevima RZN - primarna zdravstvena zaštita bdquoPostupanje u slučajevima RZN - zaštita mentalnog zdravlja I bdquoPostupanje u slučajevima RZN - ginekološki pregled a koje se nalaze u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružataca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfmohgovba
43
senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji te koordinaciju slučajeva RZN
UNFPA je u Privremenom prihvatnom centru Ušivak formirao Centar za žene i djevojke gdje se realiziraju programi osnaživanja pružaju konsultacije i podrška ženama iz oblasti seksualnog I reproduktivnog zdravlja osiguravaju potrebni pregledi iz ove oblasti te pruža psihosocijalna podrška na individualnom I grupnom nivou Prate se RZN identificirani slučajevi i daje se adekvatna podrška kroz psihoterapijski rad
S druge strane kada postoji sumnja na silovanje kao teško krivično djelo zdravstveni stručnjaci su dužni djelovati u skladu sa smjernicama za kliničko postupanje u slučajevima silovanja u kojem slučaju to iziskuje upućivanje žrtve u zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite a koje mogu odgovoriti potrebama zaštite žrtve Na području Kantona Sarajevo to su ginekološki odjel Opće bolnice bdquoPrim dr Abdulah Nakaš te klinika za ginekologiju i klinika za infektologiju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo Kliničko postupanje u slučajevima silovanja naznačeno je naprijed u podnaslovu 73 (Hitna reakcija dio 731)
Nasilje nad muškarcima
Zbog prisustva velikog broja muškaraca u privremenim prihvatnim centrima u Kantonu Sarajevo važno je skrenuti pažnju da muškarci i dječaci kako u konfliktima tako i u kriznim situacijama doživljavaju različite oblike seksualnog nasilja ali se to uglavnom ne prijavljuje Ne postoje precizni podaci o tome unatoč činjenici da nasilje nad muškarcima i dječacima također treba da bude tretirano kao oblik rodno zasnovanog nasilja Malo je dostupne literature o ovom pitanju kao i opsežnih istraživanja U oblasti zaštite ljudskih prava ovo je tema koja je još uvijek tabu i van fokusa naučnih I stručnih krugova Seksualno zlostavljanje muškog spola generalno (dječaka adolescenta i odraslih muškaraca) predstavlja fenomen za koji svi znamo da postoji ali ne znamo u kojim srazmjerama Nasilje nad muškarcima i dječacima svrstava se u najnevidljivije i najneprepoznatljivije kategorije nasilja u polju viktimologije
Mnogo je razloga zbog čega slučajevi seksualnog nasilja nad muškarcima ostaju neprijavljeni a najčešći su
- smatra se da je seksualno nasilje nad muškarcima nespojivo sa ulogom muškaraca u društvu
- muškarci su naučeni da ne pričaju o svojim problemima i izražavaju emocije- ako muškarac prijavi seksualno nasilje postoji opća percepcija da će biti označen
kao homoseksualac- suočavanje sa počiniocima i problem dokazivanja djela- muškarci teško prijavljuju čak I fizičko zlostavljanje zbog percipiranog gubitka uloge
moći- medicinski radnici i druge službe nisu obučeni da traže znakove seksualnog nasilja
kod muškaraca prosto ne prepoznaju simptome
Za neprijavljivanje ovih krivičnih djela najzaslužnija je kombinacija srama zbunjenosti krivnje straha i stlgma^^
Muškarci i dječaci isto kao i žene mogu preživjeti silovanje Zbog uvriježenih društvenih kulturnih i vjerskih normi o muškosti i rodnim ulogama svi oblici RZN a posebno seksualno
Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 đodine str 140
44
nasilje na muškarce ostavlja veoma teške posljedice Muškarci najčešće imaju osećaj srama koji ih spriječava da potraže pomoć Stoga je potrebno imati dobro obučeno osoblje koje može prepoznati simptome proživljenog nasilja kod muškaraca i dječaka Pored prepozavanja simptoma važan je i senzibilizarani multidisciplinarni pristup pružanju pomoć
Simptomi koji nastaju kao posljedica RZN i silovanja kod muškaraca su isti kao i simptomi koje razvijaju žene s tim da je primjećeno da muškarci češće kao bijeg od stvarnosti a u odnosu na žene - konzumiraju alkohol i droge
Muškarci i dječaci koji su preživjeli silovanje zbog nametnutih društvenih normi mogu imati sljedeće dugoročne posljedice
- nisko samopouzdanje I potrebu da stalno dokazuju svoju muškost (fizičku i seksualnu)
- problem vezan za seksualni i spolni identitet- osećaj nedostatka moći kontrole i povjerenja u sebe- česte seksualne probleme i nemogućnost uspostavljanja bliskog kontakta- razvijanje homofobije i si
U pogledu postupanja a nakon što se posumnja na RZN odnosno na silovanje potrebno je slijediti preporuke date u ovim Smjernicama a koje se odnose na kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Važno je istaći da je u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj UNFPA uspostavio dva Centra za dječake i mladiće u kojima se primjenjuje metodologija ldquoDječaci u pokreturdquo (BOYS on the MOVE) koja se već implementira u Grčkoj i Srbiji Radi se o neformalnom obrazovanju koje se odnose na različite teme a sve u cilju razvijanja kritičkog promišljanja sticanja neophodnih životnih vještina usvanjanju znanja o ljudskim pravima RZN i rodnoj ravnopravnosti što u konačnici rezultira adekvatnjiom prilagodbom u svakodnevnom funckioniranju i interakcijama UNFPA centri za mladiće i dječakeadolescente služe kao referalni Centri odnosno mjesto za identifikaciju ranjivih slučajeva i upućivanje korisnika kojima je to potrebno do drugih specijaliziranih pružatelja usluga
Djeca žrtve rodno zasnovanog nasilja
Djeca su jedna od najosjetljivih kategorija stanovništa i samim tim su najpodložniji različitim oblicima eksploatacije i prisiljavanja U kriznim situacijama vrlo često dolazi do zlostavljanja djece i nasilja nad njima Svi oblici nasilja a posebno seksualno nasilje ostavlja dugoročne i razorne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje djece Pružatelji zdravstvenih usluga nastavnici roditelji njegovatelji i drugi trebaju biti upoznati sa znacima i simptomima zlostavljanja djece kako bi se zlostavljanje što prije otkrilo Djeci treba pristupiti pažljivo na senzibiliziran način i uvijek se mora tražiti saglasnost roditelja ili zakonskog staratelja
Znakovi fizičkog ziostavijanja djece - u usporedbi s ostalim oblicima zltraquotavijanja ove znakove najlakše |e uočiti i prepoznati a to su - česte ozljede (modrice masnice c^jekotine ogrebotine lomovi) i zamatanje prekrivanje odjećom da bi se
one pokrile- otežano kretanje bolni pokreti
tipično ponašanje sklonost samoranjavanju povlačenje ili agresija bježanje od kuće izbjegavanje povratka kući izbj^avanje fizH^og kontakta
Znakovi emocionalnog zlostavljanja ^- nedostatak povjerenja u sebe i druge povlačenje ili agresija~ nervozni postupci- nepovjererye u druge
poremeć^i spavanja (moguće noćne more i $1)poremećaji uzimanja hrane (pretjerano jedenje ili odNjanje hrane)tikovi
45
- bježanje ođ kuće - pokušaji samoubistva х
Tjelesni znakovi seksualnog nasilja - Bolovi u stomaku - Problemi sa želucem i probavcMn- Problemi kod hodanja i sjedenja - Bolovi ili svrbež u podruju genitalija - Potrgano zamazano ili krvlju pokapano donje rublje- Povrede donjeg dijela tijela -- Krv u urinu ili stolici bolovi pri mokrenju ili defekacijl- Modrice u podruQu genitalija = - Spolne bolesti - Trudnoća lsquo ft
i^lholoikl simptomi seksualnog nasilja - Problemi sa snom noćne more strah od mraka strah ođ odlaste u krevet fobije histerija noćno mokrenje- Plač i neobična plašljivost- Povratak u infantilniju fazu koju je dijete već preraslo (cudanje palca mokrenje ii krevet tepanje- Poremećaji u prehrani~ Iznenadna pojava strahova~ Pojačana potreba za osjećajem sigurnosti ^ ^ ^^ Povlačenje u svijet fantazije- Problem u socijalnim kontaktima nema prijatelja- Strah od odraslih~ Pokazuje neobičan i pre^eran interes za tijelo zna puno o seksu za svoju ddb i u igri pokazuje seksualne
aktivnosti~ Ima loše mišljenje o sebi i nedostaje mu osjećaj vlastite vrijednosti
Dodatni znakovi kod stiirije djece- Prektdanje prijateljstava- Depresija te misli o suicide -
Upotreba droga i alkoholaPonavljanje kriminalnih radnji naručitb krađa
Neprimjereno seksualno ponašanje
Kao i u slučaju nasilja nad odraslim muškarcima i seksualno zlostavljanje dječaka nedovoljno je prepoznato nedovoljno prijavljeno i nedovoljno tretirano Nema egzaktnih podataka o njihovim traumatskim iskustvima S obzirom na određena kulturna ograničenja prisutne mitove ili tabue što se tiče homoseksualnosti iili ekstremne sramote nasilje nad dječacima prijavljuje se još manje nego nasilje nad djevojčicama Zajednice i danas odbijaju ili nerado prihvataju da dječaci mogu biti žrtve dok sami dječaci usljed kulturoloških obrazaca mogu vjerovati da moraju biti ldquomučenirdquo u tišini^^ д^о se tome dodaju specifični uvjeti života i smještaja u privremenim prihvatnim centrima u toku putovanja do njihovog cilja onda je jasno koliki je stepen izloženosti dječaka različitim formama nasilja i koliko je neophodno obratiti pažnju na znakove koji mogu da ukazuju na nasilno ponašanje nad njima
Adekvatan odgovor na rodno zasnovano nasilje nad djecom podrazumijeva- Uključiti terensko osoblje specijalizirano za dječiju zaštitu obavezno nadležni centri
za socijalni rad uključujući imenovane staratelje) UNICEF World Vision te zaposlenici Save the Children koji rade na zaštiti djece bez pratnje i razdvojene djece
- Medicinski pregled provode zdravstveni stručnjaci u skladu sa standardnom operativnom procedurom^^
Seksualno i rodno nasilje nad Izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevencyu i reakciju UNHCR 2003 str 74
Vidjeti preporučenu ldquoProceduru postupanja sa djecom žrtvama RZN u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u
46
- Osigurati bezbjednost- Uputiti djecu žrtve ka službama specijaliziranim za zaštitu djece- Izdati zdravstvenu potvrdu o pregledu- Pružiti psihološku podršku i uključiti djecu u psihosocijalne programe
Djeca mogu također biti i počinitelji seksualnog i rodno zasnovanog nasilja budući da poput odraslih mogu iskoristiti nejednake odnose moći među sobom Prisiljavanje djevojčice ili dječaka na seksualni čin bez njihove volje i pristanka su oblik seksualnog zlostavljanja Bez obzira na njenunjegovu volju mlađe dijete možda ne može razumjeti šta se događa i može dati Informirani pristanak međutim bez obzira na to i dalje je to seksualno zlostavljanje
I trauma žrtve i potreba počinitelja za rehabilitacijom moraju se adresirati na odgovarajući način Počinitelj može biti i žrtva seksualnog nasilja i zlostavljanja odnosno iskorištavanja i Ima pravo na pomoć i podršku^^
Forenzički dokazi
Glavna svrha brzog zdravstvenog odgovora jeste da se spasi život žrtveosobe koja je preživjela seksualno nasilje te da se zaštiti zdravlje te osobe Prikupljanje forenzičkih dokaza u takvim slučajevima je ključno kako bi se osiguralo da osoba ima pristup pravdi
U slučajevima RZN u kriznim situacijama kada su žrtvepreživjeli izrazili namjeru da se dokazi dokumentiraju kroz forenzičku istragu iili kada prijavljuju tešku tjelesnu povredu dokumentiranje dokaza će se provesti putem forenzičkih pregleda U ovim okolnostima zdravstveni radnici su dužni odmah informirati policiju o slučaju RZN
Ako osoba dođe nakon 72 sata od silovanja količina i vrsta dokaza koji se mogu prikupiti ovisit će o situaciji Kad god je to moguće forenzičke dokaze treba prikupiti tokom liječničkog pregleda tako da osoba ne mora proći kroz nekoliko pregleda i proživljavati traumu
Specijalista ginekolog je dužan slijediti protokol kliničkog postupanja u slučaju silovanja pri prikupljanju forenzičkih dokaza u slučaju seksualnog nasilja Specijalista urolog obavlja pregled u slučaju daje seksualno nasilje odnosno silovanje izvršeno nad muškarcima
Sekundardno i tercijarno upućivanje (referai) prema dodatnim zdravstvenim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebno I u slučajevima kada su terenski uvjeti nestabilni pružatelji prve pomoći će pacijentežrtve uputiti u najbliži dom zdravlja za dalji tretman iili pregled Sekundarna zdravstvena zaštita obavlja se po osnovu uputnice iz službe primarne zdravstvene zaštite Zdravstveni stručnjaci na terenu su dužni osigurati pratnju i transport ambulantnim vozilom do najbliže zdravstvene ustanove DRC osigurava pratnju dok lOM osigurava transport osobe Uz insistiranje preživjele osobe RZN pratnju može da čini I psiholog s kojim je osoba uspostavila odnos povjerenja ili prevoditeljkulturalni medijator
Važno je naglasiti da kada su u pitanju žrtve ili ranije žrtve silovanja Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu pruža postekspozicijsku profilaksu (PEP) U
mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na Internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsffmohgovba
Seksualno i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR 2003 str 74 i 75
47
slučaju PEP tretmana za HIV omogućen je kontakt sa relevantnim centrima u susjednim zemljama U slučaju potrebe za zdravstvenim uslugama za žrtve RZN u prisilnim brakovima i si zdravstveni radnici upućuju osobu na psihosocijalne usluge na zahtjev i uz dozvolu same žrtve
Glavne lokacije na kojima se pružaju usluga za žrtve rodno zasnovanog hastija u kriznim situacijamalaquo Ambulanta u Privremenom piih^tnom centru (DRC)bull Centar za žene I djevojke ~ pružanje pslhoterapeutskih usluga žrtvama RZN
(UNFPA)75raquo Centar za dječake i mladiće (UNFPA)^reglaquo JU Dom zdravija Kantona Sarajevoraquo Opća bolnica raquoPrim dr Abdulah Nakaš Sarajevo - odjel ginekologijebull Klinika za ginekologiju i porodiljstvo ltginekoioške usluge) i Klinika za infektivne bolesti
(PEPseksuaino prenosive bolesti) Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo I Zavod za javno zdravstvo
12 PSIHOSOCIJALNI ODGOVOR
Osnovni razlozi za migraciju najčešće su tjelesna ugroženost zabrinutost za djecu prisilna evakuacija razorenost doma Ovakva izuzetno stresna situacija na koju pojedinac nema utjecaja često puta ima za posljedicu razdvajanje od porodice ugroženost kako primarnih (tjelesna sigurnost) tako i sekundarnih potreba (socijalnih ekonomske sigurnosti društvenog statusa potrebe za afirmacijom) te promjenu dotadašnjeg uobičajenog načina života
Vrlo često se radi o osobama narušenog samopoštovanja kao posljedice postupanja prema njima u njihovoj zemlji porijekla Te osobe u novoj sredini nemaju riješen legalni status pa ni priliku ostvarivanja zadovoljavajućeg socijalnog statusa ili su pak ograničenih radnih mogućnosti Ne raspolažu socijalnom mrežom razdvojeni su od porodice zemlje porijekla i svega što im je donedavno predstavljalo svakodnevni život Nepovjerenje otuđenost porodični problemi zdravstveni problemi i problemi psihičke prirode najčešće su proizašli kao posljedica doživljene traumatizacije
U psihološkom smislu svako radikalno izmještanje osobe iz prvobitne životne sredine u novu sredinu rezultira rascjepom između starog i novog psihološkog prostora Stoga je za osobu koja je emigrirala vrlo važno da dobije podršku i da ima mogućnost razmjene iskustava i emocija s osobama koje potječu iz istog kulturalnog okvirarsquo^
Zadatak Je psihosocijalnih intervencija u radu sa traumatiziranim osobama podržati proces ozdravljenja uklanjajući prepreke koje mogu dovesti do dugoročnih štetnih posljedica izazvanih traumatizacijom Potrebe za određenom vrstom psihosocijalne pomoći javljaju se pretežno pod utjecajem specifičnih karakteristika pojedinaca (ili grupa) i trenutnih vanjskih okolnosti (način smještaja ishrana organizacija slobodnog vremena) Stoga dinamičnosti promjena u objektivnim I subjektivnim prilikama osobe sistem treba biti prilagođen Vrsta i
u Centru se ne obavljaju ginekološki preglediCentar za dječake i mladiće u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj osiguravaju edukaciju o životnim vještinama
prevenciju ublažavanje i odgovor na RZNPriručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka
Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine str 108^ Op cf str 109
48
obim potrebnih intervencije ovisi o više faktora a što je uvjetovano potrebama pojedinaca odnosno zajednice kao cjeline
Psihosocijalni odgovor sastavni je dio prve pomoći ljudima u kriznim situacijama U uvjetima koji su opisani naprijed jasno je da RZN stavlja ogroman pritisak na mentalno zdravlje žrtve i može uzrokovati veoma ozbiljne probleme uključujući stalne osjećaje straha srama Ili krivnje Također to može da rezultira bolestima kao što su posttraumatski stresni sindrom (PTSP) depresija i anksioznost poremećaj spavanja i prehrane kao i psihotični poremećaji
Međutim žrtve se mogu oporaviti od traume (i sposobne su funkcionirati bez ikakvih očiglednih ozbiljnih problema) podsvjesno aktivirajući svoje mehanizme za suočavanje kao što su zaboravljanje poricanje i duboko potiskivanje doživljenog traumatskog događaja
Ono što je važno naglasiti je da sve žrtve trebaju dodatnu podršku kako bi nastavile sa svojim životima Članovi porodice žrtava RZN također mogu osjetiti različite štetne emocije zbog čega i oni trebaju podršku To je osobito važno za neke kulture u kojima RZN može dovesti do socijalne isključenosti cijele porodice ne samo žrtvepreživjele osobe
Štetne emocionalne psihološke i socijalne posljedice RZN trebaju se pažljivo tretirati isključivo od strane obučenih zdravstvenih stručnjaka te posebno obučenih i kvalificiranih volontera Posebnu pažnju treba pokloniti psihosocijalnoj pomoći za djecu žrtve Takva pomoć treba biti prilagođena djeci I pružana od strane zdravstvenih stručnjaka adekvatno obučenih za rad s djecom Intervjueri treba da budu svjesni činjenice da su neki počinitelji članovi porodice ili pratitelji Prema tome djecu uključujući maloljetnike bez pratnje treba intervjuirati kada nijedan član porodice ili saputnik nije prisutan međutim staratelj djeteta mora biti obavješten i dati pristanak da se vodi razgovor
Svaka komunikacija sa osobama u riziku gt žrtvamaosobama koje su preživjele RZN odvija se u posebnom ili povjerljivom prostoru dostupnom na terenu (u prihvatnim centrimaprijemnim objektima) koji treba biti siguran te u posebnom dijelu namijenjenom djeci ukoliko ima prostora i mogu se urediti posebne prostorije za tu namjenu
U slučajevima kada osobe koje su preživjele RZN trebaju zdravstvenu zaštitu ili brigu socijalni radnicipsihoiozi uvijek trebaju biti u pratnji osobe ph komunikaciji sa snagama sigurnosti I prilikom pregledakonsultacija sa zdravstvenim stručnjacima Obučeni prevoditeljikulturni medijatori trebaju uvijek biti prisutni
Prilikom prikupljanja i razmjene informacija potrebno je- Pružiti žrtvama potpune Informacije o relevantnim psihološkim postupcima i njihovim
ograničenjima dostupnosti i raspoloživosti takvih usluga i kako stupiti u kontakt sa nadležnim pružateljima usluga ako je moguće važno je ponuditi pomoć i usluge prevoditelja Međutim žrtve treba da donesu informiranu odluku o tome s kim i kakve informacije dijele o RZN
- Prikupiti podatke voditi evidencije I podijeliti informacije uz potpuno poštivanje dostojanstva žrtava i povjerljivosti informacija o njima u skladu sa zakonom
- Poštovati želje žrtava - žrtve imaju slobodu izbora (bez obzira na to žele ii zatražiti pomoć kakvu vrstu pomoći I od koje organizacije ili ustanove)
Svi stručnjaci koji su u kontaktu sa žrtvama moraju proći obaveznu obuku za RZN u skladu sa UNFPA standarima i ovim Smjernicama
49
Upućivanje (referat) prema dodatnim psihosocijalnim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebna dodatna psihološka podrška izvan kapaciteta osiguranih u prihvatnom centru a osoba o kojoj se radi izrazi namjeruvolju da ostane u zemlji i traži dodatnu pomoć psihološko savjetovanje i terapiju može pružiti obučeni psiholog iz centara za mentalno zdravlje u zajednici a koji djeluju u okviru JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Potrebno je osigurati prevoditelje za ovu namjenu a kroz programe podrške UN agencija i nevladinih organizacija koje djeluju u prihvatnim centrima
U skladu s protokolom za postupanje prema žrtvama RZN u zdravstvenim ustanovama zdravstveni stručnjaci dužni su pregledati sve osobe koje su žrtve RZN Potrebno je utvrditi psihološko stanje žrtve (putem intervjua opservacije testiranja) te donijeti psihološki iili psihijatrijski nalaz
Pružatelji psihosocijalne podrške upućuju na profesionalne ustanove za mentalno zdravlje najčešće kada je potreba dodatna - ali još uvijek ograničena ~ stručna pomoć iili medikamentozni tretman u cilju stabilizacije simptoma anksioznosti Ovo se smatra dovoljnim u smislu poticanja mehanizama za tretman I pružanje podrške raseljenim osobama ili osobama koje se kreću ka željenim destinacijama U slučaju ozbiljne manifestacije anksioznosti ili sigurnosne prijetnje psihosocijalni radnici savjetuju da se osoba zbrine na sigurnoj lokaciji u zemlji u kojoj može dobiti integrirane i dugoročne usluge
Kada je riječ o zaštiti djece i maloljetnika treba imati u vidu da- procjenu provodi posebno obučen stručnjak iz centra za socijalni rad^^ Staratelj mora
biti uključen u procjenu osim ako nadležni centar za socijalni rad drugačije ne odluči- je važno osigurati bezbjednost- se djecu žrtve uputi prema ustanovamaorganizacijama specijaliziranim za rad sa
djecom
Skloništa za žrtveosobe koje su preživjele rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici
Ako osobe u rizikužrtve RZN izraze potrebu za srednjeročnom i dugoročnom zaštitom i ako su spremne ostati u zemlji duži vremenski period bit će upućene u skloništa koja vode organizacije civilnog društva
Skloništa pružaju integriranu psihosocijalnu podršku I zaštitu na duži vremenski period Usluge uključuju
- zaštitu kroz smještanje osoba u rizikužrtava u sigurnu kuću- socijalno I pravno savjetovanje (za odrasle djecu i porodice)- psihološku podršku i terapiju- olakšavanje pristupa relevantnim i pravnim procedurama- olakšavanje pristupa drugim uslugama (uključujući zdravstvo i sigurnost)
Upućivanje se vrši putem nadležnog centra za socijalni rad u općinama Ilidža i Hadžići te Tužiteljstva Kantona Sarajevo a u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo
U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana i za urgentne potrebe za
u toku Je i izrada Smjernica za postupanje sa maloljetnicima bez pratnje
50
žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući U slučaju prijema DRC će obezbjediti testiranje osoba na Covid-19 u jednoj od certificiranih laboratorija
UNFPA će u saradnji sa Fondacijom lokalne demokratije uspostaviti procedure smještaja i načine rada i rješavanja slučaja
Usluge pslhosodjafne podrške žilViarnaAosdbžma koja s^u pr^ivjefe rodno zasnovanonasilje u kriznim situacijama a za područje Kantona Sarajevo pružajubull Međunarodne organizacije
- UNFPA - podrška ženama i djevojkamaJ BHWI 4 podrška porodicama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci te drugifri
ranjivim grupama (ženama koje su same LGBTl osobama i si)- MdM ldquo podrška muškarcima (pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su
preživjeli seksualno nasilje i počiniteljima RZN)- World Vision gt podrška djeci u pratnji djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci I
majkamabull Centar za mentalno zdravlje u zajednici (u okviru JU Dom zdravija Kantona
Sarajevo)laquo Kantonalni centar za socijalni rad (posebno centri za socijalni rad u općinama llldža
i Hadžići) f Sklonište ^ sigurna kuća (u okviru Fondacije lokalne demokratije)
13 SIGURNOSNI ODGOVORSigurnost je prvi i glavni prioritet za sve žrtve RZN Nadležna tijela vlasti treba da imati glavnu ulogu u garantiranju sigurnosti postupajući u skladu sa važećim propisima i svojim ovlastima Poseban fokus treba staviti na migracije azil i graničnu policiju
Policijski odjeli koji rade na RZN trebaju biti upoznati sa rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama i biti dio postupanja sa žrtvama a u skladu sa ovim Smjernicama i važećim propisima Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo općinski sudovi i kantonalni sud također se trebaju upoznati sa problemom RZN u kriznim situacijama kako bi mogli osigurati rodno osjetljiv pristup pravdi žrtvamapreživjelim
Prva zaštitna pomoć
Organizacije koje su nadležne za postupanje u kriznim situacijama uglavnom reagiraju na način da odmah sklone ugroženu osobu ili žrtvu RZN u kriznim situacijama od neposrednih prijetnji te rade na sprječavanju prijetnji od nasilja u okviru svojih dužnosti i u saradnji sa centrom za socijalni rad Ministarstvom zdravstva lOM-om (preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo) Crvenim krstomkrižom UNHCR-om i drugim relevantnim humanitarnim akterima prisutnim na terenu Ako radnici na terenu identificiraju rizične slučajeve iili žrtve RZN tokom pružanja prioritetnih zdravstvenih usluga (uključujući i psihološku prvu pomoć) dužni su predmet uputiti pripadniku sigurnosnih snaga na terenu na jasan zahtjev osobe koja je u pitanju iili primijeniti posebne mjere kada utvrde da je žrtva ili druga osoba u prihvatnom centru u neposrednoj opasnosti Posebne zaštitne mjere uključuju ali nisu ograničene na sljedeće
- Transport uz pratnju na određenim dijelovima tranzitnemigrantske rute- Sklanjanje žrtveosobe u riziku od grupe s kojom putuje (ako je polazak odgođen ili je
osoba sklonjena u posebnom skloništu)
51
- Osoba u rizikužrtva sklonjena Je u posebno skloništesiguran prostor uz nadzor (tokom noći ili tokom perioda čekanjagodišnjih odmora)
- Olakšavanje pristupa i pomoć tokom procedure za traženje azila u zemlji
Kad je u pitanju prioritetna sigurnost od ključne je važnosti osobi dati blagovremene i tačne informacije o zakonskim pravima žrtve te navesti ko može pružati 24-satnu pravnu podršku
Žrtvepreživjeli trebaju biti informirani o- postojećim mjerama sigurnosti za preveniranje reviktimizacije- procedurama vremenskom rasporedu mogućnostima i izazovima u primjeni rješenja
predviđenih domaćim zakonodavstvom- postojećoj podršci i ograničenjima kao i o očekivanom vremenskom okviru u slučaju
pokretanja fonrialnih pravnih procedura ili rješenja putem alternativnog pravnog sistema uz naglašavanje da su usluge također dostupne u tom okruženju što podrazumijeva prevoz i pratnju do suda pravnu pomoć I podršku tokom cijelog procesa Ove usluge mogu da pužaju organizacije civilnog društva koje nude pravnu pomoć na primjer NVO Vaša Prava BiHregdeg
- kantonalni zavod za besplatnu pravnu pomoć
U slučaju da korisnici na licu mjesta zatraže zdravstvenu uslugu zbog seksualnog i fizičkog nasilja koje je Izazvalo ozbiljnu tjelesnu povredu (uključujući silovanje) slučaj mora biti odmah prijavljen policiji od strane lOM-a a preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo U opravdanim slučajevima slučaj može biti prijavljen policiji i od strane drugih aktera Ako se radi o djeci bez pratnje važno je skrenuti pažnju da se ne preduzimaju koraci bez staratelja
Ako osoba u riziku - žrtva zatraži pristup domaćim procedurama i uslugama za postupanje u slučajevima RZN snage sigurnosti na terenu ukoliko su prošle adekvatnu obuku će dokumentirati prijavu žrtve u skladu sa standardiziranim procedurama u povjerljivom prostoru (kroz postojeće obrasce koje policija koristi u skladu sa važećim propisima) u prisustvu socijalnog radnikapsihoioga i pravnika Ukoliko predstavnik snaga sigurnosti nije prisutan na terenu nadležni službenik će uputiti slučaj obučenoj osobi u najbližoj policijskoj stanici ili drugoj relevantnoj instituciji
Sekundarni i tercijarni sigurnosni odgovor
U slučaju da osoba koja jeste ili je bila žrtva RZN zvanično prijavi incident unutar domaćeg pravnog sistema prijava se odmah podnosi policiji Policija nakon zaprimanja prijave odmah obavještava dežurnog tužitelja koji daje upute o postupanju Obučeni policijski službenik iz jedinice za krvne i seksualne delikte ili jedinice za nezakonitu trgovinu ljudima -- ovisno o slučaju će zaprimiti slučaj Kad god je moguće razgovor treba voditi službenik istog spola kao i žrtva Izjava žrtve bit će snimljena u prisustvu nadležnog socijalnog radnika za svaki prihvatni centar obavezno uz staratelja ako se radi o maloljetniku bez pratnje iili pravnika iz NVO Vaša prava (koji će pružiti besplatnu pravnu pomoć i pomoć pri zagovaranju ili uputiti na besplatnu pravnu pomoć kroz druge ustanoveorganizacije)
Ukoliko je žrtva maloljetna izjava se uzima u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima (Glava ldquoKrivična djela na štetu djece i maloljetnika) Dakle s djetetom odnosno mlađom maloljetnom osobom se obavlja razgovor tj uzima izjava Takvo saslušanje se može provesti najviše dva puta Tužitelj ili ovlaštena službena osoba ispitivanje obavlja putem
Udruženje Vaša prava BIH je osim za pružanje pravne pomoći u postupku azila spremno i raspolaže kapacitetima za paižanje informacija i asistencije I u drugim postupcima naročito kada se radi o preživjelim RZN
52
tehničkih uređaja za prenos slike i zvuka a bez prisustva tužitelja ili ovlaštene službene osobe u prostoriji gdje se svjedok nalazi Saslušanje djeteta ili maloljetnika se po pravilu obavlja uz pomoć pedagoga psihologa ili druge stručne osobe Dijete ili mlađa maloljetna osoba može se saslušati u svom stanu ili drugom prostoru u kojem boravi ili centru za socijalni rad
Nakon što se uzme izjava po nalogu tužitelja policija dokumentira izjavu žrtve Tužitelj će dalje savjetovati o vrsti forenzičkih pregleda u tom slučaju Na taj način žrtva može u svakom trenutku dokazati da je prijavila incident i zatražila da se dokazi prenesu u bilo koju zemlju u kojoj želi prijaviti zločin
Ako žrtva iskaže namjeru da podnese zahtjev za azil predmet se odmah upućuje Ministarstvu sigurnosti BiH sa jasnom naznakom roka za podnošenje zahtjeva za azil Propuštanje roka osim ako ne postoje opravdani razlozi smatra se kao da je lice odustalo od podnošenja zahtjeva za azil i predmet se prosljeđuje Službi za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH na dalje postupanje Ukoliko postoje indicije da se radi o osobi koja je preživjela RZN uključivanje Centra za socijalni rad neophodno je od momenta identifikacije
Žrtve moraju biti obaviještene o svojim pravima i obavezama koje se odnose na postupak azila Besplatna pravna pomoć i savjetovanje o postupku azila osigurat će NVO Vaša prava BiH U slučaju aktivacije nacionalnih pravosudnih i pravnih postupaka osobe u pitanju će biti usmjerene na migrantske privremene prihvatne centre s odgovarajućim smještajem za ranjive skupine
Osim toga ovisno o okolnostima zahtjevi za azil koje podnose žrtve RZN imaju prioritet u postupku dobijanja azila u skladu sa stavom (3) člana 29 Zakona o azilu budući da spadaju u kategoriju osoba izvrgnutih oblicima ili psihičkog nasilja Ministarstvo sigurnosti BiH to treba da ima u vidu kod obrade podnesenog zahtjeva Također ukoliko osoba potpiše punomoć Udruženju ldquoVaša prava BiHrdquo osigurava se pristup postupku azila bez odlaganja
Glavne institucije za sigurnost Г pravnu pomoć koje pružaju zaštitu žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevobull MUP KS - policijski službenici Uprave policije nadležni za prijavljeno krivično djelo
shodno pravnoj kvalifikaciji i mjesnoj nadležnosti preduzimaju mjere i radnje na dokumentovanju krivičnih djela koja u biću i bitnim obilježjima krivičnog djela imaju element rodno zasnovanog nasilja
JU Kantonalni centar za socijalni rad (posebno Centri za socijalni rad ~ llidža i Hadžići zbog prihvatnih centara situiranim u ovim općinama)
jlaquo Tužiteljstvo Kantona Sarajevobull Državna agencija za istrage i zaštitu - SIPAlaquo Služba za poslove sa strancima (u okviru Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine)
- Terenski centar Sarajevo t Imrgracioni centar)raquo HV0 Vaša prava BiH __________
14 KOORDINACIJAKoordinacija se odnosi na višesektorsku koordiniranu akciju koja uključuje više sudionika iz sljedećih sektora socijalna zaštita zdravstvo sigurnost pravosuđe i ljudska prava kao i druga područja relevantna za provedbu postupaka za sprječavanje I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Koordinacija se mora postići u skladu sa zakonom I ovim Smjernicama Relevantne institucije dužne su organizirati zajedničke sastanke za poduzimanje mjera i rješavanje
53
pojedinačnih slučajeva RZN Svaki sudionik koji radi na terenu treba imenovati koordinatoraslužbenika za vezu i njegovog zamjenika koji će prisustvovati sastancima za upravljanje predmetima
Podršku migrantimaizbjeglicama pružaju u značajanoj mjeri UN agencije a shodno svojim mandatima Vodeće agencije koje pružaju podršku ispred UN-a su lOM i UNHCR uz pomoć drugih UN agencija kao što je UNICEF UNFPA te drugih međunarodnih organizacija
Koordinacijsko tijelo za praćenje izbjegličko-migrantske krize u Kantonu Sarajevo je multisektorsko tijelo imenovano od strane Vlade Kantona Sarajevo a sastavljeno od predstavnika različitih organa ustanova i organizacija
Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH i lOM prikupljaju podatke na mjesečnoj osnovi i pripremaju izvještaj o incidentima a koji se dostavlja Koordinacijskom tijelu putem Ministarstva za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo
Koordinacijsko tijelo će tako imati uvjete da vrši komparaciju mjesečnih Izvještaja iz prošlog perioda i da raspravi i analizira informacije o prijavljenim incidentima RZN općim rezultatima sigurnosnim pitanjima preporukama i pitanjima koordinacije I drugim faktorima Informacije će poslužiti kao smjernice za kontinuirani razvoj preventivnih mjera i postupanja Svakl sektor bi trebao prikupljati i analizirati kvalitativne informacije o incidentima koji nisu prijavljeni uključujući rezultate iz grupnih rasprava glasine o incidentima RZN percepciju zajednice o rizicima ili sumnjivim aktivnostima i sva druga pitanja koja su primjećena i na koja se sumnja Informacije se predstavljaju I o njima se raspravlja na sastancima Koordinacijskog tijela
15 DOKUMENTOVANJE
Postojanje podataka i pristup stručnom tumačenju prikupljenih (kvalitativnih i kvantitativnih) podataka od ključne su važnosti za bolje planiranje inicijativa za sprječavanje RZN nad izbjeglicama i migrantima i njihovu zaštitu od takvog oblika nasilja Za svaki prihvatni centar odgovorne osobe dužne su ispuniti Obrazac za prijavu incidentu (Prilog 3) i dostaviti mjesečne podatke o svim slučajevima Koordinacijskom tijelu za praćenje Izbjegličko- migrantske krize u Kantonu Sarajevo
Prikupljanje podataka i analiza imaju za cilj- podržati relevantne sudionike na terenu u prikupljanju osnovnih i koherentnih
informacija o RZN u kriznim situacijama- osigurati sigurno i povjerljivo upravljanje podacima u skladu sa zakonom i najboljim
međunarodnim praksama- osigurati da se podaci o RZN koriste za donošenje odluka koordinaciju i
zadovoljavanje potreba žrtava- osigurati agregiranje podataka I tematsko izvještavanje o RZN u kriznim situacijama~ podići svijest donatorima agencijama UN-a i drugim međunarodnim akterima o
dodatnim aktivnostima koje treba poduzeti kako bi se poboljšala prevencija RZN i zaštita žrtava među migrantima
Služba za poslove sa strancima (u sastavu Ministarstva sigurnosti BIH) koja upravlja privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo i Međunarodna organizacija za migracije - iOM koja tim centrima koordinira zadužene su i za prikupljanje podataka o slučajevima RZN kao i koordinaciju sa drugim relevenantim akterima Podaci se evidentiraju putem Obrasca za prijavu incidenta (Prilog 3) koji sadrži i dijelove koji se
54
odnose na poduzete korake u različitim sektorima tj ria pruženu podršku i pomoć žrtvi od strane nadležnih službi i organizacija
Podaci iz navedenog obrasca obrađuju se na mjesečnoj osnovi kao što je istaknuto naprijed U tom smislu mjesečni izvještaji sadrže sljedeće podatke
- podaci razvrstani prema spolu- podaci razvrstani prema starosnoj dobi- bračni status- ostali demografski podaci- lični status u tranzitu ili tražitelj azila- vrsta incidenta (vidjeti definiciju RZN u kriznim situacijama i Istanbulsku konvenciju)- vrste posljedica- mjesto I vrijeme Incidentardquo vrsta pruženih usluga uključiti i ranije usluge)- upućivanje
SigurnostPodaci i informacije trebaju se prikupljati pohranjivati i dijeliti na način koji je u skladu sa važećim etičkim i sigurnosnim načelima kao što su
- sigurnost i zaštita korisnika u bilo kojem trenutku i- sigurnost podataka u bilo kojem trenutku
PovjerljivostLični podaci i informacije mogu se dijeliti među relevantnim institucijama po mogućnosti na osnovu informiranog pristanka (Prilog 2) osobe o kojoj se radi a u cilju da se odgovori na potrebe i prava osobe (u smislu njene zaštite pružanja pomoći zdravstvene brige i dobrobiti)
Anonimnost i informirani pristanak- Podacistatistika trebaju se prikupljati tokom pružanja prve pomoći- Lični podaci i informacije o slučaju trebaju se prikupljati tokom savjetovanja i daljeg
upućivanja a na osnovu informiranog pristanka osobe o kojoj se radi
Dokumentiranje prijavljenih slučajevaAkteri koji rade unutar sistema prevencije i zaštite od RZN dakle izvan prihvatnih centara također su dužni prikupljati i održavati prepoznatljivim podatke i Informacije prikupljene tokom savjetovanja kao i u narednim fazama pružanja brige žrtvama a u skladu sa važećim propisima svako u okviru svoje nadležnosti Zabilježeni podaci imaju značaj kod koordinacije sa nadležnim tijelima unutar prihvatnih centara jer čine dio podataka za jedinstveni izvještaj o poduzetim koracima u pojedinim slučajevima
httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationTool_Feb20l12pdf
55
IV DIO
PRILOZI
56
PRiLOG 1 ldquo Psihološka prva pomoćŠta uradKI Sta ne raditi
Nađite mirno mjesto za razgovor (izdvojenu prostoriju centar za žene i djevojčice centar za dječake i mladiće prazan ured i si) i smanjite mogućnost bilo kakvih vanjskih smetnji - npr prostor bi trebao biti povezan sa zdravstvenim objektom za žene (mobilna ginekološka klinika)
Ne započinjite razgovor na mjestu gdje se osoba očigledno osjeća nesigurno ili neugodno
Jasno recite da ne morate čuti cijelu priču da biste bdquopovjerovali ali da jeste voljni da saslušate ako osoba želi da govori
Ne vršite pritisak na žrtvu da vam ispriča svoju priču
Sjednitestanite blizu osobe ali zadržite odgovarajuću distancu ovisno o uzrastu spolu i kulturi iz koje osoba dolazi
Ne dodirujte osobu ako niste sigurni da je to adekvatna gesta
Dajte osobi do znanja da je pažljivo slušate (npr klimajte glavom ili povremeno recite bdquoa-halsquo)
Ne osuđujte osobu zato što nije nešto poduzela ili zbog toga kako se osjeća Nemojte reći bdquoNe trebate se tako osjećati ili bdquoTrebate biti sretni što ste živi
Poštujte privatnost osobe i čuvajte povjerljivost svih informacija koje je podijelila s vama
Ne pričajte o nekom drugomNe pričajte o svojim problemima
Budite strpljivi ljubazni i mirni Ne prekidajte i ne požurujte osobu dok vam prenosi svoju priču (npr tako što gledate na sat ili pričate prebrzo)
Poštujte osjećaje osobe Priznajte njenu tugu bol ljutnju itd (Npr bdquoVrlo mi je žao mogu zamisliti kako vam Je bilo teško)Pokažite da shvatate kako je teško izraziti takva osjećanja i podijeliti ih s drugima
Nemojte samo pasivno ili bezobzirno čekati da osoba podijeli s vama informacije
Pokažite da ste svjesni da se nasilje događa i da pogađa ljude koji su žrtve oružanih sukoba ili su raseljeni te da znate kako je to teško pogotovo za ženedjevojčice
Nemojte misliti ili se ponašati kao da vi morate riješiti sve probleme koje osoba ima umjesto nje same
Uvijek naglašavajte vezu između razumijevanja za ono što je žrtva nasilja preživjela i mogućnosti da se osoba osjeća bolje i dobije pomoć
Ne dajite lažna obećanja i ne podižite nadu neosnovano
Dok razgovarate s osobom dajte joj informacije o dostupnoj pomoći i rješenjima koja mogu odgovoriti na njene trenutne potrebe
Ne govorite o ljudima na negativan način (npr ne nazivajte ih ludim ili idiotima)
Ponudite informacije koje imate Recite osobi iskreno šta znate a šta ne (Npr bdquoNe znam ali ću pokušati saznati i obavijestiti vas)
Ne izmišljajte stvari ako nešto ne znate
Pružite informacije na jasan jednostavan i razumljiv način
Ne koristite pretjerano stručne termine
Odajte priznanje snazi osobe i činjenici da je uspjela izdržati tešku situaciju
Ne omalovažavajte ličnu snagu osobe i njen osjećaj da se može sama brinuti o sebi
Dopustite osobi da plače i razumno kontrolirajte plakanjeUspostavite fizički kontakt ako je to odgovarajuće da smirite osobu (držite je za ruku stavite ruku na njeno rame)Pričajte o plakanju kao nečem pozitivnom kao o koraku koji vodi prevazilaženju trenutne situacije
Ne pokazujte da vam je neugodno ili da ste iznenađeni ako osoba počne pričati o svom stresu o zlostavljanju koje je preživjela ili ako pokaže jaku emocionalnu reakciju
bok razgovarate i pružate pomoć stalnonaglašavajte da je osoba sada sigurna - imajte na umu sve trenutno dostupne zaštitne mjere i obavijestite osobu o njima
Ne forsirajte osobu da govori ili daje informacije ako se očito osjeća nesigurno i neugodno
Tišina Ne insistirajte na verbalnoj komunikaciji
Ispratite osobu do mjesta gdje može dobiti dodatnu pomoć ako je zatražiInformirajte je o dodatnim uslugama prema kojima je možete uputiti ako je to potrebno i ako osoba to želi
Ne ostavljajte osobu prije nego što ste sigurni da je njeno psihofizičko stanje stabilno i prije nego što je uputite na mjesto gdje može dobiti dodatnu pomoć -gt u hitnim slučajevima i na zahtjev osobe
57
PRiLOG 2 ~ Obrazac pristanka za davanje informacija
Incident ID Šifra klijenta
Pristanak za davanje ktformacija^^
Ovaj obrazac treba pročitati klijentu ili zakonskom staratelju klijenta na njegovom maternjem Jeziku Treba Jasno objasniti klijentu da može izabrati bilo koju ili nijednu od dole navedenih opcija
Ja ^đajem svoju saglasnost dafme i prezime)
(Naziv organizacije)
da daje informacije o incidentu koji sam prijaviola kako je navedeno u daljem tekstu
1 Razumijem da davanjem ove saglasnosti dajem dozvolu da navedena organizacija dalje dijeli specifične informacije o slučaju iz mog izvještaja o incidentu i to sa pružateijemima usluga koje
sam naveola kako bih mogaola dobiti pomoć po pitanju mojih potreba vezano za sigurnost zdravlje psihosocijalnu pomoć iill pravnu zaštitu
Razumijem da će dijeljene informacije biti tretirane povjerljivo i s poštovanjem te da će se
podijeliti samo prema potrebi za pružanje pomoći koju zatražim
Razumijem da davanje ovih podataka znači da osoba koja se nalazi u agenciji ili službi koja je
označena u nastavku može doći razgovarati sa mnom U svakom trenutku imam pravo izmijeniti mišljenje o dijeljenju informacija s određenom agencijomkontakt osobom navedenom u nastavku
Želim da informacije budu podijeljene sa sljedećim službama
(Označite sve Što je relevantno i navedite ime obekt i agencijuorganizaciju ako je primjenjivoj
Affi
Da N0 službe sigurnosti (navesti)
Oa Њ psihosocijalne usluge (navesti)
Ш m zdravstvene usluge (navesti)
Da Ne sigurna kućasklonište (navesti)
pa Ne pravna pomoć (navesti)
Ш službe koje osiguravaju sredstva za život (navesti)
Ds Ne ostale usluge (navesti koje i naziv agencije)
rsquo httpwwwgbvimscomgbvims-toolsintake-forrTV
58
Saglasnost označava klijent Oa
(ili rođiteljstaratelj za klijente mlađe od 18)
Ne
Potpisotisak prsta klijenta
Službenik koji vodi predmet Datum
Incident ID šifra klijenta
INFORMACIJE ZA VOĐENJE PREDMETA
(NUE OBAVEZNO)
Ime i prezime klijenta ^
Ime i prezime staratelja (ako Je klijent rhatolptan)
Broj telefona
Adresa
59
PRILOG 3 o Obrazac za prijavu incidenta
Vrsta incidenta
Broj predmeta Prihvatni centaradresa Datum i vrijeme razgovora
Broj ranijeg incidenta za ovog klijenta (ako postoji)
ŽRTVAPREŽIVJELA OSOBA
Informacije o žrtvipreživjeioj osobi
Ime i prezime Starosna dob Godina rođenja Spol
Adresa Državljanstvo Bračni status Zanimanje
Broj djece Uzrast djece Glava domaćinstva
(osoba ili navesti ime veza sa žrtvom)
Broj statusnog kartona ili
broj lične karte
Ako je žrtvapreživjeli dijete
Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Incident
Mjesto Datum Vrijeme
Opis incidenta (ukratko opisati okolnosti šta se tačno desilo šta se desilo poslije)
60
Informacije o počinitelju (ili počiniteljima)
Ime i prezime Broj počinitelja Spol
Adresa Državljanstvo Starosna dob
Veza sažrtvompreživjelim
Bračni status
Ako je počinitelj nepoznat opisati gaju uključujući prepoznatljiva obilježja
Trenutna lokacija počinitelja ako je poznata
Predstavlja ti počinitelj još uvijek prijetnju
Ako je počinitelj dijete Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Svjedoksvjedoci
Opisati prisustvo svjedoka (uključujući djecu)
Imena i prezimena kao i adrese
PODUZETI KORACI
Koraci poduzeti od datuma popunjavanja ovog obrasca
Slučaj prijavljen Datum prijave Poduzeti koraci
SIGURNOST
Ime i prezime
IOM
Ime 1 prezime
POLICIJA
Ime i prezime
61
CentarSlužba za socijalni rad
Ime i prezime
Zdravstvena ustanova
Ime i prezime
UNHCR
Ime i prezime
UNICEF
Ime i prezime
DRC
Ime i prezime
BHWI
Ime i prezime
Save the Children
Ime 1 prezime
MdM
Ime 1 prezime
Vaša prava BiH
Ime i prezime
Drugo
Ime I prezime
(Ukoliko Je pcrirebno mogu se ckxJati druge organizacije i osobe)
Naučene lekcije
Datum zatvaranja slučaja
62
PRILOG 4 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremenom prihvatnom centru Ušivak
l^učfvšhje na uatuga (zdravstvena^ аасЏШпа^ ps1hosoc(fatna pravne Ш) uvtj^dc se za^tfMt ЗШа i џskl^u s prfsd^om usmjarenkn na preiiv^d^e Žrtva sa obavezno upozori o postaifar^u obaveza da se RZN prijat^ pdfic^i radi provođenja dađjnjih radnji u skladu sa еа^Њбпп propisima u Federaciji BiK
Prijavljivanje nasilja i zahljev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru UŠIVAK svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt telkoja odmah telefonom informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime
kontakt tel) a u formi izvještaja o incidentu najkasnije unaredna četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj telte dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko su kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili IOM sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje lOM-u iili matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Ušivak
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Ušivak
4Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne i povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i BHWI (ime i prezime kontakt tel ) i zakonski staratelj CentraStužbe za socijalni rad čiji je angažman podržan od straneUNiCEF-a (ime i prezimekontakt tel)
Osoba će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućena u UNFPA centar za žene i djevojke u UšiN^cu
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti DRC - ime iprezime kontakt tel UNFPA ~ ime i prezime BHWI - ime i prezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakt tel NVO ime i prezime kontakt telili drugi)
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj - Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)_________ _______________________________________________________
63
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja Hadžtd DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu Prim dr Abdulah Nakašldquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška
Ambulanta u Prihvatnom centru
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
Telefoni za kontakt DRC
DRC Ime i prezime tel Ime i prezime tel
MUP 122 BHWI
Hitna medicinska pomoć
Ime i prezime tel
124 CSR
033 611 111
OJ Dom zdravlja Hadžići
Tel
Ime i prezime tel
Zdravstvena zaštita Psihosocijalna zaštita sigurnost Osnovne potrebe
OJ Dom zdravlja Hadžići i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
Tel UNHCR
UNFPAOpća bolnica NVO Vaša prava BIHbdquoPrim dr Abdulah Nakašldquo TelTel Sigurna kuća
TelKlinički centar Univerziteta u Sarajevu
BHWI
TelTe
Koordinacija RZN zaKanton Sarajevo
UNFPA
64
PRILOG 5 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremnom prihvatnom centru Blažu]t^uihi^ie П9 usluge (sfkwfstmte еесЏгЛпе psihosueijtgne prevne Ud) uvijek laquoo xasrUve na fuistanku žrtvet a u skladu ^0sUtpom usmJererUm na prežNjdie Žrtva se obavezno tgtozori o posfqwyu obaveze da se RZN priavi policiji пШ provodei^i ddinjih radrdi u skladu sa važećim propisima u federaciji BiH
Prijavljivanje nasilja I zahtjev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru Blažuj svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt tel ) koja odmah telefonom Informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime kontakt tela u formi izvještaja o Incidentu najkasnije unaredna Četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prljavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj tel te dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji iz CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez
pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko $u kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili 101И sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje iOM-u iiii matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Blažuj
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Blažuj
Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne I povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i Save the Children (ime i prezime kontakt tel)
U saradnji sa centrom za socijalni rad maloljetnik treba biti prebačen u prihvatni centar Ušivak ili drugi odgovarajući smještajni kapacitet i to kao prioritet i u pratnji Save the Children Maloljetnik će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućen u UNFPA centar za dječake i mladiće u UŠivku gdje će dobiti adekvatnu podršku nakon što relevantne organizacije dogovore neophodan pristup
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja Imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti UNFPA - ime iprezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakttel DRC - ime i prezimekontakt tel Save the Children - ime iprezime kontakt tel NVO ime i prezime
65
kontakt tetШ drugi
U slučaju maloljetnika ^učaj nadgleda Centar za socijalnu zaštitu i drugi akteri zaduženi za dječju zaštite ako ih imenuje nadležno tijelo
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja llidža DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao Što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu bdquoPrim dr Abdulah Nakašrsquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška Ambulanta u Prihvatnom centru
Telefoni za kontaktDRC Ime i prezime tel
MUP 122
Hitna medidnska pomoć 124033 611 111
OJ Dom zdravlja llidža Tel
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
DRCIme i prezime tel
BHWIIme i prezime tel
CSRIme i prezime tel
Sekundarno upućivanjeZdravstvena zaštitaOJ Dom zdravlja llidža Tel
Opća bolnicabdquoPrim dr Abdulah NakašldquoTel
Klinički centar Univerziteta u SarajevuTel
Psihosocijalna zaštita sigurnost i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
UNHCR
NVO Vaša prava BiH Tel
Sigurna kuća Tel
BHWI Tel
Osnovne potrebe Koordinacija RZN zaKantona Sarajev
UNFPA
66
Izvori
Pravni izvori- CEDAW Opće preporuke br 19 i br 35 o nasilju nad ženama- CEDAW Opća preporuka br 24- Konvencija o statusu Izbjeglica i njen protokol (1951)- Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavaju6h postupaka ili kažnjavanja- Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)- Konvencija o pravima djeteta (UN 1989)- Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)- Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom (UN 2006)- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suadoijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CAHVIO
2011) (tzv Istanbutska konvencija)- Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007)- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Krivični zakon Federacije Bosne I Hercegovine (Službene novine Federacije В1Нldquo br 3603 3703
21046904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517)- Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije- Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)- Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)- Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i
3114)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s nasiljem unutar
porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu 2010 godine
neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o djeci koja su svjedod nasilja u porodici
- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu zdravstvenoj zaštiti- Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama- Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u oblasti zdravstva u
Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)- Zakon o azilu (ldquoSlu^jeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)- Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj 3210 - Prečišćeni
tekst) Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (Službene novine Federacije BiHldquo broj 2013)- Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo br
3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210 813 5914)- Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlidSjene novine
Federacije BiHldquo broj 714)- Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije
BiH (Službene novine Federacije BiHldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)- 21akon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona
Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 3816441712818)- Zakon 0 strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiHrdquo broj 8815)- Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik В1Нldquo br 4906 7611 i 8911)- Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513)
Literatura i drugi izvori- Ciljevi održiveg razvoja - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 161COR 17- Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovlna01-30 September 2019ldquo Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine -
Resufsni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva I UNFPA Sarajevo 2020
godine- Minimalni standardi za prevenciju I odgovor na RZN u vanrednim situadjama UNFPA 2015 godine- Objedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji
Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Službeni glasnik BIH 7515)
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim dtuacijama - Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
67
- Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - multisektorski pristup Gender centar Federadje Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018 godina
- Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009 godine
- Priručnik za edukatore Zaštita izt^eglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Radojka Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine
- Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedović i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiH Sarajevo 2018 godine
- Proqena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godine
- Protokoli i standardne operativne proc^ure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Protokol 0 radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 godine
- Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore Podgorica 2010 godine
- Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine
- Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 The Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
- Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR Ženeva 2003
- Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
~ Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine (usvojene odlukom Vlade Unsko- sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni I Hercegovini - februar 2013 godine- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (raquoSlužbene novine Federacije
BiHldquo broj 9513)- UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child
httpswvw unhcrorg4566b 16b2 pdf
Web izvori- httpswww iloorgdynnatlexdocsELECTRONIC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-
104618pdf - httpsemergency unhcrorgentry223896idp-definition- httpwwwunhcrorgprotectionjfeasic3b66c2aa10convention-protocol-relating-status-refugeeshhnl- httpwwwunorgenuniversal-declaration-human-rights- htfaswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx- httpswww ohchr orgenprofessionalinterestpagescescr aspx- httpwww un orgwomenwatchdawcedaw- httpwwwrefworldorgdocid52d920c54html- httpstbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GlobalCEDAW_C_GC_35_826
7_Epdf- httpwww refworid orgdocid453882a73 html- httpswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesa-caspx- httpswwwunfpa orgsitesdefaultfilespub-
pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf- httpwwwwreliefwebintAvrwbnsfs40B847015485B34749256BFE0006E603- httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Gender-based-Violence-
Guidelines_lo-respdf- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-Toolpdf- httpswwwunodcorgdocumentstreatiesUNTOCPubiicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf- htfawww unorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-e pdf~ httpwwwunhcrorg453492294pdf- httpportasunsscorgenrolindexphpid=75- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationT ool_Feb20112pdf- httpsfmohgovba
68
I DIO
OPĆE INFORMACIJE
1 UVODMigracije kao stalan proces kretanja ljudi predstavljaju globalni fenomen koji utječe na gotovo sve zemlje svijeta bilo da se radi o zemljama porijekla tranzita ili odredišta migranata Kao pojam migracije označavaju kretanje pojedinaca ili grupa unutar ili preko granica države Pritom razlikuju se imigracija (ulazak i nastanjivanje nedržavljana u zemlji primateljlcidestinaciji) i emigracija (odlazak ili Izlazak iz jedne zemlje s namjerom nastanjivanja u drugoj)^
Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu BiH) u posljednjih par godina našla se na putu migrantima Izbjeglicama i tražiteljima azila uglavnom kao zemlja tranzita do krajnjeg odredišta u zemljama Evropske unije Zbog značajnog priliva ove populacije određeni kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine suočeni su sa nizom problema u smislu pružanja adekvatnog odgovora na potrebe i prava osoba koje su se našle na njihovoj teritoriji Dodatno situacija se pogoršala zatvaranjem granica Evropske unije za ulazak ovim osobama na njen teritorij Navedeno je izazvalo svojevrsnu migrantsko-izbjegličku krizu s kojom se nose nadležna tijela uz pomoć i podršku međunarodnih partnera ali i nevladinih organizacija
Prema podacima Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine tokom 2018 godine identificirano je 24067 dolazaka migranata izbjeglica i tražitelja azila na područje teritorije BiH
U 2019godinl prema podacima Službe za poslove sa strancima na području teritorije BiH je zabilježen broj od 29196 nelegalnih dolazaka migranata izbjeglica i tražitelja azila
Zaključno sa danom 14062020 godine prema podacima Službe za poslove sa strancima na području BiH je zabilježeno 5763 migranata izbjeglica I tražitelja azila
Dakle od početka krize 2015godine do 14 juna 2020godlne u BiH je ušlo 59781 lice
Broj migranata izbjeglica i tražitelja azila koji je registriran u privremenim prihvatnim centrima u kojima su boravili kojima upravlja Služba za poslove sa strancima a kojima koordinira lOM su
TRC Otvoren dana RegistriranoTRC Sedra 25 jula 2018 godine 2206 lica
TRC BIRA 26 oktobra 2018 godine 11292 lica
TRC Miral 1 novembra 2018 godine 4575 lica
TRC Ušivak Sarajevo 24 oktobra 2018godine 14592 licaTRC Borići 14 januara 2019godine 2560 lica
TRC BiažuJ Sarajevo 10 decembra 2019gođine 2253 lica
ETC Lipa 21 aprila 2020gođine 1090 lica
Potrebno je uzeti u obzir da postoji i određeni broj migranata Izbjeglica I tražitelja azila koji nisu registrirani I ne borave u privremenim prihvatnim centrima već u privatnim smještajnim jedinicama ili na ulici Nadalje AzilantskI centar Delijaš prima tražitelje azila od 2014 godine Izbjeglički centar Salakovac koji djeluje od 2000 godine za smještaj izbjeglica sa priznatim
^ Priaičnik za edukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Lali6-Novak i Doc dr sc Radpjka Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 gojine str 16
statusom počeo je da prima I tražitelje azila od maja 2018 godine Trenutno se upućivanja tražitelja azila za ova dva centra provode isključivo iz populacije porodica koje borave u Privremenom prihvatnom centru Ušivak u saradnji između lOM-a Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH S obzirom na to da su se kapaciteti stalno popunjavali u centru Ušivak zbog svakodnevnih novih dolazaka odlukom države lica koja borave u centru Ušivak a ranjiva su kategorija u ovom slučaju porodice relocirane u pomenute državne centre u kojima im je obezbijeđen boravak i osigurane sve potrebne asistencije
Obim i problematika migrantsko-izbjegličke situacije u BiH ali i u Kantonu Sarajevo nazire se već iz prikazanih podataka Ovo posebno dolazi do izražaja ako se zna da govorimo o sasvim novoj situaciji koja nosi brojne izazove kako humanitarne tako i sigurnosne ali i finansijske u kojima relevenatni organi vlasti i organizacije imaju obaveze provedbe svojih nadležnosti
Jedan od glavnih problema za efikasno uspostavljanje privremenih prihvatnih centara I upravljanje istim je teška politička situacija u BiH sa složenim sistemom upravljanja koji državu dijeli na četrnaest različitih uprava (država Bosna i Hercegovina dva entiteta - Republika Srpska I Federacija Bosne i Hercegovine koja se sastoji od deset kantona te neoavisni Brčko distrikt Bosne I Hercegovine) Implementacija ili izvršenje zakona koji se odnose ne samo na sigurnost već i na zdravstvene i socijalne usluge mogu se razlikovati ovisno od (različite) finansijske moći i političke volje svakog geopolitičkog područja Ovo predstavlja izazove u organiziranju harmoniziranog transparentnog i koordiniranog odgovora vezanog za migrante Izbjeglice i tražitelje azila
Komplicirani način upravljanja privremenim prihvatnim centrimakampovima uključujući pristup uslugama i sigurnost osoba od interesa pruža otvoreni prostor za pojavu različitih oblika rodno zasnovanog nasilja (u daljnjem tekstu RZN) koje osobe od interesa mogu iskusiti a lokalne humanitarne institucije ne mogu identificirati postupati i pružati podršku žrtvama osobama koje su preživjele taj vid nasilja
Zbog navedenog OSCE je 2018 godine proveo Istraživanje ldquoProcjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni I Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu a radi uvida u kapacitete za odgovor na novonastalu situaciju Prema ovom istraživanju Služba za poslove sa strancima BiH centri za socijalni rad i zdravstvene institucije zaprimaju slučajeve od najvećeg broja pojedinačnih Institucija i organizacija obuhvaćenih Istraživanjem Policija i druge institucije za provođenje zakona najčešće upućuju migrante i izbjeglice Službi za poslove strancima BiH Značajan broj NVO-a upućuje migrante i izbjeglice institucijama za zdravstvenu zaštitu što odražava njihovu zabrinutost kada je u pitanju ova populacija kao i njihovu najizloženijuhumanitarnu ulogu u radu na ovom pitanju Služba za poslove sa strancima BiH i policija pokazuju visoku međupovezanost (eng betweenness centrality) unutar mreže što ukazuje na njihovu ulogu posredničkih Institucija koje povezuju inače nepovezane aktere Služba za poslove sa strancima i policija dakle često predstavljaju bdquostajališta za upućene slučajeve između drugih institucija unutar mreže^
Policija (i druge agencije za provođenje zakona) Služba za poslove sa strancima I nevladine organizacije najviše sarađuju sa drugim institucijama i organizacijama po ovom pitanju Analiza mreže upućuje na to da ove organizacije predstavljaju najvažnije povezujuće tačke između aktera i da su glavni čvorovi u ovom procesu lako se može učiniti da lokalne uprave
^ Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini OSCE Sarajevo 2018 godina str 17
Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu
manje sarađuju sa drugim akterima one su zapravo drugi po redu navedeni partner iza Službe za poslove sa strancima
Također Populacijski fond Ujedinjenih nacija Ured za Bosnu i Hercegovinu je u oktobru 2018 godine izvršio brzu procjenu RZN u kontekstu mješovitih migracija u BiH Procjena je rezultirala sljedećim zaključcima za Kanton Sarajevo kada su u pitanju usluge koje se pružaju za RZN
- ne postoji upućivanje slučajeva RZN u kriznim situacijama i vanrednim situacijama- nedostatak pravilnog upravljanja privremenim prihvatnim centrimakampovima u
neformalnim naseljima skloništima i smještajima za pogođene populacije- nedostatak sigurnih mjesta za žene i djevojčice u formalnim i neformalnim naseljima- očigledno je odsustvo rodno osjetljivih zdravstvenih usluga- hitna potreba za kompletima post ekspozicijske profilakse u slučaju silovanja
navodnog silovanja koji će biti implementirani od strane nadležnih zdravstvenih ustanova
- nedostatak osnovnog znanja u vezi sa minimalnim standardima i vodećim principima o RZN u kriznim ili vanrednim situacijama za humanitarne aktere posebno u zdravstvenom sektoru
- nepostojanje odgovarajuće registracije i koordiniranog smještanja u kampoveneformalna naselja porodica i žena koje su same
- potreba za pravilnom disagregacijom pogođene populacije prema spolu starosti bračnom statusu invalidnosti
- postoji potreba za angažiranjem domaćeg stanovništva u smanjenju rizika od RZN među adolescentima i
- potrebno je osigurati mehanizam zaštite protiv seksualne eksploatacije i zlostavljanja kao i da humanitarno osoblje uključujući i volontere bude informirano i obučeno
Evidentno je da postoji potreba za boljim adresiranjem uloga koje svaki akter na terenu u praksi ima u radu sa populacijom migranata i izbjeglica lako su mandati i djelokrug rada svih aktera uglavnom jasno definirani u propisima provođenje istih zahtjeva određene kapacitete ali i koordinaciju u praksi
Vezano za rodno zasnovano nasilje OSCE je u spomenutom Istraživanju dao i određene prreporuke i to da je potrebno obučiti osoblje o indikatorima rodno-zasnovanog nasilja kroz odgovarajuću obuku i izradu relevantnih smjernica i protokola za postupanje u različitim slučajevima te osigurati migrantima i izbjeglicama informacije o opasnostima od rodno- zasnovanog nasilja Na tragu tih preporuka je i izrada ovih Smjernica
11 Migrantsko-izbjeglička situacija u Kantonu Sarajevo i rizik od rodno zasnovanog nasilja
111 Migrantsko-izbjeglička situacija u Kantonu Sarajevo
Na području Kantona Sarajevo postoje dva privremena prihvatna centra a to su Privremeni prihvatni centar Ušivak u Hadžićima I Privremeni prihvatni centar u Biažuju kojima upravlja Služba za poslove sa strancima Ministarstvo sigurnosti BiH a podršku pruža Međunarodna organizacija za migracije gtbull lOM Pored ova dva centra postoji i Azilantski centar koji se nalazi u Delijašu općina Trnovo^
Op cit str 22
u centru Ušivak u Hadžićima od početka otvaranja centra (oktobar 2018godine) do danas kako je ranije spomenuto registrirano je 14592 lica Registracija podrazumijeva sljedeće da su lica Iskazala namjeru za podnošenje zahtjeva za azil (potvrda o iskazanoj namjeri podnošenja zahtjeva za azil) što izdaje Služba za poslove sa strancima u terenskom centru Ušivak za one koji se nađu ispred kapije centra Ušivak a nakon čega prolaze dalje procedure neophodne za dobijanje informacija koje su važne za što kvalitetniju procjenu potreba svake osobe koja dolazi
Nakon dolaska u centar te dobijanja potvrde o iskazanoj namjeri zahtjeva za azil upućuje ih se na Ijekarski pregled u ambulanti u centru Ušivak te nakon toga slijedi registracija lica i dobijanje ID kartice od strane lOM-a koja potvrđuje njihov boravak u ovom centru i omogućuje pristup svim servisima koji su dostupni u centru Identificirana djeca bez pratnje u terenskom centru Ušivak dobivaju zakonsko starateljstvo od strane Centra za socijalni rad Hadžići dok se identificirana djeca bez pratnje u terenskom centru Blažuj premještaju kao prioritet u terenski centar Ušivak Prisustvo odgovarajućeg osoblja centra za socijalni rad obavezno je kod registracije djece bez pratnje To je ustaljena i obavezna praksa za svako novo lice koje se pojavi u centru Boravak u centru podrazumijeva smještajnu jedinicu medicinsku psihosocijalnu i edukativnu pomoć I asistenciju tri obroka dnevno higijenske pakete te ispunjavanje svih pojedinačnih potreba koje su u skladu sa mogućnostima i mandatom kako lOM-a kao agencije koja koordinira radom u centru tako i partnerskih agencija i organizacija koje aktivno učestvuju u okviru svojih mandata te pružaju raznolik sadržaj i usluge u samom centru Agencije koje su prisutne u centru su UNHCR UNFPA UNICEF DRC Save the Chilren sa implementacijskim partnerima na terenu i to BHWI World Vision MdM Vaša prava BIH i dr
UNHCR
Mandat UNHCR-a je pružanje zaštite izbjeglicama i tražiteljima azila prema Konvenciji iz 1951 godine o statusu Izbjeglica implementacijski partneri na terenu su BHWI i NVO Vaša prava BiH BHWI pruža psihosocijalnu pomoć porodicama ženama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci kao i drugim ranjivim kategorijama Podrška djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci podrazumijeva da se socijalni radnici BHWI-a postavljaju za staratelje kroz postupak imenovanja posebnog staratelja u saradnji sa Centrom za socijalnu zaštitu u Hadžićima I u saradnji sa Službom za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BIH
Vaša prava BiH pružaju besplatnu pravnu pomoć u procesu traženja azila te drugih pravnih segmenata potrebnih da se zadovolje potrebe tražitelja azila u tom kontekstu Pravna pomoć u postupku azila podrazumijeva zastupanje prilikom podnošenja zahtjeva za azil odnosno registracije i postupka intervjua pred Ministarstvom sigurnosti BiH Vaša prava BiH pružaju I usluge zastupanja po pravnim lijekovima kako pred domaćim tako i pred međunarodnim tijelima
UNICEFUNICEF ima vodeću ulogu u oblasti zaštite djece i osigurava krajnje utočište Ključna svrha UNICEF-ovog humanitarnog odgovora je osigurati kvalitetnu podršku dječjoj zaštiti vođenje slučajeva osigurati pravne informacije djeci u pokretu i odgovarajuću brigu za djecu bez pratnje i razdvojenu djecu
UNICEF podržava rad četiri zakonska staratelja putem svog implementacionog partnera World Vision te dodatna dva staratelja i advokata koji su direktno zaposleni u Centru za socijalnu zaštitu Hadžići Zakonski staratelji zaposleni u Centru za socijalnu zaštitu uz podršku UNICEF-a vode osjetljive slučajeve među djecom bez pratnje i razdvojenom djecom kao što su preživjeli RZN djeca koja su u procesu povratka u zemlju porijekla
djeca sa specifičnom medicinskom istorijom djeca koja su u pravnom postupku (kao svjedok žrtva ili počinitelj)
UNFPAUNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji
DRCDanish Refugee Council (Dansko vijeće za izbjeglice) je organizacija koja obezbjeđuje medicinsku pomoć u saradnji sa JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Zavodom za hitnu medicinsku pomoć Općom bolnicom Prim dr Abdulah Nakašrdquo Zavodom za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Kliničkim centrum Univerziteta u Sarajevu Prisutni su 24h u privremenim prihvatnim centrima uz JRS partnere koji pomažu u asistenciji na terenu u noćnim smjenama Tim koji čine liječnik i medicinski tehničar dolaze iz različitih zdravstvenih ustanova Kantona Sarajevo te zajedno sa timom DRC-a svakodnevno pružaju medicinske preglede i pomoć u ambulanti u centru Ušivak
Pored medicinskog programa Dansko vijeće za izbjeglice kroz program zaštite osigurava prisustvo službenika koji rade na ranoj identifikaciji osjetljivih slučajeva posebno ugroženih skupina Službenici kroz pružanje informacija i referalne mehanizme osiguravaju da korisnici pristupe neophodnim uslugama
MdMMćdecins du Monde (Ljekari svijeta) je organizacija koja pruža usluge vezane uz mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku muškarcima smještenim u centrima Ušivak i Blažuj MdM- ov tim u privremenim prihvatnim centrima čine psiholozipsihoterapeuti kulturalni medijatori socijalni asistent te voditelj slučaja koji provode psihoedukativne i osnažujuće grupne aktivnosti individualne konsultacije i pružaju individualiziranu brigu kroz vođenje slučajeva vezanih uz poteškoće mentalnog zdravlja U kontekstu RZN MdM poseban naglasak u radu stavlja na rad s pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su preživjeli seksualno nasilje I počiniteljima RZN
Save the ChildrenSave the children usko sarađuje sa nadležnim centrima za socijalni rad i odgovoran je za identifikaciju djece bez pratnje u terenskom centru Blažuj provodi početnu procjenu pruža prvu psihosocijalnu podršku i obavlja preseljenje u terenski centar Ušivak Pored toga Save the Children podržava Kantonalni Centar za socijalni rad odnosno terenske timove socijalnih radnika koji obavljaju identifikaciju profiliranje I smještaj identificirane djece bez pratnje sa terena u terenski centar Ušivak
World VisionWorld Vision kao provedbeni partner UNICEF-a pruža usluge djeci u Privremenom prihvatnom centru Ušivak Usluge su podijeljene u tri cjeline Prostor prilagođen djeci (djeca uzrasta od 5 do 15 godina) Kutak za majke i bebe koji nudi podršku majkama i djeci (od 0 do 4 godine) i stalne usluge po principu 247 za djecu bez pratnje I razdvojenu djecu Djeca sudjeluju u svakodnevnim aktivnostima koje se sastoje od obrazovnih kreativnih i sportskih aktivnosti Djeci svih dobnih skupina pruža se psihosocijalna podrška a majkama koje posjećuju Kutak za majke i bebe pružaju se edukativne radionice o prednostima dojenja i raznim temama vezanim za dobrobit djece Kako bi pružio adekvatnu psihosocijalnu podršku djeci u pokretu UNICEF podržava rad psihoterapeuta i savjetnika koji su dostupni za individualne I grupne sesije Kao dio 24-satnih usluga za djecu bez pratnje i razdvojenu djecu World Vision ima zakonskog staratelja koji je prisutan u Privremenom prihvatnom
centru Ušivak i u dnevnoj i u noćnoj smjeni Uloga imenovanog posebnog staratelja je brinuti se o djetetovim potrebama i osigurati da se osiguraju njegovi najbolji interesi i prava
Neke agencije su prisutne svaki radni dan dok nekoliko drugih agencija je prisutno 24h u centru lOM koji koordinira radom u centru prisutan je 24 sata
Terenski centar Službe za poslove sa strancima je također prisutan svaki radni dan za potrebe izdavanja prvog dokumenta ldquoPotvrda o iskazanoj namjeri zahtjeva za azilrdquo
Kroz navedene djelatnosti i opisane aktivnosti koje pružaju sve navedene organizacije osigurava se mogućnost identifikacije djelovanja pa i prevencije sigurnosnih potencijalnih rizika koji svakako postoje s obzirom na specifičnosti populacije koja dolazi Konstantna koordinacija partnerskih organizacija redovni sastanci te izvještavanja pospješuju kvalitet rada u centrima i neophodni su za pravovoremeno djelovanje u cilju sprječavanja potencijalnih rizika
Kao što Je već navedeno u centru Ušivak borave porodice sa djecom (majke očevi i djeca) same odrasle žene te djevojčice maloljetnice (do 17 godina) zatim samohrane majke samohrani očevi maloljetnici bez roditeljskog staranja te samci odrasli muškarci
U centru Blažuj borave samci muškarci
112 Rizici
Svaki dolazak ranjivih kategorija na teritorij Bosne i Hercegovine iziskuje profesionalnu procjenu i pomoć stručnjaka u smislu identifikacije potreba te prevencije rizika O Identifikaciji kriterija ranjivosti će se govoriti u posebnom podnastovu a ovdje će se dati samo prikaz faktora rizika
Porodice dolaze iz različitih kultura te je kulturološki aspekt izuzetno važan u radu sa ovom kategorijom pa u vezi s tim su uposleni i kulturni medijatori u lOM-u i drugim agencijama koji svakako pomažu u procjeni najboljeg interesa za svaku osobu Kulturološki aspekt u vezi sa pitanjem nasilja također je jako specifičan s obzirom na to da utiče na percepciju nasilja ali I na prepoznavanje I reagiranje na nasilje Uloga psihologa psihoterapeuta i socijalnih radnika kao i drugog stručnog osoblja je Izuzetno važna u identifikaciji osvještavanju i prevenciji takvih slučajeva
Porodice koje dolaze te prolaze prvi korak Iskazivanja namjere zahtjeva za azil izjavljuju da su uglavnom iz Iraka Sirije Afganistana Ubije Maroka Alžira Palestine Bangladeša Pakistana Nije rijedak slučaj prijave nasilja nad ženama u porodici od strane muža Od početka rada centra Ušivak do danas zabilježen je broj od 20 slučajeva nasilja u porodici Neotkrivenih slučajeva je mnogo više Prema podacima lOM-a prijava pltxlrazumijeva prljavu uposlenicima u privremenom prihvatnom centru nakon čega se uglavnom nailazi na odbijanje od strane žrtve da nastavi procedure i prijavi policiji nasilje Niz je faktora koji utiču na takve odluke i o njima će se detaljnije govoriti u nastavku ovog dokumenta
Važno je napomenuti da je put koji prolaze prema onome što navedu u razgovorima izuzetno naporan nesiguran I težak a kulture iz kojih dolaze probleme koje nose u porodici još Iz perioda boravka u zemlji porijekla eskaliraju nerijetko u centru Tada se spoznaje da je problem izuzetno složen (primjer saznaje da se radi o ugovorenom braku iz zemlje porijekla da nije prvi put da muž udari suprugu već da je nasilje svakodnevnica u toj porodici te da žrtve imaju ozbiljnije psihološke pa i mentalne poteškoće) Podatak koji zabrinjava jeste da se sve češće čuje pojam tzv ugovorenih brakova dugotrajno psihološko
10
emocionalno i fizičko zlostavljanje psihološki i psihijatrijski problem traumatična iskustva i težak put koji prolaze svakako dodatno usložnjava situaciju
Samice žene nerijetko dolaze u grupi muškaraca koje se po dolasku odvajaju od pomenute grupe i smještaju u smještajnu jedinicu sa drugim samicama ili porodicama sa djecom (ukoliko su kapaciteti trenutno puni)
Prema podacima lOM-a djeca bez pratnje i razdvojena djeca navode da dolaze iz Pakistana Afganistana Maroka Alžira Sirije Egipta Kad su u pitanju maloljetnici bez roditeljskog staranja radi se o posebno ranjivoj grupi koja je podložna nizu rizičnih faktora obzirom da se radi o maloljetnim licima koji nemaju nikakvu pratnju Ili zaštitu na putu kojim dolaze a prema njihovim izjavama na tom putu doživljavaju raznolika traumatična Iskustva te je potrebno provesti sve dostupne mjere kako bi se identificirao problem ili poteškoća odnosno pružila odgovarajuća pomoć u skladu sa mogućnostima dok dijete boravi u centrima te ima mogućnost zatražiti pomoć
Slijedom iznesenog grupe žena koje putuju same ili sa djecom dojilje adolescentice dječaci i djevojčice bez pratnje djeca u braku koja ponekad imaju sopstvenu djecu osobe sa invaliditetom stariji muškarci i žene su u najvećem riziku i najviše im prijeti RZN Ova grupa ugrožene populacije može se suočiti sa prinudom eksploatacijom silovanjem trgovinom ljudima trgovinom organima i drugim vrstama RZN Žene I djevojčice uključujući i mlade momke posebno oni koji putuju sami izloženi su Izuzetno visokom riziku od specifičnih oblika nasilja prvenstveno seksualnog i RZN koje čine trgovci ljudima sami migranti kriminalne grupe i pojedinci u zemljama na njihovoj ruti
Smjernice Međuagencijske stalne komisije za integriranje intervencija u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (2015)2 navode da lako je broj prijavljenih slučajeva vezanih za RZN često nizak svi oni koji reagiraju u vanrednim situacijama moraju djelovati pod pretpostavkom da se RZN uvijek događa Svi akteri treba da tretiraju RZN kao ozbiljan životno ugrožavajući rizik I da poduzimaju mjere za smanjenje ovog rizika kroz sektorske intervencije bez obzira da li postoje konkretni dokazi o RZN i bez obzira na broj prijavljenih slučajeva Prema istim Smjernicama uvijek se mora imati na umu da je RZN i u redovnim okolnostima izvan krizne situacije oblik nasilja koji se ne prijavljuje u punom obimu u odnosu na broj djela koja se realno događaju
Smjernice za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama za Kanton Sarajevo imaju za cilj pripremiti nadležna tijela za odgovor na izazovnu i kompleksnu situaciju migracijskog toka sa kojim se trenutno suočavamo Ove smjernice imaju za cilj da osiguraju koordiniranu multisektorsku zaštitu osobama pogođenim krizama koje su u tranzitu raseljene ili privremeno žive na teritoriji Kantona Sarajevo Preporuke i načela iz Smjernica mogu se koristiti u drugim vrstama kriza i katastrofa za rješavanje problema prevencije i Intervencije u slučajevima RZN
2 OBIM SMJERNICA KANTONA SARAJEVO ZA PREVENCIJU I ZAŠTITU OD RZN U KRIZNIM SITUACIJAMA
Smjernice Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama se razvijaju kako bi se osigurao koordinirani višekorisnički odgovor na pojave RZN u privremenim prihvatnim centrima uspostavljenim na području ovog kantona kao i na drugim mjestima gdje će izbjeglice migranti i tražitelji azila biti locirani
Smjernice su namijenjene institucijama i organizacijama koje su odgovorne za upravljanje migrantsko-izbjegličkom situacijom u Kantonu Sarajevo Ministarstvo za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Ministarstvo zdravstva Ministarstvo unutrašnjih poslova -
11
policijske uprave centri za socijalni rad (JU Kantonalni centar za socijalni rad Službe socijalne zaštite) zdravstvene ustanove (JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo zatim Opća bolnica ldquoPrim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo i Univerzitetski klinički centar Sarajevo) Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH Kantonalni sud i Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo Privremeni prihvatni centri Ušivak i BiažuJ DRC Save the Children World Vision Crveni krstkriž lokalne nevladine organizacije međunarodne organizacije i agencije Ujedinjenih nacija (u daljnjem tekstu zainteresirane strane)
Zainteresirane strane će se složiti o svim koracima koje će poduzeti i proceduri za upućivanje koja će biti razrađena u smjernicama Ove smjernice će biti podložne promjenama u ovisnosti od stanja na terenu stepena rizika ili hitne situacije
Također napominjemo da Azilantski centar Delijaš (Trnovo) nije direktno obuhvaćen ovim Smjernicama jer primjenjuje Standardne operativne procedure za prevenciju i odgovor na seksualno i rodno zasnovano nasilje koje su razvijene 2007 godine od strane UNHCR-a Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Ministarstva sigurnosti BiH NVO Vaša prava BiH BHWI i Fondacije lokalne demokratije Sarajevo Ukoliko određeno pitanje nije regulirano navedenim Standardnim operativnim procedurama mogu se shodno primjeniti ove Smjernice a u cilju prevencije i adekvatnog odgovora na RZN odnosno pružanja pomoći žrtvama
21 Osobe od interesa obuhvaćene Smjernicama Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Što se tiče usluga prve pomoći ciljne grupe ovih višekorisničkih smjernica za prevenciju i odgovor na RZN u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevo su žene i muškarci djevojčice I dječaci koji su se suočili sa humanitarnom krizom - uključujući migrante tražitelje azila izbjeglice potencijalne žrtve RZN i trgovine ljudima i krijumčarenja osoba u situacijama raseljenja tranzita privremenogtrajnog prijema i prve pomoći te u centrima za njegu
U savremeno doba govori se o mješovitim migracijskim tokovima koji obuhvataju različite kategorije osoba - izbjeglice tražitelje azila ekonomske migrante žrtve trgovine ljudima - koje iz različitih razloga napuštaju svoje zemlje porijekla kreću se I prelaze državne granice bez odgovarajućih dokumenata I neregularno ulaze u zemlje odredišta
Djeca bez pratnje iili razdvojena djeca smatraju se prioritetom jer imaju najveći rizik za RZN Specifičnost grupa koje se nalaze u Kantonu Sarajevo jeste veliki broj dječaka i muškaraca te povećan rizik od nasilja nad dječacima
Ciljna grupa jesu sljedeće kategorije korisnika
tražitelj azila je stranac koji je podnio zahtjev za azil po kome nije donijeta izvršna odluka u skladu sa zakonom Azil obuhvata i status izbjeglice I status supsidijame zaštite u skii^u sa zakonom
tebjeglica je stranac ili lice bez državljanstva koje je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo u skladu s Konvencijom 0 statusu izbjeglica iz 1951 godine i Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967 godine Status izbjeglice je status koji se priznaje u skladu sa odlukom nadležnog organa o ispunjenju uvjeta navedenih u članu 19 Zakona ^ U skladu sa Zakonom izbjeglički status će biti odobren strancu koji se zbog osnovanog straha od progona zbog svoje rase vjere nacionalnosti pripadnosti određenoj đaiStvenoj grupi ili političkog mišljenja nalazi van zemlje svog državljanstva a ne može se ili se zbog takvog staha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje kao i licu bez
reg Zakon o azilu (ldquoSlužbeni glasnik BIH br 1116 i 1616) Zakon je dostupan putem internet stranice httpswwwiioorgdynnatlexdocsELECTRONiC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-104618pdf
12
điiavTianstva Ikoje se nalazi uzvan zemlje svog prethodnog uobičajenog mjesta boravka a ne može se Ш Še^ zbog takvog straha ne želi vratiti u tu državu
Lice pod supsidijamom zaititom je stranac kojem je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo status supsidijame zaštite u skladu sa Zakonom o azilu Supsidijama zaštita se odobrava strancu koji ne ispunjava uvjete za odobrenje statusa izbjeglice iz člana 19 Zlakona o azilu ako postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će se povratkom u zemlju porijekla ili zemiju uobičajenog boravka suočiti sa stvarnim rizikom od te^e povrede ljudskih prava i osnovnih slobodareg
Migrant je osoba koja bira da napusti svoju matičnu zemlju ne zbog neposredne prijetnje progona Ш smrti već da poboljša svoj životni standard kroz rad ili edukaciju radi ujedinjenja sa porodicom ili iz drugih razloga Za razliku od izbjeglica koje se ne mogu vratiti u svoje zemlje na siguran način migranti se ne suočavaju sa tim problemom bez obzira na đntge okolnosti koje mogu biti ometene uspješnom reintegracijom u društvo Ako odluče da se vrate kući ponovo će dobiti zaštitu od svojih vlada Države se bave migrantima u skladu sa svojim nacionalnim zakonima i procedurama za imigraciju
3 PRAVNI OKVIR ZA IZRADU SMJERNICA
31 Međunarodni pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Pitanje RZN nasilja uključujući rodno zasnovano nasilje u vanrednim odnosno kriznim situacijama pravo je obuhvaćeno međunarodnim kontekstom od strane Ujedinjenih nacija i Vijeća Evrope
Standardi UN-a u ovoj oblasti uspostavljeni su sljedećim dokumentimalaquo Konvencija o statusu izbjeglica i njen protokol 1951 I 1967)rsquo^ - ne navodi spol ili
rod kao osnove za progon ali relevantna međunarodna tijela smatraju da pojam pripadnosti određenoj društvenoj grupi treba tumačiti šire i da Konvencija o izbjeglicama između ostalog pruža zaštitu i od progona zasnovanog na rodnom osnovu
laquo Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)reg Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)reg Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)degbull Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili
kažnjavanjabull Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)^^ CEDAW Opće preporuke br 19^^ I br 35^reg o nasilju nad ženama oba dokumenta
zahtjevaju posebnu zaštitu žena izbjeglica I migranata CEDAW Opća preporuka br 24^^ - ldquoposebnu pažnju treba posvetiti zdravstvenim
potrebama i pravima žena koje pripadaju ranjivim i ugroženim grupama kao što su žene migranti izbjeglice i interno raseljene žene djevojčice i starije žene žene u prostituciji žene domorotkinje i žene sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom
laquo Konvencija o pravima djeteta^reg (UN 1989) posebno član 22
reg član 22 Zakona o azilu BiH bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)^ http7wwwunhcrorgprotectionbasic3b66c2aa10convention-protocol-relatingStatus-refugeeshtml reg http7wwwunorgenuniversal-declaration-human-rightsreg https7vvwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx rsquodeghttps7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescesaaspx rsquo http7wwwun orgwomenwatchd awcedaw
http7wwwrefwor1dorgdocid52đ920c54htmirdquo https7tbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GiobalCEDAW_C_GC_35_8267_Epdf
http7wwwrefworldorgdocid453882a73html https7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescrcaspx
13
Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)
Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom^reg (UN 2006) - posebno naglašava bdquoda su žene i djevojčice sa invaliditetom često pod većim rizikom kako unutar tako i izvan kuće od nasilja povreda ili zlostavljanja zanemarivanja ili nemarnog liječenja maltretiranja ili eksploatacijerdquo
Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama
bull Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata i Ciljevi održivog razvoja^^ - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 16 i COR
17
Model evropske javne politike azila sadržan je prije svega u aktima institucija EU - najvažniji akti pravne stečevine EU o azilu uključuju Direktivu o privremenoj zaštiti Direktivu o prihvatu Dublinsku uredbu Direktivu o kvalifikaciji i Direktivu o postupku
U okviru Vijeća Evrope posebna se pažnja poklanja zaštiti izbjeglica tražitelja azila i raseljenih osoba u Evropi Tokom godina u okviru Odbora ministara i Parlamentarne skupštine usvojen je niz rezolucija i preporuka državama članicama iz područja izbjegličkog prava i prava azila u kojima se naglašavaju standardi uspostavljeni Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951 godine
Najvažniji mehanizam zaštite tražitelja azila i izbjeglica na području Evrope jest Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava I osnovnih sloboda^reg
Standardi Vijeća Evrope su- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u
porodici (CAHVIO 2011) (tzv Istanbulska konvencija) zahtijeva između ostalog rodno osjetljivu migracionu i azitnu politiku u državama čl 59 60 i 61^reg
~ Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007) i
- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s
nasiljem unutar porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama
u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu
2010 godine neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vij^a Evrope o djeci koja su
svjedoci nasilja u porodici- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u
oblasti zdravstva u Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu
zdravstvenoj zaštiti
U izradi ovog dokumenta za Kanton Sarajevo uzeta su u obzir ključna načela i preporuke iz dokumenta Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje
httpwwwunorgdisabilitlesdocumentsconventionconvoptprot-epdfhttpwwwrefwor1dorgdocid59db4b224htmtiako se u Evropskoj konvenciji pravo na azil ne spominje ekspticitno kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava
uspostavljen je niz standarda u zaštiti tražitelja azila posebno u odnosu na izručivanje i protjerivanje osoba kc^ma prijeti mučenje ili drugo nečovječno postupanje ili kažnjavanje te ograničenje kretanja tražitelja azila
https rmcoe intCoE RMPublicCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentldreg090000168046031c
14
na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
32 Domaći pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
BiH je potpisala i ratificirala gotovo sve relevantne međunarodne pravne instrumente vezane za RZN a najznačajniji među njima su Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) Konvencija o nasilju nad ženama i nasilju u porodici Vijeća Evrope - Istanbulska konvenclja^o Pored međunarodnog zakonodavstva država je razvila sopstvene sveobuhvatne mehanizme u suočavanju sa nekim oblicima RZN
Ustavom BiH predviđeno je da BiH direktno primjenjuje prava I slobode zagarantirane Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950) i daje joj prioritet nad bilo kojim drugim zakonom (član 3)
Kada je riječ o propisima koji su u primjeni u Federaciji BiH važno je ukazati na sljedeće
Zakon o azilu (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)bull Zakon o strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiH broj 8815) Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj
3210 - Prečišćeni tekst) koji garantira jednake mogućnosti i ravnopravan tretman za sve osobe bez obzira na spol
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013) Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo
br 3603 3703 2104 6904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517) - nasilje u porodici je krivično djelo u skladu sa članom 222 ovog Zakona^
Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210813 5914)
Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 714)
Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i 3114)
bull Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije BiH (bdquoSlužbene novine Federacije В1Нldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)
Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 38164417 i 2818)
bull Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 4906 7611 18911) Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513) i
dr
Strateški i drugi dokumenti (publikacije) od značaja za izradu ovih Smjernica- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine
^ https7rmcoeintCoERMPublicCommonSearchServicesDispiayDCTMContentđocumentld=09(X)00168046031 c Napomena Domaći pravni okvir u svojim krivičnim zakonima kako na nivou Krivičnog zakona BiH tako i na nivou Krivičnog
zakona Federacije BiH kao zaštićena dobra uvrstio je zabranjene radnje koje se mogu dovesti u vezu sa RZN i trgovinom ljudima Takva su djela na primjer u Krivičnom zakonu BIH - član 149a Nezakonito uskraćivanje identifikacijiskih dokumenata član 185 Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz osoba u ropskom odnosu član 186 Međunarodna trgovina ljudima član 186a Organizirana međunarodna trgovina ljudima član 187 Međunarodno navođenje na prostituciju član 189 Krijumčarenje ljudi član 189a Organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela krijumčarenje migranata i drViše u Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paketrdquo Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo 2015 str 44 i 45
15
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (ldquoSlužbeni glasnik BiHldquo 7515)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godine
- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 9513)22
- Protokol o radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama ~ Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2020 godine Sarajevo
4 OPĆA NAČELA SVRHA I CILJEVI SMJERNICA
Svi zainteresirani subjekti koji su uključeni u zaštitu žrtava RZN na području Kantona Sarajevo a u skladu sa međunarodnim smjernicama imaju obavezu da se u svakom trenutku pridržavaju sljedećih općih načela
Pristup koji je usmjeren na preživjele Ovakvim pristupom se stvara podsticajno okruženje u kojem se poštuju prava i žeije preživjelih njihova sigurnost je osigurana i s njima se postupa dostojanstveno i s poštovanjem Pristup usmjeren na preživjele zasnovan je na sljedećim smjernicama
- Sigurnost Sigurnost i bezbjednost preživjelih i nihove djece je primarna- Poverijivost Preživjeti imaju pravo da biraju kome hoće ili neće pričati svoju priču a
informacije se trebaju dijeliti samo uz saglasnost preživjelog- Poštovanje Sve poduzete mjere treba voditi uz poštovanje izbora želja prava i
dostojanstva preživjelog Uloga pjomagaća je da olakša oporavak i osigura sredstva za pomoć preživjelom
- Nediskriminacija Preživjeli trebaju imati ravnopravan i pravičan tretman bez obzira na njihovu starost spol rasu religiju nacionalnost etničku pripadnost seksualnu orijentaciju ili bilo koju drugu karakteristiku
4Pristup zasnovan na pravima teži da analizira i adresira osnovne uzroke diskriminacije i nejednakosti kako bi se osiguralo da svi bez obzira na njihov spol starost etničku pripadnost ili vjeroispovijest imaju pravo da žive slobodno i dostojanstveno sigurni od nasilja eksploatacije i zlostavljanja u skladu sa načelima propisa o ljudskim pravima
bullišPristup zasnovan na zajednici osigurava da se ugroženo stanovništvo aktivno angažira kao partner u razvijanju strategija vezanih za njihovu zaštitu i pružanje humanitarne pomoći Ovaj pristup podrazumijeva direktne konsultacije sa ženama djevojčicama i drugim rizičnim grupama u svim fazama humanitarnog reagiranja kako bi se identificirali zaštitni rizici i rješenja te izgradili postoje6 mehanizmi zaštite zasnovani na zajednici
^Humanitarna načela Humanitarna načela čovječnosti nepristrasnosti neovisnosti I neutralnosti trebali bi podržati primjenu ovih smjernica i od suštinskog su značaja za održavanje pristupa usmjerenog ka pogođenom stanovništvu i osiguranje djelotvornog humanitarnog odgovora
ldquo Važenje ove Strategije je produženo na osnovu Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo broj 3217) članom 37 stav (1) Zakona koji je usvojen 2017godine utvrđuje se da jjostojeći strateški dokumenti ostaju na snazi do stupanja na snagu novog cikiusa planiranja u Шаби sa odredbama člana 27 ovog Zakona Novi ciklus planiranja treba da obuhvati period od 2021 do 2027 godine
16
-^Pristup bez štete ovaj pristup koji se još izražava i kao pristup ne čini nikakvu štetu podrazumijeva poduzimanje svih mjera neophodnih kako bi se izbjeglo izlaganje ljudi daljnjim štetama kao posljedica djelovanja humanitarnih aktera^reg
Svrha razvoja smjernica je standardizacija usklađivanje i koordinacija rada svih aktera koji se bave zaštitom pogođene populacije od RZN u kriznim situacijama
Radi prevencije i odgovora na rodno zasnovano nasilje u kriznim situacijama potrebno je uraditi pripreme i organizirati sistem koji bi pružio efikasan odgovor Stoga Je potrebno provesti niz mjera aktivnosti i procedura kako bi odgovor bio efikasan Prema međunarodnim pravnim izvorima mjere i aktivnosti se odnose na
Angažiranje lokalne zajednice sa ciljem prevencije i odgovora za RZN u slučaju krizne situacijeAktivnosti bitne za ublažavanje posljedica (faza mitigacije) prevenciju i odgovor Aktivnosti na uspostavi i jačanju koordinacije I operativnog djelovanja
Bitno je naglasiti da su minimalni standardi međusobno povezani i međusobno ovisni
Slijedom navedenog cilj ovih Smjernica Je osigurati da svi akteri u Kantonu Sarajevo imaju isto razumijevanje rizika kojima su izložene žrtve RZN u kriznim situacijama i osigurati da sve žrtve imaju pristup minimumu usluga podrške
Cilj smjernica je da razviju jasnu multisektorsku koordinaciju uloga i odgovornosti svih relevantnih aktera uključenih u zaštitu krizama pogođene populacije kako bi se olakšala brza identifikacija upućivanje i zaštita žrtava RZN
Smjernice nisu samostalni dokument i trebaju biti implementirane u koordinaciji sa relevantnim domaćim zakonodavstvom i međunarodnim minimalnim standardima za RZN (kao što su lASC UNFPA UNHCR UNICEF i WHO smjernice)
5 DEFINICIJA POJMOVA
Rodno zasnovano nasilje je krovni termin za bilo kakvu štetu nanesenu protiv nečije volje koja negativno utiče na fizičko ili psihičko zdravlje razvoj i Identitet te osobe a pristavlja rezultat rodno uvjetovanih nejednakosti u odnosima moći koje eksploatišu razlike između muškaraca I žena razlike među muškarcima i razlike među ženama^ Uključuje djela koja nanose fizičku seksualnu ili mentalnu štetu ili patnju prijetnje takvim djelima prinude i druga lišenja slobode ovi postupci se mogu dogoditi Javno ili privatno
Pojam rodno zasnovano nasilje također se sve više koristi od strane nekih aktera kako bi se istakle rodne dimenzije određenih oblika nasilja nad muškarcima I dječacima naročito nekim oblicima seksualnog nasilja počinjenog sa eksplicitnom namjerom jačanja rodno nejednakih normi maskuliniteta I femininiteta (npr seksualno nasilje počinjeno u oružanom sukobu usmjereno na emaskulaciju ili feminizaciju neprijatelja)^^
Nadalje takav stav proizlazi iz općenitog stajališta koje je ukorijenjeno u okvir patrijarhalne društvene strukture po kojoj je pitanje kontrole i moći pitanje isključivo muškaraca Uz takvo tradicionalno stajalište uz muški spol vrlo često vežemo karakteristike poput suzdržanosti od ekspresije emocija asertivnosti i agresivnosti Moramo uzeti u obzir da socijalizacija ima
Minimalni standardi za prevenciju i odgovorna RZN u vanrednim situacijama UNFPA 2015 Dokument dostupan putem internet adrese httpswwwun^jaorgsitesdefaultfilespub-pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska I manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine str 43 (prevod rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) - citirano prema httpAAWww relielWeb intwrwb nsfs40B847015485B34749256B FE0006E603)^ Smjernice u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (lASAC 2015)2httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Ge nder-based-Violence-GuidelinesJo-respdf
17
različit utjecaj na muškarce i žene u pogledu doživljaja nasilja Tako se muškarce odgaja na način da je dopušteno biti nasilan u određenim situacijama dok su žene te koje su više submisivne i pasivne Takav način odgoja utječe na drugačiji pogled na nasilje kod muškaraca I žena što u konačnici dovodi i do drugačijeg doživljaja nasilja Problem nasilja nad muškarcima ovisi o društvenom kontekstu i društvenim stereotipima koji imaju utjecaj na to koliko je društvo spremno pružiti pomoć Problem započinje već od samih žrtava kojima je teško uopće priznati sebi samima da su žrtve nasilja^reg
Zbog potrebe jedinstvenog razumijevanja izraza u ovoj oblasti slijedi prikaz ključnih pojmova važnih za primjenu ovih Smjernica
- ldquoRodno zasnovano nasilje nad ženama označava nasilje koje je usmjereno protiv žena zato što su žene ili koji neproporcionalno pogađa žene^rsquo
- ldquoNasilje nad ženama shvata se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i podrazumijeva sve dnove RZN koji rezultiraju ili bi mogli dovesti do fizičke seksualne psihološke ili ekonomske štete ili patnje žena uključujući prijetnje takvih djela prinude ili proizvoljnog lišavanja slobode bilo u javnom ili u privatnom životu^reg
- ldquoNasilje u porodicirdquo podrazumijeva sva djela fizičkog seksualnog psihološkog ili ekonomskog nasilja koje se javljaju u porodici ili domaćinstvu ili između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera bez obzira da li počinitelj dijeli iii je dijelio isto prebivalište sa žrtvom^^
Prema Međunarodnom sistemu za upravljanje informacijama o rodno zasnovanom nasiju (MSUIRZN) sljedeće kategorije nasilja su prijavljene kao najčešće u vanrednim kriznim situacijama
~ bdquoSeksualno nasilje uključujući I silovanje odnosi se na uključenost u vaginalnu analnu ili oralnu penetraciju seksualne prirode nad tijelom druge osobe sa bilo kojim tjelesnim dijelom ili objektom a bez njene saglasnosti uključenost u druge nesaglasne činove seksualne prirode sa osobom te izazivanje učešća druge osobe u nesaglasnim činovima seksualne prirode sa trećom osobom Saglasnost mora biti data dobrovoljno jer je rezultat slobodne volje osote s procjenom u kontekstu okružujućih okolnostiregreg
- bdquoSeksualni napad je bilo koji oblik nesagtasnog seksualnog kontakta koji ne rezultira ili ne uključuje penetraciju Primjeri uključuju pokušaj silovanja kao i neželjene poljupce milovanje ili dodirivanje genitalija i zadnjice
- bdquoMutiiacijasječenje ženskih genitalija je čin nasilja koji uključuje sječenje seksualnih organa zbog čega se to može klasificirati kao seksualni napad Sječenje ženskih genitalija ne uključuje silovanje tj slučaj gdje je došlo do penetracije
- bdquoFizički napad je čin fizičkog nasilja koji nije seksualan po prirodi Primjeri uključuju udaranje šamaranje gušenje sječenje guranje paljenje pucanje ili korištenje bilo kojeg oružja napade kiselinama ili bilo koje druge radnje koje rezultiraju bolom neugodnošću Ili povredomregreg
- bdquoPrisilni brak podrazumijeva brak pojedinca protiv njene ili njegove voljeregreg- bdquoUskraćivanje resursa mogućnosti iii usluga se odnosi na uskraćivanje pravičnog pristupa
ekonomskim resursimasredstvima ili mogućnostima za život obrazovanju zdravstvu ili drugim socijalnim uslugama Primjeri uključuju udovicu koja je spriječena da dobije nasljedstvo zarade koje prisilno uzima intimni partner ili član porodice žena koja je spriječena da koristi kontracepciju djevojčica koja je spriječena da pohađa školu itd Izvještaji o općem siromaštvu ne bi trebali biti evidentiranireg^
~ bdquoPsihološkoemocionalno zlostavljanje je nanošenje mentalnih ili emocionalnih bolova ili povreda Primjeri uključuju prijetnje fizičkim ili seksualnim nasiljem zastrašivanje poniženje prisilnu izolaciju progonstvo uznemiravanje neželjenu pažnju primjedbe gestove ili pisane riječi seksualne iili prijeteće prirode uništenje dragih stvari itdregreg
- bdquoTrgovina ljudima podrazumijeva vrbovanje prevoz prebacivanje prikrivanje ili prijem lica putem prijetnje ili upotrebe sile ili drugih oblika prinude otmice prevare obmane zloupotrebe moći ili položaja ranjivosti ili davanja iii primanja plaćanja ili koristi radi postizanja saglasnosti osobe koja ima kontrolu
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine (prevođ rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) bull citirano prema httpwwwwreiiefwebintwrwbnsfsM0B847015485B34749256BFE0006E603)
Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (2011) httpsrmcoeintCoERMPubticCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentld=090000168046031c
Op cit^ Op cit ldquo Op cit član 36
Op cit član 38reg httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-T oolpdf ldquo Op dtldquo Op cit
Op cit
18
nad drugom osobom zbog eksploatacije Iskorištavanje uključuje u najmanju ruku eksploataciju drugih za prostituciju ili druge oblike seksualne eksploatacije prinudni rad iii usluge ropstvo ili postupke slične ropstvu porobljavanje ili uklanjanje organa ^
Ostati pojmovi- Krizna situacija je neplanirani i neželjeni proces koji traje određeno vrijeme na određenom podrult^u a
na koji se može utjecati samo djelomično može ozbiljno da ugrozi sigurnost ljudi i okoline Krizna situacija je neočekivani događaj čiji uzroci mogu biti vanjski i unutrašnji odnosno mogu biti uzrokovane ljudskim faktorom ili prirodnima silama
- Povjerljivost etičko načelo povezano sa stručnjacima iz oblasti medicinske i socijalne službe Održavanje povjerljivosti zahtijeva da pružatelji usluga štite prikupljene informadje i saglase se da dijele samo informacije sa izričitom dozvolom klijenta i u drugim slučajevima predviđenim zakonom Sve pisane informacije uključujući i one u elektronskom formatu treba držati u zaključanim datotekama a samo ovlašteno osoblje treba Imati pristup Održavanje povjerljivosti o nasilju znači da nikada ne razgovaraju o detaljima slučaja sa porodicom ili prijateljima ili sa kolegama za koje smatraju da nema potrebe da znaju o nekom djelu zlostavljanja To znači da će lične informacije žrtve (kao i svi podaci koji mogu identificirati određenu žrtvu) biti podjeljeni samo sa ostalim pružateljima usluga koji direktno sudjeluju u pružanju podrške ovoj specifičnoj žrtvi u skladu sa zakonom dok druge zainteresirane strane dobijaju samo zbirne podatke koji omogućavaju statistički monitoring RZN ali ne I identifikaciju pojedinih žrtava Kada se radi sa djecom odluke o poverljivosti podataka treba da budu u najboljem interesu djeteta
- Zainteresirana strana(e) odnosi se na pojedince grupe organizacije i institucije uključene u sprječavanje i reagiranje na RZN Zainteresirane strane mogu biti izbjegliceintemo raseljene osobe lokalno stanovništvo uposleni Ili dobrovoljci agencija UN-a nevladinih organizacija domaćih institucija vlasti donatora i drugih članova međunarodne zajednice
- Dijete je svaka osoba koja nije navršila 18 godina života (prema Konvenciji o pravima djeteta i domaćim propisima)
- Dijete bez pratnje je dijete koje je razdvojeno od oba roditelja i ostalih rođaka i ne nalazi se pod zaštitom druge odrasle osobe koja je po zakonu ili običajnom pravu odgovorna za brigu o djetetu^reg To znači da se dijete nalazi bez potpune brige (nadzora) od strane odrasle osobe iii da se o njemu brine neko ko nije u rodu ili je djetetu nepoznat ili nije njegov uobičajeni staratelj (npr komšija drugo dijete mlađe od 18 godina ili stranac)^^
- Razdvojeno dijete je dijete odvojeno od oba roditelja ili od ranijeg zakonskog staratelja ili od uobičajenog primarnog staratelja ali ne nužno razdvojeno i od ostale rodbine Stoga se ovaj izraz odnosi na djecu koja se nalaze u pratnji drugih odraslih članova svoje porodicereg
- Zajednica je termin koji se koristi u ovim smjernicama a koji se odnosi na stanovništvo pogođeno kriznim situacijama U pojedinačnim okruženjima zajednica se može odnositi na izbjeglice interno raseljene osobe osobe pogođene humanitarnim katastrofama i si
- Osobe sa invaliditetom uključuju osobe koji imaju dugoročno fizičko mentalno intelektualno ili senzorno oštećenje koje u interakciji sa različitim barijerama može ometati njihovo puno i efikasno učešće u društvu na ravnopravnoj osnovi sa drugimardquo
- Informirani pristanak je dobrovoljna saglasnost pojedinca koji ima pravnu sposobnost da daje saglasnost Da bi dao informirani pristanak pojedinac mora imati kapacitet i zrelost da razumije usluge koje se nude i da bude zakonski u mogućnosti dati svoju saglasnost Obrazac pristanka za davanje informacija nalazi se u Prilogu 2 ovih Smjernica
- Informirana saglasnost je izričito dat pristanak za sudjelovanje u uslugama od strane mlađe djece koja su po definiciji premlada da daju informirani pristanak ali dovoljno stara da razumiju i slože se o tome da sudjeluju u uslugama^
- Obavezno prijavljivanje podrazumijeva da su zdravstveni i socijalni radnici nastavnici odgajatelji medicinske obrazovne i druge ustanove i organi kao i nevladine organizacije koji u obavljanju svoje dužnosti saznaju za učinjene radnje nasilja dužni odmah po saznanju prijaviti učinjene radnje nasilja u porodici nadležnoj policijskoj upravi Ukoliko se radi o stranom državljaninu prijavljuje se Službi za poslove sa strancima
httpswwwunodcorgdocumentstrealiesUNTOCPublicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i Interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR Ženeva 2003 str 6ldquo UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Detemining the Best Interests of the Child httpswwwunhcrorg4566bl6b2pdf 3raquo Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 lsquoThe Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child httpswwwunhaorg4566b16b2pdf Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom httpwwwunorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-epdf Seksualno i rodno nasipe nad izbjeglicama povratnidma i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR 2003rsquo Član 8 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013)
19
Hitnost rješavanja Za predmete nasilja u porodici nadležni subjekti dužni su osiguravati hitnost u rješavanju a u skladu sa svojim nadležnostima Ova se obaveza odnosi na općinski sud - prekršajno odjeljenje suda (u daljnjem tekstu nadležni sud) policija organ starateljstva i druge institucije nadležne za socijalnu i zdravstvenu zaštitu uz obavezu zajedničkog i koordiniranog djelovanja^Žrtvapreživjeii osoba koja je pretrpjela RZN Na osnovu međunarodnih standarda znanja i dobrih praksi u ovim Smjernicama koriste se dva pojma - žrtvardquo i preživjeli - da označe osobe podvrgnute RZN što upućuje na dva koegzistirajuća aspekta viktimizacija (također u medicinske i sudske svrhe) i otpornost (za psihosocijalnu podršku i osnaživanje)IzvršiteiJpočiniteiJ nasilja osoba grupa ili institucija koja direktno nanese ili na drugi način podržava nasilje ili drugo zlostavljanje koje je nanijeto drugome protiv njegovenjene voije^Mučenje svaki čin kojim se namjerno nanosi teška boi iii patnja bilo fizička ili psihička nekoj osobi u takve svrhe kao što su pribavljanje informadja ili priznanja od te osobe ili treće osobe kažnjavanja za djelo koje je ona ili treća osoba počinila iii se sumnja da Je počinila ili zastrašivanje ili primoravanje nje ili treće osobe ili iz bilo kog razloga zasnovanog na diskriminaciji bilo koje vrste kada je takva bol ili patnja nanijeta od strane ili uz podsticanje iii saglasnost javnog službenika iii druge osobe koje djeluje u službenom svojstvu Ne uključuje bol ili patnju koja proizilazi samo od ili je sastavni ili posljedični dio zakonitih sankcija^
čl 3 i 4 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici httpwwwunhcrorg453492294pdf
^ Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih nehumanih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja i Međunarodne konvencije 0 eitminaciji svih oblika rasne diskriminacije
20
ii DIO
HITNA INTERVENCIJA
6 PRAVCI UPUĆIVANJAOd presudnog je značaja da postoji jasna komunikacija i razumijevanje sigurnosti svih uputa vezanih za RZN Jednom kada svaki sektor uspostavi standarde zaštite važno je formirati jasan sistem upućivanja među tim sektorima Pravce upućivanja treba stalno provjeravati za svako područje i treba navesti
Koje agencije ili institucijeustanove pružaju usluge Specifične kontakt informacije ime I broj telefona) jedne od ključnih osoba u toj
institucijiustanovi Osiguranje usluga koje pruža institucijaustanovabullbull Sve troškove vezane za uslugu ako su relevantni Gdje se žrtve trebaju uputiti kako bi imale pristup ovim uslugama
Hitna upućivanja iziskuju hitnu reakciju-procjenu prvih neophodno potrebnih radnji kao što su
- uvid u nivo rizika- prijava slučaja- saglasnost koju je dala žrtvapreživjeli RZN^- zbrinjavanje- hitna medicinska pomoć- preporuka prvostepenog tima za upućivanje- zahtjevi drugih relevantnih zainteresiranih strana na primjer porodica prijatelj ili
pratitelj- prekidanje stanja u kojem se do tada nalazila potencijalna žrtva
Prvostepena reakcija (hitni odgovor) U slučajevima nasilja nad migrantima ili izbjeglicama i tražiteljima azila terenske službe u privremenim prihvatnim centrima trebaju pružati osnovnu podršku Svi koji rade u ovim centrima trebaju biti dio specijalizirane obuke za procesuiranje RZN u skladu s usvojenim procedurama Ukoliko relevantna usluga nije organizirana u centruobjektu usluge će pružiti drugi pružatelj usluga Ambulante i angažirano stručno osoblje u privremenim prihvatnim centrima je spremno da se bavi RZN u određenim limitiranim okolnostima
Procedure upućivanja odnosno referalni mehanizam u slučajevima RZN razvijen je za svaki privremeni prihvatni centar posebno te čine Prilog 4 (Ušivak) i Prilog 5 (Blažuj) ovih Smjernica
Drugostepeni (srednjoročni) odgovor Ako žrtvipreživjelom RZN treba podrška koja se ne može pružiti unutar privremenog prihvatnog centra (kao dio prvostepene reakcije) žrtvu treba uputiti na druge službe koje mogu pružiti specijaliziranu njegu i pomoć Ove usluge se nalaze izvan privremenih prihvatnih centara i uključuju Između ostalog specijaliziranu zdravstvenu zaštitu hospitalizaciju ili liječenje HlV-a i drugih bolesti Ovo uključuje i dodatne usluge kao što je prevoz oddo privremenog prihvatnog centra obavezno angažiranje prevoditelja (istoga spola kao žrtva) lijekove ili sakupljanje dodatne dokumentacije Kada se žrtva RZN zbrine ona će biti vraćena u privremeni prihvatni centar i bit će pod pojačanim nadzorom i zaštitom od strane zaštitarske službe u privremenom prihvatnom centru Ukoliko prevoz preživjele osobe ne može osigurati i pružiti hitna medicinska služba Isti bi trebao biti osiguran od agencija ovlaštenih za prevoz migranata i 24 sata prisutnih u privremenim prihvatnim centrima
Za krivična djela koja se prooesuiraju na ех ocio osnovi saglasnost žrtve nije od značaja Ipak međunarodni standardi preporučuju da se osigura saglasnost žrtve u svim procesima a kako bi se izbjegla reviktimizadja
22
Trećestepeno upućivanje (dugoročni odgovor) Trećestepeno upućivanje primjenjuje se ako žrtvapreživjeli RZN treba dugoročnu pomoć kao što je posjeta savjetovanju ili terapiji podrška pri pripremi tužbe protiv počinitelja nasilja i davanje saglasnosti za starateljska prava i viđanje djeteta iii zahtjev za dodatnim relevantnim dokazima iz druge zemlje Međutim trećestepeno upućivanje podrazumijeva produženi boravak žrtvepreživjelog RZN u zemlji a za vrijeme boravka država bi trebala pružiti žrtvi pristup osnovnim uslugama kao što su smještaj psihosocijalne i druge usluge i pravo na rad Pri pružanju usluga potrebno je osigurati prevoditelja istoga spola kao žrtva)
NapomenaZa žrtve RZN iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila koji se nalaze na prostoru Kantona Sarajevo ali borave u privatnom smještaju odnosno nisu registrirani u privremenim prihvatnim centrima prema međunarodnim propisima država je dužna obavezno da pruži usluge hitne medicinske pomoći neovisno od toga da li je migrant izbjeglica ili tražitelj azila I zvanično registriran na području ovog Kantona Ova vrsta pomoći može se organizirati kroz saradnju nadležnih organizacija Crvenog krsta međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ove populacije i lokalnih zdravstvenih ustanova
Osim hitne medicinske pomoći važno je definirati i pružanje ostalih potrebnih usluga u slučaju RZN Radi se o pitanju koje zahtjeva poduzimanje dodatnih napora kako bi se adekvatna pomoć pružila I onoj populaciji koja boravi na području Kantona Sarajevo ali izvan Privremenih prihvatnih centara Informacije o vrsti i načinu pružanja pomoći u slučajevima RZN moraju biti dostupne i ovoj skupini migranata izbjeglica i tražitelja azila Nakon što se osigura mehanizam upućivanja u ovim slučajevima informacije će biti dostupne kako nadležnim tijelima i organizacijama tako i ciljanoj populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila izvan Privremenih prihvatnih centara
7 MINIMALNI PAKET USLUGA U BORBI PROTIV RZN
Minimalni paket usluga u borbi protiv RZN u kriznim situacijama razvijen je u okviru stručnog uputstva UNFPA Ovaj odjeljak daje smjernice za proširenje brige o žrtvama RZN u kriznim situacijama s posebnim osvrtom na sljedeće
1 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika2 Pružanje usluga na terenu3 Osiguranje hitnog reagiranjapružanja prve pomoći
71 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika
Osobe koje su u riziku od RZNrdquo su uglavnom žene djevojčice i dječaci koji su već bili izloženi RZN ili im je prijećeno istim u njihovim zemljama porijekla stalnim ili privremenim prihvatnim centrima za tražitelje azila izbjeglice I migrante iii zemljama u kojima su ranije boravili duž migracionog puta te interno raseljene osobe Drugim riječima osobe koje se mogu lako fizički emocionalno ili psihički povrijediti ili napasti
Migranti izbjeglice i tražitelji azila koji traže zaštitu u drugim zemljama imaju teške traume i povrede Izgubili su sve svoje poznate mehanizme zaštite I izuzetno su ranjivi u smislu da je vrlo vjerovatno da će na putu doživjeti nasilje I zloupotrebu svojih prava Neki od njih sada imaju još veći rizik od daljeg viktimiziranja na RZN i seksualno nasilje
Prema međunarodnim iskustvima i standardima I povratnim informacijama koje pružaju humanitarni službenici koji se bave trenutnom izbegličkom i migrantskom krizom u Evropi i
23
Bosni i Hercegovini sljedeće su osobe identificirane kao rizična ciljana ranjiva i najugroženija grupa za RZN i seksualno nasilje
- adolescentice-- udovice rastavljene iii neudate ženedjevojkeldquo žene koje putuju same s djecom bez pratnje supružnika vanbračnih partnera ili
drugih odraslih muških članova porodice- domaćinstva na čijem su čelu žene- starije žene i muškarci- djeca u domaćinstvima predvođenim muškarcima- djevojčice i dječaci koji su bez pratnje ili razdvojeni- pripadnici etničkihvjerskih manjina- osobe sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom- osobe sa zdravstvenim problemima (koje pate od teških iii hroničnih bolesti spolno
prenosivih bolestiHIV-AIDS itd)- trudnice iii dojilje- osobe sa historijom seksualnog nasilja (kao žrtve iili svedoci uključujući I rani brak)- LGBTI+ osobe
Pored migracionih kriza navedene kategorije mogu se smatrati osobama osjetljivim na druge katastrofe i krizne situacije^reg Ove su osobe u opasnosti od daljnje viktimizacije
Zdravstvene posljedice rodno uvjetovanog nasilja mogu se grupirati u tri kategorije1 Fizičke posljedice2 (Pslho-)somatske posljedice3 Psihičke posljedice
Višestruka traumatska iskustva ostavljaju teške posljedice po zdravlje osobe Pri tome nesigurna situacija boravka nedostatak poslovnih mogućnosti i si dodatno usložnjavaju psihičke problem Među migrantima Izbjeglicama i tražiteljima azila često je izražen posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) ali i drugi mentalni poremećaji i somatski zdravstveni problemi Ako su ove osobe već bile traumatizirane iii su doživjele traumatizaciju tokom bijega u uvjetima kada su njihov boravišni status i budućnost I dalje nesigurni može doći i do pogoršanja mentalnog zdravlja^reg
Seksualno nasilje je problem kojem treba posvetiti posebnu pažnju istraživanja pokazuju da su bitne tri specifične faze u kojima izbjeglice i migranti - žrtve rodno zasnovanog nasilja doživljavaju seksualno nasilje stanje u zemlji porijekla iskustva prilikom bijega i iskustva u EU50
U zemlji porijeklaprije bijega Zlostavljanje od strane osoba koje imaju moć seksualno premlaćivanje (posebno žena) seksualni napad silovanje otmica od strane naoružanih članova sukobljenih strana uključujući sigurnosne snage masovno silovanje i prisilna trudnoća seksualno nasilje u vezama s Intimnim partnerom seksualno zlostavljanje djece seks za preživljavanjeprisiina prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
Prilikom bijegau tranzitnim zemljama Seksualni napad od strane razbojnika službenika na granici zarobljavanje za trgovinu ljudima od strane krijumčara seksualni napad
^ Poglavlje 7 preuzeto iz đokurrrenta Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine Smjernice su usvojene odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine Za potrebe izrade Smjernica za područje Kantona Sarajevo tekst je dijelom dopunjen i prilagođen stanju u ovom kantonu
Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine str 19ldquo Op cit str 30
24
u tranzitnim prostorima seks za preživljavanjeprisilna prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
U zemlji odredišta (EU) Seksualni napad prisila iznuda od strane osoba s autoritetom seksualno zlostavljanje razdvojene djece u udomiteljstvu seks za preživljavanjeprisilna prostitucija seksualna eksploatacija osoba koje traže pravni status u zemlji odredišta (državi članici EU) ili pristup pomoći i resursimareg^
Posebna pažnja mora se posvetiti uvjetima života u smještajima za migrante izbjeglice I tražitelje azila s obzirom da upravo te okolnosti kolektivnog smještaja povećavaju rizik od pojave nasilja U ovakvim smještajima rijetko postoje zaštićena mjesta i mjesta za odmor Porodice često doživljavaju intenzivne situacije zbog životnih iskustava i iskustava nastalih tokom bijega Riziku da postanu žrtve rodno zasnovanog nasilja u smještajima posebno su izložene žene djevojčice i dječaci I to od strane članova porodice drugih osoba smještenih u skloništa ali i od sigurnosnog osoblja S druge strane i onda kada dođe do mjera kao što su zabrane pristupa počinitelju otvara se pitanje šta to u praksi znači Nerijetko kolektivni smještaji nemaju uvjete za odvajanje takve osobe od ostalih osoba u skloništu Osim toga ako bi se vršilo izdvajanje tog počinitelja iz konkretne zajednice (skloništa) to može dovesti do kršenja njegove obaveze boravka u skloništu (kao legalnog mjesta boravka)
S obzirom da život u kolektivnom smještaju u kojem je sve organizirano može potaći razvijanje osjećaja ovisnosti i manjka kontrole nad svakodnevnim životom važno je osmišljavati aktivnosti koje će doprinijeti jačanju osjećaja samopoštovanja kontrole i odgovornosti korisnika Konstruktivnim provođenjem slobodnog vremena zadržavaju se stare i razvijaju nove vještine I znanja a time i preveniraju poteškoće mentalnog zdravljaldquo
711 Faktori rizika
Faktori rizika uključuju trenutne ili prethodne okolnosti koje mogu dovesti do RZN iii razvoja bolesti iii povreda uzrokovanih nasiljem naročito kada se pojedini ljudi uklanjaju iz okruženja u kojem su zaštićena njihova prava i slobode kao i njihov fizički I psihički integritet
U ovisnosti od okolnosti faktori rizika mogu biti lični - u odnosu na ličnu situaciju pojedinca i eksterni - u odnosu na spoljne utjecaje
Najznačajniji faktori rizika za ugroženost od RZN su
Lični faktori rizika - Nedostatak podrške muških članova porodice (osiguranje zaštite i društveno prihvatanje od strane zajednice) Međutim mora se imati na umu da žena može biti izložena riziku od RZN od muškog člana porodice odnosno da muško prisustvo može biti i rizik
- Nedostatak finansijskih sredstava- Nedostatak pristupa osnovnim životnim potrebama (hrana voda higijena
spavanje)- Odsustvo iili gubitak ličnih dokumenata (koji se odnose na lični identitet
roditeljstvo imovinu)- Određene lične karakteristike (spol rodni identitet seksualna orijentacija
invaliditet jezične barijere itd)Eksterni faktori rizika - Nedostatak pristupa informacijama
- Nesigurni načini prevoza uključujući javni prevoz kao što su bez nadzora i prenatrpani vozovi i autobusi privatni prevoz taksi bez nadzora ilegalni
Op cit str 30 Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih
ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009
25
transport ili krijumčarenje ili dijelovi puta kojim se ide pješke bez nadzora- Zloupotreba ovlasti (nezakonit pritvor nedostatak pravne pomoći)- Neadekvatan nivo sigurnosti u stalnim i privremenim prihvatnim centrima
uključujući prenatrpanost kupatila i toalete tamne i izolirane sobe- Odsustvo prostorija za muškarce i žene nema posebnih soba za djecu soba
prilagođenih osobama s invaliditetom nema posebnih prostorija u kojima stručnjaci mogu u privatnosti razgovarati sa potencijalnim žrtvama RZN
- Nepostojanje kontrole poštivanja propisa o odvojenim muškim i ženskim kupatilima i toaletima
~ Neprimjerena rodna struktura osoblja za pružanje pomolt5a i zaštitu~ Slab nadzor nad aktivnostima i uslugama u centrima- Neprimjerno ponašanje humanitarnog osoblja- Smještaj u neformalnim naseljima_________________________________________
Priznavanje ugroženosti u pogledu RZN i faktora rizika od suštinske je važnosti prilikom pristupa migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila kako bi se identificirali oni kojima je potrebna pomoć U tom smislu od pomoći su procedure za minimiziranje rizika (prevencija i zaštita) i definirane usluge prve pomoći u cilju spašavanja života
Procjena rizika se zasniva na dostupnim informacijama i mora se obaviti što prije Kada se vrši procjena rizika treba obratiti posebnu pažnju na sljedeće da ii je navodni izvršitelj već počinio RZN ranije ili neposredno prije procjene rizika i da li je onona u stanju da to ponovo učini da ii je prijetio da će izvršiti ubistvo ili samoubistvo da ii je naoružan da li se radi o osobi sa mentalnim poremećajima ili osobi koja zloupotrebljava psihoaktivne supstance da ii žrtva živi u strahu i kako procenjuje sopstvene rizike od RZN
Kombinacija stepena ugroženosti i faktora rizika omogućava osoblju na terenu da klasificira slučajeve po nivou rizika i vjerovatnoće nastanka RZN i definira vrstu potrebne pomoći
Svi akteri koji pružaju usluge migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila u stalnim i privremenim centrima za prijem kao i lokalni pružatelji usluga treba da budu upoznati sa nivoima ugroženosti i faktorima rizika propisno obučeni i spremni da poduzmu odgovarajuće mjere u skladu sa ovim Smjernicama
ftumanitamd osoblje bi trebalo da bude u stanju da brzo prepozna ugrožene osobe osoblje koje nije direktno uključeno u pružanje usluga pnre pomoći treba znati kako upu^ identificirane slučajeve zainteresiranim stranama koje pružaju specijalizirane usii^e
712 Razotkrivanje
RZN mora biti pažljivo razotkriveno kako bi se smanjila mogućnost sekundarne viktimizacije uz puno poštivanje dostojanstva te osobe i povjerljivosti informacija
Neke žrtve RZN se odlučuju da ne razotkriju ovaj vid nasilja ili da ne traže pomoć Neki od razloga za to mogu biti
- stalna nada da će zlostavljanje prestati~ vjerovanje da je zlostavljanje njihov lični problem- vjerovanje da oni i sami potiču nasilno ponašanje- česta percepcija da je RZN prihvatljivo- zlostavljači ulažu veliki napor ne bi ii žrtve ostale s njima- žrtve ponekad žele da prestane nasilje ali ne i odnosveza- stigma i sramota- vjerovanje da se u vezi toga ništa ne može učiniti- vjerovanje da pružatelji usluga nisu u mogućnosti da pomognuldquo stalno prisustvo počinitelja~ želja da se zaštiti počinitelj i njegova porodica
26
- strah od posljedica razotkrivanja kao što je eskalacija nasilja raspad porodice oduzinnanje starateljstva nad djecom
- ekonomske posljedice odvajanja
Što se tiče razotkrivanja nasilja žrtve migranti izbjeglice i tražitelji azila mogu doživjeti I dodatne barijere kao što su
- strah da će izgubiti status tražitelja azila ili izbjeglice ili dodijeljenu supsidijarnu zaštitu ako napuste počinitelja nasilja
- nedostatak svijesti o njihovim pravima i mogućnostima u stranoj zemlji- nedostatak informacija i jezičke barijere- kratki boravak u BiH prije nego što krenu na daljnji put- društvena izolacija koja proizilazi iz njihove emocionalne ovisnosti od počinitelja
nasilja
Razotkrivanje nasilja zahtijeva visok stepen povjerenja u osobu kojoj se ono razotkriva Potrebno je učiniti sljedeće kako bi se osiguralo da žrtve koje žele da razotkriju RZN osjete da imaju podršku u tome i da osjete sigurnost da rade ispravnu stvar
Slušajte Pojžlte žrtvama priliku da vam ispričaju kroz šta su prošli i to svojim riječima i onda kada one za to budu spremne Pokušajte da ih ne prekidate ili da Im postavljate previše pitanja Nemojte da osjećate da treba da popunite svaki trenutak ćutanja koji se pojavi tokom razgovora Ako se žrtvama osigura adekvatan prostor i pruži im se dovoljno vremena za razgovor to će im pomoći da se osjete cijenjenima i podržavanima Nemojte postavljati previše pitanja nego slušajte samo ono što vam sama osoba želi reći
Nemojte osuđivati Nije dobra ideja da se postavljaju pitanja koja pokazuju da upravo to činite ne vršite pritisak na žrtvu (na primjer da izađe iz nasilne veze) jer to može imati negativne posljedice uključujući i opasnost od fizičkog napada
Dajte žrtvama do znanja da im vjerujete
-
Veoma je važno da žrtve znaju da im vjenijete njihovo povjerenje možete zadobiti tako što ćete reći npr mora da je to bilo veoma zastrašujuće zaVas
Potvrdite odluku te osobe da razotkrije nasilje
Žrtve se mogu boriti sa osjećanjima krivice i sumnje u sebe istaknite njihovuhrabrost i snagu za poduzimanje odgovarajućih koraka
Naglasite neprihvatljivost nasilja
Ukažite žrtvama da je nasilje neprihvatljivo i ohrabrite ih da ga razotkriju a istovremeno se pobrinite da one takvo ohrabrivanje ne dožive kao da ih Л osuđujete
Naglasite povjerijivošt čuvanje povjerljivosti onda kada žrtva odluči da istupi i razotkrije RZN je odnajve^ mogućeg značaja
Uputite žrtve odgovarajućim organizacijama za pružanje podrške
Postoje mnoge organizacije dviinog društva koje pružaju zaštitu migrantima kao i žrtvama RZN identificirajte prvu relevantnu zainteresiranu stranu kojoj bi trebalo uputiti žrtvu na osnovu potreba žrtve
713 Rad u multikulturalnom okruženju
Razumijevanje kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migrant izbjeglice i tražitelji azila predstavlja izazove za stručnjake i iziskuje njihovu toleranciju na različitosti (kulturološke jezične običajne rodne) te znanja i vještine o različitim kulturama i načinima komuniciranja Osnovni smisao kulture sastoji se u tome da olakša održi I produlji napredak ljudskog društva Kultura objedinjuje svjesne i nesvjesne modele ponašanja stečene i prenesene simbolima koji tvore osebujna postignuća ljudskih skupina Temeljnu srž kulture čine tradicionalne ideje (povijesno stečene i Izabrane) i vrijednosti vezane uz te ideje Kultura predstavlja određenu konfiguraciju ponašanja normi stavova vrijednosti uvjerenja i temeljenih pretpostavki koje se razlikuju od društva do društva
Područja najčešćeg nerazumijevanja među kulturama odnose se na vrijednosti (temeljna vjerovanja nacionalne karakteristike) način komunikacije (stil govora navika slušanja) pojam prostora i vremena U pojedinim kulturama postoje određena pravila koja se direktno vežu za percepciju vremena lični prostor dodirivanje pogled osmijeh
27
Rodne razlike također mogu utjecati na komunikacijski proces Istraživanja su pokazala da žene više upotrebljavaju indirektni govor dok muškarci upotrebljavaju direktni govor Isto tako postoje velike razlike u emocionalnom doživljavanju 1 pokazivanju emocija kod osoba Iz različitih kultura što je prvenstveno uvjetovano socijalizacijom Razumijevanjem kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migranti i izbjeglice izbjegavaju se negativni učinci postupanja pri čemu nije zadatak stručnjaka da osuđujuprosuđuju nego da osobu saslušaju i uvažavaju Za stručnjake koji rade u multikulturainim okruženjima usavršavanje u tom području je sine que non učinkovitog i djelotvornog postupanjareg^
72 Pružanje usluga na terenu
Pružanje usluga na terenu podrazumijeva da su usluge ili informacije pružene ljudima tamo gdje žive Ili provode vrijeme Zbog poznatih prepreka vezanih za RZN u svakom kontekstu kao što su osjećaj sramote 1 stigme nepovjerenje u pružatelje usluga strah od ponovne viktimizacije i prijetnji smrću pružatelji usluga treba da insistiraju na modusu bdquopružanja usluga na terenu 1 to na jezicima koje razumiju potencijalne ili stvarne žrtve RZN zamjenjujući način tradicionalnog pružanja usluga koji očekuje od korisnika da traže pomoć dolazeći u kancelarijeprostorije pružatelja usluga
Pružanje usluga na terenu posebno žrtvama RZN zahtijeva da se obezbjedi siguran prostor čak i minimalne veličine tako da žrtve i pružatelji usluga mogu govoriti u privatnosti u sigurnom i pristupačnom okruženju
Usluge na terenu mogu također provoditi socijalni radnici zdravstveni radnici psiholozi psihoterapueti i aktivisti koje podržavaju obučeni kulturni 1 jezički medijatori Pored toga potrebno je obratiti pažnju na rodnu strukturu aktera koji pružaju usluge na terenu kako bi se spriječile komunikacijske barijere izazvane kulturnim vjerskim ili drugim razlozima
Kad god je to moguće prevoditelj treba biti istog spola kao i žrtva u svakom slučaju prevoditelji moraju prvo prisustvovati neophodnoj obuci koja se fokusira na načelo povjerljivosti i razumijevanja koncepta RZN u kriznim situacijama
Odgovarajuće zainteresirane strane bi trebalo da se dogovore o ulogama i odgovornostima za pružanje pomoći kako bi se olakšala koordinacija Zainteresirane strane koje su zadužene za Informiranje treba da obavljaju svoje aktivnosti obraćanjem migrantima i izbjeglicama na mjestima na kojima se okupljaju koristeći jednostavna pitanja za probijanje leda sa ključnim porukama Pružanje usluga na terenu uključuje i širenje informacija o tome gdje kako i koje se vrste usluga pružaju o posljedicama nasilja nad ženama i prednosti traženja zaštite i podrške Štaviše poruke moraju biti formulirane tako da žrtve mogu da ih prihvate i razumiju Žrtve trebaju jasno razumijeti da pružatelji usluga brinu o njihovom blagostanju Pored toga poruke se moraju prenijeti na jezicima koji žrtve shvataju i u potpunosti poštujući njihove kulturne osjetljivosti
S obzirom na teška iskustva kroz koja prolaze žrtve pružatelji usluga moraju ih obavjestiti o mnogim važnim pitanjima počevši od vrlo jednostavnih informacija kao što su
- Dostupnost zdravstvenih i psihosocijalnih usluga- Prisustvo zainteresiranih strana zaduženih za sigurnost u centru- Mogućnost podnošenja zahtjeva za azil- Mogućnost da se dobije humanitarni boravak i drugo
ldquo Priručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka Kraljević Hnratski crveni križ Zagreb 2014 godine str 88
28
73 Hitna reakcija
Oni koji pružaju usluge prve pomoći ne moraju znati da ii se viktimlzacija dogodila nedavnolaquo u trenutnoj zemlji tranzita ili na drugoj lokaciji u nekom drugom trenutkulaquo
Vremenski okvir događaja mora se utvrditi samo u slučajevima silovanja r kliničke zaštite žrtava silovanja kako bi se spriječile seksualno prenosive bolesti (SRB) HIV i neželjena trudnoća
Blagovremeno prepoznavanje rizika vodi izboru odgovarajućih mjera prevencije i zaštite i minimizira vjerovatnoću viktimizacije koja se nastavlja u trenutnim okolnostima Ove infomlitye su važne za potencijalnu identifikaciju I kažnjavanje počinitelja RZN
Prva pomoć označava hitnu pomoć koja Je pružena bolesnoj ili povrijeđenoj osobi ili osobi koja je u riziku od ponovljenog ili kontinuiranog RZN ili daljeg izlaganja nasilju u cilju sprječavanja pogoršanja zdravija preživjelog što može dovesti do smrti
Što se tiče odgovora na RZN u kriznim situacijama prva pomoć znači da kada žrtva zatraži pomoć oni koji pružaju istu treba da daju prioritet za sljedeće tri hitne intervencije
Hitna medicinska procedura I pomoć u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem Psihološka prva pomoć (Prilog 1 ovih Smjernica) Posebne mjere zaštite
Ključne aktivnosti za pružanje prve pomoći ugroženim osobama uključuju- Neposredne intervencije uključujući psihosocijalnu podršku gdje je to prikladno- Upućivanje žrtve na odgovarajuću podršku i pravno zastupanje poželjno uz
saglasnost žrtve (ili u najboljem interesu djeteta ako je žrtva dijete)- Praćenje žrtve na mjesto gdje je sigurna I zaštićena (prema socijalnim zdravstvenim i
pravnim pružateljima usluga i pružanje podrške u pristupu njihovim uslugama)~ Korištenje opreza prilikom traženja Informacija od žrtava u prisustvu njihove porodice
ili drugih pripadnika zajednice kako ne bi ugrozili njihovu sigurnost- Zajedničko određivanje (od strane svih zainteresiranih strana) obučenih kontakt
osoba koje će biti zadužene za upućivanje žrtava unutar referalnog sistema za RZN (dvije takve osobe jedno kontaktno lice i jedan zamjenik)
731 Procedura za smještanje i zbrinjavanje žrtava silovanja
Žrtve treba da primaju informacije u direktnoj komunikaciji iili putem Informativnog materijala (kroz društvene aktivnosti u privremenim prihvatnim centrima a koje su namijenjene djevojčicama dječacima mladićima maloljetnicima bez pratnje kroz plakate ili letke na jezicima koje žrtve i potencijalne žrtve uglavnom razumiju istaknutim na lako dostupnim lokacijama vidljivim velikom broju pogođenog stanovništva) koji jasno navode gdje žrtve silovanja mogu tražiti pomoć ili liječnički pregled Tokom medicinskih pregleda žrtvama se moraju dati informacije o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti načinu pristupa i daljnjem liječenju (ako je to potrebno) Radnje nasilja koje su se dogodile prije nego što su žrtve došle u Kanton Sarajevo identificiraju se ako ih same žrtve prijave ili se jave u pratnji člana porodice ili predstavnika organizacija civilnog društva (OCD)
Prvi kontakt u slučajevima silovanjaZdravstveni radnici i saradnici treba da razgovaraju sa žrtvama silovanja koristeći smjernice za komunikaciju
Vidjeti Prilog 1 - Psihološka prva pomoć
29
Liječnik i medicinska sestra trebaju prepoznati seksualno nasilje uključujući silovanje tako što će potražiti prisustvo bilo kog kliničke^ pokazatelja navedenog u protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Standardna operativna procedura - kliničko postupanje u slučajevima silovanja nalazi se u prilogu dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (F^eralnoministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfrnohgovba
Zdravstveni radnici trebaju uzeti podatke o medicinskoj istoriji od žrtve i izvršiti fizički pregled te mogu pregledati (i zadržati) odjeću ili obuću kao dokaz a u skladu sa Vodičem za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Obrazac za medicinsku anamnezu i pregled Piktogrami i Prikupljanje forenzičkih dokaza nalaze se kao prilozi u dokumentu bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfmohgovba
Preporučuje se da Ijekar i prevoditelj budu istog spola kao i žrtva Prevoditelj može biti prisutan samo uz saglasnost žrtve Također se preporučuje da prevoditelji pohađaju odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost Ukoliko žrtva tako želi može biti prisutna i treća osoba osim ako postoji opravdana sumnja da je navedena osoba izvršitelj nasilja ili član porodice koji bi mogao spriječiti žrtvu da otkrije tačne i potpune podatke ključne za produženje adekvatne obuke i zaštitu
Treba istaći da pregled muških genitalija u slučaju silovanja vrši specijalista urolog Posebne napomene za specijalistu urologa a radi obavljanja detaljnog pregleda su sljedeće
- Pregledajte skrotum testise penis periuretralno tkivo meatus uretre I anus- Obratite pažnju je li žrtva obrezana- Obratite pažnju na eventualno prisustvo hiperemije otoka (razlikovati Ingvinalnu
herniju hidrocelu i hematocelu) torzije testisa modrica analnih poderotina itd- Torzija testisa je hitno stanje i zahtijeva hitno upućivanje na hirurški tretman- Ako urin sadrži velike količine krvi provjerite evenutalno postojanje traume penisa i
uretre- Ukoliko je indicirano obavite rektalni pregled i provjerite rektum i prostatu u cilju
utvrđivanja eventualne traume i znakova infekcije- Ukoliko je potrebno uzmite materijal iz anusa za direktni pregled u cilju utvrđivanja
prisustva sjemene tekućine pod mikroskopom^
U svakom slučaju prilikom rada i ispitivanja muškaraca žrtava seksualnog nasilja uključujući silovanje treba Jasno i nedvosmisleno poslati poruku
- da muškarac nije kriv za ono što se dogodilo- da nije jedni da postoje slučajevi ali se ne prijavljuju- pohvaliti hrabrost žrtve da prijavi da sarađuje- da se ne mora preispitivati seksualnost nakon što se doživi seksualno zlostavljanje- da zlostavljanje ne umanjuje muškost- da seksualna orijentacija nije bitna i- objasniti naučnim činjenicama da su erekcija i ejakulacija fiziološki odgovori na
fizičku stimulaciju i da ne Isključuju zlostavljanjeregreg
^ bdquoKliničko postupanje u ^učajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i
suđije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 godine str 142
30
Prikupfjanje dokumentacijePotrebno je popuniti medicinsku dokumentaciju
Procedure nakon liječničkog pregleda- Liječnik može uputiti žrtvu na dalje ispitivanje analizu i liječenje u okviru zdravstvenog
sistema- Liječnik mora prijaviti slučaj nadležnim Insitucijama (ukoliko isti već nije prijavljen)- Svaki slučaj mora biti prijavljen policiji bez odlaganja a policija o tome obavještava
centar za socijalni rad- Zdravstveni radnici imaju obavezu Izdati uputnicu i proširiti medicinski nadzor na sve
neophodne mjere shodno potrebama zaštite zdravlja žrtve- Važno je Informirati žrtvu i uputiti na servise psihosocijalne podrške
Moguće procedure i intervencije tokom liječničkog pregleda- Medicinski tretman povreda ili hitnog stanja kod žrtve- Davanje pilula za dan poslijerdquo da se spriječi neželjena trudnoća kod žrtava akutnog
nasilja- Davanje profilakse za najčešće spolno prenosive bolesti (SPB) - vidjeti Protokol za
liječenje spolnoprenosivih infekcija)regreg- Testiranje (na HIV hepatitis i druge SPB)- Preporuka za naknadne terapije- Upućivanje na specijalističke medicinske preglede u skladu sa procjenom liječnika
Obavezno obučavanje zdravstvenih radnika o protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja sa fokusom na specijaliste ginekologije i specijaliste urologije
Prava žrtavaKada žrtva bude obavještena o liječenju I postupcima koje liječnik mora pratiti (prijaviti slučaj nadležnom Ministarstvu unutrašnjih poslova i Centru za socijalni rad) mora se poštovati izbor žrtve o tome kako postupati O prijavljenom i počinjenom krivičnom djelu silovanja će biti obavješteno nadležno tužilaštvo koje će u skladu sa zakonom preduzeti neophodne mjere i radnje radi otkrivanja počinitelja i dokazivanja krivičnog djela
Hitne medicinske intervencije i zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja- Liječenje povreda- Klinička zaštita žrtava silovanja (u skladu sa Protokolom za kliničko postupanje u
slučajevima silovanja)regrsquorsquo- Sprječavanje ili prekid neželjene trudnoće- Usluge nakon abortusa~ Sprječavanje i liječenje spolno prenosivih bolesti i HlV-a (u skladu sa Protokolom za
liječenje spolnoprenosivih infekcija i Protokolom za postekspozicijsku profilaksu kod HIV infekcije)regreg
NapomenaOdgovor zdravstvenog sistema u slučajevima RZN opisan Je u Poglavlju 11 ovih Smjernica dok Je ovdje data uputa samo za postupanje u slučajevima silovanja kada je neophodna promptna reakcija zdravstvenih službi zbog prikupljanja potrebnih dokaza što se ne može obaviti u ambulanti unutar privremenog prihvatnog centra već u zdravstvenim ustanovama kao što su bolnica ili klinički centar
Sastavni je dio dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine
Op cfOp dt (ovo su Priiozi br 9 i 10 navedenog dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Cijeli dokument
dostupan je na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva wwwfmohgovba)
31
732 Psihološka prva pomoć
Psihološka prva pomoć je preventivni postupak koji ima za cilj da spriječi pogoršanje i pojavu dugoročnih negativnih posljedica po zdravlje kako bi se postiglo blagostanje ljudi pogođenih kriznim situacijama
Žrtve RZN koje se suočavaju sa akutnim stresom i kojima je potrebna psihološka pomoć mogu se ponašati na sljedeće načine ili pokazati sljedeće simptome
- tremor umor glavobolju gubitak apetita opću bol i patnju- plakanje tugu depresiju žalost- anksioznost strah- bit će na oprezurdquo ili nervozni~ strah da će se nešto zaista loše dogoditi- nesanicu noćne more- razdražljivost bijes- krivicu sramotu- zbunjenost emocionalnu otupljenost- izgledat će povučeno ili vrlo mimo (neće se pomjerati)- neće reagirati na druge neće uopće govoriti izgledat će dezorijentirani (npr neće
znati svoje ime odakle su i gdje se nalaze)- nesposobnost da se brinu o sebi ili svojoj djeci (npr odbijaju da jedu ili piju
nesposobnost donošenja jednostavnih odluka)
Važno je napomenuti da žrtva može isto tako izgledati stabilno bez ikakvog ispoljavanja gore navedenih simptoma ili ponašanja Žrtve nasilja kojima je potrebna psihološka prva pomoć najvjerovatnije neće tražiti bilo kakav oblik pomoći Od ključnog je značaja da pružatelji usluga prepoznaju simptome akutnog stresa i da postupaju po njima U takvim slučajevima oni treba da identificiraju osnovne iili vanredne potrebe žrtve - uključujući i probleme koji se mogu činiti manjim ili sekundarnim ali koje žrtva smatra hitnim i od krucijalne važnosti - i da na njih blagovremeno odgovore
Ako žrtva ćš potvrdan odgovor pružatelji usluga mogu predložiti da se žrtva podvrgne medicinskom pregledu ili da razgovara sa psihologom iili psihoterapeutom Imajte u vidu da Je u mnogim kulturama riječ psiholog povezana sa mentalnim bolestima društvenom stigmom i osjećanjem srama Stoga psihologa treba predstaviti kao zdravstvenog saradnika koji je obrazovan i dobar je slušatelj i može pomoći i ponuditi savjet Gdje je to moguće komunikaciju treba obaviti uz pomoć prevoditelja istog spola koji je prošao odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost
733 Posebne mjere zaštite
Posebne mjere zaštite se odnose na akcije koje su dogovorene na licu mjesta i prilagođene su svakom konkretnom slučaju Njihov cilj je udaljiti žrtvu odnosno ugroženu osobu od Identificiranih neposrednih rizika i prijetnji vezanih za RZN Zaštita se može pružiti žrtvama ili ugroženim osobama i članovima njihovih porodica onda kada bi to povećalo njihovu sigurnost i sigurnost njihovih izdržavanih članova porodice
Zajedno sa žrtvomugroženom osobom službenik koji radi na slučaju mora prvo pažljivo procijeniti najbolji način da se žrtvaugrožena osoba udalji od neposrednih prijetnji i rizika S obzirom na to da je sigurnost žrtve apsolutni prioritet u takvim slučajevima treba kontaktirati sve relevantne zainteresirane strane kako bi se identificirale dogovorile i provele neophodne mjere zaštite
32
Primjera radi postupci koji se mogu smatrati posebnim mjerama zaštite protiv RZN- alternativni prevoz ili prevoz s pratnjom kroz određene dijelove migracione rute- brzo procesuiranje- udaljavanje žrtveosobe koja je izložena riziku od grupe s kojom putujeili boravi (bez
odlaganja odlaska ili zadržavanja osobe u odvojenom smještaju)- upućivanje žrtveugrožene osobe do odvojenog nadgledanog smještaja (tokom noći
sati odmora ili dok čeka) te usluge su dostupne u privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj Važno je naglasiti da postoji mogućnost proširivanja kapaciteta za područje Kantona Sarajevo a što bitno ovisi o samom kontekstu (stopa dolaska popunjenost postojećih privremenih prihvatnih centara sanitarna situacija ltd)
- upozoravanje pružatelja usluga u drugim područjimazemljama duž rute da su određenoj osobi potrebne alternativne mjere zaštite i postupci brzog procesuiranja
- pomoć pri traženju azila u zemlji uz podršku nevladinih organizacija kao što su rsquoVaša prava
- smještaj u sigurnom okruženju ukoliko je ugrožena bezbjednost osobe a što je u Kantonu Sarajevo odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centrareg^
U slučaju RZN prva pomoć obuhvata tri glavna područja intervencije koja se moraju provesti na integrirani način
- zdravstvene usluge- psihosocijalne usluge sigurnost
U praksi moguće su različite situacije ali se navedene usluge u svakom slučaju isprepliću Primjera radi moguće je da žrtvaosoba koja je u opasnosti od RZN najprije zatraži zdravstvene usluge odnosno zdravstvenu zaštitu ili je na to uputi druga osoba Obučeni psiholog treba blisko sarađivati sa liječnikom i medicinskim sestrama Trebalo bi odrediti privatnu čekaonicu u blizini ambulante privremenog prihvatnog centra
Obučeni psiholog iili psihoterapeut treba da bude prisutan u centru onona treba da stvori atmosferu koja pogoduje osobi koja traži pomoć i da bude spremanspremna da pruži psihološku prvu pomoć ako je to potrebno i na zahtjev U slučaju da zdravstveno osoblje koje pruža zaštitu žrtvi prepozna da je ona pod akutnim stresom treba da obavijeste žrtvu da su joj na raspolaganju psihološka prva pomoć psihosocijalne usluge i posebne mjere zaštite te treba da olakšaju pristup takvoj pomoći
Obučeni prevoditelji (po mogućnosti istoga spola kao žrtva) moraju biti dostupni kako bi se omogućila osnovna komunikacija sa osobom koja je preživjela nasilje
U praksi se može desiti da žrtvaosoba koja je izložena riziku od RZN prvo zatraži psihološke usluge ili je na njih uputi druga osoba Obučeni psiholog treba razgovarati s takvom osobom u ambulanti privremenog prihvatnog centra ili drugim za žrtvu sigurnim mjestom kako je opisano Psiholog uvijek treba istaknuti vezu između psihičkog i fizičkog zdravlja i ohrabriti žrtvu da traži i jedno i drugo kako bi mogla da nastavi putovanje bez rizika Psiholog mora biti upoznat sa dostupnim mjerama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i izvodljivim mjerama zaštite u kriznim situacijama i o njima mora obavijestiti žrtvuugroženu osobu Ako je potrebno i na zahtjev te osobe psiholog može ostati uz tu osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu Ukoliko to žrtva traži I prevoditelj može ostati uz osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu
^ Sigurni prostor bi trebao biti odvojen od prostora prihvatnog centra što bi bilo jedino ispravno rješenje u skladu sa međunarodnim standardima zaštite u ovim situacijama Međutim na području Kantona Sarajevo nije osigurana posebna Sigurna kuća za ove namjene Preporuka je da se nastave tražiti rješenja za ovo pitanje
33
u nekim dmgim slučajevima sigurnost žrtve je ključna pa će prvo zatraži posebne mjere zaštite Službenici za zaštitu koji su upoznati sa slučajevima vezanim za RZN I sa njim povezanim rizicima uvijek trebaju priznati važnost pravovremenog traženja integriranih zdravstvenih usluga koje spašavaju život (hitna medicinska pomoć usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja i psihološka prva pomoć) Žrtva se mora fizički odvojiti od počinitelja nasilja a za tu svrhu služi odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centra i sigurna kuća
8 SMJEŠTANJE I ZBRINJAVANJE ŽRTAVA RZN (VOĐENJE SLUČAJA)
Cilj smještanja I zbrinjavanja žrtava RZN je da se osnaže tako što im se daje do znanja da su im na raspolaganju različite opcije pruža im se podrška prilikom donošenja informiranih odluka i podiže svijest o činjenici da im je na raspolaganju čitav niz usluga Smještanje i zbrinjavanje žrtava RZN su usmjereni prvenstveno na zadovoljavanje njihovih zdravstvenih sigurnosnih psihosocijalnih i pravnih potreba nakon incidenta
Četiri načela smještanja i njege su- Individualizirano pružanje usluga zasnovano na izborima koje napravi žrtva- Sveobuhvatna procjena koja se koristi za identifikaciju potreba žrtve- Plan usluga koji odgovara potrebama žrtve a koji je napravljen u dogovoru sa
žrtvom- Dobra koordinacija pružanja usluga između svih nadležnih aktera
Tokom čitavog procesa osoba zadužena za smještanje i zbrinjavanje treba osigurati sljedeće
- da se svi dokumenti u pisanom obliku čuvaju u pojedinačnim dosijeima u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima U svakom privremenom prihvatnom centru treba da postoji sigurnosni sef za čuvanje dosijea
- da su sve uputnice i informacije o predmetu koje su proslijeđene putem elektronske pošte zaštićene lozinkom i da se razmjenjuju samo između zainteresiranih strana zaduženih za smještanje i zbrinjavanje žrtava
- da se čuva povjerljivost i sigurnost informacija Originalni primjerci popunjenih obrazaca za registraciju i obrazaca za davanje saglasnost trebaju se pohraniti u zaključane ormare u odgovarajućim uredima u samim privremenim prihvatnim centrima Svi obrasci koji sadrže informacije koje se mogu koristiti za Identifikaciju osobe uključujući I obrasce za davanje saglasnost moraju se čuvati odvojeno od obrazaca za registraciju koji su kodirani i uključuju detalje o incidentu
- da bi se sačuvala bezbjednost sigurnost i povjerljivost informacija popunjeni obrasci za registraciju nikada se ne smiju proslijeđivati niti dijeliti osim ako je počinjeno krivično djelo u kojem slučaju svi dokazi moraju biti dostavljeni Tužilaštvu na zahtjev Pored toga informacije se mogu dijeliti bez saglasnost I pristanka osobe na koju se te informacije odnose samo ako je tako propisano zakonom i pod uvjetima propisanim zakonom
- svi predmetni dosijel sa dokumentima u pisanom obliku se moraju čuvati na sigurnom mjestu u zaključanim ormarima Sve prostorije u kojima se čuvaju informacije u pisanom i elektronskom obliku moraju biti sigurno zaključane kad god osoblje napusti prostoriju
- svo osoblje mora biti svjesno koliko je važno biti na oprezu u pogledu toga ko ulazi u njihov ured u kojem rade
34
Informirani pristanak razmjena informacija i izvještavanje
U skladu sa međunarodnim standardima poželjno je dobiti informirani pristanak žrtava (Prilog 2 - Obrazac pristanka za davanje Informacija) prije nego što se upute na pružatelje usluga ili prije nego što se podijele njihovi podaci Kako bi se osiguralo da ta saglasnost bude zasnovana na dobroj informiranosti pružatelji usluga moraju pružiti sljedeće informacije žrtvama na jeziku i na način koji oni razumiju (znakovni jezik slike pisane informacije usmene informacije itd)
- koje su opcije na raspolaganju- da će se te informacije podijeliti (uz njihovu saglasnost) sa drugim zainteresiranim
stranama kako bi i one mogle da pruže druge usluge- šta će se tačno dogoditi kada pristanu da prihvate te druge usluge- prednosti i eventualno nedostaci tih usluga- da imaju pravo da odbiju neku uslugu- ograničenja vezana za poverljivost
Ponekad je potrebno dugo vremena da se zadobije povjerenje žrtava RZN Informirani pristanak je dinamičan proces u postupku smještanja i zbrinjavanja što znači da treba razgovarati sa žrtvama i pružiti im razne informacije tokom čitave procedure
Organizacija koja pruža usluge i stupa u kontakt sa žrtvompreživjelim dužna je da popuni sljedeći obrazac - bdquoPristanak za davanje informacija (Prilog 2)
Preporučljivo je da se povjerljivost i informirani pristanak smatraju prioritetom osim u izuzetnim situacijama kao što su
- kada žrtva Ima suicidalne namjere- kada se žrtvipreživjelom prijeti da će se nanijeti ozbiljne povrede drugoj osobi- kada postoje indikacije zloupotrebe ili zanemarivanja djeteta i kada je to u najboljem
interesu djeteta- kada se primjenjuju pravila obaveznog prijavljivanja- kada se radi o krivičnom djelu koje se procesuira ех officio
Za žrtvepreživjele koji su osobe sa invaliditetom informacije se trebaju podijeliti korištenjem alternativnih sredstava komunikacije koja se mogu u potpunosti shvatiti u ovisnosti od slučaja znakovnog jezika slika pisanihverbalnih informacija itd
U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece pristanak potpisuje njihov dodijeljeni zakonski staratelj
35
Ill DIO
REAGIRANJE I ODGOVORNOSTI PO SEKTORIMA
36
9 PROCEDURE REAGIRANJA I ODGOVORNOSTI PO SEKTORU
Opća načela koja vrijede za sve sektorskeodgovore Sigurnost nema isto značenje za
muškarce i žene neophodno je ispuniti različite zahtjeve kako bi se osigurala sigurnost oba spola
Razumjeti i poštovati etičke i sigurnosne preporuke kako su definirane Etičkim i sigurnosnim preporukama S20 za istraživanje dokumentovanje i praćenje seksualnog nasilja u vanrednimkriznim situacijama
Treba očuvati porodične veze i mreže podrške osim ako u tom okruženju postoje jasni pokazatelji nasilja
Osobe zadužene za prvi kontakt se trebaju prilagoditi spolu uzrastu i tradiciji zemlje iz koje isti dolaze a radi bojazni da se osoba ne ldquozatvorirdquo iz razloga neshvatanja i nerazumijevanja
Sigurnost treba uvijek biti prioritet čak i po cijenu privatnosti i udobnosti Vanredne intervencije i očuvanje zdravlja i blagostanja žrtavaosoba koje su preživjele RZN smatraju se apsolutnim i direktnim prioritetom za profesionalce uključene u prevenciju i tretman RZN u Kantonu Sarajevo (zdravstveni radnici stručnjaci za sigurnost psiholozi socijalni radnici tužitelji i drugi humanitarni radnici)
Medijatoricespecijalistice za osnaživanje žena obučene za rad na rodno zasnovanom nasilju sa poznavanjem jezika i razumijevanjem kulturnih razlika trebaju biti raspoređene 24 sata na mjestima za krizne slučajeve tokom izbjegličkemigrantske krize One su prisutne u svako doba radi provođenja intervencija za prevenciju i diseminaciju u okviru RZN kako bi se osiguralo uspostavljanje adekvatne komunikacije pružanje informacija I pomoć službi za te osobe
U Kantonu Sarajevo svaka osoba koja je žrtva RZN Ima pravo pristupa zaštiti njezi i podršci u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Osim toga dostupne su i dodatne i specifične usluge za migrante i tražitelje azila
Osigurati punu saradnju i pomoć svih zainteresiranih strana uključenih u sprječavanje I odgovar na RZN To uključuje razmjenu informacija analizu I procjenu kako bi se izbjeglo dupliranje I preklapanje procedura i maksimiziralo zajedničko razumijevanje situacije
Uspostaviti i održavati pažljivo koordinirane multisektorske kao i međuorganizacijske intervencije za prevenciju i odgovaranje na RZNUključiti zajednicu u promociju rodne ravnopravnosti i poštovanje prava žena i djevojčicaOsigurati ravnopravno i aktivno učešće žena muškaraca djevojčica i dječaka u procjenjivanju planiranju implementaciji praćenju i evaluaciji programa u zajednici Integrirati i usmjeriti intervencije RZN u sve programe zajednice i sve sektore Osigurati odgovornost na svim nivoima Svo osoblje I volonteri uključeni u prevenciju i odgovaranje na RZN bi trebali obavezno završiti UN-ovu obuku o zaštiti protiv seksualne eksploatacije i zlostavljanja (UN PSEA)regdegPrilikom informiranja o uslugama za RZN u tranzitu mješovitim i prenatrpanim mjestima- ne Ističite se i budite diskretni- koristite jednostavne i kratke pojmove
kada govorite o zdravlju osobe njenoj sigurnosti i blagostanju a ne da samo naglašavate aspekte RZN
- dajte prednost upućivanju na prvu pomoć a ne obimnom Sirenju informacija o RZN
htlpportalsunsscorgenrolindexphpid=75
37
Prilikom rada sa djecom - žrtvama RZN odluke koje se donose u njihovo ime moraju biti zasnovane na njihovom najboljem interesu uz njihovu uključenost i poštivanje njihovog vlastitog mišljenja u ovisnosti od uzrasta a u skladu sa zakonom te općim i posebnim protokolima Najbolji interes djeteta i maloljetnika bez pratnje u privremenim prihvatnim centrima ostvaruje se putem imenovanog staratelja od strane organa starateljstva (Centra za socijalni rad)
Potrebno je poduzeti preventivne mjere prilikom organiziranja odgovora na kriznu situaciju
Prihvatilište i higijena (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena - WASHrdquo)- Osigurati odvojena dobro osvijetljena nadgledana i centralno smještena skloništa i
mjesta za ličnu higijenu kupanjetuširanje za žene i djevojčice u naseljima gdje su smještene osobe od interesa
- Osigurati nadzor i dobro osvijetljena skloništa za porodice- Osigurati sigurna mjesta (odvojene prostore) unutar naselja sa bliskom vezom sa
svim WASH objektima (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena)- Osigurati stalni nadzor i ako je moguće alternativna mjesta za čekanje i odmor za
žene i djecu kao i djecu bez pratnje u prenatrpanim situacijama
Transport- Osiguranje nadzora besplatnog prevoza za sve izbjeglice i migrante- Osiguranje posebnih vagona i kabina za žene i djecu- Osiguranje pratnje do različitih institucijaustanova u slučaju RZN- Policijsko patroliranje na dijelovima puta kojima se prolazi pješke
Pravni okvir
Preporuka je potpisivanje posebnih smjernica između odgovarajućih institucija kako bi se adresirale i prevazišle specifične zakonske i praktične barijere radi provođenja efikasnog sprječavanja RZN u kriznim situacijama a što se realizira usvajanjem ovih Smjernica
U vezi prijavljivanja ako se djelo dogodilo na teritoriji Federacije BiH reagira se u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije BiH Ovaj Zakon utvrđuje sljedeće
lt1) Sli
(2) Zdra
član 228 -prijavljivanja krivii|Kgtg djela)
ima viasC u Feder^ji Javnim poduzećima i ustanovama I djela o kojima |ф obaviještene ili za koja saznaju na koji
odgovorna osoba|podu2raquotj mjere radi očuvanja tragova i ojih je počinjeno kično djelo i dnigih dc^aza o njima i obavij^tit Ш tuiSteljstvo I ^
i roditelji skrbnici posvojitelji i drus^ osobe ovlaštene ili nadzirati ih i| odgajati a koji saznaju ili ocijene da plttpji ^^^nog ili kđeg drugc^ zlostavljanja dužne su o toj su9lji
ilitežiteja -d i bdquo - pj
Član 228 ^ ^krivičnog djela pd građana)
(1) Građanin ima pravo pri
Ш
krivičnog djela (2) Svako je dužan prijaviti počinjenje krivičnog djefa kada neprija^djivanje krivičnog djela predstavlja
krivično djelo Član 230
(Podnošenje prijave)
(1) Prijava se podnosi tužit^u pismeno ili usmeno
(^ ЖКб se ^lfava podhbšf usmeno сpoundи1lt^|^поаГ prijavu upozorrf^ na poredbe bžnp^pr0ayanjarT7usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik a ako je prijava poopćena telefonom sačinit će se-službena
(3) Ako je prijava podnesena sudu ovlaštenoj službenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tužitelju u F^eraćijfoni će tu prijavu pnmit i odmah je dostaviti tužitelju - lsquo
Kapacitet- Pružiti uvodne obuke o RZN u kriznim situacijama za humanitarne radnike na terenu
uključujući i rukovoditelje privremenih prihvatnih centara kao i zaštitare- Pružiti specijalizirane obuke o RZN u kriznim situacijama za profesionalce iz svakog
od sektora za prevenciju i intervenciju zaduženim za reagiranje u slučajevima RZN- Implementacija smjernica za RZN u kriznim situacijama- Osiguranje odgovarajućeg mehanizma nadzorapraćenja za humanitarne radnike na
licu mjesta- Osigurati mentore za RZN u kriznim situacijama na terenu od strane specijaliziranih
agencija kako bi se osiguralo da humanitarni akteri na odgovarajući način adresiraju RZN i prenose osnovne vještine radi identifikacije i adekvatnog upućivanja slučajeva RZN
Podizanje svijesti lokalnog stanovništva- Podizanje svijesti lokalnog stanovništva o stvarnosti izbjeglica I migranata kao i o
građanskoj odgovornosti i relevantnim pravnim okvirima- Uključiti lokalno stanovništvo u međusektorske sisteme podrške i osigurati da oni
budu dio resursa koji su aktivirani u kriznim situacijama- Prenijeti konkretnu poruku za muškarce i dječake (i osobe od interesa kao i za
lokalno stanovništvo) o adekvatnomrdquo i neadekvatnom ponašanju između muškaraca i žena
ldquo Javno informirati o pristupu zdravstvenim uslugama (uz adekvatnu diskreciju)
10 SOCIJALNA ZAŠTITAPružanje kvalitetnih psihosocijalnih usluga predstavlja suštinsku komponentu koordiniranog multisektorskog odgovora na RZN Socijalne usluge podrazumijevaju čitav niz usluga koje su ključne za podržavanje prava sigurnosti i dobrobiti osoba izloženih nasilju uključujući I informacije u kriznim situacijama te linije za pomoć siguran smještaj informacije i savjete o pravima I pravnim pitanjimareg^ Zadatak centaraslužbi za socijalnu zaštitu je unaprjeđenje zaštite žrtava RZN prevencija nasilja te razvoj mjera zaštite prava i dobrobiti osoba izloženih različitim oblicima rodno zasnovanog nasilja
U kontekstu ovih Smjernicama važno je ukazati na postupanje Centra za socijalni radSlužbe socijalne zaštite po prijavi RZN nasilja
Centri za socijalni rad imaju ključnu ulogu u službenom planu pružanja pomoći migrantima Izbjeglicama azilantima I djeci bez pratnje ili djece razdvojene od roditelja ili staratelja jer su nadležni za pružanje porodično-pravne zaštite dječije zaštite socijalne zaštite i zaštite porodice od nasilja i maloljetničke delikvencije kao što je uređeno odgovarajućim zakonima o socijalnoj zaštiti
Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 str 5
Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godina str 23
39
Djeca bez pratnje su jedna od ranjivih kategorija u kojem je jedan od prvih koraka zaštite određivanje posebnog staratelja kojeg imenuje Centar za socijalni rad I koji je na raspolaganju djetetu 24h te obavlja sve poslove u cilju zaštite njegovih prava I interesa To podrazumijeva da je tokom procesa boravka u samom Centru staratelj uz dijete za ispunjavanje kako uobičajenih tako i specifičnih procedura odnosno potreba u cilju zaštite najboljeg interesa djeteta Odlaskom svakog djeteta odnosno maloljetnog lica posebni staratelj se razriješava svoje dužnosti vezane za to lice koje je napustilo privremeni prihvatni centar Međutim skrećemo pažnju da centri za socijalni rad putem nadležnih ministarstava treba da iniciraju utvrđivanje daljnjih koraka kako bi se utvrdile procedure da se takva djeca lociraju i zaštite
Djeci bez pratnje potrebna je posebna i prilagođena zaštita Ona su osobito ranjiva zbog svoje dobi udaljenosti od doma i razdvojenosti od roditelja ili staratelja Djeca migrant izbjeglice i tražitelji azila Izložena su rizicima I možda su bila svjedoci ekstremnih oblika nasilja iskorištavanja i trgovine ljudima te fizičkog psihičkog i spolnog zlostavljanja
Djeca bez pratnje kao posebno ranjiva skupina osjetljivija su na utjecaje iz svoje okoline i mogu bitii posebno ranjiva zbog svog spolnog Identiteta spolne orijentacije Ili rodnog izražavanja Zbog toga je i ovome pitanju potrebno pristupiti veoma oprezno i sa potpunom otvorenošću i empatijom prema žrtvi
Centri za socijalni rad do infomnacije o RZN u populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila saznaju po prijavi stručnog osoblja lOM-a ili neke druge NVO koje djeluje u sklopu privremenih prihvatnih centara Ili od timova koji rade sa migrantima koji nisu uključeni u kolektivni smještaj
Odmah po saznanju o počinjenom slučaju nasilja predstavnici centra za socijalni rad odlaze na mjesto gdje se desilo nasilje ili gdje se žrtva trenutno nalazi na Intervenciju Predstavnik centra u razgovoru pokušava doći do jasnih informacija o tome šta se desilo koliko je problem zastupljen da ii je još neko od članova porodice ugrožen s kim se žrtva nalazi u pratnji da lije potrebna liječnička intervencija i osiguranje liječničkih nalaza te da li je prijeko potrebno žrtvu nasilja izdvojiti iz sredine u kojoj boravireg^ U slučaju djece bez pratnje i razdvojene djece kontakt s djetetom odobrava se samo uz pristanak Imenovanog staratelja
Sve navedene informacije predstavnik centra pribavlja koristeći raspoložive metode rada - metode Intervjua tokom kojeg naročitu pažnju posvećuje verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji između žrtve i srodnika pratnje Način na koji se žrtva odnosi prema stručnim saradnicima da li želi dalju intervenciju govore mnogo o slučaju i načinu na koji mu pristupiti Socijalni radnik pedagog i psiholog obavljaju razgovor sa žrtvom na osnovu liječničkog nalaza I preporuka pravi se Plan zaštite i po potrebi žrtva se izmješta Iz sredine u kojoj je nasilje počinjeno U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana I za urgentne potrebe za žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući Odluku o izmještanju u Sigurnu kuću donosi nadležni Centar za socijalni radSlužba socijalne zaštite zajedno sa stručnim timom koji radi u privremenom prihvatnom centru U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece bilo koja odluka može se donijeti samo uz saglasnost staratelja vodeći računa o najboljem interesu djeteta
Obavještenje o nasilju zlostavljanju spolnim zloupotrebama djeteta za centar za socijalni rad predstavlja poziv na reakciju po hitnom postupku O tjelesnom emocionalnom
Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - muttisektorski pristup Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018godina str 30
40
ekonomskom spolnom i fizičkom nasilju nad djetetom centar za socijalni rad terenski ured ili terenski službenik za dječiju zaštitu obavještava policiju u cilju osiguranja blagovremenih pretpostavki za predistražne I Istražne radnje radi prikupljanja dokaza za pokretanje prekršajne ili krivične prijave protiv onih koji su ugrozili život i zdravlje djeteta Nužnost i hitnost u zbrinjavanju i zaštiti života i sigurnosti djeteta a prema procjeni nadležnog organa starateljstva nisu ograničeni postupcima pravosuđa te Ih je potrebno provesti u roku od 24 satareg^
Nakon zaprimljene prijave obavljenog intervjua prljave policiji Ijekarskog pregleda i drugih istražnih radnji Centri za socijalni rad nastavljaju rad sa žrtvom u smislu pružanja psihosocijalne pomoći i podrške saradnja sa nadležnima u privremenim prihvatnim centrima pružaju pomoć oko eventualnog izmještanja povezivanje sa srodnicima i si
Kada je u pitanju zaštita djece treba istaći da je u toku izrada Standardnih operativnih procedura (SOP) o zaštiti i brizi o djeci bez pratnje I razdvojenoj djeci te o načinu upućivanja prema Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo Ovaj dokument će bitno olakšati način rada sa djecom te definirati jasne referalne mehanizm Po objavi SOP-a isti treba promatrati kao integralni dio ovih Smjernica u smislu postupanja nadležnih tijela posebno u oblasti socijalne zaštite
11 ZDRAVSTVENI ODGOVOR
Zdravstvena zaštita je bitna komponenta prevencije I upravljanja rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama Zdravstveni stručnjaci trebaju osigurati povjerljivu dostupnu i primjerenu zdravstvenu zaštitu za osobe Izložene riziku ili žrtve rodno zasnovanog nasilja Zdravstveni radnici i saradnici treba da osiguraju da kada pružaju zdravstvenu zaštitu također pružaju psihološku podršku na način koji odgovara kulturi i navikama osobe kao i blagovremene i tačne informacije o stanju zdravlja i raspoloživim opcijama za liječenje i zaštitu Zdravstveni stručnjaci koji su angažirani u ambulantama privremenih prihvatnih centara treba da dokumentiraju vrstu i broj dijagnoza I tretmana koji se nude Zdravstveni stručnjaci koji rade na terenu moraju proći specijalizirane obuke za RZN u skladu sa UNFPA standardima i u okviru ovih Smjernica
UNFPA i Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa profesionalcima iz zdravstvenih ustanova razvili su niz dokumenata za sektor zdravstva važnih za odnos prema žrtvama RZN uključujući seksualno nasilje i torturu u kriznim situacijama Posebno su važne publikacije Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine ~ Resursni paket 2015 godine Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama - Modul za obuku februar 2019 godine i Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja februar 2019 godineregreg Osim toga razvijena je i publikacija Kliničko postupanje u slučajevima silovanja (2020 godina) Standardi i preporuke prikazane u ovim dokumentima prilagođene su postupanju sa žrtvama u kriznim situacijama kroz ove Smjernice I to u formi sažetka a shodno kontekstu
^ Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godirreldquo Navedene publikacije dio su dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dcrfcument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfrnohgovba
41
Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) u BiHu kontekstu pomoći u migrantsko-izbjegličkoj krizi funkcionira uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva te kantonalnih ministarstava nadležnih za zdravstvo i socijalnu politiku u Kantonu Sarajevo USK HNK i ТК i to kroz direktni angažman sa zdravstvenim ustanovama na kantonalnom i lokalnom nivou Ova se saradnja odvija i sa drugim ministarstvima UN agencijama međunarodnim i lokalnim organizacijama i akterima
DRC programi u BiH fokusirani su na dva glavna sektora intervencije- zaštita i zastupanje osoba o kojima se brinu i- zdravstvena pomoć kroz direktnu podršku pružateljima zdravstvene zaštite
DRC je fokusiran na poboljšanje pnstupa primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti kao t na jačanje cjelokupnog okruženja uključujući i upravljanje slučajevima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja te pružanje blagovremenog odgovora na kršenje prava u pograničnim područjima
Medicinska pomoć odnosno zdravstvena zaštita pruža se putem djelovanja ijekarskih timova nadležnih domova zdravija Time se osigurava mogućnost obavljanja konsultacijapregieda izbjeglicama migrantima i tražiteljima azila na području Kantona Sarajevoregrsquorsquo
Po potrebi se vrše upućivanja prema sekundarnom nivou zdravstvene zaštite (Opća bolnica Prim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo) ili prerha Zavodu za hitnu medicinsku pomoć (kada je osoba životno ugrožena) kao i prema tercijarnom nivou upućuju se (Klinički centar Univerziteta u Sarajevu)regreg U svim navedenim slučajevima troškove zdravstvene zaštite snosi DRC Također DRC osigurava medicinsku pratnju do nadležne zdravstvene ustanove radi pružanja zdravstvene zaštite dok lOM osigurava transport za medicinske slučajeve
UNFPA je zadužena za koordinaciju svih aktivnosti vezanih uz rodno zasnovanje nasilje te je fokusirana na identifikaciju i praćenje slučajeva rodno zasnovanog nasilja uz adekvatan odgovor i uključivanje ostalih relevantnih aktera UNFPA ima zaključen sporazum sa Zavodom za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarayevo kako bi doprinio dostupnosti pristupačnosti i kvalitetu usluga vezanih za seksualno i reproduktivno zdravlje uključujući rodno zasnovano nasilje za izbjeglice i migrante u Kantonu Sarajevo Upućivanje osoba kada su potrebne navedene usluge vrši se u saradnji sa iOM I na osnovu identificiranih potreba u okviru info SRH sesija koje se održavaju kao aktivnosti koje UNFPA osigrava
Pristup migranata izbjeglica i tražitelja azila zdravstvenoj zaštiti osiguran Je putem DRC-ja a temeljem ugovora o saradnji sa zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo Dakle pružanje zdravstvene zaštite organizirano je krozrdquo angažman liječnika direktno u privremenim prihvatnim centrima (na osnovu njihovih ugovora sa DRC)bull kroz djelovanje Ijekarskih timova domova zdravlja u privremenim prihvatnim centrima i na drugim mjestima u Kantonu Sarajevo te- kroz pružanje usluga na sekundamom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite kada je to neophodno
Važno je napomenuti da u ovoj ulozi može biti i neka druga organizacija kqa svojom djelatnošću može da odgovori potrebama lokalne zajednice u smislu odgovora na migrantsko-izbjegiičku krizu a uz zaključivanje potrebnih ugovora sa nadležnim tijelima vlasti u BiH
Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovina01-30 September 2019 str 19Op cit str 20
42
Terenske usluge prve pomoći u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja
Ako kontakt osobe i terenski službenici za informiranje prepoznaju osobu pod rizikom illi žrtvu RZN oni odmah trebaju tu osobu ili žrtvu uputiti prema ambulanti u okviru privremenog prihvatnog centra Nakon prve procjene ukoliko je to potrebno osoba se upućuje prema službi hitne medicinske pomoći ili prema službama primarne zdravstvene zaštite Terenski službenici su također obavezni prijaviti slučaj nadležnoj policijskoj upravi U slučaju upućivanja iz privremenog prihvatnog centra putem DRC-ja prema zdravstvenim ustanovama zdravstveni radnici I saradnici dužni su pružiti prvu pomoć i druge zdravstvene usluge kako bi osigurali blagovremenu zaštitu a u cilju stabilizacije zdravstvenog stanja
Najbliže ustanove primarne zdravstvene zaštite privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo su OJ Dom zdravlja Ilidža i OJ Dom zdravlja Hadžići koji djeluju unutar JU DZ Kantona Sarajevo Međutim mora se naglasiti da su sve organizacijske jedinice te ustanove dužne pružiti neophodnu zdravstvenu zaštitu u hitnim situacijama Ovo je posebno bitno zbog činjenice da se određene situacije mogu desiti i izvan privremenog prihvatnog centra Blažuj i Ušivak te će se reagirati spram toga i to prema najbližem domu zdravlja a putem DRC
U smislu pružanja adekvatne zaštite žrtvi važno je razlikovati određene manifestacije rodno zasnovanog nasilja od djela kao što je silovanje (odnosno sumnja na silovanje)regreg Ovo iz razloga što je upravo to presudno za utvrđivanje potreba žrtve I stepena zdravstvene zaštite Slijedom navedenog preporučuje se da zdravstveni radnici i saradnici u slučajevima kada prepoznaju RZN slijede korake koji su opisani u preporučenim standardnim operativnim procedurama izrađenim za tu svrhu Radi se o procedurama koje mogu poslužiti u radu uposlenicima domova zdravlja u okviru porodične medicine zaštite mentalnog zdravlja I zdravstvene zaštite žena Budući da u privremenim prihvatnim centrima postoji ambulanta te angažirani psihijatar i psiholog kao i centri za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava ove se procedure analogno mogu primjenjivati u privremenom prihvatnom centru od strane doktora i psihologarsquo^reg
Svaki oblik uočenog nasilja koji traži daljnju zdravstvenu zaštitu Izvan kapaciteta i mogućnosti ambulante odnosno profesionalaca angažiranih unutar privremenih prihvatnih centara iziskuje upućivanje prema zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo a kako je navedeno naprijed
Dakle kada se Identificira osoba koja je izložena riziku ili žrtva RZN pružatelji zdravstvenih usluga uvijek trebaju osigurati vezu između zdravstvene zaštite i psihološke prve pomoći i zaštite kao dio integriranih usluga za prvu pomoć u slučajevima RZN U tu svrhu sigurni prostori za žene smatraju se privatnim prostorom (zaseban prostor dostupan je u unutar privremenih prihvatnih centara) koji će štititi privatnost i omogućiti žrtvi da traži pomoć Prva pomoć u slučajevima RZN odvija se u okviru zaštite ženskog zdravlja kako bi potaknula i zaštitila žrtve
UNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno
Koje je također jedno od djela RZN ali traži drugačije postupanje zbog specifičnosti dokazivanja i akcentiranja perioda prikupljanja odgovarajućih dokaza
Vidjeti preporučene standardne operativne procedure bdquoPostupanje u slučajevima RZN - primarna zdravstvena zaštita bdquoPostupanje u slučajevima RZN - zaštita mentalnog zdravlja I bdquoPostupanje u slučajevima RZN - ginekološki pregled a koje se nalaze u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružataca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfmohgovba
43
senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji te koordinaciju slučajeva RZN
UNFPA je u Privremenom prihvatnom centru Ušivak formirao Centar za žene i djevojke gdje se realiziraju programi osnaživanja pružaju konsultacije i podrška ženama iz oblasti seksualnog I reproduktivnog zdravlja osiguravaju potrebni pregledi iz ove oblasti te pruža psihosocijalna podrška na individualnom I grupnom nivou Prate se RZN identificirani slučajevi i daje se adekvatna podrška kroz psihoterapijski rad
S druge strane kada postoji sumnja na silovanje kao teško krivično djelo zdravstveni stručnjaci su dužni djelovati u skladu sa smjernicama za kliničko postupanje u slučajevima silovanja u kojem slučaju to iziskuje upućivanje žrtve u zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite a koje mogu odgovoriti potrebama zaštite žrtve Na području Kantona Sarajevo to su ginekološki odjel Opće bolnice bdquoPrim dr Abdulah Nakaš te klinika za ginekologiju i klinika za infektologiju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo Kliničko postupanje u slučajevima silovanja naznačeno je naprijed u podnaslovu 73 (Hitna reakcija dio 731)
Nasilje nad muškarcima
Zbog prisustva velikog broja muškaraca u privremenim prihvatnim centrima u Kantonu Sarajevo važno je skrenuti pažnju da muškarci i dječaci kako u konfliktima tako i u kriznim situacijama doživljavaju različite oblike seksualnog nasilja ali se to uglavnom ne prijavljuje Ne postoje precizni podaci o tome unatoč činjenici da nasilje nad muškarcima i dječacima također treba da bude tretirano kao oblik rodno zasnovanog nasilja Malo je dostupne literature o ovom pitanju kao i opsežnih istraživanja U oblasti zaštite ljudskih prava ovo je tema koja je još uvijek tabu i van fokusa naučnih I stručnih krugova Seksualno zlostavljanje muškog spola generalno (dječaka adolescenta i odraslih muškaraca) predstavlja fenomen za koji svi znamo da postoji ali ne znamo u kojim srazmjerama Nasilje nad muškarcima i dječacima svrstava se u najnevidljivije i najneprepoznatljivije kategorije nasilja u polju viktimologije
Mnogo je razloga zbog čega slučajevi seksualnog nasilja nad muškarcima ostaju neprijavljeni a najčešći su
- smatra se da je seksualno nasilje nad muškarcima nespojivo sa ulogom muškaraca u društvu
- muškarci su naučeni da ne pričaju o svojim problemima i izražavaju emocije- ako muškarac prijavi seksualno nasilje postoji opća percepcija da će biti označen
kao homoseksualac- suočavanje sa počiniocima i problem dokazivanja djela- muškarci teško prijavljuju čak I fizičko zlostavljanje zbog percipiranog gubitka uloge
moći- medicinski radnici i druge službe nisu obučeni da traže znakove seksualnog nasilja
kod muškaraca prosto ne prepoznaju simptome
Za neprijavljivanje ovih krivičnih djela najzaslužnija je kombinacija srama zbunjenosti krivnje straha i stlgma^^
Muškarci i dječaci isto kao i žene mogu preživjeti silovanje Zbog uvriježenih društvenih kulturnih i vjerskih normi o muškosti i rodnim ulogama svi oblici RZN a posebno seksualno
Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 đodine str 140
44
nasilje na muškarce ostavlja veoma teške posljedice Muškarci najčešće imaju osećaj srama koji ih spriječava da potraže pomoć Stoga je potrebno imati dobro obučeno osoblje koje može prepoznati simptome proživljenog nasilja kod muškaraca i dječaka Pored prepozavanja simptoma važan je i senzibilizarani multidisciplinarni pristup pružanju pomoć
Simptomi koji nastaju kao posljedica RZN i silovanja kod muškaraca su isti kao i simptomi koje razvijaju žene s tim da je primjećeno da muškarci češće kao bijeg od stvarnosti a u odnosu na žene - konzumiraju alkohol i droge
Muškarci i dječaci koji su preživjeli silovanje zbog nametnutih društvenih normi mogu imati sljedeće dugoročne posljedice
- nisko samopouzdanje I potrebu da stalno dokazuju svoju muškost (fizičku i seksualnu)
- problem vezan za seksualni i spolni identitet- osećaj nedostatka moći kontrole i povjerenja u sebe- česte seksualne probleme i nemogućnost uspostavljanja bliskog kontakta- razvijanje homofobije i si
U pogledu postupanja a nakon što se posumnja na RZN odnosno na silovanje potrebno je slijediti preporuke date u ovim Smjernicama a koje se odnose na kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Važno je istaći da je u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj UNFPA uspostavio dva Centra za dječake i mladiće u kojima se primjenjuje metodologija ldquoDječaci u pokreturdquo (BOYS on the MOVE) koja se već implementira u Grčkoj i Srbiji Radi se o neformalnom obrazovanju koje se odnose na različite teme a sve u cilju razvijanja kritičkog promišljanja sticanja neophodnih životnih vještina usvanjanju znanja o ljudskim pravima RZN i rodnoj ravnopravnosti što u konačnici rezultira adekvatnjiom prilagodbom u svakodnevnom funckioniranju i interakcijama UNFPA centri za mladiće i dječakeadolescente služe kao referalni Centri odnosno mjesto za identifikaciju ranjivih slučajeva i upućivanje korisnika kojima je to potrebno do drugih specijaliziranih pružatelja usluga
Djeca žrtve rodno zasnovanog nasilja
Djeca su jedna od najosjetljivih kategorija stanovništa i samim tim su najpodložniji različitim oblicima eksploatacije i prisiljavanja U kriznim situacijama vrlo često dolazi do zlostavljanja djece i nasilja nad njima Svi oblici nasilja a posebno seksualno nasilje ostavlja dugoročne i razorne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje djece Pružatelji zdravstvenih usluga nastavnici roditelji njegovatelji i drugi trebaju biti upoznati sa znacima i simptomima zlostavljanja djece kako bi se zlostavljanje što prije otkrilo Djeci treba pristupiti pažljivo na senzibiliziran način i uvijek se mora tražiti saglasnost roditelja ili zakonskog staratelja
Znakovi fizičkog ziostavijanja djece - u usporedbi s ostalim oblicima zltraquotavijanja ove znakove najlakše |e uočiti i prepoznati a to su - česte ozljede (modrice masnice c^jekotine ogrebotine lomovi) i zamatanje prekrivanje odjećom da bi se
one pokrile- otežano kretanje bolni pokreti
tipično ponašanje sklonost samoranjavanju povlačenje ili agresija bježanje od kuće izbjegavanje povratka kući izbj^avanje fizH^og kontakta
Znakovi emocionalnog zlostavljanja ^- nedostatak povjerenja u sebe i druge povlačenje ili agresija~ nervozni postupci- nepovjererye u druge
poremeć^i spavanja (moguće noćne more i $1)poremećaji uzimanja hrane (pretjerano jedenje ili odNjanje hrane)tikovi
45
- bježanje ođ kuće - pokušaji samoubistva х
Tjelesni znakovi seksualnog nasilja - Bolovi u stomaku - Problemi sa želucem i probavcMn- Problemi kod hodanja i sjedenja - Bolovi ili svrbež u podruju genitalija - Potrgano zamazano ili krvlju pokapano donje rublje- Povrede donjeg dijela tijela -- Krv u urinu ili stolici bolovi pri mokrenju ili defekacijl- Modrice u podruQu genitalija = - Spolne bolesti - Trudnoća lsquo ft
i^lholoikl simptomi seksualnog nasilja - Problemi sa snom noćne more strah od mraka strah ođ odlaste u krevet fobije histerija noćno mokrenje- Plač i neobična plašljivost- Povratak u infantilniju fazu koju je dijete već preraslo (cudanje palca mokrenje ii krevet tepanje- Poremećaji u prehrani~ Iznenadna pojava strahova~ Pojačana potreba za osjećajem sigurnosti ^ ^ ^^ Povlačenje u svijet fantazije- Problem u socijalnim kontaktima nema prijatelja- Strah od odraslih~ Pokazuje neobičan i pre^eran interes za tijelo zna puno o seksu za svoju ddb i u igri pokazuje seksualne
aktivnosti~ Ima loše mišljenje o sebi i nedostaje mu osjećaj vlastite vrijednosti
Dodatni znakovi kod stiirije djece- Prektdanje prijateljstava- Depresija te misli o suicide -
Upotreba droga i alkoholaPonavljanje kriminalnih radnji naručitb krađa
Neprimjereno seksualno ponašanje
Kao i u slučaju nasilja nad odraslim muškarcima i seksualno zlostavljanje dječaka nedovoljno je prepoznato nedovoljno prijavljeno i nedovoljno tretirano Nema egzaktnih podataka o njihovim traumatskim iskustvima S obzirom na određena kulturna ograničenja prisutne mitove ili tabue što se tiče homoseksualnosti iili ekstremne sramote nasilje nad dječacima prijavljuje se još manje nego nasilje nad djevojčicama Zajednice i danas odbijaju ili nerado prihvataju da dječaci mogu biti žrtve dok sami dječaci usljed kulturoloških obrazaca mogu vjerovati da moraju biti ldquomučenirdquo u tišini^^ д^о se tome dodaju specifični uvjeti života i smještaja u privremenim prihvatnim centrima u toku putovanja do njihovog cilja onda je jasno koliki je stepen izloženosti dječaka različitim formama nasilja i koliko je neophodno obratiti pažnju na znakove koji mogu da ukazuju na nasilno ponašanje nad njima
Adekvatan odgovor na rodno zasnovano nasilje nad djecom podrazumijeva- Uključiti terensko osoblje specijalizirano za dječiju zaštitu obavezno nadležni centri
za socijalni rad uključujući imenovane staratelje) UNICEF World Vision te zaposlenici Save the Children koji rade na zaštiti djece bez pratnje i razdvojene djece
- Medicinski pregled provode zdravstveni stručnjaci u skladu sa standardnom operativnom procedurom^^
Seksualno i rodno nasilje nad Izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevencyu i reakciju UNHCR 2003 str 74
Vidjeti preporučenu ldquoProceduru postupanja sa djecom žrtvama RZN u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u
46
- Osigurati bezbjednost- Uputiti djecu žrtve ka službama specijaliziranim za zaštitu djece- Izdati zdravstvenu potvrdu o pregledu- Pružiti psihološku podršku i uključiti djecu u psihosocijalne programe
Djeca mogu također biti i počinitelji seksualnog i rodno zasnovanog nasilja budući da poput odraslih mogu iskoristiti nejednake odnose moći među sobom Prisiljavanje djevojčice ili dječaka na seksualni čin bez njihove volje i pristanka su oblik seksualnog zlostavljanja Bez obzira na njenunjegovu volju mlađe dijete možda ne može razumjeti šta se događa i može dati Informirani pristanak međutim bez obzira na to i dalje je to seksualno zlostavljanje
I trauma žrtve i potreba počinitelja za rehabilitacijom moraju se adresirati na odgovarajući način Počinitelj može biti i žrtva seksualnog nasilja i zlostavljanja odnosno iskorištavanja i Ima pravo na pomoć i podršku^^
Forenzički dokazi
Glavna svrha brzog zdravstvenog odgovora jeste da se spasi život žrtveosobe koja je preživjela seksualno nasilje te da se zaštiti zdravlje te osobe Prikupljanje forenzičkih dokaza u takvim slučajevima je ključno kako bi se osiguralo da osoba ima pristup pravdi
U slučajevima RZN u kriznim situacijama kada su žrtvepreživjeli izrazili namjeru da se dokazi dokumentiraju kroz forenzičku istragu iili kada prijavljuju tešku tjelesnu povredu dokumentiranje dokaza će se provesti putem forenzičkih pregleda U ovim okolnostima zdravstveni radnici su dužni odmah informirati policiju o slučaju RZN
Ako osoba dođe nakon 72 sata od silovanja količina i vrsta dokaza koji se mogu prikupiti ovisit će o situaciji Kad god je to moguće forenzičke dokaze treba prikupiti tokom liječničkog pregleda tako da osoba ne mora proći kroz nekoliko pregleda i proživljavati traumu
Specijalista ginekolog je dužan slijediti protokol kliničkog postupanja u slučaju silovanja pri prikupljanju forenzičkih dokaza u slučaju seksualnog nasilja Specijalista urolog obavlja pregled u slučaju daje seksualno nasilje odnosno silovanje izvršeno nad muškarcima
Sekundardno i tercijarno upućivanje (referai) prema dodatnim zdravstvenim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebno I u slučajevima kada su terenski uvjeti nestabilni pružatelji prve pomoći će pacijentežrtve uputiti u najbliži dom zdravlja za dalji tretman iili pregled Sekundarna zdravstvena zaštita obavlja se po osnovu uputnice iz službe primarne zdravstvene zaštite Zdravstveni stručnjaci na terenu su dužni osigurati pratnju i transport ambulantnim vozilom do najbliže zdravstvene ustanove DRC osigurava pratnju dok lOM osigurava transport osobe Uz insistiranje preživjele osobe RZN pratnju može da čini I psiholog s kojim je osoba uspostavila odnos povjerenja ili prevoditeljkulturalni medijator
Važno je naglasiti da kada su u pitanju žrtve ili ranije žrtve silovanja Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu pruža postekspozicijsku profilaksu (PEP) U
mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na Internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsffmohgovba
Seksualno i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR 2003 str 74 i 75
47
slučaju PEP tretmana za HIV omogućen je kontakt sa relevantnim centrima u susjednim zemljama U slučaju potrebe za zdravstvenim uslugama za žrtve RZN u prisilnim brakovima i si zdravstveni radnici upućuju osobu na psihosocijalne usluge na zahtjev i uz dozvolu same žrtve
Glavne lokacije na kojima se pružaju usluga za žrtve rodno zasnovanog hastija u kriznim situacijamalaquo Ambulanta u Privremenom piih^tnom centru (DRC)bull Centar za žene I djevojke ~ pružanje pslhoterapeutskih usluga žrtvama RZN
(UNFPA)75raquo Centar za dječake i mladiće (UNFPA)^reglaquo JU Dom zdravija Kantona Sarajevoraquo Opća bolnica raquoPrim dr Abdulah Nakaš Sarajevo - odjel ginekologijebull Klinika za ginekologiju i porodiljstvo ltginekoioške usluge) i Klinika za infektivne bolesti
(PEPseksuaino prenosive bolesti) Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo I Zavod za javno zdravstvo
12 PSIHOSOCIJALNI ODGOVOR
Osnovni razlozi za migraciju najčešće su tjelesna ugroženost zabrinutost za djecu prisilna evakuacija razorenost doma Ovakva izuzetno stresna situacija na koju pojedinac nema utjecaja često puta ima za posljedicu razdvajanje od porodice ugroženost kako primarnih (tjelesna sigurnost) tako i sekundarnih potreba (socijalnih ekonomske sigurnosti društvenog statusa potrebe za afirmacijom) te promjenu dotadašnjeg uobičajenog načina života
Vrlo često se radi o osobama narušenog samopoštovanja kao posljedice postupanja prema njima u njihovoj zemlji porijekla Te osobe u novoj sredini nemaju riješen legalni status pa ni priliku ostvarivanja zadovoljavajućeg socijalnog statusa ili su pak ograničenih radnih mogućnosti Ne raspolažu socijalnom mrežom razdvojeni su od porodice zemlje porijekla i svega što im je donedavno predstavljalo svakodnevni život Nepovjerenje otuđenost porodični problemi zdravstveni problemi i problemi psihičke prirode najčešće su proizašli kao posljedica doživljene traumatizacije
U psihološkom smislu svako radikalno izmještanje osobe iz prvobitne životne sredine u novu sredinu rezultira rascjepom između starog i novog psihološkog prostora Stoga je za osobu koja je emigrirala vrlo važno da dobije podršku i da ima mogućnost razmjene iskustava i emocija s osobama koje potječu iz istog kulturalnog okvirarsquo^
Zadatak Je psihosocijalnih intervencija u radu sa traumatiziranim osobama podržati proces ozdravljenja uklanjajući prepreke koje mogu dovesti do dugoročnih štetnih posljedica izazvanih traumatizacijom Potrebe za određenom vrstom psihosocijalne pomoći javljaju se pretežno pod utjecajem specifičnih karakteristika pojedinaca (ili grupa) i trenutnih vanjskih okolnosti (način smještaja ishrana organizacija slobodnog vremena) Stoga dinamičnosti promjena u objektivnim I subjektivnim prilikama osobe sistem treba biti prilagođen Vrsta i
u Centru se ne obavljaju ginekološki preglediCentar za dječake i mladiće u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj osiguravaju edukaciju o životnim vještinama
prevenciju ublažavanje i odgovor na RZNPriručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka
Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine str 108^ Op cf str 109
48
obim potrebnih intervencije ovisi o više faktora a što je uvjetovano potrebama pojedinaca odnosno zajednice kao cjeline
Psihosocijalni odgovor sastavni je dio prve pomoći ljudima u kriznim situacijama U uvjetima koji su opisani naprijed jasno je da RZN stavlja ogroman pritisak na mentalno zdravlje žrtve i može uzrokovati veoma ozbiljne probleme uključujući stalne osjećaje straha srama Ili krivnje Također to može da rezultira bolestima kao što su posttraumatski stresni sindrom (PTSP) depresija i anksioznost poremećaj spavanja i prehrane kao i psihotični poremećaji
Međutim žrtve se mogu oporaviti od traume (i sposobne su funkcionirati bez ikakvih očiglednih ozbiljnih problema) podsvjesno aktivirajući svoje mehanizme za suočavanje kao što su zaboravljanje poricanje i duboko potiskivanje doživljenog traumatskog događaja
Ono što je važno naglasiti je da sve žrtve trebaju dodatnu podršku kako bi nastavile sa svojim životima Članovi porodice žrtava RZN također mogu osjetiti različite štetne emocije zbog čega i oni trebaju podršku To je osobito važno za neke kulture u kojima RZN može dovesti do socijalne isključenosti cijele porodice ne samo žrtvepreživjele osobe
Štetne emocionalne psihološke i socijalne posljedice RZN trebaju se pažljivo tretirati isključivo od strane obučenih zdravstvenih stručnjaka te posebno obučenih i kvalificiranih volontera Posebnu pažnju treba pokloniti psihosocijalnoj pomoći za djecu žrtve Takva pomoć treba biti prilagođena djeci I pružana od strane zdravstvenih stručnjaka adekvatno obučenih za rad s djecom Intervjueri treba da budu svjesni činjenice da su neki počinitelji članovi porodice ili pratitelji Prema tome djecu uključujući maloljetnike bez pratnje treba intervjuirati kada nijedan član porodice ili saputnik nije prisutan međutim staratelj djeteta mora biti obavješten i dati pristanak da se vodi razgovor
Svaka komunikacija sa osobama u riziku gt žrtvamaosobama koje su preživjele RZN odvija se u posebnom ili povjerljivom prostoru dostupnom na terenu (u prihvatnim centrimaprijemnim objektima) koji treba biti siguran te u posebnom dijelu namijenjenom djeci ukoliko ima prostora i mogu se urediti posebne prostorije za tu namjenu
U slučajevima kada osobe koje su preživjele RZN trebaju zdravstvenu zaštitu ili brigu socijalni radnicipsihoiozi uvijek trebaju biti u pratnji osobe ph komunikaciji sa snagama sigurnosti I prilikom pregledakonsultacija sa zdravstvenim stručnjacima Obučeni prevoditeljikulturni medijatori trebaju uvijek biti prisutni
Prilikom prikupljanja i razmjene informacija potrebno je- Pružiti žrtvama potpune Informacije o relevantnim psihološkim postupcima i njihovim
ograničenjima dostupnosti i raspoloživosti takvih usluga i kako stupiti u kontakt sa nadležnim pružateljima usluga ako je moguće važno je ponuditi pomoć i usluge prevoditelja Međutim žrtve treba da donesu informiranu odluku o tome s kim i kakve informacije dijele o RZN
- Prikupiti podatke voditi evidencije I podijeliti informacije uz potpuno poštivanje dostojanstva žrtava i povjerljivosti informacija o njima u skladu sa zakonom
- Poštovati želje žrtava - žrtve imaju slobodu izbora (bez obzira na to žele ii zatražiti pomoć kakvu vrstu pomoći I od koje organizacije ili ustanove)
Svi stručnjaci koji su u kontaktu sa žrtvama moraju proći obaveznu obuku za RZN u skladu sa UNFPA standarima i ovim Smjernicama
49
Upućivanje (referat) prema dodatnim psihosocijalnim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebna dodatna psihološka podrška izvan kapaciteta osiguranih u prihvatnom centru a osoba o kojoj se radi izrazi namjeruvolju da ostane u zemlji i traži dodatnu pomoć psihološko savjetovanje i terapiju može pružiti obučeni psiholog iz centara za mentalno zdravlje u zajednici a koji djeluju u okviru JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Potrebno je osigurati prevoditelje za ovu namjenu a kroz programe podrške UN agencija i nevladinih organizacija koje djeluju u prihvatnim centrima
U skladu s protokolom za postupanje prema žrtvama RZN u zdravstvenim ustanovama zdravstveni stručnjaci dužni su pregledati sve osobe koje su žrtve RZN Potrebno je utvrditi psihološko stanje žrtve (putem intervjua opservacije testiranja) te donijeti psihološki iili psihijatrijski nalaz
Pružatelji psihosocijalne podrške upućuju na profesionalne ustanove za mentalno zdravlje najčešće kada je potreba dodatna - ali još uvijek ograničena ~ stručna pomoć iili medikamentozni tretman u cilju stabilizacije simptoma anksioznosti Ovo se smatra dovoljnim u smislu poticanja mehanizama za tretman I pružanje podrške raseljenim osobama ili osobama koje se kreću ka željenim destinacijama U slučaju ozbiljne manifestacije anksioznosti ili sigurnosne prijetnje psihosocijalni radnici savjetuju da se osoba zbrine na sigurnoj lokaciji u zemlji u kojoj može dobiti integrirane i dugoročne usluge
Kada je riječ o zaštiti djece i maloljetnika treba imati u vidu da- procjenu provodi posebno obučen stručnjak iz centra za socijalni rad^^ Staratelj mora
biti uključen u procjenu osim ako nadležni centar za socijalni rad drugačije ne odluči- je važno osigurati bezbjednost- se djecu žrtve uputi prema ustanovamaorganizacijama specijaliziranim za rad sa
djecom
Skloništa za žrtveosobe koje su preživjele rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici
Ako osobe u rizikužrtve RZN izraze potrebu za srednjeročnom i dugoročnom zaštitom i ako su spremne ostati u zemlji duži vremenski period bit će upućene u skloništa koja vode organizacije civilnog društva
Skloništa pružaju integriranu psihosocijalnu podršku I zaštitu na duži vremenski period Usluge uključuju
- zaštitu kroz smještanje osoba u rizikužrtava u sigurnu kuću- socijalno I pravno savjetovanje (za odrasle djecu i porodice)- psihološku podršku i terapiju- olakšavanje pristupa relevantnim i pravnim procedurama- olakšavanje pristupa drugim uslugama (uključujući zdravstvo i sigurnost)
Upućivanje se vrši putem nadležnog centra za socijalni rad u općinama Ilidža i Hadžići te Tužiteljstva Kantona Sarajevo a u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo
U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana i za urgentne potrebe za
u toku Je i izrada Smjernica za postupanje sa maloljetnicima bez pratnje
50
žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući U slučaju prijema DRC će obezbjediti testiranje osoba na Covid-19 u jednoj od certificiranih laboratorija
UNFPA će u saradnji sa Fondacijom lokalne demokratije uspostaviti procedure smještaja i načine rada i rješavanja slučaja
Usluge pslhosodjafne podrške žilViarnaAosdbžma koja s^u pr^ivjefe rodno zasnovanonasilje u kriznim situacijama a za područje Kantona Sarajevo pružajubull Međunarodne organizacije
- UNFPA - podrška ženama i djevojkamaJ BHWI 4 podrška porodicama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci te drugifri
ranjivim grupama (ženama koje su same LGBTl osobama i si)- MdM ldquo podrška muškarcima (pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su
preživjeli seksualno nasilje i počiniteljima RZN)- World Vision gt podrška djeci u pratnji djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci I
majkamabull Centar za mentalno zdravlje u zajednici (u okviru JU Dom zdravija Kantona
Sarajevo)laquo Kantonalni centar za socijalni rad (posebno centri za socijalni rad u općinama llldža
i Hadžići) f Sklonište ^ sigurna kuća (u okviru Fondacije lokalne demokratije)
13 SIGURNOSNI ODGOVORSigurnost je prvi i glavni prioritet za sve žrtve RZN Nadležna tijela vlasti treba da imati glavnu ulogu u garantiranju sigurnosti postupajući u skladu sa važećim propisima i svojim ovlastima Poseban fokus treba staviti na migracije azil i graničnu policiju
Policijski odjeli koji rade na RZN trebaju biti upoznati sa rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama i biti dio postupanja sa žrtvama a u skladu sa ovim Smjernicama i važećim propisima Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo općinski sudovi i kantonalni sud također se trebaju upoznati sa problemom RZN u kriznim situacijama kako bi mogli osigurati rodno osjetljiv pristup pravdi žrtvamapreživjelim
Prva zaštitna pomoć
Organizacije koje su nadležne za postupanje u kriznim situacijama uglavnom reagiraju na način da odmah sklone ugroženu osobu ili žrtvu RZN u kriznim situacijama od neposrednih prijetnji te rade na sprječavanju prijetnji od nasilja u okviru svojih dužnosti i u saradnji sa centrom za socijalni rad Ministarstvom zdravstva lOM-om (preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo) Crvenim krstomkrižom UNHCR-om i drugim relevantnim humanitarnim akterima prisutnim na terenu Ako radnici na terenu identificiraju rizične slučajeve iili žrtve RZN tokom pružanja prioritetnih zdravstvenih usluga (uključujući i psihološku prvu pomoć) dužni su predmet uputiti pripadniku sigurnosnih snaga na terenu na jasan zahtjev osobe koja je u pitanju iili primijeniti posebne mjere kada utvrde da je žrtva ili druga osoba u prihvatnom centru u neposrednoj opasnosti Posebne zaštitne mjere uključuju ali nisu ograničene na sljedeće
- Transport uz pratnju na određenim dijelovima tranzitnemigrantske rute- Sklanjanje žrtveosobe u riziku od grupe s kojom putuje (ako je polazak odgođen ili je
osoba sklonjena u posebnom skloništu)
51
- Osoba u rizikužrtva sklonjena Je u posebno skloništesiguran prostor uz nadzor (tokom noći ili tokom perioda čekanjagodišnjih odmora)
- Olakšavanje pristupa i pomoć tokom procedure za traženje azila u zemlji
Kad je u pitanju prioritetna sigurnost od ključne je važnosti osobi dati blagovremene i tačne informacije o zakonskim pravima žrtve te navesti ko može pružati 24-satnu pravnu podršku
Žrtvepreživjeli trebaju biti informirani o- postojećim mjerama sigurnosti za preveniranje reviktimizacije- procedurama vremenskom rasporedu mogućnostima i izazovima u primjeni rješenja
predviđenih domaćim zakonodavstvom- postojećoj podršci i ograničenjima kao i o očekivanom vremenskom okviru u slučaju
pokretanja fonrialnih pravnih procedura ili rješenja putem alternativnog pravnog sistema uz naglašavanje da su usluge također dostupne u tom okruženju što podrazumijeva prevoz i pratnju do suda pravnu pomoć I podršku tokom cijelog procesa Ove usluge mogu da pužaju organizacije civilnog društva koje nude pravnu pomoć na primjer NVO Vaša Prava BiHregdeg
- kantonalni zavod za besplatnu pravnu pomoć
U slučaju da korisnici na licu mjesta zatraže zdravstvenu uslugu zbog seksualnog i fizičkog nasilja koje je Izazvalo ozbiljnu tjelesnu povredu (uključujući silovanje) slučaj mora biti odmah prijavljen policiji od strane lOM-a a preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo U opravdanim slučajevima slučaj može biti prijavljen policiji i od strane drugih aktera Ako se radi o djeci bez pratnje važno je skrenuti pažnju da se ne preduzimaju koraci bez staratelja
Ako osoba u riziku - žrtva zatraži pristup domaćim procedurama i uslugama za postupanje u slučajevima RZN snage sigurnosti na terenu ukoliko su prošle adekvatnu obuku će dokumentirati prijavu žrtve u skladu sa standardiziranim procedurama u povjerljivom prostoru (kroz postojeće obrasce koje policija koristi u skladu sa važećim propisima) u prisustvu socijalnog radnikapsihoioga i pravnika Ukoliko predstavnik snaga sigurnosti nije prisutan na terenu nadležni službenik će uputiti slučaj obučenoj osobi u najbližoj policijskoj stanici ili drugoj relevantnoj instituciji
Sekundarni i tercijarni sigurnosni odgovor
U slučaju da osoba koja jeste ili je bila žrtva RZN zvanično prijavi incident unutar domaćeg pravnog sistema prijava se odmah podnosi policiji Policija nakon zaprimanja prijave odmah obavještava dežurnog tužitelja koji daje upute o postupanju Obučeni policijski službenik iz jedinice za krvne i seksualne delikte ili jedinice za nezakonitu trgovinu ljudima -- ovisno o slučaju će zaprimiti slučaj Kad god je moguće razgovor treba voditi službenik istog spola kao i žrtva Izjava žrtve bit će snimljena u prisustvu nadležnog socijalnog radnika za svaki prihvatni centar obavezno uz staratelja ako se radi o maloljetniku bez pratnje iili pravnika iz NVO Vaša prava (koji će pružiti besplatnu pravnu pomoć i pomoć pri zagovaranju ili uputiti na besplatnu pravnu pomoć kroz druge ustanoveorganizacije)
Ukoliko je žrtva maloljetna izjava se uzima u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima (Glava ldquoKrivična djela na štetu djece i maloljetnika) Dakle s djetetom odnosno mlađom maloljetnom osobom se obavlja razgovor tj uzima izjava Takvo saslušanje se može provesti najviše dva puta Tužitelj ili ovlaštena službena osoba ispitivanje obavlja putem
Udruženje Vaša prava BIH je osim za pružanje pravne pomoći u postupku azila spremno i raspolaže kapacitetima za paižanje informacija i asistencije I u drugim postupcima naročito kada se radi o preživjelim RZN
52
tehničkih uređaja za prenos slike i zvuka a bez prisustva tužitelja ili ovlaštene službene osobe u prostoriji gdje se svjedok nalazi Saslušanje djeteta ili maloljetnika se po pravilu obavlja uz pomoć pedagoga psihologa ili druge stručne osobe Dijete ili mlađa maloljetna osoba može se saslušati u svom stanu ili drugom prostoru u kojem boravi ili centru za socijalni rad
Nakon što se uzme izjava po nalogu tužitelja policija dokumentira izjavu žrtve Tužitelj će dalje savjetovati o vrsti forenzičkih pregleda u tom slučaju Na taj način žrtva može u svakom trenutku dokazati da je prijavila incident i zatražila da se dokazi prenesu u bilo koju zemlju u kojoj želi prijaviti zločin
Ako žrtva iskaže namjeru da podnese zahtjev za azil predmet se odmah upućuje Ministarstvu sigurnosti BiH sa jasnom naznakom roka za podnošenje zahtjeva za azil Propuštanje roka osim ako ne postoje opravdani razlozi smatra se kao da je lice odustalo od podnošenja zahtjeva za azil i predmet se prosljeđuje Službi za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH na dalje postupanje Ukoliko postoje indicije da se radi o osobi koja je preživjela RZN uključivanje Centra za socijalni rad neophodno je od momenta identifikacije
Žrtve moraju biti obaviještene o svojim pravima i obavezama koje se odnose na postupak azila Besplatna pravna pomoć i savjetovanje o postupku azila osigurat će NVO Vaša prava BiH U slučaju aktivacije nacionalnih pravosudnih i pravnih postupaka osobe u pitanju će biti usmjerene na migrantske privremene prihvatne centre s odgovarajućim smještajem za ranjive skupine
Osim toga ovisno o okolnostima zahtjevi za azil koje podnose žrtve RZN imaju prioritet u postupku dobijanja azila u skladu sa stavom (3) člana 29 Zakona o azilu budući da spadaju u kategoriju osoba izvrgnutih oblicima ili psihičkog nasilja Ministarstvo sigurnosti BiH to treba da ima u vidu kod obrade podnesenog zahtjeva Također ukoliko osoba potpiše punomoć Udruženju ldquoVaša prava BiHrdquo osigurava se pristup postupku azila bez odlaganja
Glavne institucije za sigurnost Г pravnu pomoć koje pružaju zaštitu žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevobull MUP KS - policijski službenici Uprave policije nadležni za prijavljeno krivično djelo
shodno pravnoj kvalifikaciji i mjesnoj nadležnosti preduzimaju mjere i radnje na dokumentovanju krivičnih djela koja u biću i bitnim obilježjima krivičnog djela imaju element rodno zasnovanog nasilja
JU Kantonalni centar za socijalni rad (posebno Centri za socijalni rad ~ llidža i Hadžići zbog prihvatnih centara situiranim u ovim općinama)
jlaquo Tužiteljstvo Kantona Sarajevobull Državna agencija za istrage i zaštitu - SIPAlaquo Služba za poslove sa strancima (u okviru Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine)
- Terenski centar Sarajevo t Imrgracioni centar)raquo HV0 Vaša prava BiH __________
14 KOORDINACIJAKoordinacija se odnosi na višesektorsku koordiniranu akciju koja uključuje više sudionika iz sljedećih sektora socijalna zaštita zdravstvo sigurnost pravosuđe i ljudska prava kao i druga područja relevantna za provedbu postupaka za sprječavanje I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Koordinacija se mora postići u skladu sa zakonom I ovim Smjernicama Relevantne institucije dužne su organizirati zajedničke sastanke za poduzimanje mjera i rješavanje
53
pojedinačnih slučajeva RZN Svaki sudionik koji radi na terenu treba imenovati koordinatoraslužbenika za vezu i njegovog zamjenika koji će prisustvovati sastancima za upravljanje predmetima
Podršku migrantimaizbjeglicama pružaju u značajanoj mjeri UN agencije a shodno svojim mandatima Vodeće agencije koje pružaju podršku ispred UN-a su lOM i UNHCR uz pomoć drugih UN agencija kao što je UNICEF UNFPA te drugih međunarodnih organizacija
Koordinacijsko tijelo za praćenje izbjegličko-migrantske krize u Kantonu Sarajevo je multisektorsko tijelo imenovano od strane Vlade Kantona Sarajevo a sastavljeno od predstavnika različitih organa ustanova i organizacija
Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH i lOM prikupljaju podatke na mjesečnoj osnovi i pripremaju izvještaj o incidentima a koji se dostavlja Koordinacijskom tijelu putem Ministarstva za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo
Koordinacijsko tijelo će tako imati uvjete da vrši komparaciju mjesečnih Izvještaja iz prošlog perioda i da raspravi i analizira informacije o prijavljenim incidentima RZN općim rezultatima sigurnosnim pitanjima preporukama i pitanjima koordinacije I drugim faktorima Informacije će poslužiti kao smjernice za kontinuirani razvoj preventivnih mjera i postupanja Svakl sektor bi trebao prikupljati i analizirati kvalitativne informacije o incidentima koji nisu prijavljeni uključujući rezultate iz grupnih rasprava glasine o incidentima RZN percepciju zajednice o rizicima ili sumnjivim aktivnostima i sva druga pitanja koja su primjećena i na koja se sumnja Informacije se predstavljaju I o njima se raspravlja na sastancima Koordinacijskog tijela
15 DOKUMENTOVANJE
Postojanje podataka i pristup stručnom tumačenju prikupljenih (kvalitativnih i kvantitativnih) podataka od ključne su važnosti za bolje planiranje inicijativa za sprječavanje RZN nad izbjeglicama i migrantima i njihovu zaštitu od takvog oblika nasilja Za svaki prihvatni centar odgovorne osobe dužne su ispuniti Obrazac za prijavu incidentu (Prilog 3) i dostaviti mjesečne podatke o svim slučajevima Koordinacijskom tijelu za praćenje Izbjegličko- migrantske krize u Kantonu Sarajevo
Prikupljanje podataka i analiza imaju za cilj- podržati relevantne sudionike na terenu u prikupljanju osnovnih i koherentnih
informacija o RZN u kriznim situacijama- osigurati sigurno i povjerljivo upravljanje podacima u skladu sa zakonom i najboljim
međunarodnim praksama- osigurati da se podaci o RZN koriste za donošenje odluka koordinaciju i
zadovoljavanje potreba žrtava- osigurati agregiranje podataka I tematsko izvještavanje o RZN u kriznim situacijama~ podići svijest donatorima agencijama UN-a i drugim međunarodnim akterima o
dodatnim aktivnostima koje treba poduzeti kako bi se poboljšala prevencija RZN i zaštita žrtava među migrantima
Služba za poslove sa strancima (u sastavu Ministarstva sigurnosti BIH) koja upravlja privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo i Međunarodna organizacija za migracije - iOM koja tim centrima koordinira zadužene su i za prikupljanje podataka o slučajevima RZN kao i koordinaciju sa drugim relevenantim akterima Podaci se evidentiraju putem Obrasca za prijavu incidenta (Prilog 3) koji sadrži i dijelove koji se
54
odnose na poduzete korake u različitim sektorima tj ria pruženu podršku i pomoć žrtvi od strane nadležnih službi i organizacija
Podaci iz navedenog obrasca obrađuju se na mjesečnoj osnovi kao što je istaknuto naprijed U tom smislu mjesečni izvještaji sadrže sljedeće podatke
- podaci razvrstani prema spolu- podaci razvrstani prema starosnoj dobi- bračni status- ostali demografski podaci- lični status u tranzitu ili tražitelj azila- vrsta incidenta (vidjeti definiciju RZN u kriznim situacijama i Istanbulsku konvenciju)- vrste posljedica- mjesto I vrijeme Incidentardquo vrsta pruženih usluga uključiti i ranije usluge)- upućivanje
SigurnostPodaci i informacije trebaju se prikupljati pohranjivati i dijeliti na način koji je u skladu sa važećim etičkim i sigurnosnim načelima kao što su
- sigurnost i zaštita korisnika u bilo kojem trenutku i- sigurnost podataka u bilo kojem trenutku
PovjerljivostLični podaci i informacije mogu se dijeliti među relevantnim institucijama po mogućnosti na osnovu informiranog pristanka (Prilog 2) osobe o kojoj se radi a u cilju da se odgovori na potrebe i prava osobe (u smislu njene zaštite pružanja pomoći zdravstvene brige i dobrobiti)
Anonimnost i informirani pristanak- Podacistatistika trebaju se prikupljati tokom pružanja prve pomoći- Lični podaci i informacije o slučaju trebaju se prikupljati tokom savjetovanja i daljeg
upućivanja a na osnovu informiranog pristanka osobe o kojoj se radi
Dokumentiranje prijavljenih slučajevaAkteri koji rade unutar sistema prevencije i zaštite od RZN dakle izvan prihvatnih centara također su dužni prikupljati i održavati prepoznatljivim podatke i Informacije prikupljene tokom savjetovanja kao i u narednim fazama pružanja brige žrtvama a u skladu sa važećim propisima svako u okviru svoje nadležnosti Zabilježeni podaci imaju značaj kod koordinacije sa nadležnim tijelima unutar prihvatnih centara jer čine dio podataka za jedinstveni izvještaj o poduzetim koracima u pojedinim slučajevima
httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationTool_Feb20l12pdf
55
IV DIO
PRILOZI
56
PRiLOG 1 ldquo Psihološka prva pomoćŠta uradKI Sta ne raditi
Nađite mirno mjesto za razgovor (izdvojenu prostoriju centar za žene i djevojčice centar za dječake i mladiće prazan ured i si) i smanjite mogućnost bilo kakvih vanjskih smetnji - npr prostor bi trebao biti povezan sa zdravstvenim objektom za žene (mobilna ginekološka klinika)
Ne započinjite razgovor na mjestu gdje se osoba očigledno osjeća nesigurno ili neugodno
Jasno recite da ne morate čuti cijelu priču da biste bdquopovjerovali ali da jeste voljni da saslušate ako osoba želi da govori
Ne vršite pritisak na žrtvu da vam ispriča svoju priču
Sjednitestanite blizu osobe ali zadržite odgovarajuću distancu ovisno o uzrastu spolu i kulturi iz koje osoba dolazi
Ne dodirujte osobu ako niste sigurni da je to adekvatna gesta
Dajte osobi do znanja da je pažljivo slušate (npr klimajte glavom ili povremeno recite bdquoa-halsquo)
Ne osuđujte osobu zato što nije nešto poduzela ili zbog toga kako se osjeća Nemojte reći bdquoNe trebate se tako osjećati ili bdquoTrebate biti sretni što ste živi
Poštujte privatnost osobe i čuvajte povjerljivost svih informacija koje je podijelila s vama
Ne pričajte o nekom drugomNe pričajte o svojim problemima
Budite strpljivi ljubazni i mirni Ne prekidajte i ne požurujte osobu dok vam prenosi svoju priču (npr tako što gledate na sat ili pričate prebrzo)
Poštujte osjećaje osobe Priznajte njenu tugu bol ljutnju itd (Npr bdquoVrlo mi je žao mogu zamisliti kako vam Je bilo teško)Pokažite da shvatate kako je teško izraziti takva osjećanja i podijeliti ih s drugima
Nemojte samo pasivno ili bezobzirno čekati da osoba podijeli s vama informacije
Pokažite da ste svjesni da se nasilje događa i da pogađa ljude koji su žrtve oružanih sukoba ili su raseljeni te da znate kako je to teško pogotovo za ženedjevojčice
Nemojte misliti ili se ponašati kao da vi morate riješiti sve probleme koje osoba ima umjesto nje same
Uvijek naglašavajte vezu između razumijevanja za ono što je žrtva nasilja preživjela i mogućnosti da se osoba osjeća bolje i dobije pomoć
Ne dajite lažna obećanja i ne podižite nadu neosnovano
Dok razgovarate s osobom dajte joj informacije o dostupnoj pomoći i rješenjima koja mogu odgovoriti na njene trenutne potrebe
Ne govorite o ljudima na negativan način (npr ne nazivajte ih ludim ili idiotima)
Ponudite informacije koje imate Recite osobi iskreno šta znate a šta ne (Npr bdquoNe znam ali ću pokušati saznati i obavijestiti vas)
Ne izmišljajte stvari ako nešto ne znate
Pružite informacije na jasan jednostavan i razumljiv način
Ne koristite pretjerano stručne termine
Odajte priznanje snazi osobe i činjenici da je uspjela izdržati tešku situaciju
Ne omalovažavajte ličnu snagu osobe i njen osjećaj da se može sama brinuti o sebi
Dopustite osobi da plače i razumno kontrolirajte plakanjeUspostavite fizički kontakt ako je to odgovarajuće da smirite osobu (držite je za ruku stavite ruku na njeno rame)Pričajte o plakanju kao nečem pozitivnom kao o koraku koji vodi prevazilaženju trenutne situacije
Ne pokazujte da vam je neugodno ili da ste iznenađeni ako osoba počne pričati o svom stresu o zlostavljanju koje je preživjela ili ako pokaže jaku emocionalnu reakciju
bok razgovarate i pružate pomoć stalnonaglašavajte da je osoba sada sigurna - imajte na umu sve trenutno dostupne zaštitne mjere i obavijestite osobu o njima
Ne forsirajte osobu da govori ili daje informacije ako se očito osjeća nesigurno i neugodno
Tišina Ne insistirajte na verbalnoj komunikaciji
Ispratite osobu do mjesta gdje može dobiti dodatnu pomoć ako je zatražiInformirajte je o dodatnim uslugama prema kojima je možete uputiti ako je to potrebno i ako osoba to želi
Ne ostavljajte osobu prije nego što ste sigurni da je njeno psihofizičko stanje stabilno i prije nego što je uputite na mjesto gdje može dobiti dodatnu pomoć -gt u hitnim slučajevima i na zahtjev osobe
57
PRiLOG 2 ~ Obrazac pristanka za davanje informacija
Incident ID Šifra klijenta
Pristanak za davanje ktformacija^^
Ovaj obrazac treba pročitati klijentu ili zakonskom staratelju klijenta na njegovom maternjem Jeziku Treba Jasno objasniti klijentu da može izabrati bilo koju ili nijednu od dole navedenih opcija
Ja ^đajem svoju saglasnost dafme i prezime)
(Naziv organizacije)
da daje informacije o incidentu koji sam prijaviola kako je navedeno u daljem tekstu
1 Razumijem da davanjem ove saglasnosti dajem dozvolu da navedena organizacija dalje dijeli specifične informacije o slučaju iz mog izvještaja o incidentu i to sa pružateijemima usluga koje
sam naveola kako bih mogaola dobiti pomoć po pitanju mojih potreba vezano za sigurnost zdravlje psihosocijalnu pomoć iill pravnu zaštitu
Razumijem da će dijeljene informacije biti tretirane povjerljivo i s poštovanjem te da će se
podijeliti samo prema potrebi za pružanje pomoći koju zatražim
Razumijem da davanje ovih podataka znači da osoba koja se nalazi u agenciji ili službi koja je
označena u nastavku može doći razgovarati sa mnom U svakom trenutku imam pravo izmijeniti mišljenje o dijeljenju informacija s određenom agencijomkontakt osobom navedenom u nastavku
Želim da informacije budu podijeljene sa sljedećim službama
(Označite sve Što je relevantno i navedite ime obekt i agencijuorganizaciju ako je primjenjivoj
Affi
Da N0 službe sigurnosti (navesti)
Oa Њ psihosocijalne usluge (navesti)
Ш m zdravstvene usluge (navesti)
Da Ne sigurna kućasklonište (navesti)
pa Ne pravna pomoć (navesti)
Ш službe koje osiguravaju sredstva za život (navesti)
Ds Ne ostale usluge (navesti koje i naziv agencije)
rsquo httpwwwgbvimscomgbvims-toolsintake-forrTV
58
Saglasnost označava klijent Oa
(ili rođiteljstaratelj za klijente mlađe od 18)
Ne
Potpisotisak prsta klijenta
Službenik koji vodi predmet Datum
Incident ID šifra klijenta
INFORMACIJE ZA VOĐENJE PREDMETA
(NUE OBAVEZNO)
Ime i prezime klijenta ^
Ime i prezime staratelja (ako Je klijent rhatolptan)
Broj telefona
Adresa
59
PRILOG 3 o Obrazac za prijavu incidenta
Vrsta incidenta
Broj predmeta Prihvatni centaradresa Datum i vrijeme razgovora
Broj ranijeg incidenta za ovog klijenta (ako postoji)
ŽRTVAPREŽIVJELA OSOBA
Informacije o žrtvipreživjeioj osobi
Ime i prezime Starosna dob Godina rođenja Spol
Adresa Državljanstvo Bračni status Zanimanje
Broj djece Uzrast djece Glava domaćinstva
(osoba ili navesti ime veza sa žrtvom)
Broj statusnog kartona ili
broj lične karte
Ako je žrtvapreživjeli dijete
Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Incident
Mjesto Datum Vrijeme
Opis incidenta (ukratko opisati okolnosti šta se tačno desilo šta se desilo poslije)
60
Informacije o počinitelju (ili počiniteljima)
Ime i prezime Broj počinitelja Spol
Adresa Državljanstvo Starosna dob
Veza sažrtvompreživjelim
Bračni status
Ako je počinitelj nepoznat opisati gaju uključujući prepoznatljiva obilježja
Trenutna lokacija počinitelja ako je poznata
Predstavlja ti počinitelj još uvijek prijetnju
Ako je počinitelj dijete Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Svjedoksvjedoci
Opisati prisustvo svjedoka (uključujući djecu)
Imena i prezimena kao i adrese
PODUZETI KORACI
Koraci poduzeti od datuma popunjavanja ovog obrasca
Slučaj prijavljen Datum prijave Poduzeti koraci
SIGURNOST
Ime i prezime
IOM
Ime 1 prezime
POLICIJA
Ime i prezime
61
CentarSlužba za socijalni rad
Ime i prezime
Zdravstvena ustanova
Ime i prezime
UNHCR
Ime i prezime
UNICEF
Ime i prezime
DRC
Ime i prezime
BHWI
Ime i prezime
Save the Children
Ime 1 prezime
MdM
Ime 1 prezime
Vaša prava BiH
Ime i prezime
Drugo
Ime I prezime
(Ukoliko Je pcrirebno mogu se ckxJati druge organizacije i osobe)
Naučene lekcije
Datum zatvaranja slučaja
62
PRILOG 4 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremenom prihvatnom centru Ušivak
l^učfvšhje na uatuga (zdravstvena^ аасЏШпа^ ps1hosoc(fatna pravne Ш) uvtj^dc se za^tfMt ЗШа i џskl^u s prfsd^om usmjarenkn na preiiv^d^e Žrtva sa obavezno upozori o postaifar^u obaveza da se RZN prijat^ pdfic^i radi provođenja dađjnjih radnji u skladu sa еа^Њбпп propisima u Federaciji BiK
Prijavljivanje nasilja i zahljev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru UŠIVAK svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt telkoja odmah telefonom informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime
kontakt tel) a u formi izvještaja o incidentu najkasnije unaredna četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj telte dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko su kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili IOM sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje lOM-u iili matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Ušivak
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Ušivak
4Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne i povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i BHWI (ime i prezime kontakt tel ) i zakonski staratelj CentraStužbe za socijalni rad čiji je angažman podržan od straneUNiCEF-a (ime i prezimekontakt tel)
Osoba će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućena u UNFPA centar za žene i djevojke u UšiN^cu
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti DRC - ime iprezime kontakt tel UNFPA ~ ime i prezime BHWI - ime i prezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakt tel NVO ime i prezime kontakt telili drugi)
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj - Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)_________ _______________________________________________________
63
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja Hadžtd DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu Prim dr Abdulah Nakašldquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška
Ambulanta u Prihvatnom centru
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
Telefoni za kontakt DRC
DRC Ime i prezime tel Ime i prezime tel
MUP 122 BHWI
Hitna medicinska pomoć
Ime i prezime tel
124 CSR
033 611 111
OJ Dom zdravlja Hadžići
Tel
Ime i prezime tel
Zdravstvena zaštita Psihosocijalna zaštita sigurnost Osnovne potrebe
OJ Dom zdravlja Hadžići i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
Tel UNHCR
UNFPAOpća bolnica NVO Vaša prava BIHbdquoPrim dr Abdulah Nakašldquo TelTel Sigurna kuća
TelKlinički centar Univerziteta u Sarajevu
BHWI
TelTe
Koordinacija RZN zaKanton Sarajevo
UNFPA
64
PRILOG 5 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremnom prihvatnom centru Blažu]t^uihi^ie П9 usluge (sfkwfstmte еесЏгЛпе psihosueijtgne prevne Ud) uvijek laquoo xasrUve na fuistanku žrtvet a u skladu ^0sUtpom usmJererUm na prežNjdie Žrtva se obavezno tgtozori o posfqwyu obaveze da se RZN priavi policiji пШ provodei^i ddinjih radrdi u skladu sa važećim propisima u federaciji BiH
Prijavljivanje nasilja I zahtjev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru Blažuj svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt tel ) koja odmah telefonom Informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime kontakt tela u formi izvještaja o Incidentu najkasnije unaredna Četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prljavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj tel te dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji iz CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez
pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko $u kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili 101И sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje iOM-u iiii matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Blažuj
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Blažuj
Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne I povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i Save the Children (ime i prezime kontakt tel)
U saradnji sa centrom za socijalni rad maloljetnik treba biti prebačen u prihvatni centar Ušivak ili drugi odgovarajući smještajni kapacitet i to kao prioritet i u pratnji Save the Children Maloljetnik će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućen u UNFPA centar za dječake i mladiće u UŠivku gdje će dobiti adekvatnu podršku nakon što relevantne organizacije dogovore neophodan pristup
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja Imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti UNFPA - ime iprezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakttel DRC - ime i prezimekontakt tel Save the Children - ime iprezime kontakt tel NVO ime i prezime
65
kontakt tetШ drugi
U slučaju maloljetnika ^učaj nadgleda Centar za socijalnu zaštitu i drugi akteri zaduženi za dječju zaštite ako ih imenuje nadležno tijelo
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja llidža DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao Što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu bdquoPrim dr Abdulah Nakašrsquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška Ambulanta u Prihvatnom centru
Telefoni za kontaktDRC Ime i prezime tel
MUP 122
Hitna medidnska pomoć 124033 611 111
OJ Dom zdravlja llidža Tel
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
DRCIme i prezime tel
BHWIIme i prezime tel
CSRIme i prezime tel
Sekundarno upućivanjeZdravstvena zaštitaOJ Dom zdravlja llidža Tel
Opća bolnicabdquoPrim dr Abdulah NakašldquoTel
Klinički centar Univerziteta u SarajevuTel
Psihosocijalna zaštita sigurnost i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
UNHCR
NVO Vaša prava BiH Tel
Sigurna kuća Tel
BHWI Tel
Osnovne potrebe Koordinacija RZN zaKantona Sarajev
UNFPA
66
Izvori
Pravni izvori- CEDAW Opće preporuke br 19 i br 35 o nasilju nad ženama- CEDAW Opća preporuka br 24- Konvencija o statusu Izbjeglica i njen protokol (1951)- Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavaju6h postupaka ili kažnjavanja- Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)- Konvencija o pravima djeteta (UN 1989)- Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)- Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom (UN 2006)- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suadoijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CAHVIO
2011) (tzv Istanbutska konvencija)- Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007)- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Krivični zakon Federacije Bosne I Hercegovine (Službene novine Federacije В1Нldquo br 3603 3703
21046904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517)- Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije- Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)- Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)- Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i
3114)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s nasiljem unutar
porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu 2010 godine
neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o djeci koja su svjedod nasilja u porodici
- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu zdravstvenoj zaštiti- Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama- Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u oblasti zdravstva u
Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)- Zakon o azilu (ldquoSlu^jeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)- Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj 3210 - Prečišćeni
tekst) Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (Službene novine Federacije BiHldquo broj 2013)- Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo br
3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210 813 5914)- Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlidSjene novine
Federacije BiHldquo broj 714)- Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije
BiH (Službene novine Federacije BiHldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)- 21akon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona
Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 3816441712818)- Zakon 0 strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiHrdquo broj 8815)- Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik В1Нldquo br 4906 7611 i 8911)- Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513)
Literatura i drugi izvori- Ciljevi održiveg razvoja - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 161COR 17- Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovlna01-30 September 2019ldquo Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine -
Resufsni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva I UNFPA Sarajevo 2020
godine- Minimalni standardi za prevenciju I odgovor na RZN u vanrednim situadjama UNFPA 2015 godine- Objedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji
Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Službeni glasnik BIH 7515)
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim dtuacijama - Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
67
- Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - multisektorski pristup Gender centar Federadje Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018 godina
- Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009 godine
- Priručnik za edukatore Zaštita izt^eglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Radojka Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine
- Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedović i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiH Sarajevo 2018 godine
- Proqena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godine
- Protokoli i standardne operativne proc^ure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Protokol 0 radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 godine
- Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore Podgorica 2010 godine
- Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine
- Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 The Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
- Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR Ženeva 2003
- Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
~ Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine (usvojene odlukom Vlade Unsko- sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni I Hercegovini - februar 2013 godine- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (raquoSlužbene novine Federacije
BiHldquo broj 9513)- UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child
httpswvw unhcrorg4566b 16b2 pdf
Web izvori- httpswww iloorgdynnatlexdocsELECTRONIC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-
104618pdf - httpsemergency unhcrorgentry223896idp-definition- httpwwwunhcrorgprotectionjfeasic3b66c2aa10convention-protocol-relating-status-refugeeshhnl- httpwwwunorgenuniversal-declaration-human-rights- htfaswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx- httpswww ohchr orgenprofessionalinterestpagescescr aspx- httpwww un orgwomenwatchdawcedaw- httpwwwrefworldorgdocid52d920c54html- httpstbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GlobalCEDAW_C_GC_35_826
7_Epdf- httpwww refworid orgdocid453882a73 html- httpswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesa-caspx- httpswwwunfpa orgsitesdefaultfilespub-
pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf- httpwwwwreliefwebintAvrwbnsfs40B847015485B34749256BFE0006E603- httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Gender-based-Violence-
Guidelines_lo-respdf- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-Toolpdf- httpswwwunodcorgdocumentstreatiesUNTOCPubiicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf- htfawww unorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-e pdf~ httpwwwunhcrorg453492294pdf- httpportasunsscorgenrolindexphpid=75- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationT ool_Feb20112pdf- httpsfmohgovba
68
1 UVODMigracije kao stalan proces kretanja ljudi predstavljaju globalni fenomen koji utječe na gotovo sve zemlje svijeta bilo da se radi o zemljama porijekla tranzita ili odredišta migranata Kao pojam migracije označavaju kretanje pojedinaca ili grupa unutar ili preko granica države Pritom razlikuju se imigracija (ulazak i nastanjivanje nedržavljana u zemlji primateljlcidestinaciji) i emigracija (odlazak ili Izlazak iz jedne zemlje s namjerom nastanjivanja u drugoj)^
Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu BiH) u posljednjih par godina našla se na putu migrantima Izbjeglicama i tražiteljima azila uglavnom kao zemlja tranzita do krajnjeg odredišta u zemljama Evropske unije Zbog značajnog priliva ove populacije određeni kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine suočeni su sa nizom problema u smislu pružanja adekvatnog odgovora na potrebe i prava osoba koje su se našle na njihovoj teritoriji Dodatno situacija se pogoršala zatvaranjem granica Evropske unije za ulazak ovim osobama na njen teritorij Navedeno je izazvalo svojevrsnu migrantsko-izbjegličku krizu s kojom se nose nadležna tijela uz pomoć i podršku međunarodnih partnera ali i nevladinih organizacija
Prema podacima Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine tokom 2018 godine identificirano je 24067 dolazaka migranata izbjeglica i tražitelja azila na područje teritorije BiH
U 2019godinl prema podacima Službe za poslove sa strancima na području teritorije BiH je zabilježen broj od 29196 nelegalnih dolazaka migranata izbjeglica i tražitelja azila
Zaključno sa danom 14062020 godine prema podacima Službe za poslove sa strancima na području BiH je zabilježeno 5763 migranata izbjeglica I tražitelja azila
Dakle od početka krize 2015godine do 14 juna 2020godlne u BiH je ušlo 59781 lice
Broj migranata izbjeglica i tražitelja azila koji je registriran u privremenim prihvatnim centrima u kojima su boravili kojima upravlja Služba za poslove sa strancima a kojima koordinira lOM su
TRC Otvoren dana RegistriranoTRC Sedra 25 jula 2018 godine 2206 lica
TRC BIRA 26 oktobra 2018 godine 11292 lica
TRC Miral 1 novembra 2018 godine 4575 lica
TRC Ušivak Sarajevo 24 oktobra 2018godine 14592 licaTRC Borići 14 januara 2019godine 2560 lica
TRC BiažuJ Sarajevo 10 decembra 2019gođine 2253 lica
ETC Lipa 21 aprila 2020gođine 1090 lica
Potrebno je uzeti u obzir da postoji i određeni broj migranata Izbjeglica I tražitelja azila koji nisu registrirani I ne borave u privremenim prihvatnim centrima već u privatnim smještajnim jedinicama ili na ulici Nadalje AzilantskI centar Delijaš prima tražitelje azila od 2014 godine Izbjeglički centar Salakovac koji djeluje od 2000 godine za smještaj izbjeglica sa priznatim
^ Priaičnik za edukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Lali6-Novak i Doc dr sc Radpjka Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 gojine str 16
statusom počeo je da prima I tražitelje azila od maja 2018 godine Trenutno se upućivanja tražitelja azila za ova dva centra provode isključivo iz populacije porodica koje borave u Privremenom prihvatnom centru Ušivak u saradnji između lOM-a Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH S obzirom na to da su se kapaciteti stalno popunjavali u centru Ušivak zbog svakodnevnih novih dolazaka odlukom države lica koja borave u centru Ušivak a ranjiva su kategorija u ovom slučaju porodice relocirane u pomenute državne centre u kojima im je obezbijeđen boravak i osigurane sve potrebne asistencije
Obim i problematika migrantsko-izbjegličke situacije u BiH ali i u Kantonu Sarajevo nazire se već iz prikazanih podataka Ovo posebno dolazi do izražaja ako se zna da govorimo o sasvim novoj situaciji koja nosi brojne izazove kako humanitarne tako i sigurnosne ali i finansijske u kojima relevenatni organi vlasti i organizacije imaju obaveze provedbe svojih nadležnosti
Jedan od glavnih problema za efikasno uspostavljanje privremenih prihvatnih centara I upravljanje istim je teška politička situacija u BiH sa složenim sistemom upravljanja koji državu dijeli na četrnaest različitih uprava (država Bosna i Hercegovina dva entiteta - Republika Srpska I Federacija Bosne i Hercegovine koja se sastoji od deset kantona te neoavisni Brčko distrikt Bosne I Hercegovine) Implementacija ili izvršenje zakona koji se odnose ne samo na sigurnost već i na zdravstvene i socijalne usluge mogu se razlikovati ovisno od (različite) finansijske moći i političke volje svakog geopolitičkog područja Ovo predstavlja izazove u organiziranju harmoniziranog transparentnog i koordiniranog odgovora vezanog za migrante Izbjeglice i tražitelje azila
Komplicirani način upravljanja privremenim prihvatnim centrimakampovima uključujući pristup uslugama i sigurnost osoba od interesa pruža otvoreni prostor za pojavu različitih oblika rodno zasnovanog nasilja (u daljnjem tekstu RZN) koje osobe od interesa mogu iskusiti a lokalne humanitarne institucije ne mogu identificirati postupati i pružati podršku žrtvama osobama koje su preživjele taj vid nasilja
Zbog navedenog OSCE je 2018 godine proveo Istraživanje ldquoProcjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni I Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu a radi uvida u kapacitete za odgovor na novonastalu situaciju Prema ovom istraživanju Služba za poslove sa strancima BiH centri za socijalni rad i zdravstvene institucije zaprimaju slučajeve od najvećeg broja pojedinačnih Institucija i organizacija obuhvaćenih Istraživanjem Policija i druge institucije za provođenje zakona najčešće upućuju migrante i izbjeglice Službi za poslove strancima BiH Značajan broj NVO-a upućuje migrante i izbjeglice institucijama za zdravstvenu zaštitu što odražava njihovu zabrinutost kada je u pitanju ova populacija kao i njihovu najizloženijuhumanitarnu ulogu u radu na ovom pitanju Služba za poslove sa strancima BiH i policija pokazuju visoku međupovezanost (eng betweenness centrality) unutar mreže što ukazuje na njihovu ulogu posredničkih Institucija koje povezuju inače nepovezane aktere Služba za poslove sa strancima i policija dakle često predstavljaju bdquostajališta za upućene slučajeve između drugih institucija unutar mreže^
Policija (i druge agencije za provođenje zakona) Služba za poslove sa strancima I nevladine organizacije najviše sarađuju sa drugim institucijama i organizacijama po ovom pitanju Analiza mreže upućuje na to da ove organizacije predstavljaju najvažnije povezujuće tačke između aktera i da su glavni čvorovi u ovom procesu lako se može učiniti da lokalne uprave
^ Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini OSCE Sarajevo 2018 godina str 17
Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu
manje sarađuju sa drugim akterima one su zapravo drugi po redu navedeni partner iza Službe za poslove sa strancima
Također Populacijski fond Ujedinjenih nacija Ured za Bosnu i Hercegovinu je u oktobru 2018 godine izvršio brzu procjenu RZN u kontekstu mješovitih migracija u BiH Procjena je rezultirala sljedećim zaključcima za Kanton Sarajevo kada su u pitanju usluge koje se pružaju za RZN
- ne postoji upućivanje slučajeva RZN u kriznim situacijama i vanrednim situacijama- nedostatak pravilnog upravljanja privremenim prihvatnim centrimakampovima u
neformalnim naseljima skloništima i smještajima za pogođene populacije- nedostatak sigurnih mjesta za žene i djevojčice u formalnim i neformalnim naseljima- očigledno je odsustvo rodno osjetljivih zdravstvenih usluga- hitna potreba za kompletima post ekspozicijske profilakse u slučaju silovanja
navodnog silovanja koji će biti implementirani od strane nadležnih zdravstvenih ustanova
- nedostatak osnovnog znanja u vezi sa minimalnim standardima i vodećim principima o RZN u kriznim ili vanrednim situacijama za humanitarne aktere posebno u zdravstvenom sektoru
- nepostojanje odgovarajuće registracije i koordiniranog smještanja u kampoveneformalna naselja porodica i žena koje su same
- potreba za pravilnom disagregacijom pogođene populacije prema spolu starosti bračnom statusu invalidnosti
- postoji potreba za angažiranjem domaćeg stanovništva u smanjenju rizika od RZN među adolescentima i
- potrebno je osigurati mehanizam zaštite protiv seksualne eksploatacije i zlostavljanja kao i da humanitarno osoblje uključujući i volontere bude informirano i obučeno
Evidentno je da postoji potreba za boljim adresiranjem uloga koje svaki akter na terenu u praksi ima u radu sa populacijom migranata i izbjeglica lako su mandati i djelokrug rada svih aktera uglavnom jasno definirani u propisima provođenje istih zahtjeva određene kapacitete ali i koordinaciju u praksi
Vezano za rodno zasnovano nasilje OSCE je u spomenutom Istraživanju dao i određene prreporuke i to da je potrebno obučiti osoblje o indikatorima rodno-zasnovanog nasilja kroz odgovarajuću obuku i izradu relevantnih smjernica i protokola za postupanje u različitim slučajevima te osigurati migrantima i izbjeglicama informacije o opasnostima od rodno- zasnovanog nasilja Na tragu tih preporuka je i izrada ovih Smjernica
11 Migrantsko-izbjeglička situacija u Kantonu Sarajevo i rizik od rodno zasnovanog nasilja
111 Migrantsko-izbjeglička situacija u Kantonu Sarajevo
Na području Kantona Sarajevo postoje dva privremena prihvatna centra a to su Privremeni prihvatni centar Ušivak u Hadžićima I Privremeni prihvatni centar u Biažuju kojima upravlja Služba za poslove sa strancima Ministarstvo sigurnosti BiH a podršku pruža Međunarodna organizacija za migracije gtbull lOM Pored ova dva centra postoji i Azilantski centar koji se nalazi u Delijašu općina Trnovo^
Op cit str 22
u centru Ušivak u Hadžićima od početka otvaranja centra (oktobar 2018godine) do danas kako je ranije spomenuto registrirano je 14592 lica Registracija podrazumijeva sljedeće da su lica Iskazala namjeru za podnošenje zahtjeva za azil (potvrda o iskazanoj namjeri podnošenja zahtjeva za azil) što izdaje Služba za poslove sa strancima u terenskom centru Ušivak za one koji se nađu ispred kapije centra Ušivak a nakon čega prolaze dalje procedure neophodne za dobijanje informacija koje su važne za što kvalitetniju procjenu potreba svake osobe koja dolazi
Nakon dolaska u centar te dobijanja potvrde o iskazanoj namjeri zahtjeva za azil upućuje ih se na Ijekarski pregled u ambulanti u centru Ušivak te nakon toga slijedi registracija lica i dobijanje ID kartice od strane lOM-a koja potvrđuje njihov boravak u ovom centru i omogućuje pristup svim servisima koji su dostupni u centru Identificirana djeca bez pratnje u terenskom centru Ušivak dobivaju zakonsko starateljstvo od strane Centra za socijalni rad Hadžići dok se identificirana djeca bez pratnje u terenskom centru Blažuj premještaju kao prioritet u terenski centar Ušivak Prisustvo odgovarajućeg osoblja centra za socijalni rad obavezno je kod registracije djece bez pratnje To je ustaljena i obavezna praksa za svako novo lice koje se pojavi u centru Boravak u centru podrazumijeva smještajnu jedinicu medicinsku psihosocijalnu i edukativnu pomoć I asistenciju tri obroka dnevno higijenske pakete te ispunjavanje svih pojedinačnih potreba koje su u skladu sa mogućnostima i mandatom kako lOM-a kao agencije koja koordinira radom u centru tako i partnerskih agencija i organizacija koje aktivno učestvuju u okviru svojih mandata te pružaju raznolik sadržaj i usluge u samom centru Agencije koje su prisutne u centru su UNHCR UNFPA UNICEF DRC Save the Chilren sa implementacijskim partnerima na terenu i to BHWI World Vision MdM Vaša prava BIH i dr
UNHCR
Mandat UNHCR-a je pružanje zaštite izbjeglicama i tražiteljima azila prema Konvenciji iz 1951 godine o statusu Izbjeglica implementacijski partneri na terenu su BHWI i NVO Vaša prava BiH BHWI pruža psihosocijalnu pomoć porodicama ženama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci kao i drugim ranjivim kategorijama Podrška djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci podrazumijeva da se socijalni radnici BHWI-a postavljaju za staratelje kroz postupak imenovanja posebnog staratelja u saradnji sa Centrom za socijalnu zaštitu u Hadžićima I u saradnji sa Službom za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BIH
Vaša prava BiH pružaju besplatnu pravnu pomoć u procesu traženja azila te drugih pravnih segmenata potrebnih da se zadovolje potrebe tražitelja azila u tom kontekstu Pravna pomoć u postupku azila podrazumijeva zastupanje prilikom podnošenja zahtjeva za azil odnosno registracije i postupka intervjua pred Ministarstvom sigurnosti BiH Vaša prava BiH pružaju I usluge zastupanja po pravnim lijekovima kako pred domaćim tako i pred međunarodnim tijelima
UNICEFUNICEF ima vodeću ulogu u oblasti zaštite djece i osigurava krajnje utočište Ključna svrha UNICEF-ovog humanitarnog odgovora je osigurati kvalitetnu podršku dječjoj zaštiti vođenje slučajeva osigurati pravne informacije djeci u pokretu i odgovarajuću brigu za djecu bez pratnje i razdvojenu djecu
UNICEF podržava rad četiri zakonska staratelja putem svog implementacionog partnera World Vision te dodatna dva staratelja i advokata koji su direktno zaposleni u Centru za socijalnu zaštitu Hadžići Zakonski staratelji zaposleni u Centru za socijalnu zaštitu uz podršku UNICEF-a vode osjetljive slučajeve među djecom bez pratnje i razdvojenom djecom kao što su preživjeli RZN djeca koja su u procesu povratka u zemlju porijekla
djeca sa specifičnom medicinskom istorijom djeca koja su u pravnom postupku (kao svjedok žrtva ili počinitelj)
UNFPAUNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji
DRCDanish Refugee Council (Dansko vijeće za izbjeglice) je organizacija koja obezbjeđuje medicinsku pomoć u saradnji sa JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Zavodom za hitnu medicinsku pomoć Općom bolnicom Prim dr Abdulah Nakašrdquo Zavodom za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Kliničkim centrum Univerziteta u Sarajevu Prisutni su 24h u privremenim prihvatnim centrima uz JRS partnere koji pomažu u asistenciji na terenu u noćnim smjenama Tim koji čine liječnik i medicinski tehničar dolaze iz različitih zdravstvenih ustanova Kantona Sarajevo te zajedno sa timom DRC-a svakodnevno pružaju medicinske preglede i pomoć u ambulanti u centru Ušivak
Pored medicinskog programa Dansko vijeće za izbjeglice kroz program zaštite osigurava prisustvo službenika koji rade na ranoj identifikaciji osjetljivih slučajeva posebno ugroženih skupina Službenici kroz pružanje informacija i referalne mehanizme osiguravaju da korisnici pristupe neophodnim uslugama
MdMMćdecins du Monde (Ljekari svijeta) je organizacija koja pruža usluge vezane uz mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku muškarcima smještenim u centrima Ušivak i Blažuj MdM- ov tim u privremenim prihvatnim centrima čine psiholozipsihoterapeuti kulturalni medijatori socijalni asistent te voditelj slučaja koji provode psihoedukativne i osnažujuće grupne aktivnosti individualne konsultacije i pružaju individualiziranu brigu kroz vođenje slučajeva vezanih uz poteškoće mentalnog zdravlja U kontekstu RZN MdM poseban naglasak u radu stavlja na rad s pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su preživjeli seksualno nasilje I počiniteljima RZN
Save the ChildrenSave the children usko sarađuje sa nadležnim centrima za socijalni rad i odgovoran je za identifikaciju djece bez pratnje u terenskom centru Blažuj provodi početnu procjenu pruža prvu psihosocijalnu podršku i obavlja preseljenje u terenski centar Ušivak Pored toga Save the Children podržava Kantonalni Centar za socijalni rad odnosno terenske timove socijalnih radnika koji obavljaju identifikaciju profiliranje I smještaj identificirane djece bez pratnje sa terena u terenski centar Ušivak
World VisionWorld Vision kao provedbeni partner UNICEF-a pruža usluge djeci u Privremenom prihvatnom centru Ušivak Usluge su podijeljene u tri cjeline Prostor prilagođen djeci (djeca uzrasta od 5 do 15 godina) Kutak za majke i bebe koji nudi podršku majkama i djeci (od 0 do 4 godine) i stalne usluge po principu 247 za djecu bez pratnje I razdvojenu djecu Djeca sudjeluju u svakodnevnim aktivnostima koje se sastoje od obrazovnih kreativnih i sportskih aktivnosti Djeci svih dobnih skupina pruža se psihosocijalna podrška a majkama koje posjećuju Kutak za majke i bebe pružaju se edukativne radionice o prednostima dojenja i raznim temama vezanim za dobrobit djece Kako bi pružio adekvatnu psihosocijalnu podršku djeci u pokretu UNICEF podržava rad psihoterapeuta i savjetnika koji su dostupni za individualne I grupne sesije Kao dio 24-satnih usluga za djecu bez pratnje i razdvojenu djecu World Vision ima zakonskog staratelja koji je prisutan u Privremenom prihvatnom
centru Ušivak i u dnevnoj i u noćnoj smjeni Uloga imenovanog posebnog staratelja je brinuti se o djetetovim potrebama i osigurati da se osiguraju njegovi najbolji interesi i prava
Neke agencije su prisutne svaki radni dan dok nekoliko drugih agencija je prisutno 24h u centru lOM koji koordinira radom u centru prisutan je 24 sata
Terenski centar Službe za poslove sa strancima je također prisutan svaki radni dan za potrebe izdavanja prvog dokumenta ldquoPotvrda o iskazanoj namjeri zahtjeva za azilrdquo
Kroz navedene djelatnosti i opisane aktivnosti koje pružaju sve navedene organizacije osigurava se mogućnost identifikacije djelovanja pa i prevencije sigurnosnih potencijalnih rizika koji svakako postoje s obzirom na specifičnosti populacije koja dolazi Konstantna koordinacija partnerskih organizacija redovni sastanci te izvještavanja pospješuju kvalitet rada u centrima i neophodni su za pravovoremeno djelovanje u cilju sprječavanja potencijalnih rizika
Kao što Je već navedeno u centru Ušivak borave porodice sa djecom (majke očevi i djeca) same odrasle žene te djevojčice maloljetnice (do 17 godina) zatim samohrane majke samohrani očevi maloljetnici bez roditeljskog staranja te samci odrasli muškarci
U centru Blažuj borave samci muškarci
112 Rizici
Svaki dolazak ranjivih kategorija na teritorij Bosne i Hercegovine iziskuje profesionalnu procjenu i pomoć stručnjaka u smislu identifikacije potreba te prevencije rizika O Identifikaciji kriterija ranjivosti će se govoriti u posebnom podnastovu a ovdje će se dati samo prikaz faktora rizika
Porodice dolaze iz različitih kultura te je kulturološki aspekt izuzetno važan u radu sa ovom kategorijom pa u vezi s tim su uposleni i kulturni medijatori u lOM-u i drugim agencijama koji svakako pomažu u procjeni najboljeg interesa za svaku osobu Kulturološki aspekt u vezi sa pitanjem nasilja također je jako specifičan s obzirom na to da utiče na percepciju nasilja ali I na prepoznavanje I reagiranje na nasilje Uloga psihologa psihoterapeuta i socijalnih radnika kao i drugog stručnog osoblja je Izuzetno važna u identifikaciji osvještavanju i prevenciji takvih slučajeva
Porodice koje dolaze te prolaze prvi korak Iskazivanja namjere zahtjeva za azil izjavljuju da su uglavnom iz Iraka Sirije Afganistana Ubije Maroka Alžira Palestine Bangladeša Pakistana Nije rijedak slučaj prijave nasilja nad ženama u porodici od strane muža Od početka rada centra Ušivak do danas zabilježen je broj od 20 slučajeva nasilja u porodici Neotkrivenih slučajeva je mnogo više Prema podacima lOM-a prijava pltxlrazumijeva prljavu uposlenicima u privremenom prihvatnom centru nakon čega se uglavnom nailazi na odbijanje od strane žrtve da nastavi procedure i prijavi policiji nasilje Niz je faktora koji utiču na takve odluke i o njima će se detaljnije govoriti u nastavku ovog dokumenta
Važno je napomenuti da je put koji prolaze prema onome što navedu u razgovorima izuzetno naporan nesiguran I težak a kulture iz kojih dolaze probleme koje nose u porodici još Iz perioda boravka u zemlji porijekla eskaliraju nerijetko u centru Tada se spoznaje da je problem izuzetno složen (primjer saznaje da se radi o ugovorenom braku iz zemlje porijekla da nije prvi put da muž udari suprugu već da je nasilje svakodnevnica u toj porodici te da žrtve imaju ozbiljnije psihološke pa i mentalne poteškoće) Podatak koji zabrinjava jeste da se sve češće čuje pojam tzv ugovorenih brakova dugotrajno psihološko
10
emocionalno i fizičko zlostavljanje psihološki i psihijatrijski problem traumatična iskustva i težak put koji prolaze svakako dodatno usložnjava situaciju
Samice žene nerijetko dolaze u grupi muškaraca koje se po dolasku odvajaju od pomenute grupe i smještaju u smještajnu jedinicu sa drugim samicama ili porodicama sa djecom (ukoliko su kapaciteti trenutno puni)
Prema podacima lOM-a djeca bez pratnje i razdvojena djeca navode da dolaze iz Pakistana Afganistana Maroka Alžira Sirije Egipta Kad su u pitanju maloljetnici bez roditeljskog staranja radi se o posebno ranjivoj grupi koja je podložna nizu rizičnih faktora obzirom da se radi o maloljetnim licima koji nemaju nikakvu pratnju Ili zaštitu na putu kojim dolaze a prema njihovim izjavama na tom putu doživljavaju raznolika traumatična Iskustva te je potrebno provesti sve dostupne mjere kako bi se identificirao problem ili poteškoća odnosno pružila odgovarajuća pomoć u skladu sa mogućnostima dok dijete boravi u centrima te ima mogućnost zatražiti pomoć
Slijedom iznesenog grupe žena koje putuju same ili sa djecom dojilje adolescentice dječaci i djevojčice bez pratnje djeca u braku koja ponekad imaju sopstvenu djecu osobe sa invaliditetom stariji muškarci i žene su u najvećem riziku i najviše im prijeti RZN Ova grupa ugrožene populacije može se suočiti sa prinudom eksploatacijom silovanjem trgovinom ljudima trgovinom organima i drugim vrstama RZN Žene I djevojčice uključujući i mlade momke posebno oni koji putuju sami izloženi su Izuzetno visokom riziku od specifičnih oblika nasilja prvenstveno seksualnog i RZN koje čine trgovci ljudima sami migranti kriminalne grupe i pojedinci u zemljama na njihovoj ruti
Smjernice Međuagencijske stalne komisije za integriranje intervencija u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (2015)2 navode da lako je broj prijavljenih slučajeva vezanih za RZN često nizak svi oni koji reagiraju u vanrednim situacijama moraju djelovati pod pretpostavkom da se RZN uvijek događa Svi akteri treba da tretiraju RZN kao ozbiljan životno ugrožavajući rizik I da poduzimaju mjere za smanjenje ovog rizika kroz sektorske intervencije bez obzira da li postoje konkretni dokazi o RZN i bez obzira na broj prijavljenih slučajeva Prema istim Smjernicama uvijek se mora imati na umu da je RZN i u redovnim okolnostima izvan krizne situacije oblik nasilja koji se ne prijavljuje u punom obimu u odnosu na broj djela koja se realno događaju
Smjernice za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama za Kanton Sarajevo imaju za cilj pripremiti nadležna tijela za odgovor na izazovnu i kompleksnu situaciju migracijskog toka sa kojim se trenutno suočavamo Ove smjernice imaju za cilj da osiguraju koordiniranu multisektorsku zaštitu osobama pogođenim krizama koje su u tranzitu raseljene ili privremeno žive na teritoriji Kantona Sarajevo Preporuke i načela iz Smjernica mogu se koristiti u drugim vrstama kriza i katastrofa za rješavanje problema prevencije i Intervencije u slučajevima RZN
2 OBIM SMJERNICA KANTONA SARAJEVO ZA PREVENCIJU I ZAŠTITU OD RZN U KRIZNIM SITUACIJAMA
Smjernice Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama se razvijaju kako bi se osigurao koordinirani višekorisnički odgovor na pojave RZN u privremenim prihvatnim centrima uspostavljenim na području ovog kantona kao i na drugim mjestima gdje će izbjeglice migranti i tražitelji azila biti locirani
Smjernice su namijenjene institucijama i organizacijama koje su odgovorne za upravljanje migrantsko-izbjegličkom situacijom u Kantonu Sarajevo Ministarstvo za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Ministarstvo zdravstva Ministarstvo unutrašnjih poslova -
11
policijske uprave centri za socijalni rad (JU Kantonalni centar za socijalni rad Službe socijalne zaštite) zdravstvene ustanove (JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo zatim Opća bolnica ldquoPrim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo i Univerzitetski klinički centar Sarajevo) Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH Kantonalni sud i Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo Privremeni prihvatni centri Ušivak i BiažuJ DRC Save the Children World Vision Crveni krstkriž lokalne nevladine organizacije međunarodne organizacije i agencije Ujedinjenih nacija (u daljnjem tekstu zainteresirane strane)
Zainteresirane strane će se složiti o svim koracima koje će poduzeti i proceduri za upućivanje koja će biti razrađena u smjernicama Ove smjernice će biti podložne promjenama u ovisnosti od stanja na terenu stepena rizika ili hitne situacije
Također napominjemo da Azilantski centar Delijaš (Trnovo) nije direktno obuhvaćen ovim Smjernicama jer primjenjuje Standardne operativne procedure za prevenciju i odgovor na seksualno i rodno zasnovano nasilje koje su razvijene 2007 godine od strane UNHCR-a Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Ministarstva sigurnosti BiH NVO Vaša prava BiH BHWI i Fondacije lokalne demokratije Sarajevo Ukoliko određeno pitanje nije regulirano navedenim Standardnim operativnim procedurama mogu se shodno primjeniti ove Smjernice a u cilju prevencije i adekvatnog odgovora na RZN odnosno pružanja pomoći žrtvama
21 Osobe od interesa obuhvaćene Smjernicama Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Što se tiče usluga prve pomoći ciljne grupe ovih višekorisničkih smjernica za prevenciju i odgovor na RZN u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevo su žene i muškarci djevojčice I dječaci koji su se suočili sa humanitarnom krizom - uključujući migrante tražitelje azila izbjeglice potencijalne žrtve RZN i trgovine ljudima i krijumčarenja osoba u situacijama raseljenja tranzita privremenogtrajnog prijema i prve pomoći te u centrima za njegu
U savremeno doba govori se o mješovitim migracijskim tokovima koji obuhvataju različite kategorije osoba - izbjeglice tražitelje azila ekonomske migrante žrtve trgovine ljudima - koje iz različitih razloga napuštaju svoje zemlje porijekla kreću se I prelaze državne granice bez odgovarajućih dokumenata I neregularno ulaze u zemlje odredišta
Djeca bez pratnje iili razdvojena djeca smatraju se prioritetom jer imaju najveći rizik za RZN Specifičnost grupa koje se nalaze u Kantonu Sarajevo jeste veliki broj dječaka i muškaraca te povećan rizik od nasilja nad dječacima
Ciljna grupa jesu sljedeće kategorije korisnika
tražitelj azila je stranac koji je podnio zahtjev za azil po kome nije donijeta izvršna odluka u skladu sa zakonom Azil obuhvata i status izbjeglice I status supsidijame zaštite u skii^u sa zakonom
tebjeglica je stranac ili lice bez državljanstva koje je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo u skladu s Konvencijom 0 statusu izbjeglica iz 1951 godine i Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967 godine Status izbjeglice je status koji se priznaje u skladu sa odlukom nadležnog organa o ispunjenju uvjeta navedenih u članu 19 Zakona ^ U skladu sa Zakonom izbjeglički status će biti odobren strancu koji se zbog osnovanog straha od progona zbog svoje rase vjere nacionalnosti pripadnosti određenoj đaiStvenoj grupi ili političkog mišljenja nalazi van zemlje svog državljanstva a ne može se ili se zbog takvog staha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje kao i licu bez
reg Zakon o azilu (ldquoSlužbeni glasnik BIH br 1116 i 1616) Zakon je dostupan putem internet stranice httpswwwiioorgdynnatlexdocsELECTRONiC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-104618pdf
12
điiavTianstva Ikoje se nalazi uzvan zemlje svog prethodnog uobičajenog mjesta boravka a ne može se Ш Še^ zbog takvog straha ne želi vratiti u tu državu
Lice pod supsidijamom zaititom je stranac kojem je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo status supsidijame zaštite u skladu sa Zakonom o azilu Supsidijama zaštita se odobrava strancu koji ne ispunjava uvjete za odobrenje statusa izbjeglice iz člana 19 Zlakona o azilu ako postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će se povratkom u zemlju porijekla ili zemiju uobičajenog boravka suočiti sa stvarnim rizikom od te^e povrede ljudskih prava i osnovnih slobodareg
Migrant je osoba koja bira da napusti svoju matičnu zemlju ne zbog neposredne prijetnje progona Ш smrti već da poboljša svoj životni standard kroz rad ili edukaciju radi ujedinjenja sa porodicom ili iz drugih razloga Za razliku od izbjeglica koje se ne mogu vratiti u svoje zemlje na siguran način migranti se ne suočavaju sa tim problemom bez obzira na đntge okolnosti koje mogu biti ometene uspješnom reintegracijom u društvo Ako odluče da se vrate kući ponovo će dobiti zaštitu od svojih vlada Države se bave migrantima u skladu sa svojim nacionalnim zakonima i procedurama za imigraciju
3 PRAVNI OKVIR ZA IZRADU SMJERNICA
31 Međunarodni pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Pitanje RZN nasilja uključujući rodno zasnovano nasilje u vanrednim odnosno kriznim situacijama pravo je obuhvaćeno međunarodnim kontekstom od strane Ujedinjenih nacija i Vijeća Evrope
Standardi UN-a u ovoj oblasti uspostavljeni su sljedećim dokumentimalaquo Konvencija o statusu izbjeglica i njen protokol 1951 I 1967)rsquo^ - ne navodi spol ili
rod kao osnove za progon ali relevantna međunarodna tijela smatraju da pojam pripadnosti određenoj društvenoj grupi treba tumačiti šire i da Konvencija o izbjeglicama između ostalog pruža zaštitu i od progona zasnovanog na rodnom osnovu
laquo Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)reg Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)reg Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)degbull Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili
kažnjavanjabull Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)^^ CEDAW Opće preporuke br 19^^ I br 35^reg o nasilju nad ženama oba dokumenta
zahtjevaju posebnu zaštitu žena izbjeglica I migranata CEDAW Opća preporuka br 24^^ - ldquoposebnu pažnju treba posvetiti zdravstvenim
potrebama i pravima žena koje pripadaju ranjivim i ugroženim grupama kao što su žene migranti izbjeglice i interno raseljene žene djevojčice i starije žene žene u prostituciji žene domorotkinje i žene sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom
laquo Konvencija o pravima djeteta^reg (UN 1989) posebno član 22
reg član 22 Zakona o azilu BiH bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)^ http7wwwunhcrorgprotectionbasic3b66c2aa10convention-protocol-relatingStatus-refugeeshtml reg http7wwwunorgenuniversal-declaration-human-rightsreg https7vvwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx rsquodeghttps7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescesaaspx rsquo http7wwwun orgwomenwatchd awcedaw
http7wwwrefwor1dorgdocid52đ920c54htmirdquo https7tbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GiobalCEDAW_C_GC_35_8267_Epdf
http7wwwrefworldorgdocid453882a73html https7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescrcaspx
13
Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)
Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom^reg (UN 2006) - posebno naglašava bdquoda su žene i djevojčice sa invaliditetom često pod većim rizikom kako unutar tako i izvan kuće od nasilja povreda ili zlostavljanja zanemarivanja ili nemarnog liječenja maltretiranja ili eksploatacijerdquo
Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama
bull Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata i Ciljevi održivog razvoja^^ - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 16 i COR
17
Model evropske javne politike azila sadržan je prije svega u aktima institucija EU - najvažniji akti pravne stečevine EU o azilu uključuju Direktivu o privremenoj zaštiti Direktivu o prihvatu Dublinsku uredbu Direktivu o kvalifikaciji i Direktivu o postupku
U okviru Vijeća Evrope posebna se pažnja poklanja zaštiti izbjeglica tražitelja azila i raseljenih osoba u Evropi Tokom godina u okviru Odbora ministara i Parlamentarne skupštine usvojen je niz rezolucija i preporuka državama članicama iz područja izbjegličkog prava i prava azila u kojima se naglašavaju standardi uspostavljeni Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951 godine
Najvažniji mehanizam zaštite tražitelja azila i izbjeglica na području Evrope jest Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava I osnovnih sloboda^reg
Standardi Vijeća Evrope su- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u
porodici (CAHVIO 2011) (tzv Istanbulska konvencija) zahtijeva između ostalog rodno osjetljivu migracionu i azitnu politiku u državama čl 59 60 i 61^reg
~ Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007) i
- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s
nasiljem unutar porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama
u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu
2010 godine neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vij^a Evrope o djeci koja su
svjedoci nasilja u porodici- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u
oblasti zdravstva u Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu
zdravstvenoj zaštiti
U izradi ovog dokumenta za Kanton Sarajevo uzeta su u obzir ključna načela i preporuke iz dokumenta Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje
httpwwwunorgdisabilitlesdocumentsconventionconvoptprot-epdfhttpwwwrefwor1dorgdocid59db4b224htmtiako se u Evropskoj konvenciji pravo na azil ne spominje ekspticitno kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava
uspostavljen je niz standarda u zaštiti tražitelja azila posebno u odnosu na izručivanje i protjerivanje osoba kc^ma prijeti mučenje ili drugo nečovječno postupanje ili kažnjavanje te ograničenje kretanja tražitelja azila
https rmcoe intCoE RMPublicCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentldreg090000168046031c
14
na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
32 Domaći pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
BiH je potpisala i ratificirala gotovo sve relevantne međunarodne pravne instrumente vezane za RZN a najznačajniji među njima su Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) Konvencija o nasilju nad ženama i nasilju u porodici Vijeća Evrope - Istanbulska konvenclja^o Pored međunarodnog zakonodavstva država je razvila sopstvene sveobuhvatne mehanizme u suočavanju sa nekim oblicima RZN
Ustavom BiH predviđeno je da BiH direktno primjenjuje prava I slobode zagarantirane Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950) i daje joj prioritet nad bilo kojim drugim zakonom (član 3)
Kada je riječ o propisima koji su u primjeni u Federaciji BiH važno je ukazati na sljedeće
Zakon o azilu (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)bull Zakon o strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiH broj 8815) Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj
3210 - Prečišćeni tekst) koji garantira jednake mogućnosti i ravnopravan tretman za sve osobe bez obzira na spol
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013) Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo
br 3603 3703 2104 6904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517) - nasilje u porodici je krivično djelo u skladu sa članom 222 ovog Zakona^
Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210813 5914)
Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 714)
Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i 3114)
bull Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije BiH (bdquoSlužbene novine Federacije В1Нldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)
Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 38164417 i 2818)
bull Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 4906 7611 18911) Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513) i
dr
Strateški i drugi dokumenti (publikacije) od značaja za izradu ovih Smjernica- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine
^ https7rmcoeintCoERMPublicCommonSearchServicesDispiayDCTMContentđocumentld=09(X)00168046031 c Napomena Domaći pravni okvir u svojim krivičnim zakonima kako na nivou Krivičnog zakona BiH tako i na nivou Krivičnog
zakona Federacije BiH kao zaštićena dobra uvrstio je zabranjene radnje koje se mogu dovesti u vezu sa RZN i trgovinom ljudima Takva su djela na primjer u Krivičnom zakonu BIH - član 149a Nezakonito uskraćivanje identifikacijiskih dokumenata član 185 Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz osoba u ropskom odnosu član 186 Međunarodna trgovina ljudima član 186a Organizirana međunarodna trgovina ljudima član 187 Međunarodno navođenje na prostituciju član 189 Krijumčarenje ljudi član 189a Organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela krijumčarenje migranata i drViše u Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paketrdquo Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo 2015 str 44 i 45
15
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (ldquoSlužbeni glasnik BiHldquo 7515)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godine
- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 9513)22
- Protokol o radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama ~ Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2020 godine Sarajevo
4 OPĆA NAČELA SVRHA I CILJEVI SMJERNICA
Svi zainteresirani subjekti koji su uključeni u zaštitu žrtava RZN na području Kantona Sarajevo a u skladu sa međunarodnim smjernicama imaju obavezu da se u svakom trenutku pridržavaju sljedećih općih načela
Pristup koji je usmjeren na preživjele Ovakvim pristupom se stvara podsticajno okruženje u kojem se poštuju prava i žeije preživjelih njihova sigurnost je osigurana i s njima se postupa dostojanstveno i s poštovanjem Pristup usmjeren na preživjele zasnovan je na sljedećim smjernicama
- Sigurnost Sigurnost i bezbjednost preživjelih i nihove djece je primarna- Poverijivost Preživjeti imaju pravo da biraju kome hoće ili neće pričati svoju priču a
informacije se trebaju dijeliti samo uz saglasnost preživjelog- Poštovanje Sve poduzete mjere treba voditi uz poštovanje izbora želja prava i
dostojanstva preživjelog Uloga pjomagaća je da olakša oporavak i osigura sredstva za pomoć preživjelom
- Nediskriminacija Preživjeli trebaju imati ravnopravan i pravičan tretman bez obzira na njihovu starost spol rasu religiju nacionalnost etničku pripadnost seksualnu orijentaciju ili bilo koju drugu karakteristiku
4Pristup zasnovan na pravima teži da analizira i adresira osnovne uzroke diskriminacije i nejednakosti kako bi se osiguralo da svi bez obzira na njihov spol starost etničku pripadnost ili vjeroispovijest imaju pravo da žive slobodno i dostojanstveno sigurni od nasilja eksploatacije i zlostavljanja u skladu sa načelima propisa o ljudskim pravima
bullišPristup zasnovan na zajednici osigurava da se ugroženo stanovništvo aktivno angažira kao partner u razvijanju strategija vezanih za njihovu zaštitu i pružanje humanitarne pomoći Ovaj pristup podrazumijeva direktne konsultacije sa ženama djevojčicama i drugim rizičnim grupama u svim fazama humanitarnog reagiranja kako bi se identificirali zaštitni rizici i rješenja te izgradili postoje6 mehanizmi zaštite zasnovani na zajednici
^Humanitarna načela Humanitarna načela čovječnosti nepristrasnosti neovisnosti I neutralnosti trebali bi podržati primjenu ovih smjernica i od suštinskog su značaja za održavanje pristupa usmjerenog ka pogođenom stanovništvu i osiguranje djelotvornog humanitarnog odgovora
ldquo Važenje ove Strategije je produženo na osnovu Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo broj 3217) članom 37 stav (1) Zakona koji je usvojen 2017godine utvrđuje se da jjostojeći strateški dokumenti ostaju na snazi do stupanja na snagu novog cikiusa planiranja u Шаби sa odredbama člana 27 ovog Zakona Novi ciklus planiranja treba da obuhvati period od 2021 do 2027 godine
16
-^Pristup bez štete ovaj pristup koji se još izražava i kao pristup ne čini nikakvu štetu podrazumijeva poduzimanje svih mjera neophodnih kako bi se izbjeglo izlaganje ljudi daljnjim štetama kao posljedica djelovanja humanitarnih aktera^reg
Svrha razvoja smjernica je standardizacija usklađivanje i koordinacija rada svih aktera koji se bave zaštitom pogođene populacije od RZN u kriznim situacijama
Radi prevencije i odgovora na rodno zasnovano nasilje u kriznim situacijama potrebno je uraditi pripreme i organizirati sistem koji bi pružio efikasan odgovor Stoga Je potrebno provesti niz mjera aktivnosti i procedura kako bi odgovor bio efikasan Prema međunarodnim pravnim izvorima mjere i aktivnosti se odnose na
Angažiranje lokalne zajednice sa ciljem prevencije i odgovora za RZN u slučaju krizne situacijeAktivnosti bitne za ublažavanje posljedica (faza mitigacije) prevenciju i odgovor Aktivnosti na uspostavi i jačanju koordinacije I operativnog djelovanja
Bitno je naglasiti da su minimalni standardi međusobno povezani i međusobno ovisni
Slijedom navedenog cilj ovih Smjernica Je osigurati da svi akteri u Kantonu Sarajevo imaju isto razumijevanje rizika kojima su izložene žrtve RZN u kriznim situacijama i osigurati da sve žrtve imaju pristup minimumu usluga podrške
Cilj smjernica je da razviju jasnu multisektorsku koordinaciju uloga i odgovornosti svih relevantnih aktera uključenih u zaštitu krizama pogođene populacije kako bi se olakšala brza identifikacija upućivanje i zaštita žrtava RZN
Smjernice nisu samostalni dokument i trebaju biti implementirane u koordinaciji sa relevantnim domaćim zakonodavstvom i međunarodnim minimalnim standardima za RZN (kao što su lASC UNFPA UNHCR UNICEF i WHO smjernice)
5 DEFINICIJA POJMOVA
Rodno zasnovano nasilje je krovni termin za bilo kakvu štetu nanesenu protiv nečije volje koja negativno utiče na fizičko ili psihičko zdravlje razvoj i Identitet te osobe a pristavlja rezultat rodno uvjetovanih nejednakosti u odnosima moći koje eksploatišu razlike između muškaraca I žena razlike među muškarcima i razlike među ženama^ Uključuje djela koja nanose fizičku seksualnu ili mentalnu štetu ili patnju prijetnje takvim djelima prinude i druga lišenja slobode ovi postupci se mogu dogoditi Javno ili privatno
Pojam rodno zasnovano nasilje također se sve više koristi od strane nekih aktera kako bi se istakle rodne dimenzije određenih oblika nasilja nad muškarcima I dječacima naročito nekim oblicima seksualnog nasilja počinjenog sa eksplicitnom namjerom jačanja rodno nejednakih normi maskuliniteta I femininiteta (npr seksualno nasilje počinjeno u oružanom sukobu usmjereno na emaskulaciju ili feminizaciju neprijatelja)^^
Nadalje takav stav proizlazi iz općenitog stajališta koje je ukorijenjeno u okvir patrijarhalne društvene strukture po kojoj je pitanje kontrole i moći pitanje isključivo muškaraca Uz takvo tradicionalno stajalište uz muški spol vrlo često vežemo karakteristike poput suzdržanosti od ekspresije emocija asertivnosti i agresivnosti Moramo uzeti u obzir da socijalizacija ima
Minimalni standardi za prevenciju i odgovorna RZN u vanrednim situacijama UNFPA 2015 Dokument dostupan putem internet adrese httpswwwun^jaorgsitesdefaultfilespub-pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska I manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine str 43 (prevod rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) - citirano prema httpAAWww relielWeb intwrwb nsfs40B847015485B34749256B FE0006E603)^ Smjernice u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (lASAC 2015)2httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Ge nder-based-Violence-GuidelinesJo-respdf
17
različit utjecaj na muškarce i žene u pogledu doživljaja nasilja Tako se muškarce odgaja na način da je dopušteno biti nasilan u određenim situacijama dok su žene te koje su više submisivne i pasivne Takav način odgoja utječe na drugačiji pogled na nasilje kod muškaraca I žena što u konačnici dovodi i do drugačijeg doživljaja nasilja Problem nasilja nad muškarcima ovisi o društvenom kontekstu i društvenim stereotipima koji imaju utjecaj na to koliko je društvo spremno pružiti pomoć Problem započinje već od samih žrtava kojima je teško uopće priznati sebi samima da su žrtve nasilja^reg
Zbog potrebe jedinstvenog razumijevanja izraza u ovoj oblasti slijedi prikaz ključnih pojmova važnih za primjenu ovih Smjernica
- ldquoRodno zasnovano nasilje nad ženama označava nasilje koje je usmjereno protiv žena zato što su žene ili koji neproporcionalno pogađa žene^rsquo
- ldquoNasilje nad ženama shvata se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i podrazumijeva sve dnove RZN koji rezultiraju ili bi mogli dovesti do fizičke seksualne psihološke ili ekonomske štete ili patnje žena uključujući prijetnje takvih djela prinude ili proizvoljnog lišavanja slobode bilo u javnom ili u privatnom životu^reg
- ldquoNasilje u porodicirdquo podrazumijeva sva djela fizičkog seksualnog psihološkog ili ekonomskog nasilja koje se javljaju u porodici ili domaćinstvu ili između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera bez obzira da li počinitelj dijeli iii je dijelio isto prebivalište sa žrtvom^^
Prema Međunarodnom sistemu za upravljanje informacijama o rodno zasnovanom nasiju (MSUIRZN) sljedeće kategorije nasilja su prijavljene kao najčešće u vanrednim kriznim situacijama
~ bdquoSeksualno nasilje uključujući I silovanje odnosi se na uključenost u vaginalnu analnu ili oralnu penetraciju seksualne prirode nad tijelom druge osobe sa bilo kojim tjelesnim dijelom ili objektom a bez njene saglasnosti uključenost u druge nesaglasne činove seksualne prirode sa osobom te izazivanje učešća druge osobe u nesaglasnim činovima seksualne prirode sa trećom osobom Saglasnost mora biti data dobrovoljno jer je rezultat slobodne volje osote s procjenom u kontekstu okružujućih okolnostiregreg
- bdquoSeksualni napad je bilo koji oblik nesagtasnog seksualnog kontakta koji ne rezultira ili ne uključuje penetraciju Primjeri uključuju pokušaj silovanja kao i neželjene poljupce milovanje ili dodirivanje genitalija i zadnjice
- bdquoMutiiacijasječenje ženskih genitalija je čin nasilja koji uključuje sječenje seksualnih organa zbog čega se to može klasificirati kao seksualni napad Sječenje ženskih genitalija ne uključuje silovanje tj slučaj gdje je došlo do penetracije
- bdquoFizički napad je čin fizičkog nasilja koji nije seksualan po prirodi Primjeri uključuju udaranje šamaranje gušenje sječenje guranje paljenje pucanje ili korištenje bilo kojeg oružja napade kiselinama ili bilo koje druge radnje koje rezultiraju bolom neugodnošću Ili povredomregreg
- bdquoPrisilni brak podrazumijeva brak pojedinca protiv njene ili njegove voljeregreg- bdquoUskraćivanje resursa mogućnosti iii usluga se odnosi na uskraćivanje pravičnog pristupa
ekonomskim resursimasredstvima ili mogućnostima za život obrazovanju zdravstvu ili drugim socijalnim uslugama Primjeri uključuju udovicu koja je spriječena da dobije nasljedstvo zarade koje prisilno uzima intimni partner ili član porodice žena koja je spriječena da koristi kontracepciju djevojčica koja je spriječena da pohađa školu itd Izvještaji o općem siromaštvu ne bi trebali biti evidentiranireg^
~ bdquoPsihološkoemocionalno zlostavljanje je nanošenje mentalnih ili emocionalnih bolova ili povreda Primjeri uključuju prijetnje fizičkim ili seksualnim nasiljem zastrašivanje poniženje prisilnu izolaciju progonstvo uznemiravanje neželjenu pažnju primjedbe gestove ili pisane riječi seksualne iili prijeteće prirode uništenje dragih stvari itdregreg
- bdquoTrgovina ljudima podrazumijeva vrbovanje prevoz prebacivanje prikrivanje ili prijem lica putem prijetnje ili upotrebe sile ili drugih oblika prinude otmice prevare obmane zloupotrebe moći ili položaja ranjivosti ili davanja iii primanja plaćanja ili koristi radi postizanja saglasnosti osobe koja ima kontrolu
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine (prevođ rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) bull citirano prema httpwwwwreiiefwebintwrwbnsfsM0B847015485B34749256BFE0006E603)
Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (2011) httpsrmcoeintCoERMPubticCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentld=090000168046031c
Op cit^ Op cit ldquo Op cit član 36
Op cit član 38reg httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-T oolpdf ldquo Op dtldquo Op cit
Op cit
18
nad drugom osobom zbog eksploatacije Iskorištavanje uključuje u najmanju ruku eksploataciju drugih za prostituciju ili druge oblike seksualne eksploatacije prinudni rad iii usluge ropstvo ili postupke slične ropstvu porobljavanje ili uklanjanje organa ^
Ostati pojmovi- Krizna situacija je neplanirani i neželjeni proces koji traje određeno vrijeme na određenom podrult^u a
na koji se može utjecati samo djelomično može ozbiljno da ugrozi sigurnost ljudi i okoline Krizna situacija je neočekivani događaj čiji uzroci mogu biti vanjski i unutrašnji odnosno mogu biti uzrokovane ljudskim faktorom ili prirodnima silama
- Povjerljivost etičko načelo povezano sa stručnjacima iz oblasti medicinske i socijalne službe Održavanje povjerljivosti zahtijeva da pružatelji usluga štite prikupljene informadje i saglase se da dijele samo informacije sa izričitom dozvolom klijenta i u drugim slučajevima predviđenim zakonom Sve pisane informacije uključujući i one u elektronskom formatu treba držati u zaključanim datotekama a samo ovlašteno osoblje treba Imati pristup Održavanje povjerljivosti o nasilju znači da nikada ne razgovaraju o detaljima slučaja sa porodicom ili prijateljima ili sa kolegama za koje smatraju da nema potrebe da znaju o nekom djelu zlostavljanja To znači da će lične informacije žrtve (kao i svi podaci koji mogu identificirati određenu žrtvu) biti podjeljeni samo sa ostalim pružateljima usluga koji direktno sudjeluju u pružanju podrške ovoj specifičnoj žrtvi u skladu sa zakonom dok druge zainteresirane strane dobijaju samo zbirne podatke koji omogućavaju statistički monitoring RZN ali ne I identifikaciju pojedinih žrtava Kada se radi sa djecom odluke o poverljivosti podataka treba da budu u najboljem interesu djeteta
- Zainteresirana strana(e) odnosi se na pojedince grupe organizacije i institucije uključene u sprječavanje i reagiranje na RZN Zainteresirane strane mogu biti izbjegliceintemo raseljene osobe lokalno stanovništvo uposleni Ili dobrovoljci agencija UN-a nevladinih organizacija domaćih institucija vlasti donatora i drugih članova međunarodne zajednice
- Dijete je svaka osoba koja nije navršila 18 godina života (prema Konvenciji o pravima djeteta i domaćim propisima)
- Dijete bez pratnje je dijete koje je razdvojeno od oba roditelja i ostalih rođaka i ne nalazi se pod zaštitom druge odrasle osobe koja je po zakonu ili običajnom pravu odgovorna za brigu o djetetu^reg To znači da se dijete nalazi bez potpune brige (nadzora) od strane odrasle osobe iii da se o njemu brine neko ko nije u rodu ili je djetetu nepoznat ili nije njegov uobičajeni staratelj (npr komšija drugo dijete mlađe od 18 godina ili stranac)^^
- Razdvojeno dijete je dijete odvojeno od oba roditelja ili od ranijeg zakonskog staratelja ili od uobičajenog primarnog staratelja ali ne nužno razdvojeno i od ostale rodbine Stoga se ovaj izraz odnosi na djecu koja se nalaze u pratnji drugih odraslih članova svoje porodicereg
- Zajednica je termin koji se koristi u ovim smjernicama a koji se odnosi na stanovništvo pogođeno kriznim situacijama U pojedinačnim okruženjima zajednica se može odnositi na izbjeglice interno raseljene osobe osobe pogođene humanitarnim katastrofama i si
- Osobe sa invaliditetom uključuju osobe koji imaju dugoročno fizičko mentalno intelektualno ili senzorno oštećenje koje u interakciji sa različitim barijerama može ometati njihovo puno i efikasno učešće u društvu na ravnopravnoj osnovi sa drugimardquo
- Informirani pristanak je dobrovoljna saglasnost pojedinca koji ima pravnu sposobnost da daje saglasnost Da bi dao informirani pristanak pojedinac mora imati kapacitet i zrelost da razumije usluge koje se nude i da bude zakonski u mogućnosti dati svoju saglasnost Obrazac pristanka za davanje informacija nalazi se u Prilogu 2 ovih Smjernica
- Informirana saglasnost je izričito dat pristanak za sudjelovanje u uslugama od strane mlađe djece koja su po definiciji premlada da daju informirani pristanak ali dovoljno stara da razumiju i slože se o tome da sudjeluju u uslugama^
- Obavezno prijavljivanje podrazumijeva da su zdravstveni i socijalni radnici nastavnici odgajatelji medicinske obrazovne i druge ustanove i organi kao i nevladine organizacije koji u obavljanju svoje dužnosti saznaju za učinjene radnje nasilja dužni odmah po saznanju prijaviti učinjene radnje nasilja u porodici nadležnoj policijskoj upravi Ukoliko se radi o stranom državljaninu prijavljuje se Službi za poslove sa strancima
httpswwwunodcorgdocumentstrealiesUNTOCPublicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i Interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR Ženeva 2003 str 6ldquo UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Detemining the Best Interests of the Child httpswwwunhcrorg4566bl6b2pdf 3raquo Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 lsquoThe Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child httpswwwunhaorg4566b16b2pdf Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom httpwwwunorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-epdf Seksualno i rodno nasipe nad izbjeglicama povratnidma i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR 2003rsquo Član 8 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013)
19
Hitnost rješavanja Za predmete nasilja u porodici nadležni subjekti dužni su osiguravati hitnost u rješavanju a u skladu sa svojim nadležnostima Ova se obaveza odnosi na općinski sud - prekršajno odjeljenje suda (u daljnjem tekstu nadležni sud) policija organ starateljstva i druge institucije nadležne za socijalnu i zdravstvenu zaštitu uz obavezu zajedničkog i koordiniranog djelovanja^Žrtvapreživjeii osoba koja je pretrpjela RZN Na osnovu međunarodnih standarda znanja i dobrih praksi u ovim Smjernicama koriste se dva pojma - žrtvardquo i preživjeli - da označe osobe podvrgnute RZN što upućuje na dva koegzistirajuća aspekta viktimizacija (također u medicinske i sudske svrhe) i otpornost (za psihosocijalnu podršku i osnaživanje)IzvršiteiJpočiniteiJ nasilja osoba grupa ili institucija koja direktno nanese ili na drugi način podržava nasilje ili drugo zlostavljanje koje je nanijeto drugome protiv njegovenjene voije^Mučenje svaki čin kojim se namjerno nanosi teška boi iii patnja bilo fizička ili psihička nekoj osobi u takve svrhe kao što su pribavljanje informadja ili priznanja od te osobe ili treće osobe kažnjavanja za djelo koje je ona ili treća osoba počinila iii se sumnja da Je počinila ili zastrašivanje ili primoravanje nje ili treće osobe ili iz bilo kog razloga zasnovanog na diskriminaciji bilo koje vrste kada je takva bol ili patnja nanijeta od strane ili uz podsticanje iii saglasnost javnog službenika iii druge osobe koje djeluje u službenom svojstvu Ne uključuje bol ili patnju koja proizilazi samo od ili je sastavni ili posljedični dio zakonitih sankcija^
čl 3 i 4 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici httpwwwunhcrorg453492294pdf
^ Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih nehumanih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja i Međunarodne konvencije 0 eitminaciji svih oblika rasne diskriminacije
20
ii DIO
HITNA INTERVENCIJA
6 PRAVCI UPUĆIVANJAOd presudnog je značaja da postoji jasna komunikacija i razumijevanje sigurnosti svih uputa vezanih za RZN Jednom kada svaki sektor uspostavi standarde zaštite važno je formirati jasan sistem upućivanja među tim sektorima Pravce upućivanja treba stalno provjeravati za svako područje i treba navesti
Koje agencije ili institucijeustanove pružaju usluge Specifične kontakt informacije ime I broj telefona) jedne od ključnih osoba u toj
institucijiustanovi Osiguranje usluga koje pruža institucijaustanovabullbull Sve troškove vezane za uslugu ako su relevantni Gdje se žrtve trebaju uputiti kako bi imale pristup ovim uslugama
Hitna upućivanja iziskuju hitnu reakciju-procjenu prvih neophodno potrebnih radnji kao što su
- uvid u nivo rizika- prijava slučaja- saglasnost koju je dala žrtvapreživjeli RZN^- zbrinjavanje- hitna medicinska pomoć- preporuka prvostepenog tima za upućivanje- zahtjevi drugih relevantnih zainteresiranih strana na primjer porodica prijatelj ili
pratitelj- prekidanje stanja u kojem se do tada nalazila potencijalna žrtva
Prvostepena reakcija (hitni odgovor) U slučajevima nasilja nad migrantima ili izbjeglicama i tražiteljima azila terenske službe u privremenim prihvatnim centrima trebaju pružati osnovnu podršku Svi koji rade u ovim centrima trebaju biti dio specijalizirane obuke za procesuiranje RZN u skladu s usvojenim procedurama Ukoliko relevantna usluga nije organizirana u centruobjektu usluge će pružiti drugi pružatelj usluga Ambulante i angažirano stručno osoblje u privremenim prihvatnim centrima je spremno da se bavi RZN u određenim limitiranim okolnostima
Procedure upućivanja odnosno referalni mehanizam u slučajevima RZN razvijen je za svaki privremeni prihvatni centar posebno te čine Prilog 4 (Ušivak) i Prilog 5 (Blažuj) ovih Smjernica
Drugostepeni (srednjoročni) odgovor Ako žrtvipreživjelom RZN treba podrška koja se ne može pružiti unutar privremenog prihvatnog centra (kao dio prvostepene reakcije) žrtvu treba uputiti na druge službe koje mogu pružiti specijaliziranu njegu i pomoć Ove usluge se nalaze izvan privremenih prihvatnih centara i uključuju Između ostalog specijaliziranu zdravstvenu zaštitu hospitalizaciju ili liječenje HlV-a i drugih bolesti Ovo uključuje i dodatne usluge kao što je prevoz oddo privremenog prihvatnog centra obavezno angažiranje prevoditelja (istoga spola kao žrtva) lijekove ili sakupljanje dodatne dokumentacije Kada se žrtva RZN zbrine ona će biti vraćena u privremeni prihvatni centar i bit će pod pojačanim nadzorom i zaštitom od strane zaštitarske službe u privremenom prihvatnom centru Ukoliko prevoz preživjele osobe ne može osigurati i pružiti hitna medicinska služba Isti bi trebao biti osiguran od agencija ovlaštenih za prevoz migranata i 24 sata prisutnih u privremenim prihvatnim centrima
Za krivična djela koja se prooesuiraju na ех ocio osnovi saglasnost žrtve nije od značaja Ipak međunarodni standardi preporučuju da se osigura saglasnost žrtve u svim procesima a kako bi se izbjegla reviktimizadja
22
Trećestepeno upućivanje (dugoročni odgovor) Trećestepeno upućivanje primjenjuje se ako žrtvapreživjeli RZN treba dugoročnu pomoć kao što je posjeta savjetovanju ili terapiji podrška pri pripremi tužbe protiv počinitelja nasilja i davanje saglasnosti za starateljska prava i viđanje djeteta iii zahtjev za dodatnim relevantnim dokazima iz druge zemlje Međutim trećestepeno upućivanje podrazumijeva produženi boravak žrtvepreživjelog RZN u zemlji a za vrijeme boravka država bi trebala pružiti žrtvi pristup osnovnim uslugama kao što su smještaj psihosocijalne i druge usluge i pravo na rad Pri pružanju usluga potrebno je osigurati prevoditelja istoga spola kao žrtva)
NapomenaZa žrtve RZN iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila koji se nalaze na prostoru Kantona Sarajevo ali borave u privatnom smještaju odnosno nisu registrirani u privremenim prihvatnim centrima prema međunarodnim propisima država je dužna obavezno da pruži usluge hitne medicinske pomoći neovisno od toga da li je migrant izbjeglica ili tražitelj azila I zvanično registriran na području ovog Kantona Ova vrsta pomoći može se organizirati kroz saradnju nadležnih organizacija Crvenog krsta međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ove populacije i lokalnih zdravstvenih ustanova
Osim hitne medicinske pomoći važno je definirati i pružanje ostalih potrebnih usluga u slučaju RZN Radi se o pitanju koje zahtjeva poduzimanje dodatnih napora kako bi se adekvatna pomoć pružila I onoj populaciji koja boravi na području Kantona Sarajevo ali izvan Privremenih prihvatnih centara Informacije o vrsti i načinu pružanja pomoći u slučajevima RZN moraju biti dostupne i ovoj skupini migranata izbjeglica i tražitelja azila Nakon što se osigura mehanizam upućivanja u ovim slučajevima informacije će biti dostupne kako nadležnim tijelima i organizacijama tako i ciljanoj populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila izvan Privremenih prihvatnih centara
7 MINIMALNI PAKET USLUGA U BORBI PROTIV RZN
Minimalni paket usluga u borbi protiv RZN u kriznim situacijama razvijen je u okviru stručnog uputstva UNFPA Ovaj odjeljak daje smjernice za proširenje brige o žrtvama RZN u kriznim situacijama s posebnim osvrtom na sljedeće
1 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika2 Pružanje usluga na terenu3 Osiguranje hitnog reagiranjapružanja prve pomoći
71 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika
Osobe koje su u riziku od RZNrdquo su uglavnom žene djevojčice i dječaci koji su već bili izloženi RZN ili im je prijećeno istim u njihovim zemljama porijekla stalnim ili privremenim prihvatnim centrima za tražitelje azila izbjeglice I migrante iii zemljama u kojima su ranije boravili duž migracionog puta te interno raseljene osobe Drugim riječima osobe koje se mogu lako fizički emocionalno ili psihički povrijediti ili napasti
Migranti izbjeglice i tražitelji azila koji traže zaštitu u drugim zemljama imaju teške traume i povrede Izgubili su sve svoje poznate mehanizme zaštite I izuzetno su ranjivi u smislu da je vrlo vjerovatno da će na putu doživjeti nasilje I zloupotrebu svojih prava Neki od njih sada imaju još veći rizik od daljeg viktimiziranja na RZN i seksualno nasilje
Prema međunarodnim iskustvima i standardima I povratnim informacijama koje pružaju humanitarni službenici koji se bave trenutnom izbegličkom i migrantskom krizom u Evropi i
23
Bosni i Hercegovini sljedeće su osobe identificirane kao rizična ciljana ranjiva i najugroženija grupa za RZN i seksualno nasilje
- adolescentice-- udovice rastavljene iii neudate ženedjevojkeldquo žene koje putuju same s djecom bez pratnje supružnika vanbračnih partnera ili
drugih odraslih muških članova porodice- domaćinstva na čijem su čelu žene- starije žene i muškarci- djeca u domaćinstvima predvođenim muškarcima- djevojčice i dječaci koji su bez pratnje ili razdvojeni- pripadnici etničkihvjerskih manjina- osobe sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom- osobe sa zdravstvenim problemima (koje pate od teških iii hroničnih bolesti spolno
prenosivih bolestiHIV-AIDS itd)- trudnice iii dojilje- osobe sa historijom seksualnog nasilja (kao žrtve iili svedoci uključujući I rani brak)- LGBTI+ osobe
Pored migracionih kriza navedene kategorije mogu se smatrati osobama osjetljivim na druge katastrofe i krizne situacije^reg Ove su osobe u opasnosti od daljnje viktimizacije
Zdravstvene posljedice rodno uvjetovanog nasilja mogu se grupirati u tri kategorije1 Fizičke posljedice2 (Pslho-)somatske posljedice3 Psihičke posljedice
Višestruka traumatska iskustva ostavljaju teške posljedice po zdravlje osobe Pri tome nesigurna situacija boravka nedostatak poslovnih mogućnosti i si dodatno usložnjavaju psihičke problem Među migrantima Izbjeglicama i tražiteljima azila često je izražen posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) ali i drugi mentalni poremećaji i somatski zdravstveni problemi Ako su ove osobe već bile traumatizirane iii su doživjele traumatizaciju tokom bijega u uvjetima kada su njihov boravišni status i budućnost I dalje nesigurni može doći i do pogoršanja mentalnog zdravlja^reg
Seksualno nasilje je problem kojem treba posvetiti posebnu pažnju istraživanja pokazuju da su bitne tri specifične faze u kojima izbjeglice i migranti - žrtve rodno zasnovanog nasilja doživljavaju seksualno nasilje stanje u zemlji porijekla iskustva prilikom bijega i iskustva u EU50
U zemlji porijeklaprije bijega Zlostavljanje od strane osoba koje imaju moć seksualno premlaćivanje (posebno žena) seksualni napad silovanje otmica od strane naoružanih članova sukobljenih strana uključujući sigurnosne snage masovno silovanje i prisilna trudnoća seksualno nasilje u vezama s Intimnim partnerom seksualno zlostavljanje djece seks za preživljavanjeprisiina prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
Prilikom bijegau tranzitnim zemljama Seksualni napad od strane razbojnika službenika na granici zarobljavanje za trgovinu ljudima od strane krijumčara seksualni napad
^ Poglavlje 7 preuzeto iz đokurrrenta Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine Smjernice su usvojene odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine Za potrebe izrade Smjernica za područje Kantona Sarajevo tekst je dijelom dopunjen i prilagođen stanju u ovom kantonu
Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine str 19ldquo Op cit str 30
24
u tranzitnim prostorima seks za preživljavanjeprisilna prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
U zemlji odredišta (EU) Seksualni napad prisila iznuda od strane osoba s autoritetom seksualno zlostavljanje razdvojene djece u udomiteljstvu seks za preživljavanjeprisilna prostitucija seksualna eksploatacija osoba koje traže pravni status u zemlji odredišta (državi članici EU) ili pristup pomoći i resursimareg^
Posebna pažnja mora se posvetiti uvjetima života u smještajima za migrante izbjeglice I tražitelje azila s obzirom da upravo te okolnosti kolektivnog smještaja povećavaju rizik od pojave nasilja U ovakvim smještajima rijetko postoje zaštićena mjesta i mjesta za odmor Porodice često doživljavaju intenzivne situacije zbog životnih iskustava i iskustava nastalih tokom bijega Riziku da postanu žrtve rodno zasnovanog nasilja u smještajima posebno su izložene žene djevojčice i dječaci I to od strane članova porodice drugih osoba smještenih u skloništa ali i od sigurnosnog osoblja S druge strane i onda kada dođe do mjera kao što su zabrane pristupa počinitelju otvara se pitanje šta to u praksi znači Nerijetko kolektivni smještaji nemaju uvjete za odvajanje takve osobe od ostalih osoba u skloništu Osim toga ako bi se vršilo izdvajanje tog počinitelja iz konkretne zajednice (skloništa) to može dovesti do kršenja njegove obaveze boravka u skloništu (kao legalnog mjesta boravka)
S obzirom da život u kolektivnom smještaju u kojem je sve organizirano može potaći razvijanje osjećaja ovisnosti i manjka kontrole nad svakodnevnim životom važno je osmišljavati aktivnosti koje će doprinijeti jačanju osjećaja samopoštovanja kontrole i odgovornosti korisnika Konstruktivnim provođenjem slobodnog vremena zadržavaju se stare i razvijaju nove vještine I znanja a time i preveniraju poteškoće mentalnog zdravljaldquo
711 Faktori rizika
Faktori rizika uključuju trenutne ili prethodne okolnosti koje mogu dovesti do RZN iii razvoja bolesti iii povreda uzrokovanih nasiljem naročito kada se pojedini ljudi uklanjaju iz okruženja u kojem su zaštićena njihova prava i slobode kao i njihov fizički I psihički integritet
U ovisnosti od okolnosti faktori rizika mogu biti lični - u odnosu na ličnu situaciju pojedinca i eksterni - u odnosu na spoljne utjecaje
Najznačajniji faktori rizika za ugroženost od RZN su
Lični faktori rizika - Nedostatak podrške muških članova porodice (osiguranje zaštite i društveno prihvatanje od strane zajednice) Međutim mora se imati na umu da žena može biti izložena riziku od RZN od muškog člana porodice odnosno da muško prisustvo može biti i rizik
- Nedostatak finansijskih sredstava- Nedostatak pristupa osnovnim životnim potrebama (hrana voda higijena
spavanje)- Odsustvo iili gubitak ličnih dokumenata (koji se odnose na lični identitet
roditeljstvo imovinu)- Određene lične karakteristike (spol rodni identitet seksualna orijentacija
invaliditet jezične barijere itd)Eksterni faktori rizika - Nedostatak pristupa informacijama
- Nesigurni načini prevoza uključujući javni prevoz kao što su bez nadzora i prenatrpani vozovi i autobusi privatni prevoz taksi bez nadzora ilegalni
Op cit str 30 Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih
ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009
25
transport ili krijumčarenje ili dijelovi puta kojim se ide pješke bez nadzora- Zloupotreba ovlasti (nezakonit pritvor nedostatak pravne pomoći)- Neadekvatan nivo sigurnosti u stalnim i privremenim prihvatnim centrima
uključujući prenatrpanost kupatila i toalete tamne i izolirane sobe- Odsustvo prostorija za muškarce i žene nema posebnih soba za djecu soba
prilagođenih osobama s invaliditetom nema posebnih prostorija u kojima stručnjaci mogu u privatnosti razgovarati sa potencijalnim žrtvama RZN
- Nepostojanje kontrole poštivanja propisa o odvojenim muškim i ženskim kupatilima i toaletima
~ Neprimjerena rodna struktura osoblja za pružanje pomolt5a i zaštitu~ Slab nadzor nad aktivnostima i uslugama u centrima- Neprimjerno ponašanje humanitarnog osoblja- Smještaj u neformalnim naseljima_________________________________________
Priznavanje ugroženosti u pogledu RZN i faktora rizika od suštinske je važnosti prilikom pristupa migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila kako bi se identificirali oni kojima je potrebna pomoć U tom smislu od pomoći su procedure za minimiziranje rizika (prevencija i zaštita) i definirane usluge prve pomoći u cilju spašavanja života
Procjena rizika se zasniva na dostupnim informacijama i mora se obaviti što prije Kada se vrši procjena rizika treba obratiti posebnu pažnju na sljedeće da ii je navodni izvršitelj već počinio RZN ranije ili neposredno prije procjene rizika i da li je onona u stanju da to ponovo učini da ii je prijetio da će izvršiti ubistvo ili samoubistvo da ii je naoružan da li se radi o osobi sa mentalnim poremećajima ili osobi koja zloupotrebljava psihoaktivne supstance da ii žrtva živi u strahu i kako procenjuje sopstvene rizike od RZN
Kombinacija stepena ugroženosti i faktora rizika omogućava osoblju na terenu da klasificira slučajeve po nivou rizika i vjerovatnoće nastanka RZN i definira vrstu potrebne pomoći
Svi akteri koji pružaju usluge migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila u stalnim i privremenim centrima za prijem kao i lokalni pružatelji usluga treba da budu upoznati sa nivoima ugroženosti i faktorima rizika propisno obučeni i spremni da poduzmu odgovarajuće mjere u skladu sa ovim Smjernicama
ftumanitamd osoblje bi trebalo da bude u stanju da brzo prepozna ugrožene osobe osoblje koje nije direktno uključeno u pružanje usluga pnre pomoći treba znati kako upu^ identificirane slučajeve zainteresiranim stranama koje pružaju specijalizirane usii^e
712 Razotkrivanje
RZN mora biti pažljivo razotkriveno kako bi se smanjila mogućnost sekundarne viktimizacije uz puno poštivanje dostojanstva te osobe i povjerljivosti informacija
Neke žrtve RZN se odlučuju da ne razotkriju ovaj vid nasilja ili da ne traže pomoć Neki od razloga za to mogu biti
- stalna nada da će zlostavljanje prestati~ vjerovanje da je zlostavljanje njihov lični problem- vjerovanje da oni i sami potiču nasilno ponašanje- česta percepcija da je RZN prihvatljivo- zlostavljači ulažu veliki napor ne bi ii žrtve ostale s njima- žrtve ponekad žele da prestane nasilje ali ne i odnosveza- stigma i sramota- vjerovanje da se u vezi toga ništa ne može učiniti- vjerovanje da pružatelji usluga nisu u mogućnosti da pomognuldquo stalno prisustvo počinitelja~ želja da se zaštiti počinitelj i njegova porodica
26
- strah od posljedica razotkrivanja kao što je eskalacija nasilja raspad porodice oduzinnanje starateljstva nad djecom
- ekonomske posljedice odvajanja
Što se tiče razotkrivanja nasilja žrtve migranti izbjeglice i tražitelji azila mogu doživjeti I dodatne barijere kao što su
- strah da će izgubiti status tražitelja azila ili izbjeglice ili dodijeljenu supsidijarnu zaštitu ako napuste počinitelja nasilja
- nedostatak svijesti o njihovim pravima i mogućnostima u stranoj zemlji- nedostatak informacija i jezičke barijere- kratki boravak u BiH prije nego što krenu na daljnji put- društvena izolacija koja proizilazi iz njihove emocionalne ovisnosti od počinitelja
nasilja
Razotkrivanje nasilja zahtijeva visok stepen povjerenja u osobu kojoj se ono razotkriva Potrebno je učiniti sljedeće kako bi se osiguralo da žrtve koje žele da razotkriju RZN osjete da imaju podršku u tome i da osjete sigurnost da rade ispravnu stvar
Slušajte Pojžlte žrtvama priliku da vam ispričaju kroz šta su prošli i to svojim riječima i onda kada one za to budu spremne Pokušajte da ih ne prekidate ili da Im postavljate previše pitanja Nemojte da osjećate da treba da popunite svaki trenutak ćutanja koji se pojavi tokom razgovora Ako se žrtvama osigura adekvatan prostor i pruži im se dovoljno vremena za razgovor to će im pomoći da se osjete cijenjenima i podržavanima Nemojte postavljati previše pitanja nego slušajte samo ono što vam sama osoba želi reći
Nemojte osuđivati Nije dobra ideja da se postavljaju pitanja koja pokazuju da upravo to činite ne vršite pritisak na žrtvu (na primjer da izađe iz nasilne veze) jer to može imati negativne posljedice uključujući i opasnost od fizičkog napada
Dajte žrtvama do znanja da im vjerujete
-
Veoma je važno da žrtve znaju da im vjenijete njihovo povjerenje možete zadobiti tako što ćete reći npr mora da je to bilo veoma zastrašujuće zaVas
Potvrdite odluku te osobe da razotkrije nasilje
Žrtve se mogu boriti sa osjećanjima krivice i sumnje u sebe istaknite njihovuhrabrost i snagu za poduzimanje odgovarajućih koraka
Naglasite neprihvatljivost nasilja
Ukažite žrtvama da je nasilje neprihvatljivo i ohrabrite ih da ga razotkriju a istovremeno se pobrinite da one takvo ohrabrivanje ne dožive kao da ih Л osuđujete
Naglasite povjerijivošt čuvanje povjerljivosti onda kada žrtva odluči da istupi i razotkrije RZN je odnajve^ mogućeg značaja
Uputite žrtve odgovarajućim organizacijama za pružanje podrške
Postoje mnoge organizacije dviinog društva koje pružaju zaštitu migrantima kao i žrtvama RZN identificirajte prvu relevantnu zainteresiranu stranu kojoj bi trebalo uputiti žrtvu na osnovu potreba žrtve
713 Rad u multikulturalnom okruženju
Razumijevanje kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migrant izbjeglice i tražitelji azila predstavlja izazove za stručnjake i iziskuje njihovu toleranciju na različitosti (kulturološke jezične običajne rodne) te znanja i vještine o različitim kulturama i načinima komuniciranja Osnovni smisao kulture sastoji se u tome da olakša održi I produlji napredak ljudskog društva Kultura objedinjuje svjesne i nesvjesne modele ponašanja stečene i prenesene simbolima koji tvore osebujna postignuća ljudskih skupina Temeljnu srž kulture čine tradicionalne ideje (povijesno stečene i Izabrane) i vrijednosti vezane uz te ideje Kultura predstavlja određenu konfiguraciju ponašanja normi stavova vrijednosti uvjerenja i temeljenih pretpostavki koje se razlikuju od društva do društva
Područja najčešćeg nerazumijevanja među kulturama odnose se na vrijednosti (temeljna vjerovanja nacionalne karakteristike) način komunikacije (stil govora navika slušanja) pojam prostora i vremena U pojedinim kulturama postoje određena pravila koja se direktno vežu za percepciju vremena lični prostor dodirivanje pogled osmijeh
27
Rodne razlike također mogu utjecati na komunikacijski proces Istraživanja su pokazala da žene više upotrebljavaju indirektni govor dok muškarci upotrebljavaju direktni govor Isto tako postoje velike razlike u emocionalnom doživljavanju 1 pokazivanju emocija kod osoba Iz različitih kultura što je prvenstveno uvjetovano socijalizacijom Razumijevanjem kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migranti i izbjeglice izbjegavaju se negativni učinci postupanja pri čemu nije zadatak stručnjaka da osuđujuprosuđuju nego da osobu saslušaju i uvažavaju Za stručnjake koji rade u multikulturainim okruženjima usavršavanje u tom području je sine que non učinkovitog i djelotvornog postupanjareg^
72 Pružanje usluga na terenu
Pružanje usluga na terenu podrazumijeva da su usluge ili informacije pružene ljudima tamo gdje žive Ili provode vrijeme Zbog poznatih prepreka vezanih za RZN u svakom kontekstu kao što su osjećaj sramote 1 stigme nepovjerenje u pružatelje usluga strah od ponovne viktimizacije i prijetnji smrću pružatelji usluga treba da insistiraju na modusu bdquopružanja usluga na terenu 1 to na jezicima koje razumiju potencijalne ili stvarne žrtve RZN zamjenjujući način tradicionalnog pružanja usluga koji očekuje od korisnika da traže pomoć dolazeći u kancelarijeprostorije pružatelja usluga
Pružanje usluga na terenu posebno žrtvama RZN zahtijeva da se obezbjedi siguran prostor čak i minimalne veličine tako da žrtve i pružatelji usluga mogu govoriti u privatnosti u sigurnom i pristupačnom okruženju
Usluge na terenu mogu također provoditi socijalni radnici zdravstveni radnici psiholozi psihoterapueti i aktivisti koje podržavaju obučeni kulturni 1 jezički medijatori Pored toga potrebno je obratiti pažnju na rodnu strukturu aktera koji pružaju usluge na terenu kako bi se spriječile komunikacijske barijere izazvane kulturnim vjerskim ili drugim razlozima
Kad god je to moguće prevoditelj treba biti istog spola kao i žrtva u svakom slučaju prevoditelji moraju prvo prisustvovati neophodnoj obuci koja se fokusira na načelo povjerljivosti i razumijevanja koncepta RZN u kriznim situacijama
Odgovarajuće zainteresirane strane bi trebalo da se dogovore o ulogama i odgovornostima za pružanje pomoći kako bi se olakšala koordinacija Zainteresirane strane koje su zadužene za Informiranje treba da obavljaju svoje aktivnosti obraćanjem migrantima i izbjeglicama na mjestima na kojima se okupljaju koristeći jednostavna pitanja za probijanje leda sa ključnim porukama Pružanje usluga na terenu uključuje i širenje informacija o tome gdje kako i koje se vrste usluga pružaju o posljedicama nasilja nad ženama i prednosti traženja zaštite i podrške Štaviše poruke moraju biti formulirane tako da žrtve mogu da ih prihvate i razumiju Žrtve trebaju jasno razumijeti da pružatelji usluga brinu o njihovom blagostanju Pored toga poruke se moraju prenijeti na jezicima koji žrtve shvataju i u potpunosti poštujući njihove kulturne osjetljivosti
S obzirom na teška iskustva kroz koja prolaze žrtve pružatelji usluga moraju ih obavjestiti o mnogim važnim pitanjima počevši od vrlo jednostavnih informacija kao što su
- Dostupnost zdravstvenih i psihosocijalnih usluga- Prisustvo zainteresiranih strana zaduženih za sigurnost u centru- Mogućnost podnošenja zahtjeva za azil- Mogućnost da se dobije humanitarni boravak i drugo
ldquo Priručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka Kraljević Hnratski crveni križ Zagreb 2014 godine str 88
28
73 Hitna reakcija
Oni koji pružaju usluge prve pomoći ne moraju znati da ii se viktimlzacija dogodila nedavnolaquo u trenutnoj zemlji tranzita ili na drugoj lokaciji u nekom drugom trenutkulaquo
Vremenski okvir događaja mora se utvrditi samo u slučajevima silovanja r kliničke zaštite žrtava silovanja kako bi se spriječile seksualno prenosive bolesti (SRB) HIV i neželjena trudnoća
Blagovremeno prepoznavanje rizika vodi izboru odgovarajućih mjera prevencije i zaštite i minimizira vjerovatnoću viktimizacije koja se nastavlja u trenutnim okolnostima Ove infomlitye su važne za potencijalnu identifikaciju I kažnjavanje počinitelja RZN
Prva pomoć označava hitnu pomoć koja Je pružena bolesnoj ili povrijeđenoj osobi ili osobi koja je u riziku od ponovljenog ili kontinuiranog RZN ili daljeg izlaganja nasilju u cilju sprječavanja pogoršanja zdravija preživjelog što može dovesti do smrti
Što se tiče odgovora na RZN u kriznim situacijama prva pomoć znači da kada žrtva zatraži pomoć oni koji pružaju istu treba da daju prioritet za sljedeće tri hitne intervencije
Hitna medicinska procedura I pomoć u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem Psihološka prva pomoć (Prilog 1 ovih Smjernica) Posebne mjere zaštite
Ključne aktivnosti za pružanje prve pomoći ugroženim osobama uključuju- Neposredne intervencije uključujući psihosocijalnu podršku gdje je to prikladno- Upućivanje žrtve na odgovarajuću podršku i pravno zastupanje poželjno uz
saglasnost žrtve (ili u najboljem interesu djeteta ako je žrtva dijete)- Praćenje žrtve na mjesto gdje je sigurna I zaštićena (prema socijalnim zdravstvenim i
pravnim pružateljima usluga i pružanje podrške u pristupu njihovim uslugama)~ Korištenje opreza prilikom traženja Informacija od žrtava u prisustvu njihove porodice
ili drugih pripadnika zajednice kako ne bi ugrozili njihovu sigurnost- Zajedničko određivanje (od strane svih zainteresiranih strana) obučenih kontakt
osoba koje će biti zadužene za upućivanje žrtava unutar referalnog sistema za RZN (dvije takve osobe jedno kontaktno lice i jedan zamjenik)
731 Procedura za smještanje i zbrinjavanje žrtava silovanja
Žrtve treba da primaju informacije u direktnoj komunikaciji iili putem Informativnog materijala (kroz društvene aktivnosti u privremenim prihvatnim centrima a koje su namijenjene djevojčicama dječacima mladićima maloljetnicima bez pratnje kroz plakate ili letke na jezicima koje žrtve i potencijalne žrtve uglavnom razumiju istaknutim na lako dostupnim lokacijama vidljivim velikom broju pogođenog stanovništva) koji jasno navode gdje žrtve silovanja mogu tražiti pomoć ili liječnički pregled Tokom medicinskih pregleda žrtvama se moraju dati informacije o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti načinu pristupa i daljnjem liječenju (ako je to potrebno) Radnje nasilja koje su se dogodile prije nego što su žrtve došle u Kanton Sarajevo identificiraju se ako ih same žrtve prijave ili se jave u pratnji člana porodice ili predstavnika organizacija civilnog društva (OCD)
Prvi kontakt u slučajevima silovanjaZdravstveni radnici i saradnici treba da razgovaraju sa žrtvama silovanja koristeći smjernice za komunikaciju
Vidjeti Prilog 1 - Psihološka prva pomoć
29
Liječnik i medicinska sestra trebaju prepoznati seksualno nasilje uključujući silovanje tako što će potražiti prisustvo bilo kog kliničke^ pokazatelja navedenog u protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Standardna operativna procedura - kliničko postupanje u slučajevima silovanja nalazi se u prilogu dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (F^eralnoministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfrnohgovba
Zdravstveni radnici trebaju uzeti podatke o medicinskoj istoriji od žrtve i izvršiti fizički pregled te mogu pregledati (i zadržati) odjeću ili obuću kao dokaz a u skladu sa Vodičem za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Obrazac za medicinsku anamnezu i pregled Piktogrami i Prikupljanje forenzičkih dokaza nalaze se kao prilozi u dokumentu bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfmohgovba
Preporučuje se da Ijekar i prevoditelj budu istog spola kao i žrtva Prevoditelj može biti prisutan samo uz saglasnost žrtve Također se preporučuje da prevoditelji pohađaju odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost Ukoliko žrtva tako želi može biti prisutna i treća osoba osim ako postoji opravdana sumnja da je navedena osoba izvršitelj nasilja ili član porodice koji bi mogao spriječiti žrtvu da otkrije tačne i potpune podatke ključne za produženje adekvatne obuke i zaštitu
Treba istaći da pregled muških genitalija u slučaju silovanja vrši specijalista urolog Posebne napomene za specijalistu urologa a radi obavljanja detaljnog pregleda su sljedeće
- Pregledajte skrotum testise penis periuretralno tkivo meatus uretre I anus- Obratite pažnju je li žrtva obrezana- Obratite pažnju na eventualno prisustvo hiperemije otoka (razlikovati Ingvinalnu
herniju hidrocelu i hematocelu) torzije testisa modrica analnih poderotina itd- Torzija testisa je hitno stanje i zahtijeva hitno upućivanje na hirurški tretman- Ako urin sadrži velike količine krvi provjerite evenutalno postojanje traume penisa i
uretre- Ukoliko je indicirano obavite rektalni pregled i provjerite rektum i prostatu u cilju
utvrđivanja eventualne traume i znakova infekcije- Ukoliko je potrebno uzmite materijal iz anusa za direktni pregled u cilju utvrđivanja
prisustva sjemene tekućine pod mikroskopom^
U svakom slučaju prilikom rada i ispitivanja muškaraca žrtava seksualnog nasilja uključujući silovanje treba Jasno i nedvosmisleno poslati poruku
- da muškarac nije kriv za ono što se dogodilo- da nije jedni da postoje slučajevi ali se ne prijavljuju- pohvaliti hrabrost žrtve da prijavi da sarađuje- da se ne mora preispitivati seksualnost nakon što se doživi seksualno zlostavljanje- da zlostavljanje ne umanjuje muškost- da seksualna orijentacija nije bitna i- objasniti naučnim činjenicama da su erekcija i ejakulacija fiziološki odgovori na
fizičku stimulaciju i da ne Isključuju zlostavljanjeregreg
^ bdquoKliničko postupanje u ^učajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i
suđije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 godine str 142
30
Prikupfjanje dokumentacijePotrebno je popuniti medicinsku dokumentaciju
Procedure nakon liječničkog pregleda- Liječnik može uputiti žrtvu na dalje ispitivanje analizu i liječenje u okviru zdravstvenog
sistema- Liječnik mora prijaviti slučaj nadležnim Insitucijama (ukoliko isti već nije prijavljen)- Svaki slučaj mora biti prijavljen policiji bez odlaganja a policija o tome obavještava
centar za socijalni rad- Zdravstveni radnici imaju obavezu Izdati uputnicu i proširiti medicinski nadzor na sve
neophodne mjere shodno potrebama zaštite zdravlja žrtve- Važno je Informirati žrtvu i uputiti na servise psihosocijalne podrške
Moguće procedure i intervencije tokom liječničkog pregleda- Medicinski tretman povreda ili hitnog stanja kod žrtve- Davanje pilula za dan poslijerdquo da se spriječi neželjena trudnoća kod žrtava akutnog
nasilja- Davanje profilakse za najčešće spolno prenosive bolesti (SPB) - vidjeti Protokol za
liječenje spolnoprenosivih infekcija)regreg- Testiranje (na HIV hepatitis i druge SPB)- Preporuka za naknadne terapije- Upućivanje na specijalističke medicinske preglede u skladu sa procjenom liječnika
Obavezno obučavanje zdravstvenih radnika o protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja sa fokusom na specijaliste ginekologije i specijaliste urologije
Prava žrtavaKada žrtva bude obavještena o liječenju I postupcima koje liječnik mora pratiti (prijaviti slučaj nadležnom Ministarstvu unutrašnjih poslova i Centru za socijalni rad) mora se poštovati izbor žrtve o tome kako postupati O prijavljenom i počinjenom krivičnom djelu silovanja će biti obavješteno nadležno tužilaštvo koje će u skladu sa zakonom preduzeti neophodne mjere i radnje radi otkrivanja počinitelja i dokazivanja krivičnog djela
Hitne medicinske intervencije i zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja- Liječenje povreda- Klinička zaštita žrtava silovanja (u skladu sa Protokolom za kliničko postupanje u
slučajevima silovanja)regrsquorsquo- Sprječavanje ili prekid neželjene trudnoće- Usluge nakon abortusa~ Sprječavanje i liječenje spolno prenosivih bolesti i HlV-a (u skladu sa Protokolom za
liječenje spolnoprenosivih infekcija i Protokolom za postekspozicijsku profilaksu kod HIV infekcije)regreg
NapomenaOdgovor zdravstvenog sistema u slučajevima RZN opisan Je u Poglavlju 11 ovih Smjernica dok Je ovdje data uputa samo za postupanje u slučajevima silovanja kada je neophodna promptna reakcija zdravstvenih službi zbog prikupljanja potrebnih dokaza što se ne može obaviti u ambulanti unutar privremenog prihvatnog centra već u zdravstvenim ustanovama kao što su bolnica ili klinički centar
Sastavni je dio dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine
Op cfOp dt (ovo su Priiozi br 9 i 10 navedenog dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Cijeli dokument
dostupan je na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva wwwfmohgovba)
31
732 Psihološka prva pomoć
Psihološka prva pomoć je preventivni postupak koji ima za cilj da spriječi pogoršanje i pojavu dugoročnih negativnih posljedica po zdravlje kako bi se postiglo blagostanje ljudi pogođenih kriznim situacijama
Žrtve RZN koje se suočavaju sa akutnim stresom i kojima je potrebna psihološka pomoć mogu se ponašati na sljedeće načine ili pokazati sljedeće simptome
- tremor umor glavobolju gubitak apetita opću bol i patnju- plakanje tugu depresiju žalost- anksioznost strah- bit će na oprezurdquo ili nervozni~ strah da će se nešto zaista loše dogoditi- nesanicu noćne more- razdražljivost bijes- krivicu sramotu- zbunjenost emocionalnu otupljenost- izgledat će povučeno ili vrlo mimo (neće se pomjerati)- neće reagirati na druge neće uopće govoriti izgledat će dezorijentirani (npr neće
znati svoje ime odakle su i gdje se nalaze)- nesposobnost da se brinu o sebi ili svojoj djeci (npr odbijaju da jedu ili piju
nesposobnost donošenja jednostavnih odluka)
Važno je napomenuti da žrtva može isto tako izgledati stabilno bez ikakvog ispoljavanja gore navedenih simptoma ili ponašanja Žrtve nasilja kojima je potrebna psihološka prva pomoć najvjerovatnije neće tražiti bilo kakav oblik pomoći Od ključnog je značaja da pružatelji usluga prepoznaju simptome akutnog stresa i da postupaju po njima U takvim slučajevima oni treba da identificiraju osnovne iili vanredne potrebe žrtve - uključujući i probleme koji se mogu činiti manjim ili sekundarnim ali koje žrtva smatra hitnim i od krucijalne važnosti - i da na njih blagovremeno odgovore
Ako žrtva ćš potvrdan odgovor pružatelji usluga mogu predložiti da se žrtva podvrgne medicinskom pregledu ili da razgovara sa psihologom iili psihoterapeutom Imajte u vidu da Je u mnogim kulturama riječ psiholog povezana sa mentalnim bolestima društvenom stigmom i osjećanjem srama Stoga psihologa treba predstaviti kao zdravstvenog saradnika koji je obrazovan i dobar je slušatelj i može pomoći i ponuditi savjet Gdje je to moguće komunikaciju treba obaviti uz pomoć prevoditelja istog spola koji je prošao odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost
733 Posebne mjere zaštite
Posebne mjere zaštite se odnose na akcije koje su dogovorene na licu mjesta i prilagođene su svakom konkretnom slučaju Njihov cilj je udaljiti žrtvu odnosno ugroženu osobu od Identificiranih neposrednih rizika i prijetnji vezanih za RZN Zaštita se može pružiti žrtvama ili ugroženim osobama i članovima njihovih porodica onda kada bi to povećalo njihovu sigurnost i sigurnost njihovih izdržavanih članova porodice
Zajedno sa žrtvomugroženom osobom službenik koji radi na slučaju mora prvo pažljivo procijeniti najbolji način da se žrtvaugrožena osoba udalji od neposrednih prijetnji i rizika S obzirom na to da je sigurnost žrtve apsolutni prioritet u takvim slučajevima treba kontaktirati sve relevantne zainteresirane strane kako bi se identificirale dogovorile i provele neophodne mjere zaštite
32
Primjera radi postupci koji se mogu smatrati posebnim mjerama zaštite protiv RZN- alternativni prevoz ili prevoz s pratnjom kroz određene dijelove migracione rute- brzo procesuiranje- udaljavanje žrtveosobe koja je izložena riziku od grupe s kojom putujeili boravi (bez
odlaganja odlaska ili zadržavanja osobe u odvojenom smještaju)- upućivanje žrtveugrožene osobe do odvojenog nadgledanog smještaja (tokom noći
sati odmora ili dok čeka) te usluge su dostupne u privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj Važno je naglasiti da postoji mogućnost proširivanja kapaciteta za područje Kantona Sarajevo a što bitno ovisi o samom kontekstu (stopa dolaska popunjenost postojećih privremenih prihvatnih centara sanitarna situacija ltd)
- upozoravanje pružatelja usluga u drugim područjimazemljama duž rute da su određenoj osobi potrebne alternativne mjere zaštite i postupci brzog procesuiranja
- pomoć pri traženju azila u zemlji uz podršku nevladinih organizacija kao što su rsquoVaša prava
- smještaj u sigurnom okruženju ukoliko je ugrožena bezbjednost osobe a što je u Kantonu Sarajevo odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centrareg^
U slučaju RZN prva pomoć obuhvata tri glavna područja intervencije koja se moraju provesti na integrirani način
- zdravstvene usluge- psihosocijalne usluge sigurnost
U praksi moguće su različite situacije ali se navedene usluge u svakom slučaju isprepliću Primjera radi moguće je da žrtvaosoba koja je u opasnosti od RZN najprije zatraži zdravstvene usluge odnosno zdravstvenu zaštitu ili je na to uputi druga osoba Obučeni psiholog treba blisko sarađivati sa liječnikom i medicinskim sestrama Trebalo bi odrediti privatnu čekaonicu u blizini ambulante privremenog prihvatnog centra
Obučeni psiholog iili psihoterapeut treba da bude prisutan u centru onona treba da stvori atmosferu koja pogoduje osobi koja traži pomoć i da bude spremanspremna da pruži psihološku prvu pomoć ako je to potrebno i na zahtjev U slučaju da zdravstveno osoblje koje pruža zaštitu žrtvi prepozna da je ona pod akutnim stresom treba da obavijeste žrtvu da su joj na raspolaganju psihološka prva pomoć psihosocijalne usluge i posebne mjere zaštite te treba da olakšaju pristup takvoj pomoći
Obučeni prevoditelji (po mogućnosti istoga spola kao žrtva) moraju biti dostupni kako bi se omogućila osnovna komunikacija sa osobom koja je preživjela nasilje
U praksi se može desiti da žrtvaosoba koja je izložena riziku od RZN prvo zatraži psihološke usluge ili je na njih uputi druga osoba Obučeni psiholog treba razgovarati s takvom osobom u ambulanti privremenog prihvatnog centra ili drugim za žrtvu sigurnim mjestom kako je opisano Psiholog uvijek treba istaknuti vezu između psihičkog i fizičkog zdravlja i ohrabriti žrtvu da traži i jedno i drugo kako bi mogla da nastavi putovanje bez rizika Psiholog mora biti upoznat sa dostupnim mjerama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i izvodljivim mjerama zaštite u kriznim situacijama i o njima mora obavijestiti žrtvuugroženu osobu Ako je potrebno i na zahtjev te osobe psiholog može ostati uz tu osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu Ukoliko to žrtva traži I prevoditelj može ostati uz osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu
^ Sigurni prostor bi trebao biti odvojen od prostora prihvatnog centra što bi bilo jedino ispravno rješenje u skladu sa međunarodnim standardima zaštite u ovim situacijama Međutim na području Kantona Sarajevo nije osigurana posebna Sigurna kuća za ove namjene Preporuka je da se nastave tražiti rješenja za ovo pitanje
33
u nekim dmgim slučajevima sigurnost žrtve je ključna pa će prvo zatraži posebne mjere zaštite Službenici za zaštitu koji su upoznati sa slučajevima vezanim za RZN I sa njim povezanim rizicima uvijek trebaju priznati važnost pravovremenog traženja integriranih zdravstvenih usluga koje spašavaju život (hitna medicinska pomoć usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja i psihološka prva pomoć) Žrtva se mora fizički odvojiti od počinitelja nasilja a za tu svrhu služi odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centra i sigurna kuća
8 SMJEŠTANJE I ZBRINJAVANJE ŽRTAVA RZN (VOĐENJE SLUČAJA)
Cilj smještanja I zbrinjavanja žrtava RZN je da se osnaže tako što im se daje do znanja da su im na raspolaganju različite opcije pruža im se podrška prilikom donošenja informiranih odluka i podiže svijest o činjenici da im je na raspolaganju čitav niz usluga Smještanje i zbrinjavanje žrtava RZN su usmjereni prvenstveno na zadovoljavanje njihovih zdravstvenih sigurnosnih psihosocijalnih i pravnih potreba nakon incidenta
Četiri načela smještanja i njege su- Individualizirano pružanje usluga zasnovano na izborima koje napravi žrtva- Sveobuhvatna procjena koja se koristi za identifikaciju potreba žrtve- Plan usluga koji odgovara potrebama žrtve a koji je napravljen u dogovoru sa
žrtvom- Dobra koordinacija pružanja usluga između svih nadležnih aktera
Tokom čitavog procesa osoba zadužena za smještanje i zbrinjavanje treba osigurati sljedeće
- da se svi dokumenti u pisanom obliku čuvaju u pojedinačnim dosijeima u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima U svakom privremenom prihvatnom centru treba da postoji sigurnosni sef za čuvanje dosijea
- da su sve uputnice i informacije o predmetu koje su proslijeđene putem elektronske pošte zaštićene lozinkom i da se razmjenjuju samo između zainteresiranih strana zaduženih za smještanje i zbrinjavanje žrtava
- da se čuva povjerljivost i sigurnost informacija Originalni primjerci popunjenih obrazaca za registraciju i obrazaca za davanje saglasnost trebaju se pohraniti u zaključane ormare u odgovarajućim uredima u samim privremenim prihvatnim centrima Svi obrasci koji sadrže informacije koje se mogu koristiti za Identifikaciju osobe uključujući I obrasce za davanje saglasnost moraju se čuvati odvojeno od obrazaca za registraciju koji su kodirani i uključuju detalje o incidentu
- da bi se sačuvala bezbjednost sigurnost i povjerljivost informacija popunjeni obrasci za registraciju nikada se ne smiju proslijeđivati niti dijeliti osim ako je počinjeno krivično djelo u kojem slučaju svi dokazi moraju biti dostavljeni Tužilaštvu na zahtjev Pored toga informacije se mogu dijeliti bez saglasnost I pristanka osobe na koju se te informacije odnose samo ako je tako propisano zakonom i pod uvjetima propisanim zakonom
- svi predmetni dosijel sa dokumentima u pisanom obliku se moraju čuvati na sigurnom mjestu u zaključanim ormarima Sve prostorije u kojima se čuvaju informacije u pisanom i elektronskom obliku moraju biti sigurno zaključane kad god osoblje napusti prostoriju
- svo osoblje mora biti svjesno koliko je važno biti na oprezu u pogledu toga ko ulazi u njihov ured u kojem rade
34
Informirani pristanak razmjena informacija i izvještavanje
U skladu sa međunarodnim standardima poželjno je dobiti informirani pristanak žrtava (Prilog 2 - Obrazac pristanka za davanje Informacija) prije nego što se upute na pružatelje usluga ili prije nego što se podijele njihovi podaci Kako bi se osiguralo da ta saglasnost bude zasnovana na dobroj informiranosti pružatelji usluga moraju pružiti sljedeće informacije žrtvama na jeziku i na način koji oni razumiju (znakovni jezik slike pisane informacije usmene informacije itd)
- koje su opcije na raspolaganju- da će se te informacije podijeliti (uz njihovu saglasnost) sa drugim zainteresiranim
stranama kako bi i one mogle da pruže druge usluge- šta će se tačno dogoditi kada pristanu da prihvate te druge usluge- prednosti i eventualno nedostaci tih usluga- da imaju pravo da odbiju neku uslugu- ograničenja vezana za poverljivost
Ponekad je potrebno dugo vremena da se zadobije povjerenje žrtava RZN Informirani pristanak je dinamičan proces u postupku smještanja i zbrinjavanja što znači da treba razgovarati sa žrtvama i pružiti im razne informacije tokom čitave procedure
Organizacija koja pruža usluge i stupa u kontakt sa žrtvompreživjelim dužna je da popuni sljedeći obrazac - bdquoPristanak za davanje informacija (Prilog 2)
Preporučljivo je da se povjerljivost i informirani pristanak smatraju prioritetom osim u izuzetnim situacijama kao što su
- kada žrtva Ima suicidalne namjere- kada se žrtvipreživjelom prijeti da će se nanijeti ozbiljne povrede drugoj osobi- kada postoje indikacije zloupotrebe ili zanemarivanja djeteta i kada je to u najboljem
interesu djeteta- kada se primjenjuju pravila obaveznog prijavljivanja- kada se radi o krivičnom djelu koje se procesuira ех officio
Za žrtvepreživjele koji su osobe sa invaliditetom informacije se trebaju podijeliti korištenjem alternativnih sredstava komunikacije koja se mogu u potpunosti shvatiti u ovisnosti od slučaja znakovnog jezika slika pisanihverbalnih informacija itd
U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece pristanak potpisuje njihov dodijeljeni zakonski staratelj
35
Ill DIO
REAGIRANJE I ODGOVORNOSTI PO SEKTORIMA
36
9 PROCEDURE REAGIRANJA I ODGOVORNOSTI PO SEKTORU
Opća načela koja vrijede za sve sektorskeodgovore Sigurnost nema isto značenje za
muškarce i žene neophodno je ispuniti različite zahtjeve kako bi se osigurala sigurnost oba spola
Razumjeti i poštovati etičke i sigurnosne preporuke kako su definirane Etičkim i sigurnosnim preporukama S20 za istraživanje dokumentovanje i praćenje seksualnog nasilja u vanrednimkriznim situacijama
Treba očuvati porodične veze i mreže podrške osim ako u tom okruženju postoje jasni pokazatelji nasilja
Osobe zadužene za prvi kontakt se trebaju prilagoditi spolu uzrastu i tradiciji zemlje iz koje isti dolaze a radi bojazni da se osoba ne ldquozatvorirdquo iz razloga neshvatanja i nerazumijevanja
Sigurnost treba uvijek biti prioritet čak i po cijenu privatnosti i udobnosti Vanredne intervencije i očuvanje zdravlja i blagostanja žrtavaosoba koje su preživjele RZN smatraju se apsolutnim i direktnim prioritetom za profesionalce uključene u prevenciju i tretman RZN u Kantonu Sarajevo (zdravstveni radnici stručnjaci za sigurnost psiholozi socijalni radnici tužitelji i drugi humanitarni radnici)
Medijatoricespecijalistice za osnaživanje žena obučene za rad na rodno zasnovanom nasilju sa poznavanjem jezika i razumijevanjem kulturnih razlika trebaju biti raspoređene 24 sata na mjestima za krizne slučajeve tokom izbjegličkemigrantske krize One su prisutne u svako doba radi provođenja intervencija za prevenciju i diseminaciju u okviru RZN kako bi se osiguralo uspostavljanje adekvatne komunikacije pružanje informacija I pomoć službi za te osobe
U Kantonu Sarajevo svaka osoba koja je žrtva RZN Ima pravo pristupa zaštiti njezi i podršci u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Osim toga dostupne su i dodatne i specifične usluge za migrante i tražitelje azila
Osigurati punu saradnju i pomoć svih zainteresiranih strana uključenih u sprječavanje I odgovar na RZN To uključuje razmjenu informacija analizu I procjenu kako bi se izbjeglo dupliranje I preklapanje procedura i maksimiziralo zajedničko razumijevanje situacije
Uspostaviti i održavati pažljivo koordinirane multisektorske kao i međuorganizacijske intervencije za prevenciju i odgovaranje na RZNUključiti zajednicu u promociju rodne ravnopravnosti i poštovanje prava žena i djevojčicaOsigurati ravnopravno i aktivno učešće žena muškaraca djevojčica i dječaka u procjenjivanju planiranju implementaciji praćenju i evaluaciji programa u zajednici Integrirati i usmjeriti intervencije RZN u sve programe zajednice i sve sektore Osigurati odgovornost na svim nivoima Svo osoblje I volonteri uključeni u prevenciju i odgovaranje na RZN bi trebali obavezno završiti UN-ovu obuku o zaštiti protiv seksualne eksploatacije i zlostavljanja (UN PSEA)regdegPrilikom informiranja o uslugama za RZN u tranzitu mješovitim i prenatrpanim mjestima- ne Ističite se i budite diskretni- koristite jednostavne i kratke pojmove
kada govorite o zdravlju osobe njenoj sigurnosti i blagostanju a ne da samo naglašavate aspekte RZN
- dajte prednost upućivanju na prvu pomoć a ne obimnom Sirenju informacija o RZN
htlpportalsunsscorgenrolindexphpid=75
37
Prilikom rada sa djecom - žrtvama RZN odluke koje se donose u njihovo ime moraju biti zasnovane na njihovom najboljem interesu uz njihovu uključenost i poštivanje njihovog vlastitog mišljenja u ovisnosti od uzrasta a u skladu sa zakonom te općim i posebnim protokolima Najbolji interes djeteta i maloljetnika bez pratnje u privremenim prihvatnim centrima ostvaruje se putem imenovanog staratelja od strane organa starateljstva (Centra za socijalni rad)
Potrebno je poduzeti preventivne mjere prilikom organiziranja odgovora na kriznu situaciju
Prihvatilište i higijena (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena - WASHrdquo)- Osigurati odvojena dobro osvijetljena nadgledana i centralno smještena skloništa i
mjesta za ličnu higijenu kupanjetuširanje za žene i djevojčice u naseljima gdje su smještene osobe od interesa
- Osigurati nadzor i dobro osvijetljena skloništa za porodice- Osigurati sigurna mjesta (odvojene prostore) unutar naselja sa bliskom vezom sa
svim WASH objektima (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena)- Osigurati stalni nadzor i ako je moguće alternativna mjesta za čekanje i odmor za
žene i djecu kao i djecu bez pratnje u prenatrpanim situacijama
Transport- Osiguranje nadzora besplatnog prevoza za sve izbjeglice i migrante- Osiguranje posebnih vagona i kabina za žene i djecu- Osiguranje pratnje do različitih institucijaustanova u slučaju RZN- Policijsko patroliranje na dijelovima puta kojima se prolazi pješke
Pravni okvir
Preporuka je potpisivanje posebnih smjernica između odgovarajućih institucija kako bi se adresirale i prevazišle specifične zakonske i praktične barijere radi provođenja efikasnog sprječavanja RZN u kriznim situacijama a što se realizira usvajanjem ovih Smjernica
U vezi prijavljivanja ako se djelo dogodilo na teritoriji Federacije BiH reagira se u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije BiH Ovaj Zakon utvrđuje sljedeće
lt1) Sli
(2) Zdra
član 228 -prijavljivanja krivii|Kgtg djela)
ima viasC u Feder^ji Javnim poduzećima i ustanovama I djela o kojima |ф obaviještene ili za koja saznaju na koji
odgovorna osoba|podu2raquotj mjere radi očuvanja tragova i ojih je počinjeno kično djelo i dnigih dc^aza o njima i obavij^tit Ш tuiSteljstvo I ^
i roditelji skrbnici posvojitelji i drus^ osobe ovlaštene ili nadzirati ih i| odgajati a koji saznaju ili ocijene da plttpji ^^^nog ili kđeg drugc^ zlostavljanja dužne su o toj su9lji
ilitežiteja -d i bdquo - pj
Član 228 ^ ^krivičnog djela pd građana)
(1) Građanin ima pravo pri
Ш
krivičnog djela (2) Svako je dužan prijaviti počinjenje krivičnog djefa kada neprija^djivanje krivičnog djela predstavlja
krivično djelo Član 230
(Podnošenje prijave)
(1) Prijava se podnosi tužit^u pismeno ili usmeno
(^ ЖКб se ^lfava podhbšf usmeno сpoundи1lt^|^поаГ prijavu upozorrf^ na poredbe bžnp^pr0ayanjarT7usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik a ako je prijava poopćena telefonom sačinit će se-službena
(3) Ako je prijava podnesena sudu ovlaštenoj službenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tužitelju u F^eraćijfoni će tu prijavu pnmit i odmah je dostaviti tužitelju - lsquo
Kapacitet- Pružiti uvodne obuke o RZN u kriznim situacijama za humanitarne radnike na terenu
uključujući i rukovoditelje privremenih prihvatnih centara kao i zaštitare- Pružiti specijalizirane obuke o RZN u kriznim situacijama za profesionalce iz svakog
od sektora za prevenciju i intervenciju zaduženim za reagiranje u slučajevima RZN- Implementacija smjernica za RZN u kriznim situacijama- Osiguranje odgovarajućeg mehanizma nadzorapraćenja za humanitarne radnike na
licu mjesta- Osigurati mentore za RZN u kriznim situacijama na terenu od strane specijaliziranih
agencija kako bi se osiguralo da humanitarni akteri na odgovarajući način adresiraju RZN i prenose osnovne vještine radi identifikacije i adekvatnog upućivanja slučajeva RZN
Podizanje svijesti lokalnog stanovništva- Podizanje svijesti lokalnog stanovništva o stvarnosti izbjeglica I migranata kao i o
građanskoj odgovornosti i relevantnim pravnim okvirima- Uključiti lokalno stanovništvo u međusektorske sisteme podrške i osigurati da oni
budu dio resursa koji su aktivirani u kriznim situacijama- Prenijeti konkretnu poruku za muškarce i dječake (i osobe od interesa kao i za
lokalno stanovništvo) o adekvatnomrdquo i neadekvatnom ponašanju između muškaraca i žena
ldquo Javno informirati o pristupu zdravstvenim uslugama (uz adekvatnu diskreciju)
10 SOCIJALNA ZAŠTITAPružanje kvalitetnih psihosocijalnih usluga predstavlja suštinsku komponentu koordiniranog multisektorskog odgovora na RZN Socijalne usluge podrazumijevaju čitav niz usluga koje su ključne za podržavanje prava sigurnosti i dobrobiti osoba izloženih nasilju uključujući I informacije u kriznim situacijama te linije za pomoć siguran smještaj informacije i savjete o pravima I pravnim pitanjimareg^ Zadatak centaraslužbi za socijalnu zaštitu je unaprjeđenje zaštite žrtava RZN prevencija nasilja te razvoj mjera zaštite prava i dobrobiti osoba izloženih različitim oblicima rodno zasnovanog nasilja
U kontekstu ovih Smjernicama važno je ukazati na postupanje Centra za socijalni radSlužbe socijalne zaštite po prijavi RZN nasilja
Centri za socijalni rad imaju ključnu ulogu u službenom planu pružanja pomoći migrantima Izbjeglicama azilantima I djeci bez pratnje ili djece razdvojene od roditelja ili staratelja jer su nadležni za pružanje porodično-pravne zaštite dječije zaštite socijalne zaštite i zaštite porodice od nasilja i maloljetničke delikvencije kao što je uređeno odgovarajućim zakonima o socijalnoj zaštiti
Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 str 5
Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godina str 23
39
Djeca bez pratnje su jedna od ranjivih kategorija u kojem je jedan od prvih koraka zaštite određivanje posebnog staratelja kojeg imenuje Centar za socijalni rad I koji je na raspolaganju djetetu 24h te obavlja sve poslove u cilju zaštite njegovih prava I interesa To podrazumijeva da je tokom procesa boravka u samom Centru staratelj uz dijete za ispunjavanje kako uobičajenih tako i specifičnih procedura odnosno potreba u cilju zaštite najboljeg interesa djeteta Odlaskom svakog djeteta odnosno maloljetnog lica posebni staratelj se razriješava svoje dužnosti vezane za to lice koje je napustilo privremeni prihvatni centar Međutim skrećemo pažnju da centri za socijalni rad putem nadležnih ministarstava treba da iniciraju utvrđivanje daljnjih koraka kako bi se utvrdile procedure da se takva djeca lociraju i zaštite
Djeci bez pratnje potrebna je posebna i prilagođena zaštita Ona su osobito ranjiva zbog svoje dobi udaljenosti od doma i razdvojenosti od roditelja ili staratelja Djeca migrant izbjeglice i tražitelji azila Izložena su rizicima I možda su bila svjedoci ekstremnih oblika nasilja iskorištavanja i trgovine ljudima te fizičkog psihičkog i spolnog zlostavljanja
Djeca bez pratnje kao posebno ranjiva skupina osjetljivija su na utjecaje iz svoje okoline i mogu bitii posebno ranjiva zbog svog spolnog Identiteta spolne orijentacije Ili rodnog izražavanja Zbog toga je i ovome pitanju potrebno pristupiti veoma oprezno i sa potpunom otvorenošću i empatijom prema žrtvi
Centri za socijalni rad do infomnacije o RZN u populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila saznaju po prijavi stručnog osoblja lOM-a ili neke druge NVO koje djeluje u sklopu privremenih prihvatnih centara Ili od timova koji rade sa migrantima koji nisu uključeni u kolektivni smještaj
Odmah po saznanju o počinjenom slučaju nasilja predstavnici centra za socijalni rad odlaze na mjesto gdje se desilo nasilje ili gdje se žrtva trenutno nalazi na Intervenciju Predstavnik centra u razgovoru pokušava doći do jasnih informacija o tome šta se desilo koliko je problem zastupljen da ii je još neko od članova porodice ugrožen s kim se žrtva nalazi u pratnji da lije potrebna liječnička intervencija i osiguranje liječničkih nalaza te da li je prijeko potrebno žrtvu nasilja izdvojiti iz sredine u kojoj boravireg^ U slučaju djece bez pratnje i razdvojene djece kontakt s djetetom odobrava se samo uz pristanak Imenovanog staratelja
Sve navedene informacije predstavnik centra pribavlja koristeći raspoložive metode rada - metode Intervjua tokom kojeg naročitu pažnju posvećuje verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji između žrtve i srodnika pratnje Način na koji se žrtva odnosi prema stručnim saradnicima da li želi dalju intervenciju govore mnogo o slučaju i načinu na koji mu pristupiti Socijalni radnik pedagog i psiholog obavljaju razgovor sa žrtvom na osnovu liječničkog nalaza I preporuka pravi se Plan zaštite i po potrebi žrtva se izmješta Iz sredine u kojoj je nasilje počinjeno U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana I za urgentne potrebe za žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući Odluku o izmještanju u Sigurnu kuću donosi nadležni Centar za socijalni radSlužba socijalne zaštite zajedno sa stručnim timom koji radi u privremenom prihvatnom centru U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece bilo koja odluka može se donijeti samo uz saglasnost staratelja vodeći računa o najboljem interesu djeteta
Obavještenje o nasilju zlostavljanju spolnim zloupotrebama djeteta za centar za socijalni rad predstavlja poziv na reakciju po hitnom postupku O tjelesnom emocionalnom
Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - muttisektorski pristup Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018godina str 30
40
ekonomskom spolnom i fizičkom nasilju nad djetetom centar za socijalni rad terenski ured ili terenski službenik za dječiju zaštitu obavještava policiju u cilju osiguranja blagovremenih pretpostavki za predistražne I Istražne radnje radi prikupljanja dokaza za pokretanje prekršajne ili krivične prijave protiv onih koji su ugrozili život i zdravlje djeteta Nužnost i hitnost u zbrinjavanju i zaštiti života i sigurnosti djeteta a prema procjeni nadležnog organa starateljstva nisu ograničeni postupcima pravosuđa te Ih je potrebno provesti u roku od 24 satareg^
Nakon zaprimljene prijave obavljenog intervjua prljave policiji Ijekarskog pregleda i drugih istražnih radnji Centri za socijalni rad nastavljaju rad sa žrtvom u smislu pružanja psihosocijalne pomoći i podrške saradnja sa nadležnima u privremenim prihvatnim centrima pružaju pomoć oko eventualnog izmještanja povezivanje sa srodnicima i si
Kada je u pitanju zaštita djece treba istaći da je u toku izrada Standardnih operativnih procedura (SOP) o zaštiti i brizi o djeci bez pratnje I razdvojenoj djeci te o načinu upućivanja prema Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo Ovaj dokument će bitno olakšati način rada sa djecom te definirati jasne referalne mehanizm Po objavi SOP-a isti treba promatrati kao integralni dio ovih Smjernica u smislu postupanja nadležnih tijela posebno u oblasti socijalne zaštite
11 ZDRAVSTVENI ODGOVOR
Zdravstvena zaštita je bitna komponenta prevencije I upravljanja rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama Zdravstveni stručnjaci trebaju osigurati povjerljivu dostupnu i primjerenu zdravstvenu zaštitu za osobe Izložene riziku ili žrtve rodno zasnovanog nasilja Zdravstveni radnici i saradnici treba da osiguraju da kada pružaju zdravstvenu zaštitu također pružaju psihološku podršku na način koji odgovara kulturi i navikama osobe kao i blagovremene i tačne informacije o stanju zdravlja i raspoloživim opcijama za liječenje i zaštitu Zdravstveni stručnjaci koji su angažirani u ambulantama privremenih prihvatnih centara treba da dokumentiraju vrstu i broj dijagnoza I tretmana koji se nude Zdravstveni stručnjaci koji rade na terenu moraju proći specijalizirane obuke za RZN u skladu sa UNFPA standardima i u okviru ovih Smjernica
UNFPA i Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa profesionalcima iz zdravstvenih ustanova razvili su niz dokumenata za sektor zdravstva važnih za odnos prema žrtvama RZN uključujući seksualno nasilje i torturu u kriznim situacijama Posebno su važne publikacije Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine ~ Resursni paket 2015 godine Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama - Modul za obuku februar 2019 godine i Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja februar 2019 godineregreg Osim toga razvijena je i publikacija Kliničko postupanje u slučajevima silovanja (2020 godina) Standardi i preporuke prikazane u ovim dokumentima prilagođene su postupanju sa žrtvama u kriznim situacijama kroz ove Smjernice I to u formi sažetka a shodno kontekstu
^ Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godirreldquo Navedene publikacije dio su dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dcrfcument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfrnohgovba
41
Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) u BiHu kontekstu pomoći u migrantsko-izbjegličkoj krizi funkcionira uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva te kantonalnih ministarstava nadležnih za zdravstvo i socijalnu politiku u Kantonu Sarajevo USK HNK i ТК i to kroz direktni angažman sa zdravstvenim ustanovama na kantonalnom i lokalnom nivou Ova se saradnja odvija i sa drugim ministarstvima UN agencijama međunarodnim i lokalnim organizacijama i akterima
DRC programi u BiH fokusirani su na dva glavna sektora intervencije- zaštita i zastupanje osoba o kojima se brinu i- zdravstvena pomoć kroz direktnu podršku pružateljima zdravstvene zaštite
DRC je fokusiran na poboljšanje pnstupa primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti kao t na jačanje cjelokupnog okruženja uključujući i upravljanje slučajevima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja te pružanje blagovremenog odgovora na kršenje prava u pograničnim područjima
Medicinska pomoć odnosno zdravstvena zaštita pruža se putem djelovanja ijekarskih timova nadležnih domova zdravija Time se osigurava mogućnost obavljanja konsultacijapregieda izbjeglicama migrantima i tražiteljima azila na području Kantona Sarajevoregrsquorsquo
Po potrebi se vrše upućivanja prema sekundarnom nivou zdravstvene zaštite (Opća bolnica Prim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo) ili prerha Zavodu za hitnu medicinsku pomoć (kada je osoba životno ugrožena) kao i prema tercijarnom nivou upućuju se (Klinički centar Univerziteta u Sarajevu)regreg U svim navedenim slučajevima troškove zdravstvene zaštite snosi DRC Također DRC osigurava medicinsku pratnju do nadležne zdravstvene ustanove radi pružanja zdravstvene zaštite dok lOM osigurava transport za medicinske slučajeve
UNFPA je zadužena za koordinaciju svih aktivnosti vezanih uz rodno zasnovanje nasilje te je fokusirana na identifikaciju i praćenje slučajeva rodno zasnovanog nasilja uz adekvatan odgovor i uključivanje ostalih relevantnih aktera UNFPA ima zaključen sporazum sa Zavodom za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarayevo kako bi doprinio dostupnosti pristupačnosti i kvalitetu usluga vezanih za seksualno i reproduktivno zdravlje uključujući rodno zasnovano nasilje za izbjeglice i migrante u Kantonu Sarajevo Upućivanje osoba kada su potrebne navedene usluge vrši se u saradnji sa iOM I na osnovu identificiranih potreba u okviru info SRH sesija koje se održavaju kao aktivnosti koje UNFPA osigrava
Pristup migranata izbjeglica i tražitelja azila zdravstvenoj zaštiti osiguran Je putem DRC-ja a temeljem ugovora o saradnji sa zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo Dakle pružanje zdravstvene zaštite organizirano je krozrdquo angažman liječnika direktno u privremenim prihvatnim centrima (na osnovu njihovih ugovora sa DRC)bull kroz djelovanje Ijekarskih timova domova zdravlja u privremenim prihvatnim centrima i na drugim mjestima u Kantonu Sarajevo te- kroz pružanje usluga na sekundamom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite kada je to neophodno
Važno je napomenuti da u ovoj ulozi može biti i neka druga organizacija kqa svojom djelatnošću može da odgovori potrebama lokalne zajednice u smislu odgovora na migrantsko-izbjegiičku krizu a uz zaključivanje potrebnih ugovora sa nadležnim tijelima vlasti u BiH
Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovina01-30 September 2019 str 19Op cit str 20
42
Terenske usluge prve pomoći u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja
Ako kontakt osobe i terenski službenici za informiranje prepoznaju osobu pod rizikom illi žrtvu RZN oni odmah trebaju tu osobu ili žrtvu uputiti prema ambulanti u okviru privremenog prihvatnog centra Nakon prve procjene ukoliko je to potrebno osoba se upućuje prema službi hitne medicinske pomoći ili prema službama primarne zdravstvene zaštite Terenski službenici su također obavezni prijaviti slučaj nadležnoj policijskoj upravi U slučaju upućivanja iz privremenog prihvatnog centra putem DRC-ja prema zdravstvenim ustanovama zdravstveni radnici I saradnici dužni su pružiti prvu pomoć i druge zdravstvene usluge kako bi osigurali blagovremenu zaštitu a u cilju stabilizacije zdravstvenog stanja
Najbliže ustanove primarne zdravstvene zaštite privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo su OJ Dom zdravlja Ilidža i OJ Dom zdravlja Hadžići koji djeluju unutar JU DZ Kantona Sarajevo Međutim mora se naglasiti da su sve organizacijske jedinice te ustanove dužne pružiti neophodnu zdravstvenu zaštitu u hitnim situacijama Ovo je posebno bitno zbog činjenice da se određene situacije mogu desiti i izvan privremenog prihvatnog centra Blažuj i Ušivak te će se reagirati spram toga i to prema najbližem domu zdravlja a putem DRC
U smislu pružanja adekvatne zaštite žrtvi važno je razlikovati određene manifestacije rodno zasnovanog nasilja od djela kao što je silovanje (odnosno sumnja na silovanje)regreg Ovo iz razloga što je upravo to presudno za utvrđivanje potreba žrtve I stepena zdravstvene zaštite Slijedom navedenog preporučuje se da zdravstveni radnici i saradnici u slučajevima kada prepoznaju RZN slijede korake koji su opisani u preporučenim standardnim operativnim procedurama izrađenim za tu svrhu Radi se o procedurama koje mogu poslužiti u radu uposlenicima domova zdravlja u okviru porodične medicine zaštite mentalnog zdravlja I zdravstvene zaštite žena Budući da u privremenim prihvatnim centrima postoji ambulanta te angažirani psihijatar i psiholog kao i centri za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava ove se procedure analogno mogu primjenjivati u privremenom prihvatnom centru od strane doktora i psihologarsquo^reg
Svaki oblik uočenog nasilja koji traži daljnju zdravstvenu zaštitu Izvan kapaciteta i mogućnosti ambulante odnosno profesionalaca angažiranih unutar privremenih prihvatnih centara iziskuje upućivanje prema zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo a kako je navedeno naprijed
Dakle kada se Identificira osoba koja je izložena riziku ili žrtva RZN pružatelji zdravstvenih usluga uvijek trebaju osigurati vezu između zdravstvene zaštite i psihološke prve pomoći i zaštite kao dio integriranih usluga za prvu pomoć u slučajevima RZN U tu svrhu sigurni prostori za žene smatraju se privatnim prostorom (zaseban prostor dostupan je u unutar privremenih prihvatnih centara) koji će štititi privatnost i omogućiti žrtvi da traži pomoć Prva pomoć u slučajevima RZN odvija se u okviru zaštite ženskog zdravlja kako bi potaknula i zaštitila žrtve
UNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno
Koje je također jedno od djela RZN ali traži drugačije postupanje zbog specifičnosti dokazivanja i akcentiranja perioda prikupljanja odgovarajućih dokaza
Vidjeti preporučene standardne operativne procedure bdquoPostupanje u slučajevima RZN - primarna zdravstvena zaštita bdquoPostupanje u slučajevima RZN - zaštita mentalnog zdravlja I bdquoPostupanje u slučajevima RZN - ginekološki pregled a koje se nalaze u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružataca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfmohgovba
43
senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji te koordinaciju slučajeva RZN
UNFPA je u Privremenom prihvatnom centru Ušivak formirao Centar za žene i djevojke gdje se realiziraju programi osnaživanja pružaju konsultacije i podrška ženama iz oblasti seksualnog I reproduktivnog zdravlja osiguravaju potrebni pregledi iz ove oblasti te pruža psihosocijalna podrška na individualnom I grupnom nivou Prate se RZN identificirani slučajevi i daje se adekvatna podrška kroz psihoterapijski rad
S druge strane kada postoji sumnja na silovanje kao teško krivično djelo zdravstveni stručnjaci su dužni djelovati u skladu sa smjernicama za kliničko postupanje u slučajevima silovanja u kojem slučaju to iziskuje upućivanje žrtve u zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite a koje mogu odgovoriti potrebama zaštite žrtve Na području Kantona Sarajevo to su ginekološki odjel Opće bolnice bdquoPrim dr Abdulah Nakaš te klinika za ginekologiju i klinika za infektologiju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo Kliničko postupanje u slučajevima silovanja naznačeno je naprijed u podnaslovu 73 (Hitna reakcija dio 731)
Nasilje nad muškarcima
Zbog prisustva velikog broja muškaraca u privremenim prihvatnim centrima u Kantonu Sarajevo važno je skrenuti pažnju da muškarci i dječaci kako u konfliktima tako i u kriznim situacijama doživljavaju različite oblike seksualnog nasilja ali se to uglavnom ne prijavljuje Ne postoje precizni podaci o tome unatoč činjenici da nasilje nad muškarcima i dječacima također treba da bude tretirano kao oblik rodno zasnovanog nasilja Malo je dostupne literature o ovom pitanju kao i opsežnih istraživanja U oblasti zaštite ljudskih prava ovo je tema koja je još uvijek tabu i van fokusa naučnih I stručnih krugova Seksualno zlostavljanje muškog spola generalno (dječaka adolescenta i odraslih muškaraca) predstavlja fenomen za koji svi znamo da postoji ali ne znamo u kojim srazmjerama Nasilje nad muškarcima i dječacima svrstava se u najnevidljivije i najneprepoznatljivije kategorije nasilja u polju viktimologije
Mnogo je razloga zbog čega slučajevi seksualnog nasilja nad muškarcima ostaju neprijavljeni a najčešći su
- smatra se da je seksualno nasilje nad muškarcima nespojivo sa ulogom muškaraca u društvu
- muškarci su naučeni da ne pričaju o svojim problemima i izražavaju emocije- ako muškarac prijavi seksualno nasilje postoji opća percepcija da će biti označen
kao homoseksualac- suočavanje sa počiniocima i problem dokazivanja djela- muškarci teško prijavljuju čak I fizičko zlostavljanje zbog percipiranog gubitka uloge
moći- medicinski radnici i druge službe nisu obučeni da traže znakove seksualnog nasilja
kod muškaraca prosto ne prepoznaju simptome
Za neprijavljivanje ovih krivičnih djela najzaslužnija je kombinacija srama zbunjenosti krivnje straha i stlgma^^
Muškarci i dječaci isto kao i žene mogu preživjeti silovanje Zbog uvriježenih društvenih kulturnih i vjerskih normi o muškosti i rodnim ulogama svi oblici RZN a posebno seksualno
Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 đodine str 140
44
nasilje na muškarce ostavlja veoma teške posljedice Muškarci najčešće imaju osećaj srama koji ih spriječava da potraže pomoć Stoga je potrebno imati dobro obučeno osoblje koje može prepoznati simptome proživljenog nasilja kod muškaraca i dječaka Pored prepozavanja simptoma važan je i senzibilizarani multidisciplinarni pristup pružanju pomoć
Simptomi koji nastaju kao posljedica RZN i silovanja kod muškaraca su isti kao i simptomi koje razvijaju žene s tim da je primjećeno da muškarci češće kao bijeg od stvarnosti a u odnosu na žene - konzumiraju alkohol i droge
Muškarci i dječaci koji su preživjeli silovanje zbog nametnutih društvenih normi mogu imati sljedeće dugoročne posljedice
- nisko samopouzdanje I potrebu da stalno dokazuju svoju muškost (fizičku i seksualnu)
- problem vezan za seksualni i spolni identitet- osećaj nedostatka moći kontrole i povjerenja u sebe- česte seksualne probleme i nemogućnost uspostavljanja bliskog kontakta- razvijanje homofobije i si
U pogledu postupanja a nakon što se posumnja na RZN odnosno na silovanje potrebno je slijediti preporuke date u ovim Smjernicama a koje se odnose na kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Važno je istaći da je u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj UNFPA uspostavio dva Centra za dječake i mladiće u kojima se primjenjuje metodologija ldquoDječaci u pokreturdquo (BOYS on the MOVE) koja se već implementira u Grčkoj i Srbiji Radi se o neformalnom obrazovanju koje se odnose na različite teme a sve u cilju razvijanja kritičkog promišljanja sticanja neophodnih životnih vještina usvanjanju znanja o ljudskim pravima RZN i rodnoj ravnopravnosti što u konačnici rezultira adekvatnjiom prilagodbom u svakodnevnom funckioniranju i interakcijama UNFPA centri za mladiće i dječakeadolescente služe kao referalni Centri odnosno mjesto za identifikaciju ranjivih slučajeva i upućivanje korisnika kojima je to potrebno do drugih specijaliziranih pružatelja usluga
Djeca žrtve rodno zasnovanog nasilja
Djeca su jedna od najosjetljivih kategorija stanovništa i samim tim su najpodložniji različitim oblicima eksploatacije i prisiljavanja U kriznim situacijama vrlo često dolazi do zlostavljanja djece i nasilja nad njima Svi oblici nasilja a posebno seksualno nasilje ostavlja dugoročne i razorne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje djece Pružatelji zdravstvenih usluga nastavnici roditelji njegovatelji i drugi trebaju biti upoznati sa znacima i simptomima zlostavljanja djece kako bi se zlostavljanje što prije otkrilo Djeci treba pristupiti pažljivo na senzibiliziran način i uvijek se mora tražiti saglasnost roditelja ili zakonskog staratelja
Znakovi fizičkog ziostavijanja djece - u usporedbi s ostalim oblicima zltraquotavijanja ove znakove najlakše |e uočiti i prepoznati a to su - česte ozljede (modrice masnice c^jekotine ogrebotine lomovi) i zamatanje prekrivanje odjećom da bi se
one pokrile- otežano kretanje bolni pokreti
tipično ponašanje sklonost samoranjavanju povlačenje ili agresija bježanje od kuće izbjegavanje povratka kući izbj^avanje fizH^og kontakta
Znakovi emocionalnog zlostavljanja ^- nedostatak povjerenja u sebe i druge povlačenje ili agresija~ nervozni postupci- nepovjererye u druge
poremeć^i spavanja (moguće noćne more i $1)poremećaji uzimanja hrane (pretjerano jedenje ili odNjanje hrane)tikovi
45
- bježanje ođ kuće - pokušaji samoubistva х
Tjelesni znakovi seksualnog nasilja - Bolovi u stomaku - Problemi sa želucem i probavcMn- Problemi kod hodanja i sjedenja - Bolovi ili svrbež u podruju genitalija - Potrgano zamazano ili krvlju pokapano donje rublje- Povrede donjeg dijela tijela -- Krv u urinu ili stolici bolovi pri mokrenju ili defekacijl- Modrice u podruQu genitalija = - Spolne bolesti - Trudnoća lsquo ft
i^lholoikl simptomi seksualnog nasilja - Problemi sa snom noćne more strah od mraka strah ođ odlaste u krevet fobije histerija noćno mokrenje- Plač i neobična plašljivost- Povratak u infantilniju fazu koju je dijete već preraslo (cudanje palca mokrenje ii krevet tepanje- Poremećaji u prehrani~ Iznenadna pojava strahova~ Pojačana potreba za osjećajem sigurnosti ^ ^ ^^ Povlačenje u svijet fantazije- Problem u socijalnim kontaktima nema prijatelja- Strah od odraslih~ Pokazuje neobičan i pre^eran interes za tijelo zna puno o seksu za svoju ddb i u igri pokazuje seksualne
aktivnosti~ Ima loše mišljenje o sebi i nedostaje mu osjećaj vlastite vrijednosti
Dodatni znakovi kod stiirije djece- Prektdanje prijateljstava- Depresija te misli o suicide -
Upotreba droga i alkoholaPonavljanje kriminalnih radnji naručitb krađa
Neprimjereno seksualno ponašanje
Kao i u slučaju nasilja nad odraslim muškarcima i seksualno zlostavljanje dječaka nedovoljno je prepoznato nedovoljno prijavljeno i nedovoljno tretirano Nema egzaktnih podataka o njihovim traumatskim iskustvima S obzirom na određena kulturna ograničenja prisutne mitove ili tabue što se tiče homoseksualnosti iili ekstremne sramote nasilje nad dječacima prijavljuje se još manje nego nasilje nad djevojčicama Zajednice i danas odbijaju ili nerado prihvataju da dječaci mogu biti žrtve dok sami dječaci usljed kulturoloških obrazaca mogu vjerovati da moraju biti ldquomučenirdquo u tišini^^ д^о se tome dodaju specifični uvjeti života i smještaja u privremenim prihvatnim centrima u toku putovanja do njihovog cilja onda je jasno koliki je stepen izloženosti dječaka različitim formama nasilja i koliko je neophodno obratiti pažnju na znakove koji mogu da ukazuju na nasilno ponašanje nad njima
Adekvatan odgovor na rodno zasnovano nasilje nad djecom podrazumijeva- Uključiti terensko osoblje specijalizirano za dječiju zaštitu obavezno nadležni centri
za socijalni rad uključujući imenovane staratelje) UNICEF World Vision te zaposlenici Save the Children koji rade na zaštiti djece bez pratnje i razdvojene djece
- Medicinski pregled provode zdravstveni stručnjaci u skladu sa standardnom operativnom procedurom^^
Seksualno i rodno nasilje nad Izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevencyu i reakciju UNHCR 2003 str 74
Vidjeti preporučenu ldquoProceduru postupanja sa djecom žrtvama RZN u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u
46
- Osigurati bezbjednost- Uputiti djecu žrtve ka službama specijaliziranim za zaštitu djece- Izdati zdravstvenu potvrdu o pregledu- Pružiti psihološku podršku i uključiti djecu u psihosocijalne programe
Djeca mogu također biti i počinitelji seksualnog i rodno zasnovanog nasilja budući da poput odraslih mogu iskoristiti nejednake odnose moći među sobom Prisiljavanje djevojčice ili dječaka na seksualni čin bez njihove volje i pristanka su oblik seksualnog zlostavljanja Bez obzira na njenunjegovu volju mlađe dijete možda ne može razumjeti šta se događa i može dati Informirani pristanak međutim bez obzira na to i dalje je to seksualno zlostavljanje
I trauma žrtve i potreba počinitelja za rehabilitacijom moraju se adresirati na odgovarajući način Počinitelj može biti i žrtva seksualnog nasilja i zlostavljanja odnosno iskorištavanja i Ima pravo na pomoć i podršku^^
Forenzički dokazi
Glavna svrha brzog zdravstvenog odgovora jeste da se spasi život žrtveosobe koja je preživjela seksualno nasilje te da se zaštiti zdravlje te osobe Prikupljanje forenzičkih dokaza u takvim slučajevima je ključno kako bi se osiguralo da osoba ima pristup pravdi
U slučajevima RZN u kriznim situacijama kada su žrtvepreživjeli izrazili namjeru da se dokazi dokumentiraju kroz forenzičku istragu iili kada prijavljuju tešku tjelesnu povredu dokumentiranje dokaza će se provesti putem forenzičkih pregleda U ovim okolnostima zdravstveni radnici su dužni odmah informirati policiju o slučaju RZN
Ako osoba dođe nakon 72 sata od silovanja količina i vrsta dokaza koji se mogu prikupiti ovisit će o situaciji Kad god je to moguće forenzičke dokaze treba prikupiti tokom liječničkog pregleda tako da osoba ne mora proći kroz nekoliko pregleda i proživljavati traumu
Specijalista ginekolog je dužan slijediti protokol kliničkog postupanja u slučaju silovanja pri prikupljanju forenzičkih dokaza u slučaju seksualnog nasilja Specijalista urolog obavlja pregled u slučaju daje seksualno nasilje odnosno silovanje izvršeno nad muškarcima
Sekundardno i tercijarno upućivanje (referai) prema dodatnim zdravstvenim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebno I u slučajevima kada su terenski uvjeti nestabilni pružatelji prve pomoći će pacijentežrtve uputiti u najbliži dom zdravlja za dalji tretman iili pregled Sekundarna zdravstvena zaštita obavlja se po osnovu uputnice iz službe primarne zdravstvene zaštite Zdravstveni stručnjaci na terenu su dužni osigurati pratnju i transport ambulantnim vozilom do najbliže zdravstvene ustanove DRC osigurava pratnju dok lOM osigurava transport osobe Uz insistiranje preživjele osobe RZN pratnju može da čini I psiholog s kojim je osoba uspostavila odnos povjerenja ili prevoditeljkulturalni medijator
Važno je naglasiti da kada su u pitanju žrtve ili ranije žrtve silovanja Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu pruža postekspozicijsku profilaksu (PEP) U
mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na Internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsffmohgovba
Seksualno i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR 2003 str 74 i 75
47
slučaju PEP tretmana za HIV omogućen je kontakt sa relevantnim centrima u susjednim zemljama U slučaju potrebe za zdravstvenim uslugama za žrtve RZN u prisilnim brakovima i si zdravstveni radnici upućuju osobu na psihosocijalne usluge na zahtjev i uz dozvolu same žrtve
Glavne lokacije na kojima se pružaju usluga za žrtve rodno zasnovanog hastija u kriznim situacijamalaquo Ambulanta u Privremenom piih^tnom centru (DRC)bull Centar za žene I djevojke ~ pružanje pslhoterapeutskih usluga žrtvama RZN
(UNFPA)75raquo Centar za dječake i mladiće (UNFPA)^reglaquo JU Dom zdravija Kantona Sarajevoraquo Opća bolnica raquoPrim dr Abdulah Nakaš Sarajevo - odjel ginekologijebull Klinika za ginekologiju i porodiljstvo ltginekoioške usluge) i Klinika za infektivne bolesti
(PEPseksuaino prenosive bolesti) Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo I Zavod za javno zdravstvo
12 PSIHOSOCIJALNI ODGOVOR
Osnovni razlozi za migraciju najčešće su tjelesna ugroženost zabrinutost za djecu prisilna evakuacija razorenost doma Ovakva izuzetno stresna situacija na koju pojedinac nema utjecaja često puta ima za posljedicu razdvajanje od porodice ugroženost kako primarnih (tjelesna sigurnost) tako i sekundarnih potreba (socijalnih ekonomske sigurnosti društvenog statusa potrebe za afirmacijom) te promjenu dotadašnjeg uobičajenog načina života
Vrlo često se radi o osobama narušenog samopoštovanja kao posljedice postupanja prema njima u njihovoj zemlji porijekla Te osobe u novoj sredini nemaju riješen legalni status pa ni priliku ostvarivanja zadovoljavajućeg socijalnog statusa ili su pak ograničenih radnih mogućnosti Ne raspolažu socijalnom mrežom razdvojeni su od porodice zemlje porijekla i svega što im je donedavno predstavljalo svakodnevni život Nepovjerenje otuđenost porodični problemi zdravstveni problemi i problemi psihičke prirode najčešće su proizašli kao posljedica doživljene traumatizacije
U psihološkom smislu svako radikalno izmještanje osobe iz prvobitne životne sredine u novu sredinu rezultira rascjepom između starog i novog psihološkog prostora Stoga je za osobu koja je emigrirala vrlo važno da dobije podršku i da ima mogućnost razmjene iskustava i emocija s osobama koje potječu iz istog kulturalnog okvirarsquo^
Zadatak Je psihosocijalnih intervencija u radu sa traumatiziranim osobama podržati proces ozdravljenja uklanjajući prepreke koje mogu dovesti do dugoročnih štetnih posljedica izazvanih traumatizacijom Potrebe za određenom vrstom psihosocijalne pomoći javljaju se pretežno pod utjecajem specifičnih karakteristika pojedinaca (ili grupa) i trenutnih vanjskih okolnosti (način smještaja ishrana organizacija slobodnog vremena) Stoga dinamičnosti promjena u objektivnim I subjektivnim prilikama osobe sistem treba biti prilagođen Vrsta i
u Centru se ne obavljaju ginekološki preglediCentar za dječake i mladiće u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj osiguravaju edukaciju o životnim vještinama
prevenciju ublažavanje i odgovor na RZNPriručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka
Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine str 108^ Op cf str 109
48
obim potrebnih intervencije ovisi o više faktora a što je uvjetovano potrebama pojedinaca odnosno zajednice kao cjeline
Psihosocijalni odgovor sastavni je dio prve pomoći ljudima u kriznim situacijama U uvjetima koji su opisani naprijed jasno je da RZN stavlja ogroman pritisak na mentalno zdravlje žrtve i može uzrokovati veoma ozbiljne probleme uključujući stalne osjećaje straha srama Ili krivnje Također to može da rezultira bolestima kao što su posttraumatski stresni sindrom (PTSP) depresija i anksioznost poremećaj spavanja i prehrane kao i psihotični poremećaji
Međutim žrtve se mogu oporaviti od traume (i sposobne su funkcionirati bez ikakvih očiglednih ozbiljnih problema) podsvjesno aktivirajući svoje mehanizme za suočavanje kao što su zaboravljanje poricanje i duboko potiskivanje doživljenog traumatskog događaja
Ono što je važno naglasiti je da sve žrtve trebaju dodatnu podršku kako bi nastavile sa svojim životima Članovi porodice žrtava RZN također mogu osjetiti različite štetne emocije zbog čega i oni trebaju podršku To je osobito važno za neke kulture u kojima RZN može dovesti do socijalne isključenosti cijele porodice ne samo žrtvepreživjele osobe
Štetne emocionalne psihološke i socijalne posljedice RZN trebaju se pažljivo tretirati isključivo od strane obučenih zdravstvenih stručnjaka te posebno obučenih i kvalificiranih volontera Posebnu pažnju treba pokloniti psihosocijalnoj pomoći za djecu žrtve Takva pomoć treba biti prilagođena djeci I pružana od strane zdravstvenih stručnjaka adekvatno obučenih za rad s djecom Intervjueri treba da budu svjesni činjenice da su neki počinitelji članovi porodice ili pratitelji Prema tome djecu uključujući maloljetnike bez pratnje treba intervjuirati kada nijedan član porodice ili saputnik nije prisutan međutim staratelj djeteta mora biti obavješten i dati pristanak da se vodi razgovor
Svaka komunikacija sa osobama u riziku gt žrtvamaosobama koje su preživjele RZN odvija se u posebnom ili povjerljivom prostoru dostupnom na terenu (u prihvatnim centrimaprijemnim objektima) koji treba biti siguran te u posebnom dijelu namijenjenom djeci ukoliko ima prostora i mogu se urediti posebne prostorije za tu namjenu
U slučajevima kada osobe koje su preživjele RZN trebaju zdravstvenu zaštitu ili brigu socijalni radnicipsihoiozi uvijek trebaju biti u pratnji osobe ph komunikaciji sa snagama sigurnosti I prilikom pregledakonsultacija sa zdravstvenim stručnjacima Obučeni prevoditeljikulturni medijatori trebaju uvijek biti prisutni
Prilikom prikupljanja i razmjene informacija potrebno je- Pružiti žrtvama potpune Informacije o relevantnim psihološkim postupcima i njihovim
ograničenjima dostupnosti i raspoloživosti takvih usluga i kako stupiti u kontakt sa nadležnim pružateljima usluga ako je moguće važno je ponuditi pomoć i usluge prevoditelja Međutim žrtve treba da donesu informiranu odluku o tome s kim i kakve informacije dijele o RZN
- Prikupiti podatke voditi evidencije I podijeliti informacije uz potpuno poštivanje dostojanstva žrtava i povjerljivosti informacija o njima u skladu sa zakonom
- Poštovati želje žrtava - žrtve imaju slobodu izbora (bez obzira na to žele ii zatražiti pomoć kakvu vrstu pomoći I od koje organizacije ili ustanove)
Svi stručnjaci koji su u kontaktu sa žrtvama moraju proći obaveznu obuku za RZN u skladu sa UNFPA standarima i ovim Smjernicama
49
Upućivanje (referat) prema dodatnim psihosocijalnim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebna dodatna psihološka podrška izvan kapaciteta osiguranih u prihvatnom centru a osoba o kojoj se radi izrazi namjeruvolju da ostane u zemlji i traži dodatnu pomoć psihološko savjetovanje i terapiju može pružiti obučeni psiholog iz centara za mentalno zdravlje u zajednici a koji djeluju u okviru JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Potrebno je osigurati prevoditelje za ovu namjenu a kroz programe podrške UN agencija i nevladinih organizacija koje djeluju u prihvatnim centrima
U skladu s protokolom za postupanje prema žrtvama RZN u zdravstvenim ustanovama zdravstveni stručnjaci dužni su pregledati sve osobe koje su žrtve RZN Potrebno je utvrditi psihološko stanje žrtve (putem intervjua opservacije testiranja) te donijeti psihološki iili psihijatrijski nalaz
Pružatelji psihosocijalne podrške upućuju na profesionalne ustanove za mentalno zdravlje najčešće kada je potreba dodatna - ali još uvijek ograničena ~ stručna pomoć iili medikamentozni tretman u cilju stabilizacije simptoma anksioznosti Ovo se smatra dovoljnim u smislu poticanja mehanizama za tretman I pružanje podrške raseljenim osobama ili osobama koje se kreću ka željenim destinacijama U slučaju ozbiljne manifestacije anksioznosti ili sigurnosne prijetnje psihosocijalni radnici savjetuju da se osoba zbrine na sigurnoj lokaciji u zemlji u kojoj može dobiti integrirane i dugoročne usluge
Kada je riječ o zaštiti djece i maloljetnika treba imati u vidu da- procjenu provodi posebno obučen stručnjak iz centra za socijalni rad^^ Staratelj mora
biti uključen u procjenu osim ako nadležni centar za socijalni rad drugačije ne odluči- je važno osigurati bezbjednost- se djecu žrtve uputi prema ustanovamaorganizacijama specijaliziranim za rad sa
djecom
Skloništa za žrtveosobe koje su preživjele rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici
Ako osobe u rizikužrtve RZN izraze potrebu za srednjeročnom i dugoročnom zaštitom i ako su spremne ostati u zemlji duži vremenski period bit će upućene u skloništa koja vode organizacije civilnog društva
Skloništa pružaju integriranu psihosocijalnu podršku I zaštitu na duži vremenski period Usluge uključuju
- zaštitu kroz smještanje osoba u rizikužrtava u sigurnu kuću- socijalno I pravno savjetovanje (za odrasle djecu i porodice)- psihološku podršku i terapiju- olakšavanje pristupa relevantnim i pravnim procedurama- olakšavanje pristupa drugim uslugama (uključujući zdravstvo i sigurnost)
Upućivanje se vrši putem nadležnog centra za socijalni rad u općinama Ilidža i Hadžići te Tužiteljstva Kantona Sarajevo a u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo
U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana i za urgentne potrebe za
u toku Je i izrada Smjernica za postupanje sa maloljetnicima bez pratnje
50
žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući U slučaju prijema DRC će obezbjediti testiranje osoba na Covid-19 u jednoj od certificiranih laboratorija
UNFPA će u saradnji sa Fondacijom lokalne demokratije uspostaviti procedure smještaja i načine rada i rješavanja slučaja
Usluge pslhosodjafne podrške žilViarnaAosdbžma koja s^u pr^ivjefe rodno zasnovanonasilje u kriznim situacijama a za područje Kantona Sarajevo pružajubull Međunarodne organizacije
- UNFPA - podrška ženama i djevojkamaJ BHWI 4 podrška porodicama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci te drugifri
ranjivim grupama (ženama koje su same LGBTl osobama i si)- MdM ldquo podrška muškarcima (pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su
preživjeli seksualno nasilje i počiniteljima RZN)- World Vision gt podrška djeci u pratnji djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci I
majkamabull Centar za mentalno zdravlje u zajednici (u okviru JU Dom zdravija Kantona
Sarajevo)laquo Kantonalni centar za socijalni rad (posebno centri za socijalni rad u općinama llldža
i Hadžići) f Sklonište ^ sigurna kuća (u okviru Fondacije lokalne demokratije)
13 SIGURNOSNI ODGOVORSigurnost je prvi i glavni prioritet za sve žrtve RZN Nadležna tijela vlasti treba da imati glavnu ulogu u garantiranju sigurnosti postupajući u skladu sa važećim propisima i svojim ovlastima Poseban fokus treba staviti na migracije azil i graničnu policiju
Policijski odjeli koji rade na RZN trebaju biti upoznati sa rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama i biti dio postupanja sa žrtvama a u skladu sa ovim Smjernicama i važećim propisima Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo općinski sudovi i kantonalni sud također se trebaju upoznati sa problemom RZN u kriznim situacijama kako bi mogli osigurati rodno osjetljiv pristup pravdi žrtvamapreživjelim
Prva zaštitna pomoć
Organizacije koje su nadležne za postupanje u kriznim situacijama uglavnom reagiraju na način da odmah sklone ugroženu osobu ili žrtvu RZN u kriznim situacijama od neposrednih prijetnji te rade na sprječavanju prijetnji od nasilja u okviru svojih dužnosti i u saradnji sa centrom za socijalni rad Ministarstvom zdravstva lOM-om (preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo) Crvenim krstomkrižom UNHCR-om i drugim relevantnim humanitarnim akterima prisutnim na terenu Ako radnici na terenu identificiraju rizične slučajeve iili žrtve RZN tokom pružanja prioritetnih zdravstvenih usluga (uključujući i psihološku prvu pomoć) dužni su predmet uputiti pripadniku sigurnosnih snaga na terenu na jasan zahtjev osobe koja je u pitanju iili primijeniti posebne mjere kada utvrde da je žrtva ili druga osoba u prihvatnom centru u neposrednoj opasnosti Posebne zaštitne mjere uključuju ali nisu ograničene na sljedeće
- Transport uz pratnju na određenim dijelovima tranzitnemigrantske rute- Sklanjanje žrtveosobe u riziku od grupe s kojom putuje (ako je polazak odgođen ili je
osoba sklonjena u posebnom skloništu)
51
- Osoba u rizikužrtva sklonjena Je u posebno skloništesiguran prostor uz nadzor (tokom noći ili tokom perioda čekanjagodišnjih odmora)
- Olakšavanje pristupa i pomoć tokom procedure za traženje azila u zemlji
Kad je u pitanju prioritetna sigurnost od ključne je važnosti osobi dati blagovremene i tačne informacije o zakonskim pravima žrtve te navesti ko može pružati 24-satnu pravnu podršku
Žrtvepreživjeli trebaju biti informirani o- postojećim mjerama sigurnosti za preveniranje reviktimizacije- procedurama vremenskom rasporedu mogućnostima i izazovima u primjeni rješenja
predviđenih domaćim zakonodavstvom- postojećoj podršci i ograničenjima kao i o očekivanom vremenskom okviru u slučaju
pokretanja fonrialnih pravnih procedura ili rješenja putem alternativnog pravnog sistema uz naglašavanje da su usluge također dostupne u tom okruženju što podrazumijeva prevoz i pratnju do suda pravnu pomoć I podršku tokom cijelog procesa Ove usluge mogu da pužaju organizacije civilnog društva koje nude pravnu pomoć na primjer NVO Vaša Prava BiHregdeg
- kantonalni zavod za besplatnu pravnu pomoć
U slučaju da korisnici na licu mjesta zatraže zdravstvenu uslugu zbog seksualnog i fizičkog nasilja koje je Izazvalo ozbiljnu tjelesnu povredu (uključujući silovanje) slučaj mora biti odmah prijavljen policiji od strane lOM-a a preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo U opravdanim slučajevima slučaj može biti prijavljen policiji i od strane drugih aktera Ako se radi o djeci bez pratnje važno je skrenuti pažnju da se ne preduzimaju koraci bez staratelja
Ako osoba u riziku - žrtva zatraži pristup domaćim procedurama i uslugama za postupanje u slučajevima RZN snage sigurnosti na terenu ukoliko su prošle adekvatnu obuku će dokumentirati prijavu žrtve u skladu sa standardiziranim procedurama u povjerljivom prostoru (kroz postojeće obrasce koje policija koristi u skladu sa važećim propisima) u prisustvu socijalnog radnikapsihoioga i pravnika Ukoliko predstavnik snaga sigurnosti nije prisutan na terenu nadležni službenik će uputiti slučaj obučenoj osobi u najbližoj policijskoj stanici ili drugoj relevantnoj instituciji
Sekundarni i tercijarni sigurnosni odgovor
U slučaju da osoba koja jeste ili je bila žrtva RZN zvanično prijavi incident unutar domaćeg pravnog sistema prijava se odmah podnosi policiji Policija nakon zaprimanja prijave odmah obavještava dežurnog tužitelja koji daje upute o postupanju Obučeni policijski službenik iz jedinice za krvne i seksualne delikte ili jedinice za nezakonitu trgovinu ljudima -- ovisno o slučaju će zaprimiti slučaj Kad god je moguće razgovor treba voditi službenik istog spola kao i žrtva Izjava žrtve bit će snimljena u prisustvu nadležnog socijalnog radnika za svaki prihvatni centar obavezno uz staratelja ako se radi o maloljetniku bez pratnje iili pravnika iz NVO Vaša prava (koji će pružiti besplatnu pravnu pomoć i pomoć pri zagovaranju ili uputiti na besplatnu pravnu pomoć kroz druge ustanoveorganizacije)
Ukoliko je žrtva maloljetna izjava se uzima u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima (Glava ldquoKrivična djela na štetu djece i maloljetnika) Dakle s djetetom odnosno mlađom maloljetnom osobom se obavlja razgovor tj uzima izjava Takvo saslušanje se može provesti najviše dva puta Tužitelj ili ovlaštena službena osoba ispitivanje obavlja putem
Udruženje Vaša prava BIH je osim za pružanje pravne pomoći u postupku azila spremno i raspolaže kapacitetima za paižanje informacija i asistencije I u drugim postupcima naročito kada se radi o preživjelim RZN
52
tehničkih uređaja za prenos slike i zvuka a bez prisustva tužitelja ili ovlaštene službene osobe u prostoriji gdje se svjedok nalazi Saslušanje djeteta ili maloljetnika se po pravilu obavlja uz pomoć pedagoga psihologa ili druge stručne osobe Dijete ili mlađa maloljetna osoba može se saslušati u svom stanu ili drugom prostoru u kojem boravi ili centru za socijalni rad
Nakon što se uzme izjava po nalogu tužitelja policija dokumentira izjavu žrtve Tužitelj će dalje savjetovati o vrsti forenzičkih pregleda u tom slučaju Na taj način žrtva može u svakom trenutku dokazati da je prijavila incident i zatražila da se dokazi prenesu u bilo koju zemlju u kojoj želi prijaviti zločin
Ako žrtva iskaže namjeru da podnese zahtjev za azil predmet se odmah upućuje Ministarstvu sigurnosti BiH sa jasnom naznakom roka za podnošenje zahtjeva za azil Propuštanje roka osim ako ne postoje opravdani razlozi smatra se kao da je lice odustalo od podnošenja zahtjeva za azil i predmet se prosljeđuje Službi za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH na dalje postupanje Ukoliko postoje indicije da se radi o osobi koja je preživjela RZN uključivanje Centra za socijalni rad neophodno je od momenta identifikacije
Žrtve moraju biti obaviještene o svojim pravima i obavezama koje se odnose na postupak azila Besplatna pravna pomoć i savjetovanje o postupku azila osigurat će NVO Vaša prava BiH U slučaju aktivacije nacionalnih pravosudnih i pravnih postupaka osobe u pitanju će biti usmjerene na migrantske privremene prihvatne centre s odgovarajućim smještajem za ranjive skupine
Osim toga ovisno o okolnostima zahtjevi za azil koje podnose žrtve RZN imaju prioritet u postupku dobijanja azila u skladu sa stavom (3) člana 29 Zakona o azilu budući da spadaju u kategoriju osoba izvrgnutih oblicima ili psihičkog nasilja Ministarstvo sigurnosti BiH to treba da ima u vidu kod obrade podnesenog zahtjeva Također ukoliko osoba potpiše punomoć Udruženju ldquoVaša prava BiHrdquo osigurava se pristup postupku azila bez odlaganja
Glavne institucije za sigurnost Г pravnu pomoć koje pružaju zaštitu žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevobull MUP KS - policijski službenici Uprave policije nadležni za prijavljeno krivično djelo
shodno pravnoj kvalifikaciji i mjesnoj nadležnosti preduzimaju mjere i radnje na dokumentovanju krivičnih djela koja u biću i bitnim obilježjima krivičnog djela imaju element rodno zasnovanog nasilja
JU Kantonalni centar za socijalni rad (posebno Centri za socijalni rad ~ llidža i Hadžići zbog prihvatnih centara situiranim u ovim općinama)
jlaquo Tužiteljstvo Kantona Sarajevobull Državna agencija za istrage i zaštitu - SIPAlaquo Služba za poslove sa strancima (u okviru Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine)
- Terenski centar Sarajevo t Imrgracioni centar)raquo HV0 Vaša prava BiH __________
14 KOORDINACIJAKoordinacija se odnosi na višesektorsku koordiniranu akciju koja uključuje više sudionika iz sljedećih sektora socijalna zaštita zdravstvo sigurnost pravosuđe i ljudska prava kao i druga područja relevantna za provedbu postupaka za sprječavanje I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Koordinacija se mora postići u skladu sa zakonom I ovim Smjernicama Relevantne institucije dužne su organizirati zajedničke sastanke za poduzimanje mjera i rješavanje
53
pojedinačnih slučajeva RZN Svaki sudionik koji radi na terenu treba imenovati koordinatoraslužbenika za vezu i njegovog zamjenika koji će prisustvovati sastancima za upravljanje predmetima
Podršku migrantimaizbjeglicama pružaju u značajanoj mjeri UN agencije a shodno svojim mandatima Vodeće agencije koje pružaju podršku ispred UN-a su lOM i UNHCR uz pomoć drugih UN agencija kao što je UNICEF UNFPA te drugih međunarodnih organizacija
Koordinacijsko tijelo za praćenje izbjegličko-migrantske krize u Kantonu Sarajevo je multisektorsko tijelo imenovano od strane Vlade Kantona Sarajevo a sastavljeno od predstavnika različitih organa ustanova i organizacija
Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH i lOM prikupljaju podatke na mjesečnoj osnovi i pripremaju izvještaj o incidentima a koji se dostavlja Koordinacijskom tijelu putem Ministarstva za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo
Koordinacijsko tijelo će tako imati uvjete da vrši komparaciju mjesečnih Izvještaja iz prošlog perioda i da raspravi i analizira informacije o prijavljenim incidentima RZN općim rezultatima sigurnosnim pitanjima preporukama i pitanjima koordinacije I drugim faktorima Informacije će poslužiti kao smjernice za kontinuirani razvoj preventivnih mjera i postupanja Svakl sektor bi trebao prikupljati i analizirati kvalitativne informacije o incidentima koji nisu prijavljeni uključujući rezultate iz grupnih rasprava glasine o incidentima RZN percepciju zajednice o rizicima ili sumnjivim aktivnostima i sva druga pitanja koja su primjećena i na koja se sumnja Informacije se predstavljaju I o njima se raspravlja na sastancima Koordinacijskog tijela
15 DOKUMENTOVANJE
Postojanje podataka i pristup stručnom tumačenju prikupljenih (kvalitativnih i kvantitativnih) podataka od ključne su važnosti za bolje planiranje inicijativa za sprječavanje RZN nad izbjeglicama i migrantima i njihovu zaštitu od takvog oblika nasilja Za svaki prihvatni centar odgovorne osobe dužne su ispuniti Obrazac za prijavu incidentu (Prilog 3) i dostaviti mjesečne podatke o svim slučajevima Koordinacijskom tijelu za praćenje Izbjegličko- migrantske krize u Kantonu Sarajevo
Prikupljanje podataka i analiza imaju za cilj- podržati relevantne sudionike na terenu u prikupljanju osnovnih i koherentnih
informacija o RZN u kriznim situacijama- osigurati sigurno i povjerljivo upravljanje podacima u skladu sa zakonom i najboljim
međunarodnim praksama- osigurati da se podaci o RZN koriste za donošenje odluka koordinaciju i
zadovoljavanje potreba žrtava- osigurati agregiranje podataka I tematsko izvještavanje o RZN u kriznim situacijama~ podići svijest donatorima agencijama UN-a i drugim međunarodnim akterima o
dodatnim aktivnostima koje treba poduzeti kako bi se poboljšala prevencija RZN i zaštita žrtava među migrantima
Služba za poslove sa strancima (u sastavu Ministarstva sigurnosti BIH) koja upravlja privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo i Međunarodna organizacija za migracije - iOM koja tim centrima koordinira zadužene su i za prikupljanje podataka o slučajevima RZN kao i koordinaciju sa drugim relevenantim akterima Podaci se evidentiraju putem Obrasca za prijavu incidenta (Prilog 3) koji sadrži i dijelove koji se
54
odnose na poduzete korake u različitim sektorima tj ria pruženu podršku i pomoć žrtvi od strane nadležnih službi i organizacija
Podaci iz navedenog obrasca obrađuju se na mjesečnoj osnovi kao što je istaknuto naprijed U tom smislu mjesečni izvještaji sadrže sljedeće podatke
- podaci razvrstani prema spolu- podaci razvrstani prema starosnoj dobi- bračni status- ostali demografski podaci- lični status u tranzitu ili tražitelj azila- vrsta incidenta (vidjeti definiciju RZN u kriznim situacijama i Istanbulsku konvenciju)- vrste posljedica- mjesto I vrijeme Incidentardquo vrsta pruženih usluga uključiti i ranije usluge)- upućivanje
SigurnostPodaci i informacije trebaju se prikupljati pohranjivati i dijeliti na način koji je u skladu sa važećim etičkim i sigurnosnim načelima kao što su
- sigurnost i zaštita korisnika u bilo kojem trenutku i- sigurnost podataka u bilo kojem trenutku
PovjerljivostLični podaci i informacije mogu se dijeliti među relevantnim institucijama po mogućnosti na osnovu informiranog pristanka (Prilog 2) osobe o kojoj se radi a u cilju da se odgovori na potrebe i prava osobe (u smislu njene zaštite pružanja pomoći zdravstvene brige i dobrobiti)
Anonimnost i informirani pristanak- Podacistatistika trebaju se prikupljati tokom pružanja prve pomoći- Lični podaci i informacije o slučaju trebaju se prikupljati tokom savjetovanja i daljeg
upućivanja a na osnovu informiranog pristanka osobe o kojoj se radi
Dokumentiranje prijavljenih slučajevaAkteri koji rade unutar sistema prevencije i zaštite od RZN dakle izvan prihvatnih centara također su dužni prikupljati i održavati prepoznatljivim podatke i Informacije prikupljene tokom savjetovanja kao i u narednim fazama pružanja brige žrtvama a u skladu sa važećim propisima svako u okviru svoje nadležnosti Zabilježeni podaci imaju značaj kod koordinacije sa nadležnim tijelima unutar prihvatnih centara jer čine dio podataka za jedinstveni izvještaj o poduzetim koracima u pojedinim slučajevima
httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationTool_Feb20l12pdf
55
IV DIO
PRILOZI
56
PRiLOG 1 ldquo Psihološka prva pomoćŠta uradKI Sta ne raditi
Nađite mirno mjesto za razgovor (izdvojenu prostoriju centar za žene i djevojčice centar za dječake i mladiće prazan ured i si) i smanjite mogućnost bilo kakvih vanjskih smetnji - npr prostor bi trebao biti povezan sa zdravstvenim objektom za žene (mobilna ginekološka klinika)
Ne započinjite razgovor na mjestu gdje se osoba očigledno osjeća nesigurno ili neugodno
Jasno recite da ne morate čuti cijelu priču da biste bdquopovjerovali ali da jeste voljni da saslušate ako osoba želi da govori
Ne vršite pritisak na žrtvu da vam ispriča svoju priču
Sjednitestanite blizu osobe ali zadržite odgovarajuću distancu ovisno o uzrastu spolu i kulturi iz koje osoba dolazi
Ne dodirujte osobu ako niste sigurni da je to adekvatna gesta
Dajte osobi do znanja da je pažljivo slušate (npr klimajte glavom ili povremeno recite bdquoa-halsquo)
Ne osuđujte osobu zato što nije nešto poduzela ili zbog toga kako se osjeća Nemojte reći bdquoNe trebate se tako osjećati ili bdquoTrebate biti sretni što ste živi
Poštujte privatnost osobe i čuvajte povjerljivost svih informacija koje je podijelila s vama
Ne pričajte o nekom drugomNe pričajte o svojim problemima
Budite strpljivi ljubazni i mirni Ne prekidajte i ne požurujte osobu dok vam prenosi svoju priču (npr tako što gledate na sat ili pričate prebrzo)
Poštujte osjećaje osobe Priznajte njenu tugu bol ljutnju itd (Npr bdquoVrlo mi je žao mogu zamisliti kako vam Je bilo teško)Pokažite da shvatate kako je teško izraziti takva osjećanja i podijeliti ih s drugima
Nemojte samo pasivno ili bezobzirno čekati da osoba podijeli s vama informacije
Pokažite da ste svjesni da se nasilje događa i da pogađa ljude koji su žrtve oružanih sukoba ili su raseljeni te da znate kako je to teško pogotovo za ženedjevojčice
Nemojte misliti ili se ponašati kao da vi morate riješiti sve probleme koje osoba ima umjesto nje same
Uvijek naglašavajte vezu između razumijevanja za ono što je žrtva nasilja preživjela i mogućnosti da se osoba osjeća bolje i dobije pomoć
Ne dajite lažna obećanja i ne podižite nadu neosnovano
Dok razgovarate s osobom dajte joj informacije o dostupnoj pomoći i rješenjima koja mogu odgovoriti na njene trenutne potrebe
Ne govorite o ljudima na negativan način (npr ne nazivajte ih ludim ili idiotima)
Ponudite informacije koje imate Recite osobi iskreno šta znate a šta ne (Npr bdquoNe znam ali ću pokušati saznati i obavijestiti vas)
Ne izmišljajte stvari ako nešto ne znate
Pružite informacije na jasan jednostavan i razumljiv način
Ne koristite pretjerano stručne termine
Odajte priznanje snazi osobe i činjenici da je uspjela izdržati tešku situaciju
Ne omalovažavajte ličnu snagu osobe i njen osjećaj da se može sama brinuti o sebi
Dopustite osobi da plače i razumno kontrolirajte plakanjeUspostavite fizički kontakt ako je to odgovarajuće da smirite osobu (držite je za ruku stavite ruku na njeno rame)Pričajte o plakanju kao nečem pozitivnom kao o koraku koji vodi prevazilaženju trenutne situacije
Ne pokazujte da vam je neugodno ili da ste iznenađeni ako osoba počne pričati o svom stresu o zlostavljanju koje je preživjela ili ako pokaže jaku emocionalnu reakciju
bok razgovarate i pružate pomoć stalnonaglašavajte da je osoba sada sigurna - imajte na umu sve trenutno dostupne zaštitne mjere i obavijestite osobu o njima
Ne forsirajte osobu da govori ili daje informacije ako se očito osjeća nesigurno i neugodno
Tišina Ne insistirajte na verbalnoj komunikaciji
Ispratite osobu do mjesta gdje može dobiti dodatnu pomoć ako je zatražiInformirajte je o dodatnim uslugama prema kojima je možete uputiti ako je to potrebno i ako osoba to želi
Ne ostavljajte osobu prije nego što ste sigurni da je njeno psihofizičko stanje stabilno i prije nego što je uputite na mjesto gdje može dobiti dodatnu pomoć -gt u hitnim slučajevima i na zahtjev osobe
57
PRiLOG 2 ~ Obrazac pristanka za davanje informacija
Incident ID Šifra klijenta
Pristanak za davanje ktformacija^^
Ovaj obrazac treba pročitati klijentu ili zakonskom staratelju klijenta na njegovom maternjem Jeziku Treba Jasno objasniti klijentu da može izabrati bilo koju ili nijednu od dole navedenih opcija
Ja ^đajem svoju saglasnost dafme i prezime)
(Naziv organizacije)
da daje informacije o incidentu koji sam prijaviola kako je navedeno u daljem tekstu
1 Razumijem da davanjem ove saglasnosti dajem dozvolu da navedena organizacija dalje dijeli specifične informacije o slučaju iz mog izvještaja o incidentu i to sa pružateijemima usluga koje
sam naveola kako bih mogaola dobiti pomoć po pitanju mojih potreba vezano za sigurnost zdravlje psihosocijalnu pomoć iill pravnu zaštitu
Razumijem da će dijeljene informacije biti tretirane povjerljivo i s poštovanjem te da će se
podijeliti samo prema potrebi za pružanje pomoći koju zatražim
Razumijem da davanje ovih podataka znači da osoba koja se nalazi u agenciji ili službi koja je
označena u nastavku može doći razgovarati sa mnom U svakom trenutku imam pravo izmijeniti mišljenje o dijeljenju informacija s određenom agencijomkontakt osobom navedenom u nastavku
Želim da informacije budu podijeljene sa sljedećim službama
(Označite sve Što je relevantno i navedite ime obekt i agencijuorganizaciju ako je primjenjivoj
Affi
Da N0 službe sigurnosti (navesti)
Oa Њ psihosocijalne usluge (navesti)
Ш m zdravstvene usluge (navesti)
Da Ne sigurna kućasklonište (navesti)
pa Ne pravna pomoć (navesti)
Ш službe koje osiguravaju sredstva za život (navesti)
Ds Ne ostale usluge (navesti koje i naziv agencije)
rsquo httpwwwgbvimscomgbvims-toolsintake-forrTV
58
Saglasnost označava klijent Oa
(ili rođiteljstaratelj za klijente mlađe od 18)
Ne
Potpisotisak prsta klijenta
Službenik koji vodi predmet Datum
Incident ID šifra klijenta
INFORMACIJE ZA VOĐENJE PREDMETA
(NUE OBAVEZNO)
Ime i prezime klijenta ^
Ime i prezime staratelja (ako Je klijent rhatolptan)
Broj telefona
Adresa
59
PRILOG 3 o Obrazac za prijavu incidenta
Vrsta incidenta
Broj predmeta Prihvatni centaradresa Datum i vrijeme razgovora
Broj ranijeg incidenta za ovog klijenta (ako postoji)
ŽRTVAPREŽIVJELA OSOBA
Informacije o žrtvipreživjeioj osobi
Ime i prezime Starosna dob Godina rođenja Spol
Adresa Državljanstvo Bračni status Zanimanje
Broj djece Uzrast djece Glava domaćinstva
(osoba ili navesti ime veza sa žrtvom)
Broj statusnog kartona ili
broj lične karte
Ako je žrtvapreživjeli dijete
Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Incident
Mjesto Datum Vrijeme
Opis incidenta (ukratko opisati okolnosti šta se tačno desilo šta se desilo poslije)
60
Informacije o počinitelju (ili počiniteljima)
Ime i prezime Broj počinitelja Spol
Adresa Državljanstvo Starosna dob
Veza sažrtvompreživjelim
Bračni status
Ako je počinitelj nepoznat opisati gaju uključujući prepoznatljiva obilježja
Trenutna lokacija počinitelja ako je poznata
Predstavlja ti počinitelj još uvijek prijetnju
Ako je počinitelj dijete Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Svjedoksvjedoci
Opisati prisustvo svjedoka (uključujući djecu)
Imena i prezimena kao i adrese
PODUZETI KORACI
Koraci poduzeti od datuma popunjavanja ovog obrasca
Slučaj prijavljen Datum prijave Poduzeti koraci
SIGURNOST
Ime i prezime
IOM
Ime 1 prezime
POLICIJA
Ime i prezime
61
CentarSlužba za socijalni rad
Ime i prezime
Zdravstvena ustanova
Ime i prezime
UNHCR
Ime i prezime
UNICEF
Ime i prezime
DRC
Ime i prezime
BHWI
Ime i prezime
Save the Children
Ime 1 prezime
MdM
Ime 1 prezime
Vaša prava BiH
Ime i prezime
Drugo
Ime I prezime
(Ukoliko Je pcrirebno mogu se ckxJati druge organizacije i osobe)
Naučene lekcije
Datum zatvaranja slučaja
62
PRILOG 4 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremenom prihvatnom centru Ušivak
l^učfvšhje na uatuga (zdravstvena^ аасЏШпа^ ps1hosoc(fatna pravne Ш) uvtj^dc se za^tfMt ЗШа i џskl^u s prfsd^om usmjarenkn na preiiv^d^e Žrtva sa obavezno upozori o postaifar^u obaveza da se RZN prijat^ pdfic^i radi provođenja dađjnjih radnji u skladu sa еа^Њбпп propisima u Federaciji BiK
Prijavljivanje nasilja i zahljev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru UŠIVAK svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt telkoja odmah telefonom informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime
kontakt tel) a u formi izvještaja o incidentu najkasnije unaredna četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj telte dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko su kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili IOM sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje lOM-u iili matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Ušivak
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Ušivak
4Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne i povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i BHWI (ime i prezime kontakt tel ) i zakonski staratelj CentraStužbe za socijalni rad čiji je angažman podržan od straneUNiCEF-a (ime i prezimekontakt tel)
Osoba će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućena u UNFPA centar za žene i djevojke u UšiN^cu
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti DRC - ime iprezime kontakt tel UNFPA ~ ime i prezime BHWI - ime i prezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakt tel NVO ime i prezime kontakt telili drugi)
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj - Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)_________ _______________________________________________________
63
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja Hadžtd DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu Prim dr Abdulah Nakašldquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška
Ambulanta u Prihvatnom centru
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
Telefoni za kontakt DRC
DRC Ime i prezime tel Ime i prezime tel
MUP 122 BHWI
Hitna medicinska pomoć
Ime i prezime tel
124 CSR
033 611 111
OJ Dom zdravlja Hadžići
Tel
Ime i prezime tel
Zdravstvena zaštita Psihosocijalna zaštita sigurnost Osnovne potrebe
OJ Dom zdravlja Hadžići i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
Tel UNHCR
UNFPAOpća bolnica NVO Vaša prava BIHbdquoPrim dr Abdulah Nakašldquo TelTel Sigurna kuća
TelKlinički centar Univerziteta u Sarajevu
BHWI
TelTe
Koordinacija RZN zaKanton Sarajevo
UNFPA
64
PRILOG 5 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremnom prihvatnom centru Blažu]t^uihi^ie П9 usluge (sfkwfstmte еесЏгЛпе psihosueijtgne prevne Ud) uvijek laquoo xasrUve na fuistanku žrtvet a u skladu ^0sUtpom usmJererUm na prežNjdie Žrtva se obavezno tgtozori o posfqwyu obaveze da se RZN priavi policiji пШ provodei^i ddinjih radrdi u skladu sa važećim propisima u federaciji BiH
Prijavljivanje nasilja I zahtjev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru Blažuj svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt tel ) koja odmah telefonom Informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime kontakt tela u formi izvještaja o Incidentu najkasnije unaredna Četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prljavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj tel te dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji iz CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez
pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko $u kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili 101И sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje iOM-u iiii matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Blažuj
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Blažuj
Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne I povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i Save the Children (ime i prezime kontakt tel)
U saradnji sa centrom za socijalni rad maloljetnik treba biti prebačen u prihvatni centar Ušivak ili drugi odgovarajući smještajni kapacitet i to kao prioritet i u pratnji Save the Children Maloljetnik će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućen u UNFPA centar za dječake i mladiće u UŠivku gdje će dobiti adekvatnu podršku nakon što relevantne organizacije dogovore neophodan pristup
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja Imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti UNFPA - ime iprezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakttel DRC - ime i prezimekontakt tel Save the Children - ime iprezime kontakt tel NVO ime i prezime
65
kontakt tetШ drugi
U slučaju maloljetnika ^učaj nadgleda Centar za socijalnu zaštitu i drugi akteri zaduženi za dječju zaštite ako ih imenuje nadležno tijelo
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja llidža DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao Što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu bdquoPrim dr Abdulah Nakašrsquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška Ambulanta u Prihvatnom centru
Telefoni za kontaktDRC Ime i prezime tel
MUP 122
Hitna medidnska pomoć 124033 611 111
OJ Dom zdravlja llidža Tel
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
DRCIme i prezime tel
BHWIIme i prezime tel
CSRIme i prezime tel
Sekundarno upućivanjeZdravstvena zaštitaOJ Dom zdravlja llidža Tel
Opća bolnicabdquoPrim dr Abdulah NakašldquoTel
Klinički centar Univerziteta u SarajevuTel
Psihosocijalna zaštita sigurnost i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
UNHCR
NVO Vaša prava BiH Tel
Sigurna kuća Tel
BHWI Tel
Osnovne potrebe Koordinacija RZN zaKantona Sarajev
UNFPA
66
Izvori
Pravni izvori- CEDAW Opće preporuke br 19 i br 35 o nasilju nad ženama- CEDAW Opća preporuka br 24- Konvencija o statusu Izbjeglica i njen protokol (1951)- Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavaju6h postupaka ili kažnjavanja- Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)- Konvencija o pravima djeteta (UN 1989)- Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)- Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom (UN 2006)- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suadoijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CAHVIO
2011) (tzv Istanbutska konvencija)- Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007)- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Krivični zakon Federacije Bosne I Hercegovine (Službene novine Federacije В1Нldquo br 3603 3703
21046904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517)- Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije- Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)- Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)- Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i
3114)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s nasiljem unutar
porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu 2010 godine
neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o djeci koja su svjedod nasilja u porodici
- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu zdravstvenoj zaštiti- Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama- Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u oblasti zdravstva u
Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)- Zakon o azilu (ldquoSlu^jeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)- Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj 3210 - Prečišćeni
tekst) Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (Službene novine Federacije BiHldquo broj 2013)- Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo br
3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210 813 5914)- Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlidSjene novine
Federacije BiHldquo broj 714)- Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije
BiH (Službene novine Federacije BiHldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)- 21akon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona
Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 3816441712818)- Zakon 0 strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiHrdquo broj 8815)- Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik В1Нldquo br 4906 7611 i 8911)- Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513)
Literatura i drugi izvori- Ciljevi održiveg razvoja - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 161COR 17- Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovlna01-30 September 2019ldquo Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine -
Resufsni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva I UNFPA Sarajevo 2020
godine- Minimalni standardi za prevenciju I odgovor na RZN u vanrednim situadjama UNFPA 2015 godine- Objedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji
Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Službeni glasnik BIH 7515)
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim dtuacijama - Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
67
- Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - multisektorski pristup Gender centar Federadje Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018 godina
- Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009 godine
- Priručnik za edukatore Zaštita izt^eglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Radojka Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine
- Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedović i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiH Sarajevo 2018 godine
- Proqena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godine
- Protokoli i standardne operativne proc^ure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Protokol 0 radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 godine
- Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore Podgorica 2010 godine
- Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine
- Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 The Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
- Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR Ženeva 2003
- Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
~ Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine (usvojene odlukom Vlade Unsko- sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni I Hercegovini - februar 2013 godine- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (raquoSlužbene novine Federacije
BiHldquo broj 9513)- UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child
httpswvw unhcrorg4566b 16b2 pdf
Web izvori- httpswww iloorgdynnatlexdocsELECTRONIC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-
104618pdf - httpsemergency unhcrorgentry223896idp-definition- httpwwwunhcrorgprotectionjfeasic3b66c2aa10convention-protocol-relating-status-refugeeshhnl- httpwwwunorgenuniversal-declaration-human-rights- htfaswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx- httpswww ohchr orgenprofessionalinterestpagescescr aspx- httpwww un orgwomenwatchdawcedaw- httpwwwrefworldorgdocid52d920c54html- httpstbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GlobalCEDAW_C_GC_35_826
7_Epdf- httpwww refworid orgdocid453882a73 html- httpswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesa-caspx- httpswwwunfpa orgsitesdefaultfilespub-
pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf- httpwwwwreliefwebintAvrwbnsfs40B847015485B34749256BFE0006E603- httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Gender-based-Violence-
Guidelines_lo-respdf- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-Toolpdf- httpswwwunodcorgdocumentstreatiesUNTOCPubiicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf- htfawww unorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-e pdf~ httpwwwunhcrorg453492294pdf- httpportasunsscorgenrolindexphpid=75- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationT ool_Feb20112pdf- httpsfmohgovba
68
statusom počeo je da prima I tražitelje azila od maja 2018 godine Trenutno se upućivanja tražitelja azila za ova dva centra provode isključivo iz populacije porodica koje borave u Privremenom prihvatnom centru Ušivak u saradnji između lOM-a Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH S obzirom na to da su se kapaciteti stalno popunjavali u centru Ušivak zbog svakodnevnih novih dolazaka odlukom države lica koja borave u centru Ušivak a ranjiva su kategorija u ovom slučaju porodice relocirane u pomenute državne centre u kojima im je obezbijeđen boravak i osigurane sve potrebne asistencije
Obim i problematika migrantsko-izbjegličke situacije u BiH ali i u Kantonu Sarajevo nazire se već iz prikazanih podataka Ovo posebno dolazi do izražaja ako se zna da govorimo o sasvim novoj situaciji koja nosi brojne izazove kako humanitarne tako i sigurnosne ali i finansijske u kojima relevenatni organi vlasti i organizacije imaju obaveze provedbe svojih nadležnosti
Jedan od glavnih problema za efikasno uspostavljanje privremenih prihvatnih centara I upravljanje istim je teška politička situacija u BiH sa složenim sistemom upravljanja koji državu dijeli na četrnaest različitih uprava (država Bosna i Hercegovina dva entiteta - Republika Srpska I Federacija Bosne i Hercegovine koja se sastoji od deset kantona te neoavisni Brčko distrikt Bosne I Hercegovine) Implementacija ili izvršenje zakona koji se odnose ne samo na sigurnost već i na zdravstvene i socijalne usluge mogu se razlikovati ovisno od (različite) finansijske moći i političke volje svakog geopolitičkog područja Ovo predstavlja izazove u organiziranju harmoniziranog transparentnog i koordiniranog odgovora vezanog za migrante Izbjeglice i tražitelje azila
Komplicirani način upravljanja privremenim prihvatnim centrimakampovima uključujući pristup uslugama i sigurnost osoba od interesa pruža otvoreni prostor za pojavu različitih oblika rodno zasnovanog nasilja (u daljnjem tekstu RZN) koje osobe od interesa mogu iskusiti a lokalne humanitarne institucije ne mogu identificirati postupati i pružati podršku žrtvama osobama koje su preživjele taj vid nasilja
Zbog navedenog OSCE je 2018 godine proveo Istraživanje ldquoProcjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni I Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu a radi uvida u kapacitete za odgovor na novonastalu situaciju Prema ovom istraživanju Služba za poslove sa strancima BiH centri za socijalni rad i zdravstvene institucije zaprimaju slučajeve od najvećeg broja pojedinačnih Institucija i organizacija obuhvaćenih Istraživanjem Policija i druge institucije za provođenje zakona najčešće upućuju migrante i izbjeglice Službi za poslove strancima BiH Značajan broj NVO-a upućuje migrante i izbjeglice institucijama za zdravstvenu zaštitu što odražava njihovu zabrinutost kada je u pitanju ova populacija kao i njihovu najizloženijuhumanitarnu ulogu u radu na ovom pitanju Služba za poslove sa strancima BiH i policija pokazuju visoku međupovezanost (eng betweenness centrality) unutar mreže što ukazuje na njihovu ulogu posredničkih Institucija koje povezuju inače nepovezane aktere Služba za poslove sa strancima i policija dakle često predstavljaju bdquostajališta za upućene slučajeve između drugih institucija unutar mreže^
Policija (i druge agencije za provođenje zakona) Služba za poslove sa strancima I nevladine organizacije najviše sarađuju sa drugim institucijama i organizacijama po ovom pitanju Analiza mreže upućuje na to da ove organizacije predstavljaju najvažnije povezujuće tačke između aktera i da su glavni čvorovi u ovom procesu lako se može učiniti da lokalne uprave
^ Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini OSCE Sarajevo 2018 godina str 17
Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu
manje sarađuju sa drugim akterima one su zapravo drugi po redu navedeni partner iza Službe za poslove sa strancima
Također Populacijski fond Ujedinjenih nacija Ured za Bosnu i Hercegovinu je u oktobru 2018 godine izvršio brzu procjenu RZN u kontekstu mješovitih migracija u BiH Procjena je rezultirala sljedećim zaključcima za Kanton Sarajevo kada su u pitanju usluge koje se pružaju za RZN
- ne postoji upućivanje slučajeva RZN u kriznim situacijama i vanrednim situacijama- nedostatak pravilnog upravljanja privremenim prihvatnim centrimakampovima u
neformalnim naseljima skloništima i smještajima za pogođene populacije- nedostatak sigurnih mjesta za žene i djevojčice u formalnim i neformalnim naseljima- očigledno je odsustvo rodno osjetljivih zdravstvenih usluga- hitna potreba za kompletima post ekspozicijske profilakse u slučaju silovanja
navodnog silovanja koji će biti implementirani od strane nadležnih zdravstvenih ustanova
- nedostatak osnovnog znanja u vezi sa minimalnim standardima i vodećim principima o RZN u kriznim ili vanrednim situacijama za humanitarne aktere posebno u zdravstvenom sektoru
- nepostojanje odgovarajuće registracije i koordiniranog smještanja u kampoveneformalna naselja porodica i žena koje su same
- potreba za pravilnom disagregacijom pogođene populacije prema spolu starosti bračnom statusu invalidnosti
- postoji potreba za angažiranjem domaćeg stanovništva u smanjenju rizika od RZN među adolescentima i
- potrebno je osigurati mehanizam zaštite protiv seksualne eksploatacije i zlostavljanja kao i da humanitarno osoblje uključujući i volontere bude informirano i obučeno
Evidentno je da postoji potreba za boljim adresiranjem uloga koje svaki akter na terenu u praksi ima u radu sa populacijom migranata i izbjeglica lako su mandati i djelokrug rada svih aktera uglavnom jasno definirani u propisima provođenje istih zahtjeva određene kapacitete ali i koordinaciju u praksi
Vezano za rodno zasnovano nasilje OSCE je u spomenutom Istraživanju dao i određene prreporuke i to da je potrebno obučiti osoblje o indikatorima rodno-zasnovanog nasilja kroz odgovarajuću obuku i izradu relevantnih smjernica i protokola za postupanje u različitim slučajevima te osigurati migrantima i izbjeglicama informacije o opasnostima od rodno- zasnovanog nasilja Na tragu tih preporuka je i izrada ovih Smjernica
11 Migrantsko-izbjeglička situacija u Kantonu Sarajevo i rizik od rodno zasnovanog nasilja
111 Migrantsko-izbjeglička situacija u Kantonu Sarajevo
Na području Kantona Sarajevo postoje dva privremena prihvatna centra a to su Privremeni prihvatni centar Ušivak u Hadžićima I Privremeni prihvatni centar u Biažuju kojima upravlja Služba za poslove sa strancima Ministarstvo sigurnosti BiH a podršku pruža Međunarodna organizacija za migracije gtbull lOM Pored ova dva centra postoji i Azilantski centar koji se nalazi u Delijašu općina Trnovo^
Op cit str 22
u centru Ušivak u Hadžićima od početka otvaranja centra (oktobar 2018godine) do danas kako je ranije spomenuto registrirano je 14592 lica Registracija podrazumijeva sljedeće da su lica Iskazala namjeru za podnošenje zahtjeva za azil (potvrda o iskazanoj namjeri podnošenja zahtjeva za azil) što izdaje Služba za poslove sa strancima u terenskom centru Ušivak za one koji se nađu ispred kapije centra Ušivak a nakon čega prolaze dalje procedure neophodne za dobijanje informacija koje su važne za što kvalitetniju procjenu potreba svake osobe koja dolazi
Nakon dolaska u centar te dobijanja potvrde o iskazanoj namjeri zahtjeva za azil upućuje ih se na Ijekarski pregled u ambulanti u centru Ušivak te nakon toga slijedi registracija lica i dobijanje ID kartice od strane lOM-a koja potvrđuje njihov boravak u ovom centru i omogućuje pristup svim servisima koji su dostupni u centru Identificirana djeca bez pratnje u terenskom centru Ušivak dobivaju zakonsko starateljstvo od strane Centra za socijalni rad Hadžići dok se identificirana djeca bez pratnje u terenskom centru Blažuj premještaju kao prioritet u terenski centar Ušivak Prisustvo odgovarajućeg osoblja centra za socijalni rad obavezno je kod registracije djece bez pratnje To je ustaljena i obavezna praksa za svako novo lice koje se pojavi u centru Boravak u centru podrazumijeva smještajnu jedinicu medicinsku psihosocijalnu i edukativnu pomoć I asistenciju tri obroka dnevno higijenske pakete te ispunjavanje svih pojedinačnih potreba koje su u skladu sa mogućnostima i mandatom kako lOM-a kao agencije koja koordinira radom u centru tako i partnerskih agencija i organizacija koje aktivno učestvuju u okviru svojih mandata te pružaju raznolik sadržaj i usluge u samom centru Agencije koje su prisutne u centru su UNHCR UNFPA UNICEF DRC Save the Chilren sa implementacijskim partnerima na terenu i to BHWI World Vision MdM Vaša prava BIH i dr
UNHCR
Mandat UNHCR-a je pružanje zaštite izbjeglicama i tražiteljima azila prema Konvenciji iz 1951 godine o statusu Izbjeglica implementacijski partneri na terenu su BHWI i NVO Vaša prava BiH BHWI pruža psihosocijalnu pomoć porodicama ženama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci kao i drugim ranjivim kategorijama Podrška djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci podrazumijeva da se socijalni radnici BHWI-a postavljaju za staratelje kroz postupak imenovanja posebnog staratelja u saradnji sa Centrom za socijalnu zaštitu u Hadžićima I u saradnji sa Službom za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BIH
Vaša prava BiH pružaju besplatnu pravnu pomoć u procesu traženja azila te drugih pravnih segmenata potrebnih da se zadovolje potrebe tražitelja azila u tom kontekstu Pravna pomoć u postupku azila podrazumijeva zastupanje prilikom podnošenja zahtjeva za azil odnosno registracije i postupka intervjua pred Ministarstvom sigurnosti BiH Vaša prava BiH pružaju I usluge zastupanja po pravnim lijekovima kako pred domaćim tako i pred međunarodnim tijelima
UNICEFUNICEF ima vodeću ulogu u oblasti zaštite djece i osigurava krajnje utočište Ključna svrha UNICEF-ovog humanitarnog odgovora je osigurati kvalitetnu podršku dječjoj zaštiti vođenje slučajeva osigurati pravne informacije djeci u pokretu i odgovarajuću brigu za djecu bez pratnje i razdvojenu djecu
UNICEF podržava rad četiri zakonska staratelja putem svog implementacionog partnera World Vision te dodatna dva staratelja i advokata koji su direktno zaposleni u Centru za socijalnu zaštitu Hadžići Zakonski staratelji zaposleni u Centru za socijalnu zaštitu uz podršku UNICEF-a vode osjetljive slučajeve među djecom bez pratnje i razdvojenom djecom kao što su preživjeli RZN djeca koja su u procesu povratka u zemlju porijekla
djeca sa specifičnom medicinskom istorijom djeca koja su u pravnom postupku (kao svjedok žrtva ili počinitelj)
UNFPAUNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji
DRCDanish Refugee Council (Dansko vijeće za izbjeglice) je organizacija koja obezbjeđuje medicinsku pomoć u saradnji sa JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Zavodom za hitnu medicinsku pomoć Općom bolnicom Prim dr Abdulah Nakašrdquo Zavodom za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Kliničkim centrum Univerziteta u Sarajevu Prisutni su 24h u privremenim prihvatnim centrima uz JRS partnere koji pomažu u asistenciji na terenu u noćnim smjenama Tim koji čine liječnik i medicinski tehničar dolaze iz različitih zdravstvenih ustanova Kantona Sarajevo te zajedno sa timom DRC-a svakodnevno pružaju medicinske preglede i pomoć u ambulanti u centru Ušivak
Pored medicinskog programa Dansko vijeće za izbjeglice kroz program zaštite osigurava prisustvo službenika koji rade na ranoj identifikaciji osjetljivih slučajeva posebno ugroženih skupina Službenici kroz pružanje informacija i referalne mehanizme osiguravaju da korisnici pristupe neophodnim uslugama
MdMMćdecins du Monde (Ljekari svijeta) je organizacija koja pruža usluge vezane uz mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku muškarcima smještenim u centrima Ušivak i Blažuj MdM- ov tim u privremenim prihvatnim centrima čine psiholozipsihoterapeuti kulturalni medijatori socijalni asistent te voditelj slučaja koji provode psihoedukativne i osnažujuće grupne aktivnosti individualne konsultacije i pružaju individualiziranu brigu kroz vođenje slučajeva vezanih uz poteškoće mentalnog zdravlja U kontekstu RZN MdM poseban naglasak u radu stavlja na rad s pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su preživjeli seksualno nasilje I počiniteljima RZN
Save the ChildrenSave the children usko sarađuje sa nadležnim centrima za socijalni rad i odgovoran je za identifikaciju djece bez pratnje u terenskom centru Blažuj provodi početnu procjenu pruža prvu psihosocijalnu podršku i obavlja preseljenje u terenski centar Ušivak Pored toga Save the Children podržava Kantonalni Centar za socijalni rad odnosno terenske timove socijalnih radnika koji obavljaju identifikaciju profiliranje I smještaj identificirane djece bez pratnje sa terena u terenski centar Ušivak
World VisionWorld Vision kao provedbeni partner UNICEF-a pruža usluge djeci u Privremenom prihvatnom centru Ušivak Usluge su podijeljene u tri cjeline Prostor prilagođen djeci (djeca uzrasta od 5 do 15 godina) Kutak za majke i bebe koji nudi podršku majkama i djeci (od 0 do 4 godine) i stalne usluge po principu 247 za djecu bez pratnje I razdvojenu djecu Djeca sudjeluju u svakodnevnim aktivnostima koje se sastoje od obrazovnih kreativnih i sportskih aktivnosti Djeci svih dobnih skupina pruža se psihosocijalna podrška a majkama koje posjećuju Kutak za majke i bebe pružaju se edukativne radionice o prednostima dojenja i raznim temama vezanim za dobrobit djece Kako bi pružio adekvatnu psihosocijalnu podršku djeci u pokretu UNICEF podržava rad psihoterapeuta i savjetnika koji su dostupni za individualne I grupne sesije Kao dio 24-satnih usluga za djecu bez pratnje i razdvojenu djecu World Vision ima zakonskog staratelja koji je prisutan u Privremenom prihvatnom
centru Ušivak i u dnevnoj i u noćnoj smjeni Uloga imenovanog posebnog staratelja je brinuti se o djetetovim potrebama i osigurati da se osiguraju njegovi najbolji interesi i prava
Neke agencije su prisutne svaki radni dan dok nekoliko drugih agencija je prisutno 24h u centru lOM koji koordinira radom u centru prisutan je 24 sata
Terenski centar Službe za poslove sa strancima je također prisutan svaki radni dan za potrebe izdavanja prvog dokumenta ldquoPotvrda o iskazanoj namjeri zahtjeva za azilrdquo
Kroz navedene djelatnosti i opisane aktivnosti koje pružaju sve navedene organizacije osigurava se mogućnost identifikacije djelovanja pa i prevencije sigurnosnih potencijalnih rizika koji svakako postoje s obzirom na specifičnosti populacije koja dolazi Konstantna koordinacija partnerskih organizacija redovni sastanci te izvještavanja pospješuju kvalitet rada u centrima i neophodni su za pravovoremeno djelovanje u cilju sprječavanja potencijalnih rizika
Kao što Je već navedeno u centru Ušivak borave porodice sa djecom (majke očevi i djeca) same odrasle žene te djevojčice maloljetnice (do 17 godina) zatim samohrane majke samohrani očevi maloljetnici bez roditeljskog staranja te samci odrasli muškarci
U centru Blažuj borave samci muškarci
112 Rizici
Svaki dolazak ranjivih kategorija na teritorij Bosne i Hercegovine iziskuje profesionalnu procjenu i pomoć stručnjaka u smislu identifikacije potreba te prevencije rizika O Identifikaciji kriterija ranjivosti će se govoriti u posebnom podnastovu a ovdje će se dati samo prikaz faktora rizika
Porodice dolaze iz različitih kultura te je kulturološki aspekt izuzetno važan u radu sa ovom kategorijom pa u vezi s tim su uposleni i kulturni medijatori u lOM-u i drugim agencijama koji svakako pomažu u procjeni najboljeg interesa za svaku osobu Kulturološki aspekt u vezi sa pitanjem nasilja također je jako specifičan s obzirom na to da utiče na percepciju nasilja ali I na prepoznavanje I reagiranje na nasilje Uloga psihologa psihoterapeuta i socijalnih radnika kao i drugog stručnog osoblja je Izuzetno važna u identifikaciji osvještavanju i prevenciji takvih slučajeva
Porodice koje dolaze te prolaze prvi korak Iskazivanja namjere zahtjeva za azil izjavljuju da su uglavnom iz Iraka Sirije Afganistana Ubije Maroka Alžira Palestine Bangladeša Pakistana Nije rijedak slučaj prijave nasilja nad ženama u porodici od strane muža Od početka rada centra Ušivak do danas zabilježen je broj od 20 slučajeva nasilja u porodici Neotkrivenih slučajeva je mnogo više Prema podacima lOM-a prijava pltxlrazumijeva prljavu uposlenicima u privremenom prihvatnom centru nakon čega se uglavnom nailazi na odbijanje od strane žrtve da nastavi procedure i prijavi policiji nasilje Niz je faktora koji utiču na takve odluke i o njima će se detaljnije govoriti u nastavku ovog dokumenta
Važno je napomenuti da je put koji prolaze prema onome što navedu u razgovorima izuzetno naporan nesiguran I težak a kulture iz kojih dolaze probleme koje nose u porodici još Iz perioda boravka u zemlji porijekla eskaliraju nerijetko u centru Tada se spoznaje da je problem izuzetno složen (primjer saznaje da se radi o ugovorenom braku iz zemlje porijekla da nije prvi put da muž udari suprugu već da je nasilje svakodnevnica u toj porodici te da žrtve imaju ozbiljnije psihološke pa i mentalne poteškoće) Podatak koji zabrinjava jeste da se sve češće čuje pojam tzv ugovorenih brakova dugotrajno psihološko
10
emocionalno i fizičko zlostavljanje psihološki i psihijatrijski problem traumatična iskustva i težak put koji prolaze svakako dodatno usložnjava situaciju
Samice žene nerijetko dolaze u grupi muškaraca koje se po dolasku odvajaju od pomenute grupe i smještaju u smještajnu jedinicu sa drugim samicama ili porodicama sa djecom (ukoliko su kapaciteti trenutno puni)
Prema podacima lOM-a djeca bez pratnje i razdvojena djeca navode da dolaze iz Pakistana Afganistana Maroka Alžira Sirije Egipta Kad su u pitanju maloljetnici bez roditeljskog staranja radi se o posebno ranjivoj grupi koja je podložna nizu rizičnih faktora obzirom da se radi o maloljetnim licima koji nemaju nikakvu pratnju Ili zaštitu na putu kojim dolaze a prema njihovim izjavama na tom putu doživljavaju raznolika traumatična Iskustva te je potrebno provesti sve dostupne mjere kako bi se identificirao problem ili poteškoća odnosno pružila odgovarajuća pomoć u skladu sa mogućnostima dok dijete boravi u centrima te ima mogućnost zatražiti pomoć
Slijedom iznesenog grupe žena koje putuju same ili sa djecom dojilje adolescentice dječaci i djevojčice bez pratnje djeca u braku koja ponekad imaju sopstvenu djecu osobe sa invaliditetom stariji muškarci i žene su u najvećem riziku i najviše im prijeti RZN Ova grupa ugrožene populacije može se suočiti sa prinudom eksploatacijom silovanjem trgovinom ljudima trgovinom organima i drugim vrstama RZN Žene I djevojčice uključujući i mlade momke posebno oni koji putuju sami izloženi su Izuzetno visokom riziku od specifičnih oblika nasilja prvenstveno seksualnog i RZN koje čine trgovci ljudima sami migranti kriminalne grupe i pojedinci u zemljama na njihovoj ruti
Smjernice Međuagencijske stalne komisije za integriranje intervencija u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (2015)2 navode da lako je broj prijavljenih slučajeva vezanih za RZN često nizak svi oni koji reagiraju u vanrednim situacijama moraju djelovati pod pretpostavkom da se RZN uvijek događa Svi akteri treba da tretiraju RZN kao ozbiljan životno ugrožavajući rizik I da poduzimaju mjere za smanjenje ovog rizika kroz sektorske intervencije bez obzira da li postoje konkretni dokazi o RZN i bez obzira na broj prijavljenih slučajeva Prema istim Smjernicama uvijek se mora imati na umu da je RZN i u redovnim okolnostima izvan krizne situacije oblik nasilja koji se ne prijavljuje u punom obimu u odnosu na broj djela koja se realno događaju
Smjernice za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama za Kanton Sarajevo imaju za cilj pripremiti nadležna tijela za odgovor na izazovnu i kompleksnu situaciju migracijskog toka sa kojim se trenutno suočavamo Ove smjernice imaju za cilj da osiguraju koordiniranu multisektorsku zaštitu osobama pogođenim krizama koje su u tranzitu raseljene ili privremeno žive na teritoriji Kantona Sarajevo Preporuke i načela iz Smjernica mogu se koristiti u drugim vrstama kriza i katastrofa za rješavanje problema prevencije i Intervencije u slučajevima RZN
2 OBIM SMJERNICA KANTONA SARAJEVO ZA PREVENCIJU I ZAŠTITU OD RZN U KRIZNIM SITUACIJAMA
Smjernice Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama se razvijaju kako bi se osigurao koordinirani višekorisnički odgovor na pojave RZN u privremenim prihvatnim centrima uspostavljenim na području ovog kantona kao i na drugim mjestima gdje će izbjeglice migranti i tražitelji azila biti locirani
Smjernice su namijenjene institucijama i organizacijama koje su odgovorne za upravljanje migrantsko-izbjegličkom situacijom u Kantonu Sarajevo Ministarstvo za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Ministarstvo zdravstva Ministarstvo unutrašnjih poslova -
11
policijske uprave centri za socijalni rad (JU Kantonalni centar za socijalni rad Službe socijalne zaštite) zdravstvene ustanove (JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo zatim Opća bolnica ldquoPrim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo i Univerzitetski klinički centar Sarajevo) Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH Kantonalni sud i Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo Privremeni prihvatni centri Ušivak i BiažuJ DRC Save the Children World Vision Crveni krstkriž lokalne nevladine organizacije međunarodne organizacije i agencije Ujedinjenih nacija (u daljnjem tekstu zainteresirane strane)
Zainteresirane strane će se složiti o svim koracima koje će poduzeti i proceduri za upućivanje koja će biti razrađena u smjernicama Ove smjernice će biti podložne promjenama u ovisnosti od stanja na terenu stepena rizika ili hitne situacije
Također napominjemo da Azilantski centar Delijaš (Trnovo) nije direktno obuhvaćen ovim Smjernicama jer primjenjuje Standardne operativne procedure za prevenciju i odgovor na seksualno i rodno zasnovano nasilje koje su razvijene 2007 godine od strane UNHCR-a Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Ministarstva sigurnosti BiH NVO Vaša prava BiH BHWI i Fondacije lokalne demokratije Sarajevo Ukoliko određeno pitanje nije regulirano navedenim Standardnim operativnim procedurama mogu se shodno primjeniti ove Smjernice a u cilju prevencije i adekvatnog odgovora na RZN odnosno pružanja pomoći žrtvama
21 Osobe od interesa obuhvaćene Smjernicama Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Što se tiče usluga prve pomoći ciljne grupe ovih višekorisničkih smjernica za prevenciju i odgovor na RZN u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevo su žene i muškarci djevojčice I dječaci koji su se suočili sa humanitarnom krizom - uključujući migrante tražitelje azila izbjeglice potencijalne žrtve RZN i trgovine ljudima i krijumčarenja osoba u situacijama raseljenja tranzita privremenogtrajnog prijema i prve pomoći te u centrima za njegu
U savremeno doba govori se o mješovitim migracijskim tokovima koji obuhvataju različite kategorije osoba - izbjeglice tražitelje azila ekonomske migrante žrtve trgovine ljudima - koje iz različitih razloga napuštaju svoje zemlje porijekla kreću se I prelaze državne granice bez odgovarajućih dokumenata I neregularno ulaze u zemlje odredišta
Djeca bez pratnje iili razdvojena djeca smatraju se prioritetom jer imaju najveći rizik za RZN Specifičnost grupa koje se nalaze u Kantonu Sarajevo jeste veliki broj dječaka i muškaraca te povećan rizik od nasilja nad dječacima
Ciljna grupa jesu sljedeće kategorije korisnika
tražitelj azila je stranac koji je podnio zahtjev za azil po kome nije donijeta izvršna odluka u skladu sa zakonom Azil obuhvata i status izbjeglice I status supsidijame zaštite u skii^u sa zakonom
tebjeglica je stranac ili lice bez državljanstva koje je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo u skladu s Konvencijom 0 statusu izbjeglica iz 1951 godine i Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967 godine Status izbjeglice je status koji se priznaje u skladu sa odlukom nadležnog organa o ispunjenju uvjeta navedenih u članu 19 Zakona ^ U skladu sa Zakonom izbjeglički status će biti odobren strancu koji se zbog osnovanog straha od progona zbog svoje rase vjere nacionalnosti pripadnosti određenoj đaiStvenoj grupi ili političkog mišljenja nalazi van zemlje svog državljanstva a ne može se ili se zbog takvog staha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje kao i licu bez
reg Zakon o azilu (ldquoSlužbeni glasnik BIH br 1116 i 1616) Zakon je dostupan putem internet stranice httpswwwiioorgdynnatlexdocsELECTRONiC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-104618pdf
12
điiavTianstva Ikoje se nalazi uzvan zemlje svog prethodnog uobičajenog mjesta boravka a ne može se Ш Še^ zbog takvog straha ne želi vratiti u tu državu
Lice pod supsidijamom zaititom je stranac kojem je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo status supsidijame zaštite u skladu sa Zakonom o azilu Supsidijama zaštita se odobrava strancu koji ne ispunjava uvjete za odobrenje statusa izbjeglice iz člana 19 Zlakona o azilu ako postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će se povratkom u zemlju porijekla ili zemiju uobičajenog boravka suočiti sa stvarnim rizikom od te^e povrede ljudskih prava i osnovnih slobodareg
Migrant je osoba koja bira da napusti svoju matičnu zemlju ne zbog neposredne prijetnje progona Ш smrti već da poboljša svoj životni standard kroz rad ili edukaciju radi ujedinjenja sa porodicom ili iz drugih razloga Za razliku od izbjeglica koje se ne mogu vratiti u svoje zemlje na siguran način migranti se ne suočavaju sa tim problemom bez obzira na đntge okolnosti koje mogu biti ometene uspješnom reintegracijom u društvo Ako odluče da se vrate kući ponovo će dobiti zaštitu od svojih vlada Države se bave migrantima u skladu sa svojim nacionalnim zakonima i procedurama za imigraciju
3 PRAVNI OKVIR ZA IZRADU SMJERNICA
31 Međunarodni pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Pitanje RZN nasilja uključujući rodno zasnovano nasilje u vanrednim odnosno kriznim situacijama pravo je obuhvaćeno međunarodnim kontekstom od strane Ujedinjenih nacija i Vijeća Evrope
Standardi UN-a u ovoj oblasti uspostavljeni su sljedećim dokumentimalaquo Konvencija o statusu izbjeglica i njen protokol 1951 I 1967)rsquo^ - ne navodi spol ili
rod kao osnove za progon ali relevantna međunarodna tijela smatraju da pojam pripadnosti određenoj društvenoj grupi treba tumačiti šire i da Konvencija o izbjeglicama između ostalog pruža zaštitu i od progona zasnovanog na rodnom osnovu
laquo Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)reg Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)reg Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)degbull Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili
kažnjavanjabull Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)^^ CEDAW Opće preporuke br 19^^ I br 35^reg o nasilju nad ženama oba dokumenta
zahtjevaju posebnu zaštitu žena izbjeglica I migranata CEDAW Opća preporuka br 24^^ - ldquoposebnu pažnju treba posvetiti zdravstvenim
potrebama i pravima žena koje pripadaju ranjivim i ugroženim grupama kao što su žene migranti izbjeglice i interno raseljene žene djevojčice i starije žene žene u prostituciji žene domorotkinje i žene sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom
laquo Konvencija o pravima djeteta^reg (UN 1989) posebno član 22
reg član 22 Zakona o azilu BiH bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)^ http7wwwunhcrorgprotectionbasic3b66c2aa10convention-protocol-relatingStatus-refugeeshtml reg http7wwwunorgenuniversal-declaration-human-rightsreg https7vvwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx rsquodeghttps7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescesaaspx rsquo http7wwwun orgwomenwatchd awcedaw
http7wwwrefwor1dorgdocid52đ920c54htmirdquo https7tbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GiobalCEDAW_C_GC_35_8267_Epdf
http7wwwrefworldorgdocid453882a73html https7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescrcaspx
13
Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)
Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom^reg (UN 2006) - posebno naglašava bdquoda su žene i djevojčice sa invaliditetom često pod većim rizikom kako unutar tako i izvan kuće od nasilja povreda ili zlostavljanja zanemarivanja ili nemarnog liječenja maltretiranja ili eksploatacijerdquo
Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama
bull Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata i Ciljevi održivog razvoja^^ - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 16 i COR
17
Model evropske javne politike azila sadržan je prije svega u aktima institucija EU - najvažniji akti pravne stečevine EU o azilu uključuju Direktivu o privremenoj zaštiti Direktivu o prihvatu Dublinsku uredbu Direktivu o kvalifikaciji i Direktivu o postupku
U okviru Vijeća Evrope posebna se pažnja poklanja zaštiti izbjeglica tražitelja azila i raseljenih osoba u Evropi Tokom godina u okviru Odbora ministara i Parlamentarne skupštine usvojen je niz rezolucija i preporuka državama članicama iz područja izbjegličkog prava i prava azila u kojima se naglašavaju standardi uspostavljeni Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951 godine
Najvažniji mehanizam zaštite tražitelja azila i izbjeglica na području Evrope jest Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava I osnovnih sloboda^reg
Standardi Vijeća Evrope su- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u
porodici (CAHVIO 2011) (tzv Istanbulska konvencija) zahtijeva između ostalog rodno osjetljivu migracionu i azitnu politiku u državama čl 59 60 i 61^reg
~ Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007) i
- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s
nasiljem unutar porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama
u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu
2010 godine neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vij^a Evrope o djeci koja su
svjedoci nasilja u porodici- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u
oblasti zdravstva u Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu
zdravstvenoj zaštiti
U izradi ovog dokumenta za Kanton Sarajevo uzeta su u obzir ključna načela i preporuke iz dokumenta Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje
httpwwwunorgdisabilitlesdocumentsconventionconvoptprot-epdfhttpwwwrefwor1dorgdocid59db4b224htmtiako se u Evropskoj konvenciji pravo na azil ne spominje ekspticitno kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava
uspostavljen je niz standarda u zaštiti tražitelja azila posebno u odnosu na izručivanje i protjerivanje osoba kc^ma prijeti mučenje ili drugo nečovječno postupanje ili kažnjavanje te ograničenje kretanja tražitelja azila
https rmcoe intCoE RMPublicCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentldreg090000168046031c
14
na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
32 Domaći pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
BiH je potpisala i ratificirala gotovo sve relevantne međunarodne pravne instrumente vezane za RZN a najznačajniji među njima su Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) Konvencija o nasilju nad ženama i nasilju u porodici Vijeća Evrope - Istanbulska konvenclja^o Pored međunarodnog zakonodavstva država je razvila sopstvene sveobuhvatne mehanizme u suočavanju sa nekim oblicima RZN
Ustavom BiH predviđeno je da BiH direktno primjenjuje prava I slobode zagarantirane Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950) i daje joj prioritet nad bilo kojim drugim zakonom (član 3)
Kada je riječ o propisima koji su u primjeni u Federaciji BiH važno je ukazati na sljedeće
Zakon o azilu (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)bull Zakon o strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiH broj 8815) Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj
3210 - Prečišćeni tekst) koji garantira jednake mogućnosti i ravnopravan tretman za sve osobe bez obzira na spol
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013) Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo
br 3603 3703 2104 6904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517) - nasilje u porodici je krivično djelo u skladu sa članom 222 ovog Zakona^
Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210813 5914)
Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 714)
Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i 3114)
bull Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije BiH (bdquoSlužbene novine Federacije В1Нldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)
Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 38164417 i 2818)
bull Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 4906 7611 18911) Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513) i
dr
Strateški i drugi dokumenti (publikacije) od značaja za izradu ovih Smjernica- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine
^ https7rmcoeintCoERMPublicCommonSearchServicesDispiayDCTMContentđocumentld=09(X)00168046031 c Napomena Domaći pravni okvir u svojim krivičnim zakonima kako na nivou Krivičnog zakona BiH tako i na nivou Krivičnog
zakona Federacije BiH kao zaštićena dobra uvrstio je zabranjene radnje koje se mogu dovesti u vezu sa RZN i trgovinom ljudima Takva su djela na primjer u Krivičnom zakonu BIH - član 149a Nezakonito uskraćivanje identifikacijiskih dokumenata član 185 Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz osoba u ropskom odnosu član 186 Međunarodna trgovina ljudima član 186a Organizirana međunarodna trgovina ljudima član 187 Međunarodno navođenje na prostituciju član 189 Krijumčarenje ljudi član 189a Organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela krijumčarenje migranata i drViše u Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paketrdquo Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo 2015 str 44 i 45
15
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (ldquoSlužbeni glasnik BiHldquo 7515)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godine
- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 9513)22
- Protokol o radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama ~ Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2020 godine Sarajevo
4 OPĆA NAČELA SVRHA I CILJEVI SMJERNICA
Svi zainteresirani subjekti koji su uključeni u zaštitu žrtava RZN na području Kantona Sarajevo a u skladu sa međunarodnim smjernicama imaju obavezu da se u svakom trenutku pridržavaju sljedećih općih načela
Pristup koji je usmjeren na preživjele Ovakvim pristupom se stvara podsticajno okruženje u kojem se poštuju prava i žeije preživjelih njihova sigurnost je osigurana i s njima se postupa dostojanstveno i s poštovanjem Pristup usmjeren na preživjele zasnovan je na sljedećim smjernicama
- Sigurnost Sigurnost i bezbjednost preživjelih i nihove djece je primarna- Poverijivost Preživjeti imaju pravo da biraju kome hoće ili neće pričati svoju priču a
informacije se trebaju dijeliti samo uz saglasnost preživjelog- Poštovanje Sve poduzete mjere treba voditi uz poštovanje izbora želja prava i
dostojanstva preživjelog Uloga pjomagaća je da olakša oporavak i osigura sredstva za pomoć preživjelom
- Nediskriminacija Preživjeli trebaju imati ravnopravan i pravičan tretman bez obzira na njihovu starost spol rasu religiju nacionalnost etničku pripadnost seksualnu orijentaciju ili bilo koju drugu karakteristiku
4Pristup zasnovan na pravima teži da analizira i adresira osnovne uzroke diskriminacije i nejednakosti kako bi se osiguralo da svi bez obzira na njihov spol starost etničku pripadnost ili vjeroispovijest imaju pravo da žive slobodno i dostojanstveno sigurni od nasilja eksploatacije i zlostavljanja u skladu sa načelima propisa o ljudskim pravima
bullišPristup zasnovan na zajednici osigurava da se ugroženo stanovništvo aktivno angažira kao partner u razvijanju strategija vezanih za njihovu zaštitu i pružanje humanitarne pomoći Ovaj pristup podrazumijeva direktne konsultacije sa ženama djevojčicama i drugim rizičnim grupama u svim fazama humanitarnog reagiranja kako bi se identificirali zaštitni rizici i rješenja te izgradili postoje6 mehanizmi zaštite zasnovani na zajednici
^Humanitarna načela Humanitarna načela čovječnosti nepristrasnosti neovisnosti I neutralnosti trebali bi podržati primjenu ovih smjernica i od suštinskog su značaja za održavanje pristupa usmjerenog ka pogođenom stanovništvu i osiguranje djelotvornog humanitarnog odgovora
ldquo Važenje ove Strategije je produženo na osnovu Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo broj 3217) članom 37 stav (1) Zakona koji je usvojen 2017godine utvrđuje se da jjostojeći strateški dokumenti ostaju na snazi do stupanja na snagu novog cikiusa planiranja u Шаби sa odredbama člana 27 ovog Zakona Novi ciklus planiranja treba da obuhvati period od 2021 do 2027 godine
16
-^Pristup bez štete ovaj pristup koji se još izražava i kao pristup ne čini nikakvu štetu podrazumijeva poduzimanje svih mjera neophodnih kako bi se izbjeglo izlaganje ljudi daljnjim štetama kao posljedica djelovanja humanitarnih aktera^reg
Svrha razvoja smjernica je standardizacija usklađivanje i koordinacija rada svih aktera koji se bave zaštitom pogođene populacije od RZN u kriznim situacijama
Radi prevencije i odgovora na rodno zasnovano nasilje u kriznim situacijama potrebno je uraditi pripreme i organizirati sistem koji bi pružio efikasan odgovor Stoga Je potrebno provesti niz mjera aktivnosti i procedura kako bi odgovor bio efikasan Prema međunarodnim pravnim izvorima mjere i aktivnosti se odnose na
Angažiranje lokalne zajednice sa ciljem prevencije i odgovora za RZN u slučaju krizne situacijeAktivnosti bitne za ublažavanje posljedica (faza mitigacije) prevenciju i odgovor Aktivnosti na uspostavi i jačanju koordinacije I operativnog djelovanja
Bitno je naglasiti da su minimalni standardi međusobno povezani i međusobno ovisni
Slijedom navedenog cilj ovih Smjernica Je osigurati da svi akteri u Kantonu Sarajevo imaju isto razumijevanje rizika kojima su izložene žrtve RZN u kriznim situacijama i osigurati da sve žrtve imaju pristup minimumu usluga podrške
Cilj smjernica je da razviju jasnu multisektorsku koordinaciju uloga i odgovornosti svih relevantnih aktera uključenih u zaštitu krizama pogođene populacije kako bi se olakšala brza identifikacija upućivanje i zaštita žrtava RZN
Smjernice nisu samostalni dokument i trebaju biti implementirane u koordinaciji sa relevantnim domaćim zakonodavstvom i međunarodnim minimalnim standardima za RZN (kao što su lASC UNFPA UNHCR UNICEF i WHO smjernice)
5 DEFINICIJA POJMOVA
Rodno zasnovano nasilje je krovni termin za bilo kakvu štetu nanesenu protiv nečije volje koja negativno utiče na fizičko ili psihičko zdravlje razvoj i Identitet te osobe a pristavlja rezultat rodno uvjetovanih nejednakosti u odnosima moći koje eksploatišu razlike između muškaraca I žena razlike među muškarcima i razlike među ženama^ Uključuje djela koja nanose fizičku seksualnu ili mentalnu štetu ili patnju prijetnje takvim djelima prinude i druga lišenja slobode ovi postupci se mogu dogoditi Javno ili privatno
Pojam rodno zasnovano nasilje također se sve više koristi od strane nekih aktera kako bi se istakle rodne dimenzije određenih oblika nasilja nad muškarcima I dječacima naročito nekim oblicima seksualnog nasilja počinjenog sa eksplicitnom namjerom jačanja rodno nejednakih normi maskuliniteta I femininiteta (npr seksualno nasilje počinjeno u oružanom sukobu usmjereno na emaskulaciju ili feminizaciju neprijatelja)^^
Nadalje takav stav proizlazi iz općenitog stajališta koje je ukorijenjeno u okvir patrijarhalne društvene strukture po kojoj je pitanje kontrole i moći pitanje isključivo muškaraca Uz takvo tradicionalno stajalište uz muški spol vrlo često vežemo karakteristike poput suzdržanosti od ekspresije emocija asertivnosti i agresivnosti Moramo uzeti u obzir da socijalizacija ima
Minimalni standardi za prevenciju i odgovorna RZN u vanrednim situacijama UNFPA 2015 Dokument dostupan putem internet adrese httpswwwun^jaorgsitesdefaultfilespub-pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska I manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine str 43 (prevod rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) - citirano prema httpAAWww relielWeb intwrwb nsfs40B847015485B34749256B FE0006E603)^ Smjernice u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (lASAC 2015)2httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Ge nder-based-Violence-GuidelinesJo-respdf
17
različit utjecaj na muškarce i žene u pogledu doživljaja nasilja Tako se muškarce odgaja na način da je dopušteno biti nasilan u određenim situacijama dok su žene te koje su više submisivne i pasivne Takav način odgoja utječe na drugačiji pogled na nasilje kod muškaraca I žena što u konačnici dovodi i do drugačijeg doživljaja nasilja Problem nasilja nad muškarcima ovisi o društvenom kontekstu i društvenim stereotipima koji imaju utjecaj na to koliko je društvo spremno pružiti pomoć Problem započinje već od samih žrtava kojima je teško uopće priznati sebi samima da su žrtve nasilja^reg
Zbog potrebe jedinstvenog razumijevanja izraza u ovoj oblasti slijedi prikaz ključnih pojmova važnih za primjenu ovih Smjernica
- ldquoRodno zasnovano nasilje nad ženama označava nasilje koje je usmjereno protiv žena zato što su žene ili koji neproporcionalno pogađa žene^rsquo
- ldquoNasilje nad ženama shvata se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i podrazumijeva sve dnove RZN koji rezultiraju ili bi mogli dovesti do fizičke seksualne psihološke ili ekonomske štete ili patnje žena uključujući prijetnje takvih djela prinude ili proizvoljnog lišavanja slobode bilo u javnom ili u privatnom životu^reg
- ldquoNasilje u porodicirdquo podrazumijeva sva djela fizičkog seksualnog psihološkog ili ekonomskog nasilja koje se javljaju u porodici ili domaćinstvu ili između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera bez obzira da li počinitelj dijeli iii je dijelio isto prebivalište sa žrtvom^^
Prema Međunarodnom sistemu za upravljanje informacijama o rodno zasnovanom nasiju (MSUIRZN) sljedeće kategorije nasilja su prijavljene kao najčešće u vanrednim kriznim situacijama
~ bdquoSeksualno nasilje uključujući I silovanje odnosi se na uključenost u vaginalnu analnu ili oralnu penetraciju seksualne prirode nad tijelom druge osobe sa bilo kojim tjelesnim dijelom ili objektom a bez njene saglasnosti uključenost u druge nesaglasne činove seksualne prirode sa osobom te izazivanje učešća druge osobe u nesaglasnim činovima seksualne prirode sa trećom osobom Saglasnost mora biti data dobrovoljno jer je rezultat slobodne volje osote s procjenom u kontekstu okružujućih okolnostiregreg
- bdquoSeksualni napad je bilo koji oblik nesagtasnog seksualnog kontakta koji ne rezultira ili ne uključuje penetraciju Primjeri uključuju pokušaj silovanja kao i neželjene poljupce milovanje ili dodirivanje genitalija i zadnjice
- bdquoMutiiacijasječenje ženskih genitalija je čin nasilja koji uključuje sječenje seksualnih organa zbog čega se to može klasificirati kao seksualni napad Sječenje ženskih genitalija ne uključuje silovanje tj slučaj gdje je došlo do penetracije
- bdquoFizički napad je čin fizičkog nasilja koji nije seksualan po prirodi Primjeri uključuju udaranje šamaranje gušenje sječenje guranje paljenje pucanje ili korištenje bilo kojeg oružja napade kiselinama ili bilo koje druge radnje koje rezultiraju bolom neugodnošću Ili povredomregreg
- bdquoPrisilni brak podrazumijeva brak pojedinca protiv njene ili njegove voljeregreg- bdquoUskraćivanje resursa mogućnosti iii usluga se odnosi na uskraćivanje pravičnog pristupa
ekonomskim resursimasredstvima ili mogućnostima za život obrazovanju zdravstvu ili drugim socijalnim uslugama Primjeri uključuju udovicu koja je spriječena da dobije nasljedstvo zarade koje prisilno uzima intimni partner ili član porodice žena koja je spriječena da koristi kontracepciju djevojčica koja je spriječena da pohađa školu itd Izvještaji o općem siromaštvu ne bi trebali biti evidentiranireg^
~ bdquoPsihološkoemocionalno zlostavljanje je nanošenje mentalnih ili emocionalnih bolova ili povreda Primjeri uključuju prijetnje fizičkim ili seksualnim nasiljem zastrašivanje poniženje prisilnu izolaciju progonstvo uznemiravanje neželjenu pažnju primjedbe gestove ili pisane riječi seksualne iili prijeteće prirode uništenje dragih stvari itdregreg
- bdquoTrgovina ljudima podrazumijeva vrbovanje prevoz prebacivanje prikrivanje ili prijem lica putem prijetnje ili upotrebe sile ili drugih oblika prinude otmice prevare obmane zloupotrebe moći ili položaja ranjivosti ili davanja iii primanja plaćanja ili koristi radi postizanja saglasnosti osobe koja ima kontrolu
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine (prevođ rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) bull citirano prema httpwwwwreiiefwebintwrwbnsfsM0B847015485B34749256BFE0006E603)
Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (2011) httpsrmcoeintCoERMPubticCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentld=090000168046031c
Op cit^ Op cit ldquo Op cit član 36
Op cit član 38reg httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-T oolpdf ldquo Op dtldquo Op cit
Op cit
18
nad drugom osobom zbog eksploatacije Iskorištavanje uključuje u najmanju ruku eksploataciju drugih za prostituciju ili druge oblike seksualne eksploatacije prinudni rad iii usluge ropstvo ili postupke slične ropstvu porobljavanje ili uklanjanje organa ^
Ostati pojmovi- Krizna situacija je neplanirani i neželjeni proces koji traje određeno vrijeme na određenom podrult^u a
na koji se može utjecati samo djelomično može ozbiljno da ugrozi sigurnost ljudi i okoline Krizna situacija je neočekivani događaj čiji uzroci mogu biti vanjski i unutrašnji odnosno mogu biti uzrokovane ljudskim faktorom ili prirodnima silama
- Povjerljivost etičko načelo povezano sa stručnjacima iz oblasti medicinske i socijalne službe Održavanje povjerljivosti zahtijeva da pružatelji usluga štite prikupljene informadje i saglase se da dijele samo informacije sa izričitom dozvolom klijenta i u drugim slučajevima predviđenim zakonom Sve pisane informacije uključujući i one u elektronskom formatu treba držati u zaključanim datotekama a samo ovlašteno osoblje treba Imati pristup Održavanje povjerljivosti o nasilju znači da nikada ne razgovaraju o detaljima slučaja sa porodicom ili prijateljima ili sa kolegama za koje smatraju da nema potrebe da znaju o nekom djelu zlostavljanja To znači da će lične informacije žrtve (kao i svi podaci koji mogu identificirati određenu žrtvu) biti podjeljeni samo sa ostalim pružateljima usluga koji direktno sudjeluju u pružanju podrške ovoj specifičnoj žrtvi u skladu sa zakonom dok druge zainteresirane strane dobijaju samo zbirne podatke koji omogućavaju statistički monitoring RZN ali ne I identifikaciju pojedinih žrtava Kada se radi sa djecom odluke o poverljivosti podataka treba da budu u najboljem interesu djeteta
- Zainteresirana strana(e) odnosi se na pojedince grupe organizacije i institucije uključene u sprječavanje i reagiranje na RZN Zainteresirane strane mogu biti izbjegliceintemo raseljene osobe lokalno stanovništvo uposleni Ili dobrovoljci agencija UN-a nevladinih organizacija domaćih institucija vlasti donatora i drugih članova međunarodne zajednice
- Dijete je svaka osoba koja nije navršila 18 godina života (prema Konvenciji o pravima djeteta i domaćim propisima)
- Dijete bez pratnje je dijete koje je razdvojeno od oba roditelja i ostalih rođaka i ne nalazi se pod zaštitom druge odrasle osobe koja je po zakonu ili običajnom pravu odgovorna za brigu o djetetu^reg To znači da se dijete nalazi bez potpune brige (nadzora) od strane odrasle osobe iii da se o njemu brine neko ko nije u rodu ili je djetetu nepoznat ili nije njegov uobičajeni staratelj (npr komšija drugo dijete mlađe od 18 godina ili stranac)^^
- Razdvojeno dijete je dijete odvojeno od oba roditelja ili od ranijeg zakonskog staratelja ili od uobičajenog primarnog staratelja ali ne nužno razdvojeno i od ostale rodbine Stoga se ovaj izraz odnosi na djecu koja se nalaze u pratnji drugih odraslih članova svoje porodicereg
- Zajednica je termin koji se koristi u ovim smjernicama a koji se odnosi na stanovništvo pogođeno kriznim situacijama U pojedinačnim okruženjima zajednica se može odnositi na izbjeglice interno raseljene osobe osobe pogođene humanitarnim katastrofama i si
- Osobe sa invaliditetom uključuju osobe koji imaju dugoročno fizičko mentalno intelektualno ili senzorno oštećenje koje u interakciji sa različitim barijerama može ometati njihovo puno i efikasno učešće u društvu na ravnopravnoj osnovi sa drugimardquo
- Informirani pristanak je dobrovoljna saglasnost pojedinca koji ima pravnu sposobnost da daje saglasnost Da bi dao informirani pristanak pojedinac mora imati kapacitet i zrelost da razumije usluge koje se nude i da bude zakonski u mogućnosti dati svoju saglasnost Obrazac pristanka za davanje informacija nalazi se u Prilogu 2 ovih Smjernica
- Informirana saglasnost je izričito dat pristanak za sudjelovanje u uslugama od strane mlađe djece koja su po definiciji premlada da daju informirani pristanak ali dovoljno stara da razumiju i slože se o tome da sudjeluju u uslugama^
- Obavezno prijavljivanje podrazumijeva da su zdravstveni i socijalni radnici nastavnici odgajatelji medicinske obrazovne i druge ustanove i organi kao i nevladine organizacije koji u obavljanju svoje dužnosti saznaju za učinjene radnje nasilja dužni odmah po saznanju prijaviti učinjene radnje nasilja u porodici nadležnoj policijskoj upravi Ukoliko se radi o stranom državljaninu prijavljuje se Službi za poslove sa strancima
httpswwwunodcorgdocumentstrealiesUNTOCPublicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i Interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR Ženeva 2003 str 6ldquo UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Detemining the Best Interests of the Child httpswwwunhcrorg4566bl6b2pdf 3raquo Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 lsquoThe Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child httpswwwunhaorg4566b16b2pdf Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom httpwwwunorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-epdf Seksualno i rodno nasipe nad izbjeglicama povratnidma i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR 2003rsquo Član 8 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013)
19
Hitnost rješavanja Za predmete nasilja u porodici nadležni subjekti dužni su osiguravati hitnost u rješavanju a u skladu sa svojim nadležnostima Ova se obaveza odnosi na općinski sud - prekršajno odjeljenje suda (u daljnjem tekstu nadležni sud) policija organ starateljstva i druge institucije nadležne za socijalnu i zdravstvenu zaštitu uz obavezu zajedničkog i koordiniranog djelovanja^Žrtvapreživjeii osoba koja je pretrpjela RZN Na osnovu međunarodnih standarda znanja i dobrih praksi u ovim Smjernicama koriste se dva pojma - žrtvardquo i preživjeli - da označe osobe podvrgnute RZN što upućuje na dva koegzistirajuća aspekta viktimizacija (također u medicinske i sudske svrhe) i otpornost (za psihosocijalnu podršku i osnaživanje)IzvršiteiJpočiniteiJ nasilja osoba grupa ili institucija koja direktno nanese ili na drugi način podržava nasilje ili drugo zlostavljanje koje je nanijeto drugome protiv njegovenjene voije^Mučenje svaki čin kojim se namjerno nanosi teška boi iii patnja bilo fizička ili psihička nekoj osobi u takve svrhe kao što su pribavljanje informadja ili priznanja od te osobe ili treće osobe kažnjavanja za djelo koje je ona ili treća osoba počinila iii se sumnja da Je počinila ili zastrašivanje ili primoravanje nje ili treće osobe ili iz bilo kog razloga zasnovanog na diskriminaciji bilo koje vrste kada je takva bol ili patnja nanijeta od strane ili uz podsticanje iii saglasnost javnog službenika iii druge osobe koje djeluje u službenom svojstvu Ne uključuje bol ili patnju koja proizilazi samo od ili je sastavni ili posljedični dio zakonitih sankcija^
čl 3 i 4 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici httpwwwunhcrorg453492294pdf
^ Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih nehumanih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja i Međunarodne konvencije 0 eitminaciji svih oblika rasne diskriminacije
20
ii DIO
HITNA INTERVENCIJA
6 PRAVCI UPUĆIVANJAOd presudnog je značaja da postoji jasna komunikacija i razumijevanje sigurnosti svih uputa vezanih za RZN Jednom kada svaki sektor uspostavi standarde zaštite važno je formirati jasan sistem upućivanja među tim sektorima Pravce upućivanja treba stalno provjeravati za svako područje i treba navesti
Koje agencije ili institucijeustanove pružaju usluge Specifične kontakt informacije ime I broj telefona) jedne od ključnih osoba u toj
institucijiustanovi Osiguranje usluga koje pruža institucijaustanovabullbull Sve troškove vezane za uslugu ako su relevantni Gdje se žrtve trebaju uputiti kako bi imale pristup ovim uslugama
Hitna upućivanja iziskuju hitnu reakciju-procjenu prvih neophodno potrebnih radnji kao što su
- uvid u nivo rizika- prijava slučaja- saglasnost koju je dala žrtvapreživjeli RZN^- zbrinjavanje- hitna medicinska pomoć- preporuka prvostepenog tima za upućivanje- zahtjevi drugih relevantnih zainteresiranih strana na primjer porodica prijatelj ili
pratitelj- prekidanje stanja u kojem se do tada nalazila potencijalna žrtva
Prvostepena reakcija (hitni odgovor) U slučajevima nasilja nad migrantima ili izbjeglicama i tražiteljima azila terenske službe u privremenim prihvatnim centrima trebaju pružati osnovnu podršku Svi koji rade u ovim centrima trebaju biti dio specijalizirane obuke za procesuiranje RZN u skladu s usvojenim procedurama Ukoliko relevantna usluga nije organizirana u centruobjektu usluge će pružiti drugi pružatelj usluga Ambulante i angažirano stručno osoblje u privremenim prihvatnim centrima je spremno da se bavi RZN u određenim limitiranim okolnostima
Procedure upućivanja odnosno referalni mehanizam u slučajevima RZN razvijen je za svaki privremeni prihvatni centar posebno te čine Prilog 4 (Ušivak) i Prilog 5 (Blažuj) ovih Smjernica
Drugostepeni (srednjoročni) odgovor Ako žrtvipreživjelom RZN treba podrška koja se ne može pružiti unutar privremenog prihvatnog centra (kao dio prvostepene reakcije) žrtvu treba uputiti na druge službe koje mogu pružiti specijaliziranu njegu i pomoć Ove usluge se nalaze izvan privremenih prihvatnih centara i uključuju Između ostalog specijaliziranu zdravstvenu zaštitu hospitalizaciju ili liječenje HlV-a i drugih bolesti Ovo uključuje i dodatne usluge kao što je prevoz oddo privremenog prihvatnog centra obavezno angažiranje prevoditelja (istoga spola kao žrtva) lijekove ili sakupljanje dodatne dokumentacije Kada se žrtva RZN zbrine ona će biti vraćena u privremeni prihvatni centar i bit će pod pojačanim nadzorom i zaštitom od strane zaštitarske službe u privremenom prihvatnom centru Ukoliko prevoz preživjele osobe ne može osigurati i pružiti hitna medicinska služba Isti bi trebao biti osiguran od agencija ovlaštenih za prevoz migranata i 24 sata prisutnih u privremenim prihvatnim centrima
Za krivična djela koja se prooesuiraju na ех ocio osnovi saglasnost žrtve nije od značaja Ipak međunarodni standardi preporučuju da se osigura saglasnost žrtve u svim procesima a kako bi se izbjegla reviktimizadja
22
Trećestepeno upućivanje (dugoročni odgovor) Trećestepeno upućivanje primjenjuje se ako žrtvapreživjeli RZN treba dugoročnu pomoć kao što je posjeta savjetovanju ili terapiji podrška pri pripremi tužbe protiv počinitelja nasilja i davanje saglasnosti za starateljska prava i viđanje djeteta iii zahtjev za dodatnim relevantnim dokazima iz druge zemlje Međutim trećestepeno upućivanje podrazumijeva produženi boravak žrtvepreživjelog RZN u zemlji a za vrijeme boravka država bi trebala pružiti žrtvi pristup osnovnim uslugama kao što su smještaj psihosocijalne i druge usluge i pravo na rad Pri pružanju usluga potrebno je osigurati prevoditelja istoga spola kao žrtva)
NapomenaZa žrtve RZN iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila koji se nalaze na prostoru Kantona Sarajevo ali borave u privatnom smještaju odnosno nisu registrirani u privremenim prihvatnim centrima prema međunarodnim propisima država je dužna obavezno da pruži usluge hitne medicinske pomoći neovisno od toga da li je migrant izbjeglica ili tražitelj azila I zvanično registriran na području ovog Kantona Ova vrsta pomoći može se organizirati kroz saradnju nadležnih organizacija Crvenog krsta međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ove populacije i lokalnih zdravstvenih ustanova
Osim hitne medicinske pomoći važno je definirati i pružanje ostalih potrebnih usluga u slučaju RZN Radi se o pitanju koje zahtjeva poduzimanje dodatnih napora kako bi se adekvatna pomoć pružila I onoj populaciji koja boravi na području Kantona Sarajevo ali izvan Privremenih prihvatnih centara Informacije o vrsti i načinu pružanja pomoći u slučajevima RZN moraju biti dostupne i ovoj skupini migranata izbjeglica i tražitelja azila Nakon što se osigura mehanizam upućivanja u ovim slučajevima informacije će biti dostupne kako nadležnim tijelima i organizacijama tako i ciljanoj populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila izvan Privremenih prihvatnih centara
7 MINIMALNI PAKET USLUGA U BORBI PROTIV RZN
Minimalni paket usluga u borbi protiv RZN u kriznim situacijama razvijen je u okviru stručnog uputstva UNFPA Ovaj odjeljak daje smjernice za proširenje brige o žrtvama RZN u kriznim situacijama s posebnim osvrtom na sljedeće
1 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika2 Pružanje usluga na terenu3 Osiguranje hitnog reagiranjapružanja prve pomoći
71 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika
Osobe koje su u riziku od RZNrdquo su uglavnom žene djevojčice i dječaci koji su već bili izloženi RZN ili im je prijećeno istim u njihovim zemljama porijekla stalnim ili privremenim prihvatnim centrima za tražitelje azila izbjeglice I migrante iii zemljama u kojima su ranije boravili duž migracionog puta te interno raseljene osobe Drugim riječima osobe koje se mogu lako fizički emocionalno ili psihički povrijediti ili napasti
Migranti izbjeglice i tražitelji azila koji traže zaštitu u drugim zemljama imaju teške traume i povrede Izgubili su sve svoje poznate mehanizme zaštite I izuzetno su ranjivi u smislu da je vrlo vjerovatno da će na putu doživjeti nasilje I zloupotrebu svojih prava Neki od njih sada imaju još veći rizik od daljeg viktimiziranja na RZN i seksualno nasilje
Prema međunarodnim iskustvima i standardima I povratnim informacijama koje pružaju humanitarni službenici koji se bave trenutnom izbegličkom i migrantskom krizom u Evropi i
23
Bosni i Hercegovini sljedeće su osobe identificirane kao rizična ciljana ranjiva i najugroženija grupa za RZN i seksualno nasilje
- adolescentice-- udovice rastavljene iii neudate ženedjevojkeldquo žene koje putuju same s djecom bez pratnje supružnika vanbračnih partnera ili
drugih odraslih muških članova porodice- domaćinstva na čijem su čelu žene- starije žene i muškarci- djeca u domaćinstvima predvođenim muškarcima- djevojčice i dječaci koji su bez pratnje ili razdvojeni- pripadnici etničkihvjerskih manjina- osobe sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom- osobe sa zdravstvenim problemima (koje pate od teških iii hroničnih bolesti spolno
prenosivih bolestiHIV-AIDS itd)- trudnice iii dojilje- osobe sa historijom seksualnog nasilja (kao žrtve iili svedoci uključujući I rani brak)- LGBTI+ osobe
Pored migracionih kriza navedene kategorije mogu se smatrati osobama osjetljivim na druge katastrofe i krizne situacije^reg Ove su osobe u opasnosti od daljnje viktimizacije
Zdravstvene posljedice rodno uvjetovanog nasilja mogu se grupirati u tri kategorije1 Fizičke posljedice2 (Pslho-)somatske posljedice3 Psihičke posljedice
Višestruka traumatska iskustva ostavljaju teške posljedice po zdravlje osobe Pri tome nesigurna situacija boravka nedostatak poslovnih mogućnosti i si dodatno usložnjavaju psihičke problem Među migrantima Izbjeglicama i tražiteljima azila često je izražen posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) ali i drugi mentalni poremećaji i somatski zdravstveni problemi Ako su ove osobe već bile traumatizirane iii su doživjele traumatizaciju tokom bijega u uvjetima kada su njihov boravišni status i budućnost I dalje nesigurni može doći i do pogoršanja mentalnog zdravlja^reg
Seksualno nasilje je problem kojem treba posvetiti posebnu pažnju istraživanja pokazuju da su bitne tri specifične faze u kojima izbjeglice i migranti - žrtve rodno zasnovanog nasilja doživljavaju seksualno nasilje stanje u zemlji porijekla iskustva prilikom bijega i iskustva u EU50
U zemlji porijeklaprije bijega Zlostavljanje od strane osoba koje imaju moć seksualno premlaćivanje (posebno žena) seksualni napad silovanje otmica od strane naoružanih članova sukobljenih strana uključujući sigurnosne snage masovno silovanje i prisilna trudnoća seksualno nasilje u vezama s Intimnim partnerom seksualno zlostavljanje djece seks za preživljavanjeprisiina prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
Prilikom bijegau tranzitnim zemljama Seksualni napad od strane razbojnika službenika na granici zarobljavanje za trgovinu ljudima od strane krijumčara seksualni napad
^ Poglavlje 7 preuzeto iz đokurrrenta Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine Smjernice su usvojene odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine Za potrebe izrade Smjernica za područje Kantona Sarajevo tekst je dijelom dopunjen i prilagođen stanju u ovom kantonu
Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine str 19ldquo Op cit str 30
24
u tranzitnim prostorima seks za preživljavanjeprisilna prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
U zemlji odredišta (EU) Seksualni napad prisila iznuda od strane osoba s autoritetom seksualno zlostavljanje razdvojene djece u udomiteljstvu seks za preživljavanjeprisilna prostitucija seksualna eksploatacija osoba koje traže pravni status u zemlji odredišta (državi članici EU) ili pristup pomoći i resursimareg^
Posebna pažnja mora se posvetiti uvjetima života u smještajima za migrante izbjeglice I tražitelje azila s obzirom da upravo te okolnosti kolektivnog smještaja povećavaju rizik od pojave nasilja U ovakvim smještajima rijetko postoje zaštićena mjesta i mjesta za odmor Porodice često doživljavaju intenzivne situacije zbog životnih iskustava i iskustava nastalih tokom bijega Riziku da postanu žrtve rodno zasnovanog nasilja u smještajima posebno su izložene žene djevojčice i dječaci I to od strane članova porodice drugih osoba smještenih u skloništa ali i od sigurnosnog osoblja S druge strane i onda kada dođe do mjera kao što su zabrane pristupa počinitelju otvara se pitanje šta to u praksi znači Nerijetko kolektivni smještaji nemaju uvjete za odvajanje takve osobe od ostalih osoba u skloništu Osim toga ako bi se vršilo izdvajanje tog počinitelja iz konkretne zajednice (skloništa) to može dovesti do kršenja njegove obaveze boravka u skloništu (kao legalnog mjesta boravka)
S obzirom da život u kolektivnom smještaju u kojem je sve organizirano može potaći razvijanje osjećaja ovisnosti i manjka kontrole nad svakodnevnim životom važno je osmišljavati aktivnosti koje će doprinijeti jačanju osjećaja samopoštovanja kontrole i odgovornosti korisnika Konstruktivnim provođenjem slobodnog vremena zadržavaju se stare i razvijaju nove vještine I znanja a time i preveniraju poteškoće mentalnog zdravljaldquo
711 Faktori rizika
Faktori rizika uključuju trenutne ili prethodne okolnosti koje mogu dovesti do RZN iii razvoja bolesti iii povreda uzrokovanih nasiljem naročito kada se pojedini ljudi uklanjaju iz okruženja u kojem su zaštićena njihova prava i slobode kao i njihov fizički I psihički integritet
U ovisnosti od okolnosti faktori rizika mogu biti lični - u odnosu na ličnu situaciju pojedinca i eksterni - u odnosu na spoljne utjecaje
Najznačajniji faktori rizika za ugroženost od RZN su
Lični faktori rizika - Nedostatak podrške muških članova porodice (osiguranje zaštite i društveno prihvatanje od strane zajednice) Međutim mora se imati na umu da žena može biti izložena riziku od RZN od muškog člana porodice odnosno da muško prisustvo može biti i rizik
- Nedostatak finansijskih sredstava- Nedostatak pristupa osnovnim životnim potrebama (hrana voda higijena
spavanje)- Odsustvo iili gubitak ličnih dokumenata (koji se odnose na lični identitet
roditeljstvo imovinu)- Određene lične karakteristike (spol rodni identitet seksualna orijentacija
invaliditet jezične barijere itd)Eksterni faktori rizika - Nedostatak pristupa informacijama
- Nesigurni načini prevoza uključujući javni prevoz kao što su bez nadzora i prenatrpani vozovi i autobusi privatni prevoz taksi bez nadzora ilegalni
Op cit str 30 Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih
ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009
25
transport ili krijumčarenje ili dijelovi puta kojim se ide pješke bez nadzora- Zloupotreba ovlasti (nezakonit pritvor nedostatak pravne pomoći)- Neadekvatan nivo sigurnosti u stalnim i privremenim prihvatnim centrima
uključujući prenatrpanost kupatila i toalete tamne i izolirane sobe- Odsustvo prostorija za muškarce i žene nema posebnih soba za djecu soba
prilagođenih osobama s invaliditetom nema posebnih prostorija u kojima stručnjaci mogu u privatnosti razgovarati sa potencijalnim žrtvama RZN
- Nepostojanje kontrole poštivanja propisa o odvojenim muškim i ženskim kupatilima i toaletima
~ Neprimjerena rodna struktura osoblja za pružanje pomolt5a i zaštitu~ Slab nadzor nad aktivnostima i uslugama u centrima- Neprimjerno ponašanje humanitarnog osoblja- Smještaj u neformalnim naseljima_________________________________________
Priznavanje ugroženosti u pogledu RZN i faktora rizika od suštinske je važnosti prilikom pristupa migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila kako bi se identificirali oni kojima je potrebna pomoć U tom smislu od pomoći su procedure za minimiziranje rizika (prevencija i zaštita) i definirane usluge prve pomoći u cilju spašavanja života
Procjena rizika se zasniva na dostupnim informacijama i mora se obaviti što prije Kada se vrši procjena rizika treba obratiti posebnu pažnju na sljedeće da ii je navodni izvršitelj već počinio RZN ranije ili neposredno prije procjene rizika i da li je onona u stanju da to ponovo učini da ii je prijetio da će izvršiti ubistvo ili samoubistvo da ii je naoružan da li se radi o osobi sa mentalnim poremećajima ili osobi koja zloupotrebljava psihoaktivne supstance da ii žrtva živi u strahu i kako procenjuje sopstvene rizike od RZN
Kombinacija stepena ugroženosti i faktora rizika omogućava osoblju na terenu da klasificira slučajeve po nivou rizika i vjerovatnoće nastanka RZN i definira vrstu potrebne pomoći
Svi akteri koji pružaju usluge migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila u stalnim i privremenim centrima za prijem kao i lokalni pružatelji usluga treba da budu upoznati sa nivoima ugroženosti i faktorima rizika propisno obučeni i spremni da poduzmu odgovarajuće mjere u skladu sa ovim Smjernicama
ftumanitamd osoblje bi trebalo da bude u stanju da brzo prepozna ugrožene osobe osoblje koje nije direktno uključeno u pružanje usluga pnre pomoći treba znati kako upu^ identificirane slučajeve zainteresiranim stranama koje pružaju specijalizirane usii^e
712 Razotkrivanje
RZN mora biti pažljivo razotkriveno kako bi se smanjila mogućnost sekundarne viktimizacije uz puno poštivanje dostojanstva te osobe i povjerljivosti informacija
Neke žrtve RZN se odlučuju da ne razotkriju ovaj vid nasilja ili da ne traže pomoć Neki od razloga za to mogu biti
- stalna nada da će zlostavljanje prestati~ vjerovanje da je zlostavljanje njihov lični problem- vjerovanje da oni i sami potiču nasilno ponašanje- česta percepcija da je RZN prihvatljivo- zlostavljači ulažu veliki napor ne bi ii žrtve ostale s njima- žrtve ponekad žele da prestane nasilje ali ne i odnosveza- stigma i sramota- vjerovanje da se u vezi toga ništa ne može učiniti- vjerovanje da pružatelji usluga nisu u mogućnosti da pomognuldquo stalno prisustvo počinitelja~ želja da se zaštiti počinitelj i njegova porodica
26
- strah od posljedica razotkrivanja kao što je eskalacija nasilja raspad porodice oduzinnanje starateljstva nad djecom
- ekonomske posljedice odvajanja
Što se tiče razotkrivanja nasilja žrtve migranti izbjeglice i tražitelji azila mogu doživjeti I dodatne barijere kao što su
- strah da će izgubiti status tražitelja azila ili izbjeglice ili dodijeljenu supsidijarnu zaštitu ako napuste počinitelja nasilja
- nedostatak svijesti o njihovim pravima i mogućnostima u stranoj zemlji- nedostatak informacija i jezičke barijere- kratki boravak u BiH prije nego što krenu na daljnji put- društvena izolacija koja proizilazi iz njihove emocionalne ovisnosti od počinitelja
nasilja
Razotkrivanje nasilja zahtijeva visok stepen povjerenja u osobu kojoj se ono razotkriva Potrebno je učiniti sljedeće kako bi se osiguralo da žrtve koje žele da razotkriju RZN osjete da imaju podršku u tome i da osjete sigurnost da rade ispravnu stvar
Slušajte Pojžlte žrtvama priliku da vam ispričaju kroz šta su prošli i to svojim riječima i onda kada one za to budu spremne Pokušajte da ih ne prekidate ili da Im postavljate previše pitanja Nemojte da osjećate da treba da popunite svaki trenutak ćutanja koji se pojavi tokom razgovora Ako se žrtvama osigura adekvatan prostor i pruži im se dovoljno vremena za razgovor to će im pomoći da se osjete cijenjenima i podržavanima Nemojte postavljati previše pitanja nego slušajte samo ono što vam sama osoba želi reći
Nemojte osuđivati Nije dobra ideja da se postavljaju pitanja koja pokazuju da upravo to činite ne vršite pritisak na žrtvu (na primjer da izađe iz nasilne veze) jer to može imati negativne posljedice uključujući i opasnost od fizičkog napada
Dajte žrtvama do znanja da im vjerujete
-
Veoma je važno da žrtve znaju da im vjenijete njihovo povjerenje možete zadobiti tako što ćete reći npr mora da je to bilo veoma zastrašujuće zaVas
Potvrdite odluku te osobe da razotkrije nasilje
Žrtve se mogu boriti sa osjećanjima krivice i sumnje u sebe istaknite njihovuhrabrost i snagu za poduzimanje odgovarajućih koraka
Naglasite neprihvatljivost nasilja
Ukažite žrtvama da je nasilje neprihvatljivo i ohrabrite ih da ga razotkriju a istovremeno se pobrinite da one takvo ohrabrivanje ne dožive kao da ih Л osuđujete
Naglasite povjerijivošt čuvanje povjerljivosti onda kada žrtva odluči da istupi i razotkrije RZN je odnajve^ mogućeg značaja
Uputite žrtve odgovarajućim organizacijama za pružanje podrške
Postoje mnoge organizacije dviinog društva koje pružaju zaštitu migrantima kao i žrtvama RZN identificirajte prvu relevantnu zainteresiranu stranu kojoj bi trebalo uputiti žrtvu na osnovu potreba žrtve
713 Rad u multikulturalnom okruženju
Razumijevanje kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migrant izbjeglice i tražitelji azila predstavlja izazove za stručnjake i iziskuje njihovu toleranciju na različitosti (kulturološke jezične običajne rodne) te znanja i vještine o različitim kulturama i načinima komuniciranja Osnovni smisao kulture sastoji se u tome da olakša održi I produlji napredak ljudskog društva Kultura objedinjuje svjesne i nesvjesne modele ponašanja stečene i prenesene simbolima koji tvore osebujna postignuća ljudskih skupina Temeljnu srž kulture čine tradicionalne ideje (povijesno stečene i Izabrane) i vrijednosti vezane uz te ideje Kultura predstavlja određenu konfiguraciju ponašanja normi stavova vrijednosti uvjerenja i temeljenih pretpostavki koje se razlikuju od društva do društva
Područja najčešćeg nerazumijevanja među kulturama odnose se na vrijednosti (temeljna vjerovanja nacionalne karakteristike) način komunikacije (stil govora navika slušanja) pojam prostora i vremena U pojedinim kulturama postoje određena pravila koja se direktno vežu za percepciju vremena lični prostor dodirivanje pogled osmijeh
27
Rodne razlike također mogu utjecati na komunikacijski proces Istraživanja su pokazala da žene više upotrebljavaju indirektni govor dok muškarci upotrebljavaju direktni govor Isto tako postoje velike razlike u emocionalnom doživljavanju 1 pokazivanju emocija kod osoba Iz različitih kultura što je prvenstveno uvjetovano socijalizacijom Razumijevanjem kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migranti i izbjeglice izbjegavaju se negativni učinci postupanja pri čemu nije zadatak stručnjaka da osuđujuprosuđuju nego da osobu saslušaju i uvažavaju Za stručnjake koji rade u multikulturainim okruženjima usavršavanje u tom području je sine que non učinkovitog i djelotvornog postupanjareg^
72 Pružanje usluga na terenu
Pružanje usluga na terenu podrazumijeva da su usluge ili informacije pružene ljudima tamo gdje žive Ili provode vrijeme Zbog poznatih prepreka vezanih za RZN u svakom kontekstu kao što su osjećaj sramote 1 stigme nepovjerenje u pružatelje usluga strah od ponovne viktimizacije i prijetnji smrću pružatelji usluga treba da insistiraju na modusu bdquopružanja usluga na terenu 1 to na jezicima koje razumiju potencijalne ili stvarne žrtve RZN zamjenjujući način tradicionalnog pružanja usluga koji očekuje od korisnika da traže pomoć dolazeći u kancelarijeprostorije pružatelja usluga
Pružanje usluga na terenu posebno žrtvama RZN zahtijeva da se obezbjedi siguran prostor čak i minimalne veličine tako da žrtve i pružatelji usluga mogu govoriti u privatnosti u sigurnom i pristupačnom okruženju
Usluge na terenu mogu također provoditi socijalni radnici zdravstveni radnici psiholozi psihoterapueti i aktivisti koje podržavaju obučeni kulturni 1 jezički medijatori Pored toga potrebno je obratiti pažnju na rodnu strukturu aktera koji pružaju usluge na terenu kako bi se spriječile komunikacijske barijere izazvane kulturnim vjerskim ili drugim razlozima
Kad god je to moguće prevoditelj treba biti istog spola kao i žrtva u svakom slučaju prevoditelji moraju prvo prisustvovati neophodnoj obuci koja se fokusira na načelo povjerljivosti i razumijevanja koncepta RZN u kriznim situacijama
Odgovarajuće zainteresirane strane bi trebalo da se dogovore o ulogama i odgovornostima za pružanje pomoći kako bi se olakšala koordinacija Zainteresirane strane koje su zadužene za Informiranje treba da obavljaju svoje aktivnosti obraćanjem migrantima i izbjeglicama na mjestima na kojima se okupljaju koristeći jednostavna pitanja za probijanje leda sa ključnim porukama Pružanje usluga na terenu uključuje i širenje informacija o tome gdje kako i koje se vrste usluga pružaju o posljedicama nasilja nad ženama i prednosti traženja zaštite i podrške Štaviše poruke moraju biti formulirane tako da žrtve mogu da ih prihvate i razumiju Žrtve trebaju jasno razumijeti da pružatelji usluga brinu o njihovom blagostanju Pored toga poruke se moraju prenijeti na jezicima koji žrtve shvataju i u potpunosti poštujući njihove kulturne osjetljivosti
S obzirom na teška iskustva kroz koja prolaze žrtve pružatelji usluga moraju ih obavjestiti o mnogim važnim pitanjima počevši od vrlo jednostavnih informacija kao što su
- Dostupnost zdravstvenih i psihosocijalnih usluga- Prisustvo zainteresiranih strana zaduženih za sigurnost u centru- Mogućnost podnošenja zahtjeva za azil- Mogućnost da se dobije humanitarni boravak i drugo
ldquo Priručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka Kraljević Hnratski crveni križ Zagreb 2014 godine str 88
28
73 Hitna reakcija
Oni koji pružaju usluge prve pomoći ne moraju znati da ii se viktimlzacija dogodila nedavnolaquo u trenutnoj zemlji tranzita ili na drugoj lokaciji u nekom drugom trenutkulaquo
Vremenski okvir događaja mora se utvrditi samo u slučajevima silovanja r kliničke zaštite žrtava silovanja kako bi se spriječile seksualno prenosive bolesti (SRB) HIV i neželjena trudnoća
Blagovremeno prepoznavanje rizika vodi izboru odgovarajućih mjera prevencije i zaštite i minimizira vjerovatnoću viktimizacije koja se nastavlja u trenutnim okolnostima Ove infomlitye su važne za potencijalnu identifikaciju I kažnjavanje počinitelja RZN
Prva pomoć označava hitnu pomoć koja Je pružena bolesnoj ili povrijeđenoj osobi ili osobi koja je u riziku od ponovljenog ili kontinuiranog RZN ili daljeg izlaganja nasilju u cilju sprječavanja pogoršanja zdravija preživjelog što može dovesti do smrti
Što se tiče odgovora na RZN u kriznim situacijama prva pomoć znači da kada žrtva zatraži pomoć oni koji pružaju istu treba da daju prioritet za sljedeće tri hitne intervencije
Hitna medicinska procedura I pomoć u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem Psihološka prva pomoć (Prilog 1 ovih Smjernica) Posebne mjere zaštite
Ključne aktivnosti za pružanje prve pomoći ugroženim osobama uključuju- Neposredne intervencije uključujući psihosocijalnu podršku gdje je to prikladno- Upućivanje žrtve na odgovarajuću podršku i pravno zastupanje poželjno uz
saglasnost žrtve (ili u najboljem interesu djeteta ako je žrtva dijete)- Praćenje žrtve na mjesto gdje je sigurna I zaštićena (prema socijalnim zdravstvenim i
pravnim pružateljima usluga i pružanje podrške u pristupu njihovim uslugama)~ Korištenje opreza prilikom traženja Informacija od žrtava u prisustvu njihove porodice
ili drugih pripadnika zajednice kako ne bi ugrozili njihovu sigurnost- Zajedničko određivanje (od strane svih zainteresiranih strana) obučenih kontakt
osoba koje će biti zadužene za upućivanje žrtava unutar referalnog sistema za RZN (dvije takve osobe jedno kontaktno lice i jedan zamjenik)
731 Procedura za smještanje i zbrinjavanje žrtava silovanja
Žrtve treba da primaju informacije u direktnoj komunikaciji iili putem Informativnog materijala (kroz društvene aktivnosti u privremenim prihvatnim centrima a koje su namijenjene djevojčicama dječacima mladićima maloljetnicima bez pratnje kroz plakate ili letke na jezicima koje žrtve i potencijalne žrtve uglavnom razumiju istaknutim na lako dostupnim lokacijama vidljivim velikom broju pogođenog stanovništva) koji jasno navode gdje žrtve silovanja mogu tražiti pomoć ili liječnički pregled Tokom medicinskih pregleda žrtvama se moraju dati informacije o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti načinu pristupa i daljnjem liječenju (ako je to potrebno) Radnje nasilja koje su se dogodile prije nego što su žrtve došle u Kanton Sarajevo identificiraju se ako ih same žrtve prijave ili se jave u pratnji člana porodice ili predstavnika organizacija civilnog društva (OCD)
Prvi kontakt u slučajevima silovanjaZdravstveni radnici i saradnici treba da razgovaraju sa žrtvama silovanja koristeći smjernice za komunikaciju
Vidjeti Prilog 1 - Psihološka prva pomoć
29
Liječnik i medicinska sestra trebaju prepoznati seksualno nasilje uključujući silovanje tako što će potražiti prisustvo bilo kog kliničke^ pokazatelja navedenog u protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Standardna operativna procedura - kliničko postupanje u slučajevima silovanja nalazi se u prilogu dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (F^eralnoministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfrnohgovba
Zdravstveni radnici trebaju uzeti podatke o medicinskoj istoriji od žrtve i izvršiti fizički pregled te mogu pregledati (i zadržati) odjeću ili obuću kao dokaz a u skladu sa Vodičem za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Obrazac za medicinsku anamnezu i pregled Piktogrami i Prikupljanje forenzičkih dokaza nalaze se kao prilozi u dokumentu bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfmohgovba
Preporučuje se da Ijekar i prevoditelj budu istog spola kao i žrtva Prevoditelj može biti prisutan samo uz saglasnost žrtve Također se preporučuje da prevoditelji pohađaju odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost Ukoliko žrtva tako želi može biti prisutna i treća osoba osim ako postoji opravdana sumnja da je navedena osoba izvršitelj nasilja ili član porodice koji bi mogao spriječiti žrtvu da otkrije tačne i potpune podatke ključne za produženje adekvatne obuke i zaštitu
Treba istaći da pregled muških genitalija u slučaju silovanja vrši specijalista urolog Posebne napomene za specijalistu urologa a radi obavljanja detaljnog pregleda su sljedeće
- Pregledajte skrotum testise penis periuretralno tkivo meatus uretre I anus- Obratite pažnju je li žrtva obrezana- Obratite pažnju na eventualno prisustvo hiperemije otoka (razlikovati Ingvinalnu
herniju hidrocelu i hematocelu) torzije testisa modrica analnih poderotina itd- Torzija testisa je hitno stanje i zahtijeva hitno upućivanje na hirurški tretman- Ako urin sadrži velike količine krvi provjerite evenutalno postojanje traume penisa i
uretre- Ukoliko je indicirano obavite rektalni pregled i provjerite rektum i prostatu u cilju
utvrđivanja eventualne traume i znakova infekcije- Ukoliko je potrebno uzmite materijal iz anusa za direktni pregled u cilju utvrđivanja
prisustva sjemene tekućine pod mikroskopom^
U svakom slučaju prilikom rada i ispitivanja muškaraca žrtava seksualnog nasilja uključujući silovanje treba Jasno i nedvosmisleno poslati poruku
- da muškarac nije kriv za ono što se dogodilo- da nije jedni da postoje slučajevi ali se ne prijavljuju- pohvaliti hrabrost žrtve da prijavi da sarađuje- da se ne mora preispitivati seksualnost nakon što se doživi seksualno zlostavljanje- da zlostavljanje ne umanjuje muškost- da seksualna orijentacija nije bitna i- objasniti naučnim činjenicama da su erekcija i ejakulacija fiziološki odgovori na
fizičku stimulaciju i da ne Isključuju zlostavljanjeregreg
^ bdquoKliničko postupanje u ^učajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i
suđije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 godine str 142
30
Prikupfjanje dokumentacijePotrebno je popuniti medicinsku dokumentaciju
Procedure nakon liječničkog pregleda- Liječnik može uputiti žrtvu na dalje ispitivanje analizu i liječenje u okviru zdravstvenog
sistema- Liječnik mora prijaviti slučaj nadležnim Insitucijama (ukoliko isti već nije prijavljen)- Svaki slučaj mora biti prijavljen policiji bez odlaganja a policija o tome obavještava
centar za socijalni rad- Zdravstveni radnici imaju obavezu Izdati uputnicu i proširiti medicinski nadzor na sve
neophodne mjere shodno potrebama zaštite zdravlja žrtve- Važno je Informirati žrtvu i uputiti na servise psihosocijalne podrške
Moguće procedure i intervencije tokom liječničkog pregleda- Medicinski tretman povreda ili hitnog stanja kod žrtve- Davanje pilula za dan poslijerdquo da se spriječi neželjena trudnoća kod žrtava akutnog
nasilja- Davanje profilakse za najčešće spolno prenosive bolesti (SPB) - vidjeti Protokol za
liječenje spolnoprenosivih infekcija)regreg- Testiranje (na HIV hepatitis i druge SPB)- Preporuka za naknadne terapije- Upućivanje na specijalističke medicinske preglede u skladu sa procjenom liječnika
Obavezno obučavanje zdravstvenih radnika o protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja sa fokusom na specijaliste ginekologije i specijaliste urologije
Prava žrtavaKada žrtva bude obavještena o liječenju I postupcima koje liječnik mora pratiti (prijaviti slučaj nadležnom Ministarstvu unutrašnjih poslova i Centru za socijalni rad) mora se poštovati izbor žrtve o tome kako postupati O prijavljenom i počinjenom krivičnom djelu silovanja će biti obavješteno nadležno tužilaštvo koje će u skladu sa zakonom preduzeti neophodne mjere i radnje radi otkrivanja počinitelja i dokazivanja krivičnog djela
Hitne medicinske intervencije i zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja- Liječenje povreda- Klinička zaštita žrtava silovanja (u skladu sa Protokolom za kliničko postupanje u
slučajevima silovanja)regrsquorsquo- Sprječavanje ili prekid neželjene trudnoće- Usluge nakon abortusa~ Sprječavanje i liječenje spolno prenosivih bolesti i HlV-a (u skladu sa Protokolom za
liječenje spolnoprenosivih infekcija i Protokolom za postekspozicijsku profilaksu kod HIV infekcije)regreg
NapomenaOdgovor zdravstvenog sistema u slučajevima RZN opisan Je u Poglavlju 11 ovih Smjernica dok Je ovdje data uputa samo za postupanje u slučajevima silovanja kada je neophodna promptna reakcija zdravstvenih službi zbog prikupljanja potrebnih dokaza što se ne može obaviti u ambulanti unutar privremenog prihvatnog centra već u zdravstvenim ustanovama kao što su bolnica ili klinički centar
Sastavni je dio dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine
Op cfOp dt (ovo su Priiozi br 9 i 10 navedenog dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Cijeli dokument
dostupan je na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva wwwfmohgovba)
31
732 Psihološka prva pomoć
Psihološka prva pomoć je preventivni postupak koji ima za cilj da spriječi pogoršanje i pojavu dugoročnih negativnih posljedica po zdravlje kako bi se postiglo blagostanje ljudi pogođenih kriznim situacijama
Žrtve RZN koje se suočavaju sa akutnim stresom i kojima je potrebna psihološka pomoć mogu se ponašati na sljedeće načine ili pokazati sljedeće simptome
- tremor umor glavobolju gubitak apetita opću bol i patnju- plakanje tugu depresiju žalost- anksioznost strah- bit će na oprezurdquo ili nervozni~ strah da će se nešto zaista loše dogoditi- nesanicu noćne more- razdražljivost bijes- krivicu sramotu- zbunjenost emocionalnu otupljenost- izgledat će povučeno ili vrlo mimo (neće se pomjerati)- neće reagirati na druge neće uopće govoriti izgledat će dezorijentirani (npr neće
znati svoje ime odakle su i gdje se nalaze)- nesposobnost da se brinu o sebi ili svojoj djeci (npr odbijaju da jedu ili piju
nesposobnost donošenja jednostavnih odluka)
Važno je napomenuti da žrtva može isto tako izgledati stabilno bez ikakvog ispoljavanja gore navedenih simptoma ili ponašanja Žrtve nasilja kojima je potrebna psihološka prva pomoć najvjerovatnije neće tražiti bilo kakav oblik pomoći Od ključnog je značaja da pružatelji usluga prepoznaju simptome akutnog stresa i da postupaju po njima U takvim slučajevima oni treba da identificiraju osnovne iili vanredne potrebe žrtve - uključujući i probleme koji se mogu činiti manjim ili sekundarnim ali koje žrtva smatra hitnim i od krucijalne važnosti - i da na njih blagovremeno odgovore
Ako žrtva ćš potvrdan odgovor pružatelji usluga mogu predložiti da se žrtva podvrgne medicinskom pregledu ili da razgovara sa psihologom iili psihoterapeutom Imajte u vidu da Je u mnogim kulturama riječ psiholog povezana sa mentalnim bolestima društvenom stigmom i osjećanjem srama Stoga psihologa treba predstaviti kao zdravstvenog saradnika koji je obrazovan i dobar je slušatelj i može pomoći i ponuditi savjet Gdje je to moguće komunikaciju treba obaviti uz pomoć prevoditelja istog spola koji je prošao odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost
733 Posebne mjere zaštite
Posebne mjere zaštite se odnose na akcije koje su dogovorene na licu mjesta i prilagođene su svakom konkretnom slučaju Njihov cilj je udaljiti žrtvu odnosno ugroženu osobu od Identificiranih neposrednih rizika i prijetnji vezanih za RZN Zaštita se može pružiti žrtvama ili ugroženim osobama i članovima njihovih porodica onda kada bi to povećalo njihovu sigurnost i sigurnost njihovih izdržavanih članova porodice
Zajedno sa žrtvomugroženom osobom službenik koji radi na slučaju mora prvo pažljivo procijeniti najbolji način da se žrtvaugrožena osoba udalji od neposrednih prijetnji i rizika S obzirom na to da je sigurnost žrtve apsolutni prioritet u takvim slučajevima treba kontaktirati sve relevantne zainteresirane strane kako bi se identificirale dogovorile i provele neophodne mjere zaštite
32
Primjera radi postupci koji se mogu smatrati posebnim mjerama zaštite protiv RZN- alternativni prevoz ili prevoz s pratnjom kroz određene dijelove migracione rute- brzo procesuiranje- udaljavanje žrtveosobe koja je izložena riziku od grupe s kojom putujeili boravi (bez
odlaganja odlaska ili zadržavanja osobe u odvojenom smještaju)- upućivanje žrtveugrožene osobe do odvojenog nadgledanog smještaja (tokom noći
sati odmora ili dok čeka) te usluge su dostupne u privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj Važno je naglasiti da postoji mogućnost proširivanja kapaciteta za područje Kantona Sarajevo a što bitno ovisi o samom kontekstu (stopa dolaska popunjenost postojećih privremenih prihvatnih centara sanitarna situacija ltd)
- upozoravanje pružatelja usluga u drugim područjimazemljama duž rute da su određenoj osobi potrebne alternativne mjere zaštite i postupci brzog procesuiranja
- pomoć pri traženju azila u zemlji uz podršku nevladinih organizacija kao što su rsquoVaša prava
- smještaj u sigurnom okruženju ukoliko je ugrožena bezbjednost osobe a što je u Kantonu Sarajevo odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centrareg^
U slučaju RZN prva pomoć obuhvata tri glavna područja intervencije koja se moraju provesti na integrirani način
- zdravstvene usluge- psihosocijalne usluge sigurnost
U praksi moguće su različite situacije ali se navedene usluge u svakom slučaju isprepliću Primjera radi moguće je da žrtvaosoba koja je u opasnosti od RZN najprije zatraži zdravstvene usluge odnosno zdravstvenu zaštitu ili je na to uputi druga osoba Obučeni psiholog treba blisko sarađivati sa liječnikom i medicinskim sestrama Trebalo bi odrediti privatnu čekaonicu u blizini ambulante privremenog prihvatnog centra
Obučeni psiholog iili psihoterapeut treba da bude prisutan u centru onona treba da stvori atmosferu koja pogoduje osobi koja traži pomoć i da bude spremanspremna da pruži psihološku prvu pomoć ako je to potrebno i na zahtjev U slučaju da zdravstveno osoblje koje pruža zaštitu žrtvi prepozna da je ona pod akutnim stresom treba da obavijeste žrtvu da su joj na raspolaganju psihološka prva pomoć psihosocijalne usluge i posebne mjere zaštite te treba da olakšaju pristup takvoj pomoći
Obučeni prevoditelji (po mogućnosti istoga spola kao žrtva) moraju biti dostupni kako bi se omogućila osnovna komunikacija sa osobom koja je preživjela nasilje
U praksi se može desiti da žrtvaosoba koja je izložena riziku od RZN prvo zatraži psihološke usluge ili je na njih uputi druga osoba Obučeni psiholog treba razgovarati s takvom osobom u ambulanti privremenog prihvatnog centra ili drugim za žrtvu sigurnim mjestom kako je opisano Psiholog uvijek treba istaknuti vezu između psihičkog i fizičkog zdravlja i ohrabriti žrtvu da traži i jedno i drugo kako bi mogla da nastavi putovanje bez rizika Psiholog mora biti upoznat sa dostupnim mjerama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i izvodljivim mjerama zaštite u kriznim situacijama i o njima mora obavijestiti žrtvuugroženu osobu Ako je potrebno i na zahtjev te osobe psiholog može ostati uz tu osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu Ukoliko to žrtva traži I prevoditelj može ostati uz osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu
^ Sigurni prostor bi trebao biti odvojen od prostora prihvatnog centra što bi bilo jedino ispravno rješenje u skladu sa međunarodnim standardima zaštite u ovim situacijama Međutim na području Kantona Sarajevo nije osigurana posebna Sigurna kuća za ove namjene Preporuka je da se nastave tražiti rješenja za ovo pitanje
33
u nekim dmgim slučajevima sigurnost žrtve je ključna pa će prvo zatraži posebne mjere zaštite Službenici za zaštitu koji su upoznati sa slučajevima vezanim za RZN I sa njim povezanim rizicima uvijek trebaju priznati važnost pravovremenog traženja integriranih zdravstvenih usluga koje spašavaju život (hitna medicinska pomoć usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja i psihološka prva pomoć) Žrtva se mora fizički odvojiti od počinitelja nasilja a za tu svrhu služi odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centra i sigurna kuća
8 SMJEŠTANJE I ZBRINJAVANJE ŽRTAVA RZN (VOĐENJE SLUČAJA)
Cilj smještanja I zbrinjavanja žrtava RZN je da se osnaže tako što im se daje do znanja da su im na raspolaganju različite opcije pruža im se podrška prilikom donošenja informiranih odluka i podiže svijest o činjenici da im je na raspolaganju čitav niz usluga Smještanje i zbrinjavanje žrtava RZN su usmjereni prvenstveno na zadovoljavanje njihovih zdravstvenih sigurnosnih psihosocijalnih i pravnih potreba nakon incidenta
Četiri načela smještanja i njege su- Individualizirano pružanje usluga zasnovano na izborima koje napravi žrtva- Sveobuhvatna procjena koja se koristi za identifikaciju potreba žrtve- Plan usluga koji odgovara potrebama žrtve a koji je napravljen u dogovoru sa
žrtvom- Dobra koordinacija pružanja usluga između svih nadležnih aktera
Tokom čitavog procesa osoba zadužena za smještanje i zbrinjavanje treba osigurati sljedeće
- da se svi dokumenti u pisanom obliku čuvaju u pojedinačnim dosijeima u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima U svakom privremenom prihvatnom centru treba da postoji sigurnosni sef za čuvanje dosijea
- da su sve uputnice i informacije o predmetu koje su proslijeđene putem elektronske pošte zaštićene lozinkom i da se razmjenjuju samo između zainteresiranih strana zaduženih za smještanje i zbrinjavanje žrtava
- da se čuva povjerljivost i sigurnost informacija Originalni primjerci popunjenih obrazaca za registraciju i obrazaca za davanje saglasnost trebaju se pohraniti u zaključane ormare u odgovarajućim uredima u samim privremenim prihvatnim centrima Svi obrasci koji sadrže informacije koje se mogu koristiti za Identifikaciju osobe uključujući I obrasce za davanje saglasnost moraju se čuvati odvojeno od obrazaca za registraciju koji su kodirani i uključuju detalje o incidentu
- da bi se sačuvala bezbjednost sigurnost i povjerljivost informacija popunjeni obrasci za registraciju nikada se ne smiju proslijeđivati niti dijeliti osim ako je počinjeno krivično djelo u kojem slučaju svi dokazi moraju biti dostavljeni Tužilaštvu na zahtjev Pored toga informacije se mogu dijeliti bez saglasnost I pristanka osobe na koju se te informacije odnose samo ako je tako propisano zakonom i pod uvjetima propisanim zakonom
- svi predmetni dosijel sa dokumentima u pisanom obliku se moraju čuvati na sigurnom mjestu u zaključanim ormarima Sve prostorije u kojima se čuvaju informacije u pisanom i elektronskom obliku moraju biti sigurno zaključane kad god osoblje napusti prostoriju
- svo osoblje mora biti svjesno koliko je važno biti na oprezu u pogledu toga ko ulazi u njihov ured u kojem rade
34
Informirani pristanak razmjena informacija i izvještavanje
U skladu sa međunarodnim standardima poželjno je dobiti informirani pristanak žrtava (Prilog 2 - Obrazac pristanka za davanje Informacija) prije nego što se upute na pružatelje usluga ili prije nego što se podijele njihovi podaci Kako bi se osiguralo da ta saglasnost bude zasnovana na dobroj informiranosti pružatelji usluga moraju pružiti sljedeće informacije žrtvama na jeziku i na način koji oni razumiju (znakovni jezik slike pisane informacije usmene informacije itd)
- koje su opcije na raspolaganju- da će se te informacije podijeliti (uz njihovu saglasnost) sa drugim zainteresiranim
stranama kako bi i one mogle da pruže druge usluge- šta će se tačno dogoditi kada pristanu da prihvate te druge usluge- prednosti i eventualno nedostaci tih usluga- da imaju pravo da odbiju neku uslugu- ograničenja vezana za poverljivost
Ponekad je potrebno dugo vremena da se zadobije povjerenje žrtava RZN Informirani pristanak je dinamičan proces u postupku smještanja i zbrinjavanja što znači da treba razgovarati sa žrtvama i pružiti im razne informacije tokom čitave procedure
Organizacija koja pruža usluge i stupa u kontakt sa žrtvompreživjelim dužna je da popuni sljedeći obrazac - bdquoPristanak za davanje informacija (Prilog 2)
Preporučljivo je da se povjerljivost i informirani pristanak smatraju prioritetom osim u izuzetnim situacijama kao što su
- kada žrtva Ima suicidalne namjere- kada se žrtvipreživjelom prijeti da će se nanijeti ozbiljne povrede drugoj osobi- kada postoje indikacije zloupotrebe ili zanemarivanja djeteta i kada je to u najboljem
interesu djeteta- kada se primjenjuju pravila obaveznog prijavljivanja- kada se radi o krivičnom djelu koje se procesuira ех officio
Za žrtvepreživjele koji su osobe sa invaliditetom informacije se trebaju podijeliti korištenjem alternativnih sredstava komunikacije koja se mogu u potpunosti shvatiti u ovisnosti od slučaja znakovnog jezika slika pisanihverbalnih informacija itd
U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece pristanak potpisuje njihov dodijeljeni zakonski staratelj
35
Ill DIO
REAGIRANJE I ODGOVORNOSTI PO SEKTORIMA
36
9 PROCEDURE REAGIRANJA I ODGOVORNOSTI PO SEKTORU
Opća načela koja vrijede za sve sektorskeodgovore Sigurnost nema isto značenje za
muškarce i žene neophodno je ispuniti različite zahtjeve kako bi se osigurala sigurnost oba spola
Razumjeti i poštovati etičke i sigurnosne preporuke kako su definirane Etičkim i sigurnosnim preporukama S20 za istraživanje dokumentovanje i praćenje seksualnog nasilja u vanrednimkriznim situacijama
Treba očuvati porodične veze i mreže podrške osim ako u tom okruženju postoje jasni pokazatelji nasilja
Osobe zadužene za prvi kontakt se trebaju prilagoditi spolu uzrastu i tradiciji zemlje iz koje isti dolaze a radi bojazni da se osoba ne ldquozatvorirdquo iz razloga neshvatanja i nerazumijevanja
Sigurnost treba uvijek biti prioritet čak i po cijenu privatnosti i udobnosti Vanredne intervencije i očuvanje zdravlja i blagostanja žrtavaosoba koje su preživjele RZN smatraju se apsolutnim i direktnim prioritetom za profesionalce uključene u prevenciju i tretman RZN u Kantonu Sarajevo (zdravstveni radnici stručnjaci za sigurnost psiholozi socijalni radnici tužitelji i drugi humanitarni radnici)
Medijatoricespecijalistice za osnaživanje žena obučene za rad na rodno zasnovanom nasilju sa poznavanjem jezika i razumijevanjem kulturnih razlika trebaju biti raspoređene 24 sata na mjestima za krizne slučajeve tokom izbjegličkemigrantske krize One su prisutne u svako doba radi provođenja intervencija za prevenciju i diseminaciju u okviru RZN kako bi se osiguralo uspostavljanje adekvatne komunikacije pružanje informacija I pomoć službi za te osobe
U Kantonu Sarajevo svaka osoba koja je žrtva RZN Ima pravo pristupa zaštiti njezi i podršci u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Osim toga dostupne su i dodatne i specifične usluge za migrante i tražitelje azila
Osigurati punu saradnju i pomoć svih zainteresiranih strana uključenih u sprječavanje I odgovar na RZN To uključuje razmjenu informacija analizu I procjenu kako bi se izbjeglo dupliranje I preklapanje procedura i maksimiziralo zajedničko razumijevanje situacije
Uspostaviti i održavati pažljivo koordinirane multisektorske kao i međuorganizacijske intervencije za prevenciju i odgovaranje na RZNUključiti zajednicu u promociju rodne ravnopravnosti i poštovanje prava žena i djevojčicaOsigurati ravnopravno i aktivno učešće žena muškaraca djevojčica i dječaka u procjenjivanju planiranju implementaciji praćenju i evaluaciji programa u zajednici Integrirati i usmjeriti intervencije RZN u sve programe zajednice i sve sektore Osigurati odgovornost na svim nivoima Svo osoblje I volonteri uključeni u prevenciju i odgovaranje na RZN bi trebali obavezno završiti UN-ovu obuku o zaštiti protiv seksualne eksploatacije i zlostavljanja (UN PSEA)regdegPrilikom informiranja o uslugama za RZN u tranzitu mješovitim i prenatrpanim mjestima- ne Ističite se i budite diskretni- koristite jednostavne i kratke pojmove
kada govorite o zdravlju osobe njenoj sigurnosti i blagostanju a ne da samo naglašavate aspekte RZN
- dajte prednost upućivanju na prvu pomoć a ne obimnom Sirenju informacija o RZN
htlpportalsunsscorgenrolindexphpid=75
37
Prilikom rada sa djecom - žrtvama RZN odluke koje se donose u njihovo ime moraju biti zasnovane na njihovom najboljem interesu uz njihovu uključenost i poštivanje njihovog vlastitog mišljenja u ovisnosti od uzrasta a u skladu sa zakonom te općim i posebnim protokolima Najbolji interes djeteta i maloljetnika bez pratnje u privremenim prihvatnim centrima ostvaruje se putem imenovanog staratelja od strane organa starateljstva (Centra za socijalni rad)
Potrebno je poduzeti preventivne mjere prilikom organiziranja odgovora na kriznu situaciju
Prihvatilište i higijena (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena - WASHrdquo)- Osigurati odvojena dobro osvijetljena nadgledana i centralno smještena skloništa i
mjesta za ličnu higijenu kupanjetuširanje za žene i djevojčice u naseljima gdje su smještene osobe od interesa
- Osigurati nadzor i dobro osvijetljena skloništa za porodice- Osigurati sigurna mjesta (odvojene prostore) unutar naselja sa bliskom vezom sa
svim WASH objektima (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena)- Osigurati stalni nadzor i ako je moguće alternativna mjesta za čekanje i odmor za
žene i djecu kao i djecu bez pratnje u prenatrpanim situacijama
Transport- Osiguranje nadzora besplatnog prevoza za sve izbjeglice i migrante- Osiguranje posebnih vagona i kabina za žene i djecu- Osiguranje pratnje do različitih institucijaustanova u slučaju RZN- Policijsko patroliranje na dijelovima puta kojima se prolazi pješke
Pravni okvir
Preporuka je potpisivanje posebnih smjernica između odgovarajućih institucija kako bi se adresirale i prevazišle specifične zakonske i praktične barijere radi provođenja efikasnog sprječavanja RZN u kriznim situacijama a što se realizira usvajanjem ovih Smjernica
U vezi prijavljivanja ako se djelo dogodilo na teritoriji Federacije BiH reagira se u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije BiH Ovaj Zakon utvrđuje sljedeće
lt1) Sli
(2) Zdra
član 228 -prijavljivanja krivii|Kgtg djela)
ima viasC u Feder^ji Javnim poduzećima i ustanovama I djela o kojima |ф obaviještene ili za koja saznaju na koji
odgovorna osoba|podu2raquotj mjere radi očuvanja tragova i ojih je počinjeno kično djelo i dnigih dc^aza o njima i obavij^tit Ш tuiSteljstvo I ^
i roditelji skrbnici posvojitelji i drus^ osobe ovlaštene ili nadzirati ih i| odgajati a koji saznaju ili ocijene da plttpji ^^^nog ili kđeg drugc^ zlostavljanja dužne su o toj su9lji
ilitežiteja -d i bdquo - pj
Član 228 ^ ^krivičnog djela pd građana)
(1) Građanin ima pravo pri
Ш
krivičnog djela (2) Svako je dužan prijaviti počinjenje krivičnog djefa kada neprija^djivanje krivičnog djela predstavlja
krivično djelo Član 230
(Podnošenje prijave)
(1) Prijava se podnosi tužit^u pismeno ili usmeno
(^ ЖКб se ^lfava podhbšf usmeno сpoundи1lt^|^поаГ prijavu upozorrf^ na poredbe bžnp^pr0ayanjarT7usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik a ako je prijava poopćena telefonom sačinit će se-službena
(3) Ako je prijava podnesena sudu ovlaštenoj službenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tužitelju u F^eraćijfoni će tu prijavu pnmit i odmah je dostaviti tužitelju - lsquo
Kapacitet- Pružiti uvodne obuke o RZN u kriznim situacijama za humanitarne radnike na terenu
uključujući i rukovoditelje privremenih prihvatnih centara kao i zaštitare- Pružiti specijalizirane obuke o RZN u kriznim situacijama za profesionalce iz svakog
od sektora za prevenciju i intervenciju zaduženim za reagiranje u slučajevima RZN- Implementacija smjernica za RZN u kriznim situacijama- Osiguranje odgovarajućeg mehanizma nadzorapraćenja za humanitarne radnike na
licu mjesta- Osigurati mentore za RZN u kriznim situacijama na terenu od strane specijaliziranih
agencija kako bi se osiguralo da humanitarni akteri na odgovarajući način adresiraju RZN i prenose osnovne vještine radi identifikacije i adekvatnog upućivanja slučajeva RZN
Podizanje svijesti lokalnog stanovništva- Podizanje svijesti lokalnog stanovništva o stvarnosti izbjeglica I migranata kao i o
građanskoj odgovornosti i relevantnim pravnim okvirima- Uključiti lokalno stanovništvo u međusektorske sisteme podrške i osigurati da oni
budu dio resursa koji su aktivirani u kriznim situacijama- Prenijeti konkretnu poruku za muškarce i dječake (i osobe od interesa kao i za
lokalno stanovništvo) o adekvatnomrdquo i neadekvatnom ponašanju između muškaraca i žena
ldquo Javno informirati o pristupu zdravstvenim uslugama (uz adekvatnu diskreciju)
10 SOCIJALNA ZAŠTITAPružanje kvalitetnih psihosocijalnih usluga predstavlja suštinsku komponentu koordiniranog multisektorskog odgovora na RZN Socijalne usluge podrazumijevaju čitav niz usluga koje su ključne za podržavanje prava sigurnosti i dobrobiti osoba izloženih nasilju uključujući I informacije u kriznim situacijama te linije za pomoć siguran smještaj informacije i savjete o pravima I pravnim pitanjimareg^ Zadatak centaraslužbi za socijalnu zaštitu je unaprjeđenje zaštite žrtava RZN prevencija nasilja te razvoj mjera zaštite prava i dobrobiti osoba izloženih različitim oblicima rodno zasnovanog nasilja
U kontekstu ovih Smjernicama važno je ukazati na postupanje Centra za socijalni radSlužbe socijalne zaštite po prijavi RZN nasilja
Centri za socijalni rad imaju ključnu ulogu u službenom planu pružanja pomoći migrantima Izbjeglicama azilantima I djeci bez pratnje ili djece razdvojene od roditelja ili staratelja jer su nadležni za pružanje porodično-pravne zaštite dječije zaštite socijalne zaštite i zaštite porodice od nasilja i maloljetničke delikvencije kao što je uređeno odgovarajućim zakonima o socijalnoj zaštiti
Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 str 5
Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godina str 23
39
Djeca bez pratnje su jedna od ranjivih kategorija u kojem je jedan od prvih koraka zaštite određivanje posebnog staratelja kojeg imenuje Centar za socijalni rad I koji je na raspolaganju djetetu 24h te obavlja sve poslove u cilju zaštite njegovih prava I interesa To podrazumijeva da je tokom procesa boravka u samom Centru staratelj uz dijete za ispunjavanje kako uobičajenih tako i specifičnih procedura odnosno potreba u cilju zaštite najboljeg interesa djeteta Odlaskom svakog djeteta odnosno maloljetnog lica posebni staratelj se razriješava svoje dužnosti vezane za to lice koje je napustilo privremeni prihvatni centar Međutim skrećemo pažnju da centri za socijalni rad putem nadležnih ministarstava treba da iniciraju utvrđivanje daljnjih koraka kako bi se utvrdile procedure da se takva djeca lociraju i zaštite
Djeci bez pratnje potrebna je posebna i prilagođena zaštita Ona su osobito ranjiva zbog svoje dobi udaljenosti od doma i razdvojenosti od roditelja ili staratelja Djeca migrant izbjeglice i tražitelji azila Izložena su rizicima I možda su bila svjedoci ekstremnih oblika nasilja iskorištavanja i trgovine ljudima te fizičkog psihičkog i spolnog zlostavljanja
Djeca bez pratnje kao posebno ranjiva skupina osjetljivija su na utjecaje iz svoje okoline i mogu bitii posebno ranjiva zbog svog spolnog Identiteta spolne orijentacije Ili rodnog izražavanja Zbog toga je i ovome pitanju potrebno pristupiti veoma oprezno i sa potpunom otvorenošću i empatijom prema žrtvi
Centri za socijalni rad do infomnacije o RZN u populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila saznaju po prijavi stručnog osoblja lOM-a ili neke druge NVO koje djeluje u sklopu privremenih prihvatnih centara Ili od timova koji rade sa migrantima koji nisu uključeni u kolektivni smještaj
Odmah po saznanju o počinjenom slučaju nasilja predstavnici centra za socijalni rad odlaze na mjesto gdje se desilo nasilje ili gdje se žrtva trenutno nalazi na Intervenciju Predstavnik centra u razgovoru pokušava doći do jasnih informacija o tome šta se desilo koliko je problem zastupljen da ii je još neko od članova porodice ugrožen s kim se žrtva nalazi u pratnji da lije potrebna liječnička intervencija i osiguranje liječničkih nalaza te da li je prijeko potrebno žrtvu nasilja izdvojiti iz sredine u kojoj boravireg^ U slučaju djece bez pratnje i razdvojene djece kontakt s djetetom odobrava se samo uz pristanak Imenovanog staratelja
Sve navedene informacije predstavnik centra pribavlja koristeći raspoložive metode rada - metode Intervjua tokom kojeg naročitu pažnju posvećuje verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji između žrtve i srodnika pratnje Način na koji se žrtva odnosi prema stručnim saradnicima da li želi dalju intervenciju govore mnogo o slučaju i načinu na koji mu pristupiti Socijalni radnik pedagog i psiholog obavljaju razgovor sa žrtvom na osnovu liječničkog nalaza I preporuka pravi se Plan zaštite i po potrebi žrtva se izmješta Iz sredine u kojoj je nasilje počinjeno U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana I za urgentne potrebe za žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući Odluku o izmještanju u Sigurnu kuću donosi nadležni Centar za socijalni radSlužba socijalne zaštite zajedno sa stručnim timom koji radi u privremenom prihvatnom centru U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece bilo koja odluka može se donijeti samo uz saglasnost staratelja vodeći računa o najboljem interesu djeteta
Obavještenje o nasilju zlostavljanju spolnim zloupotrebama djeteta za centar za socijalni rad predstavlja poziv na reakciju po hitnom postupku O tjelesnom emocionalnom
Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - muttisektorski pristup Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018godina str 30
40
ekonomskom spolnom i fizičkom nasilju nad djetetom centar za socijalni rad terenski ured ili terenski službenik za dječiju zaštitu obavještava policiju u cilju osiguranja blagovremenih pretpostavki za predistražne I Istražne radnje radi prikupljanja dokaza za pokretanje prekršajne ili krivične prijave protiv onih koji su ugrozili život i zdravlje djeteta Nužnost i hitnost u zbrinjavanju i zaštiti života i sigurnosti djeteta a prema procjeni nadležnog organa starateljstva nisu ograničeni postupcima pravosuđa te Ih je potrebno provesti u roku od 24 satareg^
Nakon zaprimljene prijave obavljenog intervjua prljave policiji Ijekarskog pregleda i drugih istražnih radnji Centri za socijalni rad nastavljaju rad sa žrtvom u smislu pružanja psihosocijalne pomoći i podrške saradnja sa nadležnima u privremenim prihvatnim centrima pružaju pomoć oko eventualnog izmještanja povezivanje sa srodnicima i si
Kada je u pitanju zaštita djece treba istaći da je u toku izrada Standardnih operativnih procedura (SOP) o zaštiti i brizi o djeci bez pratnje I razdvojenoj djeci te o načinu upućivanja prema Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo Ovaj dokument će bitno olakšati način rada sa djecom te definirati jasne referalne mehanizm Po objavi SOP-a isti treba promatrati kao integralni dio ovih Smjernica u smislu postupanja nadležnih tijela posebno u oblasti socijalne zaštite
11 ZDRAVSTVENI ODGOVOR
Zdravstvena zaštita je bitna komponenta prevencije I upravljanja rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama Zdravstveni stručnjaci trebaju osigurati povjerljivu dostupnu i primjerenu zdravstvenu zaštitu za osobe Izložene riziku ili žrtve rodno zasnovanog nasilja Zdravstveni radnici i saradnici treba da osiguraju da kada pružaju zdravstvenu zaštitu također pružaju psihološku podršku na način koji odgovara kulturi i navikama osobe kao i blagovremene i tačne informacije o stanju zdravlja i raspoloživim opcijama za liječenje i zaštitu Zdravstveni stručnjaci koji su angažirani u ambulantama privremenih prihvatnih centara treba da dokumentiraju vrstu i broj dijagnoza I tretmana koji se nude Zdravstveni stručnjaci koji rade na terenu moraju proći specijalizirane obuke za RZN u skladu sa UNFPA standardima i u okviru ovih Smjernica
UNFPA i Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa profesionalcima iz zdravstvenih ustanova razvili su niz dokumenata za sektor zdravstva važnih za odnos prema žrtvama RZN uključujući seksualno nasilje i torturu u kriznim situacijama Posebno su važne publikacije Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine ~ Resursni paket 2015 godine Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama - Modul za obuku februar 2019 godine i Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja februar 2019 godineregreg Osim toga razvijena je i publikacija Kliničko postupanje u slučajevima silovanja (2020 godina) Standardi i preporuke prikazane u ovim dokumentima prilagođene su postupanju sa žrtvama u kriznim situacijama kroz ove Smjernice I to u formi sažetka a shodno kontekstu
^ Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godirreldquo Navedene publikacije dio su dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dcrfcument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfrnohgovba
41
Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) u BiHu kontekstu pomoći u migrantsko-izbjegličkoj krizi funkcionira uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva te kantonalnih ministarstava nadležnih za zdravstvo i socijalnu politiku u Kantonu Sarajevo USK HNK i ТК i to kroz direktni angažman sa zdravstvenim ustanovama na kantonalnom i lokalnom nivou Ova se saradnja odvija i sa drugim ministarstvima UN agencijama međunarodnim i lokalnim organizacijama i akterima
DRC programi u BiH fokusirani su na dva glavna sektora intervencije- zaštita i zastupanje osoba o kojima se brinu i- zdravstvena pomoć kroz direktnu podršku pružateljima zdravstvene zaštite
DRC je fokusiran na poboljšanje pnstupa primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti kao t na jačanje cjelokupnog okruženja uključujući i upravljanje slučajevima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja te pružanje blagovremenog odgovora na kršenje prava u pograničnim područjima
Medicinska pomoć odnosno zdravstvena zaštita pruža se putem djelovanja ijekarskih timova nadležnih domova zdravija Time se osigurava mogućnost obavljanja konsultacijapregieda izbjeglicama migrantima i tražiteljima azila na području Kantona Sarajevoregrsquorsquo
Po potrebi se vrše upućivanja prema sekundarnom nivou zdravstvene zaštite (Opća bolnica Prim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo) ili prerha Zavodu za hitnu medicinsku pomoć (kada je osoba životno ugrožena) kao i prema tercijarnom nivou upućuju se (Klinički centar Univerziteta u Sarajevu)regreg U svim navedenim slučajevima troškove zdravstvene zaštite snosi DRC Također DRC osigurava medicinsku pratnju do nadležne zdravstvene ustanove radi pružanja zdravstvene zaštite dok lOM osigurava transport za medicinske slučajeve
UNFPA je zadužena za koordinaciju svih aktivnosti vezanih uz rodno zasnovanje nasilje te je fokusirana na identifikaciju i praćenje slučajeva rodno zasnovanog nasilja uz adekvatan odgovor i uključivanje ostalih relevantnih aktera UNFPA ima zaključen sporazum sa Zavodom za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarayevo kako bi doprinio dostupnosti pristupačnosti i kvalitetu usluga vezanih za seksualno i reproduktivno zdravlje uključujući rodno zasnovano nasilje za izbjeglice i migrante u Kantonu Sarajevo Upućivanje osoba kada su potrebne navedene usluge vrši se u saradnji sa iOM I na osnovu identificiranih potreba u okviru info SRH sesija koje se održavaju kao aktivnosti koje UNFPA osigrava
Pristup migranata izbjeglica i tražitelja azila zdravstvenoj zaštiti osiguran Je putem DRC-ja a temeljem ugovora o saradnji sa zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo Dakle pružanje zdravstvene zaštite organizirano je krozrdquo angažman liječnika direktno u privremenim prihvatnim centrima (na osnovu njihovih ugovora sa DRC)bull kroz djelovanje Ijekarskih timova domova zdravlja u privremenim prihvatnim centrima i na drugim mjestima u Kantonu Sarajevo te- kroz pružanje usluga na sekundamom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite kada je to neophodno
Važno je napomenuti da u ovoj ulozi može biti i neka druga organizacija kqa svojom djelatnošću može da odgovori potrebama lokalne zajednice u smislu odgovora na migrantsko-izbjegiičku krizu a uz zaključivanje potrebnih ugovora sa nadležnim tijelima vlasti u BiH
Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovina01-30 September 2019 str 19Op cit str 20
42
Terenske usluge prve pomoći u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja
Ako kontakt osobe i terenski službenici za informiranje prepoznaju osobu pod rizikom illi žrtvu RZN oni odmah trebaju tu osobu ili žrtvu uputiti prema ambulanti u okviru privremenog prihvatnog centra Nakon prve procjene ukoliko je to potrebno osoba se upućuje prema službi hitne medicinske pomoći ili prema službama primarne zdravstvene zaštite Terenski službenici su također obavezni prijaviti slučaj nadležnoj policijskoj upravi U slučaju upućivanja iz privremenog prihvatnog centra putem DRC-ja prema zdravstvenim ustanovama zdravstveni radnici I saradnici dužni su pružiti prvu pomoć i druge zdravstvene usluge kako bi osigurali blagovremenu zaštitu a u cilju stabilizacije zdravstvenog stanja
Najbliže ustanove primarne zdravstvene zaštite privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo su OJ Dom zdravlja Ilidža i OJ Dom zdravlja Hadžići koji djeluju unutar JU DZ Kantona Sarajevo Međutim mora se naglasiti da su sve organizacijske jedinice te ustanove dužne pružiti neophodnu zdravstvenu zaštitu u hitnim situacijama Ovo je posebno bitno zbog činjenice da se određene situacije mogu desiti i izvan privremenog prihvatnog centra Blažuj i Ušivak te će se reagirati spram toga i to prema najbližem domu zdravlja a putem DRC
U smislu pružanja adekvatne zaštite žrtvi važno je razlikovati određene manifestacije rodno zasnovanog nasilja od djela kao što je silovanje (odnosno sumnja na silovanje)regreg Ovo iz razloga što je upravo to presudno za utvrđivanje potreba žrtve I stepena zdravstvene zaštite Slijedom navedenog preporučuje se da zdravstveni radnici i saradnici u slučajevima kada prepoznaju RZN slijede korake koji su opisani u preporučenim standardnim operativnim procedurama izrađenim za tu svrhu Radi se o procedurama koje mogu poslužiti u radu uposlenicima domova zdravlja u okviru porodične medicine zaštite mentalnog zdravlja I zdravstvene zaštite žena Budući da u privremenim prihvatnim centrima postoji ambulanta te angažirani psihijatar i psiholog kao i centri za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava ove se procedure analogno mogu primjenjivati u privremenom prihvatnom centru od strane doktora i psihologarsquo^reg
Svaki oblik uočenog nasilja koji traži daljnju zdravstvenu zaštitu Izvan kapaciteta i mogućnosti ambulante odnosno profesionalaca angažiranih unutar privremenih prihvatnih centara iziskuje upućivanje prema zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo a kako je navedeno naprijed
Dakle kada se Identificira osoba koja je izložena riziku ili žrtva RZN pružatelji zdravstvenih usluga uvijek trebaju osigurati vezu između zdravstvene zaštite i psihološke prve pomoći i zaštite kao dio integriranih usluga za prvu pomoć u slučajevima RZN U tu svrhu sigurni prostori za žene smatraju se privatnim prostorom (zaseban prostor dostupan je u unutar privremenih prihvatnih centara) koji će štititi privatnost i omogućiti žrtvi da traži pomoć Prva pomoć u slučajevima RZN odvija se u okviru zaštite ženskog zdravlja kako bi potaknula i zaštitila žrtve
UNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno
Koje je također jedno od djela RZN ali traži drugačije postupanje zbog specifičnosti dokazivanja i akcentiranja perioda prikupljanja odgovarajućih dokaza
Vidjeti preporučene standardne operativne procedure bdquoPostupanje u slučajevima RZN - primarna zdravstvena zaštita bdquoPostupanje u slučajevima RZN - zaštita mentalnog zdravlja I bdquoPostupanje u slučajevima RZN - ginekološki pregled a koje se nalaze u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružataca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfmohgovba
43
senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji te koordinaciju slučajeva RZN
UNFPA je u Privremenom prihvatnom centru Ušivak formirao Centar za žene i djevojke gdje se realiziraju programi osnaživanja pružaju konsultacije i podrška ženama iz oblasti seksualnog I reproduktivnog zdravlja osiguravaju potrebni pregledi iz ove oblasti te pruža psihosocijalna podrška na individualnom I grupnom nivou Prate se RZN identificirani slučajevi i daje se adekvatna podrška kroz psihoterapijski rad
S druge strane kada postoji sumnja na silovanje kao teško krivično djelo zdravstveni stručnjaci su dužni djelovati u skladu sa smjernicama za kliničko postupanje u slučajevima silovanja u kojem slučaju to iziskuje upućivanje žrtve u zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite a koje mogu odgovoriti potrebama zaštite žrtve Na području Kantona Sarajevo to su ginekološki odjel Opće bolnice bdquoPrim dr Abdulah Nakaš te klinika za ginekologiju i klinika za infektologiju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo Kliničko postupanje u slučajevima silovanja naznačeno je naprijed u podnaslovu 73 (Hitna reakcija dio 731)
Nasilje nad muškarcima
Zbog prisustva velikog broja muškaraca u privremenim prihvatnim centrima u Kantonu Sarajevo važno je skrenuti pažnju da muškarci i dječaci kako u konfliktima tako i u kriznim situacijama doživljavaju različite oblike seksualnog nasilja ali se to uglavnom ne prijavljuje Ne postoje precizni podaci o tome unatoč činjenici da nasilje nad muškarcima i dječacima također treba da bude tretirano kao oblik rodno zasnovanog nasilja Malo je dostupne literature o ovom pitanju kao i opsežnih istraživanja U oblasti zaštite ljudskih prava ovo je tema koja je još uvijek tabu i van fokusa naučnih I stručnih krugova Seksualno zlostavljanje muškog spola generalno (dječaka adolescenta i odraslih muškaraca) predstavlja fenomen za koji svi znamo da postoji ali ne znamo u kojim srazmjerama Nasilje nad muškarcima i dječacima svrstava se u najnevidljivije i najneprepoznatljivije kategorije nasilja u polju viktimologije
Mnogo je razloga zbog čega slučajevi seksualnog nasilja nad muškarcima ostaju neprijavljeni a najčešći su
- smatra se da je seksualno nasilje nad muškarcima nespojivo sa ulogom muškaraca u društvu
- muškarci su naučeni da ne pričaju o svojim problemima i izražavaju emocije- ako muškarac prijavi seksualno nasilje postoji opća percepcija da će biti označen
kao homoseksualac- suočavanje sa počiniocima i problem dokazivanja djela- muškarci teško prijavljuju čak I fizičko zlostavljanje zbog percipiranog gubitka uloge
moći- medicinski radnici i druge službe nisu obučeni da traže znakove seksualnog nasilja
kod muškaraca prosto ne prepoznaju simptome
Za neprijavljivanje ovih krivičnih djela najzaslužnija je kombinacija srama zbunjenosti krivnje straha i stlgma^^
Muškarci i dječaci isto kao i žene mogu preživjeti silovanje Zbog uvriježenih društvenih kulturnih i vjerskih normi o muškosti i rodnim ulogama svi oblici RZN a posebno seksualno
Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 đodine str 140
44
nasilje na muškarce ostavlja veoma teške posljedice Muškarci najčešće imaju osećaj srama koji ih spriječava da potraže pomoć Stoga je potrebno imati dobro obučeno osoblje koje može prepoznati simptome proživljenog nasilja kod muškaraca i dječaka Pored prepozavanja simptoma važan je i senzibilizarani multidisciplinarni pristup pružanju pomoć
Simptomi koji nastaju kao posljedica RZN i silovanja kod muškaraca su isti kao i simptomi koje razvijaju žene s tim da je primjećeno da muškarci češće kao bijeg od stvarnosti a u odnosu na žene - konzumiraju alkohol i droge
Muškarci i dječaci koji su preživjeli silovanje zbog nametnutih društvenih normi mogu imati sljedeće dugoročne posljedice
- nisko samopouzdanje I potrebu da stalno dokazuju svoju muškost (fizičku i seksualnu)
- problem vezan za seksualni i spolni identitet- osećaj nedostatka moći kontrole i povjerenja u sebe- česte seksualne probleme i nemogućnost uspostavljanja bliskog kontakta- razvijanje homofobije i si
U pogledu postupanja a nakon što se posumnja na RZN odnosno na silovanje potrebno je slijediti preporuke date u ovim Smjernicama a koje se odnose na kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Važno je istaći da je u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj UNFPA uspostavio dva Centra za dječake i mladiće u kojima se primjenjuje metodologija ldquoDječaci u pokreturdquo (BOYS on the MOVE) koja se već implementira u Grčkoj i Srbiji Radi se o neformalnom obrazovanju koje se odnose na različite teme a sve u cilju razvijanja kritičkog promišljanja sticanja neophodnih životnih vještina usvanjanju znanja o ljudskim pravima RZN i rodnoj ravnopravnosti što u konačnici rezultira adekvatnjiom prilagodbom u svakodnevnom funckioniranju i interakcijama UNFPA centri za mladiće i dječakeadolescente služe kao referalni Centri odnosno mjesto za identifikaciju ranjivih slučajeva i upućivanje korisnika kojima je to potrebno do drugih specijaliziranih pružatelja usluga
Djeca žrtve rodno zasnovanog nasilja
Djeca su jedna od najosjetljivih kategorija stanovništa i samim tim su najpodložniji različitim oblicima eksploatacije i prisiljavanja U kriznim situacijama vrlo često dolazi do zlostavljanja djece i nasilja nad njima Svi oblici nasilja a posebno seksualno nasilje ostavlja dugoročne i razorne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje djece Pružatelji zdravstvenih usluga nastavnici roditelji njegovatelji i drugi trebaju biti upoznati sa znacima i simptomima zlostavljanja djece kako bi se zlostavljanje što prije otkrilo Djeci treba pristupiti pažljivo na senzibiliziran način i uvijek se mora tražiti saglasnost roditelja ili zakonskog staratelja
Znakovi fizičkog ziostavijanja djece - u usporedbi s ostalim oblicima zltraquotavijanja ove znakove najlakše |e uočiti i prepoznati a to su - česte ozljede (modrice masnice c^jekotine ogrebotine lomovi) i zamatanje prekrivanje odjećom da bi se
one pokrile- otežano kretanje bolni pokreti
tipično ponašanje sklonost samoranjavanju povlačenje ili agresija bježanje od kuće izbjegavanje povratka kući izbj^avanje fizH^og kontakta
Znakovi emocionalnog zlostavljanja ^- nedostatak povjerenja u sebe i druge povlačenje ili agresija~ nervozni postupci- nepovjererye u druge
poremeć^i spavanja (moguće noćne more i $1)poremećaji uzimanja hrane (pretjerano jedenje ili odNjanje hrane)tikovi
45
- bježanje ođ kuće - pokušaji samoubistva х
Tjelesni znakovi seksualnog nasilja - Bolovi u stomaku - Problemi sa želucem i probavcMn- Problemi kod hodanja i sjedenja - Bolovi ili svrbež u podruju genitalija - Potrgano zamazano ili krvlju pokapano donje rublje- Povrede donjeg dijela tijela -- Krv u urinu ili stolici bolovi pri mokrenju ili defekacijl- Modrice u podruQu genitalija = - Spolne bolesti - Trudnoća lsquo ft
i^lholoikl simptomi seksualnog nasilja - Problemi sa snom noćne more strah od mraka strah ođ odlaste u krevet fobije histerija noćno mokrenje- Plač i neobična plašljivost- Povratak u infantilniju fazu koju je dijete već preraslo (cudanje palca mokrenje ii krevet tepanje- Poremećaji u prehrani~ Iznenadna pojava strahova~ Pojačana potreba za osjećajem sigurnosti ^ ^ ^^ Povlačenje u svijet fantazije- Problem u socijalnim kontaktima nema prijatelja- Strah od odraslih~ Pokazuje neobičan i pre^eran interes za tijelo zna puno o seksu za svoju ddb i u igri pokazuje seksualne
aktivnosti~ Ima loše mišljenje o sebi i nedostaje mu osjećaj vlastite vrijednosti
Dodatni znakovi kod stiirije djece- Prektdanje prijateljstava- Depresija te misli o suicide -
Upotreba droga i alkoholaPonavljanje kriminalnih radnji naručitb krađa
Neprimjereno seksualno ponašanje
Kao i u slučaju nasilja nad odraslim muškarcima i seksualno zlostavljanje dječaka nedovoljno je prepoznato nedovoljno prijavljeno i nedovoljno tretirano Nema egzaktnih podataka o njihovim traumatskim iskustvima S obzirom na određena kulturna ograničenja prisutne mitove ili tabue što se tiče homoseksualnosti iili ekstremne sramote nasilje nad dječacima prijavljuje se još manje nego nasilje nad djevojčicama Zajednice i danas odbijaju ili nerado prihvataju da dječaci mogu biti žrtve dok sami dječaci usljed kulturoloških obrazaca mogu vjerovati da moraju biti ldquomučenirdquo u tišini^^ д^о se tome dodaju specifični uvjeti života i smještaja u privremenim prihvatnim centrima u toku putovanja do njihovog cilja onda je jasno koliki je stepen izloženosti dječaka različitim formama nasilja i koliko je neophodno obratiti pažnju na znakove koji mogu da ukazuju na nasilno ponašanje nad njima
Adekvatan odgovor na rodno zasnovano nasilje nad djecom podrazumijeva- Uključiti terensko osoblje specijalizirano za dječiju zaštitu obavezno nadležni centri
za socijalni rad uključujući imenovane staratelje) UNICEF World Vision te zaposlenici Save the Children koji rade na zaštiti djece bez pratnje i razdvojene djece
- Medicinski pregled provode zdravstveni stručnjaci u skladu sa standardnom operativnom procedurom^^
Seksualno i rodno nasilje nad Izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevencyu i reakciju UNHCR 2003 str 74
Vidjeti preporučenu ldquoProceduru postupanja sa djecom žrtvama RZN u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u
46
- Osigurati bezbjednost- Uputiti djecu žrtve ka službama specijaliziranim za zaštitu djece- Izdati zdravstvenu potvrdu o pregledu- Pružiti psihološku podršku i uključiti djecu u psihosocijalne programe
Djeca mogu također biti i počinitelji seksualnog i rodno zasnovanog nasilja budući da poput odraslih mogu iskoristiti nejednake odnose moći među sobom Prisiljavanje djevojčice ili dječaka na seksualni čin bez njihove volje i pristanka su oblik seksualnog zlostavljanja Bez obzira na njenunjegovu volju mlađe dijete možda ne može razumjeti šta se događa i može dati Informirani pristanak međutim bez obzira na to i dalje je to seksualno zlostavljanje
I trauma žrtve i potreba počinitelja za rehabilitacijom moraju se adresirati na odgovarajući način Počinitelj može biti i žrtva seksualnog nasilja i zlostavljanja odnosno iskorištavanja i Ima pravo na pomoć i podršku^^
Forenzički dokazi
Glavna svrha brzog zdravstvenog odgovora jeste da se spasi život žrtveosobe koja je preživjela seksualno nasilje te da se zaštiti zdravlje te osobe Prikupljanje forenzičkih dokaza u takvim slučajevima je ključno kako bi se osiguralo da osoba ima pristup pravdi
U slučajevima RZN u kriznim situacijama kada su žrtvepreživjeli izrazili namjeru da se dokazi dokumentiraju kroz forenzičku istragu iili kada prijavljuju tešku tjelesnu povredu dokumentiranje dokaza će se provesti putem forenzičkih pregleda U ovim okolnostima zdravstveni radnici su dužni odmah informirati policiju o slučaju RZN
Ako osoba dođe nakon 72 sata od silovanja količina i vrsta dokaza koji se mogu prikupiti ovisit će o situaciji Kad god je to moguće forenzičke dokaze treba prikupiti tokom liječničkog pregleda tako da osoba ne mora proći kroz nekoliko pregleda i proživljavati traumu
Specijalista ginekolog je dužan slijediti protokol kliničkog postupanja u slučaju silovanja pri prikupljanju forenzičkih dokaza u slučaju seksualnog nasilja Specijalista urolog obavlja pregled u slučaju daje seksualno nasilje odnosno silovanje izvršeno nad muškarcima
Sekundardno i tercijarno upućivanje (referai) prema dodatnim zdravstvenim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebno I u slučajevima kada su terenski uvjeti nestabilni pružatelji prve pomoći će pacijentežrtve uputiti u najbliži dom zdravlja za dalji tretman iili pregled Sekundarna zdravstvena zaštita obavlja se po osnovu uputnice iz službe primarne zdravstvene zaštite Zdravstveni stručnjaci na terenu su dužni osigurati pratnju i transport ambulantnim vozilom do najbliže zdravstvene ustanove DRC osigurava pratnju dok lOM osigurava transport osobe Uz insistiranje preživjele osobe RZN pratnju može da čini I psiholog s kojim je osoba uspostavila odnos povjerenja ili prevoditeljkulturalni medijator
Važno je naglasiti da kada su u pitanju žrtve ili ranije žrtve silovanja Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu pruža postekspozicijsku profilaksu (PEP) U
mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na Internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsffmohgovba
Seksualno i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR 2003 str 74 i 75
47
slučaju PEP tretmana za HIV omogućen je kontakt sa relevantnim centrima u susjednim zemljama U slučaju potrebe za zdravstvenim uslugama za žrtve RZN u prisilnim brakovima i si zdravstveni radnici upućuju osobu na psihosocijalne usluge na zahtjev i uz dozvolu same žrtve
Glavne lokacije na kojima se pružaju usluga za žrtve rodno zasnovanog hastija u kriznim situacijamalaquo Ambulanta u Privremenom piih^tnom centru (DRC)bull Centar za žene I djevojke ~ pružanje pslhoterapeutskih usluga žrtvama RZN
(UNFPA)75raquo Centar za dječake i mladiće (UNFPA)^reglaquo JU Dom zdravija Kantona Sarajevoraquo Opća bolnica raquoPrim dr Abdulah Nakaš Sarajevo - odjel ginekologijebull Klinika za ginekologiju i porodiljstvo ltginekoioške usluge) i Klinika za infektivne bolesti
(PEPseksuaino prenosive bolesti) Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo I Zavod za javno zdravstvo
12 PSIHOSOCIJALNI ODGOVOR
Osnovni razlozi za migraciju najčešće su tjelesna ugroženost zabrinutost za djecu prisilna evakuacija razorenost doma Ovakva izuzetno stresna situacija na koju pojedinac nema utjecaja često puta ima za posljedicu razdvajanje od porodice ugroženost kako primarnih (tjelesna sigurnost) tako i sekundarnih potreba (socijalnih ekonomske sigurnosti društvenog statusa potrebe za afirmacijom) te promjenu dotadašnjeg uobičajenog načina života
Vrlo često se radi o osobama narušenog samopoštovanja kao posljedice postupanja prema njima u njihovoj zemlji porijekla Te osobe u novoj sredini nemaju riješen legalni status pa ni priliku ostvarivanja zadovoljavajućeg socijalnog statusa ili su pak ograničenih radnih mogućnosti Ne raspolažu socijalnom mrežom razdvojeni su od porodice zemlje porijekla i svega što im je donedavno predstavljalo svakodnevni život Nepovjerenje otuđenost porodični problemi zdravstveni problemi i problemi psihičke prirode najčešće su proizašli kao posljedica doživljene traumatizacije
U psihološkom smislu svako radikalno izmještanje osobe iz prvobitne životne sredine u novu sredinu rezultira rascjepom između starog i novog psihološkog prostora Stoga je za osobu koja je emigrirala vrlo važno da dobije podršku i da ima mogućnost razmjene iskustava i emocija s osobama koje potječu iz istog kulturalnog okvirarsquo^
Zadatak Je psihosocijalnih intervencija u radu sa traumatiziranim osobama podržati proces ozdravljenja uklanjajući prepreke koje mogu dovesti do dugoročnih štetnih posljedica izazvanih traumatizacijom Potrebe za određenom vrstom psihosocijalne pomoći javljaju se pretežno pod utjecajem specifičnih karakteristika pojedinaca (ili grupa) i trenutnih vanjskih okolnosti (način smještaja ishrana organizacija slobodnog vremena) Stoga dinamičnosti promjena u objektivnim I subjektivnim prilikama osobe sistem treba biti prilagođen Vrsta i
u Centru se ne obavljaju ginekološki preglediCentar za dječake i mladiće u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj osiguravaju edukaciju o životnim vještinama
prevenciju ublažavanje i odgovor na RZNPriručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka
Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine str 108^ Op cf str 109
48
obim potrebnih intervencije ovisi o više faktora a što je uvjetovano potrebama pojedinaca odnosno zajednice kao cjeline
Psihosocijalni odgovor sastavni je dio prve pomoći ljudima u kriznim situacijama U uvjetima koji su opisani naprijed jasno je da RZN stavlja ogroman pritisak na mentalno zdravlje žrtve i može uzrokovati veoma ozbiljne probleme uključujući stalne osjećaje straha srama Ili krivnje Također to može da rezultira bolestima kao što su posttraumatski stresni sindrom (PTSP) depresija i anksioznost poremećaj spavanja i prehrane kao i psihotični poremećaji
Međutim žrtve se mogu oporaviti od traume (i sposobne su funkcionirati bez ikakvih očiglednih ozbiljnih problema) podsvjesno aktivirajući svoje mehanizme za suočavanje kao što su zaboravljanje poricanje i duboko potiskivanje doživljenog traumatskog događaja
Ono što je važno naglasiti je da sve žrtve trebaju dodatnu podršku kako bi nastavile sa svojim životima Članovi porodice žrtava RZN također mogu osjetiti različite štetne emocije zbog čega i oni trebaju podršku To je osobito važno za neke kulture u kojima RZN može dovesti do socijalne isključenosti cijele porodice ne samo žrtvepreživjele osobe
Štetne emocionalne psihološke i socijalne posljedice RZN trebaju se pažljivo tretirati isključivo od strane obučenih zdravstvenih stručnjaka te posebno obučenih i kvalificiranih volontera Posebnu pažnju treba pokloniti psihosocijalnoj pomoći za djecu žrtve Takva pomoć treba biti prilagođena djeci I pružana od strane zdravstvenih stručnjaka adekvatno obučenih za rad s djecom Intervjueri treba da budu svjesni činjenice da su neki počinitelji članovi porodice ili pratitelji Prema tome djecu uključujući maloljetnike bez pratnje treba intervjuirati kada nijedan član porodice ili saputnik nije prisutan međutim staratelj djeteta mora biti obavješten i dati pristanak da se vodi razgovor
Svaka komunikacija sa osobama u riziku gt žrtvamaosobama koje su preživjele RZN odvija se u posebnom ili povjerljivom prostoru dostupnom na terenu (u prihvatnim centrimaprijemnim objektima) koji treba biti siguran te u posebnom dijelu namijenjenom djeci ukoliko ima prostora i mogu se urediti posebne prostorije za tu namjenu
U slučajevima kada osobe koje su preživjele RZN trebaju zdravstvenu zaštitu ili brigu socijalni radnicipsihoiozi uvijek trebaju biti u pratnji osobe ph komunikaciji sa snagama sigurnosti I prilikom pregledakonsultacija sa zdravstvenim stručnjacima Obučeni prevoditeljikulturni medijatori trebaju uvijek biti prisutni
Prilikom prikupljanja i razmjene informacija potrebno je- Pružiti žrtvama potpune Informacije o relevantnim psihološkim postupcima i njihovim
ograničenjima dostupnosti i raspoloživosti takvih usluga i kako stupiti u kontakt sa nadležnim pružateljima usluga ako je moguće važno je ponuditi pomoć i usluge prevoditelja Međutim žrtve treba da donesu informiranu odluku o tome s kim i kakve informacije dijele o RZN
- Prikupiti podatke voditi evidencije I podijeliti informacije uz potpuno poštivanje dostojanstva žrtava i povjerljivosti informacija o njima u skladu sa zakonom
- Poštovati želje žrtava - žrtve imaju slobodu izbora (bez obzira na to žele ii zatražiti pomoć kakvu vrstu pomoći I od koje organizacije ili ustanove)
Svi stručnjaci koji su u kontaktu sa žrtvama moraju proći obaveznu obuku za RZN u skladu sa UNFPA standarima i ovim Smjernicama
49
Upućivanje (referat) prema dodatnim psihosocijalnim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebna dodatna psihološka podrška izvan kapaciteta osiguranih u prihvatnom centru a osoba o kojoj se radi izrazi namjeruvolju da ostane u zemlji i traži dodatnu pomoć psihološko savjetovanje i terapiju može pružiti obučeni psiholog iz centara za mentalno zdravlje u zajednici a koji djeluju u okviru JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Potrebno je osigurati prevoditelje za ovu namjenu a kroz programe podrške UN agencija i nevladinih organizacija koje djeluju u prihvatnim centrima
U skladu s protokolom za postupanje prema žrtvama RZN u zdravstvenim ustanovama zdravstveni stručnjaci dužni su pregledati sve osobe koje su žrtve RZN Potrebno je utvrditi psihološko stanje žrtve (putem intervjua opservacije testiranja) te donijeti psihološki iili psihijatrijski nalaz
Pružatelji psihosocijalne podrške upućuju na profesionalne ustanove za mentalno zdravlje najčešće kada je potreba dodatna - ali još uvijek ograničena ~ stručna pomoć iili medikamentozni tretman u cilju stabilizacije simptoma anksioznosti Ovo se smatra dovoljnim u smislu poticanja mehanizama za tretman I pružanje podrške raseljenim osobama ili osobama koje se kreću ka željenim destinacijama U slučaju ozbiljne manifestacije anksioznosti ili sigurnosne prijetnje psihosocijalni radnici savjetuju da se osoba zbrine na sigurnoj lokaciji u zemlji u kojoj može dobiti integrirane i dugoročne usluge
Kada je riječ o zaštiti djece i maloljetnika treba imati u vidu da- procjenu provodi posebno obučen stručnjak iz centra za socijalni rad^^ Staratelj mora
biti uključen u procjenu osim ako nadležni centar za socijalni rad drugačije ne odluči- je važno osigurati bezbjednost- se djecu žrtve uputi prema ustanovamaorganizacijama specijaliziranim za rad sa
djecom
Skloništa za žrtveosobe koje su preživjele rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici
Ako osobe u rizikužrtve RZN izraze potrebu za srednjeročnom i dugoročnom zaštitom i ako su spremne ostati u zemlji duži vremenski period bit će upućene u skloništa koja vode organizacije civilnog društva
Skloništa pružaju integriranu psihosocijalnu podršku I zaštitu na duži vremenski period Usluge uključuju
- zaštitu kroz smještanje osoba u rizikužrtava u sigurnu kuću- socijalno I pravno savjetovanje (za odrasle djecu i porodice)- psihološku podršku i terapiju- olakšavanje pristupa relevantnim i pravnim procedurama- olakšavanje pristupa drugim uslugama (uključujući zdravstvo i sigurnost)
Upućivanje se vrši putem nadležnog centra za socijalni rad u općinama Ilidža i Hadžići te Tužiteljstva Kantona Sarajevo a u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo
U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana i za urgentne potrebe za
u toku Je i izrada Smjernica za postupanje sa maloljetnicima bez pratnje
50
žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući U slučaju prijema DRC će obezbjediti testiranje osoba na Covid-19 u jednoj od certificiranih laboratorija
UNFPA će u saradnji sa Fondacijom lokalne demokratije uspostaviti procedure smještaja i načine rada i rješavanja slučaja
Usluge pslhosodjafne podrške žilViarnaAosdbžma koja s^u pr^ivjefe rodno zasnovanonasilje u kriznim situacijama a za područje Kantona Sarajevo pružajubull Međunarodne organizacije
- UNFPA - podrška ženama i djevojkamaJ BHWI 4 podrška porodicama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci te drugifri
ranjivim grupama (ženama koje su same LGBTl osobama i si)- MdM ldquo podrška muškarcima (pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su
preživjeli seksualno nasilje i počiniteljima RZN)- World Vision gt podrška djeci u pratnji djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci I
majkamabull Centar za mentalno zdravlje u zajednici (u okviru JU Dom zdravija Kantona
Sarajevo)laquo Kantonalni centar za socijalni rad (posebno centri za socijalni rad u općinama llldža
i Hadžići) f Sklonište ^ sigurna kuća (u okviru Fondacije lokalne demokratije)
13 SIGURNOSNI ODGOVORSigurnost je prvi i glavni prioritet za sve žrtve RZN Nadležna tijela vlasti treba da imati glavnu ulogu u garantiranju sigurnosti postupajući u skladu sa važećim propisima i svojim ovlastima Poseban fokus treba staviti na migracije azil i graničnu policiju
Policijski odjeli koji rade na RZN trebaju biti upoznati sa rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama i biti dio postupanja sa žrtvama a u skladu sa ovim Smjernicama i važećim propisima Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo općinski sudovi i kantonalni sud također se trebaju upoznati sa problemom RZN u kriznim situacijama kako bi mogli osigurati rodno osjetljiv pristup pravdi žrtvamapreživjelim
Prva zaštitna pomoć
Organizacije koje su nadležne za postupanje u kriznim situacijama uglavnom reagiraju na način da odmah sklone ugroženu osobu ili žrtvu RZN u kriznim situacijama od neposrednih prijetnji te rade na sprječavanju prijetnji od nasilja u okviru svojih dužnosti i u saradnji sa centrom za socijalni rad Ministarstvom zdravstva lOM-om (preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo) Crvenim krstomkrižom UNHCR-om i drugim relevantnim humanitarnim akterima prisutnim na terenu Ako radnici na terenu identificiraju rizične slučajeve iili žrtve RZN tokom pružanja prioritetnih zdravstvenih usluga (uključujući i psihološku prvu pomoć) dužni su predmet uputiti pripadniku sigurnosnih snaga na terenu na jasan zahtjev osobe koja je u pitanju iili primijeniti posebne mjere kada utvrde da je žrtva ili druga osoba u prihvatnom centru u neposrednoj opasnosti Posebne zaštitne mjere uključuju ali nisu ograničene na sljedeće
- Transport uz pratnju na određenim dijelovima tranzitnemigrantske rute- Sklanjanje žrtveosobe u riziku od grupe s kojom putuje (ako je polazak odgođen ili je
osoba sklonjena u posebnom skloništu)
51
- Osoba u rizikužrtva sklonjena Je u posebno skloništesiguran prostor uz nadzor (tokom noći ili tokom perioda čekanjagodišnjih odmora)
- Olakšavanje pristupa i pomoć tokom procedure za traženje azila u zemlji
Kad je u pitanju prioritetna sigurnost od ključne je važnosti osobi dati blagovremene i tačne informacije o zakonskim pravima žrtve te navesti ko može pružati 24-satnu pravnu podršku
Žrtvepreživjeli trebaju biti informirani o- postojećim mjerama sigurnosti za preveniranje reviktimizacije- procedurama vremenskom rasporedu mogućnostima i izazovima u primjeni rješenja
predviđenih domaćim zakonodavstvom- postojećoj podršci i ograničenjima kao i o očekivanom vremenskom okviru u slučaju
pokretanja fonrialnih pravnih procedura ili rješenja putem alternativnog pravnog sistema uz naglašavanje da su usluge također dostupne u tom okruženju što podrazumijeva prevoz i pratnju do suda pravnu pomoć I podršku tokom cijelog procesa Ove usluge mogu da pužaju organizacije civilnog društva koje nude pravnu pomoć na primjer NVO Vaša Prava BiHregdeg
- kantonalni zavod za besplatnu pravnu pomoć
U slučaju da korisnici na licu mjesta zatraže zdravstvenu uslugu zbog seksualnog i fizičkog nasilja koje je Izazvalo ozbiljnu tjelesnu povredu (uključujući silovanje) slučaj mora biti odmah prijavljen policiji od strane lOM-a a preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo U opravdanim slučajevima slučaj može biti prijavljen policiji i od strane drugih aktera Ako se radi o djeci bez pratnje važno je skrenuti pažnju da se ne preduzimaju koraci bez staratelja
Ako osoba u riziku - žrtva zatraži pristup domaćim procedurama i uslugama za postupanje u slučajevima RZN snage sigurnosti na terenu ukoliko su prošle adekvatnu obuku će dokumentirati prijavu žrtve u skladu sa standardiziranim procedurama u povjerljivom prostoru (kroz postojeće obrasce koje policija koristi u skladu sa važećim propisima) u prisustvu socijalnog radnikapsihoioga i pravnika Ukoliko predstavnik snaga sigurnosti nije prisutan na terenu nadležni službenik će uputiti slučaj obučenoj osobi u najbližoj policijskoj stanici ili drugoj relevantnoj instituciji
Sekundarni i tercijarni sigurnosni odgovor
U slučaju da osoba koja jeste ili je bila žrtva RZN zvanično prijavi incident unutar domaćeg pravnog sistema prijava se odmah podnosi policiji Policija nakon zaprimanja prijave odmah obavještava dežurnog tužitelja koji daje upute o postupanju Obučeni policijski službenik iz jedinice za krvne i seksualne delikte ili jedinice za nezakonitu trgovinu ljudima -- ovisno o slučaju će zaprimiti slučaj Kad god je moguće razgovor treba voditi službenik istog spola kao i žrtva Izjava žrtve bit će snimljena u prisustvu nadležnog socijalnog radnika za svaki prihvatni centar obavezno uz staratelja ako se radi o maloljetniku bez pratnje iili pravnika iz NVO Vaša prava (koji će pružiti besplatnu pravnu pomoć i pomoć pri zagovaranju ili uputiti na besplatnu pravnu pomoć kroz druge ustanoveorganizacije)
Ukoliko je žrtva maloljetna izjava se uzima u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima (Glava ldquoKrivična djela na štetu djece i maloljetnika) Dakle s djetetom odnosno mlađom maloljetnom osobom se obavlja razgovor tj uzima izjava Takvo saslušanje se može provesti najviše dva puta Tužitelj ili ovlaštena službena osoba ispitivanje obavlja putem
Udruženje Vaša prava BIH je osim za pružanje pravne pomoći u postupku azila spremno i raspolaže kapacitetima za paižanje informacija i asistencije I u drugim postupcima naročito kada se radi o preživjelim RZN
52
tehničkih uređaja za prenos slike i zvuka a bez prisustva tužitelja ili ovlaštene službene osobe u prostoriji gdje se svjedok nalazi Saslušanje djeteta ili maloljetnika se po pravilu obavlja uz pomoć pedagoga psihologa ili druge stručne osobe Dijete ili mlađa maloljetna osoba može se saslušati u svom stanu ili drugom prostoru u kojem boravi ili centru za socijalni rad
Nakon što se uzme izjava po nalogu tužitelja policija dokumentira izjavu žrtve Tužitelj će dalje savjetovati o vrsti forenzičkih pregleda u tom slučaju Na taj način žrtva može u svakom trenutku dokazati da je prijavila incident i zatražila da se dokazi prenesu u bilo koju zemlju u kojoj želi prijaviti zločin
Ako žrtva iskaže namjeru da podnese zahtjev za azil predmet se odmah upućuje Ministarstvu sigurnosti BiH sa jasnom naznakom roka za podnošenje zahtjeva za azil Propuštanje roka osim ako ne postoje opravdani razlozi smatra se kao da je lice odustalo od podnošenja zahtjeva za azil i predmet se prosljeđuje Službi za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH na dalje postupanje Ukoliko postoje indicije da se radi o osobi koja je preživjela RZN uključivanje Centra za socijalni rad neophodno je od momenta identifikacije
Žrtve moraju biti obaviještene o svojim pravima i obavezama koje se odnose na postupak azila Besplatna pravna pomoć i savjetovanje o postupku azila osigurat će NVO Vaša prava BiH U slučaju aktivacije nacionalnih pravosudnih i pravnih postupaka osobe u pitanju će biti usmjerene na migrantske privremene prihvatne centre s odgovarajućim smještajem za ranjive skupine
Osim toga ovisno o okolnostima zahtjevi za azil koje podnose žrtve RZN imaju prioritet u postupku dobijanja azila u skladu sa stavom (3) člana 29 Zakona o azilu budući da spadaju u kategoriju osoba izvrgnutih oblicima ili psihičkog nasilja Ministarstvo sigurnosti BiH to treba da ima u vidu kod obrade podnesenog zahtjeva Također ukoliko osoba potpiše punomoć Udruženju ldquoVaša prava BiHrdquo osigurava se pristup postupku azila bez odlaganja
Glavne institucije za sigurnost Г pravnu pomoć koje pružaju zaštitu žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevobull MUP KS - policijski službenici Uprave policije nadležni za prijavljeno krivično djelo
shodno pravnoj kvalifikaciji i mjesnoj nadležnosti preduzimaju mjere i radnje na dokumentovanju krivičnih djela koja u biću i bitnim obilježjima krivičnog djela imaju element rodno zasnovanog nasilja
JU Kantonalni centar za socijalni rad (posebno Centri za socijalni rad ~ llidža i Hadžići zbog prihvatnih centara situiranim u ovim općinama)
jlaquo Tužiteljstvo Kantona Sarajevobull Državna agencija za istrage i zaštitu - SIPAlaquo Služba za poslove sa strancima (u okviru Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine)
- Terenski centar Sarajevo t Imrgracioni centar)raquo HV0 Vaša prava BiH __________
14 KOORDINACIJAKoordinacija se odnosi na višesektorsku koordiniranu akciju koja uključuje više sudionika iz sljedećih sektora socijalna zaštita zdravstvo sigurnost pravosuđe i ljudska prava kao i druga područja relevantna za provedbu postupaka za sprječavanje I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Koordinacija se mora postići u skladu sa zakonom I ovim Smjernicama Relevantne institucije dužne su organizirati zajedničke sastanke za poduzimanje mjera i rješavanje
53
pojedinačnih slučajeva RZN Svaki sudionik koji radi na terenu treba imenovati koordinatoraslužbenika za vezu i njegovog zamjenika koji će prisustvovati sastancima za upravljanje predmetima
Podršku migrantimaizbjeglicama pružaju u značajanoj mjeri UN agencije a shodno svojim mandatima Vodeće agencije koje pružaju podršku ispred UN-a su lOM i UNHCR uz pomoć drugih UN agencija kao što je UNICEF UNFPA te drugih međunarodnih organizacija
Koordinacijsko tijelo za praćenje izbjegličko-migrantske krize u Kantonu Sarajevo je multisektorsko tijelo imenovano od strane Vlade Kantona Sarajevo a sastavljeno od predstavnika različitih organa ustanova i organizacija
Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH i lOM prikupljaju podatke na mjesečnoj osnovi i pripremaju izvještaj o incidentima a koji se dostavlja Koordinacijskom tijelu putem Ministarstva za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo
Koordinacijsko tijelo će tako imati uvjete da vrši komparaciju mjesečnih Izvještaja iz prošlog perioda i da raspravi i analizira informacije o prijavljenim incidentima RZN općim rezultatima sigurnosnim pitanjima preporukama i pitanjima koordinacije I drugim faktorima Informacije će poslužiti kao smjernice za kontinuirani razvoj preventivnih mjera i postupanja Svakl sektor bi trebao prikupljati i analizirati kvalitativne informacije o incidentima koji nisu prijavljeni uključujući rezultate iz grupnih rasprava glasine o incidentima RZN percepciju zajednice o rizicima ili sumnjivim aktivnostima i sva druga pitanja koja su primjećena i na koja se sumnja Informacije se predstavljaju I o njima se raspravlja na sastancima Koordinacijskog tijela
15 DOKUMENTOVANJE
Postojanje podataka i pristup stručnom tumačenju prikupljenih (kvalitativnih i kvantitativnih) podataka od ključne su važnosti za bolje planiranje inicijativa za sprječavanje RZN nad izbjeglicama i migrantima i njihovu zaštitu od takvog oblika nasilja Za svaki prihvatni centar odgovorne osobe dužne su ispuniti Obrazac za prijavu incidentu (Prilog 3) i dostaviti mjesečne podatke o svim slučajevima Koordinacijskom tijelu za praćenje Izbjegličko- migrantske krize u Kantonu Sarajevo
Prikupljanje podataka i analiza imaju za cilj- podržati relevantne sudionike na terenu u prikupljanju osnovnih i koherentnih
informacija o RZN u kriznim situacijama- osigurati sigurno i povjerljivo upravljanje podacima u skladu sa zakonom i najboljim
međunarodnim praksama- osigurati da se podaci o RZN koriste za donošenje odluka koordinaciju i
zadovoljavanje potreba žrtava- osigurati agregiranje podataka I tematsko izvještavanje o RZN u kriznim situacijama~ podići svijest donatorima agencijama UN-a i drugim međunarodnim akterima o
dodatnim aktivnostima koje treba poduzeti kako bi se poboljšala prevencija RZN i zaštita žrtava među migrantima
Služba za poslove sa strancima (u sastavu Ministarstva sigurnosti BIH) koja upravlja privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo i Međunarodna organizacija za migracije - iOM koja tim centrima koordinira zadužene su i za prikupljanje podataka o slučajevima RZN kao i koordinaciju sa drugim relevenantim akterima Podaci se evidentiraju putem Obrasca za prijavu incidenta (Prilog 3) koji sadrži i dijelove koji se
54
odnose na poduzete korake u različitim sektorima tj ria pruženu podršku i pomoć žrtvi od strane nadležnih službi i organizacija
Podaci iz navedenog obrasca obrađuju se na mjesečnoj osnovi kao što je istaknuto naprijed U tom smislu mjesečni izvještaji sadrže sljedeće podatke
- podaci razvrstani prema spolu- podaci razvrstani prema starosnoj dobi- bračni status- ostali demografski podaci- lični status u tranzitu ili tražitelj azila- vrsta incidenta (vidjeti definiciju RZN u kriznim situacijama i Istanbulsku konvenciju)- vrste posljedica- mjesto I vrijeme Incidentardquo vrsta pruženih usluga uključiti i ranije usluge)- upućivanje
SigurnostPodaci i informacije trebaju se prikupljati pohranjivati i dijeliti na način koji je u skladu sa važećim etičkim i sigurnosnim načelima kao što su
- sigurnost i zaštita korisnika u bilo kojem trenutku i- sigurnost podataka u bilo kojem trenutku
PovjerljivostLični podaci i informacije mogu se dijeliti među relevantnim institucijama po mogućnosti na osnovu informiranog pristanka (Prilog 2) osobe o kojoj se radi a u cilju da se odgovori na potrebe i prava osobe (u smislu njene zaštite pružanja pomoći zdravstvene brige i dobrobiti)
Anonimnost i informirani pristanak- Podacistatistika trebaju se prikupljati tokom pružanja prve pomoći- Lični podaci i informacije o slučaju trebaju se prikupljati tokom savjetovanja i daljeg
upućivanja a na osnovu informiranog pristanka osobe o kojoj se radi
Dokumentiranje prijavljenih slučajevaAkteri koji rade unutar sistema prevencije i zaštite od RZN dakle izvan prihvatnih centara također su dužni prikupljati i održavati prepoznatljivim podatke i Informacije prikupljene tokom savjetovanja kao i u narednim fazama pružanja brige žrtvama a u skladu sa važećim propisima svako u okviru svoje nadležnosti Zabilježeni podaci imaju značaj kod koordinacije sa nadležnim tijelima unutar prihvatnih centara jer čine dio podataka za jedinstveni izvještaj o poduzetim koracima u pojedinim slučajevima
httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationTool_Feb20l12pdf
55
IV DIO
PRILOZI
56
PRiLOG 1 ldquo Psihološka prva pomoćŠta uradKI Sta ne raditi
Nađite mirno mjesto za razgovor (izdvojenu prostoriju centar za žene i djevojčice centar za dječake i mladiće prazan ured i si) i smanjite mogućnost bilo kakvih vanjskih smetnji - npr prostor bi trebao biti povezan sa zdravstvenim objektom za žene (mobilna ginekološka klinika)
Ne započinjite razgovor na mjestu gdje se osoba očigledno osjeća nesigurno ili neugodno
Jasno recite da ne morate čuti cijelu priču da biste bdquopovjerovali ali da jeste voljni da saslušate ako osoba želi da govori
Ne vršite pritisak na žrtvu da vam ispriča svoju priču
Sjednitestanite blizu osobe ali zadržite odgovarajuću distancu ovisno o uzrastu spolu i kulturi iz koje osoba dolazi
Ne dodirujte osobu ako niste sigurni da je to adekvatna gesta
Dajte osobi do znanja da je pažljivo slušate (npr klimajte glavom ili povremeno recite bdquoa-halsquo)
Ne osuđujte osobu zato što nije nešto poduzela ili zbog toga kako se osjeća Nemojte reći bdquoNe trebate se tako osjećati ili bdquoTrebate biti sretni što ste živi
Poštujte privatnost osobe i čuvajte povjerljivost svih informacija koje je podijelila s vama
Ne pričajte o nekom drugomNe pričajte o svojim problemima
Budite strpljivi ljubazni i mirni Ne prekidajte i ne požurujte osobu dok vam prenosi svoju priču (npr tako što gledate na sat ili pričate prebrzo)
Poštujte osjećaje osobe Priznajte njenu tugu bol ljutnju itd (Npr bdquoVrlo mi je žao mogu zamisliti kako vam Je bilo teško)Pokažite da shvatate kako je teško izraziti takva osjećanja i podijeliti ih s drugima
Nemojte samo pasivno ili bezobzirno čekati da osoba podijeli s vama informacije
Pokažite da ste svjesni da se nasilje događa i da pogađa ljude koji su žrtve oružanih sukoba ili su raseljeni te da znate kako je to teško pogotovo za ženedjevojčice
Nemojte misliti ili se ponašati kao da vi morate riješiti sve probleme koje osoba ima umjesto nje same
Uvijek naglašavajte vezu između razumijevanja za ono što je žrtva nasilja preživjela i mogućnosti da se osoba osjeća bolje i dobije pomoć
Ne dajite lažna obećanja i ne podižite nadu neosnovano
Dok razgovarate s osobom dajte joj informacije o dostupnoj pomoći i rješenjima koja mogu odgovoriti na njene trenutne potrebe
Ne govorite o ljudima na negativan način (npr ne nazivajte ih ludim ili idiotima)
Ponudite informacije koje imate Recite osobi iskreno šta znate a šta ne (Npr bdquoNe znam ali ću pokušati saznati i obavijestiti vas)
Ne izmišljajte stvari ako nešto ne znate
Pružite informacije na jasan jednostavan i razumljiv način
Ne koristite pretjerano stručne termine
Odajte priznanje snazi osobe i činjenici da je uspjela izdržati tešku situaciju
Ne omalovažavajte ličnu snagu osobe i njen osjećaj da se može sama brinuti o sebi
Dopustite osobi da plače i razumno kontrolirajte plakanjeUspostavite fizički kontakt ako je to odgovarajuće da smirite osobu (držite je za ruku stavite ruku na njeno rame)Pričajte o plakanju kao nečem pozitivnom kao o koraku koji vodi prevazilaženju trenutne situacije
Ne pokazujte da vam je neugodno ili da ste iznenađeni ako osoba počne pričati o svom stresu o zlostavljanju koje je preživjela ili ako pokaže jaku emocionalnu reakciju
bok razgovarate i pružate pomoć stalnonaglašavajte da je osoba sada sigurna - imajte na umu sve trenutno dostupne zaštitne mjere i obavijestite osobu o njima
Ne forsirajte osobu da govori ili daje informacije ako se očito osjeća nesigurno i neugodno
Tišina Ne insistirajte na verbalnoj komunikaciji
Ispratite osobu do mjesta gdje može dobiti dodatnu pomoć ako je zatražiInformirajte je o dodatnim uslugama prema kojima je možete uputiti ako je to potrebno i ako osoba to želi
Ne ostavljajte osobu prije nego što ste sigurni da je njeno psihofizičko stanje stabilno i prije nego što je uputite na mjesto gdje može dobiti dodatnu pomoć -gt u hitnim slučajevima i na zahtjev osobe
57
PRiLOG 2 ~ Obrazac pristanka za davanje informacija
Incident ID Šifra klijenta
Pristanak za davanje ktformacija^^
Ovaj obrazac treba pročitati klijentu ili zakonskom staratelju klijenta na njegovom maternjem Jeziku Treba Jasno objasniti klijentu da može izabrati bilo koju ili nijednu od dole navedenih opcija
Ja ^đajem svoju saglasnost dafme i prezime)
(Naziv organizacije)
da daje informacije o incidentu koji sam prijaviola kako je navedeno u daljem tekstu
1 Razumijem da davanjem ove saglasnosti dajem dozvolu da navedena organizacija dalje dijeli specifične informacije o slučaju iz mog izvještaja o incidentu i to sa pružateijemima usluga koje
sam naveola kako bih mogaola dobiti pomoć po pitanju mojih potreba vezano za sigurnost zdravlje psihosocijalnu pomoć iill pravnu zaštitu
Razumijem da će dijeljene informacije biti tretirane povjerljivo i s poštovanjem te da će se
podijeliti samo prema potrebi za pružanje pomoći koju zatražim
Razumijem da davanje ovih podataka znači da osoba koja se nalazi u agenciji ili službi koja je
označena u nastavku može doći razgovarati sa mnom U svakom trenutku imam pravo izmijeniti mišljenje o dijeljenju informacija s određenom agencijomkontakt osobom navedenom u nastavku
Želim da informacije budu podijeljene sa sljedećim službama
(Označite sve Što je relevantno i navedite ime obekt i agencijuorganizaciju ako je primjenjivoj
Affi
Da N0 službe sigurnosti (navesti)
Oa Њ psihosocijalne usluge (navesti)
Ш m zdravstvene usluge (navesti)
Da Ne sigurna kućasklonište (navesti)
pa Ne pravna pomoć (navesti)
Ш službe koje osiguravaju sredstva za život (navesti)
Ds Ne ostale usluge (navesti koje i naziv agencije)
rsquo httpwwwgbvimscomgbvims-toolsintake-forrTV
58
Saglasnost označava klijent Oa
(ili rođiteljstaratelj za klijente mlađe od 18)
Ne
Potpisotisak prsta klijenta
Službenik koji vodi predmet Datum
Incident ID šifra klijenta
INFORMACIJE ZA VOĐENJE PREDMETA
(NUE OBAVEZNO)
Ime i prezime klijenta ^
Ime i prezime staratelja (ako Je klijent rhatolptan)
Broj telefona
Adresa
59
PRILOG 3 o Obrazac za prijavu incidenta
Vrsta incidenta
Broj predmeta Prihvatni centaradresa Datum i vrijeme razgovora
Broj ranijeg incidenta za ovog klijenta (ako postoji)
ŽRTVAPREŽIVJELA OSOBA
Informacije o žrtvipreživjeioj osobi
Ime i prezime Starosna dob Godina rođenja Spol
Adresa Državljanstvo Bračni status Zanimanje
Broj djece Uzrast djece Glava domaćinstva
(osoba ili navesti ime veza sa žrtvom)
Broj statusnog kartona ili
broj lične karte
Ako je žrtvapreživjeli dijete
Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Incident
Mjesto Datum Vrijeme
Opis incidenta (ukratko opisati okolnosti šta se tačno desilo šta se desilo poslije)
60
Informacije o počinitelju (ili počiniteljima)
Ime i prezime Broj počinitelja Spol
Adresa Državljanstvo Starosna dob
Veza sažrtvompreživjelim
Bračni status
Ako je počinitelj nepoznat opisati gaju uključujući prepoznatljiva obilježja
Trenutna lokacija počinitelja ako je poznata
Predstavlja ti počinitelj još uvijek prijetnju
Ako je počinitelj dijete Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Svjedoksvjedoci
Opisati prisustvo svjedoka (uključujući djecu)
Imena i prezimena kao i adrese
PODUZETI KORACI
Koraci poduzeti od datuma popunjavanja ovog obrasca
Slučaj prijavljen Datum prijave Poduzeti koraci
SIGURNOST
Ime i prezime
IOM
Ime 1 prezime
POLICIJA
Ime i prezime
61
CentarSlužba za socijalni rad
Ime i prezime
Zdravstvena ustanova
Ime i prezime
UNHCR
Ime i prezime
UNICEF
Ime i prezime
DRC
Ime i prezime
BHWI
Ime i prezime
Save the Children
Ime 1 prezime
MdM
Ime 1 prezime
Vaša prava BiH
Ime i prezime
Drugo
Ime I prezime
(Ukoliko Je pcrirebno mogu se ckxJati druge organizacije i osobe)
Naučene lekcije
Datum zatvaranja slučaja
62
PRILOG 4 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremenom prihvatnom centru Ušivak
l^učfvšhje na uatuga (zdravstvena^ аасЏШпа^ ps1hosoc(fatna pravne Ш) uvtj^dc se za^tfMt ЗШа i џskl^u s prfsd^om usmjarenkn na preiiv^d^e Žrtva sa obavezno upozori o postaifar^u obaveza da se RZN prijat^ pdfic^i radi provođenja dađjnjih radnji u skladu sa еа^Њбпп propisima u Federaciji BiK
Prijavljivanje nasilja i zahljev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru UŠIVAK svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt telkoja odmah telefonom informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime
kontakt tel) a u formi izvještaja o incidentu najkasnije unaredna četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj telte dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko su kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili IOM sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje lOM-u iili matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Ušivak
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Ušivak
4Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne i povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i BHWI (ime i prezime kontakt tel ) i zakonski staratelj CentraStužbe za socijalni rad čiji je angažman podržan od straneUNiCEF-a (ime i prezimekontakt tel)
Osoba će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućena u UNFPA centar za žene i djevojke u UšiN^cu
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti DRC - ime iprezime kontakt tel UNFPA ~ ime i prezime BHWI - ime i prezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakt tel NVO ime i prezime kontakt telili drugi)
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj - Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)_________ _______________________________________________________
63
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja Hadžtd DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu Prim dr Abdulah Nakašldquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška
Ambulanta u Prihvatnom centru
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
Telefoni za kontakt DRC
DRC Ime i prezime tel Ime i prezime tel
MUP 122 BHWI
Hitna medicinska pomoć
Ime i prezime tel
124 CSR
033 611 111
OJ Dom zdravlja Hadžići
Tel
Ime i prezime tel
Zdravstvena zaštita Psihosocijalna zaštita sigurnost Osnovne potrebe
OJ Dom zdravlja Hadžići i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
Tel UNHCR
UNFPAOpća bolnica NVO Vaša prava BIHbdquoPrim dr Abdulah Nakašldquo TelTel Sigurna kuća
TelKlinički centar Univerziteta u Sarajevu
BHWI
TelTe
Koordinacija RZN zaKanton Sarajevo
UNFPA
64
PRILOG 5 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremnom prihvatnom centru Blažu]t^uihi^ie П9 usluge (sfkwfstmte еесЏгЛпе psihosueijtgne prevne Ud) uvijek laquoo xasrUve na fuistanku žrtvet a u skladu ^0sUtpom usmJererUm na prežNjdie Žrtva se obavezno tgtozori o posfqwyu obaveze da se RZN priavi policiji пШ provodei^i ddinjih radrdi u skladu sa važećim propisima u federaciji BiH
Prijavljivanje nasilja I zahtjev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru Blažuj svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt tel ) koja odmah telefonom Informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime kontakt tela u formi izvještaja o Incidentu najkasnije unaredna Četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prljavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj tel te dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji iz CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez
pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko $u kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili 101И sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje iOM-u iiii matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Blažuj
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Blažuj
Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne I povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i Save the Children (ime i prezime kontakt tel)
U saradnji sa centrom za socijalni rad maloljetnik treba biti prebačen u prihvatni centar Ušivak ili drugi odgovarajući smještajni kapacitet i to kao prioritet i u pratnji Save the Children Maloljetnik će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućen u UNFPA centar za dječake i mladiće u UŠivku gdje će dobiti adekvatnu podršku nakon što relevantne organizacije dogovore neophodan pristup
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja Imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti UNFPA - ime iprezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakttel DRC - ime i prezimekontakt tel Save the Children - ime iprezime kontakt tel NVO ime i prezime
65
kontakt tetШ drugi
U slučaju maloljetnika ^učaj nadgleda Centar za socijalnu zaštitu i drugi akteri zaduženi za dječju zaštite ako ih imenuje nadležno tijelo
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja llidža DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao Što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu bdquoPrim dr Abdulah Nakašrsquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška Ambulanta u Prihvatnom centru
Telefoni za kontaktDRC Ime i prezime tel
MUP 122
Hitna medidnska pomoć 124033 611 111
OJ Dom zdravlja llidža Tel
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
DRCIme i prezime tel
BHWIIme i prezime tel
CSRIme i prezime tel
Sekundarno upućivanjeZdravstvena zaštitaOJ Dom zdravlja llidža Tel
Opća bolnicabdquoPrim dr Abdulah NakašldquoTel
Klinički centar Univerziteta u SarajevuTel
Psihosocijalna zaštita sigurnost i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
UNHCR
NVO Vaša prava BiH Tel
Sigurna kuća Tel
BHWI Tel
Osnovne potrebe Koordinacija RZN zaKantona Sarajev
UNFPA
66
Izvori
Pravni izvori- CEDAW Opće preporuke br 19 i br 35 o nasilju nad ženama- CEDAW Opća preporuka br 24- Konvencija o statusu Izbjeglica i njen protokol (1951)- Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavaju6h postupaka ili kažnjavanja- Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)- Konvencija o pravima djeteta (UN 1989)- Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)- Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom (UN 2006)- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suadoijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CAHVIO
2011) (tzv Istanbutska konvencija)- Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007)- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Krivični zakon Federacije Bosne I Hercegovine (Službene novine Federacije В1Нldquo br 3603 3703
21046904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517)- Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije- Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)- Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)- Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i
3114)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s nasiljem unutar
porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu 2010 godine
neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o djeci koja su svjedod nasilja u porodici
- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu zdravstvenoj zaštiti- Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama- Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u oblasti zdravstva u
Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)- Zakon o azilu (ldquoSlu^jeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)- Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj 3210 - Prečišćeni
tekst) Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (Službene novine Federacije BiHldquo broj 2013)- Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo br
3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210 813 5914)- Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlidSjene novine
Federacije BiHldquo broj 714)- Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije
BiH (Službene novine Federacije BiHldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)- 21akon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona
Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 3816441712818)- Zakon 0 strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiHrdquo broj 8815)- Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik В1Нldquo br 4906 7611 i 8911)- Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513)
Literatura i drugi izvori- Ciljevi održiveg razvoja - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 161COR 17- Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovlna01-30 September 2019ldquo Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine -
Resufsni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva I UNFPA Sarajevo 2020
godine- Minimalni standardi za prevenciju I odgovor na RZN u vanrednim situadjama UNFPA 2015 godine- Objedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji
Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Službeni glasnik BIH 7515)
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim dtuacijama - Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
67
- Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - multisektorski pristup Gender centar Federadje Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018 godina
- Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009 godine
- Priručnik za edukatore Zaštita izt^eglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Radojka Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine
- Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedović i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiH Sarajevo 2018 godine
- Proqena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godine
- Protokoli i standardne operativne proc^ure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Protokol 0 radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 godine
- Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore Podgorica 2010 godine
- Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine
- Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 The Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
- Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR Ženeva 2003
- Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
~ Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine (usvojene odlukom Vlade Unsko- sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni I Hercegovini - februar 2013 godine- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (raquoSlužbene novine Federacije
BiHldquo broj 9513)- UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child
httpswvw unhcrorg4566b 16b2 pdf
Web izvori- httpswww iloorgdynnatlexdocsELECTRONIC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-
104618pdf - httpsemergency unhcrorgentry223896idp-definition- httpwwwunhcrorgprotectionjfeasic3b66c2aa10convention-protocol-relating-status-refugeeshhnl- httpwwwunorgenuniversal-declaration-human-rights- htfaswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx- httpswww ohchr orgenprofessionalinterestpagescescr aspx- httpwww un orgwomenwatchdawcedaw- httpwwwrefworldorgdocid52d920c54html- httpstbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GlobalCEDAW_C_GC_35_826
7_Epdf- httpwww refworid orgdocid453882a73 html- httpswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesa-caspx- httpswwwunfpa orgsitesdefaultfilespub-
pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf- httpwwwwreliefwebintAvrwbnsfs40B847015485B34749256BFE0006E603- httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Gender-based-Violence-
Guidelines_lo-respdf- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-Toolpdf- httpswwwunodcorgdocumentstreatiesUNTOCPubiicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf- htfawww unorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-e pdf~ httpwwwunhcrorg453492294pdf- httpportasunsscorgenrolindexphpid=75- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationT ool_Feb20112pdf- httpsfmohgovba
68
manje sarađuju sa drugim akterima one su zapravo drugi po redu navedeni partner iza Službe za poslove sa strancima
Također Populacijski fond Ujedinjenih nacija Ured za Bosnu i Hercegovinu je u oktobru 2018 godine izvršio brzu procjenu RZN u kontekstu mješovitih migracija u BiH Procjena je rezultirala sljedećim zaključcima za Kanton Sarajevo kada su u pitanju usluge koje se pružaju za RZN
- ne postoji upućivanje slučajeva RZN u kriznim situacijama i vanrednim situacijama- nedostatak pravilnog upravljanja privremenim prihvatnim centrimakampovima u
neformalnim naseljima skloništima i smještajima za pogođene populacije- nedostatak sigurnih mjesta za žene i djevojčice u formalnim i neformalnim naseljima- očigledno je odsustvo rodno osjetljivih zdravstvenih usluga- hitna potreba za kompletima post ekspozicijske profilakse u slučaju silovanja
navodnog silovanja koji će biti implementirani od strane nadležnih zdravstvenih ustanova
- nedostatak osnovnog znanja u vezi sa minimalnim standardima i vodećim principima o RZN u kriznim ili vanrednim situacijama za humanitarne aktere posebno u zdravstvenom sektoru
- nepostojanje odgovarajuće registracije i koordiniranog smještanja u kampoveneformalna naselja porodica i žena koje su same
- potreba za pravilnom disagregacijom pogođene populacije prema spolu starosti bračnom statusu invalidnosti
- postoji potreba za angažiranjem domaćeg stanovništva u smanjenju rizika od RZN među adolescentima i
- potrebno je osigurati mehanizam zaštite protiv seksualne eksploatacije i zlostavljanja kao i da humanitarno osoblje uključujući i volontere bude informirano i obučeno
Evidentno je da postoji potreba za boljim adresiranjem uloga koje svaki akter na terenu u praksi ima u radu sa populacijom migranata i izbjeglica lako su mandati i djelokrug rada svih aktera uglavnom jasno definirani u propisima provođenje istih zahtjeva određene kapacitete ali i koordinaciju u praksi
Vezano za rodno zasnovano nasilje OSCE je u spomenutom Istraživanju dao i određene prreporuke i to da je potrebno obučiti osoblje o indikatorima rodno-zasnovanog nasilja kroz odgovarajuću obuku i izradu relevantnih smjernica i protokola za postupanje u različitim slučajevima te osigurati migrantima i izbjeglicama informacije o opasnostima od rodno- zasnovanog nasilja Na tragu tih preporuka je i izrada ovih Smjernica
11 Migrantsko-izbjeglička situacija u Kantonu Sarajevo i rizik od rodno zasnovanog nasilja
111 Migrantsko-izbjeglička situacija u Kantonu Sarajevo
Na području Kantona Sarajevo postoje dva privremena prihvatna centra a to su Privremeni prihvatni centar Ušivak u Hadžićima I Privremeni prihvatni centar u Biažuju kojima upravlja Služba za poslove sa strancima Ministarstvo sigurnosti BiH a podršku pruža Međunarodna organizacija za migracije gtbull lOM Pored ova dva centra postoji i Azilantski centar koji se nalazi u Delijašu općina Trnovo^
Op cit str 22
u centru Ušivak u Hadžićima od početka otvaranja centra (oktobar 2018godine) do danas kako je ranije spomenuto registrirano je 14592 lica Registracija podrazumijeva sljedeće da su lica Iskazala namjeru za podnošenje zahtjeva za azil (potvrda o iskazanoj namjeri podnošenja zahtjeva za azil) što izdaje Služba za poslove sa strancima u terenskom centru Ušivak za one koji se nađu ispred kapije centra Ušivak a nakon čega prolaze dalje procedure neophodne za dobijanje informacija koje su važne za što kvalitetniju procjenu potreba svake osobe koja dolazi
Nakon dolaska u centar te dobijanja potvrde o iskazanoj namjeri zahtjeva za azil upućuje ih se na Ijekarski pregled u ambulanti u centru Ušivak te nakon toga slijedi registracija lica i dobijanje ID kartice od strane lOM-a koja potvrđuje njihov boravak u ovom centru i omogućuje pristup svim servisima koji su dostupni u centru Identificirana djeca bez pratnje u terenskom centru Ušivak dobivaju zakonsko starateljstvo od strane Centra za socijalni rad Hadžići dok se identificirana djeca bez pratnje u terenskom centru Blažuj premještaju kao prioritet u terenski centar Ušivak Prisustvo odgovarajućeg osoblja centra za socijalni rad obavezno je kod registracije djece bez pratnje To je ustaljena i obavezna praksa za svako novo lice koje se pojavi u centru Boravak u centru podrazumijeva smještajnu jedinicu medicinsku psihosocijalnu i edukativnu pomoć I asistenciju tri obroka dnevno higijenske pakete te ispunjavanje svih pojedinačnih potreba koje su u skladu sa mogućnostima i mandatom kako lOM-a kao agencije koja koordinira radom u centru tako i partnerskih agencija i organizacija koje aktivno učestvuju u okviru svojih mandata te pružaju raznolik sadržaj i usluge u samom centru Agencije koje su prisutne u centru su UNHCR UNFPA UNICEF DRC Save the Chilren sa implementacijskim partnerima na terenu i to BHWI World Vision MdM Vaša prava BIH i dr
UNHCR
Mandat UNHCR-a je pružanje zaštite izbjeglicama i tražiteljima azila prema Konvenciji iz 1951 godine o statusu Izbjeglica implementacijski partneri na terenu su BHWI i NVO Vaša prava BiH BHWI pruža psihosocijalnu pomoć porodicama ženama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci kao i drugim ranjivim kategorijama Podrška djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci podrazumijeva da se socijalni radnici BHWI-a postavljaju za staratelje kroz postupak imenovanja posebnog staratelja u saradnji sa Centrom za socijalnu zaštitu u Hadžićima I u saradnji sa Službom za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BIH
Vaša prava BiH pružaju besplatnu pravnu pomoć u procesu traženja azila te drugih pravnih segmenata potrebnih da se zadovolje potrebe tražitelja azila u tom kontekstu Pravna pomoć u postupku azila podrazumijeva zastupanje prilikom podnošenja zahtjeva za azil odnosno registracije i postupka intervjua pred Ministarstvom sigurnosti BiH Vaša prava BiH pružaju I usluge zastupanja po pravnim lijekovima kako pred domaćim tako i pred međunarodnim tijelima
UNICEFUNICEF ima vodeću ulogu u oblasti zaštite djece i osigurava krajnje utočište Ključna svrha UNICEF-ovog humanitarnog odgovora je osigurati kvalitetnu podršku dječjoj zaštiti vođenje slučajeva osigurati pravne informacije djeci u pokretu i odgovarajuću brigu za djecu bez pratnje i razdvojenu djecu
UNICEF podržava rad četiri zakonska staratelja putem svog implementacionog partnera World Vision te dodatna dva staratelja i advokata koji su direktno zaposleni u Centru za socijalnu zaštitu Hadžići Zakonski staratelji zaposleni u Centru za socijalnu zaštitu uz podršku UNICEF-a vode osjetljive slučajeve među djecom bez pratnje i razdvojenom djecom kao što su preživjeli RZN djeca koja su u procesu povratka u zemlju porijekla
djeca sa specifičnom medicinskom istorijom djeca koja su u pravnom postupku (kao svjedok žrtva ili počinitelj)
UNFPAUNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji
DRCDanish Refugee Council (Dansko vijeće za izbjeglice) je organizacija koja obezbjeđuje medicinsku pomoć u saradnji sa JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Zavodom za hitnu medicinsku pomoć Općom bolnicom Prim dr Abdulah Nakašrdquo Zavodom za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Kliničkim centrum Univerziteta u Sarajevu Prisutni su 24h u privremenim prihvatnim centrima uz JRS partnere koji pomažu u asistenciji na terenu u noćnim smjenama Tim koji čine liječnik i medicinski tehničar dolaze iz različitih zdravstvenih ustanova Kantona Sarajevo te zajedno sa timom DRC-a svakodnevno pružaju medicinske preglede i pomoć u ambulanti u centru Ušivak
Pored medicinskog programa Dansko vijeće za izbjeglice kroz program zaštite osigurava prisustvo službenika koji rade na ranoj identifikaciji osjetljivih slučajeva posebno ugroženih skupina Službenici kroz pružanje informacija i referalne mehanizme osiguravaju da korisnici pristupe neophodnim uslugama
MdMMćdecins du Monde (Ljekari svijeta) je organizacija koja pruža usluge vezane uz mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku muškarcima smještenim u centrima Ušivak i Blažuj MdM- ov tim u privremenim prihvatnim centrima čine psiholozipsihoterapeuti kulturalni medijatori socijalni asistent te voditelj slučaja koji provode psihoedukativne i osnažujuće grupne aktivnosti individualne konsultacije i pružaju individualiziranu brigu kroz vođenje slučajeva vezanih uz poteškoće mentalnog zdravlja U kontekstu RZN MdM poseban naglasak u radu stavlja na rad s pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su preživjeli seksualno nasilje I počiniteljima RZN
Save the ChildrenSave the children usko sarađuje sa nadležnim centrima za socijalni rad i odgovoran je za identifikaciju djece bez pratnje u terenskom centru Blažuj provodi početnu procjenu pruža prvu psihosocijalnu podršku i obavlja preseljenje u terenski centar Ušivak Pored toga Save the Children podržava Kantonalni Centar za socijalni rad odnosno terenske timove socijalnih radnika koji obavljaju identifikaciju profiliranje I smještaj identificirane djece bez pratnje sa terena u terenski centar Ušivak
World VisionWorld Vision kao provedbeni partner UNICEF-a pruža usluge djeci u Privremenom prihvatnom centru Ušivak Usluge su podijeljene u tri cjeline Prostor prilagođen djeci (djeca uzrasta od 5 do 15 godina) Kutak za majke i bebe koji nudi podršku majkama i djeci (od 0 do 4 godine) i stalne usluge po principu 247 za djecu bez pratnje I razdvojenu djecu Djeca sudjeluju u svakodnevnim aktivnostima koje se sastoje od obrazovnih kreativnih i sportskih aktivnosti Djeci svih dobnih skupina pruža se psihosocijalna podrška a majkama koje posjećuju Kutak za majke i bebe pružaju se edukativne radionice o prednostima dojenja i raznim temama vezanim za dobrobit djece Kako bi pružio adekvatnu psihosocijalnu podršku djeci u pokretu UNICEF podržava rad psihoterapeuta i savjetnika koji su dostupni za individualne I grupne sesije Kao dio 24-satnih usluga za djecu bez pratnje i razdvojenu djecu World Vision ima zakonskog staratelja koji je prisutan u Privremenom prihvatnom
centru Ušivak i u dnevnoj i u noćnoj smjeni Uloga imenovanog posebnog staratelja je brinuti se o djetetovim potrebama i osigurati da se osiguraju njegovi najbolji interesi i prava
Neke agencije su prisutne svaki radni dan dok nekoliko drugih agencija je prisutno 24h u centru lOM koji koordinira radom u centru prisutan je 24 sata
Terenski centar Službe za poslove sa strancima je također prisutan svaki radni dan za potrebe izdavanja prvog dokumenta ldquoPotvrda o iskazanoj namjeri zahtjeva za azilrdquo
Kroz navedene djelatnosti i opisane aktivnosti koje pružaju sve navedene organizacije osigurava se mogućnost identifikacije djelovanja pa i prevencije sigurnosnih potencijalnih rizika koji svakako postoje s obzirom na specifičnosti populacije koja dolazi Konstantna koordinacija partnerskih organizacija redovni sastanci te izvještavanja pospješuju kvalitet rada u centrima i neophodni su za pravovoremeno djelovanje u cilju sprječavanja potencijalnih rizika
Kao što Je već navedeno u centru Ušivak borave porodice sa djecom (majke očevi i djeca) same odrasle žene te djevojčice maloljetnice (do 17 godina) zatim samohrane majke samohrani očevi maloljetnici bez roditeljskog staranja te samci odrasli muškarci
U centru Blažuj borave samci muškarci
112 Rizici
Svaki dolazak ranjivih kategorija na teritorij Bosne i Hercegovine iziskuje profesionalnu procjenu i pomoć stručnjaka u smislu identifikacije potreba te prevencije rizika O Identifikaciji kriterija ranjivosti će se govoriti u posebnom podnastovu a ovdje će se dati samo prikaz faktora rizika
Porodice dolaze iz različitih kultura te je kulturološki aspekt izuzetno važan u radu sa ovom kategorijom pa u vezi s tim su uposleni i kulturni medijatori u lOM-u i drugim agencijama koji svakako pomažu u procjeni najboljeg interesa za svaku osobu Kulturološki aspekt u vezi sa pitanjem nasilja također je jako specifičan s obzirom na to da utiče na percepciju nasilja ali I na prepoznavanje I reagiranje na nasilje Uloga psihologa psihoterapeuta i socijalnih radnika kao i drugog stručnog osoblja je Izuzetno važna u identifikaciji osvještavanju i prevenciji takvih slučajeva
Porodice koje dolaze te prolaze prvi korak Iskazivanja namjere zahtjeva za azil izjavljuju da su uglavnom iz Iraka Sirije Afganistana Ubije Maroka Alžira Palestine Bangladeša Pakistana Nije rijedak slučaj prijave nasilja nad ženama u porodici od strane muža Od početka rada centra Ušivak do danas zabilježen je broj od 20 slučajeva nasilja u porodici Neotkrivenih slučajeva je mnogo više Prema podacima lOM-a prijava pltxlrazumijeva prljavu uposlenicima u privremenom prihvatnom centru nakon čega se uglavnom nailazi na odbijanje od strane žrtve da nastavi procedure i prijavi policiji nasilje Niz je faktora koji utiču na takve odluke i o njima će se detaljnije govoriti u nastavku ovog dokumenta
Važno je napomenuti da je put koji prolaze prema onome što navedu u razgovorima izuzetno naporan nesiguran I težak a kulture iz kojih dolaze probleme koje nose u porodici još Iz perioda boravka u zemlji porijekla eskaliraju nerijetko u centru Tada se spoznaje da je problem izuzetno složen (primjer saznaje da se radi o ugovorenom braku iz zemlje porijekla da nije prvi put da muž udari suprugu već da je nasilje svakodnevnica u toj porodici te da žrtve imaju ozbiljnije psihološke pa i mentalne poteškoće) Podatak koji zabrinjava jeste da se sve češće čuje pojam tzv ugovorenih brakova dugotrajno psihološko
10
emocionalno i fizičko zlostavljanje psihološki i psihijatrijski problem traumatična iskustva i težak put koji prolaze svakako dodatno usložnjava situaciju
Samice žene nerijetko dolaze u grupi muškaraca koje se po dolasku odvajaju od pomenute grupe i smještaju u smještajnu jedinicu sa drugim samicama ili porodicama sa djecom (ukoliko su kapaciteti trenutno puni)
Prema podacima lOM-a djeca bez pratnje i razdvojena djeca navode da dolaze iz Pakistana Afganistana Maroka Alžira Sirije Egipta Kad su u pitanju maloljetnici bez roditeljskog staranja radi se o posebno ranjivoj grupi koja je podložna nizu rizičnih faktora obzirom da se radi o maloljetnim licima koji nemaju nikakvu pratnju Ili zaštitu na putu kojim dolaze a prema njihovim izjavama na tom putu doživljavaju raznolika traumatična Iskustva te je potrebno provesti sve dostupne mjere kako bi se identificirao problem ili poteškoća odnosno pružila odgovarajuća pomoć u skladu sa mogućnostima dok dijete boravi u centrima te ima mogućnost zatražiti pomoć
Slijedom iznesenog grupe žena koje putuju same ili sa djecom dojilje adolescentice dječaci i djevojčice bez pratnje djeca u braku koja ponekad imaju sopstvenu djecu osobe sa invaliditetom stariji muškarci i žene su u najvećem riziku i najviše im prijeti RZN Ova grupa ugrožene populacije može se suočiti sa prinudom eksploatacijom silovanjem trgovinom ljudima trgovinom organima i drugim vrstama RZN Žene I djevojčice uključujući i mlade momke posebno oni koji putuju sami izloženi su Izuzetno visokom riziku od specifičnih oblika nasilja prvenstveno seksualnog i RZN koje čine trgovci ljudima sami migranti kriminalne grupe i pojedinci u zemljama na njihovoj ruti
Smjernice Međuagencijske stalne komisije za integriranje intervencija u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (2015)2 navode da lako je broj prijavljenih slučajeva vezanih za RZN često nizak svi oni koji reagiraju u vanrednim situacijama moraju djelovati pod pretpostavkom da se RZN uvijek događa Svi akteri treba da tretiraju RZN kao ozbiljan životno ugrožavajući rizik I da poduzimaju mjere za smanjenje ovog rizika kroz sektorske intervencije bez obzira da li postoje konkretni dokazi o RZN i bez obzira na broj prijavljenih slučajeva Prema istim Smjernicama uvijek se mora imati na umu da je RZN i u redovnim okolnostima izvan krizne situacije oblik nasilja koji se ne prijavljuje u punom obimu u odnosu na broj djela koja se realno događaju
Smjernice za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama za Kanton Sarajevo imaju za cilj pripremiti nadležna tijela za odgovor na izazovnu i kompleksnu situaciju migracijskog toka sa kojim se trenutno suočavamo Ove smjernice imaju za cilj da osiguraju koordiniranu multisektorsku zaštitu osobama pogođenim krizama koje su u tranzitu raseljene ili privremeno žive na teritoriji Kantona Sarajevo Preporuke i načela iz Smjernica mogu se koristiti u drugim vrstama kriza i katastrofa za rješavanje problema prevencije i Intervencije u slučajevima RZN
2 OBIM SMJERNICA KANTONA SARAJEVO ZA PREVENCIJU I ZAŠTITU OD RZN U KRIZNIM SITUACIJAMA
Smjernice Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama se razvijaju kako bi se osigurao koordinirani višekorisnički odgovor na pojave RZN u privremenim prihvatnim centrima uspostavljenim na području ovog kantona kao i na drugim mjestima gdje će izbjeglice migranti i tražitelji azila biti locirani
Smjernice su namijenjene institucijama i organizacijama koje su odgovorne za upravljanje migrantsko-izbjegličkom situacijom u Kantonu Sarajevo Ministarstvo za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Ministarstvo zdravstva Ministarstvo unutrašnjih poslova -
11
policijske uprave centri za socijalni rad (JU Kantonalni centar za socijalni rad Službe socijalne zaštite) zdravstvene ustanove (JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo zatim Opća bolnica ldquoPrim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo i Univerzitetski klinički centar Sarajevo) Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH Kantonalni sud i Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo Privremeni prihvatni centri Ušivak i BiažuJ DRC Save the Children World Vision Crveni krstkriž lokalne nevladine organizacije međunarodne organizacije i agencije Ujedinjenih nacija (u daljnjem tekstu zainteresirane strane)
Zainteresirane strane će se složiti o svim koracima koje će poduzeti i proceduri za upućivanje koja će biti razrađena u smjernicama Ove smjernice će biti podložne promjenama u ovisnosti od stanja na terenu stepena rizika ili hitne situacije
Također napominjemo da Azilantski centar Delijaš (Trnovo) nije direktno obuhvaćen ovim Smjernicama jer primjenjuje Standardne operativne procedure za prevenciju i odgovor na seksualno i rodno zasnovano nasilje koje su razvijene 2007 godine od strane UNHCR-a Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Ministarstva sigurnosti BiH NVO Vaša prava BiH BHWI i Fondacije lokalne demokratije Sarajevo Ukoliko određeno pitanje nije regulirano navedenim Standardnim operativnim procedurama mogu se shodno primjeniti ove Smjernice a u cilju prevencije i adekvatnog odgovora na RZN odnosno pružanja pomoći žrtvama
21 Osobe od interesa obuhvaćene Smjernicama Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Što se tiče usluga prve pomoći ciljne grupe ovih višekorisničkih smjernica za prevenciju i odgovor na RZN u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevo su žene i muškarci djevojčice I dječaci koji su se suočili sa humanitarnom krizom - uključujući migrante tražitelje azila izbjeglice potencijalne žrtve RZN i trgovine ljudima i krijumčarenja osoba u situacijama raseljenja tranzita privremenogtrajnog prijema i prve pomoći te u centrima za njegu
U savremeno doba govori se o mješovitim migracijskim tokovima koji obuhvataju različite kategorije osoba - izbjeglice tražitelje azila ekonomske migrante žrtve trgovine ljudima - koje iz različitih razloga napuštaju svoje zemlje porijekla kreću se I prelaze državne granice bez odgovarajućih dokumenata I neregularno ulaze u zemlje odredišta
Djeca bez pratnje iili razdvojena djeca smatraju se prioritetom jer imaju najveći rizik za RZN Specifičnost grupa koje se nalaze u Kantonu Sarajevo jeste veliki broj dječaka i muškaraca te povećan rizik od nasilja nad dječacima
Ciljna grupa jesu sljedeće kategorije korisnika
tražitelj azila je stranac koji je podnio zahtjev za azil po kome nije donijeta izvršna odluka u skladu sa zakonom Azil obuhvata i status izbjeglice I status supsidijame zaštite u skii^u sa zakonom
tebjeglica je stranac ili lice bez državljanstva koje je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo u skladu s Konvencijom 0 statusu izbjeglica iz 1951 godine i Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967 godine Status izbjeglice je status koji se priznaje u skladu sa odlukom nadležnog organa o ispunjenju uvjeta navedenih u članu 19 Zakona ^ U skladu sa Zakonom izbjeglički status će biti odobren strancu koji se zbog osnovanog straha od progona zbog svoje rase vjere nacionalnosti pripadnosti određenoj đaiStvenoj grupi ili političkog mišljenja nalazi van zemlje svog državljanstva a ne može se ili se zbog takvog staha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje kao i licu bez
reg Zakon o azilu (ldquoSlužbeni glasnik BIH br 1116 i 1616) Zakon je dostupan putem internet stranice httpswwwiioorgdynnatlexdocsELECTRONiC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-104618pdf
12
điiavTianstva Ikoje se nalazi uzvan zemlje svog prethodnog uobičajenog mjesta boravka a ne može se Ш Še^ zbog takvog straha ne želi vratiti u tu državu
Lice pod supsidijamom zaititom je stranac kojem je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo status supsidijame zaštite u skladu sa Zakonom o azilu Supsidijama zaštita se odobrava strancu koji ne ispunjava uvjete za odobrenje statusa izbjeglice iz člana 19 Zlakona o azilu ako postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će se povratkom u zemlju porijekla ili zemiju uobičajenog boravka suočiti sa stvarnim rizikom od te^e povrede ljudskih prava i osnovnih slobodareg
Migrant je osoba koja bira da napusti svoju matičnu zemlju ne zbog neposredne prijetnje progona Ш smrti već da poboljša svoj životni standard kroz rad ili edukaciju radi ujedinjenja sa porodicom ili iz drugih razloga Za razliku od izbjeglica koje se ne mogu vratiti u svoje zemlje na siguran način migranti se ne suočavaju sa tim problemom bez obzira na đntge okolnosti koje mogu biti ometene uspješnom reintegracijom u društvo Ako odluče da se vrate kući ponovo će dobiti zaštitu od svojih vlada Države se bave migrantima u skladu sa svojim nacionalnim zakonima i procedurama za imigraciju
3 PRAVNI OKVIR ZA IZRADU SMJERNICA
31 Međunarodni pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Pitanje RZN nasilja uključujući rodno zasnovano nasilje u vanrednim odnosno kriznim situacijama pravo je obuhvaćeno međunarodnim kontekstom od strane Ujedinjenih nacija i Vijeća Evrope
Standardi UN-a u ovoj oblasti uspostavljeni su sljedećim dokumentimalaquo Konvencija o statusu izbjeglica i njen protokol 1951 I 1967)rsquo^ - ne navodi spol ili
rod kao osnove za progon ali relevantna međunarodna tijela smatraju da pojam pripadnosti određenoj društvenoj grupi treba tumačiti šire i da Konvencija o izbjeglicama između ostalog pruža zaštitu i od progona zasnovanog na rodnom osnovu
laquo Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)reg Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)reg Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)degbull Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili
kažnjavanjabull Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)^^ CEDAW Opće preporuke br 19^^ I br 35^reg o nasilju nad ženama oba dokumenta
zahtjevaju posebnu zaštitu žena izbjeglica I migranata CEDAW Opća preporuka br 24^^ - ldquoposebnu pažnju treba posvetiti zdravstvenim
potrebama i pravima žena koje pripadaju ranjivim i ugroženim grupama kao što su žene migranti izbjeglice i interno raseljene žene djevojčice i starije žene žene u prostituciji žene domorotkinje i žene sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom
laquo Konvencija o pravima djeteta^reg (UN 1989) posebno član 22
reg član 22 Zakona o azilu BiH bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)^ http7wwwunhcrorgprotectionbasic3b66c2aa10convention-protocol-relatingStatus-refugeeshtml reg http7wwwunorgenuniversal-declaration-human-rightsreg https7vvwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx rsquodeghttps7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescesaaspx rsquo http7wwwun orgwomenwatchd awcedaw
http7wwwrefwor1dorgdocid52đ920c54htmirdquo https7tbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GiobalCEDAW_C_GC_35_8267_Epdf
http7wwwrefworldorgdocid453882a73html https7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescrcaspx
13
Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)
Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom^reg (UN 2006) - posebno naglašava bdquoda su žene i djevojčice sa invaliditetom često pod većim rizikom kako unutar tako i izvan kuće od nasilja povreda ili zlostavljanja zanemarivanja ili nemarnog liječenja maltretiranja ili eksploatacijerdquo
Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama
bull Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata i Ciljevi održivog razvoja^^ - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 16 i COR
17
Model evropske javne politike azila sadržan je prije svega u aktima institucija EU - najvažniji akti pravne stečevine EU o azilu uključuju Direktivu o privremenoj zaštiti Direktivu o prihvatu Dublinsku uredbu Direktivu o kvalifikaciji i Direktivu o postupku
U okviru Vijeća Evrope posebna se pažnja poklanja zaštiti izbjeglica tražitelja azila i raseljenih osoba u Evropi Tokom godina u okviru Odbora ministara i Parlamentarne skupštine usvojen je niz rezolucija i preporuka državama članicama iz područja izbjegličkog prava i prava azila u kojima se naglašavaju standardi uspostavljeni Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951 godine
Najvažniji mehanizam zaštite tražitelja azila i izbjeglica na području Evrope jest Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava I osnovnih sloboda^reg
Standardi Vijeća Evrope su- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u
porodici (CAHVIO 2011) (tzv Istanbulska konvencija) zahtijeva između ostalog rodno osjetljivu migracionu i azitnu politiku u državama čl 59 60 i 61^reg
~ Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007) i
- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s
nasiljem unutar porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama
u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu
2010 godine neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vij^a Evrope o djeci koja su
svjedoci nasilja u porodici- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u
oblasti zdravstva u Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu
zdravstvenoj zaštiti
U izradi ovog dokumenta za Kanton Sarajevo uzeta su u obzir ključna načela i preporuke iz dokumenta Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje
httpwwwunorgdisabilitlesdocumentsconventionconvoptprot-epdfhttpwwwrefwor1dorgdocid59db4b224htmtiako se u Evropskoj konvenciji pravo na azil ne spominje ekspticitno kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava
uspostavljen je niz standarda u zaštiti tražitelja azila posebno u odnosu na izručivanje i protjerivanje osoba kc^ma prijeti mučenje ili drugo nečovječno postupanje ili kažnjavanje te ograničenje kretanja tražitelja azila
https rmcoe intCoE RMPublicCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentldreg090000168046031c
14
na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
32 Domaći pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
BiH je potpisala i ratificirala gotovo sve relevantne međunarodne pravne instrumente vezane za RZN a najznačajniji među njima su Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) Konvencija o nasilju nad ženama i nasilju u porodici Vijeća Evrope - Istanbulska konvenclja^o Pored međunarodnog zakonodavstva država je razvila sopstvene sveobuhvatne mehanizme u suočavanju sa nekim oblicima RZN
Ustavom BiH predviđeno je da BiH direktno primjenjuje prava I slobode zagarantirane Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950) i daje joj prioritet nad bilo kojim drugim zakonom (član 3)
Kada je riječ o propisima koji su u primjeni u Federaciji BiH važno je ukazati na sljedeće
Zakon o azilu (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)bull Zakon o strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiH broj 8815) Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj
3210 - Prečišćeni tekst) koji garantira jednake mogućnosti i ravnopravan tretman za sve osobe bez obzira na spol
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013) Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo
br 3603 3703 2104 6904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517) - nasilje u porodici je krivično djelo u skladu sa članom 222 ovog Zakona^
Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210813 5914)
Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 714)
Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i 3114)
bull Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije BiH (bdquoSlužbene novine Federacije В1Нldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)
Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 38164417 i 2818)
bull Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 4906 7611 18911) Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513) i
dr
Strateški i drugi dokumenti (publikacije) od značaja za izradu ovih Smjernica- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine
^ https7rmcoeintCoERMPublicCommonSearchServicesDispiayDCTMContentđocumentld=09(X)00168046031 c Napomena Domaći pravni okvir u svojim krivičnim zakonima kako na nivou Krivičnog zakona BiH tako i na nivou Krivičnog
zakona Federacije BiH kao zaštićena dobra uvrstio je zabranjene radnje koje se mogu dovesti u vezu sa RZN i trgovinom ljudima Takva su djela na primjer u Krivičnom zakonu BIH - član 149a Nezakonito uskraćivanje identifikacijiskih dokumenata član 185 Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz osoba u ropskom odnosu član 186 Međunarodna trgovina ljudima član 186a Organizirana međunarodna trgovina ljudima član 187 Međunarodno navođenje na prostituciju član 189 Krijumčarenje ljudi član 189a Organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela krijumčarenje migranata i drViše u Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paketrdquo Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo 2015 str 44 i 45
15
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (ldquoSlužbeni glasnik BiHldquo 7515)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godine
- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 9513)22
- Protokol o radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama ~ Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2020 godine Sarajevo
4 OPĆA NAČELA SVRHA I CILJEVI SMJERNICA
Svi zainteresirani subjekti koji su uključeni u zaštitu žrtava RZN na području Kantona Sarajevo a u skladu sa međunarodnim smjernicama imaju obavezu da se u svakom trenutku pridržavaju sljedećih općih načela
Pristup koji je usmjeren na preživjele Ovakvim pristupom se stvara podsticajno okruženje u kojem se poštuju prava i žeije preživjelih njihova sigurnost je osigurana i s njima se postupa dostojanstveno i s poštovanjem Pristup usmjeren na preživjele zasnovan je na sljedećim smjernicama
- Sigurnost Sigurnost i bezbjednost preživjelih i nihove djece je primarna- Poverijivost Preživjeti imaju pravo da biraju kome hoće ili neće pričati svoju priču a
informacije se trebaju dijeliti samo uz saglasnost preživjelog- Poštovanje Sve poduzete mjere treba voditi uz poštovanje izbora želja prava i
dostojanstva preživjelog Uloga pjomagaća je da olakša oporavak i osigura sredstva za pomoć preživjelom
- Nediskriminacija Preživjeli trebaju imati ravnopravan i pravičan tretman bez obzira na njihovu starost spol rasu religiju nacionalnost etničku pripadnost seksualnu orijentaciju ili bilo koju drugu karakteristiku
4Pristup zasnovan na pravima teži da analizira i adresira osnovne uzroke diskriminacije i nejednakosti kako bi se osiguralo da svi bez obzira na njihov spol starost etničku pripadnost ili vjeroispovijest imaju pravo da žive slobodno i dostojanstveno sigurni od nasilja eksploatacije i zlostavljanja u skladu sa načelima propisa o ljudskim pravima
bullišPristup zasnovan na zajednici osigurava da se ugroženo stanovništvo aktivno angažira kao partner u razvijanju strategija vezanih za njihovu zaštitu i pružanje humanitarne pomoći Ovaj pristup podrazumijeva direktne konsultacije sa ženama djevojčicama i drugim rizičnim grupama u svim fazama humanitarnog reagiranja kako bi se identificirali zaštitni rizici i rješenja te izgradili postoje6 mehanizmi zaštite zasnovani na zajednici
^Humanitarna načela Humanitarna načela čovječnosti nepristrasnosti neovisnosti I neutralnosti trebali bi podržati primjenu ovih smjernica i od suštinskog su značaja za održavanje pristupa usmjerenog ka pogođenom stanovništvu i osiguranje djelotvornog humanitarnog odgovora
ldquo Važenje ove Strategije je produženo na osnovu Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo broj 3217) članom 37 stav (1) Zakona koji je usvojen 2017godine utvrđuje se da jjostojeći strateški dokumenti ostaju na snazi do stupanja na snagu novog cikiusa planiranja u Шаби sa odredbama člana 27 ovog Zakona Novi ciklus planiranja treba da obuhvati period od 2021 do 2027 godine
16
-^Pristup bez štete ovaj pristup koji se još izražava i kao pristup ne čini nikakvu štetu podrazumijeva poduzimanje svih mjera neophodnih kako bi se izbjeglo izlaganje ljudi daljnjim štetama kao posljedica djelovanja humanitarnih aktera^reg
Svrha razvoja smjernica je standardizacija usklađivanje i koordinacija rada svih aktera koji se bave zaštitom pogođene populacije od RZN u kriznim situacijama
Radi prevencije i odgovora na rodno zasnovano nasilje u kriznim situacijama potrebno je uraditi pripreme i organizirati sistem koji bi pružio efikasan odgovor Stoga Je potrebno provesti niz mjera aktivnosti i procedura kako bi odgovor bio efikasan Prema međunarodnim pravnim izvorima mjere i aktivnosti se odnose na
Angažiranje lokalne zajednice sa ciljem prevencije i odgovora za RZN u slučaju krizne situacijeAktivnosti bitne za ublažavanje posljedica (faza mitigacije) prevenciju i odgovor Aktivnosti na uspostavi i jačanju koordinacije I operativnog djelovanja
Bitno je naglasiti da su minimalni standardi međusobno povezani i međusobno ovisni
Slijedom navedenog cilj ovih Smjernica Je osigurati da svi akteri u Kantonu Sarajevo imaju isto razumijevanje rizika kojima su izložene žrtve RZN u kriznim situacijama i osigurati da sve žrtve imaju pristup minimumu usluga podrške
Cilj smjernica je da razviju jasnu multisektorsku koordinaciju uloga i odgovornosti svih relevantnih aktera uključenih u zaštitu krizama pogođene populacije kako bi se olakšala brza identifikacija upućivanje i zaštita žrtava RZN
Smjernice nisu samostalni dokument i trebaju biti implementirane u koordinaciji sa relevantnim domaćim zakonodavstvom i međunarodnim minimalnim standardima za RZN (kao što su lASC UNFPA UNHCR UNICEF i WHO smjernice)
5 DEFINICIJA POJMOVA
Rodno zasnovano nasilje je krovni termin za bilo kakvu štetu nanesenu protiv nečije volje koja negativno utiče na fizičko ili psihičko zdravlje razvoj i Identitet te osobe a pristavlja rezultat rodno uvjetovanih nejednakosti u odnosima moći koje eksploatišu razlike između muškaraca I žena razlike među muškarcima i razlike među ženama^ Uključuje djela koja nanose fizičku seksualnu ili mentalnu štetu ili patnju prijetnje takvim djelima prinude i druga lišenja slobode ovi postupci se mogu dogoditi Javno ili privatno
Pojam rodno zasnovano nasilje također se sve više koristi od strane nekih aktera kako bi se istakle rodne dimenzije određenih oblika nasilja nad muškarcima I dječacima naročito nekim oblicima seksualnog nasilja počinjenog sa eksplicitnom namjerom jačanja rodno nejednakih normi maskuliniteta I femininiteta (npr seksualno nasilje počinjeno u oružanom sukobu usmjereno na emaskulaciju ili feminizaciju neprijatelja)^^
Nadalje takav stav proizlazi iz općenitog stajališta koje je ukorijenjeno u okvir patrijarhalne društvene strukture po kojoj je pitanje kontrole i moći pitanje isključivo muškaraca Uz takvo tradicionalno stajalište uz muški spol vrlo često vežemo karakteristike poput suzdržanosti od ekspresije emocija asertivnosti i agresivnosti Moramo uzeti u obzir da socijalizacija ima
Minimalni standardi za prevenciju i odgovorna RZN u vanrednim situacijama UNFPA 2015 Dokument dostupan putem internet adrese httpswwwun^jaorgsitesdefaultfilespub-pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska I manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine str 43 (prevod rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) - citirano prema httpAAWww relielWeb intwrwb nsfs40B847015485B34749256B FE0006E603)^ Smjernice u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (lASAC 2015)2httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Ge nder-based-Violence-GuidelinesJo-respdf
17
različit utjecaj na muškarce i žene u pogledu doživljaja nasilja Tako se muškarce odgaja na način da je dopušteno biti nasilan u određenim situacijama dok su žene te koje su više submisivne i pasivne Takav način odgoja utječe na drugačiji pogled na nasilje kod muškaraca I žena što u konačnici dovodi i do drugačijeg doživljaja nasilja Problem nasilja nad muškarcima ovisi o društvenom kontekstu i društvenim stereotipima koji imaju utjecaj na to koliko je društvo spremno pružiti pomoć Problem započinje već od samih žrtava kojima je teško uopće priznati sebi samima da su žrtve nasilja^reg
Zbog potrebe jedinstvenog razumijevanja izraza u ovoj oblasti slijedi prikaz ključnih pojmova važnih za primjenu ovih Smjernica
- ldquoRodno zasnovano nasilje nad ženama označava nasilje koje je usmjereno protiv žena zato što su žene ili koji neproporcionalno pogađa žene^rsquo
- ldquoNasilje nad ženama shvata se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i podrazumijeva sve dnove RZN koji rezultiraju ili bi mogli dovesti do fizičke seksualne psihološke ili ekonomske štete ili patnje žena uključujući prijetnje takvih djela prinude ili proizvoljnog lišavanja slobode bilo u javnom ili u privatnom životu^reg
- ldquoNasilje u porodicirdquo podrazumijeva sva djela fizičkog seksualnog psihološkog ili ekonomskog nasilja koje se javljaju u porodici ili domaćinstvu ili između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera bez obzira da li počinitelj dijeli iii je dijelio isto prebivalište sa žrtvom^^
Prema Međunarodnom sistemu za upravljanje informacijama o rodno zasnovanom nasiju (MSUIRZN) sljedeće kategorije nasilja su prijavljene kao najčešće u vanrednim kriznim situacijama
~ bdquoSeksualno nasilje uključujući I silovanje odnosi se na uključenost u vaginalnu analnu ili oralnu penetraciju seksualne prirode nad tijelom druge osobe sa bilo kojim tjelesnim dijelom ili objektom a bez njene saglasnosti uključenost u druge nesaglasne činove seksualne prirode sa osobom te izazivanje učešća druge osobe u nesaglasnim činovima seksualne prirode sa trećom osobom Saglasnost mora biti data dobrovoljno jer je rezultat slobodne volje osote s procjenom u kontekstu okružujućih okolnostiregreg
- bdquoSeksualni napad je bilo koji oblik nesagtasnog seksualnog kontakta koji ne rezultira ili ne uključuje penetraciju Primjeri uključuju pokušaj silovanja kao i neželjene poljupce milovanje ili dodirivanje genitalija i zadnjice
- bdquoMutiiacijasječenje ženskih genitalija je čin nasilja koji uključuje sječenje seksualnih organa zbog čega se to može klasificirati kao seksualni napad Sječenje ženskih genitalija ne uključuje silovanje tj slučaj gdje je došlo do penetracije
- bdquoFizički napad je čin fizičkog nasilja koji nije seksualan po prirodi Primjeri uključuju udaranje šamaranje gušenje sječenje guranje paljenje pucanje ili korištenje bilo kojeg oružja napade kiselinama ili bilo koje druge radnje koje rezultiraju bolom neugodnošću Ili povredomregreg
- bdquoPrisilni brak podrazumijeva brak pojedinca protiv njene ili njegove voljeregreg- bdquoUskraćivanje resursa mogućnosti iii usluga se odnosi na uskraćivanje pravičnog pristupa
ekonomskim resursimasredstvima ili mogućnostima za život obrazovanju zdravstvu ili drugim socijalnim uslugama Primjeri uključuju udovicu koja je spriječena da dobije nasljedstvo zarade koje prisilno uzima intimni partner ili član porodice žena koja je spriječena da koristi kontracepciju djevojčica koja je spriječena da pohađa školu itd Izvještaji o općem siromaštvu ne bi trebali biti evidentiranireg^
~ bdquoPsihološkoemocionalno zlostavljanje je nanošenje mentalnih ili emocionalnih bolova ili povreda Primjeri uključuju prijetnje fizičkim ili seksualnim nasiljem zastrašivanje poniženje prisilnu izolaciju progonstvo uznemiravanje neželjenu pažnju primjedbe gestove ili pisane riječi seksualne iili prijeteće prirode uništenje dragih stvari itdregreg
- bdquoTrgovina ljudima podrazumijeva vrbovanje prevoz prebacivanje prikrivanje ili prijem lica putem prijetnje ili upotrebe sile ili drugih oblika prinude otmice prevare obmane zloupotrebe moći ili položaja ranjivosti ili davanja iii primanja plaćanja ili koristi radi postizanja saglasnosti osobe koja ima kontrolu
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine (prevođ rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) bull citirano prema httpwwwwreiiefwebintwrwbnsfsM0B847015485B34749256BFE0006E603)
Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (2011) httpsrmcoeintCoERMPubticCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentld=090000168046031c
Op cit^ Op cit ldquo Op cit član 36
Op cit član 38reg httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-T oolpdf ldquo Op dtldquo Op cit
Op cit
18
nad drugom osobom zbog eksploatacije Iskorištavanje uključuje u najmanju ruku eksploataciju drugih za prostituciju ili druge oblike seksualne eksploatacije prinudni rad iii usluge ropstvo ili postupke slične ropstvu porobljavanje ili uklanjanje organa ^
Ostati pojmovi- Krizna situacija je neplanirani i neželjeni proces koji traje određeno vrijeme na određenom podrult^u a
na koji se može utjecati samo djelomično može ozbiljno da ugrozi sigurnost ljudi i okoline Krizna situacija je neočekivani događaj čiji uzroci mogu biti vanjski i unutrašnji odnosno mogu biti uzrokovane ljudskim faktorom ili prirodnima silama
- Povjerljivost etičko načelo povezano sa stručnjacima iz oblasti medicinske i socijalne službe Održavanje povjerljivosti zahtijeva da pružatelji usluga štite prikupljene informadje i saglase se da dijele samo informacije sa izričitom dozvolom klijenta i u drugim slučajevima predviđenim zakonom Sve pisane informacije uključujući i one u elektronskom formatu treba držati u zaključanim datotekama a samo ovlašteno osoblje treba Imati pristup Održavanje povjerljivosti o nasilju znači da nikada ne razgovaraju o detaljima slučaja sa porodicom ili prijateljima ili sa kolegama za koje smatraju da nema potrebe da znaju o nekom djelu zlostavljanja To znači da će lične informacije žrtve (kao i svi podaci koji mogu identificirati određenu žrtvu) biti podjeljeni samo sa ostalim pružateljima usluga koji direktno sudjeluju u pružanju podrške ovoj specifičnoj žrtvi u skladu sa zakonom dok druge zainteresirane strane dobijaju samo zbirne podatke koji omogućavaju statistički monitoring RZN ali ne I identifikaciju pojedinih žrtava Kada se radi sa djecom odluke o poverljivosti podataka treba da budu u najboljem interesu djeteta
- Zainteresirana strana(e) odnosi se na pojedince grupe organizacije i institucije uključene u sprječavanje i reagiranje na RZN Zainteresirane strane mogu biti izbjegliceintemo raseljene osobe lokalno stanovništvo uposleni Ili dobrovoljci agencija UN-a nevladinih organizacija domaćih institucija vlasti donatora i drugih članova međunarodne zajednice
- Dijete je svaka osoba koja nije navršila 18 godina života (prema Konvenciji o pravima djeteta i domaćim propisima)
- Dijete bez pratnje je dijete koje je razdvojeno od oba roditelja i ostalih rođaka i ne nalazi se pod zaštitom druge odrasle osobe koja je po zakonu ili običajnom pravu odgovorna za brigu o djetetu^reg To znači da se dijete nalazi bez potpune brige (nadzora) od strane odrasle osobe iii da se o njemu brine neko ko nije u rodu ili je djetetu nepoznat ili nije njegov uobičajeni staratelj (npr komšija drugo dijete mlađe od 18 godina ili stranac)^^
- Razdvojeno dijete je dijete odvojeno od oba roditelja ili od ranijeg zakonskog staratelja ili od uobičajenog primarnog staratelja ali ne nužno razdvojeno i od ostale rodbine Stoga se ovaj izraz odnosi na djecu koja se nalaze u pratnji drugih odraslih članova svoje porodicereg
- Zajednica je termin koji se koristi u ovim smjernicama a koji se odnosi na stanovništvo pogođeno kriznim situacijama U pojedinačnim okruženjima zajednica se može odnositi na izbjeglice interno raseljene osobe osobe pogođene humanitarnim katastrofama i si
- Osobe sa invaliditetom uključuju osobe koji imaju dugoročno fizičko mentalno intelektualno ili senzorno oštećenje koje u interakciji sa različitim barijerama može ometati njihovo puno i efikasno učešće u društvu na ravnopravnoj osnovi sa drugimardquo
- Informirani pristanak je dobrovoljna saglasnost pojedinca koji ima pravnu sposobnost da daje saglasnost Da bi dao informirani pristanak pojedinac mora imati kapacitet i zrelost da razumije usluge koje se nude i da bude zakonski u mogućnosti dati svoju saglasnost Obrazac pristanka za davanje informacija nalazi se u Prilogu 2 ovih Smjernica
- Informirana saglasnost je izričito dat pristanak za sudjelovanje u uslugama od strane mlađe djece koja su po definiciji premlada da daju informirani pristanak ali dovoljno stara da razumiju i slože se o tome da sudjeluju u uslugama^
- Obavezno prijavljivanje podrazumijeva da su zdravstveni i socijalni radnici nastavnici odgajatelji medicinske obrazovne i druge ustanove i organi kao i nevladine organizacije koji u obavljanju svoje dužnosti saznaju za učinjene radnje nasilja dužni odmah po saznanju prijaviti učinjene radnje nasilja u porodici nadležnoj policijskoj upravi Ukoliko se radi o stranom državljaninu prijavljuje se Službi za poslove sa strancima
httpswwwunodcorgdocumentstrealiesUNTOCPublicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i Interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR Ženeva 2003 str 6ldquo UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Detemining the Best Interests of the Child httpswwwunhcrorg4566bl6b2pdf 3raquo Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 lsquoThe Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child httpswwwunhaorg4566b16b2pdf Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom httpwwwunorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-epdf Seksualno i rodno nasipe nad izbjeglicama povratnidma i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR 2003rsquo Član 8 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013)
19
Hitnost rješavanja Za predmete nasilja u porodici nadležni subjekti dužni su osiguravati hitnost u rješavanju a u skladu sa svojim nadležnostima Ova se obaveza odnosi na općinski sud - prekršajno odjeljenje suda (u daljnjem tekstu nadležni sud) policija organ starateljstva i druge institucije nadležne za socijalnu i zdravstvenu zaštitu uz obavezu zajedničkog i koordiniranog djelovanja^Žrtvapreživjeii osoba koja je pretrpjela RZN Na osnovu međunarodnih standarda znanja i dobrih praksi u ovim Smjernicama koriste se dva pojma - žrtvardquo i preživjeli - da označe osobe podvrgnute RZN što upućuje na dva koegzistirajuća aspekta viktimizacija (također u medicinske i sudske svrhe) i otpornost (za psihosocijalnu podršku i osnaživanje)IzvršiteiJpočiniteiJ nasilja osoba grupa ili institucija koja direktno nanese ili na drugi način podržava nasilje ili drugo zlostavljanje koje je nanijeto drugome protiv njegovenjene voije^Mučenje svaki čin kojim se namjerno nanosi teška boi iii patnja bilo fizička ili psihička nekoj osobi u takve svrhe kao što su pribavljanje informadja ili priznanja od te osobe ili treće osobe kažnjavanja za djelo koje je ona ili treća osoba počinila iii se sumnja da Je počinila ili zastrašivanje ili primoravanje nje ili treće osobe ili iz bilo kog razloga zasnovanog na diskriminaciji bilo koje vrste kada je takva bol ili patnja nanijeta od strane ili uz podsticanje iii saglasnost javnog službenika iii druge osobe koje djeluje u službenom svojstvu Ne uključuje bol ili patnju koja proizilazi samo od ili je sastavni ili posljedični dio zakonitih sankcija^
čl 3 i 4 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici httpwwwunhcrorg453492294pdf
^ Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih nehumanih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja i Međunarodne konvencije 0 eitminaciji svih oblika rasne diskriminacije
20
ii DIO
HITNA INTERVENCIJA
6 PRAVCI UPUĆIVANJAOd presudnog je značaja da postoji jasna komunikacija i razumijevanje sigurnosti svih uputa vezanih za RZN Jednom kada svaki sektor uspostavi standarde zaštite važno je formirati jasan sistem upućivanja među tim sektorima Pravce upućivanja treba stalno provjeravati za svako područje i treba navesti
Koje agencije ili institucijeustanove pružaju usluge Specifične kontakt informacije ime I broj telefona) jedne od ključnih osoba u toj
institucijiustanovi Osiguranje usluga koje pruža institucijaustanovabullbull Sve troškove vezane za uslugu ako su relevantni Gdje se žrtve trebaju uputiti kako bi imale pristup ovim uslugama
Hitna upućivanja iziskuju hitnu reakciju-procjenu prvih neophodno potrebnih radnji kao što su
- uvid u nivo rizika- prijava slučaja- saglasnost koju je dala žrtvapreživjeli RZN^- zbrinjavanje- hitna medicinska pomoć- preporuka prvostepenog tima za upućivanje- zahtjevi drugih relevantnih zainteresiranih strana na primjer porodica prijatelj ili
pratitelj- prekidanje stanja u kojem se do tada nalazila potencijalna žrtva
Prvostepena reakcija (hitni odgovor) U slučajevima nasilja nad migrantima ili izbjeglicama i tražiteljima azila terenske službe u privremenim prihvatnim centrima trebaju pružati osnovnu podršku Svi koji rade u ovim centrima trebaju biti dio specijalizirane obuke za procesuiranje RZN u skladu s usvojenim procedurama Ukoliko relevantna usluga nije organizirana u centruobjektu usluge će pružiti drugi pružatelj usluga Ambulante i angažirano stručno osoblje u privremenim prihvatnim centrima je spremno da se bavi RZN u određenim limitiranim okolnostima
Procedure upućivanja odnosno referalni mehanizam u slučajevima RZN razvijen je za svaki privremeni prihvatni centar posebno te čine Prilog 4 (Ušivak) i Prilog 5 (Blažuj) ovih Smjernica
Drugostepeni (srednjoročni) odgovor Ako žrtvipreživjelom RZN treba podrška koja se ne može pružiti unutar privremenog prihvatnog centra (kao dio prvostepene reakcije) žrtvu treba uputiti na druge službe koje mogu pružiti specijaliziranu njegu i pomoć Ove usluge se nalaze izvan privremenih prihvatnih centara i uključuju Između ostalog specijaliziranu zdravstvenu zaštitu hospitalizaciju ili liječenje HlV-a i drugih bolesti Ovo uključuje i dodatne usluge kao što je prevoz oddo privremenog prihvatnog centra obavezno angažiranje prevoditelja (istoga spola kao žrtva) lijekove ili sakupljanje dodatne dokumentacije Kada se žrtva RZN zbrine ona će biti vraćena u privremeni prihvatni centar i bit će pod pojačanim nadzorom i zaštitom od strane zaštitarske službe u privremenom prihvatnom centru Ukoliko prevoz preživjele osobe ne može osigurati i pružiti hitna medicinska služba Isti bi trebao biti osiguran od agencija ovlaštenih za prevoz migranata i 24 sata prisutnih u privremenim prihvatnim centrima
Za krivična djela koja se prooesuiraju na ех ocio osnovi saglasnost žrtve nije od značaja Ipak međunarodni standardi preporučuju da se osigura saglasnost žrtve u svim procesima a kako bi se izbjegla reviktimizadja
22
Trećestepeno upućivanje (dugoročni odgovor) Trećestepeno upućivanje primjenjuje se ako žrtvapreživjeli RZN treba dugoročnu pomoć kao što je posjeta savjetovanju ili terapiji podrška pri pripremi tužbe protiv počinitelja nasilja i davanje saglasnosti za starateljska prava i viđanje djeteta iii zahtjev za dodatnim relevantnim dokazima iz druge zemlje Međutim trećestepeno upućivanje podrazumijeva produženi boravak žrtvepreživjelog RZN u zemlji a za vrijeme boravka država bi trebala pružiti žrtvi pristup osnovnim uslugama kao što su smještaj psihosocijalne i druge usluge i pravo na rad Pri pružanju usluga potrebno je osigurati prevoditelja istoga spola kao žrtva)
NapomenaZa žrtve RZN iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila koji se nalaze na prostoru Kantona Sarajevo ali borave u privatnom smještaju odnosno nisu registrirani u privremenim prihvatnim centrima prema međunarodnim propisima država je dužna obavezno da pruži usluge hitne medicinske pomoći neovisno od toga da li je migrant izbjeglica ili tražitelj azila I zvanično registriran na području ovog Kantona Ova vrsta pomoći može se organizirati kroz saradnju nadležnih organizacija Crvenog krsta međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ove populacije i lokalnih zdravstvenih ustanova
Osim hitne medicinske pomoći važno je definirati i pružanje ostalih potrebnih usluga u slučaju RZN Radi se o pitanju koje zahtjeva poduzimanje dodatnih napora kako bi se adekvatna pomoć pružila I onoj populaciji koja boravi na području Kantona Sarajevo ali izvan Privremenih prihvatnih centara Informacije o vrsti i načinu pružanja pomoći u slučajevima RZN moraju biti dostupne i ovoj skupini migranata izbjeglica i tražitelja azila Nakon što se osigura mehanizam upućivanja u ovim slučajevima informacije će biti dostupne kako nadležnim tijelima i organizacijama tako i ciljanoj populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila izvan Privremenih prihvatnih centara
7 MINIMALNI PAKET USLUGA U BORBI PROTIV RZN
Minimalni paket usluga u borbi protiv RZN u kriznim situacijama razvijen je u okviru stručnog uputstva UNFPA Ovaj odjeljak daje smjernice za proširenje brige o žrtvama RZN u kriznim situacijama s posebnim osvrtom na sljedeće
1 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika2 Pružanje usluga na terenu3 Osiguranje hitnog reagiranjapružanja prve pomoći
71 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika
Osobe koje su u riziku od RZNrdquo su uglavnom žene djevojčice i dječaci koji su već bili izloženi RZN ili im je prijećeno istim u njihovim zemljama porijekla stalnim ili privremenim prihvatnim centrima za tražitelje azila izbjeglice I migrante iii zemljama u kojima su ranije boravili duž migracionog puta te interno raseljene osobe Drugim riječima osobe koje se mogu lako fizički emocionalno ili psihički povrijediti ili napasti
Migranti izbjeglice i tražitelji azila koji traže zaštitu u drugim zemljama imaju teške traume i povrede Izgubili su sve svoje poznate mehanizme zaštite I izuzetno su ranjivi u smislu da je vrlo vjerovatno da će na putu doživjeti nasilje I zloupotrebu svojih prava Neki od njih sada imaju još veći rizik od daljeg viktimiziranja na RZN i seksualno nasilje
Prema međunarodnim iskustvima i standardima I povratnim informacijama koje pružaju humanitarni službenici koji se bave trenutnom izbegličkom i migrantskom krizom u Evropi i
23
Bosni i Hercegovini sljedeće su osobe identificirane kao rizična ciljana ranjiva i najugroženija grupa za RZN i seksualno nasilje
- adolescentice-- udovice rastavljene iii neudate ženedjevojkeldquo žene koje putuju same s djecom bez pratnje supružnika vanbračnih partnera ili
drugih odraslih muških članova porodice- domaćinstva na čijem su čelu žene- starije žene i muškarci- djeca u domaćinstvima predvođenim muškarcima- djevojčice i dječaci koji su bez pratnje ili razdvojeni- pripadnici etničkihvjerskih manjina- osobe sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom- osobe sa zdravstvenim problemima (koje pate od teških iii hroničnih bolesti spolno
prenosivih bolestiHIV-AIDS itd)- trudnice iii dojilje- osobe sa historijom seksualnog nasilja (kao žrtve iili svedoci uključujući I rani brak)- LGBTI+ osobe
Pored migracionih kriza navedene kategorije mogu se smatrati osobama osjetljivim na druge katastrofe i krizne situacije^reg Ove su osobe u opasnosti od daljnje viktimizacije
Zdravstvene posljedice rodno uvjetovanog nasilja mogu se grupirati u tri kategorije1 Fizičke posljedice2 (Pslho-)somatske posljedice3 Psihičke posljedice
Višestruka traumatska iskustva ostavljaju teške posljedice po zdravlje osobe Pri tome nesigurna situacija boravka nedostatak poslovnih mogućnosti i si dodatno usložnjavaju psihičke problem Među migrantima Izbjeglicama i tražiteljima azila često je izražen posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) ali i drugi mentalni poremećaji i somatski zdravstveni problemi Ako su ove osobe već bile traumatizirane iii su doživjele traumatizaciju tokom bijega u uvjetima kada su njihov boravišni status i budućnost I dalje nesigurni može doći i do pogoršanja mentalnog zdravlja^reg
Seksualno nasilje je problem kojem treba posvetiti posebnu pažnju istraživanja pokazuju da su bitne tri specifične faze u kojima izbjeglice i migranti - žrtve rodno zasnovanog nasilja doživljavaju seksualno nasilje stanje u zemlji porijekla iskustva prilikom bijega i iskustva u EU50
U zemlji porijeklaprije bijega Zlostavljanje od strane osoba koje imaju moć seksualno premlaćivanje (posebno žena) seksualni napad silovanje otmica od strane naoružanih članova sukobljenih strana uključujući sigurnosne snage masovno silovanje i prisilna trudnoća seksualno nasilje u vezama s Intimnim partnerom seksualno zlostavljanje djece seks za preživljavanjeprisiina prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
Prilikom bijegau tranzitnim zemljama Seksualni napad od strane razbojnika službenika na granici zarobljavanje za trgovinu ljudima od strane krijumčara seksualni napad
^ Poglavlje 7 preuzeto iz đokurrrenta Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine Smjernice su usvojene odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine Za potrebe izrade Smjernica za područje Kantona Sarajevo tekst je dijelom dopunjen i prilagođen stanju u ovom kantonu
Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine str 19ldquo Op cit str 30
24
u tranzitnim prostorima seks za preživljavanjeprisilna prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
U zemlji odredišta (EU) Seksualni napad prisila iznuda od strane osoba s autoritetom seksualno zlostavljanje razdvojene djece u udomiteljstvu seks za preživljavanjeprisilna prostitucija seksualna eksploatacija osoba koje traže pravni status u zemlji odredišta (državi članici EU) ili pristup pomoći i resursimareg^
Posebna pažnja mora se posvetiti uvjetima života u smještajima za migrante izbjeglice I tražitelje azila s obzirom da upravo te okolnosti kolektivnog smještaja povećavaju rizik od pojave nasilja U ovakvim smještajima rijetko postoje zaštićena mjesta i mjesta za odmor Porodice često doživljavaju intenzivne situacije zbog životnih iskustava i iskustava nastalih tokom bijega Riziku da postanu žrtve rodno zasnovanog nasilja u smještajima posebno su izložene žene djevojčice i dječaci I to od strane članova porodice drugih osoba smještenih u skloništa ali i od sigurnosnog osoblja S druge strane i onda kada dođe do mjera kao što su zabrane pristupa počinitelju otvara se pitanje šta to u praksi znači Nerijetko kolektivni smještaji nemaju uvjete za odvajanje takve osobe od ostalih osoba u skloništu Osim toga ako bi se vršilo izdvajanje tog počinitelja iz konkretne zajednice (skloništa) to može dovesti do kršenja njegove obaveze boravka u skloništu (kao legalnog mjesta boravka)
S obzirom da život u kolektivnom smještaju u kojem je sve organizirano može potaći razvijanje osjećaja ovisnosti i manjka kontrole nad svakodnevnim životom važno je osmišljavati aktivnosti koje će doprinijeti jačanju osjećaja samopoštovanja kontrole i odgovornosti korisnika Konstruktivnim provođenjem slobodnog vremena zadržavaju se stare i razvijaju nove vještine I znanja a time i preveniraju poteškoće mentalnog zdravljaldquo
711 Faktori rizika
Faktori rizika uključuju trenutne ili prethodne okolnosti koje mogu dovesti do RZN iii razvoja bolesti iii povreda uzrokovanih nasiljem naročito kada se pojedini ljudi uklanjaju iz okruženja u kojem su zaštićena njihova prava i slobode kao i njihov fizički I psihički integritet
U ovisnosti od okolnosti faktori rizika mogu biti lični - u odnosu na ličnu situaciju pojedinca i eksterni - u odnosu na spoljne utjecaje
Najznačajniji faktori rizika za ugroženost od RZN su
Lični faktori rizika - Nedostatak podrške muških članova porodice (osiguranje zaštite i društveno prihvatanje od strane zajednice) Međutim mora se imati na umu da žena može biti izložena riziku od RZN od muškog člana porodice odnosno da muško prisustvo može biti i rizik
- Nedostatak finansijskih sredstava- Nedostatak pristupa osnovnim životnim potrebama (hrana voda higijena
spavanje)- Odsustvo iili gubitak ličnih dokumenata (koji se odnose na lični identitet
roditeljstvo imovinu)- Određene lične karakteristike (spol rodni identitet seksualna orijentacija
invaliditet jezične barijere itd)Eksterni faktori rizika - Nedostatak pristupa informacijama
- Nesigurni načini prevoza uključujući javni prevoz kao što su bez nadzora i prenatrpani vozovi i autobusi privatni prevoz taksi bez nadzora ilegalni
Op cit str 30 Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih
ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009
25
transport ili krijumčarenje ili dijelovi puta kojim se ide pješke bez nadzora- Zloupotreba ovlasti (nezakonit pritvor nedostatak pravne pomoći)- Neadekvatan nivo sigurnosti u stalnim i privremenim prihvatnim centrima
uključujući prenatrpanost kupatila i toalete tamne i izolirane sobe- Odsustvo prostorija za muškarce i žene nema posebnih soba za djecu soba
prilagođenih osobama s invaliditetom nema posebnih prostorija u kojima stručnjaci mogu u privatnosti razgovarati sa potencijalnim žrtvama RZN
- Nepostojanje kontrole poštivanja propisa o odvojenim muškim i ženskim kupatilima i toaletima
~ Neprimjerena rodna struktura osoblja za pružanje pomolt5a i zaštitu~ Slab nadzor nad aktivnostima i uslugama u centrima- Neprimjerno ponašanje humanitarnog osoblja- Smještaj u neformalnim naseljima_________________________________________
Priznavanje ugroženosti u pogledu RZN i faktora rizika od suštinske je važnosti prilikom pristupa migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila kako bi se identificirali oni kojima je potrebna pomoć U tom smislu od pomoći su procedure za minimiziranje rizika (prevencija i zaštita) i definirane usluge prve pomoći u cilju spašavanja života
Procjena rizika se zasniva na dostupnim informacijama i mora se obaviti što prije Kada se vrši procjena rizika treba obratiti posebnu pažnju na sljedeće da ii je navodni izvršitelj već počinio RZN ranije ili neposredno prije procjene rizika i da li je onona u stanju da to ponovo učini da ii je prijetio da će izvršiti ubistvo ili samoubistvo da ii je naoružan da li se radi o osobi sa mentalnim poremećajima ili osobi koja zloupotrebljava psihoaktivne supstance da ii žrtva živi u strahu i kako procenjuje sopstvene rizike od RZN
Kombinacija stepena ugroženosti i faktora rizika omogućava osoblju na terenu da klasificira slučajeve po nivou rizika i vjerovatnoće nastanka RZN i definira vrstu potrebne pomoći
Svi akteri koji pružaju usluge migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila u stalnim i privremenim centrima za prijem kao i lokalni pružatelji usluga treba da budu upoznati sa nivoima ugroženosti i faktorima rizika propisno obučeni i spremni da poduzmu odgovarajuće mjere u skladu sa ovim Smjernicama
ftumanitamd osoblje bi trebalo da bude u stanju da brzo prepozna ugrožene osobe osoblje koje nije direktno uključeno u pružanje usluga pnre pomoći treba znati kako upu^ identificirane slučajeve zainteresiranim stranama koje pružaju specijalizirane usii^e
712 Razotkrivanje
RZN mora biti pažljivo razotkriveno kako bi se smanjila mogućnost sekundarne viktimizacije uz puno poštivanje dostojanstva te osobe i povjerljivosti informacija
Neke žrtve RZN se odlučuju da ne razotkriju ovaj vid nasilja ili da ne traže pomoć Neki od razloga za to mogu biti
- stalna nada da će zlostavljanje prestati~ vjerovanje da je zlostavljanje njihov lični problem- vjerovanje da oni i sami potiču nasilno ponašanje- česta percepcija da je RZN prihvatljivo- zlostavljači ulažu veliki napor ne bi ii žrtve ostale s njima- žrtve ponekad žele da prestane nasilje ali ne i odnosveza- stigma i sramota- vjerovanje da se u vezi toga ništa ne može učiniti- vjerovanje da pružatelji usluga nisu u mogućnosti da pomognuldquo stalno prisustvo počinitelja~ želja da se zaštiti počinitelj i njegova porodica
26
- strah od posljedica razotkrivanja kao što je eskalacija nasilja raspad porodice oduzinnanje starateljstva nad djecom
- ekonomske posljedice odvajanja
Što se tiče razotkrivanja nasilja žrtve migranti izbjeglice i tražitelji azila mogu doživjeti I dodatne barijere kao što su
- strah da će izgubiti status tražitelja azila ili izbjeglice ili dodijeljenu supsidijarnu zaštitu ako napuste počinitelja nasilja
- nedostatak svijesti o njihovim pravima i mogućnostima u stranoj zemlji- nedostatak informacija i jezičke barijere- kratki boravak u BiH prije nego što krenu na daljnji put- društvena izolacija koja proizilazi iz njihove emocionalne ovisnosti od počinitelja
nasilja
Razotkrivanje nasilja zahtijeva visok stepen povjerenja u osobu kojoj se ono razotkriva Potrebno je učiniti sljedeće kako bi se osiguralo da žrtve koje žele da razotkriju RZN osjete da imaju podršku u tome i da osjete sigurnost da rade ispravnu stvar
Slušajte Pojžlte žrtvama priliku da vam ispričaju kroz šta su prošli i to svojim riječima i onda kada one za to budu spremne Pokušajte da ih ne prekidate ili da Im postavljate previše pitanja Nemojte da osjećate da treba da popunite svaki trenutak ćutanja koji se pojavi tokom razgovora Ako se žrtvama osigura adekvatan prostor i pruži im se dovoljno vremena za razgovor to će im pomoći da se osjete cijenjenima i podržavanima Nemojte postavljati previše pitanja nego slušajte samo ono što vam sama osoba želi reći
Nemojte osuđivati Nije dobra ideja da se postavljaju pitanja koja pokazuju da upravo to činite ne vršite pritisak na žrtvu (na primjer da izađe iz nasilne veze) jer to može imati negativne posljedice uključujući i opasnost od fizičkog napada
Dajte žrtvama do znanja da im vjerujete
-
Veoma je važno da žrtve znaju da im vjenijete njihovo povjerenje možete zadobiti tako što ćete reći npr mora da je to bilo veoma zastrašujuće zaVas
Potvrdite odluku te osobe da razotkrije nasilje
Žrtve se mogu boriti sa osjećanjima krivice i sumnje u sebe istaknite njihovuhrabrost i snagu za poduzimanje odgovarajućih koraka
Naglasite neprihvatljivost nasilja
Ukažite žrtvama da je nasilje neprihvatljivo i ohrabrite ih da ga razotkriju a istovremeno se pobrinite da one takvo ohrabrivanje ne dožive kao da ih Л osuđujete
Naglasite povjerijivošt čuvanje povjerljivosti onda kada žrtva odluči da istupi i razotkrije RZN je odnajve^ mogućeg značaja
Uputite žrtve odgovarajućim organizacijama za pružanje podrške
Postoje mnoge organizacije dviinog društva koje pružaju zaštitu migrantima kao i žrtvama RZN identificirajte prvu relevantnu zainteresiranu stranu kojoj bi trebalo uputiti žrtvu na osnovu potreba žrtve
713 Rad u multikulturalnom okruženju
Razumijevanje kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migrant izbjeglice i tražitelji azila predstavlja izazove za stručnjake i iziskuje njihovu toleranciju na različitosti (kulturološke jezične običajne rodne) te znanja i vještine o različitim kulturama i načinima komuniciranja Osnovni smisao kulture sastoji se u tome da olakša održi I produlji napredak ljudskog društva Kultura objedinjuje svjesne i nesvjesne modele ponašanja stečene i prenesene simbolima koji tvore osebujna postignuća ljudskih skupina Temeljnu srž kulture čine tradicionalne ideje (povijesno stečene i Izabrane) i vrijednosti vezane uz te ideje Kultura predstavlja određenu konfiguraciju ponašanja normi stavova vrijednosti uvjerenja i temeljenih pretpostavki koje se razlikuju od društva do društva
Područja najčešćeg nerazumijevanja među kulturama odnose se na vrijednosti (temeljna vjerovanja nacionalne karakteristike) način komunikacije (stil govora navika slušanja) pojam prostora i vremena U pojedinim kulturama postoje određena pravila koja se direktno vežu za percepciju vremena lični prostor dodirivanje pogled osmijeh
27
Rodne razlike također mogu utjecati na komunikacijski proces Istraživanja su pokazala da žene više upotrebljavaju indirektni govor dok muškarci upotrebljavaju direktni govor Isto tako postoje velike razlike u emocionalnom doživljavanju 1 pokazivanju emocija kod osoba Iz različitih kultura što je prvenstveno uvjetovano socijalizacijom Razumijevanjem kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migranti i izbjeglice izbjegavaju se negativni učinci postupanja pri čemu nije zadatak stručnjaka da osuđujuprosuđuju nego da osobu saslušaju i uvažavaju Za stručnjake koji rade u multikulturainim okruženjima usavršavanje u tom području je sine que non učinkovitog i djelotvornog postupanjareg^
72 Pružanje usluga na terenu
Pružanje usluga na terenu podrazumijeva da su usluge ili informacije pružene ljudima tamo gdje žive Ili provode vrijeme Zbog poznatih prepreka vezanih za RZN u svakom kontekstu kao što su osjećaj sramote 1 stigme nepovjerenje u pružatelje usluga strah od ponovne viktimizacije i prijetnji smrću pružatelji usluga treba da insistiraju na modusu bdquopružanja usluga na terenu 1 to na jezicima koje razumiju potencijalne ili stvarne žrtve RZN zamjenjujući način tradicionalnog pružanja usluga koji očekuje od korisnika da traže pomoć dolazeći u kancelarijeprostorije pružatelja usluga
Pružanje usluga na terenu posebno žrtvama RZN zahtijeva da se obezbjedi siguran prostor čak i minimalne veličine tako da žrtve i pružatelji usluga mogu govoriti u privatnosti u sigurnom i pristupačnom okruženju
Usluge na terenu mogu također provoditi socijalni radnici zdravstveni radnici psiholozi psihoterapueti i aktivisti koje podržavaju obučeni kulturni 1 jezički medijatori Pored toga potrebno je obratiti pažnju na rodnu strukturu aktera koji pružaju usluge na terenu kako bi se spriječile komunikacijske barijere izazvane kulturnim vjerskim ili drugim razlozima
Kad god je to moguće prevoditelj treba biti istog spola kao i žrtva u svakom slučaju prevoditelji moraju prvo prisustvovati neophodnoj obuci koja se fokusira na načelo povjerljivosti i razumijevanja koncepta RZN u kriznim situacijama
Odgovarajuće zainteresirane strane bi trebalo da se dogovore o ulogama i odgovornostima za pružanje pomoći kako bi se olakšala koordinacija Zainteresirane strane koje su zadužene za Informiranje treba da obavljaju svoje aktivnosti obraćanjem migrantima i izbjeglicama na mjestima na kojima se okupljaju koristeći jednostavna pitanja za probijanje leda sa ključnim porukama Pružanje usluga na terenu uključuje i širenje informacija o tome gdje kako i koje se vrste usluga pružaju o posljedicama nasilja nad ženama i prednosti traženja zaštite i podrške Štaviše poruke moraju biti formulirane tako da žrtve mogu da ih prihvate i razumiju Žrtve trebaju jasno razumijeti da pružatelji usluga brinu o njihovom blagostanju Pored toga poruke se moraju prenijeti na jezicima koji žrtve shvataju i u potpunosti poštujući njihove kulturne osjetljivosti
S obzirom na teška iskustva kroz koja prolaze žrtve pružatelji usluga moraju ih obavjestiti o mnogim važnim pitanjima počevši od vrlo jednostavnih informacija kao što su
- Dostupnost zdravstvenih i psihosocijalnih usluga- Prisustvo zainteresiranih strana zaduženih za sigurnost u centru- Mogućnost podnošenja zahtjeva za azil- Mogućnost da se dobije humanitarni boravak i drugo
ldquo Priručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka Kraljević Hnratski crveni križ Zagreb 2014 godine str 88
28
73 Hitna reakcija
Oni koji pružaju usluge prve pomoći ne moraju znati da ii se viktimlzacija dogodila nedavnolaquo u trenutnoj zemlji tranzita ili na drugoj lokaciji u nekom drugom trenutkulaquo
Vremenski okvir događaja mora se utvrditi samo u slučajevima silovanja r kliničke zaštite žrtava silovanja kako bi se spriječile seksualno prenosive bolesti (SRB) HIV i neželjena trudnoća
Blagovremeno prepoznavanje rizika vodi izboru odgovarajućih mjera prevencije i zaštite i minimizira vjerovatnoću viktimizacije koja se nastavlja u trenutnim okolnostima Ove infomlitye su važne za potencijalnu identifikaciju I kažnjavanje počinitelja RZN
Prva pomoć označava hitnu pomoć koja Je pružena bolesnoj ili povrijeđenoj osobi ili osobi koja je u riziku od ponovljenog ili kontinuiranog RZN ili daljeg izlaganja nasilju u cilju sprječavanja pogoršanja zdravija preživjelog što može dovesti do smrti
Što se tiče odgovora na RZN u kriznim situacijama prva pomoć znači da kada žrtva zatraži pomoć oni koji pružaju istu treba da daju prioritet za sljedeće tri hitne intervencije
Hitna medicinska procedura I pomoć u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem Psihološka prva pomoć (Prilog 1 ovih Smjernica) Posebne mjere zaštite
Ključne aktivnosti za pružanje prve pomoći ugroženim osobama uključuju- Neposredne intervencije uključujući psihosocijalnu podršku gdje je to prikladno- Upućivanje žrtve na odgovarajuću podršku i pravno zastupanje poželjno uz
saglasnost žrtve (ili u najboljem interesu djeteta ako je žrtva dijete)- Praćenje žrtve na mjesto gdje je sigurna I zaštićena (prema socijalnim zdravstvenim i
pravnim pružateljima usluga i pružanje podrške u pristupu njihovim uslugama)~ Korištenje opreza prilikom traženja Informacija od žrtava u prisustvu njihove porodice
ili drugih pripadnika zajednice kako ne bi ugrozili njihovu sigurnost- Zajedničko određivanje (od strane svih zainteresiranih strana) obučenih kontakt
osoba koje će biti zadužene za upućivanje žrtava unutar referalnog sistema za RZN (dvije takve osobe jedno kontaktno lice i jedan zamjenik)
731 Procedura za smještanje i zbrinjavanje žrtava silovanja
Žrtve treba da primaju informacije u direktnoj komunikaciji iili putem Informativnog materijala (kroz društvene aktivnosti u privremenim prihvatnim centrima a koje su namijenjene djevojčicama dječacima mladićima maloljetnicima bez pratnje kroz plakate ili letke na jezicima koje žrtve i potencijalne žrtve uglavnom razumiju istaknutim na lako dostupnim lokacijama vidljivim velikom broju pogođenog stanovništva) koji jasno navode gdje žrtve silovanja mogu tražiti pomoć ili liječnički pregled Tokom medicinskih pregleda žrtvama se moraju dati informacije o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti načinu pristupa i daljnjem liječenju (ako je to potrebno) Radnje nasilja koje su se dogodile prije nego što su žrtve došle u Kanton Sarajevo identificiraju se ako ih same žrtve prijave ili se jave u pratnji člana porodice ili predstavnika organizacija civilnog društva (OCD)
Prvi kontakt u slučajevima silovanjaZdravstveni radnici i saradnici treba da razgovaraju sa žrtvama silovanja koristeći smjernice za komunikaciju
Vidjeti Prilog 1 - Psihološka prva pomoć
29
Liječnik i medicinska sestra trebaju prepoznati seksualno nasilje uključujući silovanje tako što će potražiti prisustvo bilo kog kliničke^ pokazatelja navedenog u protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Standardna operativna procedura - kliničko postupanje u slučajevima silovanja nalazi se u prilogu dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (F^eralnoministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfrnohgovba
Zdravstveni radnici trebaju uzeti podatke o medicinskoj istoriji od žrtve i izvršiti fizički pregled te mogu pregledati (i zadržati) odjeću ili obuću kao dokaz a u skladu sa Vodičem za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Obrazac za medicinsku anamnezu i pregled Piktogrami i Prikupljanje forenzičkih dokaza nalaze se kao prilozi u dokumentu bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfmohgovba
Preporučuje se da Ijekar i prevoditelj budu istog spola kao i žrtva Prevoditelj može biti prisutan samo uz saglasnost žrtve Također se preporučuje da prevoditelji pohađaju odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost Ukoliko žrtva tako želi može biti prisutna i treća osoba osim ako postoji opravdana sumnja da je navedena osoba izvršitelj nasilja ili član porodice koji bi mogao spriječiti žrtvu da otkrije tačne i potpune podatke ključne za produženje adekvatne obuke i zaštitu
Treba istaći da pregled muških genitalija u slučaju silovanja vrši specijalista urolog Posebne napomene za specijalistu urologa a radi obavljanja detaljnog pregleda su sljedeće
- Pregledajte skrotum testise penis periuretralno tkivo meatus uretre I anus- Obratite pažnju je li žrtva obrezana- Obratite pažnju na eventualno prisustvo hiperemije otoka (razlikovati Ingvinalnu
herniju hidrocelu i hematocelu) torzije testisa modrica analnih poderotina itd- Torzija testisa je hitno stanje i zahtijeva hitno upućivanje na hirurški tretman- Ako urin sadrži velike količine krvi provjerite evenutalno postojanje traume penisa i
uretre- Ukoliko je indicirano obavite rektalni pregled i provjerite rektum i prostatu u cilju
utvrđivanja eventualne traume i znakova infekcije- Ukoliko je potrebno uzmite materijal iz anusa za direktni pregled u cilju utvrđivanja
prisustva sjemene tekućine pod mikroskopom^
U svakom slučaju prilikom rada i ispitivanja muškaraca žrtava seksualnog nasilja uključujući silovanje treba Jasno i nedvosmisleno poslati poruku
- da muškarac nije kriv za ono što se dogodilo- da nije jedni da postoje slučajevi ali se ne prijavljuju- pohvaliti hrabrost žrtve da prijavi da sarađuje- da se ne mora preispitivati seksualnost nakon što se doživi seksualno zlostavljanje- da zlostavljanje ne umanjuje muškost- da seksualna orijentacija nije bitna i- objasniti naučnim činjenicama da su erekcija i ejakulacija fiziološki odgovori na
fizičku stimulaciju i da ne Isključuju zlostavljanjeregreg
^ bdquoKliničko postupanje u ^učajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i
suđije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 godine str 142
30
Prikupfjanje dokumentacijePotrebno je popuniti medicinsku dokumentaciju
Procedure nakon liječničkog pregleda- Liječnik može uputiti žrtvu na dalje ispitivanje analizu i liječenje u okviru zdravstvenog
sistema- Liječnik mora prijaviti slučaj nadležnim Insitucijama (ukoliko isti već nije prijavljen)- Svaki slučaj mora biti prijavljen policiji bez odlaganja a policija o tome obavještava
centar za socijalni rad- Zdravstveni radnici imaju obavezu Izdati uputnicu i proširiti medicinski nadzor na sve
neophodne mjere shodno potrebama zaštite zdravlja žrtve- Važno je Informirati žrtvu i uputiti na servise psihosocijalne podrške
Moguće procedure i intervencije tokom liječničkog pregleda- Medicinski tretman povreda ili hitnog stanja kod žrtve- Davanje pilula za dan poslijerdquo da se spriječi neželjena trudnoća kod žrtava akutnog
nasilja- Davanje profilakse za najčešće spolno prenosive bolesti (SPB) - vidjeti Protokol za
liječenje spolnoprenosivih infekcija)regreg- Testiranje (na HIV hepatitis i druge SPB)- Preporuka za naknadne terapije- Upućivanje na specijalističke medicinske preglede u skladu sa procjenom liječnika
Obavezno obučavanje zdravstvenih radnika o protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja sa fokusom na specijaliste ginekologije i specijaliste urologije
Prava žrtavaKada žrtva bude obavještena o liječenju I postupcima koje liječnik mora pratiti (prijaviti slučaj nadležnom Ministarstvu unutrašnjih poslova i Centru za socijalni rad) mora se poštovati izbor žrtve o tome kako postupati O prijavljenom i počinjenom krivičnom djelu silovanja će biti obavješteno nadležno tužilaštvo koje će u skladu sa zakonom preduzeti neophodne mjere i radnje radi otkrivanja počinitelja i dokazivanja krivičnog djela
Hitne medicinske intervencije i zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja- Liječenje povreda- Klinička zaštita žrtava silovanja (u skladu sa Protokolom za kliničko postupanje u
slučajevima silovanja)regrsquorsquo- Sprječavanje ili prekid neželjene trudnoće- Usluge nakon abortusa~ Sprječavanje i liječenje spolno prenosivih bolesti i HlV-a (u skladu sa Protokolom za
liječenje spolnoprenosivih infekcija i Protokolom za postekspozicijsku profilaksu kod HIV infekcije)regreg
NapomenaOdgovor zdravstvenog sistema u slučajevima RZN opisan Je u Poglavlju 11 ovih Smjernica dok Je ovdje data uputa samo za postupanje u slučajevima silovanja kada je neophodna promptna reakcija zdravstvenih službi zbog prikupljanja potrebnih dokaza što se ne može obaviti u ambulanti unutar privremenog prihvatnog centra već u zdravstvenim ustanovama kao što su bolnica ili klinički centar
Sastavni je dio dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine
Op cfOp dt (ovo su Priiozi br 9 i 10 navedenog dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Cijeli dokument
dostupan je na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva wwwfmohgovba)
31
732 Psihološka prva pomoć
Psihološka prva pomoć je preventivni postupak koji ima za cilj da spriječi pogoršanje i pojavu dugoročnih negativnih posljedica po zdravlje kako bi se postiglo blagostanje ljudi pogođenih kriznim situacijama
Žrtve RZN koje se suočavaju sa akutnim stresom i kojima je potrebna psihološka pomoć mogu se ponašati na sljedeće načine ili pokazati sljedeće simptome
- tremor umor glavobolju gubitak apetita opću bol i patnju- plakanje tugu depresiju žalost- anksioznost strah- bit će na oprezurdquo ili nervozni~ strah da će se nešto zaista loše dogoditi- nesanicu noćne more- razdražljivost bijes- krivicu sramotu- zbunjenost emocionalnu otupljenost- izgledat će povučeno ili vrlo mimo (neće se pomjerati)- neće reagirati na druge neće uopće govoriti izgledat će dezorijentirani (npr neće
znati svoje ime odakle su i gdje se nalaze)- nesposobnost da se brinu o sebi ili svojoj djeci (npr odbijaju da jedu ili piju
nesposobnost donošenja jednostavnih odluka)
Važno je napomenuti da žrtva može isto tako izgledati stabilno bez ikakvog ispoljavanja gore navedenih simptoma ili ponašanja Žrtve nasilja kojima je potrebna psihološka prva pomoć najvjerovatnije neće tražiti bilo kakav oblik pomoći Od ključnog je značaja da pružatelji usluga prepoznaju simptome akutnog stresa i da postupaju po njima U takvim slučajevima oni treba da identificiraju osnovne iili vanredne potrebe žrtve - uključujući i probleme koji se mogu činiti manjim ili sekundarnim ali koje žrtva smatra hitnim i od krucijalne važnosti - i da na njih blagovremeno odgovore
Ako žrtva ćš potvrdan odgovor pružatelji usluga mogu predložiti da se žrtva podvrgne medicinskom pregledu ili da razgovara sa psihologom iili psihoterapeutom Imajte u vidu da Je u mnogim kulturama riječ psiholog povezana sa mentalnim bolestima društvenom stigmom i osjećanjem srama Stoga psihologa treba predstaviti kao zdravstvenog saradnika koji je obrazovan i dobar je slušatelj i može pomoći i ponuditi savjet Gdje je to moguće komunikaciju treba obaviti uz pomoć prevoditelja istog spola koji je prošao odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost
733 Posebne mjere zaštite
Posebne mjere zaštite se odnose na akcije koje su dogovorene na licu mjesta i prilagođene su svakom konkretnom slučaju Njihov cilj je udaljiti žrtvu odnosno ugroženu osobu od Identificiranih neposrednih rizika i prijetnji vezanih za RZN Zaštita se može pružiti žrtvama ili ugroženim osobama i članovima njihovih porodica onda kada bi to povećalo njihovu sigurnost i sigurnost njihovih izdržavanih članova porodice
Zajedno sa žrtvomugroženom osobom službenik koji radi na slučaju mora prvo pažljivo procijeniti najbolji način da se žrtvaugrožena osoba udalji od neposrednih prijetnji i rizika S obzirom na to da je sigurnost žrtve apsolutni prioritet u takvim slučajevima treba kontaktirati sve relevantne zainteresirane strane kako bi se identificirale dogovorile i provele neophodne mjere zaštite
32
Primjera radi postupci koji se mogu smatrati posebnim mjerama zaštite protiv RZN- alternativni prevoz ili prevoz s pratnjom kroz određene dijelove migracione rute- brzo procesuiranje- udaljavanje žrtveosobe koja je izložena riziku od grupe s kojom putujeili boravi (bez
odlaganja odlaska ili zadržavanja osobe u odvojenom smještaju)- upućivanje žrtveugrožene osobe do odvojenog nadgledanog smještaja (tokom noći
sati odmora ili dok čeka) te usluge su dostupne u privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj Važno je naglasiti da postoji mogućnost proširivanja kapaciteta za područje Kantona Sarajevo a što bitno ovisi o samom kontekstu (stopa dolaska popunjenost postojećih privremenih prihvatnih centara sanitarna situacija ltd)
- upozoravanje pružatelja usluga u drugim područjimazemljama duž rute da su određenoj osobi potrebne alternativne mjere zaštite i postupci brzog procesuiranja
- pomoć pri traženju azila u zemlji uz podršku nevladinih organizacija kao što su rsquoVaša prava
- smještaj u sigurnom okruženju ukoliko je ugrožena bezbjednost osobe a što je u Kantonu Sarajevo odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centrareg^
U slučaju RZN prva pomoć obuhvata tri glavna područja intervencije koja se moraju provesti na integrirani način
- zdravstvene usluge- psihosocijalne usluge sigurnost
U praksi moguće su različite situacije ali se navedene usluge u svakom slučaju isprepliću Primjera radi moguće je da žrtvaosoba koja je u opasnosti od RZN najprije zatraži zdravstvene usluge odnosno zdravstvenu zaštitu ili je na to uputi druga osoba Obučeni psiholog treba blisko sarađivati sa liječnikom i medicinskim sestrama Trebalo bi odrediti privatnu čekaonicu u blizini ambulante privremenog prihvatnog centra
Obučeni psiholog iili psihoterapeut treba da bude prisutan u centru onona treba da stvori atmosferu koja pogoduje osobi koja traži pomoć i da bude spremanspremna da pruži psihološku prvu pomoć ako je to potrebno i na zahtjev U slučaju da zdravstveno osoblje koje pruža zaštitu žrtvi prepozna da je ona pod akutnim stresom treba da obavijeste žrtvu da su joj na raspolaganju psihološka prva pomoć psihosocijalne usluge i posebne mjere zaštite te treba da olakšaju pristup takvoj pomoći
Obučeni prevoditelji (po mogućnosti istoga spola kao žrtva) moraju biti dostupni kako bi se omogućila osnovna komunikacija sa osobom koja je preživjela nasilje
U praksi se može desiti da žrtvaosoba koja je izložena riziku od RZN prvo zatraži psihološke usluge ili je na njih uputi druga osoba Obučeni psiholog treba razgovarati s takvom osobom u ambulanti privremenog prihvatnog centra ili drugim za žrtvu sigurnim mjestom kako je opisano Psiholog uvijek treba istaknuti vezu između psihičkog i fizičkog zdravlja i ohrabriti žrtvu da traži i jedno i drugo kako bi mogla da nastavi putovanje bez rizika Psiholog mora biti upoznat sa dostupnim mjerama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i izvodljivim mjerama zaštite u kriznim situacijama i o njima mora obavijestiti žrtvuugroženu osobu Ako je potrebno i na zahtjev te osobe psiholog može ostati uz tu osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu Ukoliko to žrtva traži I prevoditelj može ostati uz osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu
^ Sigurni prostor bi trebao biti odvojen od prostora prihvatnog centra što bi bilo jedino ispravno rješenje u skladu sa međunarodnim standardima zaštite u ovim situacijama Međutim na području Kantona Sarajevo nije osigurana posebna Sigurna kuća za ove namjene Preporuka je da se nastave tražiti rješenja za ovo pitanje
33
u nekim dmgim slučajevima sigurnost žrtve je ključna pa će prvo zatraži posebne mjere zaštite Službenici za zaštitu koji su upoznati sa slučajevima vezanim za RZN I sa njim povezanim rizicima uvijek trebaju priznati važnost pravovremenog traženja integriranih zdravstvenih usluga koje spašavaju život (hitna medicinska pomoć usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja i psihološka prva pomoć) Žrtva se mora fizički odvojiti od počinitelja nasilja a za tu svrhu služi odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centra i sigurna kuća
8 SMJEŠTANJE I ZBRINJAVANJE ŽRTAVA RZN (VOĐENJE SLUČAJA)
Cilj smještanja I zbrinjavanja žrtava RZN je da se osnaže tako što im se daje do znanja da su im na raspolaganju različite opcije pruža im se podrška prilikom donošenja informiranih odluka i podiže svijest o činjenici da im je na raspolaganju čitav niz usluga Smještanje i zbrinjavanje žrtava RZN su usmjereni prvenstveno na zadovoljavanje njihovih zdravstvenih sigurnosnih psihosocijalnih i pravnih potreba nakon incidenta
Četiri načela smještanja i njege su- Individualizirano pružanje usluga zasnovano na izborima koje napravi žrtva- Sveobuhvatna procjena koja se koristi za identifikaciju potreba žrtve- Plan usluga koji odgovara potrebama žrtve a koji je napravljen u dogovoru sa
žrtvom- Dobra koordinacija pružanja usluga između svih nadležnih aktera
Tokom čitavog procesa osoba zadužena za smještanje i zbrinjavanje treba osigurati sljedeće
- da se svi dokumenti u pisanom obliku čuvaju u pojedinačnim dosijeima u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima U svakom privremenom prihvatnom centru treba da postoji sigurnosni sef za čuvanje dosijea
- da su sve uputnice i informacije o predmetu koje su proslijeđene putem elektronske pošte zaštićene lozinkom i da se razmjenjuju samo između zainteresiranih strana zaduženih za smještanje i zbrinjavanje žrtava
- da se čuva povjerljivost i sigurnost informacija Originalni primjerci popunjenih obrazaca za registraciju i obrazaca za davanje saglasnost trebaju se pohraniti u zaključane ormare u odgovarajućim uredima u samim privremenim prihvatnim centrima Svi obrasci koji sadrže informacije koje se mogu koristiti za Identifikaciju osobe uključujući I obrasce za davanje saglasnost moraju se čuvati odvojeno od obrazaca za registraciju koji su kodirani i uključuju detalje o incidentu
- da bi se sačuvala bezbjednost sigurnost i povjerljivost informacija popunjeni obrasci za registraciju nikada se ne smiju proslijeđivati niti dijeliti osim ako je počinjeno krivično djelo u kojem slučaju svi dokazi moraju biti dostavljeni Tužilaštvu na zahtjev Pored toga informacije se mogu dijeliti bez saglasnost I pristanka osobe na koju se te informacije odnose samo ako je tako propisano zakonom i pod uvjetima propisanim zakonom
- svi predmetni dosijel sa dokumentima u pisanom obliku se moraju čuvati na sigurnom mjestu u zaključanim ormarima Sve prostorije u kojima se čuvaju informacije u pisanom i elektronskom obliku moraju biti sigurno zaključane kad god osoblje napusti prostoriju
- svo osoblje mora biti svjesno koliko je važno biti na oprezu u pogledu toga ko ulazi u njihov ured u kojem rade
34
Informirani pristanak razmjena informacija i izvještavanje
U skladu sa međunarodnim standardima poželjno je dobiti informirani pristanak žrtava (Prilog 2 - Obrazac pristanka za davanje Informacija) prije nego što se upute na pružatelje usluga ili prije nego što se podijele njihovi podaci Kako bi se osiguralo da ta saglasnost bude zasnovana na dobroj informiranosti pružatelji usluga moraju pružiti sljedeće informacije žrtvama na jeziku i na način koji oni razumiju (znakovni jezik slike pisane informacije usmene informacije itd)
- koje su opcije na raspolaganju- da će se te informacije podijeliti (uz njihovu saglasnost) sa drugim zainteresiranim
stranama kako bi i one mogle da pruže druge usluge- šta će se tačno dogoditi kada pristanu da prihvate te druge usluge- prednosti i eventualno nedostaci tih usluga- da imaju pravo da odbiju neku uslugu- ograničenja vezana za poverljivost
Ponekad je potrebno dugo vremena da se zadobije povjerenje žrtava RZN Informirani pristanak je dinamičan proces u postupku smještanja i zbrinjavanja što znači da treba razgovarati sa žrtvama i pružiti im razne informacije tokom čitave procedure
Organizacija koja pruža usluge i stupa u kontakt sa žrtvompreživjelim dužna je da popuni sljedeći obrazac - bdquoPristanak za davanje informacija (Prilog 2)
Preporučljivo je da se povjerljivost i informirani pristanak smatraju prioritetom osim u izuzetnim situacijama kao što su
- kada žrtva Ima suicidalne namjere- kada se žrtvipreživjelom prijeti da će se nanijeti ozbiljne povrede drugoj osobi- kada postoje indikacije zloupotrebe ili zanemarivanja djeteta i kada je to u najboljem
interesu djeteta- kada se primjenjuju pravila obaveznog prijavljivanja- kada se radi o krivičnom djelu koje se procesuira ех officio
Za žrtvepreživjele koji su osobe sa invaliditetom informacije se trebaju podijeliti korištenjem alternativnih sredstava komunikacije koja se mogu u potpunosti shvatiti u ovisnosti od slučaja znakovnog jezika slika pisanihverbalnih informacija itd
U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece pristanak potpisuje njihov dodijeljeni zakonski staratelj
35
Ill DIO
REAGIRANJE I ODGOVORNOSTI PO SEKTORIMA
36
9 PROCEDURE REAGIRANJA I ODGOVORNOSTI PO SEKTORU
Opća načela koja vrijede za sve sektorskeodgovore Sigurnost nema isto značenje za
muškarce i žene neophodno je ispuniti različite zahtjeve kako bi se osigurala sigurnost oba spola
Razumjeti i poštovati etičke i sigurnosne preporuke kako su definirane Etičkim i sigurnosnim preporukama S20 za istraživanje dokumentovanje i praćenje seksualnog nasilja u vanrednimkriznim situacijama
Treba očuvati porodične veze i mreže podrške osim ako u tom okruženju postoje jasni pokazatelji nasilja
Osobe zadužene za prvi kontakt se trebaju prilagoditi spolu uzrastu i tradiciji zemlje iz koje isti dolaze a radi bojazni da se osoba ne ldquozatvorirdquo iz razloga neshvatanja i nerazumijevanja
Sigurnost treba uvijek biti prioritet čak i po cijenu privatnosti i udobnosti Vanredne intervencije i očuvanje zdravlja i blagostanja žrtavaosoba koje su preživjele RZN smatraju se apsolutnim i direktnim prioritetom za profesionalce uključene u prevenciju i tretman RZN u Kantonu Sarajevo (zdravstveni radnici stručnjaci za sigurnost psiholozi socijalni radnici tužitelji i drugi humanitarni radnici)
Medijatoricespecijalistice za osnaživanje žena obučene za rad na rodno zasnovanom nasilju sa poznavanjem jezika i razumijevanjem kulturnih razlika trebaju biti raspoređene 24 sata na mjestima za krizne slučajeve tokom izbjegličkemigrantske krize One su prisutne u svako doba radi provođenja intervencija za prevenciju i diseminaciju u okviru RZN kako bi se osiguralo uspostavljanje adekvatne komunikacije pružanje informacija I pomoć službi za te osobe
U Kantonu Sarajevo svaka osoba koja je žrtva RZN Ima pravo pristupa zaštiti njezi i podršci u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Osim toga dostupne su i dodatne i specifične usluge za migrante i tražitelje azila
Osigurati punu saradnju i pomoć svih zainteresiranih strana uključenih u sprječavanje I odgovar na RZN To uključuje razmjenu informacija analizu I procjenu kako bi se izbjeglo dupliranje I preklapanje procedura i maksimiziralo zajedničko razumijevanje situacije
Uspostaviti i održavati pažljivo koordinirane multisektorske kao i međuorganizacijske intervencije za prevenciju i odgovaranje na RZNUključiti zajednicu u promociju rodne ravnopravnosti i poštovanje prava žena i djevojčicaOsigurati ravnopravno i aktivno učešće žena muškaraca djevojčica i dječaka u procjenjivanju planiranju implementaciji praćenju i evaluaciji programa u zajednici Integrirati i usmjeriti intervencije RZN u sve programe zajednice i sve sektore Osigurati odgovornost na svim nivoima Svo osoblje I volonteri uključeni u prevenciju i odgovaranje na RZN bi trebali obavezno završiti UN-ovu obuku o zaštiti protiv seksualne eksploatacije i zlostavljanja (UN PSEA)regdegPrilikom informiranja o uslugama za RZN u tranzitu mješovitim i prenatrpanim mjestima- ne Ističite se i budite diskretni- koristite jednostavne i kratke pojmove
kada govorite o zdravlju osobe njenoj sigurnosti i blagostanju a ne da samo naglašavate aspekte RZN
- dajte prednost upućivanju na prvu pomoć a ne obimnom Sirenju informacija o RZN
htlpportalsunsscorgenrolindexphpid=75
37
Prilikom rada sa djecom - žrtvama RZN odluke koje se donose u njihovo ime moraju biti zasnovane na njihovom najboljem interesu uz njihovu uključenost i poštivanje njihovog vlastitog mišljenja u ovisnosti od uzrasta a u skladu sa zakonom te općim i posebnim protokolima Najbolji interes djeteta i maloljetnika bez pratnje u privremenim prihvatnim centrima ostvaruje se putem imenovanog staratelja od strane organa starateljstva (Centra za socijalni rad)
Potrebno je poduzeti preventivne mjere prilikom organiziranja odgovora na kriznu situaciju
Prihvatilište i higijena (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena - WASHrdquo)- Osigurati odvojena dobro osvijetljena nadgledana i centralno smještena skloništa i
mjesta za ličnu higijenu kupanjetuširanje za žene i djevojčice u naseljima gdje su smještene osobe od interesa
- Osigurati nadzor i dobro osvijetljena skloništa za porodice- Osigurati sigurna mjesta (odvojene prostore) unutar naselja sa bliskom vezom sa
svim WASH objektima (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena)- Osigurati stalni nadzor i ako je moguće alternativna mjesta za čekanje i odmor za
žene i djecu kao i djecu bez pratnje u prenatrpanim situacijama
Transport- Osiguranje nadzora besplatnog prevoza za sve izbjeglice i migrante- Osiguranje posebnih vagona i kabina za žene i djecu- Osiguranje pratnje do različitih institucijaustanova u slučaju RZN- Policijsko patroliranje na dijelovima puta kojima se prolazi pješke
Pravni okvir
Preporuka je potpisivanje posebnih smjernica između odgovarajućih institucija kako bi se adresirale i prevazišle specifične zakonske i praktične barijere radi provođenja efikasnog sprječavanja RZN u kriznim situacijama a što se realizira usvajanjem ovih Smjernica
U vezi prijavljivanja ako se djelo dogodilo na teritoriji Federacije BiH reagira se u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije BiH Ovaj Zakon utvrđuje sljedeće
lt1) Sli
(2) Zdra
član 228 -prijavljivanja krivii|Kgtg djela)
ima viasC u Feder^ji Javnim poduzećima i ustanovama I djela o kojima |ф obaviještene ili za koja saznaju na koji
odgovorna osoba|podu2raquotj mjere radi očuvanja tragova i ojih je počinjeno kično djelo i dnigih dc^aza o njima i obavij^tit Ш tuiSteljstvo I ^
i roditelji skrbnici posvojitelji i drus^ osobe ovlaštene ili nadzirati ih i| odgajati a koji saznaju ili ocijene da plttpji ^^^nog ili kđeg drugc^ zlostavljanja dužne su o toj su9lji
ilitežiteja -d i bdquo - pj
Član 228 ^ ^krivičnog djela pd građana)
(1) Građanin ima pravo pri
Ш
krivičnog djela (2) Svako je dužan prijaviti počinjenje krivičnog djefa kada neprija^djivanje krivičnog djela predstavlja
krivično djelo Član 230
(Podnošenje prijave)
(1) Prijava se podnosi tužit^u pismeno ili usmeno
(^ ЖКб se ^lfava podhbšf usmeno сpoundи1lt^|^поаГ prijavu upozorrf^ na poredbe bžnp^pr0ayanjarT7usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik a ako je prijava poopćena telefonom sačinit će se-službena
(3) Ako je prijava podnesena sudu ovlaštenoj službenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tužitelju u F^eraćijfoni će tu prijavu pnmit i odmah je dostaviti tužitelju - lsquo
Kapacitet- Pružiti uvodne obuke o RZN u kriznim situacijama za humanitarne radnike na terenu
uključujući i rukovoditelje privremenih prihvatnih centara kao i zaštitare- Pružiti specijalizirane obuke o RZN u kriznim situacijama za profesionalce iz svakog
od sektora za prevenciju i intervenciju zaduženim za reagiranje u slučajevima RZN- Implementacija smjernica za RZN u kriznim situacijama- Osiguranje odgovarajućeg mehanizma nadzorapraćenja za humanitarne radnike na
licu mjesta- Osigurati mentore za RZN u kriznim situacijama na terenu od strane specijaliziranih
agencija kako bi se osiguralo da humanitarni akteri na odgovarajući način adresiraju RZN i prenose osnovne vještine radi identifikacije i adekvatnog upućivanja slučajeva RZN
Podizanje svijesti lokalnog stanovništva- Podizanje svijesti lokalnog stanovništva o stvarnosti izbjeglica I migranata kao i o
građanskoj odgovornosti i relevantnim pravnim okvirima- Uključiti lokalno stanovništvo u međusektorske sisteme podrške i osigurati da oni
budu dio resursa koji su aktivirani u kriznim situacijama- Prenijeti konkretnu poruku za muškarce i dječake (i osobe od interesa kao i za
lokalno stanovništvo) o adekvatnomrdquo i neadekvatnom ponašanju između muškaraca i žena
ldquo Javno informirati o pristupu zdravstvenim uslugama (uz adekvatnu diskreciju)
10 SOCIJALNA ZAŠTITAPružanje kvalitetnih psihosocijalnih usluga predstavlja suštinsku komponentu koordiniranog multisektorskog odgovora na RZN Socijalne usluge podrazumijevaju čitav niz usluga koje su ključne za podržavanje prava sigurnosti i dobrobiti osoba izloženih nasilju uključujući I informacije u kriznim situacijama te linije za pomoć siguran smještaj informacije i savjete o pravima I pravnim pitanjimareg^ Zadatak centaraslužbi za socijalnu zaštitu je unaprjeđenje zaštite žrtava RZN prevencija nasilja te razvoj mjera zaštite prava i dobrobiti osoba izloženih različitim oblicima rodno zasnovanog nasilja
U kontekstu ovih Smjernicama važno je ukazati na postupanje Centra za socijalni radSlužbe socijalne zaštite po prijavi RZN nasilja
Centri za socijalni rad imaju ključnu ulogu u službenom planu pružanja pomoći migrantima Izbjeglicama azilantima I djeci bez pratnje ili djece razdvojene od roditelja ili staratelja jer su nadležni za pružanje porodično-pravne zaštite dječije zaštite socijalne zaštite i zaštite porodice od nasilja i maloljetničke delikvencije kao što je uređeno odgovarajućim zakonima o socijalnoj zaštiti
Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 str 5
Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godina str 23
39
Djeca bez pratnje su jedna od ranjivih kategorija u kojem je jedan od prvih koraka zaštite određivanje posebnog staratelja kojeg imenuje Centar za socijalni rad I koji je na raspolaganju djetetu 24h te obavlja sve poslove u cilju zaštite njegovih prava I interesa To podrazumijeva da je tokom procesa boravka u samom Centru staratelj uz dijete za ispunjavanje kako uobičajenih tako i specifičnih procedura odnosno potreba u cilju zaštite najboljeg interesa djeteta Odlaskom svakog djeteta odnosno maloljetnog lica posebni staratelj se razriješava svoje dužnosti vezane za to lice koje je napustilo privremeni prihvatni centar Međutim skrećemo pažnju da centri za socijalni rad putem nadležnih ministarstava treba da iniciraju utvrđivanje daljnjih koraka kako bi se utvrdile procedure da se takva djeca lociraju i zaštite
Djeci bez pratnje potrebna je posebna i prilagođena zaštita Ona su osobito ranjiva zbog svoje dobi udaljenosti od doma i razdvojenosti od roditelja ili staratelja Djeca migrant izbjeglice i tražitelji azila Izložena su rizicima I možda su bila svjedoci ekstremnih oblika nasilja iskorištavanja i trgovine ljudima te fizičkog psihičkog i spolnog zlostavljanja
Djeca bez pratnje kao posebno ranjiva skupina osjetljivija su na utjecaje iz svoje okoline i mogu bitii posebno ranjiva zbog svog spolnog Identiteta spolne orijentacije Ili rodnog izražavanja Zbog toga je i ovome pitanju potrebno pristupiti veoma oprezno i sa potpunom otvorenošću i empatijom prema žrtvi
Centri za socijalni rad do infomnacije o RZN u populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila saznaju po prijavi stručnog osoblja lOM-a ili neke druge NVO koje djeluje u sklopu privremenih prihvatnih centara Ili od timova koji rade sa migrantima koji nisu uključeni u kolektivni smještaj
Odmah po saznanju o počinjenom slučaju nasilja predstavnici centra za socijalni rad odlaze na mjesto gdje se desilo nasilje ili gdje se žrtva trenutno nalazi na Intervenciju Predstavnik centra u razgovoru pokušava doći do jasnih informacija o tome šta se desilo koliko je problem zastupljen da ii je još neko od članova porodice ugrožen s kim se žrtva nalazi u pratnji da lije potrebna liječnička intervencija i osiguranje liječničkih nalaza te da li je prijeko potrebno žrtvu nasilja izdvojiti iz sredine u kojoj boravireg^ U slučaju djece bez pratnje i razdvojene djece kontakt s djetetom odobrava se samo uz pristanak Imenovanog staratelja
Sve navedene informacije predstavnik centra pribavlja koristeći raspoložive metode rada - metode Intervjua tokom kojeg naročitu pažnju posvećuje verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji između žrtve i srodnika pratnje Način na koji se žrtva odnosi prema stručnim saradnicima da li želi dalju intervenciju govore mnogo o slučaju i načinu na koji mu pristupiti Socijalni radnik pedagog i psiholog obavljaju razgovor sa žrtvom na osnovu liječničkog nalaza I preporuka pravi se Plan zaštite i po potrebi žrtva se izmješta Iz sredine u kojoj je nasilje počinjeno U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana I za urgentne potrebe za žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući Odluku o izmještanju u Sigurnu kuću donosi nadležni Centar za socijalni radSlužba socijalne zaštite zajedno sa stručnim timom koji radi u privremenom prihvatnom centru U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece bilo koja odluka može se donijeti samo uz saglasnost staratelja vodeći računa o najboljem interesu djeteta
Obavještenje o nasilju zlostavljanju spolnim zloupotrebama djeteta za centar za socijalni rad predstavlja poziv na reakciju po hitnom postupku O tjelesnom emocionalnom
Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - muttisektorski pristup Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018godina str 30
40
ekonomskom spolnom i fizičkom nasilju nad djetetom centar za socijalni rad terenski ured ili terenski službenik za dječiju zaštitu obavještava policiju u cilju osiguranja blagovremenih pretpostavki za predistražne I Istražne radnje radi prikupljanja dokaza za pokretanje prekršajne ili krivične prijave protiv onih koji su ugrozili život i zdravlje djeteta Nužnost i hitnost u zbrinjavanju i zaštiti života i sigurnosti djeteta a prema procjeni nadležnog organa starateljstva nisu ograničeni postupcima pravosuđa te Ih je potrebno provesti u roku od 24 satareg^
Nakon zaprimljene prijave obavljenog intervjua prljave policiji Ijekarskog pregleda i drugih istražnih radnji Centri za socijalni rad nastavljaju rad sa žrtvom u smislu pružanja psihosocijalne pomoći i podrške saradnja sa nadležnima u privremenim prihvatnim centrima pružaju pomoć oko eventualnog izmještanja povezivanje sa srodnicima i si
Kada je u pitanju zaštita djece treba istaći da je u toku izrada Standardnih operativnih procedura (SOP) o zaštiti i brizi o djeci bez pratnje I razdvojenoj djeci te o načinu upućivanja prema Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo Ovaj dokument će bitno olakšati način rada sa djecom te definirati jasne referalne mehanizm Po objavi SOP-a isti treba promatrati kao integralni dio ovih Smjernica u smislu postupanja nadležnih tijela posebno u oblasti socijalne zaštite
11 ZDRAVSTVENI ODGOVOR
Zdravstvena zaštita je bitna komponenta prevencije I upravljanja rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama Zdravstveni stručnjaci trebaju osigurati povjerljivu dostupnu i primjerenu zdravstvenu zaštitu za osobe Izložene riziku ili žrtve rodno zasnovanog nasilja Zdravstveni radnici i saradnici treba da osiguraju da kada pružaju zdravstvenu zaštitu također pružaju psihološku podršku na način koji odgovara kulturi i navikama osobe kao i blagovremene i tačne informacije o stanju zdravlja i raspoloživim opcijama za liječenje i zaštitu Zdravstveni stručnjaci koji su angažirani u ambulantama privremenih prihvatnih centara treba da dokumentiraju vrstu i broj dijagnoza I tretmana koji se nude Zdravstveni stručnjaci koji rade na terenu moraju proći specijalizirane obuke za RZN u skladu sa UNFPA standardima i u okviru ovih Smjernica
UNFPA i Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa profesionalcima iz zdravstvenih ustanova razvili su niz dokumenata za sektor zdravstva važnih za odnos prema žrtvama RZN uključujući seksualno nasilje i torturu u kriznim situacijama Posebno su važne publikacije Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine ~ Resursni paket 2015 godine Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama - Modul za obuku februar 2019 godine i Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja februar 2019 godineregreg Osim toga razvijena je i publikacija Kliničko postupanje u slučajevima silovanja (2020 godina) Standardi i preporuke prikazane u ovim dokumentima prilagođene su postupanju sa žrtvama u kriznim situacijama kroz ove Smjernice I to u formi sažetka a shodno kontekstu
^ Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godirreldquo Navedene publikacije dio su dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dcrfcument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfrnohgovba
41
Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) u BiHu kontekstu pomoći u migrantsko-izbjegličkoj krizi funkcionira uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva te kantonalnih ministarstava nadležnih za zdravstvo i socijalnu politiku u Kantonu Sarajevo USK HNK i ТК i to kroz direktni angažman sa zdravstvenim ustanovama na kantonalnom i lokalnom nivou Ova se saradnja odvija i sa drugim ministarstvima UN agencijama međunarodnim i lokalnim organizacijama i akterima
DRC programi u BiH fokusirani su na dva glavna sektora intervencije- zaštita i zastupanje osoba o kojima se brinu i- zdravstvena pomoć kroz direktnu podršku pružateljima zdravstvene zaštite
DRC je fokusiran na poboljšanje pnstupa primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti kao t na jačanje cjelokupnog okruženja uključujući i upravljanje slučajevima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja te pružanje blagovremenog odgovora na kršenje prava u pograničnim područjima
Medicinska pomoć odnosno zdravstvena zaštita pruža se putem djelovanja ijekarskih timova nadležnih domova zdravija Time se osigurava mogućnost obavljanja konsultacijapregieda izbjeglicama migrantima i tražiteljima azila na području Kantona Sarajevoregrsquorsquo
Po potrebi se vrše upućivanja prema sekundarnom nivou zdravstvene zaštite (Opća bolnica Prim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo) ili prerha Zavodu za hitnu medicinsku pomoć (kada je osoba životno ugrožena) kao i prema tercijarnom nivou upućuju se (Klinički centar Univerziteta u Sarajevu)regreg U svim navedenim slučajevima troškove zdravstvene zaštite snosi DRC Također DRC osigurava medicinsku pratnju do nadležne zdravstvene ustanove radi pružanja zdravstvene zaštite dok lOM osigurava transport za medicinske slučajeve
UNFPA je zadužena za koordinaciju svih aktivnosti vezanih uz rodno zasnovanje nasilje te je fokusirana na identifikaciju i praćenje slučajeva rodno zasnovanog nasilja uz adekvatan odgovor i uključivanje ostalih relevantnih aktera UNFPA ima zaključen sporazum sa Zavodom za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarayevo kako bi doprinio dostupnosti pristupačnosti i kvalitetu usluga vezanih za seksualno i reproduktivno zdravlje uključujući rodno zasnovano nasilje za izbjeglice i migrante u Kantonu Sarajevo Upućivanje osoba kada su potrebne navedene usluge vrši se u saradnji sa iOM I na osnovu identificiranih potreba u okviru info SRH sesija koje se održavaju kao aktivnosti koje UNFPA osigrava
Pristup migranata izbjeglica i tražitelja azila zdravstvenoj zaštiti osiguran Je putem DRC-ja a temeljem ugovora o saradnji sa zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo Dakle pružanje zdravstvene zaštite organizirano je krozrdquo angažman liječnika direktno u privremenim prihvatnim centrima (na osnovu njihovih ugovora sa DRC)bull kroz djelovanje Ijekarskih timova domova zdravlja u privremenim prihvatnim centrima i na drugim mjestima u Kantonu Sarajevo te- kroz pružanje usluga na sekundamom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite kada je to neophodno
Važno je napomenuti da u ovoj ulozi može biti i neka druga organizacija kqa svojom djelatnošću može da odgovori potrebama lokalne zajednice u smislu odgovora na migrantsko-izbjegiičku krizu a uz zaključivanje potrebnih ugovora sa nadležnim tijelima vlasti u BiH
Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovina01-30 September 2019 str 19Op cit str 20
42
Terenske usluge prve pomoći u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja
Ako kontakt osobe i terenski službenici za informiranje prepoznaju osobu pod rizikom illi žrtvu RZN oni odmah trebaju tu osobu ili žrtvu uputiti prema ambulanti u okviru privremenog prihvatnog centra Nakon prve procjene ukoliko je to potrebno osoba se upućuje prema službi hitne medicinske pomoći ili prema službama primarne zdravstvene zaštite Terenski službenici su također obavezni prijaviti slučaj nadležnoj policijskoj upravi U slučaju upućivanja iz privremenog prihvatnog centra putem DRC-ja prema zdravstvenim ustanovama zdravstveni radnici I saradnici dužni su pružiti prvu pomoć i druge zdravstvene usluge kako bi osigurali blagovremenu zaštitu a u cilju stabilizacije zdravstvenog stanja
Najbliže ustanove primarne zdravstvene zaštite privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo su OJ Dom zdravlja Ilidža i OJ Dom zdravlja Hadžići koji djeluju unutar JU DZ Kantona Sarajevo Međutim mora se naglasiti da su sve organizacijske jedinice te ustanove dužne pružiti neophodnu zdravstvenu zaštitu u hitnim situacijama Ovo je posebno bitno zbog činjenice da se određene situacije mogu desiti i izvan privremenog prihvatnog centra Blažuj i Ušivak te će se reagirati spram toga i to prema najbližem domu zdravlja a putem DRC
U smislu pružanja adekvatne zaštite žrtvi važno je razlikovati određene manifestacije rodno zasnovanog nasilja od djela kao što je silovanje (odnosno sumnja na silovanje)regreg Ovo iz razloga što je upravo to presudno za utvrđivanje potreba žrtve I stepena zdravstvene zaštite Slijedom navedenog preporučuje se da zdravstveni radnici i saradnici u slučajevima kada prepoznaju RZN slijede korake koji su opisani u preporučenim standardnim operativnim procedurama izrađenim za tu svrhu Radi se o procedurama koje mogu poslužiti u radu uposlenicima domova zdravlja u okviru porodične medicine zaštite mentalnog zdravlja I zdravstvene zaštite žena Budući da u privremenim prihvatnim centrima postoji ambulanta te angažirani psihijatar i psiholog kao i centri za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava ove se procedure analogno mogu primjenjivati u privremenom prihvatnom centru od strane doktora i psihologarsquo^reg
Svaki oblik uočenog nasilja koji traži daljnju zdravstvenu zaštitu Izvan kapaciteta i mogućnosti ambulante odnosno profesionalaca angažiranih unutar privremenih prihvatnih centara iziskuje upućivanje prema zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo a kako je navedeno naprijed
Dakle kada se Identificira osoba koja je izložena riziku ili žrtva RZN pružatelji zdravstvenih usluga uvijek trebaju osigurati vezu između zdravstvene zaštite i psihološke prve pomoći i zaštite kao dio integriranih usluga za prvu pomoć u slučajevima RZN U tu svrhu sigurni prostori za žene smatraju se privatnim prostorom (zaseban prostor dostupan je u unutar privremenih prihvatnih centara) koji će štititi privatnost i omogućiti žrtvi da traži pomoć Prva pomoć u slučajevima RZN odvija se u okviru zaštite ženskog zdravlja kako bi potaknula i zaštitila žrtve
UNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno
Koje je također jedno od djela RZN ali traži drugačije postupanje zbog specifičnosti dokazivanja i akcentiranja perioda prikupljanja odgovarajućih dokaza
Vidjeti preporučene standardne operativne procedure bdquoPostupanje u slučajevima RZN - primarna zdravstvena zaštita bdquoPostupanje u slučajevima RZN - zaštita mentalnog zdravlja I bdquoPostupanje u slučajevima RZN - ginekološki pregled a koje se nalaze u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružataca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfmohgovba
43
senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji te koordinaciju slučajeva RZN
UNFPA je u Privremenom prihvatnom centru Ušivak formirao Centar za žene i djevojke gdje se realiziraju programi osnaživanja pružaju konsultacije i podrška ženama iz oblasti seksualnog I reproduktivnog zdravlja osiguravaju potrebni pregledi iz ove oblasti te pruža psihosocijalna podrška na individualnom I grupnom nivou Prate se RZN identificirani slučajevi i daje se adekvatna podrška kroz psihoterapijski rad
S druge strane kada postoji sumnja na silovanje kao teško krivično djelo zdravstveni stručnjaci su dužni djelovati u skladu sa smjernicama za kliničko postupanje u slučajevima silovanja u kojem slučaju to iziskuje upućivanje žrtve u zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite a koje mogu odgovoriti potrebama zaštite žrtve Na području Kantona Sarajevo to su ginekološki odjel Opće bolnice bdquoPrim dr Abdulah Nakaš te klinika za ginekologiju i klinika za infektologiju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo Kliničko postupanje u slučajevima silovanja naznačeno je naprijed u podnaslovu 73 (Hitna reakcija dio 731)
Nasilje nad muškarcima
Zbog prisustva velikog broja muškaraca u privremenim prihvatnim centrima u Kantonu Sarajevo važno je skrenuti pažnju da muškarci i dječaci kako u konfliktima tako i u kriznim situacijama doživljavaju različite oblike seksualnog nasilja ali se to uglavnom ne prijavljuje Ne postoje precizni podaci o tome unatoč činjenici da nasilje nad muškarcima i dječacima također treba da bude tretirano kao oblik rodno zasnovanog nasilja Malo je dostupne literature o ovom pitanju kao i opsežnih istraživanja U oblasti zaštite ljudskih prava ovo je tema koja je još uvijek tabu i van fokusa naučnih I stručnih krugova Seksualno zlostavljanje muškog spola generalno (dječaka adolescenta i odraslih muškaraca) predstavlja fenomen za koji svi znamo da postoji ali ne znamo u kojim srazmjerama Nasilje nad muškarcima i dječacima svrstava se u najnevidljivije i najneprepoznatljivije kategorije nasilja u polju viktimologije
Mnogo je razloga zbog čega slučajevi seksualnog nasilja nad muškarcima ostaju neprijavljeni a najčešći su
- smatra se da je seksualno nasilje nad muškarcima nespojivo sa ulogom muškaraca u društvu
- muškarci su naučeni da ne pričaju o svojim problemima i izražavaju emocije- ako muškarac prijavi seksualno nasilje postoji opća percepcija da će biti označen
kao homoseksualac- suočavanje sa počiniocima i problem dokazivanja djela- muškarci teško prijavljuju čak I fizičko zlostavljanje zbog percipiranog gubitka uloge
moći- medicinski radnici i druge službe nisu obučeni da traže znakove seksualnog nasilja
kod muškaraca prosto ne prepoznaju simptome
Za neprijavljivanje ovih krivičnih djela najzaslužnija je kombinacija srama zbunjenosti krivnje straha i stlgma^^
Muškarci i dječaci isto kao i žene mogu preživjeti silovanje Zbog uvriježenih društvenih kulturnih i vjerskih normi o muškosti i rodnim ulogama svi oblici RZN a posebno seksualno
Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 đodine str 140
44
nasilje na muškarce ostavlja veoma teške posljedice Muškarci najčešće imaju osećaj srama koji ih spriječava da potraže pomoć Stoga je potrebno imati dobro obučeno osoblje koje može prepoznati simptome proživljenog nasilja kod muškaraca i dječaka Pored prepozavanja simptoma važan je i senzibilizarani multidisciplinarni pristup pružanju pomoć
Simptomi koji nastaju kao posljedica RZN i silovanja kod muškaraca su isti kao i simptomi koje razvijaju žene s tim da je primjećeno da muškarci češće kao bijeg od stvarnosti a u odnosu na žene - konzumiraju alkohol i droge
Muškarci i dječaci koji su preživjeli silovanje zbog nametnutih društvenih normi mogu imati sljedeće dugoročne posljedice
- nisko samopouzdanje I potrebu da stalno dokazuju svoju muškost (fizičku i seksualnu)
- problem vezan za seksualni i spolni identitet- osećaj nedostatka moći kontrole i povjerenja u sebe- česte seksualne probleme i nemogućnost uspostavljanja bliskog kontakta- razvijanje homofobije i si
U pogledu postupanja a nakon što se posumnja na RZN odnosno na silovanje potrebno je slijediti preporuke date u ovim Smjernicama a koje se odnose na kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Važno je istaći da je u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj UNFPA uspostavio dva Centra za dječake i mladiće u kojima se primjenjuje metodologija ldquoDječaci u pokreturdquo (BOYS on the MOVE) koja se već implementira u Grčkoj i Srbiji Radi se o neformalnom obrazovanju koje se odnose na različite teme a sve u cilju razvijanja kritičkog promišljanja sticanja neophodnih životnih vještina usvanjanju znanja o ljudskim pravima RZN i rodnoj ravnopravnosti što u konačnici rezultira adekvatnjiom prilagodbom u svakodnevnom funckioniranju i interakcijama UNFPA centri za mladiće i dječakeadolescente služe kao referalni Centri odnosno mjesto za identifikaciju ranjivih slučajeva i upućivanje korisnika kojima je to potrebno do drugih specijaliziranih pružatelja usluga
Djeca žrtve rodno zasnovanog nasilja
Djeca su jedna od najosjetljivih kategorija stanovništa i samim tim su najpodložniji različitim oblicima eksploatacije i prisiljavanja U kriznim situacijama vrlo često dolazi do zlostavljanja djece i nasilja nad njima Svi oblici nasilja a posebno seksualno nasilje ostavlja dugoročne i razorne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje djece Pružatelji zdravstvenih usluga nastavnici roditelji njegovatelji i drugi trebaju biti upoznati sa znacima i simptomima zlostavljanja djece kako bi se zlostavljanje što prije otkrilo Djeci treba pristupiti pažljivo na senzibiliziran način i uvijek se mora tražiti saglasnost roditelja ili zakonskog staratelja
Znakovi fizičkog ziostavijanja djece - u usporedbi s ostalim oblicima zltraquotavijanja ove znakove najlakše |e uočiti i prepoznati a to su - česte ozljede (modrice masnice c^jekotine ogrebotine lomovi) i zamatanje prekrivanje odjećom da bi se
one pokrile- otežano kretanje bolni pokreti
tipično ponašanje sklonost samoranjavanju povlačenje ili agresija bježanje od kuće izbjegavanje povratka kući izbj^avanje fizH^og kontakta
Znakovi emocionalnog zlostavljanja ^- nedostatak povjerenja u sebe i druge povlačenje ili agresija~ nervozni postupci- nepovjererye u druge
poremeć^i spavanja (moguće noćne more i $1)poremećaji uzimanja hrane (pretjerano jedenje ili odNjanje hrane)tikovi
45
- bježanje ođ kuće - pokušaji samoubistva х
Tjelesni znakovi seksualnog nasilja - Bolovi u stomaku - Problemi sa želucem i probavcMn- Problemi kod hodanja i sjedenja - Bolovi ili svrbež u podruju genitalija - Potrgano zamazano ili krvlju pokapano donje rublje- Povrede donjeg dijela tijela -- Krv u urinu ili stolici bolovi pri mokrenju ili defekacijl- Modrice u podruQu genitalija = - Spolne bolesti - Trudnoća lsquo ft
i^lholoikl simptomi seksualnog nasilja - Problemi sa snom noćne more strah od mraka strah ođ odlaste u krevet fobije histerija noćno mokrenje- Plač i neobična plašljivost- Povratak u infantilniju fazu koju je dijete već preraslo (cudanje palca mokrenje ii krevet tepanje- Poremećaji u prehrani~ Iznenadna pojava strahova~ Pojačana potreba za osjećajem sigurnosti ^ ^ ^^ Povlačenje u svijet fantazije- Problem u socijalnim kontaktima nema prijatelja- Strah od odraslih~ Pokazuje neobičan i pre^eran interes za tijelo zna puno o seksu za svoju ddb i u igri pokazuje seksualne
aktivnosti~ Ima loše mišljenje o sebi i nedostaje mu osjećaj vlastite vrijednosti
Dodatni znakovi kod stiirije djece- Prektdanje prijateljstava- Depresija te misli o suicide -
Upotreba droga i alkoholaPonavljanje kriminalnih radnji naručitb krađa
Neprimjereno seksualno ponašanje
Kao i u slučaju nasilja nad odraslim muškarcima i seksualno zlostavljanje dječaka nedovoljno je prepoznato nedovoljno prijavljeno i nedovoljno tretirano Nema egzaktnih podataka o njihovim traumatskim iskustvima S obzirom na određena kulturna ograničenja prisutne mitove ili tabue što se tiče homoseksualnosti iili ekstremne sramote nasilje nad dječacima prijavljuje se još manje nego nasilje nad djevojčicama Zajednice i danas odbijaju ili nerado prihvataju da dječaci mogu biti žrtve dok sami dječaci usljed kulturoloških obrazaca mogu vjerovati da moraju biti ldquomučenirdquo u tišini^^ д^о se tome dodaju specifični uvjeti života i smještaja u privremenim prihvatnim centrima u toku putovanja do njihovog cilja onda je jasno koliki je stepen izloženosti dječaka različitim formama nasilja i koliko je neophodno obratiti pažnju na znakove koji mogu da ukazuju na nasilno ponašanje nad njima
Adekvatan odgovor na rodno zasnovano nasilje nad djecom podrazumijeva- Uključiti terensko osoblje specijalizirano za dječiju zaštitu obavezno nadležni centri
za socijalni rad uključujući imenovane staratelje) UNICEF World Vision te zaposlenici Save the Children koji rade na zaštiti djece bez pratnje i razdvojene djece
- Medicinski pregled provode zdravstveni stručnjaci u skladu sa standardnom operativnom procedurom^^
Seksualno i rodno nasilje nad Izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevencyu i reakciju UNHCR 2003 str 74
Vidjeti preporučenu ldquoProceduru postupanja sa djecom žrtvama RZN u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u
46
- Osigurati bezbjednost- Uputiti djecu žrtve ka službama specijaliziranim za zaštitu djece- Izdati zdravstvenu potvrdu o pregledu- Pružiti psihološku podršku i uključiti djecu u psihosocijalne programe
Djeca mogu također biti i počinitelji seksualnog i rodno zasnovanog nasilja budući da poput odraslih mogu iskoristiti nejednake odnose moći među sobom Prisiljavanje djevojčice ili dječaka na seksualni čin bez njihove volje i pristanka su oblik seksualnog zlostavljanja Bez obzira na njenunjegovu volju mlađe dijete možda ne može razumjeti šta se događa i može dati Informirani pristanak međutim bez obzira na to i dalje je to seksualno zlostavljanje
I trauma žrtve i potreba počinitelja za rehabilitacijom moraju se adresirati na odgovarajući način Počinitelj može biti i žrtva seksualnog nasilja i zlostavljanja odnosno iskorištavanja i Ima pravo na pomoć i podršku^^
Forenzički dokazi
Glavna svrha brzog zdravstvenog odgovora jeste da se spasi život žrtveosobe koja je preživjela seksualno nasilje te da se zaštiti zdravlje te osobe Prikupljanje forenzičkih dokaza u takvim slučajevima je ključno kako bi se osiguralo da osoba ima pristup pravdi
U slučajevima RZN u kriznim situacijama kada su žrtvepreživjeli izrazili namjeru da se dokazi dokumentiraju kroz forenzičku istragu iili kada prijavljuju tešku tjelesnu povredu dokumentiranje dokaza će se provesti putem forenzičkih pregleda U ovim okolnostima zdravstveni radnici su dužni odmah informirati policiju o slučaju RZN
Ako osoba dođe nakon 72 sata od silovanja količina i vrsta dokaza koji se mogu prikupiti ovisit će o situaciji Kad god je to moguće forenzičke dokaze treba prikupiti tokom liječničkog pregleda tako da osoba ne mora proći kroz nekoliko pregleda i proživljavati traumu
Specijalista ginekolog je dužan slijediti protokol kliničkog postupanja u slučaju silovanja pri prikupljanju forenzičkih dokaza u slučaju seksualnog nasilja Specijalista urolog obavlja pregled u slučaju daje seksualno nasilje odnosno silovanje izvršeno nad muškarcima
Sekundardno i tercijarno upućivanje (referai) prema dodatnim zdravstvenim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebno I u slučajevima kada su terenski uvjeti nestabilni pružatelji prve pomoći će pacijentežrtve uputiti u najbliži dom zdravlja za dalji tretman iili pregled Sekundarna zdravstvena zaštita obavlja se po osnovu uputnice iz službe primarne zdravstvene zaštite Zdravstveni stručnjaci na terenu su dužni osigurati pratnju i transport ambulantnim vozilom do najbliže zdravstvene ustanove DRC osigurava pratnju dok lOM osigurava transport osobe Uz insistiranje preživjele osobe RZN pratnju može da čini I psiholog s kojim je osoba uspostavila odnos povjerenja ili prevoditeljkulturalni medijator
Važno je naglasiti da kada su u pitanju žrtve ili ranije žrtve silovanja Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu pruža postekspozicijsku profilaksu (PEP) U
mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na Internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsffmohgovba
Seksualno i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR 2003 str 74 i 75
47
slučaju PEP tretmana za HIV omogućen je kontakt sa relevantnim centrima u susjednim zemljama U slučaju potrebe za zdravstvenim uslugama za žrtve RZN u prisilnim brakovima i si zdravstveni radnici upućuju osobu na psihosocijalne usluge na zahtjev i uz dozvolu same žrtve
Glavne lokacije na kojima se pružaju usluga za žrtve rodno zasnovanog hastija u kriznim situacijamalaquo Ambulanta u Privremenom piih^tnom centru (DRC)bull Centar za žene I djevojke ~ pružanje pslhoterapeutskih usluga žrtvama RZN
(UNFPA)75raquo Centar za dječake i mladiće (UNFPA)^reglaquo JU Dom zdravija Kantona Sarajevoraquo Opća bolnica raquoPrim dr Abdulah Nakaš Sarajevo - odjel ginekologijebull Klinika za ginekologiju i porodiljstvo ltginekoioške usluge) i Klinika za infektivne bolesti
(PEPseksuaino prenosive bolesti) Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo I Zavod za javno zdravstvo
12 PSIHOSOCIJALNI ODGOVOR
Osnovni razlozi za migraciju najčešće su tjelesna ugroženost zabrinutost za djecu prisilna evakuacija razorenost doma Ovakva izuzetno stresna situacija na koju pojedinac nema utjecaja često puta ima za posljedicu razdvajanje od porodice ugroženost kako primarnih (tjelesna sigurnost) tako i sekundarnih potreba (socijalnih ekonomske sigurnosti društvenog statusa potrebe za afirmacijom) te promjenu dotadašnjeg uobičajenog načina života
Vrlo često se radi o osobama narušenog samopoštovanja kao posljedice postupanja prema njima u njihovoj zemlji porijekla Te osobe u novoj sredini nemaju riješen legalni status pa ni priliku ostvarivanja zadovoljavajućeg socijalnog statusa ili su pak ograničenih radnih mogućnosti Ne raspolažu socijalnom mrežom razdvojeni su od porodice zemlje porijekla i svega što im je donedavno predstavljalo svakodnevni život Nepovjerenje otuđenost porodični problemi zdravstveni problemi i problemi psihičke prirode najčešće su proizašli kao posljedica doživljene traumatizacije
U psihološkom smislu svako radikalno izmještanje osobe iz prvobitne životne sredine u novu sredinu rezultira rascjepom između starog i novog psihološkog prostora Stoga je za osobu koja je emigrirala vrlo važno da dobije podršku i da ima mogućnost razmjene iskustava i emocija s osobama koje potječu iz istog kulturalnog okvirarsquo^
Zadatak Je psihosocijalnih intervencija u radu sa traumatiziranim osobama podržati proces ozdravljenja uklanjajući prepreke koje mogu dovesti do dugoročnih štetnih posljedica izazvanih traumatizacijom Potrebe za određenom vrstom psihosocijalne pomoći javljaju se pretežno pod utjecajem specifičnih karakteristika pojedinaca (ili grupa) i trenutnih vanjskih okolnosti (način smještaja ishrana organizacija slobodnog vremena) Stoga dinamičnosti promjena u objektivnim I subjektivnim prilikama osobe sistem treba biti prilagođen Vrsta i
u Centru se ne obavljaju ginekološki preglediCentar za dječake i mladiće u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj osiguravaju edukaciju o životnim vještinama
prevenciju ublažavanje i odgovor na RZNPriručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka
Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine str 108^ Op cf str 109
48
obim potrebnih intervencije ovisi o više faktora a što je uvjetovano potrebama pojedinaca odnosno zajednice kao cjeline
Psihosocijalni odgovor sastavni je dio prve pomoći ljudima u kriznim situacijama U uvjetima koji su opisani naprijed jasno je da RZN stavlja ogroman pritisak na mentalno zdravlje žrtve i može uzrokovati veoma ozbiljne probleme uključujući stalne osjećaje straha srama Ili krivnje Također to može da rezultira bolestima kao što su posttraumatski stresni sindrom (PTSP) depresija i anksioznost poremećaj spavanja i prehrane kao i psihotični poremećaji
Međutim žrtve se mogu oporaviti od traume (i sposobne su funkcionirati bez ikakvih očiglednih ozbiljnih problema) podsvjesno aktivirajući svoje mehanizme za suočavanje kao što su zaboravljanje poricanje i duboko potiskivanje doživljenog traumatskog događaja
Ono što je važno naglasiti je da sve žrtve trebaju dodatnu podršku kako bi nastavile sa svojim životima Članovi porodice žrtava RZN također mogu osjetiti različite štetne emocije zbog čega i oni trebaju podršku To je osobito važno za neke kulture u kojima RZN može dovesti do socijalne isključenosti cijele porodice ne samo žrtvepreživjele osobe
Štetne emocionalne psihološke i socijalne posljedice RZN trebaju se pažljivo tretirati isključivo od strane obučenih zdravstvenih stručnjaka te posebno obučenih i kvalificiranih volontera Posebnu pažnju treba pokloniti psihosocijalnoj pomoći za djecu žrtve Takva pomoć treba biti prilagođena djeci I pružana od strane zdravstvenih stručnjaka adekvatno obučenih za rad s djecom Intervjueri treba da budu svjesni činjenice da su neki počinitelji članovi porodice ili pratitelji Prema tome djecu uključujući maloljetnike bez pratnje treba intervjuirati kada nijedan član porodice ili saputnik nije prisutan međutim staratelj djeteta mora biti obavješten i dati pristanak da se vodi razgovor
Svaka komunikacija sa osobama u riziku gt žrtvamaosobama koje su preživjele RZN odvija se u posebnom ili povjerljivom prostoru dostupnom na terenu (u prihvatnim centrimaprijemnim objektima) koji treba biti siguran te u posebnom dijelu namijenjenom djeci ukoliko ima prostora i mogu se urediti posebne prostorije za tu namjenu
U slučajevima kada osobe koje su preživjele RZN trebaju zdravstvenu zaštitu ili brigu socijalni radnicipsihoiozi uvijek trebaju biti u pratnji osobe ph komunikaciji sa snagama sigurnosti I prilikom pregledakonsultacija sa zdravstvenim stručnjacima Obučeni prevoditeljikulturni medijatori trebaju uvijek biti prisutni
Prilikom prikupljanja i razmjene informacija potrebno je- Pružiti žrtvama potpune Informacije o relevantnim psihološkim postupcima i njihovim
ograničenjima dostupnosti i raspoloživosti takvih usluga i kako stupiti u kontakt sa nadležnim pružateljima usluga ako je moguće važno je ponuditi pomoć i usluge prevoditelja Međutim žrtve treba da donesu informiranu odluku o tome s kim i kakve informacije dijele o RZN
- Prikupiti podatke voditi evidencije I podijeliti informacije uz potpuno poštivanje dostojanstva žrtava i povjerljivosti informacija o njima u skladu sa zakonom
- Poštovati želje žrtava - žrtve imaju slobodu izbora (bez obzira na to žele ii zatražiti pomoć kakvu vrstu pomoći I od koje organizacije ili ustanove)
Svi stručnjaci koji su u kontaktu sa žrtvama moraju proći obaveznu obuku za RZN u skladu sa UNFPA standarima i ovim Smjernicama
49
Upućivanje (referat) prema dodatnim psihosocijalnim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebna dodatna psihološka podrška izvan kapaciteta osiguranih u prihvatnom centru a osoba o kojoj se radi izrazi namjeruvolju da ostane u zemlji i traži dodatnu pomoć psihološko savjetovanje i terapiju može pružiti obučeni psiholog iz centara za mentalno zdravlje u zajednici a koji djeluju u okviru JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Potrebno je osigurati prevoditelje za ovu namjenu a kroz programe podrške UN agencija i nevladinih organizacija koje djeluju u prihvatnim centrima
U skladu s protokolom za postupanje prema žrtvama RZN u zdravstvenim ustanovama zdravstveni stručnjaci dužni su pregledati sve osobe koje su žrtve RZN Potrebno je utvrditi psihološko stanje žrtve (putem intervjua opservacije testiranja) te donijeti psihološki iili psihijatrijski nalaz
Pružatelji psihosocijalne podrške upućuju na profesionalne ustanove za mentalno zdravlje najčešće kada je potreba dodatna - ali još uvijek ograničena ~ stručna pomoć iili medikamentozni tretman u cilju stabilizacije simptoma anksioznosti Ovo se smatra dovoljnim u smislu poticanja mehanizama za tretman I pružanje podrške raseljenim osobama ili osobama koje se kreću ka željenim destinacijama U slučaju ozbiljne manifestacije anksioznosti ili sigurnosne prijetnje psihosocijalni radnici savjetuju da se osoba zbrine na sigurnoj lokaciji u zemlji u kojoj može dobiti integrirane i dugoročne usluge
Kada je riječ o zaštiti djece i maloljetnika treba imati u vidu da- procjenu provodi posebno obučen stručnjak iz centra za socijalni rad^^ Staratelj mora
biti uključen u procjenu osim ako nadležni centar za socijalni rad drugačije ne odluči- je važno osigurati bezbjednost- se djecu žrtve uputi prema ustanovamaorganizacijama specijaliziranim za rad sa
djecom
Skloništa za žrtveosobe koje su preživjele rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici
Ako osobe u rizikužrtve RZN izraze potrebu za srednjeročnom i dugoročnom zaštitom i ako su spremne ostati u zemlji duži vremenski period bit će upućene u skloništa koja vode organizacije civilnog društva
Skloništa pružaju integriranu psihosocijalnu podršku I zaštitu na duži vremenski period Usluge uključuju
- zaštitu kroz smještanje osoba u rizikužrtava u sigurnu kuću- socijalno I pravno savjetovanje (za odrasle djecu i porodice)- psihološku podršku i terapiju- olakšavanje pristupa relevantnim i pravnim procedurama- olakšavanje pristupa drugim uslugama (uključujući zdravstvo i sigurnost)
Upućivanje se vrši putem nadležnog centra za socijalni rad u općinama Ilidža i Hadžići te Tužiteljstva Kantona Sarajevo a u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo
U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana i za urgentne potrebe za
u toku Je i izrada Smjernica za postupanje sa maloljetnicima bez pratnje
50
žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući U slučaju prijema DRC će obezbjediti testiranje osoba na Covid-19 u jednoj od certificiranih laboratorija
UNFPA će u saradnji sa Fondacijom lokalne demokratije uspostaviti procedure smještaja i načine rada i rješavanja slučaja
Usluge pslhosodjafne podrške žilViarnaAosdbžma koja s^u pr^ivjefe rodno zasnovanonasilje u kriznim situacijama a za područje Kantona Sarajevo pružajubull Međunarodne organizacije
- UNFPA - podrška ženama i djevojkamaJ BHWI 4 podrška porodicama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci te drugifri
ranjivim grupama (ženama koje su same LGBTl osobama i si)- MdM ldquo podrška muškarcima (pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su
preživjeli seksualno nasilje i počiniteljima RZN)- World Vision gt podrška djeci u pratnji djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci I
majkamabull Centar za mentalno zdravlje u zajednici (u okviru JU Dom zdravija Kantona
Sarajevo)laquo Kantonalni centar za socijalni rad (posebno centri za socijalni rad u općinama llldža
i Hadžići) f Sklonište ^ sigurna kuća (u okviru Fondacije lokalne demokratije)
13 SIGURNOSNI ODGOVORSigurnost je prvi i glavni prioritet za sve žrtve RZN Nadležna tijela vlasti treba da imati glavnu ulogu u garantiranju sigurnosti postupajući u skladu sa važećim propisima i svojim ovlastima Poseban fokus treba staviti na migracije azil i graničnu policiju
Policijski odjeli koji rade na RZN trebaju biti upoznati sa rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama i biti dio postupanja sa žrtvama a u skladu sa ovim Smjernicama i važećim propisima Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo općinski sudovi i kantonalni sud također se trebaju upoznati sa problemom RZN u kriznim situacijama kako bi mogli osigurati rodno osjetljiv pristup pravdi žrtvamapreživjelim
Prva zaštitna pomoć
Organizacije koje su nadležne za postupanje u kriznim situacijama uglavnom reagiraju na način da odmah sklone ugroženu osobu ili žrtvu RZN u kriznim situacijama od neposrednih prijetnji te rade na sprječavanju prijetnji od nasilja u okviru svojih dužnosti i u saradnji sa centrom za socijalni rad Ministarstvom zdravstva lOM-om (preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo) Crvenim krstomkrižom UNHCR-om i drugim relevantnim humanitarnim akterima prisutnim na terenu Ako radnici na terenu identificiraju rizične slučajeve iili žrtve RZN tokom pružanja prioritetnih zdravstvenih usluga (uključujući i psihološku prvu pomoć) dužni su predmet uputiti pripadniku sigurnosnih snaga na terenu na jasan zahtjev osobe koja je u pitanju iili primijeniti posebne mjere kada utvrde da je žrtva ili druga osoba u prihvatnom centru u neposrednoj opasnosti Posebne zaštitne mjere uključuju ali nisu ograničene na sljedeće
- Transport uz pratnju na određenim dijelovima tranzitnemigrantske rute- Sklanjanje žrtveosobe u riziku od grupe s kojom putuje (ako je polazak odgođen ili je
osoba sklonjena u posebnom skloništu)
51
- Osoba u rizikužrtva sklonjena Je u posebno skloništesiguran prostor uz nadzor (tokom noći ili tokom perioda čekanjagodišnjih odmora)
- Olakšavanje pristupa i pomoć tokom procedure za traženje azila u zemlji
Kad je u pitanju prioritetna sigurnost od ključne je važnosti osobi dati blagovremene i tačne informacije o zakonskim pravima žrtve te navesti ko može pružati 24-satnu pravnu podršku
Žrtvepreživjeli trebaju biti informirani o- postojećim mjerama sigurnosti za preveniranje reviktimizacije- procedurama vremenskom rasporedu mogućnostima i izazovima u primjeni rješenja
predviđenih domaćim zakonodavstvom- postojećoj podršci i ograničenjima kao i o očekivanom vremenskom okviru u slučaju
pokretanja fonrialnih pravnih procedura ili rješenja putem alternativnog pravnog sistema uz naglašavanje da su usluge također dostupne u tom okruženju što podrazumijeva prevoz i pratnju do suda pravnu pomoć I podršku tokom cijelog procesa Ove usluge mogu da pužaju organizacije civilnog društva koje nude pravnu pomoć na primjer NVO Vaša Prava BiHregdeg
- kantonalni zavod za besplatnu pravnu pomoć
U slučaju da korisnici na licu mjesta zatraže zdravstvenu uslugu zbog seksualnog i fizičkog nasilja koje je Izazvalo ozbiljnu tjelesnu povredu (uključujući silovanje) slučaj mora biti odmah prijavljen policiji od strane lOM-a a preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo U opravdanim slučajevima slučaj može biti prijavljen policiji i od strane drugih aktera Ako se radi o djeci bez pratnje važno je skrenuti pažnju da se ne preduzimaju koraci bez staratelja
Ako osoba u riziku - žrtva zatraži pristup domaćim procedurama i uslugama za postupanje u slučajevima RZN snage sigurnosti na terenu ukoliko su prošle adekvatnu obuku će dokumentirati prijavu žrtve u skladu sa standardiziranim procedurama u povjerljivom prostoru (kroz postojeće obrasce koje policija koristi u skladu sa važećim propisima) u prisustvu socijalnog radnikapsihoioga i pravnika Ukoliko predstavnik snaga sigurnosti nije prisutan na terenu nadležni službenik će uputiti slučaj obučenoj osobi u najbližoj policijskoj stanici ili drugoj relevantnoj instituciji
Sekundarni i tercijarni sigurnosni odgovor
U slučaju da osoba koja jeste ili je bila žrtva RZN zvanično prijavi incident unutar domaćeg pravnog sistema prijava se odmah podnosi policiji Policija nakon zaprimanja prijave odmah obavještava dežurnog tužitelja koji daje upute o postupanju Obučeni policijski službenik iz jedinice za krvne i seksualne delikte ili jedinice za nezakonitu trgovinu ljudima -- ovisno o slučaju će zaprimiti slučaj Kad god je moguće razgovor treba voditi službenik istog spola kao i žrtva Izjava žrtve bit će snimljena u prisustvu nadležnog socijalnog radnika za svaki prihvatni centar obavezno uz staratelja ako se radi o maloljetniku bez pratnje iili pravnika iz NVO Vaša prava (koji će pružiti besplatnu pravnu pomoć i pomoć pri zagovaranju ili uputiti na besplatnu pravnu pomoć kroz druge ustanoveorganizacije)
Ukoliko je žrtva maloljetna izjava se uzima u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima (Glava ldquoKrivična djela na štetu djece i maloljetnika) Dakle s djetetom odnosno mlađom maloljetnom osobom se obavlja razgovor tj uzima izjava Takvo saslušanje se može provesti najviše dva puta Tužitelj ili ovlaštena službena osoba ispitivanje obavlja putem
Udruženje Vaša prava BIH je osim za pružanje pravne pomoći u postupku azila spremno i raspolaže kapacitetima za paižanje informacija i asistencije I u drugim postupcima naročito kada se radi o preživjelim RZN
52
tehničkih uređaja za prenos slike i zvuka a bez prisustva tužitelja ili ovlaštene službene osobe u prostoriji gdje se svjedok nalazi Saslušanje djeteta ili maloljetnika se po pravilu obavlja uz pomoć pedagoga psihologa ili druge stručne osobe Dijete ili mlađa maloljetna osoba može se saslušati u svom stanu ili drugom prostoru u kojem boravi ili centru za socijalni rad
Nakon što se uzme izjava po nalogu tužitelja policija dokumentira izjavu žrtve Tužitelj će dalje savjetovati o vrsti forenzičkih pregleda u tom slučaju Na taj način žrtva može u svakom trenutku dokazati da je prijavila incident i zatražila da se dokazi prenesu u bilo koju zemlju u kojoj želi prijaviti zločin
Ako žrtva iskaže namjeru da podnese zahtjev za azil predmet se odmah upućuje Ministarstvu sigurnosti BiH sa jasnom naznakom roka za podnošenje zahtjeva za azil Propuštanje roka osim ako ne postoje opravdani razlozi smatra se kao da je lice odustalo od podnošenja zahtjeva za azil i predmet se prosljeđuje Službi za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH na dalje postupanje Ukoliko postoje indicije da se radi o osobi koja je preživjela RZN uključivanje Centra za socijalni rad neophodno je od momenta identifikacije
Žrtve moraju biti obaviještene o svojim pravima i obavezama koje se odnose na postupak azila Besplatna pravna pomoć i savjetovanje o postupku azila osigurat će NVO Vaša prava BiH U slučaju aktivacije nacionalnih pravosudnih i pravnih postupaka osobe u pitanju će biti usmjerene na migrantske privremene prihvatne centre s odgovarajućim smještajem za ranjive skupine
Osim toga ovisno o okolnostima zahtjevi za azil koje podnose žrtve RZN imaju prioritet u postupku dobijanja azila u skladu sa stavom (3) člana 29 Zakona o azilu budući da spadaju u kategoriju osoba izvrgnutih oblicima ili psihičkog nasilja Ministarstvo sigurnosti BiH to treba da ima u vidu kod obrade podnesenog zahtjeva Također ukoliko osoba potpiše punomoć Udruženju ldquoVaša prava BiHrdquo osigurava se pristup postupku azila bez odlaganja
Glavne institucije za sigurnost Г pravnu pomoć koje pružaju zaštitu žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevobull MUP KS - policijski službenici Uprave policije nadležni za prijavljeno krivično djelo
shodno pravnoj kvalifikaciji i mjesnoj nadležnosti preduzimaju mjere i radnje na dokumentovanju krivičnih djela koja u biću i bitnim obilježjima krivičnog djela imaju element rodno zasnovanog nasilja
JU Kantonalni centar za socijalni rad (posebno Centri za socijalni rad ~ llidža i Hadžići zbog prihvatnih centara situiranim u ovim općinama)
jlaquo Tužiteljstvo Kantona Sarajevobull Državna agencija za istrage i zaštitu - SIPAlaquo Služba za poslove sa strancima (u okviru Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine)
- Terenski centar Sarajevo t Imrgracioni centar)raquo HV0 Vaša prava BiH __________
14 KOORDINACIJAKoordinacija se odnosi na višesektorsku koordiniranu akciju koja uključuje više sudionika iz sljedećih sektora socijalna zaštita zdravstvo sigurnost pravosuđe i ljudska prava kao i druga područja relevantna za provedbu postupaka za sprječavanje I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Koordinacija se mora postići u skladu sa zakonom I ovim Smjernicama Relevantne institucije dužne su organizirati zajedničke sastanke za poduzimanje mjera i rješavanje
53
pojedinačnih slučajeva RZN Svaki sudionik koji radi na terenu treba imenovati koordinatoraslužbenika za vezu i njegovog zamjenika koji će prisustvovati sastancima za upravljanje predmetima
Podršku migrantimaizbjeglicama pružaju u značajanoj mjeri UN agencije a shodno svojim mandatima Vodeće agencije koje pružaju podršku ispred UN-a su lOM i UNHCR uz pomoć drugih UN agencija kao što je UNICEF UNFPA te drugih međunarodnih organizacija
Koordinacijsko tijelo za praćenje izbjegličko-migrantske krize u Kantonu Sarajevo je multisektorsko tijelo imenovano od strane Vlade Kantona Sarajevo a sastavljeno od predstavnika različitih organa ustanova i organizacija
Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH i lOM prikupljaju podatke na mjesečnoj osnovi i pripremaju izvještaj o incidentima a koji se dostavlja Koordinacijskom tijelu putem Ministarstva za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo
Koordinacijsko tijelo će tako imati uvjete da vrši komparaciju mjesečnih Izvještaja iz prošlog perioda i da raspravi i analizira informacije o prijavljenim incidentima RZN općim rezultatima sigurnosnim pitanjima preporukama i pitanjima koordinacije I drugim faktorima Informacije će poslužiti kao smjernice za kontinuirani razvoj preventivnih mjera i postupanja Svakl sektor bi trebao prikupljati i analizirati kvalitativne informacije o incidentima koji nisu prijavljeni uključujući rezultate iz grupnih rasprava glasine o incidentima RZN percepciju zajednice o rizicima ili sumnjivim aktivnostima i sva druga pitanja koja su primjećena i na koja se sumnja Informacije se predstavljaju I o njima se raspravlja na sastancima Koordinacijskog tijela
15 DOKUMENTOVANJE
Postojanje podataka i pristup stručnom tumačenju prikupljenih (kvalitativnih i kvantitativnih) podataka od ključne su važnosti za bolje planiranje inicijativa za sprječavanje RZN nad izbjeglicama i migrantima i njihovu zaštitu od takvog oblika nasilja Za svaki prihvatni centar odgovorne osobe dužne su ispuniti Obrazac za prijavu incidentu (Prilog 3) i dostaviti mjesečne podatke o svim slučajevima Koordinacijskom tijelu za praćenje Izbjegličko- migrantske krize u Kantonu Sarajevo
Prikupljanje podataka i analiza imaju za cilj- podržati relevantne sudionike na terenu u prikupljanju osnovnih i koherentnih
informacija o RZN u kriznim situacijama- osigurati sigurno i povjerljivo upravljanje podacima u skladu sa zakonom i najboljim
međunarodnim praksama- osigurati da se podaci o RZN koriste za donošenje odluka koordinaciju i
zadovoljavanje potreba žrtava- osigurati agregiranje podataka I tematsko izvještavanje o RZN u kriznim situacijama~ podići svijest donatorima agencijama UN-a i drugim međunarodnim akterima o
dodatnim aktivnostima koje treba poduzeti kako bi se poboljšala prevencija RZN i zaštita žrtava među migrantima
Služba za poslove sa strancima (u sastavu Ministarstva sigurnosti BIH) koja upravlja privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo i Međunarodna organizacija za migracije - iOM koja tim centrima koordinira zadužene su i za prikupljanje podataka o slučajevima RZN kao i koordinaciju sa drugim relevenantim akterima Podaci se evidentiraju putem Obrasca za prijavu incidenta (Prilog 3) koji sadrži i dijelove koji se
54
odnose na poduzete korake u različitim sektorima tj ria pruženu podršku i pomoć žrtvi od strane nadležnih službi i organizacija
Podaci iz navedenog obrasca obrađuju se na mjesečnoj osnovi kao što je istaknuto naprijed U tom smislu mjesečni izvještaji sadrže sljedeće podatke
- podaci razvrstani prema spolu- podaci razvrstani prema starosnoj dobi- bračni status- ostali demografski podaci- lični status u tranzitu ili tražitelj azila- vrsta incidenta (vidjeti definiciju RZN u kriznim situacijama i Istanbulsku konvenciju)- vrste posljedica- mjesto I vrijeme Incidentardquo vrsta pruženih usluga uključiti i ranije usluge)- upućivanje
SigurnostPodaci i informacije trebaju se prikupljati pohranjivati i dijeliti na način koji je u skladu sa važećim etičkim i sigurnosnim načelima kao što su
- sigurnost i zaštita korisnika u bilo kojem trenutku i- sigurnost podataka u bilo kojem trenutku
PovjerljivostLični podaci i informacije mogu se dijeliti među relevantnim institucijama po mogućnosti na osnovu informiranog pristanka (Prilog 2) osobe o kojoj se radi a u cilju da se odgovori na potrebe i prava osobe (u smislu njene zaštite pružanja pomoći zdravstvene brige i dobrobiti)
Anonimnost i informirani pristanak- Podacistatistika trebaju se prikupljati tokom pružanja prve pomoći- Lični podaci i informacije o slučaju trebaju se prikupljati tokom savjetovanja i daljeg
upućivanja a na osnovu informiranog pristanka osobe o kojoj se radi
Dokumentiranje prijavljenih slučajevaAkteri koji rade unutar sistema prevencije i zaštite od RZN dakle izvan prihvatnih centara također su dužni prikupljati i održavati prepoznatljivim podatke i Informacije prikupljene tokom savjetovanja kao i u narednim fazama pružanja brige žrtvama a u skladu sa važećim propisima svako u okviru svoje nadležnosti Zabilježeni podaci imaju značaj kod koordinacije sa nadležnim tijelima unutar prihvatnih centara jer čine dio podataka za jedinstveni izvještaj o poduzetim koracima u pojedinim slučajevima
httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationTool_Feb20l12pdf
55
IV DIO
PRILOZI
56
PRiLOG 1 ldquo Psihološka prva pomoćŠta uradKI Sta ne raditi
Nađite mirno mjesto za razgovor (izdvojenu prostoriju centar za žene i djevojčice centar za dječake i mladiće prazan ured i si) i smanjite mogućnost bilo kakvih vanjskih smetnji - npr prostor bi trebao biti povezan sa zdravstvenim objektom za žene (mobilna ginekološka klinika)
Ne započinjite razgovor na mjestu gdje se osoba očigledno osjeća nesigurno ili neugodno
Jasno recite da ne morate čuti cijelu priču da biste bdquopovjerovali ali da jeste voljni da saslušate ako osoba želi da govori
Ne vršite pritisak na žrtvu da vam ispriča svoju priču
Sjednitestanite blizu osobe ali zadržite odgovarajuću distancu ovisno o uzrastu spolu i kulturi iz koje osoba dolazi
Ne dodirujte osobu ako niste sigurni da je to adekvatna gesta
Dajte osobi do znanja da je pažljivo slušate (npr klimajte glavom ili povremeno recite bdquoa-halsquo)
Ne osuđujte osobu zato što nije nešto poduzela ili zbog toga kako se osjeća Nemojte reći bdquoNe trebate se tako osjećati ili bdquoTrebate biti sretni što ste živi
Poštujte privatnost osobe i čuvajte povjerljivost svih informacija koje je podijelila s vama
Ne pričajte o nekom drugomNe pričajte o svojim problemima
Budite strpljivi ljubazni i mirni Ne prekidajte i ne požurujte osobu dok vam prenosi svoju priču (npr tako što gledate na sat ili pričate prebrzo)
Poštujte osjećaje osobe Priznajte njenu tugu bol ljutnju itd (Npr bdquoVrlo mi je žao mogu zamisliti kako vam Je bilo teško)Pokažite da shvatate kako je teško izraziti takva osjećanja i podijeliti ih s drugima
Nemojte samo pasivno ili bezobzirno čekati da osoba podijeli s vama informacije
Pokažite da ste svjesni da se nasilje događa i da pogađa ljude koji su žrtve oružanih sukoba ili su raseljeni te da znate kako je to teško pogotovo za ženedjevojčice
Nemojte misliti ili se ponašati kao da vi morate riješiti sve probleme koje osoba ima umjesto nje same
Uvijek naglašavajte vezu između razumijevanja za ono što je žrtva nasilja preživjela i mogućnosti da se osoba osjeća bolje i dobije pomoć
Ne dajite lažna obećanja i ne podižite nadu neosnovano
Dok razgovarate s osobom dajte joj informacije o dostupnoj pomoći i rješenjima koja mogu odgovoriti na njene trenutne potrebe
Ne govorite o ljudima na negativan način (npr ne nazivajte ih ludim ili idiotima)
Ponudite informacije koje imate Recite osobi iskreno šta znate a šta ne (Npr bdquoNe znam ali ću pokušati saznati i obavijestiti vas)
Ne izmišljajte stvari ako nešto ne znate
Pružite informacije na jasan jednostavan i razumljiv način
Ne koristite pretjerano stručne termine
Odajte priznanje snazi osobe i činjenici da je uspjela izdržati tešku situaciju
Ne omalovažavajte ličnu snagu osobe i njen osjećaj da se može sama brinuti o sebi
Dopustite osobi da plače i razumno kontrolirajte plakanjeUspostavite fizički kontakt ako je to odgovarajuće da smirite osobu (držite je za ruku stavite ruku na njeno rame)Pričajte o plakanju kao nečem pozitivnom kao o koraku koji vodi prevazilaženju trenutne situacije
Ne pokazujte da vam je neugodno ili da ste iznenađeni ako osoba počne pričati o svom stresu o zlostavljanju koje je preživjela ili ako pokaže jaku emocionalnu reakciju
bok razgovarate i pružate pomoć stalnonaglašavajte da je osoba sada sigurna - imajte na umu sve trenutno dostupne zaštitne mjere i obavijestite osobu o njima
Ne forsirajte osobu da govori ili daje informacije ako se očito osjeća nesigurno i neugodno
Tišina Ne insistirajte na verbalnoj komunikaciji
Ispratite osobu do mjesta gdje može dobiti dodatnu pomoć ako je zatražiInformirajte je o dodatnim uslugama prema kojima je možete uputiti ako je to potrebno i ako osoba to želi
Ne ostavljajte osobu prije nego što ste sigurni da je njeno psihofizičko stanje stabilno i prije nego što je uputite na mjesto gdje može dobiti dodatnu pomoć -gt u hitnim slučajevima i na zahtjev osobe
57
PRiLOG 2 ~ Obrazac pristanka za davanje informacija
Incident ID Šifra klijenta
Pristanak za davanje ktformacija^^
Ovaj obrazac treba pročitati klijentu ili zakonskom staratelju klijenta na njegovom maternjem Jeziku Treba Jasno objasniti klijentu da može izabrati bilo koju ili nijednu od dole navedenih opcija
Ja ^đajem svoju saglasnost dafme i prezime)
(Naziv organizacije)
da daje informacije o incidentu koji sam prijaviola kako je navedeno u daljem tekstu
1 Razumijem da davanjem ove saglasnosti dajem dozvolu da navedena organizacija dalje dijeli specifične informacije o slučaju iz mog izvještaja o incidentu i to sa pružateijemima usluga koje
sam naveola kako bih mogaola dobiti pomoć po pitanju mojih potreba vezano za sigurnost zdravlje psihosocijalnu pomoć iill pravnu zaštitu
Razumijem da će dijeljene informacije biti tretirane povjerljivo i s poštovanjem te da će se
podijeliti samo prema potrebi za pružanje pomoći koju zatražim
Razumijem da davanje ovih podataka znači da osoba koja se nalazi u agenciji ili službi koja je
označena u nastavku može doći razgovarati sa mnom U svakom trenutku imam pravo izmijeniti mišljenje o dijeljenju informacija s određenom agencijomkontakt osobom navedenom u nastavku
Želim da informacije budu podijeljene sa sljedećim službama
(Označite sve Što je relevantno i navedite ime obekt i agencijuorganizaciju ako je primjenjivoj
Affi
Da N0 službe sigurnosti (navesti)
Oa Њ psihosocijalne usluge (navesti)
Ш m zdravstvene usluge (navesti)
Da Ne sigurna kućasklonište (navesti)
pa Ne pravna pomoć (navesti)
Ш službe koje osiguravaju sredstva za život (navesti)
Ds Ne ostale usluge (navesti koje i naziv agencije)
rsquo httpwwwgbvimscomgbvims-toolsintake-forrTV
58
Saglasnost označava klijent Oa
(ili rođiteljstaratelj za klijente mlađe od 18)
Ne
Potpisotisak prsta klijenta
Službenik koji vodi predmet Datum
Incident ID šifra klijenta
INFORMACIJE ZA VOĐENJE PREDMETA
(NUE OBAVEZNO)
Ime i prezime klijenta ^
Ime i prezime staratelja (ako Je klijent rhatolptan)
Broj telefona
Adresa
59
PRILOG 3 o Obrazac za prijavu incidenta
Vrsta incidenta
Broj predmeta Prihvatni centaradresa Datum i vrijeme razgovora
Broj ranijeg incidenta za ovog klijenta (ako postoji)
ŽRTVAPREŽIVJELA OSOBA
Informacije o žrtvipreživjeioj osobi
Ime i prezime Starosna dob Godina rođenja Spol
Adresa Državljanstvo Bračni status Zanimanje
Broj djece Uzrast djece Glava domaćinstva
(osoba ili navesti ime veza sa žrtvom)
Broj statusnog kartona ili
broj lične karte
Ako je žrtvapreživjeli dijete
Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Incident
Mjesto Datum Vrijeme
Opis incidenta (ukratko opisati okolnosti šta se tačno desilo šta se desilo poslije)
60
Informacije o počinitelju (ili počiniteljima)
Ime i prezime Broj počinitelja Spol
Adresa Državljanstvo Starosna dob
Veza sažrtvompreživjelim
Bračni status
Ako je počinitelj nepoznat opisati gaju uključujući prepoznatljiva obilježja
Trenutna lokacija počinitelja ako je poznata
Predstavlja ti počinitelj još uvijek prijetnju
Ako je počinitelj dijete Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Svjedoksvjedoci
Opisati prisustvo svjedoka (uključujući djecu)
Imena i prezimena kao i adrese
PODUZETI KORACI
Koraci poduzeti od datuma popunjavanja ovog obrasca
Slučaj prijavljen Datum prijave Poduzeti koraci
SIGURNOST
Ime i prezime
IOM
Ime 1 prezime
POLICIJA
Ime i prezime
61
CentarSlužba za socijalni rad
Ime i prezime
Zdravstvena ustanova
Ime i prezime
UNHCR
Ime i prezime
UNICEF
Ime i prezime
DRC
Ime i prezime
BHWI
Ime i prezime
Save the Children
Ime 1 prezime
MdM
Ime 1 prezime
Vaša prava BiH
Ime i prezime
Drugo
Ime I prezime
(Ukoliko Je pcrirebno mogu se ckxJati druge organizacije i osobe)
Naučene lekcije
Datum zatvaranja slučaja
62
PRILOG 4 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremenom prihvatnom centru Ušivak
l^učfvšhje na uatuga (zdravstvena^ аасЏШпа^ ps1hosoc(fatna pravne Ш) uvtj^dc se za^tfMt ЗШа i џskl^u s prfsd^om usmjarenkn na preiiv^d^e Žrtva sa obavezno upozori o postaifar^u obaveza da se RZN prijat^ pdfic^i radi provođenja dađjnjih radnji u skladu sa еа^Њбпп propisima u Federaciji BiK
Prijavljivanje nasilja i zahljev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru UŠIVAK svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt telkoja odmah telefonom informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime
kontakt tel) a u formi izvještaja o incidentu najkasnije unaredna četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj telte dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko su kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili IOM sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje lOM-u iili matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Ušivak
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Ušivak
4Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne i povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i BHWI (ime i prezime kontakt tel ) i zakonski staratelj CentraStužbe za socijalni rad čiji je angažman podržan od straneUNiCEF-a (ime i prezimekontakt tel)
Osoba će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućena u UNFPA centar za žene i djevojke u UšiN^cu
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti DRC - ime iprezime kontakt tel UNFPA ~ ime i prezime BHWI - ime i prezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakt tel NVO ime i prezime kontakt telili drugi)
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj - Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)_________ _______________________________________________________
63
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja Hadžtd DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu Prim dr Abdulah Nakašldquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška
Ambulanta u Prihvatnom centru
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
Telefoni za kontakt DRC
DRC Ime i prezime tel Ime i prezime tel
MUP 122 BHWI
Hitna medicinska pomoć
Ime i prezime tel
124 CSR
033 611 111
OJ Dom zdravlja Hadžići
Tel
Ime i prezime tel
Zdravstvena zaštita Psihosocijalna zaštita sigurnost Osnovne potrebe
OJ Dom zdravlja Hadžići i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
Tel UNHCR
UNFPAOpća bolnica NVO Vaša prava BIHbdquoPrim dr Abdulah Nakašldquo TelTel Sigurna kuća
TelKlinički centar Univerziteta u Sarajevu
BHWI
TelTe
Koordinacija RZN zaKanton Sarajevo
UNFPA
64
PRILOG 5 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremnom prihvatnom centru Blažu]t^uihi^ie П9 usluge (sfkwfstmte еесЏгЛпе psihosueijtgne prevne Ud) uvijek laquoo xasrUve na fuistanku žrtvet a u skladu ^0sUtpom usmJererUm na prežNjdie Žrtva se obavezno tgtozori o posfqwyu obaveze da se RZN priavi policiji пШ provodei^i ddinjih radrdi u skladu sa važećim propisima u federaciji BiH
Prijavljivanje nasilja I zahtjev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru Blažuj svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt tel ) koja odmah telefonom Informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime kontakt tela u formi izvještaja o Incidentu najkasnije unaredna Četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prljavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj tel te dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji iz CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez
pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko $u kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili 101И sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje iOM-u iiii matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Blažuj
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Blažuj
Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne I povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i Save the Children (ime i prezime kontakt tel)
U saradnji sa centrom za socijalni rad maloljetnik treba biti prebačen u prihvatni centar Ušivak ili drugi odgovarajući smještajni kapacitet i to kao prioritet i u pratnji Save the Children Maloljetnik će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućen u UNFPA centar za dječake i mladiće u UŠivku gdje će dobiti adekvatnu podršku nakon što relevantne organizacije dogovore neophodan pristup
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja Imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti UNFPA - ime iprezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakttel DRC - ime i prezimekontakt tel Save the Children - ime iprezime kontakt tel NVO ime i prezime
65
kontakt tetШ drugi
U slučaju maloljetnika ^učaj nadgleda Centar za socijalnu zaštitu i drugi akteri zaduženi za dječju zaštite ako ih imenuje nadležno tijelo
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja llidža DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao Što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu bdquoPrim dr Abdulah Nakašrsquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška Ambulanta u Prihvatnom centru
Telefoni za kontaktDRC Ime i prezime tel
MUP 122
Hitna medidnska pomoć 124033 611 111
OJ Dom zdravlja llidža Tel
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
DRCIme i prezime tel
BHWIIme i prezime tel
CSRIme i prezime tel
Sekundarno upućivanjeZdravstvena zaštitaOJ Dom zdravlja llidža Tel
Opća bolnicabdquoPrim dr Abdulah NakašldquoTel
Klinički centar Univerziteta u SarajevuTel
Psihosocijalna zaštita sigurnost i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
UNHCR
NVO Vaša prava BiH Tel
Sigurna kuća Tel
BHWI Tel
Osnovne potrebe Koordinacija RZN zaKantona Sarajev
UNFPA
66
Izvori
Pravni izvori- CEDAW Opće preporuke br 19 i br 35 o nasilju nad ženama- CEDAW Opća preporuka br 24- Konvencija o statusu Izbjeglica i njen protokol (1951)- Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavaju6h postupaka ili kažnjavanja- Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)- Konvencija o pravima djeteta (UN 1989)- Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)- Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom (UN 2006)- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suadoijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CAHVIO
2011) (tzv Istanbutska konvencija)- Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007)- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Krivični zakon Federacije Bosne I Hercegovine (Službene novine Federacije В1Нldquo br 3603 3703
21046904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517)- Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije- Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)- Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)- Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i
3114)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s nasiljem unutar
porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu 2010 godine
neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o djeci koja su svjedod nasilja u porodici
- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu zdravstvenoj zaštiti- Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama- Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u oblasti zdravstva u
Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)- Zakon o azilu (ldquoSlu^jeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)- Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj 3210 - Prečišćeni
tekst) Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (Službene novine Federacije BiHldquo broj 2013)- Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo br
3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210 813 5914)- Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlidSjene novine
Federacije BiHldquo broj 714)- Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije
BiH (Službene novine Federacije BiHldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)- 21akon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona
Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 3816441712818)- Zakon 0 strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiHrdquo broj 8815)- Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik В1Нldquo br 4906 7611 i 8911)- Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513)
Literatura i drugi izvori- Ciljevi održiveg razvoja - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 161COR 17- Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovlna01-30 September 2019ldquo Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine -
Resufsni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva I UNFPA Sarajevo 2020
godine- Minimalni standardi za prevenciju I odgovor na RZN u vanrednim situadjama UNFPA 2015 godine- Objedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji
Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Službeni glasnik BIH 7515)
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim dtuacijama - Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
67
- Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - multisektorski pristup Gender centar Federadje Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018 godina
- Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009 godine
- Priručnik za edukatore Zaštita izt^eglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Radojka Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine
- Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedović i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiH Sarajevo 2018 godine
- Proqena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godine
- Protokoli i standardne operativne proc^ure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Protokol 0 radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 godine
- Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore Podgorica 2010 godine
- Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine
- Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 The Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
- Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR Ženeva 2003
- Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
~ Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine (usvojene odlukom Vlade Unsko- sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni I Hercegovini - februar 2013 godine- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (raquoSlužbene novine Federacije
BiHldquo broj 9513)- UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child
httpswvw unhcrorg4566b 16b2 pdf
Web izvori- httpswww iloorgdynnatlexdocsELECTRONIC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-
104618pdf - httpsemergency unhcrorgentry223896idp-definition- httpwwwunhcrorgprotectionjfeasic3b66c2aa10convention-protocol-relating-status-refugeeshhnl- httpwwwunorgenuniversal-declaration-human-rights- htfaswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx- httpswww ohchr orgenprofessionalinterestpagescescr aspx- httpwww un orgwomenwatchdawcedaw- httpwwwrefworldorgdocid52d920c54html- httpstbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GlobalCEDAW_C_GC_35_826
7_Epdf- httpwww refworid orgdocid453882a73 html- httpswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesa-caspx- httpswwwunfpa orgsitesdefaultfilespub-
pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf- httpwwwwreliefwebintAvrwbnsfs40B847015485B34749256BFE0006E603- httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Gender-based-Violence-
Guidelines_lo-respdf- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-Toolpdf- httpswwwunodcorgdocumentstreatiesUNTOCPubiicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf- htfawww unorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-e pdf~ httpwwwunhcrorg453492294pdf- httpportasunsscorgenrolindexphpid=75- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationT ool_Feb20112pdf- httpsfmohgovba
68
u centru Ušivak u Hadžićima od početka otvaranja centra (oktobar 2018godine) do danas kako je ranije spomenuto registrirano je 14592 lica Registracija podrazumijeva sljedeće da su lica Iskazala namjeru za podnošenje zahtjeva za azil (potvrda o iskazanoj namjeri podnošenja zahtjeva za azil) što izdaje Služba za poslove sa strancima u terenskom centru Ušivak za one koji se nađu ispred kapije centra Ušivak a nakon čega prolaze dalje procedure neophodne za dobijanje informacija koje su važne za što kvalitetniju procjenu potreba svake osobe koja dolazi
Nakon dolaska u centar te dobijanja potvrde o iskazanoj namjeri zahtjeva za azil upućuje ih se na Ijekarski pregled u ambulanti u centru Ušivak te nakon toga slijedi registracija lica i dobijanje ID kartice od strane lOM-a koja potvrđuje njihov boravak u ovom centru i omogućuje pristup svim servisima koji su dostupni u centru Identificirana djeca bez pratnje u terenskom centru Ušivak dobivaju zakonsko starateljstvo od strane Centra za socijalni rad Hadžići dok se identificirana djeca bez pratnje u terenskom centru Blažuj premještaju kao prioritet u terenski centar Ušivak Prisustvo odgovarajućeg osoblja centra za socijalni rad obavezno je kod registracije djece bez pratnje To je ustaljena i obavezna praksa za svako novo lice koje se pojavi u centru Boravak u centru podrazumijeva smještajnu jedinicu medicinsku psihosocijalnu i edukativnu pomoć I asistenciju tri obroka dnevno higijenske pakete te ispunjavanje svih pojedinačnih potreba koje su u skladu sa mogućnostima i mandatom kako lOM-a kao agencije koja koordinira radom u centru tako i partnerskih agencija i organizacija koje aktivno učestvuju u okviru svojih mandata te pružaju raznolik sadržaj i usluge u samom centru Agencije koje su prisutne u centru su UNHCR UNFPA UNICEF DRC Save the Chilren sa implementacijskim partnerima na terenu i to BHWI World Vision MdM Vaša prava BIH i dr
UNHCR
Mandat UNHCR-a je pružanje zaštite izbjeglicama i tražiteljima azila prema Konvenciji iz 1951 godine o statusu Izbjeglica implementacijski partneri na terenu su BHWI i NVO Vaša prava BiH BHWI pruža psihosocijalnu pomoć porodicama ženama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci kao i drugim ranjivim kategorijama Podrška djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci podrazumijeva da se socijalni radnici BHWI-a postavljaju za staratelje kroz postupak imenovanja posebnog staratelja u saradnji sa Centrom za socijalnu zaštitu u Hadžićima I u saradnji sa Službom za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BIH
Vaša prava BiH pružaju besplatnu pravnu pomoć u procesu traženja azila te drugih pravnih segmenata potrebnih da se zadovolje potrebe tražitelja azila u tom kontekstu Pravna pomoć u postupku azila podrazumijeva zastupanje prilikom podnošenja zahtjeva za azil odnosno registracije i postupka intervjua pred Ministarstvom sigurnosti BiH Vaša prava BiH pružaju I usluge zastupanja po pravnim lijekovima kako pred domaćim tako i pred međunarodnim tijelima
UNICEFUNICEF ima vodeću ulogu u oblasti zaštite djece i osigurava krajnje utočište Ključna svrha UNICEF-ovog humanitarnog odgovora je osigurati kvalitetnu podršku dječjoj zaštiti vođenje slučajeva osigurati pravne informacije djeci u pokretu i odgovarajuću brigu za djecu bez pratnje i razdvojenu djecu
UNICEF podržava rad četiri zakonska staratelja putem svog implementacionog partnera World Vision te dodatna dva staratelja i advokata koji su direktno zaposleni u Centru za socijalnu zaštitu Hadžići Zakonski staratelji zaposleni u Centru za socijalnu zaštitu uz podršku UNICEF-a vode osjetljive slučajeve među djecom bez pratnje i razdvojenom djecom kao što su preživjeli RZN djeca koja su u procesu povratka u zemlju porijekla
djeca sa specifičnom medicinskom istorijom djeca koja su u pravnom postupku (kao svjedok žrtva ili počinitelj)
UNFPAUNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji
DRCDanish Refugee Council (Dansko vijeće za izbjeglice) je organizacija koja obezbjeđuje medicinsku pomoć u saradnji sa JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Zavodom za hitnu medicinsku pomoć Općom bolnicom Prim dr Abdulah Nakašrdquo Zavodom za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Kliničkim centrum Univerziteta u Sarajevu Prisutni su 24h u privremenim prihvatnim centrima uz JRS partnere koji pomažu u asistenciji na terenu u noćnim smjenama Tim koji čine liječnik i medicinski tehničar dolaze iz različitih zdravstvenih ustanova Kantona Sarajevo te zajedno sa timom DRC-a svakodnevno pružaju medicinske preglede i pomoć u ambulanti u centru Ušivak
Pored medicinskog programa Dansko vijeće za izbjeglice kroz program zaštite osigurava prisustvo službenika koji rade na ranoj identifikaciji osjetljivih slučajeva posebno ugroženih skupina Službenici kroz pružanje informacija i referalne mehanizme osiguravaju da korisnici pristupe neophodnim uslugama
MdMMćdecins du Monde (Ljekari svijeta) je organizacija koja pruža usluge vezane uz mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku muškarcima smještenim u centrima Ušivak i Blažuj MdM- ov tim u privremenim prihvatnim centrima čine psiholozipsihoterapeuti kulturalni medijatori socijalni asistent te voditelj slučaja koji provode psihoedukativne i osnažujuće grupne aktivnosti individualne konsultacije i pružaju individualiziranu brigu kroz vođenje slučajeva vezanih uz poteškoće mentalnog zdravlja U kontekstu RZN MdM poseban naglasak u radu stavlja na rad s pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su preživjeli seksualno nasilje I počiniteljima RZN
Save the ChildrenSave the children usko sarađuje sa nadležnim centrima za socijalni rad i odgovoran je za identifikaciju djece bez pratnje u terenskom centru Blažuj provodi početnu procjenu pruža prvu psihosocijalnu podršku i obavlja preseljenje u terenski centar Ušivak Pored toga Save the Children podržava Kantonalni Centar za socijalni rad odnosno terenske timove socijalnih radnika koji obavljaju identifikaciju profiliranje I smještaj identificirane djece bez pratnje sa terena u terenski centar Ušivak
World VisionWorld Vision kao provedbeni partner UNICEF-a pruža usluge djeci u Privremenom prihvatnom centru Ušivak Usluge su podijeljene u tri cjeline Prostor prilagođen djeci (djeca uzrasta od 5 do 15 godina) Kutak za majke i bebe koji nudi podršku majkama i djeci (od 0 do 4 godine) i stalne usluge po principu 247 za djecu bez pratnje I razdvojenu djecu Djeca sudjeluju u svakodnevnim aktivnostima koje se sastoje od obrazovnih kreativnih i sportskih aktivnosti Djeci svih dobnih skupina pruža se psihosocijalna podrška a majkama koje posjećuju Kutak za majke i bebe pružaju se edukativne radionice o prednostima dojenja i raznim temama vezanim za dobrobit djece Kako bi pružio adekvatnu psihosocijalnu podršku djeci u pokretu UNICEF podržava rad psihoterapeuta i savjetnika koji su dostupni za individualne I grupne sesije Kao dio 24-satnih usluga za djecu bez pratnje i razdvojenu djecu World Vision ima zakonskog staratelja koji je prisutan u Privremenom prihvatnom
centru Ušivak i u dnevnoj i u noćnoj smjeni Uloga imenovanog posebnog staratelja je brinuti se o djetetovim potrebama i osigurati da se osiguraju njegovi najbolji interesi i prava
Neke agencije su prisutne svaki radni dan dok nekoliko drugih agencija je prisutno 24h u centru lOM koji koordinira radom u centru prisutan je 24 sata
Terenski centar Službe za poslove sa strancima je također prisutan svaki radni dan za potrebe izdavanja prvog dokumenta ldquoPotvrda o iskazanoj namjeri zahtjeva za azilrdquo
Kroz navedene djelatnosti i opisane aktivnosti koje pružaju sve navedene organizacije osigurava se mogućnost identifikacije djelovanja pa i prevencije sigurnosnih potencijalnih rizika koji svakako postoje s obzirom na specifičnosti populacije koja dolazi Konstantna koordinacija partnerskih organizacija redovni sastanci te izvještavanja pospješuju kvalitet rada u centrima i neophodni su za pravovoremeno djelovanje u cilju sprječavanja potencijalnih rizika
Kao što Je već navedeno u centru Ušivak borave porodice sa djecom (majke očevi i djeca) same odrasle žene te djevojčice maloljetnice (do 17 godina) zatim samohrane majke samohrani očevi maloljetnici bez roditeljskog staranja te samci odrasli muškarci
U centru Blažuj borave samci muškarci
112 Rizici
Svaki dolazak ranjivih kategorija na teritorij Bosne i Hercegovine iziskuje profesionalnu procjenu i pomoć stručnjaka u smislu identifikacije potreba te prevencije rizika O Identifikaciji kriterija ranjivosti će se govoriti u posebnom podnastovu a ovdje će se dati samo prikaz faktora rizika
Porodice dolaze iz različitih kultura te je kulturološki aspekt izuzetno važan u radu sa ovom kategorijom pa u vezi s tim su uposleni i kulturni medijatori u lOM-u i drugim agencijama koji svakako pomažu u procjeni najboljeg interesa za svaku osobu Kulturološki aspekt u vezi sa pitanjem nasilja također je jako specifičan s obzirom na to da utiče na percepciju nasilja ali I na prepoznavanje I reagiranje na nasilje Uloga psihologa psihoterapeuta i socijalnih radnika kao i drugog stručnog osoblja je Izuzetno važna u identifikaciji osvještavanju i prevenciji takvih slučajeva
Porodice koje dolaze te prolaze prvi korak Iskazivanja namjere zahtjeva za azil izjavljuju da su uglavnom iz Iraka Sirije Afganistana Ubije Maroka Alžira Palestine Bangladeša Pakistana Nije rijedak slučaj prijave nasilja nad ženama u porodici od strane muža Od početka rada centra Ušivak do danas zabilježen je broj od 20 slučajeva nasilja u porodici Neotkrivenih slučajeva je mnogo više Prema podacima lOM-a prijava pltxlrazumijeva prljavu uposlenicima u privremenom prihvatnom centru nakon čega se uglavnom nailazi na odbijanje od strane žrtve da nastavi procedure i prijavi policiji nasilje Niz je faktora koji utiču na takve odluke i o njima će se detaljnije govoriti u nastavku ovog dokumenta
Važno je napomenuti da je put koji prolaze prema onome što navedu u razgovorima izuzetno naporan nesiguran I težak a kulture iz kojih dolaze probleme koje nose u porodici još Iz perioda boravka u zemlji porijekla eskaliraju nerijetko u centru Tada se spoznaje da je problem izuzetno složen (primjer saznaje da se radi o ugovorenom braku iz zemlje porijekla da nije prvi put da muž udari suprugu već da je nasilje svakodnevnica u toj porodici te da žrtve imaju ozbiljnije psihološke pa i mentalne poteškoće) Podatak koji zabrinjava jeste da se sve češće čuje pojam tzv ugovorenih brakova dugotrajno psihološko
10
emocionalno i fizičko zlostavljanje psihološki i psihijatrijski problem traumatična iskustva i težak put koji prolaze svakako dodatno usložnjava situaciju
Samice žene nerijetko dolaze u grupi muškaraca koje se po dolasku odvajaju od pomenute grupe i smještaju u smještajnu jedinicu sa drugim samicama ili porodicama sa djecom (ukoliko su kapaciteti trenutno puni)
Prema podacima lOM-a djeca bez pratnje i razdvojena djeca navode da dolaze iz Pakistana Afganistana Maroka Alžira Sirije Egipta Kad su u pitanju maloljetnici bez roditeljskog staranja radi se o posebno ranjivoj grupi koja je podložna nizu rizičnih faktora obzirom da se radi o maloljetnim licima koji nemaju nikakvu pratnju Ili zaštitu na putu kojim dolaze a prema njihovim izjavama na tom putu doživljavaju raznolika traumatična Iskustva te je potrebno provesti sve dostupne mjere kako bi se identificirao problem ili poteškoća odnosno pružila odgovarajuća pomoć u skladu sa mogućnostima dok dijete boravi u centrima te ima mogućnost zatražiti pomoć
Slijedom iznesenog grupe žena koje putuju same ili sa djecom dojilje adolescentice dječaci i djevojčice bez pratnje djeca u braku koja ponekad imaju sopstvenu djecu osobe sa invaliditetom stariji muškarci i žene su u najvećem riziku i najviše im prijeti RZN Ova grupa ugrožene populacije može se suočiti sa prinudom eksploatacijom silovanjem trgovinom ljudima trgovinom organima i drugim vrstama RZN Žene I djevojčice uključujući i mlade momke posebno oni koji putuju sami izloženi su Izuzetno visokom riziku od specifičnih oblika nasilja prvenstveno seksualnog i RZN koje čine trgovci ljudima sami migranti kriminalne grupe i pojedinci u zemljama na njihovoj ruti
Smjernice Međuagencijske stalne komisije za integriranje intervencija u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (2015)2 navode da lako je broj prijavljenih slučajeva vezanih za RZN često nizak svi oni koji reagiraju u vanrednim situacijama moraju djelovati pod pretpostavkom da se RZN uvijek događa Svi akteri treba da tretiraju RZN kao ozbiljan životno ugrožavajući rizik I da poduzimaju mjere za smanjenje ovog rizika kroz sektorske intervencije bez obzira da li postoje konkretni dokazi o RZN i bez obzira na broj prijavljenih slučajeva Prema istim Smjernicama uvijek se mora imati na umu da je RZN i u redovnim okolnostima izvan krizne situacije oblik nasilja koji se ne prijavljuje u punom obimu u odnosu na broj djela koja se realno događaju
Smjernice za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama za Kanton Sarajevo imaju za cilj pripremiti nadležna tijela za odgovor na izazovnu i kompleksnu situaciju migracijskog toka sa kojim se trenutno suočavamo Ove smjernice imaju za cilj da osiguraju koordiniranu multisektorsku zaštitu osobama pogođenim krizama koje su u tranzitu raseljene ili privremeno žive na teritoriji Kantona Sarajevo Preporuke i načela iz Smjernica mogu se koristiti u drugim vrstama kriza i katastrofa za rješavanje problema prevencije i Intervencije u slučajevima RZN
2 OBIM SMJERNICA KANTONA SARAJEVO ZA PREVENCIJU I ZAŠTITU OD RZN U KRIZNIM SITUACIJAMA
Smjernice Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama se razvijaju kako bi se osigurao koordinirani višekorisnički odgovor na pojave RZN u privremenim prihvatnim centrima uspostavljenim na području ovog kantona kao i na drugim mjestima gdje će izbjeglice migranti i tražitelji azila biti locirani
Smjernice su namijenjene institucijama i organizacijama koje su odgovorne za upravljanje migrantsko-izbjegličkom situacijom u Kantonu Sarajevo Ministarstvo za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Ministarstvo zdravstva Ministarstvo unutrašnjih poslova -
11
policijske uprave centri za socijalni rad (JU Kantonalni centar za socijalni rad Službe socijalne zaštite) zdravstvene ustanove (JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo zatim Opća bolnica ldquoPrim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo i Univerzitetski klinički centar Sarajevo) Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH Kantonalni sud i Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo Privremeni prihvatni centri Ušivak i BiažuJ DRC Save the Children World Vision Crveni krstkriž lokalne nevladine organizacije međunarodne organizacije i agencije Ujedinjenih nacija (u daljnjem tekstu zainteresirane strane)
Zainteresirane strane će se složiti o svim koracima koje će poduzeti i proceduri za upućivanje koja će biti razrađena u smjernicama Ove smjernice će biti podložne promjenama u ovisnosti od stanja na terenu stepena rizika ili hitne situacije
Također napominjemo da Azilantski centar Delijaš (Trnovo) nije direktno obuhvaćen ovim Smjernicama jer primjenjuje Standardne operativne procedure za prevenciju i odgovor na seksualno i rodno zasnovano nasilje koje su razvijene 2007 godine od strane UNHCR-a Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Ministarstva sigurnosti BiH NVO Vaša prava BiH BHWI i Fondacije lokalne demokratije Sarajevo Ukoliko određeno pitanje nije regulirano navedenim Standardnim operativnim procedurama mogu se shodno primjeniti ove Smjernice a u cilju prevencije i adekvatnog odgovora na RZN odnosno pružanja pomoći žrtvama
21 Osobe od interesa obuhvaćene Smjernicama Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Što se tiče usluga prve pomoći ciljne grupe ovih višekorisničkih smjernica za prevenciju i odgovor na RZN u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevo su žene i muškarci djevojčice I dječaci koji su se suočili sa humanitarnom krizom - uključujući migrante tražitelje azila izbjeglice potencijalne žrtve RZN i trgovine ljudima i krijumčarenja osoba u situacijama raseljenja tranzita privremenogtrajnog prijema i prve pomoći te u centrima za njegu
U savremeno doba govori se o mješovitim migracijskim tokovima koji obuhvataju različite kategorije osoba - izbjeglice tražitelje azila ekonomske migrante žrtve trgovine ljudima - koje iz različitih razloga napuštaju svoje zemlje porijekla kreću se I prelaze državne granice bez odgovarajućih dokumenata I neregularno ulaze u zemlje odredišta
Djeca bez pratnje iili razdvojena djeca smatraju se prioritetom jer imaju najveći rizik za RZN Specifičnost grupa koje se nalaze u Kantonu Sarajevo jeste veliki broj dječaka i muškaraca te povećan rizik od nasilja nad dječacima
Ciljna grupa jesu sljedeće kategorije korisnika
tražitelj azila je stranac koji je podnio zahtjev za azil po kome nije donijeta izvršna odluka u skladu sa zakonom Azil obuhvata i status izbjeglice I status supsidijame zaštite u skii^u sa zakonom
tebjeglica je stranac ili lice bez državljanstva koje je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo u skladu s Konvencijom 0 statusu izbjeglica iz 1951 godine i Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967 godine Status izbjeglice je status koji se priznaje u skladu sa odlukom nadležnog organa o ispunjenju uvjeta navedenih u članu 19 Zakona ^ U skladu sa Zakonom izbjeglički status će biti odobren strancu koji se zbog osnovanog straha od progona zbog svoje rase vjere nacionalnosti pripadnosti određenoj đaiStvenoj grupi ili političkog mišljenja nalazi van zemlje svog državljanstva a ne može se ili se zbog takvog staha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje kao i licu bez
reg Zakon o azilu (ldquoSlužbeni glasnik BIH br 1116 i 1616) Zakon je dostupan putem internet stranice httpswwwiioorgdynnatlexdocsELECTRONiC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-104618pdf
12
điiavTianstva Ikoje se nalazi uzvan zemlje svog prethodnog uobičajenog mjesta boravka a ne može se Ш Še^ zbog takvog straha ne želi vratiti u tu državu
Lice pod supsidijamom zaititom je stranac kojem je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo status supsidijame zaštite u skladu sa Zakonom o azilu Supsidijama zaštita se odobrava strancu koji ne ispunjava uvjete za odobrenje statusa izbjeglice iz člana 19 Zlakona o azilu ako postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će se povratkom u zemlju porijekla ili zemiju uobičajenog boravka suočiti sa stvarnim rizikom od te^e povrede ljudskih prava i osnovnih slobodareg
Migrant je osoba koja bira da napusti svoju matičnu zemlju ne zbog neposredne prijetnje progona Ш smrti već da poboljša svoj životni standard kroz rad ili edukaciju radi ujedinjenja sa porodicom ili iz drugih razloga Za razliku od izbjeglica koje se ne mogu vratiti u svoje zemlje na siguran način migranti se ne suočavaju sa tim problemom bez obzira na đntge okolnosti koje mogu biti ometene uspješnom reintegracijom u društvo Ako odluče da se vrate kući ponovo će dobiti zaštitu od svojih vlada Države se bave migrantima u skladu sa svojim nacionalnim zakonima i procedurama za imigraciju
3 PRAVNI OKVIR ZA IZRADU SMJERNICA
31 Međunarodni pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Pitanje RZN nasilja uključujući rodno zasnovano nasilje u vanrednim odnosno kriznim situacijama pravo je obuhvaćeno međunarodnim kontekstom od strane Ujedinjenih nacija i Vijeća Evrope
Standardi UN-a u ovoj oblasti uspostavljeni su sljedećim dokumentimalaquo Konvencija o statusu izbjeglica i njen protokol 1951 I 1967)rsquo^ - ne navodi spol ili
rod kao osnove za progon ali relevantna međunarodna tijela smatraju da pojam pripadnosti određenoj društvenoj grupi treba tumačiti šire i da Konvencija o izbjeglicama između ostalog pruža zaštitu i od progona zasnovanog na rodnom osnovu
laquo Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)reg Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)reg Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)degbull Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili
kažnjavanjabull Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)^^ CEDAW Opće preporuke br 19^^ I br 35^reg o nasilju nad ženama oba dokumenta
zahtjevaju posebnu zaštitu žena izbjeglica I migranata CEDAW Opća preporuka br 24^^ - ldquoposebnu pažnju treba posvetiti zdravstvenim
potrebama i pravima žena koje pripadaju ranjivim i ugroženim grupama kao što su žene migranti izbjeglice i interno raseljene žene djevojčice i starije žene žene u prostituciji žene domorotkinje i žene sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom
laquo Konvencija o pravima djeteta^reg (UN 1989) posebno član 22
reg član 22 Zakona o azilu BiH bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)^ http7wwwunhcrorgprotectionbasic3b66c2aa10convention-protocol-relatingStatus-refugeeshtml reg http7wwwunorgenuniversal-declaration-human-rightsreg https7vvwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx rsquodeghttps7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescesaaspx rsquo http7wwwun orgwomenwatchd awcedaw
http7wwwrefwor1dorgdocid52đ920c54htmirdquo https7tbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GiobalCEDAW_C_GC_35_8267_Epdf
http7wwwrefworldorgdocid453882a73html https7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescrcaspx
13
Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)
Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom^reg (UN 2006) - posebno naglašava bdquoda su žene i djevojčice sa invaliditetom često pod većim rizikom kako unutar tako i izvan kuće od nasilja povreda ili zlostavljanja zanemarivanja ili nemarnog liječenja maltretiranja ili eksploatacijerdquo
Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama
bull Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata i Ciljevi održivog razvoja^^ - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 16 i COR
17
Model evropske javne politike azila sadržan je prije svega u aktima institucija EU - najvažniji akti pravne stečevine EU o azilu uključuju Direktivu o privremenoj zaštiti Direktivu o prihvatu Dublinsku uredbu Direktivu o kvalifikaciji i Direktivu o postupku
U okviru Vijeća Evrope posebna se pažnja poklanja zaštiti izbjeglica tražitelja azila i raseljenih osoba u Evropi Tokom godina u okviru Odbora ministara i Parlamentarne skupštine usvojen je niz rezolucija i preporuka državama članicama iz područja izbjegličkog prava i prava azila u kojima se naglašavaju standardi uspostavljeni Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951 godine
Najvažniji mehanizam zaštite tražitelja azila i izbjeglica na području Evrope jest Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava I osnovnih sloboda^reg
Standardi Vijeća Evrope su- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u
porodici (CAHVIO 2011) (tzv Istanbulska konvencija) zahtijeva između ostalog rodno osjetljivu migracionu i azitnu politiku u državama čl 59 60 i 61^reg
~ Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007) i
- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s
nasiljem unutar porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama
u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu
2010 godine neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vij^a Evrope o djeci koja su
svjedoci nasilja u porodici- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u
oblasti zdravstva u Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu
zdravstvenoj zaštiti
U izradi ovog dokumenta za Kanton Sarajevo uzeta su u obzir ključna načela i preporuke iz dokumenta Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje
httpwwwunorgdisabilitlesdocumentsconventionconvoptprot-epdfhttpwwwrefwor1dorgdocid59db4b224htmtiako se u Evropskoj konvenciji pravo na azil ne spominje ekspticitno kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava
uspostavljen je niz standarda u zaštiti tražitelja azila posebno u odnosu na izručivanje i protjerivanje osoba kc^ma prijeti mučenje ili drugo nečovječno postupanje ili kažnjavanje te ograničenje kretanja tražitelja azila
https rmcoe intCoE RMPublicCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentldreg090000168046031c
14
na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
32 Domaći pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
BiH je potpisala i ratificirala gotovo sve relevantne međunarodne pravne instrumente vezane za RZN a najznačajniji među njima su Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) Konvencija o nasilju nad ženama i nasilju u porodici Vijeća Evrope - Istanbulska konvenclja^o Pored međunarodnog zakonodavstva država je razvila sopstvene sveobuhvatne mehanizme u suočavanju sa nekim oblicima RZN
Ustavom BiH predviđeno je da BiH direktno primjenjuje prava I slobode zagarantirane Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950) i daje joj prioritet nad bilo kojim drugim zakonom (član 3)
Kada je riječ o propisima koji su u primjeni u Federaciji BiH važno je ukazati na sljedeće
Zakon o azilu (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)bull Zakon o strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiH broj 8815) Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj
3210 - Prečišćeni tekst) koji garantira jednake mogućnosti i ravnopravan tretman za sve osobe bez obzira na spol
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013) Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo
br 3603 3703 2104 6904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517) - nasilje u porodici je krivično djelo u skladu sa članom 222 ovog Zakona^
Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210813 5914)
Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 714)
Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i 3114)
bull Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije BiH (bdquoSlužbene novine Federacije В1Нldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)
Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 38164417 i 2818)
bull Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 4906 7611 18911) Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513) i
dr
Strateški i drugi dokumenti (publikacije) od značaja za izradu ovih Smjernica- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine
^ https7rmcoeintCoERMPublicCommonSearchServicesDispiayDCTMContentđocumentld=09(X)00168046031 c Napomena Domaći pravni okvir u svojim krivičnim zakonima kako na nivou Krivičnog zakona BiH tako i na nivou Krivičnog
zakona Federacije BiH kao zaštićena dobra uvrstio je zabranjene radnje koje se mogu dovesti u vezu sa RZN i trgovinom ljudima Takva su djela na primjer u Krivičnom zakonu BIH - član 149a Nezakonito uskraćivanje identifikacijiskih dokumenata član 185 Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz osoba u ropskom odnosu član 186 Međunarodna trgovina ljudima član 186a Organizirana međunarodna trgovina ljudima član 187 Međunarodno navođenje na prostituciju član 189 Krijumčarenje ljudi član 189a Organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela krijumčarenje migranata i drViše u Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paketrdquo Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo 2015 str 44 i 45
15
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (ldquoSlužbeni glasnik BiHldquo 7515)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godine
- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 9513)22
- Protokol o radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama ~ Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2020 godine Sarajevo
4 OPĆA NAČELA SVRHA I CILJEVI SMJERNICA
Svi zainteresirani subjekti koji su uključeni u zaštitu žrtava RZN na području Kantona Sarajevo a u skladu sa međunarodnim smjernicama imaju obavezu da se u svakom trenutku pridržavaju sljedećih općih načela
Pristup koji je usmjeren na preživjele Ovakvim pristupom se stvara podsticajno okruženje u kojem se poštuju prava i žeije preživjelih njihova sigurnost je osigurana i s njima se postupa dostojanstveno i s poštovanjem Pristup usmjeren na preživjele zasnovan je na sljedećim smjernicama
- Sigurnost Sigurnost i bezbjednost preživjelih i nihove djece je primarna- Poverijivost Preživjeti imaju pravo da biraju kome hoće ili neće pričati svoju priču a
informacije se trebaju dijeliti samo uz saglasnost preživjelog- Poštovanje Sve poduzete mjere treba voditi uz poštovanje izbora želja prava i
dostojanstva preživjelog Uloga pjomagaća je da olakša oporavak i osigura sredstva za pomoć preživjelom
- Nediskriminacija Preživjeli trebaju imati ravnopravan i pravičan tretman bez obzira na njihovu starost spol rasu religiju nacionalnost etničku pripadnost seksualnu orijentaciju ili bilo koju drugu karakteristiku
4Pristup zasnovan na pravima teži da analizira i adresira osnovne uzroke diskriminacije i nejednakosti kako bi se osiguralo da svi bez obzira na njihov spol starost etničku pripadnost ili vjeroispovijest imaju pravo da žive slobodno i dostojanstveno sigurni od nasilja eksploatacije i zlostavljanja u skladu sa načelima propisa o ljudskim pravima
bullišPristup zasnovan na zajednici osigurava da se ugroženo stanovništvo aktivno angažira kao partner u razvijanju strategija vezanih za njihovu zaštitu i pružanje humanitarne pomoći Ovaj pristup podrazumijeva direktne konsultacije sa ženama djevojčicama i drugim rizičnim grupama u svim fazama humanitarnog reagiranja kako bi se identificirali zaštitni rizici i rješenja te izgradili postoje6 mehanizmi zaštite zasnovani na zajednici
^Humanitarna načela Humanitarna načela čovječnosti nepristrasnosti neovisnosti I neutralnosti trebali bi podržati primjenu ovih smjernica i od suštinskog su značaja za održavanje pristupa usmjerenog ka pogođenom stanovništvu i osiguranje djelotvornog humanitarnog odgovora
ldquo Važenje ove Strategije je produženo na osnovu Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo broj 3217) članom 37 stav (1) Zakona koji je usvojen 2017godine utvrđuje se da jjostojeći strateški dokumenti ostaju na snazi do stupanja na snagu novog cikiusa planiranja u Шаби sa odredbama člana 27 ovog Zakona Novi ciklus planiranja treba da obuhvati period od 2021 do 2027 godine
16
-^Pristup bez štete ovaj pristup koji se još izražava i kao pristup ne čini nikakvu štetu podrazumijeva poduzimanje svih mjera neophodnih kako bi se izbjeglo izlaganje ljudi daljnjim štetama kao posljedica djelovanja humanitarnih aktera^reg
Svrha razvoja smjernica je standardizacija usklađivanje i koordinacija rada svih aktera koji se bave zaštitom pogođene populacije od RZN u kriznim situacijama
Radi prevencije i odgovora na rodno zasnovano nasilje u kriznim situacijama potrebno je uraditi pripreme i organizirati sistem koji bi pružio efikasan odgovor Stoga Je potrebno provesti niz mjera aktivnosti i procedura kako bi odgovor bio efikasan Prema međunarodnim pravnim izvorima mjere i aktivnosti se odnose na
Angažiranje lokalne zajednice sa ciljem prevencije i odgovora za RZN u slučaju krizne situacijeAktivnosti bitne za ublažavanje posljedica (faza mitigacije) prevenciju i odgovor Aktivnosti na uspostavi i jačanju koordinacije I operativnog djelovanja
Bitno je naglasiti da su minimalni standardi međusobno povezani i međusobno ovisni
Slijedom navedenog cilj ovih Smjernica Je osigurati da svi akteri u Kantonu Sarajevo imaju isto razumijevanje rizika kojima su izložene žrtve RZN u kriznim situacijama i osigurati da sve žrtve imaju pristup minimumu usluga podrške
Cilj smjernica je da razviju jasnu multisektorsku koordinaciju uloga i odgovornosti svih relevantnih aktera uključenih u zaštitu krizama pogođene populacije kako bi se olakšala brza identifikacija upućivanje i zaštita žrtava RZN
Smjernice nisu samostalni dokument i trebaju biti implementirane u koordinaciji sa relevantnim domaćim zakonodavstvom i međunarodnim minimalnim standardima za RZN (kao što su lASC UNFPA UNHCR UNICEF i WHO smjernice)
5 DEFINICIJA POJMOVA
Rodno zasnovano nasilje je krovni termin za bilo kakvu štetu nanesenu protiv nečije volje koja negativno utiče na fizičko ili psihičko zdravlje razvoj i Identitet te osobe a pristavlja rezultat rodno uvjetovanih nejednakosti u odnosima moći koje eksploatišu razlike između muškaraca I žena razlike među muškarcima i razlike među ženama^ Uključuje djela koja nanose fizičku seksualnu ili mentalnu štetu ili patnju prijetnje takvim djelima prinude i druga lišenja slobode ovi postupci se mogu dogoditi Javno ili privatno
Pojam rodno zasnovano nasilje također se sve više koristi od strane nekih aktera kako bi se istakle rodne dimenzije određenih oblika nasilja nad muškarcima I dječacima naročito nekim oblicima seksualnog nasilja počinjenog sa eksplicitnom namjerom jačanja rodno nejednakih normi maskuliniteta I femininiteta (npr seksualno nasilje počinjeno u oružanom sukobu usmjereno na emaskulaciju ili feminizaciju neprijatelja)^^
Nadalje takav stav proizlazi iz općenitog stajališta koje je ukorijenjeno u okvir patrijarhalne društvene strukture po kojoj je pitanje kontrole i moći pitanje isključivo muškaraca Uz takvo tradicionalno stajalište uz muški spol vrlo često vežemo karakteristike poput suzdržanosti od ekspresije emocija asertivnosti i agresivnosti Moramo uzeti u obzir da socijalizacija ima
Minimalni standardi za prevenciju i odgovorna RZN u vanrednim situacijama UNFPA 2015 Dokument dostupan putem internet adrese httpswwwun^jaorgsitesdefaultfilespub-pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska I manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine str 43 (prevod rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) - citirano prema httpAAWww relielWeb intwrwb nsfs40B847015485B34749256B FE0006E603)^ Smjernice u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (lASAC 2015)2httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Ge nder-based-Violence-GuidelinesJo-respdf
17
različit utjecaj na muškarce i žene u pogledu doživljaja nasilja Tako se muškarce odgaja na način da je dopušteno biti nasilan u određenim situacijama dok su žene te koje su više submisivne i pasivne Takav način odgoja utječe na drugačiji pogled na nasilje kod muškaraca I žena što u konačnici dovodi i do drugačijeg doživljaja nasilja Problem nasilja nad muškarcima ovisi o društvenom kontekstu i društvenim stereotipima koji imaju utjecaj na to koliko je društvo spremno pružiti pomoć Problem započinje već od samih žrtava kojima je teško uopće priznati sebi samima da su žrtve nasilja^reg
Zbog potrebe jedinstvenog razumijevanja izraza u ovoj oblasti slijedi prikaz ključnih pojmova važnih za primjenu ovih Smjernica
- ldquoRodno zasnovano nasilje nad ženama označava nasilje koje je usmjereno protiv žena zato što su žene ili koji neproporcionalno pogađa žene^rsquo
- ldquoNasilje nad ženama shvata se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i podrazumijeva sve dnove RZN koji rezultiraju ili bi mogli dovesti do fizičke seksualne psihološke ili ekonomske štete ili patnje žena uključujući prijetnje takvih djela prinude ili proizvoljnog lišavanja slobode bilo u javnom ili u privatnom životu^reg
- ldquoNasilje u porodicirdquo podrazumijeva sva djela fizičkog seksualnog psihološkog ili ekonomskog nasilja koje se javljaju u porodici ili domaćinstvu ili između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera bez obzira da li počinitelj dijeli iii je dijelio isto prebivalište sa žrtvom^^
Prema Međunarodnom sistemu za upravljanje informacijama o rodno zasnovanom nasiju (MSUIRZN) sljedeće kategorije nasilja su prijavljene kao najčešće u vanrednim kriznim situacijama
~ bdquoSeksualno nasilje uključujući I silovanje odnosi se na uključenost u vaginalnu analnu ili oralnu penetraciju seksualne prirode nad tijelom druge osobe sa bilo kojim tjelesnim dijelom ili objektom a bez njene saglasnosti uključenost u druge nesaglasne činove seksualne prirode sa osobom te izazivanje učešća druge osobe u nesaglasnim činovima seksualne prirode sa trećom osobom Saglasnost mora biti data dobrovoljno jer je rezultat slobodne volje osote s procjenom u kontekstu okružujućih okolnostiregreg
- bdquoSeksualni napad je bilo koji oblik nesagtasnog seksualnog kontakta koji ne rezultira ili ne uključuje penetraciju Primjeri uključuju pokušaj silovanja kao i neželjene poljupce milovanje ili dodirivanje genitalija i zadnjice
- bdquoMutiiacijasječenje ženskih genitalija je čin nasilja koji uključuje sječenje seksualnih organa zbog čega se to može klasificirati kao seksualni napad Sječenje ženskih genitalija ne uključuje silovanje tj slučaj gdje je došlo do penetracije
- bdquoFizički napad je čin fizičkog nasilja koji nije seksualan po prirodi Primjeri uključuju udaranje šamaranje gušenje sječenje guranje paljenje pucanje ili korištenje bilo kojeg oružja napade kiselinama ili bilo koje druge radnje koje rezultiraju bolom neugodnošću Ili povredomregreg
- bdquoPrisilni brak podrazumijeva brak pojedinca protiv njene ili njegove voljeregreg- bdquoUskraćivanje resursa mogućnosti iii usluga se odnosi na uskraćivanje pravičnog pristupa
ekonomskim resursimasredstvima ili mogućnostima za život obrazovanju zdravstvu ili drugim socijalnim uslugama Primjeri uključuju udovicu koja je spriječena da dobije nasljedstvo zarade koje prisilno uzima intimni partner ili član porodice žena koja je spriječena da koristi kontracepciju djevojčica koja je spriječena da pohađa školu itd Izvještaji o općem siromaštvu ne bi trebali biti evidentiranireg^
~ bdquoPsihološkoemocionalno zlostavljanje je nanošenje mentalnih ili emocionalnih bolova ili povreda Primjeri uključuju prijetnje fizičkim ili seksualnim nasiljem zastrašivanje poniženje prisilnu izolaciju progonstvo uznemiravanje neželjenu pažnju primjedbe gestove ili pisane riječi seksualne iili prijeteće prirode uništenje dragih stvari itdregreg
- bdquoTrgovina ljudima podrazumijeva vrbovanje prevoz prebacivanje prikrivanje ili prijem lica putem prijetnje ili upotrebe sile ili drugih oblika prinude otmice prevare obmane zloupotrebe moći ili položaja ranjivosti ili davanja iii primanja plaćanja ili koristi radi postizanja saglasnosti osobe koja ima kontrolu
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine (prevođ rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) bull citirano prema httpwwwwreiiefwebintwrwbnsfsM0B847015485B34749256BFE0006E603)
Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (2011) httpsrmcoeintCoERMPubticCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentld=090000168046031c
Op cit^ Op cit ldquo Op cit član 36
Op cit član 38reg httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-T oolpdf ldquo Op dtldquo Op cit
Op cit
18
nad drugom osobom zbog eksploatacije Iskorištavanje uključuje u najmanju ruku eksploataciju drugih za prostituciju ili druge oblike seksualne eksploatacije prinudni rad iii usluge ropstvo ili postupke slične ropstvu porobljavanje ili uklanjanje organa ^
Ostati pojmovi- Krizna situacija je neplanirani i neželjeni proces koji traje određeno vrijeme na određenom podrult^u a
na koji se može utjecati samo djelomično može ozbiljno da ugrozi sigurnost ljudi i okoline Krizna situacija je neočekivani događaj čiji uzroci mogu biti vanjski i unutrašnji odnosno mogu biti uzrokovane ljudskim faktorom ili prirodnima silama
- Povjerljivost etičko načelo povezano sa stručnjacima iz oblasti medicinske i socijalne službe Održavanje povjerljivosti zahtijeva da pružatelji usluga štite prikupljene informadje i saglase se da dijele samo informacije sa izričitom dozvolom klijenta i u drugim slučajevima predviđenim zakonom Sve pisane informacije uključujući i one u elektronskom formatu treba držati u zaključanim datotekama a samo ovlašteno osoblje treba Imati pristup Održavanje povjerljivosti o nasilju znači da nikada ne razgovaraju o detaljima slučaja sa porodicom ili prijateljima ili sa kolegama za koje smatraju da nema potrebe da znaju o nekom djelu zlostavljanja To znači da će lične informacije žrtve (kao i svi podaci koji mogu identificirati određenu žrtvu) biti podjeljeni samo sa ostalim pružateljima usluga koji direktno sudjeluju u pružanju podrške ovoj specifičnoj žrtvi u skladu sa zakonom dok druge zainteresirane strane dobijaju samo zbirne podatke koji omogućavaju statistički monitoring RZN ali ne I identifikaciju pojedinih žrtava Kada se radi sa djecom odluke o poverljivosti podataka treba da budu u najboljem interesu djeteta
- Zainteresirana strana(e) odnosi se na pojedince grupe organizacije i institucije uključene u sprječavanje i reagiranje na RZN Zainteresirane strane mogu biti izbjegliceintemo raseljene osobe lokalno stanovništvo uposleni Ili dobrovoljci agencija UN-a nevladinih organizacija domaćih institucija vlasti donatora i drugih članova međunarodne zajednice
- Dijete je svaka osoba koja nije navršila 18 godina života (prema Konvenciji o pravima djeteta i domaćim propisima)
- Dijete bez pratnje je dijete koje je razdvojeno od oba roditelja i ostalih rođaka i ne nalazi se pod zaštitom druge odrasle osobe koja je po zakonu ili običajnom pravu odgovorna za brigu o djetetu^reg To znači da se dijete nalazi bez potpune brige (nadzora) od strane odrasle osobe iii da se o njemu brine neko ko nije u rodu ili je djetetu nepoznat ili nije njegov uobičajeni staratelj (npr komšija drugo dijete mlađe od 18 godina ili stranac)^^
- Razdvojeno dijete je dijete odvojeno od oba roditelja ili od ranijeg zakonskog staratelja ili od uobičajenog primarnog staratelja ali ne nužno razdvojeno i od ostale rodbine Stoga se ovaj izraz odnosi na djecu koja se nalaze u pratnji drugih odraslih članova svoje porodicereg
- Zajednica je termin koji se koristi u ovim smjernicama a koji se odnosi na stanovništvo pogođeno kriznim situacijama U pojedinačnim okruženjima zajednica se može odnositi na izbjeglice interno raseljene osobe osobe pogođene humanitarnim katastrofama i si
- Osobe sa invaliditetom uključuju osobe koji imaju dugoročno fizičko mentalno intelektualno ili senzorno oštećenje koje u interakciji sa različitim barijerama može ometati njihovo puno i efikasno učešće u društvu na ravnopravnoj osnovi sa drugimardquo
- Informirani pristanak je dobrovoljna saglasnost pojedinca koji ima pravnu sposobnost da daje saglasnost Da bi dao informirani pristanak pojedinac mora imati kapacitet i zrelost da razumije usluge koje se nude i da bude zakonski u mogućnosti dati svoju saglasnost Obrazac pristanka za davanje informacija nalazi se u Prilogu 2 ovih Smjernica
- Informirana saglasnost je izričito dat pristanak za sudjelovanje u uslugama od strane mlađe djece koja su po definiciji premlada da daju informirani pristanak ali dovoljno stara da razumiju i slože se o tome da sudjeluju u uslugama^
- Obavezno prijavljivanje podrazumijeva da su zdravstveni i socijalni radnici nastavnici odgajatelji medicinske obrazovne i druge ustanove i organi kao i nevladine organizacije koji u obavljanju svoje dužnosti saznaju za učinjene radnje nasilja dužni odmah po saznanju prijaviti učinjene radnje nasilja u porodici nadležnoj policijskoj upravi Ukoliko se radi o stranom državljaninu prijavljuje se Službi za poslove sa strancima
httpswwwunodcorgdocumentstrealiesUNTOCPublicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i Interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR Ženeva 2003 str 6ldquo UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Detemining the Best Interests of the Child httpswwwunhcrorg4566bl6b2pdf 3raquo Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 lsquoThe Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child httpswwwunhaorg4566b16b2pdf Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom httpwwwunorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-epdf Seksualno i rodno nasipe nad izbjeglicama povratnidma i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR 2003rsquo Član 8 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013)
19
Hitnost rješavanja Za predmete nasilja u porodici nadležni subjekti dužni su osiguravati hitnost u rješavanju a u skladu sa svojim nadležnostima Ova se obaveza odnosi na općinski sud - prekršajno odjeljenje suda (u daljnjem tekstu nadležni sud) policija organ starateljstva i druge institucije nadležne za socijalnu i zdravstvenu zaštitu uz obavezu zajedničkog i koordiniranog djelovanja^Žrtvapreživjeii osoba koja je pretrpjela RZN Na osnovu međunarodnih standarda znanja i dobrih praksi u ovim Smjernicama koriste se dva pojma - žrtvardquo i preživjeli - da označe osobe podvrgnute RZN što upućuje na dva koegzistirajuća aspekta viktimizacija (također u medicinske i sudske svrhe) i otpornost (za psihosocijalnu podršku i osnaživanje)IzvršiteiJpočiniteiJ nasilja osoba grupa ili institucija koja direktno nanese ili na drugi način podržava nasilje ili drugo zlostavljanje koje je nanijeto drugome protiv njegovenjene voije^Mučenje svaki čin kojim se namjerno nanosi teška boi iii patnja bilo fizička ili psihička nekoj osobi u takve svrhe kao što su pribavljanje informadja ili priznanja od te osobe ili treće osobe kažnjavanja za djelo koje je ona ili treća osoba počinila iii se sumnja da Je počinila ili zastrašivanje ili primoravanje nje ili treće osobe ili iz bilo kog razloga zasnovanog na diskriminaciji bilo koje vrste kada je takva bol ili patnja nanijeta od strane ili uz podsticanje iii saglasnost javnog službenika iii druge osobe koje djeluje u službenom svojstvu Ne uključuje bol ili patnju koja proizilazi samo od ili je sastavni ili posljedični dio zakonitih sankcija^
čl 3 i 4 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici httpwwwunhcrorg453492294pdf
^ Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih nehumanih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja i Međunarodne konvencije 0 eitminaciji svih oblika rasne diskriminacije
20
ii DIO
HITNA INTERVENCIJA
6 PRAVCI UPUĆIVANJAOd presudnog je značaja da postoji jasna komunikacija i razumijevanje sigurnosti svih uputa vezanih za RZN Jednom kada svaki sektor uspostavi standarde zaštite važno je formirati jasan sistem upućivanja među tim sektorima Pravce upućivanja treba stalno provjeravati za svako područje i treba navesti
Koje agencije ili institucijeustanove pružaju usluge Specifične kontakt informacije ime I broj telefona) jedne od ključnih osoba u toj
institucijiustanovi Osiguranje usluga koje pruža institucijaustanovabullbull Sve troškove vezane za uslugu ako su relevantni Gdje se žrtve trebaju uputiti kako bi imale pristup ovim uslugama
Hitna upućivanja iziskuju hitnu reakciju-procjenu prvih neophodno potrebnih radnji kao što su
- uvid u nivo rizika- prijava slučaja- saglasnost koju je dala žrtvapreživjeli RZN^- zbrinjavanje- hitna medicinska pomoć- preporuka prvostepenog tima za upućivanje- zahtjevi drugih relevantnih zainteresiranih strana na primjer porodica prijatelj ili
pratitelj- prekidanje stanja u kojem se do tada nalazila potencijalna žrtva
Prvostepena reakcija (hitni odgovor) U slučajevima nasilja nad migrantima ili izbjeglicama i tražiteljima azila terenske službe u privremenim prihvatnim centrima trebaju pružati osnovnu podršku Svi koji rade u ovim centrima trebaju biti dio specijalizirane obuke za procesuiranje RZN u skladu s usvojenim procedurama Ukoliko relevantna usluga nije organizirana u centruobjektu usluge će pružiti drugi pružatelj usluga Ambulante i angažirano stručno osoblje u privremenim prihvatnim centrima je spremno da se bavi RZN u određenim limitiranim okolnostima
Procedure upućivanja odnosno referalni mehanizam u slučajevima RZN razvijen je za svaki privremeni prihvatni centar posebno te čine Prilog 4 (Ušivak) i Prilog 5 (Blažuj) ovih Smjernica
Drugostepeni (srednjoročni) odgovor Ako žrtvipreživjelom RZN treba podrška koja se ne može pružiti unutar privremenog prihvatnog centra (kao dio prvostepene reakcije) žrtvu treba uputiti na druge službe koje mogu pružiti specijaliziranu njegu i pomoć Ove usluge se nalaze izvan privremenih prihvatnih centara i uključuju Između ostalog specijaliziranu zdravstvenu zaštitu hospitalizaciju ili liječenje HlV-a i drugih bolesti Ovo uključuje i dodatne usluge kao što je prevoz oddo privremenog prihvatnog centra obavezno angažiranje prevoditelja (istoga spola kao žrtva) lijekove ili sakupljanje dodatne dokumentacije Kada se žrtva RZN zbrine ona će biti vraćena u privremeni prihvatni centar i bit će pod pojačanim nadzorom i zaštitom od strane zaštitarske službe u privremenom prihvatnom centru Ukoliko prevoz preživjele osobe ne može osigurati i pružiti hitna medicinska služba Isti bi trebao biti osiguran od agencija ovlaštenih za prevoz migranata i 24 sata prisutnih u privremenim prihvatnim centrima
Za krivična djela koja se prooesuiraju na ех ocio osnovi saglasnost žrtve nije od značaja Ipak međunarodni standardi preporučuju da se osigura saglasnost žrtve u svim procesima a kako bi se izbjegla reviktimizadja
22
Trećestepeno upućivanje (dugoročni odgovor) Trećestepeno upućivanje primjenjuje se ako žrtvapreživjeli RZN treba dugoročnu pomoć kao što je posjeta savjetovanju ili terapiji podrška pri pripremi tužbe protiv počinitelja nasilja i davanje saglasnosti za starateljska prava i viđanje djeteta iii zahtjev za dodatnim relevantnim dokazima iz druge zemlje Međutim trećestepeno upućivanje podrazumijeva produženi boravak žrtvepreživjelog RZN u zemlji a za vrijeme boravka država bi trebala pružiti žrtvi pristup osnovnim uslugama kao što su smještaj psihosocijalne i druge usluge i pravo na rad Pri pružanju usluga potrebno je osigurati prevoditelja istoga spola kao žrtva)
NapomenaZa žrtve RZN iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila koji se nalaze na prostoru Kantona Sarajevo ali borave u privatnom smještaju odnosno nisu registrirani u privremenim prihvatnim centrima prema međunarodnim propisima država je dužna obavezno da pruži usluge hitne medicinske pomoći neovisno od toga da li je migrant izbjeglica ili tražitelj azila I zvanično registriran na području ovog Kantona Ova vrsta pomoći može se organizirati kroz saradnju nadležnih organizacija Crvenog krsta međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ove populacije i lokalnih zdravstvenih ustanova
Osim hitne medicinske pomoći važno je definirati i pružanje ostalih potrebnih usluga u slučaju RZN Radi se o pitanju koje zahtjeva poduzimanje dodatnih napora kako bi se adekvatna pomoć pružila I onoj populaciji koja boravi na području Kantona Sarajevo ali izvan Privremenih prihvatnih centara Informacije o vrsti i načinu pružanja pomoći u slučajevima RZN moraju biti dostupne i ovoj skupini migranata izbjeglica i tražitelja azila Nakon što se osigura mehanizam upućivanja u ovim slučajevima informacije će biti dostupne kako nadležnim tijelima i organizacijama tako i ciljanoj populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila izvan Privremenih prihvatnih centara
7 MINIMALNI PAKET USLUGA U BORBI PROTIV RZN
Minimalni paket usluga u borbi protiv RZN u kriznim situacijama razvijen je u okviru stručnog uputstva UNFPA Ovaj odjeljak daje smjernice za proširenje brige o žrtvama RZN u kriznim situacijama s posebnim osvrtom na sljedeće
1 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika2 Pružanje usluga na terenu3 Osiguranje hitnog reagiranjapružanja prve pomoći
71 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika
Osobe koje su u riziku od RZNrdquo su uglavnom žene djevojčice i dječaci koji su već bili izloženi RZN ili im je prijećeno istim u njihovim zemljama porijekla stalnim ili privremenim prihvatnim centrima za tražitelje azila izbjeglice I migrante iii zemljama u kojima su ranije boravili duž migracionog puta te interno raseljene osobe Drugim riječima osobe koje se mogu lako fizički emocionalno ili psihički povrijediti ili napasti
Migranti izbjeglice i tražitelji azila koji traže zaštitu u drugim zemljama imaju teške traume i povrede Izgubili su sve svoje poznate mehanizme zaštite I izuzetno su ranjivi u smislu da je vrlo vjerovatno da će na putu doživjeti nasilje I zloupotrebu svojih prava Neki od njih sada imaju još veći rizik od daljeg viktimiziranja na RZN i seksualno nasilje
Prema međunarodnim iskustvima i standardima I povratnim informacijama koje pružaju humanitarni službenici koji se bave trenutnom izbegličkom i migrantskom krizom u Evropi i
23
Bosni i Hercegovini sljedeće su osobe identificirane kao rizična ciljana ranjiva i najugroženija grupa za RZN i seksualno nasilje
- adolescentice-- udovice rastavljene iii neudate ženedjevojkeldquo žene koje putuju same s djecom bez pratnje supružnika vanbračnih partnera ili
drugih odraslih muških članova porodice- domaćinstva na čijem su čelu žene- starije žene i muškarci- djeca u domaćinstvima predvođenim muškarcima- djevojčice i dječaci koji su bez pratnje ili razdvojeni- pripadnici etničkihvjerskih manjina- osobe sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom- osobe sa zdravstvenim problemima (koje pate od teških iii hroničnih bolesti spolno
prenosivih bolestiHIV-AIDS itd)- trudnice iii dojilje- osobe sa historijom seksualnog nasilja (kao žrtve iili svedoci uključujući I rani brak)- LGBTI+ osobe
Pored migracionih kriza navedene kategorije mogu se smatrati osobama osjetljivim na druge katastrofe i krizne situacije^reg Ove su osobe u opasnosti od daljnje viktimizacije
Zdravstvene posljedice rodno uvjetovanog nasilja mogu se grupirati u tri kategorije1 Fizičke posljedice2 (Pslho-)somatske posljedice3 Psihičke posljedice
Višestruka traumatska iskustva ostavljaju teške posljedice po zdravlje osobe Pri tome nesigurna situacija boravka nedostatak poslovnih mogućnosti i si dodatno usložnjavaju psihičke problem Među migrantima Izbjeglicama i tražiteljima azila često je izražen posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) ali i drugi mentalni poremećaji i somatski zdravstveni problemi Ako su ove osobe već bile traumatizirane iii su doživjele traumatizaciju tokom bijega u uvjetima kada su njihov boravišni status i budućnost I dalje nesigurni može doći i do pogoršanja mentalnog zdravlja^reg
Seksualno nasilje je problem kojem treba posvetiti posebnu pažnju istraživanja pokazuju da su bitne tri specifične faze u kojima izbjeglice i migranti - žrtve rodno zasnovanog nasilja doživljavaju seksualno nasilje stanje u zemlji porijekla iskustva prilikom bijega i iskustva u EU50
U zemlji porijeklaprije bijega Zlostavljanje od strane osoba koje imaju moć seksualno premlaćivanje (posebno žena) seksualni napad silovanje otmica od strane naoružanih članova sukobljenih strana uključujući sigurnosne snage masovno silovanje i prisilna trudnoća seksualno nasilje u vezama s Intimnim partnerom seksualno zlostavljanje djece seks za preživljavanjeprisiina prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
Prilikom bijegau tranzitnim zemljama Seksualni napad od strane razbojnika službenika na granici zarobljavanje za trgovinu ljudima od strane krijumčara seksualni napad
^ Poglavlje 7 preuzeto iz đokurrrenta Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine Smjernice su usvojene odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine Za potrebe izrade Smjernica za područje Kantona Sarajevo tekst je dijelom dopunjen i prilagođen stanju u ovom kantonu
Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine str 19ldquo Op cit str 30
24
u tranzitnim prostorima seks za preživljavanjeprisilna prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
U zemlji odredišta (EU) Seksualni napad prisila iznuda od strane osoba s autoritetom seksualno zlostavljanje razdvojene djece u udomiteljstvu seks za preživljavanjeprisilna prostitucija seksualna eksploatacija osoba koje traže pravni status u zemlji odredišta (državi članici EU) ili pristup pomoći i resursimareg^
Posebna pažnja mora se posvetiti uvjetima života u smještajima za migrante izbjeglice I tražitelje azila s obzirom da upravo te okolnosti kolektivnog smještaja povećavaju rizik od pojave nasilja U ovakvim smještajima rijetko postoje zaštićena mjesta i mjesta za odmor Porodice često doživljavaju intenzivne situacije zbog životnih iskustava i iskustava nastalih tokom bijega Riziku da postanu žrtve rodno zasnovanog nasilja u smještajima posebno su izložene žene djevojčice i dječaci I to od strane članova porodice drugih osoba smještenih u skloništa ali i od sigurnosnog osoblja S druge strane i onda kada dođe do mjera kao što su zabrane pristupa počinitelju otvara se pitanje šta to u praksi znači Nerijetko kolektivni smještaji nemaju uvjete za odvajanje takve osobe od ostalih osoba u skloništu Osim toga ako bi se vršilo izdvajanje tog počinitelja iz konkretne zajednice (skloništa) to može dovesti do kršenja njegove obaveze boravka u skloništu (kao legalnog mjesta boravka)
S obzirom da život u kolektivnom smještaju u kojem je sve organizirano može potaći razvijanje osjećaja ovisnosti i manjka kontrole nad svakodnevnim životom važno je osmišljavati aktivnosti koje će doprinijeti jačanju osjećaja samopoštovanja kontrole i odgovornosti korisnika Konstruktivnim provođenjem slobodnog vremena zadržavaju se stare i razvijaju nove vještine I znanja a time i preveniraju poteškoće mentalnog zdravljaldquo
711 Faktori rizika
Faktori rizika uključuju trenutne ili prethodne okolnosti koje mogu dovesti do RZN iii razvoja bolesti iii povreda uzrokovanih nasiljem naročito kada se pojedini ljudi uklanjaju iz okruženja u kojem su zaštićena njihova prava i slobode kao i njihov fizički I psihički integritet
U ovisnosti od okolnosti faktori rizika mogu biti lični - u odnosu na ličnu situaciju pojedinca i eksterni - u odnosu na spoljne utjecaje
Najznačajniji faktori rizika za ugroženost od RZN su
Lični faktori rizika - Nedostatak podrške muških članova porodice (osiguranje zaštite i društveno prihvatanje od strane zajednice) Međutim mora se imati na umu da žena može biti izložena riziku od RZN od muškog člana porodice odnosno da muško prisustvo može biti i rizik
- Nedostatak finansijskih sredstava- Nedostatak pristupa osnovnim životnim potrebama (hrana voda higijena
spavanje)- Odsustvo iili gubitak ličnih dokumenata (koji se odnose na lični identitet
roditeljstvo imovinu)- Određene lične karakteristike (spol rodni identitet seksualna orijentacija
invaliditet jezične barijere itd)Eksterni faktori rizika - Nedostatak pristupa informacijama
- Nesigurni načini prevoza uključujući javni prevoz kao što su bez nadzora i prenatrpani vozovi i autobusi privatni prevoz taksi bez nadzora ilegalni
Op cit str 30 Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih
ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009
25
transport ili krijumčarenje ili dijelovi puta kojim se ide pješke bez nadzora- Zloupotreba ovlasti (nezakonit pritvor nedostatak pravne pomoći)- Neadekvatan nivo sigurnosti u stalnim i privremenim prihvatnim centrima
uključujući prenatrpanost kupatila i toalete tamne i izolirane sobe- Odsustvo prostorija za muškarce i žene nema posebnih soba za djecu soba
prilagođenih osobama s invaliditetom nema posebnih prostorija u kojima stručnjaci mogu u privatnosti razgovarati sa potencijalnim žrtvama RZN
- Nepostojanje kontrole poštivanja propisa o odvojenim muškim i ženskim kupatilima i toaletima
~ Neprimjerena rodna struktura osoblja za pružanje pomolt5a i zaštitu~ Slab nadzor nad aktivnostima i uslugama u centrima- Neprimjerno ponašanje humanitarnog osoblja- Smještaj u neformalnim naseljima_________________________________________
Priznavanje ugroženosti u pogledu RZN i faktora rizika od suštinske je važnosti prilikom pristupa migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila kako bi se identificirali oni kojima je potrebna pomoć U tom smislu od pomoći su procedure za minimiziranje rizika (prevencija i zaštita) i definirane usluge prve pomoći u cilju spašavanja života
Procjena rizika se zasniva na dostupnim informacijama i mora se obaviti što prije Kada se vrši procjena rizika treba obratiti posebnu pažnju na sljedeće da ii je navodni izvršitelj već počinio RZN ranije ili neposredno prije procjene rizika i da li je onona u stanju da to ponovo učini da ii je prijetio da će izvršiti ubistvo ili samoubistvo da ii je naoružan da li se radi o osobi sa mentalnim poremećajima ili osobi koja zloupotrebljava psihoaktivne supstance da ii žrtva živi u strahu i kako procenjuje sopstvene rizike od RZN
Kombinacija stepena ugroženosti i faktora rizika omogućava osoblju na terenu da klasificira slučajeve po nivou rizika i vjerovatnoće nastanka RZN i definira vrstu potrebne pomoći
Svi akteri koji pružaju usluge migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila u stalnim i privremenim centrima za prijem kao i lokalni pružatelji usluga treba da budu upoznati sa nivoima ugroženosti i faktorima rizika propisno obučeni i spremni da poduzmu odgovarajuće mjere u skladu sa ovim Smjernicama
ftumanitamd osoblje bi trebalo da bude u stanju da brzo prepozna ugrožene osobe osoblje koje nije direktno uključeno u pružanje usluga pnre pomoći treba znati kako upu^ identificirane slučajeve zainteresiranim stranama koje pružaju specijalizirane usii^e
712 Razotkrivanje
RZN mora biti pažljivo razotkriveno kako bi se smanjila mogućnost sekundarne viktimizacije uz puno poštivanje dostojanstva te osobe i povjerljivosti informacija
Neke žrtve RZN se odlučuju da ne razotkriju ovaj vid nasilja ili da ne traže pomoć Neki od razloga za to mogu biti
- stalna nada da će zlostavljanje prestati~ vjerovanje da je zlostavljanje njihov lični problem- vjerovanje da oni i sami potiču nasilno ponašanje- česta percepcija da je RZN prihvatljivo- zlostavljači ulažu veliki napor ne bi ii žrtve ostale s njima- žrtve ponekad žele da prestane nasilje ali ne i odnosveza- stigma i sramota- vjerovanje da se u vezi toga ništa ne može učiniti- vjerovanje da pružatelji usluga nisu u mogućnosti da pomognuldquo stalno prisustvo počinitelja~ želja da se zaštiti počinitelj i njegova porodica
26
- strah od posljedica razotkrivanja kao što je eskalacija nasilja raspad porodice oduzinnanje starateljstva nad djecom
- ekonomske posljedice odvajanja
Što se tiče razotkrivanja nasilja žrtve migranti izbjeglice i tražitelji azila mogu doživjeti I dodatne barijere kao što su
- strah da će izgubiti status tražitelja azila ili izbjeglice ili dodijeljenu supsidijarnu zaštitu ako napuste počinitelja nasilja
- nedostatak svijesti o njihovim pravima i mogućnostima u stranoj zemlji- nedostatak informacija i jezičke barijere- kratki boravak u BiH prije nego što krenu na daljnji put- društvena izolacija koja proizilazi iz njihove emocionalne ovisnosti od počinitelja
nasilja
Razotkrivanje nasilja zahtijeva visok stepen povjerenja u osobu kojoj se ono razotkriva Potrebno je učiniti sljedeće kako bi se osiguralo da žrtve koje žele da razotkriju RZN osjete da imaju podršku u tome i da osjete sigurnost da rade ispravnu stvar
Slušajte Pojžlte žrtvama priliku da vam ispričaju kroz šta su prošli i to svojim riječima i onda kada one za to budu spremne Pokušajte da ih ne prekidate ili da Im postavljate previše pitanja Nemojte da osjećate da treba da popunite svaki trenutak ćutanja koji se pojavi tokom razgovora Ako se žrtvama osigura adekvatan prostor i pruži im se dovoljno vremena za razgovor to će im pomoći da se osjete cijenjenima i podržavanima Nemojte postavljati previše pitanja nego slušajte samo ono što vam sama osoba želi reći
Nemojte osuđivati Nije dobra ideja da se postavljaju pitanja koja pokazuju da upravo to činite ne vršite pritisak na žrtvu (na primjer da izađe iz nasilne veze) jer to može imati negativne posljedice uključujući i opasnost od fizičkog napada
Dajte žrtvama do znanja da im vjerujete
-
Veoma je važno da žrtve znaju da im vjenijete njihovo povjerenje možete zadobiti tako što ćete reći npr mora da je to bilo veoma zastrašujuće zaVas
Potvrdite odluku te osobe da razotkrije nasilje
Žrtve se mogu boriti sa osjećanjima krivice i sumnje u sebe istaknite njihovuhrabrost i snagu za poduzimanje odgovarajućih koraka
Naglasite neprihvatljivost nasilja
Ukažite žrtvama da je nasilje neprihvatljivo i ohrabrite ih da ga razotkriju a istovremeno se pobrinite da one takvo ohrabrivanje ne dožive kao da ih Л osuđujete
Naglasite povjerijivošt čuvanje povjerljivosti onda kada žrtva odluči da istupi i razotkrije RZN je odnajve^ mogućeg značaja
Uputite žrtve odgovarajućim organizacijama za pružanje podrške
Postoje mnoge organizacije dviinog društva koje pružaju zaštitu migrantima kao i žrtvama RZN identificirajte prvu relevantnu zainteresiranu stranu kojoj bi trebalo uputiti žrtvu na osnovu potreba žrtve
713 Rad u multikulturalnom okruženju
Razumijevanje kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migrant izbjeglice i tražitelji azila predstavlja izazove za stručnjake i iziskuje njihovu toleranciju na različitosti (kulturološke jezične običajne rodne) te znanja i vještine o različitim kulturama i načinima komuniciranja Osnovni smisao kulture sastoji se u tome da olakša održi I produlji napredak ljudskog društva Kultura objedinjuje svjesne i nesvjesne modele ponašanja stečene i prenesene simbolima koji tvore osebujna postignuća ljudskih skupina Temeljnu srž kulture čine tradicionalne ideje (povijesno stečene i Izabrane) i vrijednosti vezane uz te ideje Kultura predstavlja određenu konfiguraciju ponašanja normi stavova vrijednosti uvjerenja i temeljenih pretpostavki koje se razlikuju od društva do društva
Područja najčešćeg nerazumijevanja među kulturama odnose se na vrijednosti (temeljna vjerovanja nacionalne karakteristike) način komunikacije (stil govora navika slušanja) pojam prostora i vremena U pojedinim kulturama postoje određena pravila koja se direktno vežu za percepciju vremena lični prostor dodirivanje pogled osmijeh
27
Rodne razlike također mogu utjecati na komunikacijski proces Istraživanja su pokazala da žene više upotrebljavaju indirektni govor dok muškarci upotrebljavaju direktni govor Isto tako postoje velike razlike u emocionalnom doživljavanju 1 pokazivanju emocija kod osoba Iz različitih kultura što je prvenstveno uvjetovano socijalizacijom Razumijevanjem kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migranti i izbjeglice izbjegavaju se negativni učinci postupanja pri čemu nije zadatak stručnjaka da osuđujuprosuđuju nego da osobu saslušaju i uvažavaju Za stručnjake koji rade u multikulturainim okruženjima usavršavanje u tom području je sine que non učinkovitog i djelotvornog postupanjareg^
72 Pružanje usluga na terenu
Pružanje usluga na terenu podrazumijeva da su usluge ili informacije pružene ljudima tamo gdje žive Ili provode vrijeme Zbog poznatih prepreka vezanih za RZN u svakom kontekstu kao što su osjećaj sramote 1 stigme nepovjerenje u pružatelje usluga strah od ponovne viktimizacije i prijetnji smrću pružatelji usluga treba da insistiraju na modusu bdquopružanja usluga na terenu 1 to na jezicima koje razumiju potencijalne ili stvarne žrtve RZN zamjenjujući način tradicionalnog pružanja usluga koji očekuje od korisnika da traže pomoć dolazeći u kancelarijeprostorije pružatelja usluga
Pružanje usluga na terenu posebno žrtvama RZN zahtijeva da se obezbjedi siguran prostor čak i minimalne veličine tako da žrtve i pružatelji usluga mogu govoriti u privatnosti u sigurnom i pristupačnom okruženju
Usluge na terenu mogu također provoditi socijalni radnici zdravstveni radnici psiholozi psihoterapueti i aktivisti koje podržavaju obučeni kulturni 1 jezički medijatori Pored toga potrebno je obratiti pažnju na rodnu strukturu aktera koji pružaju usluge na terenu kako bi se spriječile komunikacijske barijere izazvane kulturnim vjerskim ili drugim razlozima
Kad god je to moguće prevoditelj treba biti istog spola kao i žrtva u svakom slučaju prevoditelji moraju prvo prisustvovati neophodnoj obuci koja se fokusira na načelo povjerljivosti i razumijevanja koncepta RZN u kriznim situacijama
Odgovarajuće zainteresirane strane bi trebalo da se dogovore o ulogama i odgovornostima za pružanje pomoći kako bi se olakšala koordinacija Zainteresirane strane koje su zadužene za Informiranje treba da obavljaju svoje aktivnosti obraćanjem migrantima i izbjeglicama na mjestima na kojima se okupljaju koristeći jednostavna pitanja za probijanje leda sa ključnim porukama Pružanje usluga na terenu uključuje i širenje informacija o tome gdje kako i koje se vrste usluga pružaju o posljedicama nasilja nad ženama i prednosti traženja zaštite i podrške Štaviše poruke moraju biti formulirane tako da žrtve mogu da ih prihvate i razumiju Žrtve trebaju jasno razumijeti da pružatelji usluga brinu o njihovom blagostanju Pored toga poruke se moraju prenijeti na jezicima koji žrtve shvataju i u potpunosti poštujući njihove kulturne osjetljivosti
S obzirom na teška iskustva kroz koja prolaze žrtve pružatelji usluga moraju ih obavjestiti o mnogim važnim pitanjima počevši od vrlo jednostavnih informacija kao što su
- Dostupnost zdravstvenih i psihosocijalnih usluga- Prisustvo zainteresiranih strana zaduženih za sigurnost u centru- Mogućnost podnošenja zahtjeva za azil- Mogućnost da se dobije humanitarni boravak i drugo
ldquo Priručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka Kraljević Hnratski crveni križ Zagreb 2014 godine str 88
28
73 Hitna reakcija
Oni koji pružaju usluge prve pomoći ne moraju znati da ii se viktimlzacija dogodila nedavnolaquo u trenutnoj zemlji tranzita ili na drugoj lokaciji u nekom drugom trenutkulaquo
Vremenski okvir događaja mora se utvrditi samo u slučajevima silovanja r kliničke zaštite žrtava silovanja kako bi se spriječile seksualno prenosive bolesti (SRB) HIV i neželjena trudnoća
Blagovremeno prepoznavanje rizika vodi izboru odgovarajućih mjera prevencije i zaštite i minimizira vjerovatnoću viktimizacije koja se nastavlja u trenutnim okolnostima Ove infomlitye su važne za potencijalnu identifikaciju I kažnjavanje počinitelja RZN
Prva pomoć označava hitnu pomoć koja Je pružena bolesnoj ili povrijeđenoj osobi ili osobi koja je u riziku od ponovljenog ili kontinuiranog RZN ili daljeg izlaganja nasilju u cilju sprječavanja pogoršanja zdravija preživjelog što može dovesti do smrti
Što se tiče odgovora na RZN u kriznim situacijama prva pomoć znači da kada žrtva zatraži pomoć oni koji pružaju istu treba da daju prioritet za sljedeće tri hitne intervencije
Hitna medicinska procedura I pomoć u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem Psihološka prva pomoć (Prilog 1 ovih Smjernica) Posebne mjere zaštite
Ključne aktivnosti za pružanje prve pomoći ugroženim osobama uključuju- Neposredne intervencije uključujući psihosocijalnu podršku gdje je to prikladno- Upućivanje žrtve na odgovarajuću podršku i pravno zastupanje poželjno uz
saglasnost žrtve (ili u najboljem interesu djeteta ako je žrtva dijete)- Praćenje žrtve na mjesto gdje je sigurna I zaštićena (prema socijalnim zdravstvenim i
pravnim pružateljima usluga i pružanje podrške u pristupu njihovim uslugama)~ Korištenje opreza prilikom traženja Informacija od žrtava u prisustvu njihove porodice
ili drugih pripadnika zajednice kako ne bi ugrozili njihovu sigurnost- Zajedničko određivanje (od strane svih zainteresiranih strana) obučenih kontakt
osoba koje će biti zadužene za upućivanje žrtava unutar referalnog sistema za RZN (dvije takve osobe jedno kontaktno lice i jedan zamjenik)
731 Procedura za smještanje i zbrinjavanje žrtava silovanja
Žrtve treba da primaju informacije u direktnoj komunikaciji iili putem Informativnog materijala (kroz društvene aktivnosti u privremenim prihvatnim centrima a koje su namijenjene djevojčicama dječacima mladićima maloljetnicima bez pratnje kroz plakate ili letke na jezicima koje žrtve i potencijalne žrtve uglavnom razumiju istaknutim na lako dostupnim lokacijama vidljivim velikom broju pogođenog stanovništva) koji jasno navode gdje žrtve silovanja mogu tražiti pomoć ili liječnički pregled Tokom medicinskih pregleda žrtvama se moraju dati informacije o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti načinu pristupa i daljnjem liječenju (ako je to potrebno) Radnje nasilja koje su se dogodile prije nego što su žrtve došle u Kanton Sarajevo identificiraju se ako ih same žrtve prijave ili se jave u pratnji člana porodice ili predstavnika organizacija civilnog društva (OCD)
Prvi kontakt u slučajevima silovanjaZdravstveni radnici i saradnici treba da razgovaraju sa žrtvama silovanja koristeći smjernice za komunikaciju
Vidjeti Prilog 1 - Psihološka prva pomoć
29
Liječnik i medicinska sestra trebaju prepoznati seksualno nasilje uključujući silovanje tako što će potražiti prisustvo bilo kog kliničke^ pokazatelja navedenog u protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Standardna operativna procedura - kliničko postupanje u slučajevima silovanja nalazi se u prilogu dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (F^eralnoministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfrnohgovba
Zdravstveni radnici trebaju uzeti podatke o medicinskoj istoriji od žrtve i izvršiti fizički pregled te mogu pregledati (i zadržati) odjeću ili obuću kao dokaz a u skladu sa Vodičem za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Obrazac za medicinsku anamnezu i pregled Piktogrami i Prikupljanje forenzičkih dokaza nalaze se kao prilozi u dokumentu bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfmohgovba
Preporučuje se da Ijekar i prevoditelj budu istog spola kao i žrtva Prevoditelj može biti prisutan samo uz saglasnost žrtve Također se preporučuje da prevoditelji pohađaju odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost Ukoliko žrtva tako želi može biti prisutna i treća osoba osim ako postoji opravdana sumnja da je navedena osoba izvršitelj nasilja ili član porodice koji bi mogao spriječiti žrtvu da otkrije tačne i potpune podatke ključne za produženje adekvatne obuke i zaštitu
Treba istaći da pregled muških genitalija u slučaju silovanja vrši specijalista urolog Posebne napomene za specijalistu urologa a radi obavljanja detaljnog pregleda su sljedeće
- Pregledajte skrotum testise penis periuretralno tkivo meatus uretre I anus- Obratite pažnju je li žrtva obrezana- Obratite pažnju na eventualno prisustvo hiperemije otoka (razlikovati Ingvinalnu
herniju hidrocelu i hematocelu) torzije testisa modrica analnih poderotina itd- Torzija testisa je hitno stanje i zahtijeva hitno upućivanje na hirurški tretman- Ako urin sadrži velike količine krvi provjerite evenutalno postojanje traume penisa i
uretre- Ukoliko je indicirano obavite rektalni pregled i provjerite rektum i prostatu u cilju
utvrđivanja eventualne traume i znakova infekcije- Ukoliko je potrebno uzmite materijal iz anusa za direktni pregled u cilju utvrđivanja
prisustva sjemene tekućine pod mikroskopom^
U svakom slučaju prilikom rada i ispitivanja muškaraca žrtava seksualnog nasilja uključujući silovanje treba Jasno i nedvosmisleno poslati poruku
- da muškarac nije kriv za ono što se dogodilo- da nije jedni da postoje slučajevi ali se ne prijavljuju- pohvaliti hrabrost žrtve da prijavi da sarađuje- da se ne mora preispitivati seksualnost nakon što se doživi seksualno zlostavljanje- da zlostavljanje ne umanjuje muškost- da seksualna orijentacija nije bitna i- objasniti naučnim činjenicama da su erekcija i ejakulacija fiziološki odgovori na
fizičku stimulaciju i da ne Isključuju zlostavljanjeregreg
^ bdquoKliničko postupanje u ^učajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i
suđije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 godine str 142
30
Prikupfjanje dokumentacijePotrebno je popuniti medicinsku dokumentaciju
Procedure nakon liječničkog pregleda- Liječnik može uputiti žrtvu na dalje ispitivanje analizu i liječenje u okviru zdravstvenog
sistema- Liječnik mora prijaviti slučaj nadležnim Insitucijama (ukoliko isti već nije prijavljen)- Svaki slučaj mora biti prijavljen policiji bez odlaganja a policija o tome obavještava
centar za socijalni rad- Zdravstveni radnici imaju obavezu Izdati uputnicu i proširiti medicinski nadzor na sve
neophodne mjere shodno potrebama zaštite zdravlja žrtve- Važno je Informirati žrtvu i uputiti na servise psihosocijalne podrške
Moguće procedure i intervencije tokom liječničkog pregleda- Medicinski tretman povreda ili hitnog stanja kod žrtve- Davanje pilula za dan poslijerdquo da se spriječi neželjena trudnoća kod žrtava akutnog
nasilja- Davanje profilakse za najčešće spolno prenosive bolesti (SPB) - vidjeti Protokol za
liječenje spolnoprenosivih infekcija)regreg- Testiranje (na HIV hepatitis i druge SPB)- Preporuka za naknadne terapije- Upućivanje na specijalističke medicinske preglede u skladu sa procjenom liječnika
Obavezno obučavanje zdravstvenih radnika o protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja sa fokusom na specijaliste ginekologije i specijaliste urologije
Prava žrtavaKada žrtva bude obavještena o liječenju I postupcima koje liječnik mora pratiti (prijaviti slučaj nadležnom Ministarstvu unutrašnjih poslova i Centru za socijalni rad) mora se poštovati izbor žrtve o tome kako postupati O prijavljenom i počinjenom krivičnom djelu silovanja će biti obavješteno nadležno tužilaštvo koje će u skladu sa zakonom preduzeti neophodne mjere i radnje radi otkrivanja počinitelja i dokazivanja krivičnog djela
Hitne medicinske intervencije i zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja- Liječenje povreda- Klinička zaštita žrtava silovanja (u skladu sa Protokolom za kliničko postupanje u
slučajevima silovanja)regrsquorsquo- Sprječavanje ili prekid neželjene trudnoće- Usluge nakon abortusa~ Sprječavanje i liječenje spolno prenosivih bolesti i HlV-a (u skladu sa Protokolom za
liječenje spolnoprenosivih infekcija i Protokolom za postekspozicijsku profilaksu kod HIV infekcije)regreg
NapomenaOdgovor zdravstvenog sistema u slučajevima RZN opisan Je u Poglavlju 11 ovih Smjernica dok Je ovdje data uputa samo za postupanje u slučajevima silovanja kada je neophodna promptna reakcija zdravstvenih službi zbog prikupljanja potrebnih dokaza što se ne može obaviti u ambulanti unutar privremenog prihvatnog centra već u zdravstvenim ustanovama kao što su bolnica ili klinički centar
Sastavni je dio dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine
Op cfOp dt (ovo su Priiozi br 9 i 10 navedenog dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Cijeli dokument
dostupan je na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva wwwfmohgovba)
31
732 Psihološka prva pomoć
Psihološka prva pomoć je preventivni postupak koji ima za cilj da spriječi pogoršanje i pojavu dugoročnih negativnih posljedica po zdravlje kako bi se postiglo blagostanje ljudi pogođenih kriznim situacijama
Žrtve RZN koje se suočavaju sa akutnim stresom i kojima je potrebna psihološka pomoć mogu se ponašati na sljedeće načine ili pokazati sljedeće simptome
- tremor umor glavobolju gubitak apetita opću bol i patnju- plakanje tugu depresiju žalost- anksioznost strah- bit će na oprezurdquo ili nervozni~ strah da će se nešto zaista loše dogoditi- nesanicu noćne more- razdražljivost bijes- krivicu sramotu- zbunjenost emocionalnu otupljenost- izgledat će povučeno ili vrlo mimo (neće se pomjerati)- neće reagirati na druge neće uopće govoriti izgledat će dezorijentirani (npr neće
znati svoje ime odakle su i gdje se nalaze)- nesposobnost da se brinu o sebi ili svojoj djeci (npr odbijaju da jedu ili piju
nesposobnost donošenja jednostavnih odluka)
Važno je napomenuti da žrtva može isto tako izgledati stabilno bez ikakvog ispoljavanja gore navedenih simptoma ili ponašanja Žrtve nasilja kojima je potrebna psihološka prva pomoć najvjerovatnije neće tražiti bilo kakav oblik pomoći Od ključnog je značaja da pružatelji usluga prepoznaju simptome akutnog stresa i da postupaju po njima U takvim slučajevima oni treba da identificiraju osnovne iili vanredne potrebe žrtve - uključujući i probleme koji se mogu činiti manjim ili sekundarnim ali koje žrtva smatra hitnim i od krucijalne važnosti - i da na njih blagovremeno odgovore
Ako žrtva ćš potvrdan odgovor pružatelji usluga mogu predložiti da se žrtva podvrgne medicinskom pregledu ili da razgovara sa psihologom iili psihoterapeutom Imajte u vidu da Je u mnogim kulturama riječ psiholog povezana sa mentalnim bolestima društvenom stigmom i osjećanjem srama Stoga psihologa treba predstaviti kao zdravstvenog saradnika koji je obrazovan i dobar je slušatelj i može pomoći i ponuditi savjet Gdje je to moguće komunikaciju treba obaviti uz pomoć prevoditelja istog spola koji je prošao odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost
733 Posebne mjere zaštite
Posebne mjere zaštite se odnose na akcije koje su dogovorene na licu mjesta i prilagođene su svakom konkretnom slučaju Njihov cilj je udaljiti žrtvu odnosno ugroženu osobu od Identificiranih neposrednih rizika i prijetnji vezanih za RZN Zaštita se može pružiti žrtvama ili ugroženim osobama i članovima njihovih porodica onda kada bi to povećalo njihovu sigurnost i sigurnost njihovih izdržavanih članova porodice
Zajedno sa žrtvomugroženom osobom službenik koji radi na slučaju mora prvo pažljivo procijeniti najbolji način da se žrtvaugrožena osoba udalji od neposrednih prijetnji i rizika S obzirom na to da je sigurnost žrtve apsolutni prioritet u takvim slučajevima treba kontaktirati sve relevantne zainteresirane strane kako bi se identificirale dogovorile i provele neophodne mjere zaštite
32
Primjera radi postupci koji se mogu smatrati posebnim mjerama zaštite protiv RZN- alternativni prevoz ili prevoz s pratnjom kroz određene dijelove migracione rute- brzo procesuiranje- udaljavanje žrtveosobe koja je izložena riziku od grupe s kojom putujeili boravi (bez
odlaganja odlaska ili zadržavanja osobe u odvojenom smještaju)- upućivanje žrtveugrožene osobe do odvojenog nadgledanog smještaja (tokom noći
sati odmora ili dok čeka) te usluge su dostupne u privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj Važno je naglasiti da postoji mogućnost proširivanja kapaciteta za područje Kantona Sarajevo a što bitno ovisi o samom kontekstu (stopa dolaska popunjenost postojećih privremenih prihvatnih centara sanitarna situacija ltd)
- upozoravanje pružatelja usluga u drugim područjimazemljama duž rute da su određenoj osobi potrebne alternativne mjere zaštite i postupci brzog procesuiranja
- pomoć pri traženju azila u zemlji uz podršku nevladinih organizacija kao što su rsquoVaša prava
- smještaj u sigurnom okruženju ukoliko je ugrožena bezbjednost osobe a što je u Kantonu Sarajevo odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centrareg^
U slučaju RZN prva pomoć obuhvata tri glavna područja intervencije koja se moraju provesti na integrirani način
- zdravstvene usluge- psihosocijalne usluge sigurnost
U praksi moguće su različite situacije ali se navedene usluge u svakom slučaju isprepliću Primjera radi moguće je da žrtvaosoba koja je u opasnosti od RZN najprije zatraži zdravstvene usluge odnosno zdravstvenu zaštitu ili je na to uputi druga osoba Obučeni psiholog treba blisko sarađivati sa liječnikom i medicinskim sestrama Trebalo bi odrediti privatnu čekaonicu u blizini ambulante privremenog prihvatnog centra
Obučeni psiholog iili psihoterapeut treba da bude prisutan u centru onona treba da stvori atmosferu koja pogoduje osobi koja traži pomoć i da bude spremanspremna da pruži psihološku prvu pomoć ako je to potrebno i na zahtjev U slučaju da zdravstveno osoblje koje pruža zaštitu žrtvi prepozna da je ona pod akutnim stresom treba da obavijeste žrtvu da su joj na raspolaganju psihološka prva pomoć psihosocijalne usluge i posebne mjere zaštite te treba da olakšaju pristup takvoj pomoći
Obučeni prevoditelji (po mogućnosti istoga spola kao žrtva) moraju biti dostupni kako bi se omogućila osnovna komunikacija sa osobom koja je preživjela nasilje
U praksi se može desiti da žrtvaosoba koja je izložena riziku od RZN prvo zatraži psihološke usluge ili je na njih uputi druga osoba Obučeni psiholog treba razgovarati s takvom osobom u ambulanti privremenog prihvatnog centra ili drugim za žrtvu sigurnim mjestom kako je opisano Psiholog uvijek treba istaknuti vezu između psihičkog i fizičkog zdravlja i ohrabriti žrtvu da traži i jedno i drugo kako bi mogla da nastavi putovanje bez rizika Psiholog mora biti upoznat sa dostupnim mjerama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i izvodljivim mjerama zaštite u kriznim situacijama i o njima mora obavijestiti žrtvuugroženu osobu Ako je potrebno i na zahtjev te osobe psiholog može ostati uz tu osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu Ukoliko to žrtva traži I prevoditelj može ostati uz osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu
^ Sigurni prostor bi trebao biti odvojen od prostora prihvatnog centra što bi bilo jedino ispravno rješenje u skladu sa međunarodnim standardima zaštite u ovim situacijama Međutim na području Kantona Sarajevo nije osigurana posebna Sigurna kuća za ove namjene Preporuka je da se nastave tražiti rješenja za ovo pitanje
33
u nekim dmgim slučajevima sigurnost žrtve je ključna pa će prvo zatraži posebne mjere zaštite Službenici za zaštitu koji su upoznati sa slučajevima vezanim za RZN I sa njim povezanim rizicima uvijek trebaju priznati važnost pravovremenog traženja integriranih zdravstvenih usluga koje spašavaju život (hitna medicinska pomoć usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja i psihološka prva pomoć) Žrtva se mora fizički odvojiti od počinitelja nasilja a za tu svrhu služi odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centra i sigurna kuća
8 SMJEŠTANJE I ZBRINJAVANJE ŽRTAVA RZN (VOĐENJE SLUČAJA)
Cilj smještanja I zbrinjavanja žrtava RZN je da se osnaže tako što im se daje do znanja da su im na raspolaganju različite opcije pruža im se podrška prilikom donošenja informiranih odluka i podiže svijest o činjenici da im je na raspolaganju čitav niz usluga Smještanje i zbrinjavanje žrtava RZN su usmjereni prvenstveno na zadovoljavanje njihovih zdravstvenih sigurnosnih psihosocijalnih i pravnih potreba nakon incidenta
Četiri načela smještanja i njege su- Individualizirano pružanje usluga zasnovano na izborima koje napravi žrtva- Sveobuhvatna procjena koja se koristi za identifikaciju potreba žrtve- Plan usluga koji odgovara potrebama žrtve a koji je napravljen u dogovoru sa
žrtvom- Dobra koordinacija pružanja usluga između svih nadležnih aktera
Tokom čitavog procesa osoba zadužena za smještanje i zbrinjavanje treba osigurati sljedeće
- da se svi dokumenti u pisanom obliku čuvaju u pojedinačnim dosijeima u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima U svakom privremenom prihvatnom centru treba da postoji sigurnosni sef za čuvanje dosijea
- da su sve uputnice i informacije o predmetu koje su proslijeđene putem elektronske pošte zaštićene lozinkom i da se razmjenjuju samo između zainteresiranih strana zaduženih za smještanje i zbrinjavanje žrtava
- da se čuva povjerljivost i sigurnost informacija Originalni primjerci popunjenih obrazaca za registraciju i obrazaca za davanje saglasnost trebaju se pohraniti u zaključane ormare u odgovarajućim uredima u samim privremenim prihvatnim centrima Svi obrasci koji sadrže informacije koje se mogu koristiti za Identifikaciju osobe uključujući I obrasce za davanje saglasnost moraju se čuvati odvojeno od obrazaca za registraciju koji su kodirani i uključuju detalje o incidentu
- da bi se sačuvala bezbjednost sigurnost i povjerljivost informacija popunjeni obrasci za registraciju nikada se ne smiju proslijeđivati niti dijeliti osim ako je počinjeno krivično djelo u kojem slučaju svi dokazi moraju biti dostavljeni Tužilaštvu na zahtjev Pored toga informacije se mogu dijeliti bez saglasnost I pristanka osobe na koju se te informacije odnose samo ako je tako propisano zakonom i pod uvjetima propisanim zakonom
- svi predmetni dosijel sa dokumentima u pisanom obliku se moraju čuvati na sigurnom mjestu u zaključanim ormarima Sve prostorije u kojima se čuvaju informacije u pisanom i elektronskom obliku moraju biti sigurno zaključane kad god osoblje napusti prostoriju
- svo osoblje mora biti svjesno koliko je važno biti na oprezu u pogledu toga ko ulazi u njihov ured u kojem rade
34
Informirani pristanak razmjena informacija i izvještavanje
U skladu sa međunarodnim standardima poželjno je dobiti informirani pristanak žrtava (Prilog 2 - Obrazac pristanka za davanje Informacija) prije nego što se upute na pružatelje usluga ili prije nego što se podijele njihovi podaci Kako bi se osiguralo da ta saglasnost bude zasnovana na dobroj informiranosti pružatelji usluga moraju pružiti sljedeće informacije žrtvama na jeziku i na način koji oni razumiju (znakovni jezik slike pisane informacije usmene informacije itd)
- koje su opcije na raspolaganju- da će se te informacije podijeliti (uz njihovu saglasnost) sa drugim zainteresiranim
stranama kako bi i one mogle da pruže druge usluge- šta će se tačno dogoditi kada pristanu da prihvate te druge usluge- prednosti i eventualno nedostaci tih usluga- da imaju pravo da odbiju neku uslugu- ograničenja vezana za poverljivost
Ponekad je potrebno dugo vremena da se zadobije povjerenje žrtava RZN Informirani pristanak je dinamičan proces u postupku smještanja i zbrinjavanja što znači da treba razgovarati sa žrtvama i pružiti im razne informacije tokom čitave procedure
Organizacija koja pruža usluge i stupa u kontakt sa žrtvompreživjelim dužna je da popuni sljedeći obrazac - bdquoPristanak za davanje informacija (Prilog 2)
Preporučljivo je da se povjerljivost i informirani pristanak smatraju prioritetom osim u izuzetnim situacijama kao što su
- kada žrtva Ima suicidalne namjere- kada se žrtvipreživjelom prijeti da će se nanijeti ozbiljne povrede drugoj osobi- kada postoje indikacije zloupotrebe ili zanemarivanja djeteta i kada je to u najboljem
interesu djeteta- kada se primjenjuju pravila obaveznog prijavljivanja- kada se radi o krivičnom djelu koje se procesuira ех officio
Za žrtvepreživjele koji su osobe sa invaliditetom informacije se trebaju podijeliti korištenjem alternativnih sredstava komunikacije koja se mogu u potpunosti shvatiti u ovisnosti od slučaja znakovnog jezika slika pisanihverbalnih informacija itd
U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece pristanak potpisuje njihov dodijeljeni zakonski staratelj
35
Ill DIO
REAGIRANJE I ODGOVORNOSTI PO SEKTORIMA
36
9 PROCEDURE REAGIRANJA I ODGOVORNOSTI PO SEKTORU
Opća načela koja vrijede za sve sektorskeodgovore Sigurnost nema isto značenje za
muškarce i žene neophodno je ispuniti različite zahtjeve kako bi se osigurala sigurnost oba spola
Razumjeti i poštovati etičke i sigurnosne preporuke kako su definirane Etičkim i sigurnosnim preporukama S20 za istraživanje dokumentovanje i praćenje seksualnog nasilja u vanrednimkriznim situacijama
Treba očuvati porodične veze i mreže podrške osim ako u tom okruženju postoje jasni pokazatelji nasilja
Osobe zadužene za prvi kontakt se trebaju prilagoditi spolu uzrastu i tradiciji zemlje iz koje isti dolaze a radi bojazni da se osoba ne ldquozatvorirdquo iz razloga neshvatanja i nerazumijevanja
Sigurnost treba uvijek biti prioritet čak i po cijenu privatnosti i udobnosti Vanredne intervencije i očuvanje zdravlja i blagostanja žrtavaosoba koje su preživjele RZN smatraju se apsolutnim i direktnim prioritetom za profesionalce uključene u prevenciju i tretman RZN u Kantonu Sarajevo (zdravstveni radnici stručnjaci za sigurnost psiholozi socijalni radnici tužitelji i drugi humanitarni radnici)
Medijatoricespecijalistice za osnaživanje žena obučene za rad na rodno zasnovanom nasilju sa poznavanjem jezika i razumijevanjem kulturnih razlika trebaju biti raspoređene 24 sata na mjestima za krizne slučajeve tokom izbjegličkemigrantske krize One su prisutne u svako doba radi provođenja intervencija za prevenciju i diseminaciju u okviru RZN kako bi se osiguralo uspostavljanje adekvatne komunikacije pružanje informacija I pomoć službi za te osobe
U Kantonu Sarajevo svaka osoba koja je žrtva RZN Ima pravo pristupa zaštiti njezi i podršci u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Osim toga dostupne su i dodatne i specifične usluge za migrante i tražitelje azila
Osigurati punu saradnju i pomoć svih zainteresiranih strana uključenih u sprječavanje I odgovar na RZN To uključuje razmjenu informacija analizu I procjenu kako bi se izbjeglo dupliranje I preklapanje procedura i maksimiziralo zajedničko razumijevanje situacije
Uspostaviti i održavati pažljivo koordinirane multisektorske kao i međuorganizacijske intervencije za prevenciju i odgovaranje na RZNUključiti zajednicu u promociju rodne ravnopravnosti i poštovanje prava žena i djevojčicaOsigurati ravnopravno i aktivno učešće žena muškaraca djevojčica i dječaka u procjenjivanju planiranju implementaciji praćenju i evaluaciji programa u zajednici Integrirati i usmjeriti intervencije RZN u sve programe zajednice i sve sektore Osigurati odgovornost na svim nivoima Svo osoblje I volonteri uključeni u prevenciju i odgovaranje na RZN bi trebali obavezno završiti UN-ovu obuku o zaštiti protiv seksualne eksploatacije i zlostavljanja (UN PSEA)regdegPrilikom informiranja o uslugama za RZN u tranzitu mješovitim i prenatrpanim mjestima- ne Ističite se i budite diskretni- koristite jednostavne i kratke pojmove
kada govorite o zdravlju osobe njenoj sigurnosti i blagostanju a ne da samo naglašavate aspekte RZN
- dajte prednost upućivanju na prvu pomoć a ne obimnom Sirenju informacija o RZN
htlpportalsunsscorgenrolindexphpid=75
37
Prilikom rada sa djecom - žrtvama RZN odluke koje se donose u njihovo ime moraju biti zasnovane na njihovom najboljem interesu uz njihovu uključenost i poštivanje njihovog vlastitog mišljenja u ovisnosti od uzrasta a u skladu sa zakonom te općim i posebnim protokolima Najbolji interes djeteta i maloljetnika bez pratnje u privremenim prihvatnim centrima ostvaruje se putem imenovanog staratelja od strane organa starateljstva (Centra za socijalni rad)
Potrebno je poduzeti preventivne mjere prilikom organiziranja odgovora na kriznu situaciju
Prihvatilište i higijena (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena - WASHrdquo)- Osigurati odvojena dobro osvijetljena nadgledana i centralno smještena skloništa i
mjesta za ličnu higijenu kupanjetuširanje za žene i djevojčice u naseljima gdje su smještene osobe od interesa
- Osigurati nadzor i dobro osvijetljena skloništa za porodice- Osigurati sigurna mjesta (odvojene prostore) unutar naselja sa bliskom vezom sa
svim WASH objektima (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena)- Osigurati stalni nadzor i ako je moguće alternativna mjesta za čekanje i odmor za
žene i djecu kao i djecu bez pratnje u prenatrpanim situacijama
Transport- Osiguranje nadzora besplatnog prevoza za sve izbjeglice i migrante- Osiguranje posebnih vagona i kabina za žene i djecu- Osiguranje pratnje do različitih institucijaustanova u slučaju RZN- Policijsko patroliranje na dijelovima puta kojima se prolazi pješke
Pravni okvir
Preporuka je potpisivanje posebnih smjernica između odgovarajućih institucija kako bi se adresirale i prevazišle specifične zakonske i praktične barijere radi provođenja efikasnog sprječavanja RZN u kriznim situacijama a što se realizira usvajanjem ovih Smjernica
U vezi prijavljivanja ako se djelo dogodilo na teritoriji Federacije BiH reagira se u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije BiH Ovaj Zakon utvrđuje sljedeće
lt1) Sli
(2) Zdra
član 228 -prijavljivanja krivii|Kgtg djela)
ima viasC u Feder^ji Javnim poduzećima i ustanovama I djela o kojima |ф obaviještene ili za koja saznaju na koji
odgovorna osoba|podu2raquotj mjere radi očuvanja tragova i ojih je počinjeno kično djelo i dnigih dc^aza o njima i obavij^tit Ш tuiSteljstvo I ^
i roditelji skrbnici posvojitelji i drus^ osobe ovlaštene ili nadzirati ih i| odgajati a koji saznaju ili ocijene da plttpji ^^^nog ili kđeg drugc^ zlostavljanja dužne su o toj su9lji
ilitežiteja -d i bdquo - pj
Član 228 ^ ^krivičnog djela pd građana)
(1) Građanin ima pravo pri
Ш
krivičnog djela (2) Svako je dužan prijaviti počinjenje krivičnog djefa kada neprija^djivanje krivičnog djela predstavlja
krivično djelo Član 230
(Podnošenje prijave)
(1) Prijava se podnosi tužit^u pismeno ili usmeno
(^ ЖКб se ^lfava podhbšf usmeno сpoundи1lt^|^поаГ prijavu upozorrf^ na poredbe bžnp^pr0ayanjarT7usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik a ako je prijava poopćena telefonom sačinit će se-službena
(3) Ako je prijava podnesena sudu ovlaštenoj službenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tužitelju u F^eraćijfoni će tu prijavu pnmit i odmah je dostaviti tužitelju - lsquo
Kapacitet- Pružiti uvodne obuke o RZN u kriznim situacijama za humanitarne radnike na terenu
uključujući i rukovoditelje privremenih prihvatnih centara kao i zaštitare- Pružiti specijalizirane obuke o RZN u kriznim situacijama za profesionalce iz svakog
od sektora za prevenciju i intervenciju zaduženim za reagiranje u slučajevima RZN- Implementacija smjernica za RZN u kriznim situacijama- Osiguranje odgovarajućeg mehanizma nadzorapraćenja za humanitarne radnike na
licu mjesta- Osigurati mentore za RZN u kriznim situacijama na terenu od strane specijaliziranih
agencija kako bi se osiguralo da humanitarni akteri na odgovarajući način adresiraju RZN i prenose osnovne vještine radi identifikacije i adekvatnog upućivanja slučajeva RZN
Podizanje svijesti lokalnog stanovništva- Podizanje svijesti lokalnog stanovništva o stvarnosti izbjeglica I migranata kao i o
građanskoj odgovornosti i relevantnim pravnim okvirima- Uključiti lokalno stanovništvo u međusektorske sisteme podrške i osigurati da oni
budu dio resursa koji su aktivirani u kriznim situacijama- Prenijeti konkretnu poruku za muškarce i dječake (i osobe od interesa kao i za
lokalno stanovništvo) o adekvatnomrdquo i neadekvatnom ponašanju između muškaraca i žena
ldquo Javno informirati o pristupu zdravstvenim uslugama (uz adekvatnu diskreciju)
10 SOCIJALNA ZAŠTITAPružanje kvalitetnih psihosocijalnih usluga predstavlja suštinsku komponentu koordiniranog multisektorskog odgovora na RZN Socijalne usluge podrazumijevaju čitav niz usluga koje su ključne za podržavanje prava sigurnosti i dobrobiti osoba izloženih nasilju uključujući I informacije u kriznim situacijama te linije za pomoć siguran smještaj informacije i savjete o pravima I pravnim pitanjimareg^ Zadatak centaraslužbi za socijalnu zaštitu je unaprjeđenje zaštite žrtava RZN prevencija nasilja te razvoj mjera zaštite prava i dobrobiti osoba izloženih različitim oblicima rodno zasnovanog nasilja
U kontekstu ovih Smjernicama važno je ukazati na postupanje Centra za socijalni radSlužbe socijalne zaštite po prijavi RZN nasilja
Centri za socijalni rad imaju ključnu ulogu u službenom planu pružanja pomoći migrantima Izbjeglicama azilantima I djeci bez pratnje ili djece razdvojene od roditelja ili staratelja jer su nadležni za pružanje porodično-pravne zaštite dječije zaštite socijalne zaštite i zaštite porodice od nasilja i maloljetničke delikvencije kao što je uređeno odgovarajućim zakonima o socijalnoj zaštiti
Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 str 5
Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godina str 23
39
Djeca bez pratnje su jedna od ranjivih kategorija u kojem je jedan od prvih koraka zaštite određivanje posebnog staratelja kojeg imenuje Centar za socijalni rad I koji je na raspolaganju djetetu 24h te obavlja sve poslove u cilju zaštite njegovih prava I interesa To podrazumijeva da je tokom procesa boravka u samom Centru staratelj uz dijete za ispunjavanje kako uobičajenih tako i specifičnih procedura odnosno potreba u cilju zaštite najboljeg interesa djeteta Odlaskom svakog djeteta odnosno maloljetnog lica posebni staratelj se razriješava svoje dužnosti vezane za to lice koje je napustilo privremeni prihvatni centar Međutim skrećemo pažnju da centri za socijalni rad putem nadležnih ministarstava treba da iniciraju utvrđivanje daljnjih koraka kako bi se utvrdile procedure da se takva djeca lociraju i zaštite
Djeci bez pratnje potrebna je posebna i prilagođena zaštita Ona su osobito ranjiva zbog svoje dobi udaljenosti od doma i razdvojenosti od roditelja ili staratelja Djeca migrant izbjeglice i tražitelji azila Izložena su rizicima I možda su bila svjedoci ekstremnih oblika nasilja iskorištavanja i trgovine ljudima te fizičkog psihičkog i spolnog zlostavljanja
Djeca bez pratnje kao posebno ranjiva skupina osjetljivija su na utjecaje iz svoje okoline i mogu bitii posebno ranjiva zbog svog spolnog Identiteta spolne orijentacije Ili rodnog izražavanja Zbog toga je i ovome pitanju potrebno pristupiti veoma oprezno i sa potpunom otvorenošću i empatijom prema žrtvi
Centri za socijalni rad do infomnacije o RZN u populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila saznaju po prijavi stručnog osoblja lOM-a ili neke druge NVO koje djeluje u sklopu privremenih prihvatnih centara Ili od timova koji rade sa migrantima koji nisu uključeni u kolektivni smještaj
Odmah po saznanju o počinjenom slučaju nasilja predstavnici centra za socijalni rad odlaze na mjesto gdje se desilo nasilje ili gdje se žrtva trenutno nalazi na Intervenciju Predstavnik centra u razgovoru pokušava doći do jasnih informacija o tome šta se desilo koliko je problem zastupljen da ii je još neko od članova porodice ugrožen s kim se žrtva nalazi u pratnji da lije potrebna liječnička intervencija i osiguranje liječničkih nalaza te da li je prijeko potrebno žrtvu nasilja izdvojiti iz sredine u kojoj boravireg^ U slučaju djece bez pratnje i razdvojene djece kontakt s djetetom odobrava se samo uz pristanak Imenovanog staratelja
Sve navedene informacije predstavnik centra pribavlja koristeći raspoložive metode rada - metode Intervjua tokom kojeg naročitu pažnju posvećuje verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji između žrtve i srodnika pratnje Način na koji se žrtva odnosi prema stručnim saradnicima da li želi dalju intervenciju govore mnogo o slučaju i načinu na koji mu pristupiti Socijalni radnik pedagog i psiholog obavljaju razgovor sa žrtvom na osnovu liječničkog nalaza I preporuka pravi se Plan zaštite i po potrebi žrtva se izmješta Iz sredine u kojoj je nasilje počinjeno U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana I za urgentne potrebe za žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući Odluku o izmještanju u Sigurnu kuću donosi nadležni Centar za socijalni radSlužba socijalne zaštite zajedno sa stručnim timom koji radi u privremenom prihvatnom centru U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece bilo koja odluka može se donijeti samo uz saglasnost staratelja vodeći računa o najboljem interesu djeteta
Obavještenje o nasilju zlostavljanju spolnim zloupotrebama djeteta za centar za socijalni rad predstavlja poziv na reakciju po hitnom postupku O tjelesnom emocionalnom
Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - muttisektorski pristup Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018godina str 30
40
ekonomskom spolnom i fizičkom nasilju nad djetetom centar za socijalni rad terenski ured ili terenski službenik za dječiju zaštitu obavještava policiju u cilju osiguranja blagovremenih pretpostavki za predistražne I Istražne radnje radi prikupljanja dokaza za pokretanje prekršajne ili krivične prijave protiv onih koji su ugrozili život i zdravlje djeteta Nužnost i hitnost u zbrinjavanju i zaštiti života i sigurnosti djeteta a prema procjeni nadležnog organa starateljstva nisu ograničeni postupcima pravosuđa te Ih je potrebno provesti u roku od 24 satareg^
Nakon zaprimljene prijave obavljenog intervjua prljave policiji Ijekarskog pregleda i drugih istražnih radnji Centri za socijalni rad nastavljaju rad sa žrtvom u smislu pružanja psihosocijalne pomoći i podrške saradnja sa nadležnima u privremenim prihvatnim centrima pružaju pomoć oko eventualnog izmještanja povezivanje sa srodnicima i si
Kada je u pitanju zaštita djece treba istaći da je u toku izrada Standardnih operativnih procedura (SOP) o zaštiti i brizi o djeci bez pratnje I razdvojenoj djeci te o načinu upućivanja prema Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo Ovaj dokument će bitno olakšati način rada sa djecom te definirati jasne referalne mehanizm Po objavi SOP-a isti treba promatrati kao integralni dio ovih Smjernica u smislu postupanja nadležnih tijela posebno u oblasti socijalne zaštite
11 ZDRAVSTVENI ODGOVOR
Zdravstvena zaštita je bitna komponenta prevencije I upravljanja rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama Zdravstveni stručnjaci trebaju osigurati povjerljivu dostupnu i primjerenu zdravstvenu zaštitu za osobe Izložene riziku ili žrtve rodno zasnovanog nasilja Zdravstveni radnici i saradnici treba da osiguraju da kada pružaju zdravstvenu zaštitu također pružaju psihološku podršku na način koji odgovara kulturi i navikama osobe kao i blagovremene i tačne informacije o stanju zdravlja i raspoloživim opcijama za liječenje i zaštitu Zdravstveni stručnjaci koji su angažirani u ambulantama privremenih prihvatnih centara treba da dokumentiraju vrstu i broj dijagnoza I tretmana koji se nude Zdravstveni stručnjaci koji rade na terenu moraju proći specijalizirane obuke za RZN u skladu sa UNFPA standardima i u okviru ovih Smjernica
UNFPA i Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa profesionalcima iz zdravstvenih ustanova razvili su niz dokumenata za sektor zdravstva važnih za odnos prema žrtvama RZN uključujući seksualno nasilje i torturu u kriznim situacijama Posebno su važne publikacije Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine ~ Resursni paket 2015 godine Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama - Modul za obuku februar 2019 godine i Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja februar 2019 godineregreg Osim toga razvijena je i publikacija Kliničko postupanje u slučajevima silovanja (2020 godina) Standardi i preporuke prikazane u ovim dokumentima prilagođene su postupanju sa žrtvama u kriznim situacijama kroz ove Smjernice I to u formi sažetka a shodno kontekstu
^ Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godirreldquo Navedene publikacije dio su dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dcrfcument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfrnohgovba
41
Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) u BiHu kontekstu pomoći u migrantsko-izbjegličkoj krizi funkcionira uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva te kantonalnih ministarstava nadležnih za zdravstvo i socijalnu politiku u Kantonu Sarajevo USK HNK i ТК i to kroz direktni angažman sa zdravstvenim ustanovama na kantonalnom i lokalnom nivou Ova se saradnja odvija i sa drugim ministarstvima UN agencijama međunarodnim i lokalnim organizacijama i akterima
DRC programi u BiH fokusirani su na dva glavna sektora intervencije- zaštita i zastupanje osoba o kojima se brinu i- zdravstvena pomoć kroz direktnu podršku pružateljima zdravstvene zaštite
DRC je fokusiran na poboljšanje pnstupa primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti kao t na jačanje cjelokupnog okruženja uključujući i upravljanje slučajevima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja te pružanje blagovremenog odgovora na kršenje prava u pograničnim područjima
Medicinska pomoć odnosno zdravstvena zaštita pruža se putem djelovanja ijekarskih timova nadležnih domova zdravija Time se osigurava mogućnost obavljanja konsultacijapregieda izbjeglicama migrantima i tražiteljima azila na području Kantona Sarajevoregrsquorsquo
Po potrebi se vrše upućivanja prema sekundarnom nivou zdravstvene zaštite (Opća bolnica Prim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo) ili prerha Zavodu za hitnu medicinsku pomoć (kada je osoba životno ugrožena) kao i prema tercijarnom nivou upućuju se (Klinički centar Univerziteta u Sarajevu)regreg U svim navedenim slučajevima troškove zdravstvene zaštite snosi DRC Također DRC osigurava medicinsku pratnju do nadležne zdravstvene ustanove radi pružanja zdravstvene zaštite dok lOM osigurava transport za medicinske slučajeve
UNFPA je zadužena za koordinaciju svih aktivnosti vezanih uz rodno zasnovanje nasilje te je fokusirana na identifikaciju i praćenje slučajeva rodno zasnovanog nasilja uz adekvatan odgovor i uključivanje ostalih relevantnih aktera UNFPA ima zaključen sporazum sa Zavodom za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarayevo kako bi doprinio dostupnosti pristupačnosti i kvalitetu usluga vezanih za seksualno i reproduktivno zdravlje uključujući rodno zasnovano nasilje za izbjeglice i migrante u Kantonu Sarajevo Upućivanje osoba kada su potrebne navedene usluge vrši se u saradnji sa iOM I na osnovu identificiranih potreba u okviru info SRH sesija koje se održavaju kao aktivnosti koje UNFPA osigrava
Pristup migranata izbjeglica i tražitelja azila zdravstvenoj zaštiti osiguran Je putem DRC-ja a temeljem ugovora o saradnji sa zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo Dakle pružanje zdravstvene zaštite organizirano je krozrdquo angažman liječnika direktno u privremenim prihvatnim centrima (na osnovu njihovih ugovora sa DRC)bull kroz djelovanje Ijekarskih timova domova zdravlja u privremenim prihvatnim centrima i na drugim mjestima u Kantonu Sarajevo te- kroz pružanje usluga na sekundamom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite kada je to neophodno
Važno je napomenuti da u ovoj ulozi može biti i neka druga organizacija kqa svojom djelatnošću može da odgovori potrebama lokalne zajednice u smislu odgovora na migrantsko-izbjegiičku krizu a uz zaključivanje potrebnih ugovora sa nadležnim tijelima vlasti u BiH
Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovina01-30 September 2019 str 19Op cit str 20
42
Terenske usluge prve pomoći u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja
Ako kontakt osobe i terenski službenici za informiranje prepoznaju osobu pod rizikom illi žrtvu RZN oni odmah trebaju tu osobu ili žrtvu uputiti prema ambulanti u okviru privremenog prihvatnog centra Nakon prve procjene ukoliko je to potrebno osoba se upućuje prema službi hitne medicinske pomoći ili prema službama primarne zdravstvene zaštite Terenski službenici su također obavezni prijaviti slučaj nadležnoj policijskoj upravi U slučaju upućivanja iz privremenog prihvatnog centra putem DRC-ja prema zdravstvenim ustanovama zdravstveni radnici I saradnici dužni su pružiti prvu pomoć i druge zdravstvene usluge kako bi osigurali blagovremenu zaštitu a u cilju stabilizacije zdravstvenog stanja
Najbliže ustanove primarne zdravstvene zaštite privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo su OJ Dom zdravlja Ilidža i OJ Dom zdravlja Hadžići koji djeluju unutar JU DZ Kantona Sarajevo Međutim mora se naglasiti da su sve organizacijske jedinice te ustanove dužne pružiti neophodnu zdravstvenu zaštitu u hitnim situacijama Ovo je posebno bitno zbog činjenice da se određene situacije mogu desiti i izvan privremenog prihvatnog centra Blažuj i Ušivak te će se reagirati spram toga i to prema najbližem domu zdravlja a putem DRC
U smislu pružanja adekvatne zaštite žrtvi važno je razlikovati određene manifestacije rodno zasnovanog nasilja od djela kao što je silovanje (odnosno sumnja na silovanje)regreg Ovo iz razloga što je upravo to presudno za utvrđivanje potreba žrtve I stepena zdravstvene zaštite Slijedom navedenog preporučuje se da zdravstveni radnici i saradnici u slučajevima kada prepoznaju RZN slijede korake koji su opisani u preporučenim standardnim operativnim procedurama izrađenim za tu svrhu Radi se o procedurama koje mogu poslužiti u radu uposlenicima domova zdravlja u okviru porodične medicine zaštite mentalnog zdravlja I zdravstvene zaštite žena Budući da u privremenim prihvatnim centrima postoji ambulanta te angažirani psihijatar i psiholog kao i centri za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava ove se procedure analogno mogu primjenjivati u privremenom prihvatnom centru od strane doktora i psihologarsquo^reg
Svaki oblik uočenog nasilja koji traži daljnju zdravstvenu zaštitu Izvan kapaciteta i mogućnosti ambulante odnosno profesionalaca angažiranih unutar privremenih prihvatnih centara iziskuje upućivanje prema zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo a kako je navedeno naprijed
Dakle kada se Identificira osoba koja je izložena riziku ili žrtva RZN pružatelji zdravstvenih usluga uvijek trebaju osigurati vezu između zdravstvene zaštite i psihološke prve pomoći i zaštite kao dio integriranih usluga za prvu pomoć u slučajevima RZN U tu svrhu sigurni prostori za žene smatraju se privatnim prostorom (zaseban prostor dostupan je u unutar privremenih prihvatnih centara) koji će štititi privatnost i omogućiti žrtvi da traži pomoć Prva pomoć u slučajevima RZN odvija se u okviru zaštite ženskog zdravlja kako bi potaknula i zaštitila žrtve
UNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno
Koje je također jedno od djela RZN ali traži drugačije postupanje zbog specifičnosti dokazivanja i akcentiranja perioda prikupljanja odgovarajućih dokaza
Vidjeti preporučene standardne operativne procedure bdquoPostupanje u slučajevima RZN - primarna zdravstvena zaštita bdquoPostupanje u slučajevima RZN - zaštita mentalnog zdravlja I bdquoPostupanje u slučajevima RZN - ginekološki pregled a koje se nalaze u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružataca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfmohgovba
43
senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji te koordinaciju slučajeva RZN
UNFPA je u Privremenom prihvatnom centru Ušivak formirao Centar za žene i djevojke gdje se realiziraju programi osnaživanja pružaju konsultacije i podrška ženama iz oblasti seksualnog I reproduktivnog zdravlja osiguravaju potrebni pregledi iz ove oblasti te pruža psihosocijalna podrška na individualnom I grupnom nivou Prate se RZN identificirani slučajevi i daje se adekvatna podrška kroz psihoterapijski rad
S druge strane kada postoji sumnja na silovanje kao teško krivično djelo zdravstveni stručnjaci su dužni djelovati u skladu sa smjernicama za kliničko postupanje u slučajevima silovanja u kojem slučaju to iziskuje upućivanje žrtve u zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite a koje mogu odgovoriti potrebama zaštite žrtve Na području Kantona Sarajevo to su ginekološki odjel Opće bolnice bdquoPrim dr Abdulah Nakaš te klinika za ginekologiju i klinika za infektologiju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo Kliničko postupanje u slučajevima silovanja naznačeno je naprijed u podnaslovu 73 (Hitna reakcija dio 731)
Nasilje nad muškarcima
Zbog prisustva velikog broja muškaraca u privremenim prihvatnim centrima u Kantonu Sarajevo važno je skrenuti pažnju da muškarci i dječaci kako u konfliktima tako i u kriznim situacijama doživljavaju različite oblike seksualnog nasilja ali se to uglavnom ne prijavljuje Ne postoje precizni podaci o tome unatoč činjenici da nasilje nad muškarcima i dječacima također treba da bude tretirano kao oblik rodno zasnovanog nasilja Malo je dostupne literature o ovom pitanju kao i opsežnih istraživanja U oblasti zaštite ljudskih prava ovo je tema koja je još uvijek tabu i van fokusa naučnih I stručnih krugova Seksualno zlostavljanje muškog spola generalno (dječaka adolescenta i odraslih muškaraca) predstavlja fenomen za koji svi znamo da postoji ali ne znamo u kojim srazmjerama Nasilje nad muškarcima i dječacima svrstava se u najnevidljivije i najneprepoznatljivije kategorije nasilja u polju viktimologije
Mnogo je razloga zbog čega slučajevi seksualnog nasilja nad muškarcima ostaju neprijavljeni a najčešći su
- smatra se da je seksualno nasilje nad muškarcima nespojivo sa ulogom muškaraca u društvu
- muškarci su naučeni da ne pričaju o svojim problemima i izražavaju emocije- ako muškarac prijavi seksualno nasilje postoji opća percepcija da će biti označen
kao homoseksualac- suočavanje sa počiniocima i problem dokazivanja djela- muškarci teško prijavljuju čak I fizičko zlostavljanje zbog percipiranog gubitka uloge
moći- medicinski radnici i druge službe nisu obučeni da traže znakove seksualnog nasilja
kod muškaraca prosto ne prepoznaju simptome
Za neprijavljivanje ovih krivičnih djela najzaslužnija je kombinacija srama zbunjenosti krivnje straha i stlgma^^
Muškarci i dječaci isto kao i žene mogu preživjeti silovanje Zbog uvriježenih društvenih kulturnih i vjerskih normi o muškosti i rodnim ulogama svi oblici RZN a posebno seksualno
Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 đodine str 140
44
nasilje na muškarce ostavlja veoma teške posljedice Muškarci najčešće imaju osećaj srama koji ih spriječava da potraže pomoć Stoga je potrebno imati dobro obučeno osoblje koje može prepoznati simptome proživljenog nasilja kod muškaraca i dječaka Pored prepozavanja simptoma važan je i senzibilizarani multidisciplinarni pristup pružanju pomoć
Simptomi koji nastaju kao posljedica RZN i silovanja kod muškaraca su isti kao i simptomi koje razvijaju žene s tim da je primjećeno da muškarci češće kao bijeg od stvarnosti a u odnosu na žene - konzumiraju alkohol i droge
Muškarci i dječaci koji su preživjeli silovanje zbog nametnutih društvenih normi mogu imati sljedeće dugoročne posljedice
- nisko samopouzdanje I potrebu da stalno dokazuju svoju muškost (fizičku i seksualnu)
- problem vezan za seksualni i spolni identitet- osećaj nedostatka moći kontrole i povjerenja u sebe- česte seksualne probleme i nemogućnost uspostavljanja bliskog kontakta- razvijanje homofobije i si
U pogledu postupanja a nakon što se posumnja na RZN odnosno na silovanje potrebno je slijediti preporuke date u ovim Smjernicama a koje se odnose na kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Važno je istaći da je u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj UNFPA uspostavio dva Centra za dječake i mladiće u kojima se primjenjuje metodologija ldquoDječaci u pokreturdquo (BOYS on the MOVE) koja se već implementira u Grčkoj i Srbiji Radi se o neformalnom obrazovanju koje se odnose na različite teme a sve u cilju razvijanja kritičkog promišljanja sticanja neophodnih životnih vještina usvanjanju znanja o ljudskim pravima RZN i rodnoj ravnopravnosti što u konačnici rezultira adekvatnjiom prilagodbom u svakodnevnom funckioniranju i interakcijama UNFPA centri za mladiće i dječakeadolescente služe kao referalni Centri odnosno mjesto za identifikaciju ranjivih slučajeva i upućivanje korisnika kojima je to potrebno do drugih specijaliziranih pružatelja usluga
Djeca žrtve rodno zasnovanog nasilja
Djeca su jedna od najosjetljivih kategorija stanovništa i samim tim su najpodložniji različitim oblicima eksploatacije i prisiljavanja U kriznim situacijama vrlo često dolazi do zlostavljanja djece i nasilja nad njima Svi oblici nasilja a posebno seksualno nasilje ostavlja dugoročne i razorne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje djece Pružatelji zdravstvenih usluga nastavnici roditelji njegovatelji i drugi trebaju biti upoznati sa znacima i simptomima zlostavljanja djece kako bi se zlostavljanje što prije otkrilo Djeci treba pristupiti pažljivo na senzibiliziran način i uvijek se mora tražiti saglasnost roditelja ili zakonskog staratelja
Znakovi fizičkog ziostavijanja djece - u usporedbi s ostalim oblicima zltraquotavijanja ove znakove najlakše |e uočiti i prepoznati a to su - česte ozljede (modrice masnice c^jekotine ogrebotine lomovi) i zamatanje prekrivanje odjećom da bi se
one pokrile- otežano kretanje bolni pokreti
tipično ponašanje sklonost samoranjavanju povlačenje ili agresija bježanje od kuće izbjegavanje povratka kući izbj^avanje fizH^og kontakta
Znakovi emocionalnog zlostavljanja ^- nedostatak povjerenja u sebe i druge povlačenje ili agresija~ nervozni postupci- nepovjererye u druge
poremeć^i spavanja (moguće noćne more i $1)poremećaji uzimanja hrane (pretjerano jedenje ili odNjanje hrane)tikovi
45
- bježanje ođ kuće - pokušaji samoubistva х
Tjelesni znakovi seksualnog nasilja - Bolovi u stomaku - Problemi sa želucem i probavcMn- Problemi kod hodanja i sjedenja - Bolovi ili svrbež u podruju genitalija - Potrgano zamazano ili krvlju pokapano donje rublje- Povrede donjeg dijela tijela -- Krv u urinu ili stolici bolovi pri mokrenju ili defekacijl- Modrice u podruQu genitalija = - Spolne bolesti - Trudnoća lsquo ft
i^lholoikl simptomi seksualnog nasilja - Problemi sa snom noćne more strah od mraka strah ođ odlaste u krevet fobije histerija noćno mokrenje- Plač i neobična plašljivost- Povratak u infantilniju fazu koju je dijete već preraslo (cudanje palca mokrenje ii krevet tepanje- Poremećaji u prehrani~ Iznenadna pojava strahova~ Pojačana potreba za osjećajem sigurnosti ^ ^ ^^ Povlačenje u svijet fantazije- Problem u socijalnim kontaktima nema prijatelja- Strah od odraslih~ Pokazuje neobičan i pre^eran interes za tijelo zna puno o seksu za svoju ddb i u igri pokazuje seksualne
aktivnosti~ Ima loše mišljenje o sebi i nedostaje mu osjećaj vlastite vrijednosti
Dodatni znakovi kod stiirije djece- Prektdanje prijateljstava- Depresija te misli o suicide -
Upotreba droga i alkoholaPonavljanje kriminalnih radnji naručitb krađa
Neprimjereno seksualno ponašanje
Kao i u slučaju nasilja nad odraslim muškarcima i seksualno zlostavljanje dječaka nedovoljno je prepoznato nedovoljno prijavljeno i nedovoljno tretirano Nema egzaktnih podataka o njihovim traumatskim iskustvima S obzirom na određena kulturna ograničenja prisutne mitove ili tabue što se tiče homoseksualnosti iili ekstremne sramote nasilje nad dječacima prijavljuje se još manje nego nasilje nad djevojčicama Zajednice i danas odbijaju ili nerado prihvataju da dječaci mogu biti žrtve dok sami dječaci usljed kulturoloških obrazaca mogu vjerovati da moraju biti ldquomučenirdquo u tišini^^ д^о se tome dodaju specifični uvjeti života i smještaja u privremenim prihvatnim centrima u toku putovanja do njihovog cilja onda je jasno koliki je stepen izloženosti dječaka različitim formama nasilja i koliko je neophodno obratiti pažnju na znakove koji mogu da ukazuju na nasilno ponašanje nad njima
Adekvatan odgovor na rodno zasnovano nasilje nad djecom podrazumijeva- Uključiti terensko osoblje specijalizirano za dječiju zaštitu obavezno nadležni centri
za socijalni rad uključujući imenovane staratelje) UNICEF World Vision te zaposlenici Save the Children koji rade na zaštiti djece bez pratnje i razdvojene djece
- Medicinski pregled provode zdravstveni stručnjaci u skladu sa standardnom operativnom procedurom^^
Seksualno i rodno nasilje nad Izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevencyu i reakciju UNHCR 2003 str 74
Vidjeti preporučenu ldquoProceduru postupanja sa djecom žrtvama RZN u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u
46
- Osigurati bezbjednost- Uputiti djecu žrtve ka službama specijaliziranim za zaštitu djece- Izdati zdravstvenu potvrdu o pregledu- Pružiti psihološku podršku i uključiti djecu u psihosocijalne programe
Djeca mogu također biti i počinitelji seksualnog i rodno zasnovanog nasilja budući da poput odraslih mogu iskoristiti nejednake odnose moći među sobom Prisiljavanje djevojčice ili dječaka na seksualni čin bez njihove volje i pristanka su oblik seksualnog zlostavljanja Bez obzira na njenunjegovu volju mlađe dijete možda ne može razumjeti šta se događa i može dati Informirani pristanak međutim bez obzira na to i dalje je to seksualno zlostavljanje
I trauma žrtve i potreba počinitelja za rehabilitacijom moraju se adresirati na odgovarajući način Počinitelj može biti i žrtva seksualnog nasilja i zlostavljanja odnosno iskorištavanja i Ima pravo na pomoć i podršku^^
Forenzički dokazi
Glavna svrha brzog zdravstvenog odgovora jeste da se spasi život žrtveosobe koja je preživjela seksualno nasilje te da se zaštiti zdravlje te osobe Prikupljanje forenzičkih dokaza u takvim slučajevima je ključno kako bi se osiguralo da osoba ima pristup pravdi
U slučajevima RZN u kriznim situacijama kada su žrtvepreživjeli izrazili namjeru da se dokazi dokumentiraju kroz forenzičku istragu iili kada prijavljuju tešku tjelesnu povredu dokumentiranje dokaza će se provesti putem forenzičkih pregleda U ovim okolnostima zdravstveni radnici su dužni odmah informirati policiju o slučaju RZN
Ako osoba dođe nakon 72 sata od silovanja količina i vrsta dokaza koji se mogu prikupiti ovisit će o situaciji Kad god je to moguće forenzičke dokaze treba prikupiti tokom liječničkog pregleda tako da osoba ne mora proći kroz nekoliko pregleda i proživljavati traumu
Specijalista ginekolog je dužan slijediti protokol kliničkog postupanja u slučaju silovanja pri prikupljanju forenzičkih dokaza u slučaju seksualnog nasilja Specijalista urolog obavlja pregled u slučaju daje seksualno nasilje odnosno silovanje izvršeno nad muškarcima
Sekundardno i tercijarno upućivanje (referai) prema dodatnim zdravstvenim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebno I u slučajevima kada su terenski uvjeti nestabilni pružatelji prve pomoći će pacijentežrtve uputiti u najbliži dom zdravlja za dalji tretman iili pregled Sekundarna zdravstvena zaštita obavlja se po osnovu uputnice iz službe primarne zdravstvene zaštite Zdravstveni stručnjaci na terenu su dužni osigurati pratnju i transport ambulantnim vozilom do najbliže zdravstvene ustanove DRC osigurava pratnju dok lOM osigurava transport osobe Uz insistiranje preživjele osobe RZN pratnju može da čini I psiholog s kojim je osoba uspostavila odnos povjerenja ili prevoditeljkulturalni medijator
Važno je naglasiti da kada su u pitanju žrtve ili ranije žrtve silovanja Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu pruža postekspozicijsku profilaksu (PEP) U
mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na Internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsffmohgovba
Seksualno i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR 2003 str 74 i 75
47
slučaju PEP tretmana za HIV omogućen je kontakt sa relevantnim centrima u susjednim zemljama U slučaju potrebe za zdravstvenim uslugama za žrtve RZN u prisilnim brakovima i si zdravstveni radnici upućuju osobu na psihosocijalne usluge na zahtjev i uz dozvolu same žrtve
Glavne lokacije na kojima se pružaju usluga za žrtve rodno zasnovanog hastija u kriznim situacijamalaquo Ambulanta u Privremenom piih^tnom centru (DRC)bull Centar za žene I djevojke ~ pružanje pslhoterapeutskih usluga žrtvama RZN
(UNFPA)75raquo Centar za dječake i mladiće (UNFPA)^reglaquo JU Dom zdravija Kantona Sarajevoraquo Opća bolnica raquoPrim dr Abdulah Nakaš Sarajevo - odjel ginekologijebull Klinika za ginekologiju i porodiljstvo ltginekoioške usluge) i Klinika za infektivne bolesti
(PEPseksuaino prenosive bolesti) Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo I Zavod za javno zdravstvo
12 PSIHOSOCIJALNI ODGOVOR
Osnovni razlozi za migraciju najčešće su tjelesna ugroženost zabrinutost za djecu prisilna evakuacija razorenost doma Ovakva izuzetno stresna situacija na koju pojedinac nema utjecaja često puta ima za posljedicu razdvajanje od porodice ugroženost kako primarnih (tjelesna sigurnost) tako i sekundarnih potreba (socijalnih ekonomske sigurnosti društvenog statusa potrebe za afirmacijom) te promjenu dotadašnjeg uobičajenog načina života
Vrlo često se radi o osobama narušenog samopoštovanja kao posljedice postupanja prema njima u njihovoj zemlji porijekla Te osobe u novoj sredini nemaju riješen legalni status pa ni priliku ostvarivanja zadovoljavajućeg socijalnog statusa ili su pak ograničenih radnih mogućnosti Ne raspolažu socijalnom mrežom razdvojeni su od porodice zemlje porijekla i svega što im je donedavno predstavljalo svakodnevni život Nepovjerenje otuđenost porodični problemi zdravstveni problemi i problemi psihičke prirode najčešće su proizašli kao posljedica doživljene traumatizacije
U psihološkom smislu svako radikalno izmještanje osobe iz prvobitne životne sredine u novu sredinu rezultira rascjepom između starog i novog psihološkog prostora Stoga je za osobu koja je emigrirala vrlo važno da dobije podršku i da ima mogućnost razmjene iskustava i emocija s osobama koje potječu iz istog kulturalnog okvirarsquo^
Zadatak Je psihosocijalnih intervencija u radu sa traumatiziranim osobama podržati proces ozdravljenja uklanjajući prepreke koje mogu dovesti do dugoročnih štetnih posljedica izazvanih traumatizacijom Potrebe za određenom vrstom psihosocijalne pomoći javljaju se pretežno pod utjecajem specifičnih karakteristika pojedinaca (ili grupa) i trenutnih vanjskih okolnosti (način smještaja ishrana organizacija slobodnog vremena) Stoga dinamičnosti promjena u objektivnim I subjektivnim prilikama osobe sistem treba biti prilagođen Vrsta i
u Centru se ne obavljaju ginekološki preglediCentar za dječake i mladiće u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj osiguravaju edukaciju o životnim vještinama
prevenciju ublažavanje i odgovor na RZNPriručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka
Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine str 108^ Op cf str 109
48
obim potrebnih intervencije ovisi o više faktora a što je uvjetovano potrebama pojedinaca odnosno zajednice kao cjeline
Psihosocijalni odgovor sastavni je dio prve pomoći ljudima u kriznim situacijama U uvjetima koji su opisani naprijed jasno je da RZN stavlja ogroman pritisak na mentalno zdravlje žrtve i može uzrokovati veoma ozbiljne probleme uključujući stalne osjećaje straha srama Ili krivnje Također to može da rezultira bolestima kao što su posttraumatski stresni sindrom (PTSP) depresija i anksioznost poremećaj spavanja i prehrane kao i psihotični poremećaji
Međutim žrtve se mogu oporaviti od traume (i sposobne su funkcionirati bez ikakvih očiglednih ozbiljnih problema) podsvjesno aktivirajući svoje mehanizme za suočavanje kao što su zaboravljanje poricanje i duboko potiskivanje doživljenog traumatskog događaja
Ono što je važno naglasiti je da sve žrtve trebaju dodatnu podršku kako bi nastavile sa svojim životima Članovi porodice žrtava RZN također mogu osjetiti različite štetne emocije zbog čega i oni trebaju podršku To je osobito važno za neke kulture u kojima RZN može dovesti do socijalne isključenosti cijele porodice ne samo žrtvepreživjele osobe
Štetne emocionalne psihološke i socijalne posljedice RZN trebaju se pažljivo tretirati isključivo od strane obučenih zdravstvenih stručnjaka te posebno obučenih i kvalificiranih volontera Posebnu pažnju treba pokloniti psihosocijalnoj pomoći za djecu žrtve Takva pomoć treba biti prilagođena djeci I pružana od strane zdravstvenih stručnjaka adekvatno obučenih za rad s djecom Intervjueri treba da budu svjesni činjenice da su neki počinitelji članovi porodice ili pratitelji Prema tome djecu uključujući maloljetnike bez pratnje treba intervjuirati kada nijedan član porodice ili saputnik nije prisutan međutim staratelj djeteta mora biti obavješten i dati pristanak da se vodi razgovor
Svaka komunikacija sa osobama u riziku gt žrtvamaosobama koje su preživjele RZN odvija se u posebnom ili povjerljivom prostoru dostupnom na terenu (u prihvatnim centrimaprijemnim objektima) koji treba biti siguran te u posebnom dijelu namijenjenom djeci ukoliko ima prostora i mogu se urediti posebne prostorije za tu namjenu
U slučajevima kada osobe koje su preživjele RZN trebaju zdravstvenu zaštitu ili brigu socijalni radnicipsihoiozi uvijek trebaju biti u pratnji osobe ph komunikaciji sa snagama sigurnosti I prilikom pregledakonsultacija sa zdravstvenim stručnjacima Obučeni prevoditeljikulturni medijatori trebaju uvijek biti prisutni
Prilikom prikupljanja i razmjene informacija potrebno je- Pružiti žrtvama potpune Informacije o relevantnim psihološkim postupcima i njihovim
ograničenjima dostupnosti i raspoloživosti takvih usluga i kako stupiti u kontakt sa nadležnim pružateljima usluga ako je moguće važno je ponuditi pomoć i usluge prevoditelja Međutim žrtve treba da donesu informiranu odluku o tome s kim i kakve informacije dijele o RZN
- Prikupiti podatke voditi evidencije I podijeliti informacije uz potpuno poštivanje dostojanstva žrtava i povjerljivosti informacija o njima u skladu sa zakonom
- Poštovati želje žrtava - žrtve imaju slobodu izbora (bez obzira na to žele ii zatražiti pomoć kakvu vrstu pomoći I od koje organizacije ili ustanove)
Svi stručnjaci koji su u kontaktu sa žrtvama moraju proći obaveznu obuku za RZN u skladu sa UNFPA standarima i ovim Smjernicama
49
Upućivanje (referat) prema dodatnim psihosocijalnim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebna dodatna psihološka podrška izvan kapaciteta osiguranih u prihvatnom centru a osoba o kojoj se radi izrazi namjeruvolju da ostane u zemlji i traži dodatnu pomoć psihološko savjetovanje i terapiju može pružiti obučeni psiholog iz centara za mentalno zdravlje u zajednici a koji djeluju u okviru JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Potrebno je osigurati prevoditelje za ovu namjenu a kroz programe podrške UN agencija i nevladinih organizacija koje djeluju u prihvatnim centrima
U skladu s protokolom za postupanje prema žrtvama RZN u zdravstvenim ustanovama zdravstveni stručnjaci dužni su pregledati sve osobe koje su žrtve RZN Potrebno je utvrditi psihološko stanje žrtve (putem intervjua opservacije testiranja) te donijeti psihološki iili psihijatrijski nalaz
Pružatelji psihosocijalne podrške upućuju na profesionalne ustanove za mentalno zdravlje najčešće kada je potreba dodatna - ali još uvijek ograničena ~ stručna pomoć iili medikamentozni tretman u cilju stabilizacije simptoma anksioznosti Ovo se smatra dovoljnim u smislu poticanja mehanizama za tretman I pružanje podrške raseljenim osobama ili osobama koje se kreću ka željenim destinacijama U slučaju ozbiljne manifestacije anksioznosti ili sigurnosne prijetnje psihosocijalni radnici savjetuju da se osoba zbrine na sigurnoj lokaciji u zemlji u kojoj može dobiti integrirane i dugoročne usluge
Kada je riječ o zaštiti djece i maloljetnika treba imati u vidu da- procjenu provodi posebno obučen stručnjak iz centra za socijalni rad^^ Staratelj mora
biti uključen u procjenu osim ako nadležni centar za socijalni rad drugačije ne odluči- je važno osigurati bezbjednost- se djecu žrtve uputi prema ustanovamaorganizacijama specijaliziranim za rad sa
djecom
Skloništa za žrtveosobe koje su preživjele rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici
Ako osobe u rizikužrtve RZN izraze potrebu za srednjeročnom i dugoročnom zaštitom i ako su spremne ostati u zemlji duži vremenski period bit će upućene u skloništa koja vode organizacije civilnog društva
Skloništa pružaju integriranu psihosocijalnu podršku I zaštitu na duži vremenski period Usluge uključuju
- zaštitu kroz smještanje osoba u rizikužrtava u sigurnu kuću- socijalno I pravno savjetovanje (za odrasle djecu i porodice)- psihološku podršku i terapiju- olakšavanje pristupa relevantnim i pravnim procedurama- olakšavanje pristupa drugim uslugama (uključujući zdravstvo i sigurnost)
Upućivanje se vrši putem nadležnog centra za socijalni rad u općinama Ilidža i Hadžići te Tužiteljstva Kantona Sarajevo a u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo
U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana i za urgentne potrebe za
u toku Je i izrada Smjernica za postupanje sa maloljetnicima bez pratnje
50
žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući U slučaju prijema DRC će obezbjediti testiranje osoba na Covid-19 u jednoj od certificiranih laboratorija
UNFPA će u saradnji sa Fondacijom lokalne demokratije uspostaviti procedure smještaja i načine rada i rješavanja slučaja
Usluge pslhosodjafne podrške žilViarnaAosdbžma koja s^u pr^ivjefe rodno zasnovanonasilje u kriznim situacijama a za područje Kantona Sarajevo pružajubull Međunarodne organizacije
- UNFPA - podrška ženama i djevojkamaJ BHWI 4 podrška porodicama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci te drugifri
ranjivim grupama (ženama koje su same LGBTl osobama i si)- MdM ldquo podrška muškarcima (pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su
preživjeli seksualno nasilje i počiniteljima RZN)- World Vision gt podrška djeci u pratnji djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci I
majkamabull Centar za mentalno zdravlje u zajednici (u okviru JU Dom zdravija Kantona
Sarajevo)laquo Kantonalni centar za socijalni rad (posebno centri za socijalni rad u općinama llldža
i Hadžići) f Sklonište ^ sigurna kuća (u okviru Fondacije lokalne demokratije)
13 SIGURNOSNI ODGOVORSigurnost je prvi i glavni prioritet za sve žrtve RZN Nadležna tijela vlasti treba da imati glavnu ulogu u garantiranju sigurnosti postupajući u skladu sa važećim propisima i svojim ovlastima Poseban fokus treba staviti na migracije azil i graničnu policiju
Policijski odjeli koji rade na RZN trebaju biti upoznati sa rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama i biti dio postupanja sa žrtvama a u skladu sa ovim Smjernicama i važećim propisima Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo općinski sudovi i kantonalni sud također se trebaju upoznati sa problemom RZN u kriznim situacijama kako bi mogli osigurati rodno osjetljiv pristup pravdi žrtvamapreživjelim
Prva zaštitna pomoć
Organizacije koje su nadležne za postupanje u kriznim situacijama uglavnom reagiraju na način da odmah sklone ugroženu osobu ili žrtvu RZN u kriznim situacijama od neposrednih prijetnji te rade na sprječavanju prijetnji od nasilja u okviru svojih dužnosti i u saradnji sa centrom za socijalni rad Ministarstvom zdravstva lOM-om (preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo) Crvenim krstomkrižom UNHCR-om i drugim relevantnim humanitarnim akterima prisutnim na terenu Ako radnici na terenu identificiraju rizične slučajeve iili žrtve RZN tokom pružanja prioritetnih zdravstvenih usluga (uključujući i psihološku prvu pomoć) dužni su predmet uputiti pripadniku sigurnosnih snaga na terenu na jasan zahtjev osobe koja je u pitanju iili primijeniti posebne mjere kada utvrde da je žrtva ili druga osoba u prihvatnom centru u neposrednoj opasnosti Posebne zaštitne mjere uključuju ali nisu ograničene na sljedeće
- Transport uz pratnju na određenim dijelovima tranzitnemigrantske rute- Sklanjanje žrtveosobe u riziku od grupe s kojom putuje (ako je polazak odgođen ili je
osoba sklonjena u posebnom skloništu)
51
- Osoba u rizikužrtva sklonjena Je u posebno skloništesiguran prostor uz nadzor (tokom noći ili tokom perioda čekanjagodišnjih odmora)
- Olakšavanje pristupa i pomoć tokom procedure za traženje azila u zemlji
Kad je u pitanju prioritetna sigurnost od ključne je važnosti osobi dati blagovremene i tačne informacije o zakonskim pravima žrtve te navesti ko može pružati 24-satnu pravnu podršku
Žrtvepreživjeli trebaju biti informirani o- postojećim mjerama sigurnosti za preveniranje reviktimizacije- procedurama vremenskom rasporedu mogućnostima i izazovima u primjeni rješenja
predviđenih domaćim zakonodavstvom- postojećoj podršci i ograničenjima kao i o očekivanom vremenskom okviru u slučaju
pokretanja fonrialnih pravnih procedura ili rješenja putem alternativnog pravnog sistema uz naglašavanje da su usluge također dostupne u tom okruženju što podrazumijeva prevoz i pratnju do suda pravnu pomoć I podršku tokom cijelog procesa Ove usluge mogu da pužaju organizacije civilnog društva koje nude pravnu pomoć na primjer NVO Vaša Prava BiHregdeg
- kantonalni zavod za besplatnu pravnu pomoć
U slučaju da korisnici na licu mjesta zatraže zdravstvenu uslugu zbog seksualnog i fizičkog nasilja koje je Izazvalo ozbiljnu tjelesnu povredu (uključujući silovanje) slučaj mora biti odmah prijavljen policiji od strane lOM-a a preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo U opravdanim slučajevima slučaj može biti prijavljen policiji i od strane drugih aktera Ako se radi o djeci bez pratnje važno je skrenuti pažnju da se ne preduzimaju koraci bez staratelja
Ako osoba u riziku - žrtva zatraži pristup domaćim procedurama i uslugama za postupanje u slučajevima RZN snage sigurnosti na terenu ukoliko su prošle adekvatnu obuku će dokumentirati prijavu žrtve u skladu sa standardiziranim procedurama u povjerljivom prostoru (kroz postojeće obrasce koje policija koristi u skladu sa važećim propisima) u prisustvu socijalnog radnikapsihoioga i pravnika Ukoliko predstavnik snaga sigurnosti nije prisutan na terenu nadležni službenik će uputiti slučaj obučenoj osobi u najbližoj policijskoj stanici ili drugoj relevantnoj instituciji
Sekundarni i tercijarni sigurnosni odgovor
U slučaju da osoba koja jeste ili je bila žrtva RZN zvanično prijavi incident unutar domaćeg pravnog sistema prijava se odmah podnosi policiji Policija nakon zaprimanja prijave odmah obavještava dežurnog tužitelja koji daje upute o postupanju Obučeni policijski službenik iz jedinice za krvne i seksualne delikte ili jedinice za nezakonitu trgovinu ljudima -- ovisno o slučaju će zaprimiti slučaj Kad god je moguće razgovor treba voditi službenik istog spola kao i žrtva Izjava žrtve bit će snimljena u prisustvu nadležnog socijalnog radnika za svaki prihvatni centar obavezno uz staratelja ako se radi o maloljetniku bez pratnje iili pravnika iz NVO Vaša prava (koji će pružiti besplatnu pravnu pomoć i pomoć pri zagovaranju ili uputiti na besplatnu pravnu pomoć kroz druge ustanoveorganizacije)
Ukoliko je žrtva maloljetna izjava se uzima u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima (Glava ldquoKrivična djela na štetu djece i maloljetnika) Dakle s djetetom odnosno mlađom maloljetnom osobom se obavlja razgovor tj uzima izjava Takvo saslušanje se može provesti najviše dva puta Tužitelj ili ovlaštena službena osoba ispitivanje obavlja putem
Udruženje Vaša prava BIH je osim za pružanje pravne pomoći u postupku azila spremno i raspolaže kapacitetima za paižanje informacija i asistencije I u drugim postupcima naročito kada se radi o preživjelim RZN
52
tehničkih uređaja za prenos slike i zvuka a bez prisustva tužitelja ili ovlaštene službene osobe u prostoriji gdje se svjedok nalazi Saslušanje djeteta ili maloljetnika se po pravilu obavlja uz pomoć pedagoga psihologa ili druge stručne osobe Dijete ili mlađa maloljetna osoba može se saslušati u svom stanu ili drugom prostoru u kojem boravi ili centru za socijalni rad
Nakon što se uzme izjava po nalogu tužitelja policija dokumentira izjavu žrtve Tužitelj će dalje savjetovati o vrsti forenzičkih pregleda u tom slučaju Na taj način žrtva može u svakom trenutku dokazati da je prijavila incident i zatražila da se dokazi prenesu u bilo koju zemlju u kojoj želi prijaviti zločin
Ako žrtva iskaže namjeru da podnese zahtjev za azil predmet se odmah upućuje Ministarstvu sigurnosti BiH sa jasnom naznakom roka za podnošenje zahtjeva za azil Propuštanje roka osim ako ne postoje opravdani razlozi smatra se kao da je lice odustalo od podnošenja zahtjeva za azil i predmet se prosljeđuje Službi za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH na dalje postupanje Ukoliko postoje indicije da se radi o osobi koja je preživjela RZN uključivanje Centra za socijalni rad neophodno je od momenta identifikacije
Žrtve moraju biti obaviještene o svojim pravima i obavezama koje se odnose na postupak azila Besplatna pravna pomoć i savjetovanje o postupku azila osigurat će NVO Vaša prava BiH U slučaju aktivacije nacionalnih pravosudnih i pravnih postupaka osobe u pitanju će biti usmjerene na migrantske privremene prihvatne centre s odgovarajućim smještajem za ranjive skupine
Osim toga ovisno o okolnostima zahtjevi za azil koje podnose žrtve RZN imaju prioritet u postupku dobijanja azila u skladu sa stavom (3) člana 29 Zakona o azilu budući da spadaju u kategoriju osoba izvrgnutih oblicima ili psihičkog nasilja Ministarstvo sigurnosti BiH to treba da ima u vidu kod obrade podnesenog zahtjeva Također ukoliko osoba potpiše punomoć Udruženju ldquoVaša prava BiHrdquo osigurava se pristup postupku azila bez odlaganja
Glavne institucije za sigurnost Г pravnu pomoć koje pružaju zaštitu žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevobull MUP KS - policijski službenici Uprave policije nadležni za prijavljeno krivično djelo
shodno pravnoj kvalifikaciji i mjesnoj nadležnosti preduzimaju mjere i radnje na dokumentovanju krivičnih djela koja u biću i bitnim obilježjima krivičnog djela imaju element rodno zasnovanog nasilja
JU Kantonalni centar za socijalni rad (posebno Centri za socijalni rad ~ llidža i Hadžići zbog prihvatnih centara situiranim u ovim općinama)
jlaquo Tužiteljstvo Kantona Sarajevobull Državna agencija za istrage i zaštitu - SIPAlaquo Služba za poslove sa strancima (u okviru Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine)
- Terenski centar Sarajevo t Imrgracioni centar)raquo HV0 Vaša prava BiH __________
14 KOORDINACIJAKoordinacija se odnosi na višesektorsku koordiniranu akciju koja uključuje više sudionika iz sljedećih sektora socijalna zaštita zdravstvo sigurnost pravosuđe i ljudska prava kao i druga područja relevantna za provedbu postupaka za sprječavanje I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Koordinacija se mora postići u skladu sa zakonom I ovim Smjernicama Relevantne institucije dužne su organizirati zajedničke sastanke za poduzimanje mjera i rješavanje
53
pojedinačnih slučajeva RZN Svaki sudionik koji radi na terenu treba imenovati koordinatoraslužbenika za vezu i njegovog zamjenika koji će prisustvovati sastancima za upravljanje predmetima
Podršku migrantimaizbjeglicama pružaju u značajanoj mjeri UN agencije a shodno svojim mandatima Vodeće agencije koje pružaju podršku ispred UN-a su lOM i UNHCR uz pomoć drugih UN agencija kao što je UNICEF UNFPA te drugih međunarodnih organizacija
Koordinacijsko tijelo za praćenje izbjegličko-migrantske krize u Kantonu Sarajevo je multisektorsko tijelo imenovano od strane Vlade Kantona Sarajevo a sastavljeno od predstavnika različitih organa ustanova i organizacija
Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH i lOM prikupljaju podatke na mjesečnoj osnovi i pripremaju izvještaj o incidentima a koji se dostavlja Koordinacijskom tijelu putem Ministarstva za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo
Koordinacijsko tijelo će tako imati uvjete da vrši komparaciju mjesečnih Izvještaja iz prošlog perioda i da raspravi i analizira informacije o prijavljenim incidentima RZN općim rezultatima sigurnosnim pitanjima preporukama i pitanjima koordinacije I drugim faktorima Informacije će poslužiti kao smjernice za kontinuirani razvoj preventivnih mjera i postupanja Svakl sektor bi trebao prikupljati i analizirati kvalitativne informacije o incidentima koji nisu prijavljeni uključujući rezultate iz grupnih rasprava glasine o incidentima RZN percepciju zajednice o rizicima ili sumnjivim aktivnostima i sva druga pitanja koja su primjećena i na koja se sumnja Informacije se predstavljaju I o njima se raspravlja na sastancima Koordinacijskog tijela
15 DOKUMENTOVANJE
Postojanje podataka i pristup stručnom tumačenju prikupljenih (kvalitativnih i kvantitativnih) podataka od ključne su važnosti za bolje planiranje inicijativa za sprječavanje RZN nad izbjeglicama i migrantima i njihovu zaštitu od takvog oblika nasilja Za svaki prihvatni centar odgovorne osobe dužne su ispuniti Obrazac za prijavu incidentu (Prilog 3) i dostaviti mjesečne podatke o svim slučajevima Koordinacijskom tijelu za praćenje Izbjegličko- migrantske krize u Kantonu Sarajevo
Prikupljanje podataka i analiza imaju za cilj- podržati relevantne sudionike na terenu u prikupljanju osnovnih i koherentnih
informacija o RZN u kriznim situacijama- osigurati sigurno i povjerljivo upravljanje podacima u skladu sa zakonom i najboljim
međunarodnim praksama- osigurati da se podaci o RZN koriste za donošenje odluka koordinaciju i
zadovoljavanje potreba žrtava- osigurati agregiranje podataka I tematsko izvještavanje o RZN u kriznim situacijama~ podići svijest donatorima agencijama UN-a i drugim međunarodnim akterima o
dodatnim aktivnostima koje treba poduzeti kako bi se poboljšala prevencija RZN i zaštita žrtava među migrantima
Služba za poslove sa strancima (u sastavu Ministarstva sigurnosti BIH) koja upravlja privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo i Međunarodna organizacija za migracije - iOM koja tim centrima koordinira zadužene su i za prikupljanje podataka o slučajevima RZN kao i koordinaciju sa drugim relevenantim akterima Podaci se evidentiraju putem Obrasca za prijavu incidenta (Prilog 3) koji sadrži i dijelove koji se
54
odnose na poduzete korake u različitim sektorima tj ria pruženu podršku i pomoć žrtvi od strane nadležnih službi i organizacija
Podaci iz navedenog obrasca obrađuju se na mjesečnoj osnovi kao što je istaknuto naprijed U tom smislu mjesečni izvještaji sadrže sljedeće podatke
- podaci razvrstani prema spolu- podaci razvrstani prema starosnoj dobi- bračni status- ostali demografski podaci- lični status u tranzitu ili tražitelj azila- vrsta incidenta (vidjeti definiciju RZN u kriznim situacijama i Istanbulsku konvenciju)- vrste posljedica- mjesto I vrijeme Incidentardquo vrsta pruženih usluga uključiti i ranije usluge)- upućivanje
SigurnostPodaci i informacije trebaju se prikupljati pohranjivati i dijeliti na način koji je u skladu sa važećim etičkim i sigurnosnim načelima kao što su
- sigurnost i zaštita korisnika u bilo kojem trenutku i- sigurnost podataka u bilo kojem trenutku
PovjerljivostLični podaci i informacije mogu se dijeliti među relevantnim institucijama po mogućnosti na osnovu informiranog pristanka (Prilog 2) osobe o kojoj se radi a u cilju da se odgovori na potrebe i prava osobe (u smislu njene zaštite pružanja pomoći zdravstvene brige i dobrobiti)
Anonimnost i informirani pristanak- Podacistatistika trebaju se prikupljati tokom pružanja prve pomoći- Lični podaci i informacije o slučaju trebaju se prikupljati tokom savjetovanja i daljeg
upućivanja a na osnovu informiranog pristanka osobe o kojoj se radi
Dokumentiranje prijavljenih slučajevaAkteri koji rade unutar sistema prevencije i zaštite od RZN dakle izvan prihvatnih centara također su dužni prikupljati i održavati prepoznatljivim podatke i Informacije prikupljene tokom savjetovanja kao i u narednim fazama pružanja brige žrtvama a u skladu sa važećim propisima svako u okviru svoje nadležnosti Zabilježeni podaci imaju značaj kod koordinacije sa nadležnim tijelima unutar prihvatnih centara jer čine dio podataka za jedinstveni izvještaj o poduzetim koracima u pojedinim slučajevima
httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationTool_Feb20l12pdf
55
IV DIO
PRILOZI
56
PRiLOG 1 ldquo Psihološka prva pomoćŠta uradKI Sta ne raditi
Nađite mirno mjesto za razgovor (izdvojenu prostoriju centar za žene i djevojčice centar za dječake i mladiće prazan ured i si) i smanjite mogućnost bilo kakvih vanjskih smetnji - npr prostor bi trebao biti povezan sa zdravstvenim objektom za žene (mobilna ginekološka klinika)
Ne započinjite razgovor na mjestu gdje se osoba očigledno osjeća nesigurno ili neugodno
Jasno recite da ne morate čuti cijelu priču da biste bdquopovjerovali ali da jeste voljni da saslušate ako osoba želi da govori
Ne vršite pritisak na žrtvu da vam ispriča svoju priču
Sjednitestanite blizu osobe ali zadržite odgovarajuću distancu ovisno o uzrastu spolu i kulturi iz koje osoba dolazi
Ne dodirujte osobu ako niste sigurni da je to adekvatna gesta
Dajte osobi do znanja da je pažljivo slušate (npr klimajte glavom ili povremeno recite bdquoa-halsquo)
Ne osuđujte osobu zato što nije nešto poduzela ili zbog toga kako se osjeća Nemojte reći bdquoNe trebate se tako osjećati ili bdquoTrebate biti sretni što ste živi
Poštujte privatnost osobe i čuvajte povjerljivost svih informacija koje je podijelila s vama
Ne pričajte o nekom drugomNe pričajte o svojim problemima
Budite strpljivi ljubazni i mirni Ne prekidajte i ne požurujte osobu dok vam prenosi svoju priču (npr tako što gledate na sat ili pričate prebrzo)
Poštujte osjećaje osobe Priznajte njenu tugu bol ljutnju itd (Npr bdquoVrlo mi je žao mogu zamisliti kako vam Je bilo teško)Pokažite da shvatate kako je teško izraziti takva osjećanja i podijeliti ih s drugima
Nemojte samo pasivno ili bezobzirno čekati da osoba podijeli s vama informacije
Pokažite da ste svjesni da se nasilje događa i da pogađa ljude koji su žrtve oružanih sukoba ili su raseljeni te da znate kako je to teško pogotovo za ženedjevojčice
Nemojte misliti ili se ponašati kao da vi morate riješiti sve probleme koje osoba ima umjesto nje same
Uvijek naglašavajte vezu između razumijevanja za ono što je žrtva nasilja preživjela i mogućnosti da se osoba osjeća bolje i dobije pomoć
Ne dajite lažna obećanja i ne podižite nadu neosnovano
Dok razgovarate s osobom dajte joj informacije o dostupnoj pomoći i rješenjima koja mogu odgovoriti na njene trenutne potrebe
Ne govorite o ljudima na negativan način (npr ne nazivajte ih ludim ili idiotima)
Ponudite informacije koje imate Recite osobi iskreno šta znate a šta ne (Npr bdquoNe znam ali ću pokušati saznati i obavijestiti vas)
Ne izmišljajte stvari ako nešto ne znate
Pružite informacije na jasan jednostavan i razumljiv način
Ne koristite pretjerano stručne termine
Odajte priznanje snazi osobe i činjenici da je uspjela izdržati tešku situaciju
Ne omalovažavajte ličnu snagu osobe i njen osjećaj da se može sama brinuti o sebi
Dopustite osobi da plače i razumno kontrolirajte plakanjeUspostavite fizički kontakt ako je to odgovarajuće da smirite osobu (držite je za ruku stavite ruku na njeno rame)Pričajte o plakanju kao nečem pozitivnom kao o koraku koji vodi prevazilaženju trenutne situacije
Ne pokazujte da vam je neugodno ili da ste iznenađeni ako osoba počne pričati o svom stresu o zlostavljanju koje je preživjela ili ako pokaže jaku emocionalnu reakciju
bok razgovarate i pružate pomoć stalnonaglašavajte da je osoba sada sigurna - imajte na umu sve trenutno dostupne zaštitne mjere i obavijestite osobu o njima
Ne forsirajte osobu da govori ili daje informacije ako se očito osjeća nesigurno i neugodno
Tišina Ne insistirajte na verbalnoj komunikaciji
Ispratite osobu do mjesta gdje može dobiti dodatnu pomoć ako je zatražiInformirajte je o dodatnim uslugama prema kojima je možete uputiti ako je to potrebno i ako osoba to želi
Ne ostavljajte osobu prije nego što ste sigurni da je njeno psihofizičko stanje stabilno i prije nego što je uputite na mjesto gdje može dobiti dodatnu pomoć -gt u hitnim slučajevima i na zahtjev osobe
57
PRiLOG 2 ~ Obrazac pristanka za davanje informacija
Incident ID Šifra klijenta
Pristanak za davanje ktformacija^^
Ovaj obrazac treba pročitati klijentu ili zakonskom staratelju klijenta na njegovom maternjem Jeziku Treba Jasno objasniti klijentu da može izabrati bilo koju ili nijednu od dole navedenih opcija
Ja ^đajem svoju saglasnost dafme i prezime)
(Naziv organizacije)
da daje informacije o incidentu koji sam prijaviola kako je navedeno u daljem tekstu
1 Razumijem da davanjem ove saglasnosti dajem dozvolu da navedena organizacija dalje dijeli specifične informacije o slučaju iz mog izvještaja o incidentu i to sa pružateijemima usluga koje
sam naveola kako bih mogaola dobiti pomoć po pitanju mojih potreba vezano za sigurnost zdravlje psihosocijalnu pomoć iill pravnu zaštitu
Razumijem da će dijeljene informacije biti tretirane povjerljivo i s poštovanjem te da će se
podijeliti samo prema potrebi za pružanje pomoći koju zatražim
Razumijem da davanje ovih podataka znači da osoba koja se nalazi u agenciji ili službi koja je
označena u nastavku može doći razgovarati sa mnom U svakom trenutku imam pravo izmijeniti mišljenje o dijeljenju informacija s određenom agencijomkontakt osobom navedenom u nastavku
Želim da informacije budu podijeljene sa sljedećim službama
(Označite sve Što je relevantno i navedite ime obekt i agencijuorganizaciju ako je primjenjivoj
Affi
Da N0 službe sigurnosti (navesti)
Oa Њ psihosocijalne usluge (navesti)
Ш m zdravstvene usluge (navesti)
Da Ne sigurna kućasklonište (navesti)
pa Ne pravna pomoć (navesti)
Ш službe koje osiguravaju sredstva za život (navesti)
Ds Ne ostale usluge (navesti koje i naziv agencije)
rsquo httpwwwgbvimscomgbvims-toolsintake-forrTV
58
Saglasnost označava klijent Oa
(ili rođiteljstaratelj za klijente mlađe od 18)
Ne
Potpisotisak prsta klijenta
Službenik koji vodi predmet Datum
Incident ID šifra klijenta
INFORMACIJE ZA VOĐENJE PREDMETA
(NUE OBAVEZNO)
Ime i prezime klijenta ^
Ime i prezime staratelja (ako Je klijent rhatolptan)
Broj telefona
Adresa
59
PRILOG 3 o Obrazac za prijavu incidenta
Vrsta incidenta
Broj predmeta Prihvatni centaradresa Datum i vrijeme razgovora
Broj ranijeg incidenta za ovog klijenta (ako postoji)
ŽRTVAPREŽIVJELA OSOBA
Informacije o žrtvipreživjeioj osobi
Ime i prezime Starosna dob Godina rođenja Spol
Adresa Državljanstvo Bračni status Zanimanje
Broj djece Uzrast djece Glava domaćinstva
(osoba ili navesti ime veza sa žrtvom)
Broj statusnog kartona ili
broj lične karte
Ako je žrtvapreživjeli dijete
Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Incident
Mjesto Datum Vrijeme
Opis incidenta (ukratko opisati okolnosti šta se tačno desilo šta se desilo poslije)
60
Informacije o počinitelju (ili počiniteljima)
Ime i prezime Broj počinitelja Spol
Adresa Državljanstvo Starosna dob
Veza sažrtvompreživjelim
Bračni status
Ako je počinitelj nepoznat opisati gaju uključujući prepoznatljiva obilježja
Trenutna lokacija počinitelja ako je poznata
Predstavlja ti počinitelj još uvijek prijetnju
Ako je počinitelj dijete Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Svjedoksvjedoci
Opisati prisustvo svjedoka (uključujući djecu)
Imena i prezimena kao i adrese
PODUZETI KORACI
Koraci poduzeti od datuma popunjavanja ovog obrasca
Slučaj prijavljen Datum prijave Poduzeti koraci
SIGURNOST
Ime i prezime
IOM
Ime 1 prezime
POLICIJA
Ime i prezime
61
CentarSlužba za socijalni rad
Ime i prezime
Zdravstvena ustanova
Ime i prezime
UNHCR
Ime i prezime
UNICEF
Ime i prezime
DRC
Ime i prezime
BHWI
Ime i prezime
Save the Children
Ime 1 prezime
MdM
Ime 1 prezime
Vaša prava BiH
Ime i prezime
Drugo
Ime I prezime
(Ukoliko Je pcrirebno mogu se ckxJati druge organizacije i osobe)
Naučene lekcije
Datum zatvaranja slučaja
62
PRILOG 4 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremenom prihvatnom centru Ušivak
l^učfvšhje na uatuga (zdravstvena^ аасЏШпа^ ps1hosoc(fatna pravne Ш) uvtj^dc se za^tfMt ЗШа i џskl^u s prfsd^om usmjarenkn na preiiv^d^e Žrtva sa obavezno upozori o postaifar^u obaveza da se RZN prijat^ pdfic^i radi provođenja dađjnjih radnji u skladu sa еа^Њбпп propisima u Federaciji BiK
Prijavljivanje nasilja i zahljev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru UŠIVAK svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt telkoja odmah telefonom informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime
kontakt tel) a u formi izvještaja o incidentu najkasnije unaredna četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj telte dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko su kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili IOM sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje lOM-u iili matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Ušivak
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Ušivak
4Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne i povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i BHWI (ime i prezime kontakt tel ) i zakonski staratelj CentraStužbe za socijalni rad čiji je angažman podržan od straneUNiCEF-a (ime i prezimekontakt tel)
Osoba će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućena u UNFPA centar za žene i djevojke u UšiN^cu
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti DRC - ime iprezime kontakt tel UNFPA ~ ime i prezime BHWI - ime i prezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakt tel NVO ime i prezime kontakt telili drugi)
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj - Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)_________ _______________________________________________________
63
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja Hadžtd DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu Prim dr Abdulah Nakašldquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška
Ambulanta u Prihvatnom centru
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
Telefoni za kontakt DRC
DRC Ime i prezime tel Ime i prezime tel
MUP 122 BHWI
Hitna medicinska pomoć
Ime i prezime tel
124 CSR
033 611 111
OJ Dom zdravlja Hadžići
Tel
Ime i prezime tel
Zdravstvena zaštita Psihosocijalna zaštita sigurnost Osnovne potrebe
OJ Dom zdravlja Hadžići i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
Tel UNHCR
UNFPAOpća bolnica NVO Vaša prava BIHbdquoPrim dr Abdulah Nakašldquo TelTel Sigurna kuća
TelKlinički centar Univerziteta u Sarajevu
BHWI
TelTe
Koordinacija RZN zaKanton Sarajevo
UNFPA
64
PRILOG 5 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremnom prihvatnom centru Blažu]t^uihi^ie П9 usluge (sfkwfstmte еесЏгЛпе psihosueijtgne prevne Ud) uvijek laquoo xasrUve na fuistanku žrtvet a u skladu ^0sUtpom usmJererUm na prežNjdie Žrtva se obavezno tgtozori o posfqwyu obaveze da se RZN priavi policiji пШ provodei^i ddinjih radrdi u skladu sa važećim propisima u federaciji BiH
Prijavljivanje nasilja I zahtjev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru Blažuj svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt tel ) koja odmah telefonom Informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime kontakt tela u formi izvještaja o Incidentu najkasnije unaredna Četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prljavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj tel te dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji iz CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez
pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko $u kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili 101И sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje iOM-u iiii matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Blažuj
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Blažuj
Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne I povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i Save the Children (ime i prezime kontakt tel)
U saradnji sa centrom za socijalni rad maloljetnik treba biti prebačen u prihvatni centar Ušivak ili drugi odgovarajući smještajni kapacitet i to kao prioritet i u pratnji Save the Children Maloljetnik će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućen u UNFPA centar za dječake i mladiće u UŠivku gdje će dobiti adekvatnu podršku nakon što relevantne organizacije dogovore neophodan pristup
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja Imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti UNFPA - ime iprezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakttel DRC - ime i prezimekontakt tel Save the Children - ime iprezime kontakt tel NVO ime i prezime
65
kontakt tetШ drugi
U slučaju maloljetnika ^učaj nadgleda Centar za socijalnu zaštitu i drugi akteri zaduženi za dječju zaštite ako ih imenuje nadležno tijelo
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja llidža DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao Što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu bdquoPrim dr Abdulah Nakašrsquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška Ambulanta u Prihvatnom centru
Telefoni za kontaktDRC Ime i prezime tel
MUP 122
Hitna medidnska pomoć 124033 611 111
OJ Dom zdravlja llidža Tel
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
DRCIme i prezime tel
BHWIIme i prezime tel
CSRIme i prezime tel
Sekundarno upućivanjeZdravstvena zaštitaOJ Dom zdravlja llidža Tel
Opća bolnicabdquoPrim dr Abdulah NakašldquoTel
Klinički centar Univerziteta u SarajevuTel
Psihosocijalna zaštita sigurnost i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
UNHCR
NVO Vaša prava BiH Tel
Sigurna kuća Tel
BHWI Tel
Osnovne potrebe Koordinacija RZN zaKantona Sarajev
UNFPA
66
Izvori
Pravni izvori- CEDAW Opće preporuke br 19 i br 35 o nasilju nad ženama- CEDAW Opća preporuka br 24- Konvencija o statusu Izbjeglica i njen protokol (1951)- Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavaju6h postupaka ili kažnjavanja- Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)- Konvencija o pravima djeteta (UN 1989)- Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)- Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom (UN 2006)- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suadoijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CAHVIO
2011) (tzv Istanbutska konvencija)- Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007)- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Krivični zakon Federacije Bosne I Hercegovine (Službene novine Federacije В1Нldquo br 3603 3703
21046904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517)- Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije- Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)- Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)- Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i
3114)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s nasiljem unutar
porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu 2010 godine
neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o djeci koja su svjedod nasilja u porodici
- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu zdravstvenoj zaštiti- Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama- Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u oblasti zdravstva u
Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)- Zakon o azilu (ldquoSlu^jeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)- Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj 3210 - Prečišćeni
tekst) Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (Službene novine Federacije BiHldquo broj 2013)- Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo br
3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210 813 5914)- Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlidSjene novine
Federacije BiHldquo broj 714)- Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije
BiH (Službene novine Federacije BiHldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)- 21akon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona
Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 3816441712818)- Zakon 0 strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiHrdquo broj 8815)- Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik В1Нldquo br 4906 7611 i 8911)- Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513)
Literatura i drugi izvori- Ciljevi održiveg razvoja - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 161COR 17- Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovlna01-30 September 2019ldquo Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine -
Resufsni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva I UNFPA Sarajevo 2020
godine- Minimalni standardi za prevenciju I odgovor na RZN u vanrednim situadjama UNFPA 2015 godine- Objedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji
Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Službeni glasnik BIH 7515)
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim dtuacijama - Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
67
- Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - multisektorski pristup Gender centar Federadje Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018 godina
- Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009 godine
- Priručnik za edukatore Zaštita izt^eglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Radojka Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine
- Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedović i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiH Sarajevo 2018 godine
- Proqena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godine
- Protokoli i standardne operativne proc^ure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Protokol 0 radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 godine
- Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore Podgorica 2010 godine
- Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine
- Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 The Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
- Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR Ženeva 2003
- Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
~ Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine (usvojene odlukom Vlade Unsko- sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni I Hercegovini - februar 2013 godine- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (raquoSlužbene novine Federacije
BiHldquo broj 9513)- UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child
httpswvw unhcrorg4566b 16b2 pdf
Web izvori- httpswww iloorgdynnatlexdocsELECTRONIC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-
104618pdf - httpsemergency unhcrorgentry223896idp-definition- httpwwwunhcrorgprotectionjfeasic3b66c2aa10convention-protocol-relating-status-refugeeshhnl- httpwwwunorgenuniversal-declaration-human-rights- htfaswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx- httpswww ohchr orgenprofessionalinterestpagescescr aspx- httpwww un orgwomenwatchdawcedaw- httpwwwrefworldorgdocid52d920c54html- httpstbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GlobalCEDAW_C_GC_35_826
7_Epdf- httpwww refworid orgdocid453882a73 html- httpswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesa-caspx- httpswwwunfpa orgsitesdefaultfilespub-
pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf- httpwwwwreliefwebintAvrwbnsfs40B847015485B34749256BFE0006E603- httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Gender-based-Violence-
Guidelines_lo-respdf- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-Toolpdf- httpswwwunodcorgdocumentstreatiesUNTOCPubiicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf- htfawww unorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-e pdf~ httpwwwunhcrorg453492294pdf- httpportasunsscorgenrolindexphpid=75- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationT ool_Feb20112pdf- httpsfmohgovba
68
djeca sa specifičnom medicinskom istorijom djeca koja su u pravnom postupku (kao svjedok žrtva ili počinitelj)
UNFPAUNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji
DRCDanish Refugee Council (Dansko vijeće za izbjeglice) je organizacija koja obezbjeđuje medicinsku pomoć u saradnji sa JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Zavodom za hitnu medicinsku pomoć Općom bolnicom Prim dr Abdulah Nakašrdquo Zavodom za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Kliničkim centrum Univerziteta u Sarajevu Prisutni su 24h u privremenim prihvatnim centrima uz JRS partnere koji pomažu u asistenciji na terenu u noćnim smjenama Tim koji čine liječnik i medicinski tehničar dolaze iz različitih zdravstvenih ustanova Kantona Sarajevo te zajedno sa timom DRC-a svakodnevno pružaju medicinske preglede i pomoć u ambulanti u centru Ušivak
Pored medicinskog programa Dansko vijeće za izbjeglice kroz program zaštite osigurava prisustvo službenika koji rade na ranoj identifikaciji osjetljivih slučajeva posebno ugroženih skupina Službenici kroz pružanje informacija i referalne mehanizme osiguravaju da korisnici pristupe neophodnim uslugama
MdMMćdecins du Monde (Ljekari svijeta) je organizacija koja pruža usluge vezane uz mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku muškarcima smještenim u centrima Ušivak i Blažuj MdM- ov tim u privremenim prihvatnim centrima čine psiholozipsihoterapeuti kulturalni medijatori socijalni asistent te voditelj slučaja koji provode psihoedukativne i osnažujuće grupne aktivnosti individualne konsultacije i pružaju individualiziranu brigu kroz vođenje slučajeva vezanih uz poteškoće mentalnog zdravlja U kontekstu RZN MdM poseban naglasak u radu stavlja na rad s pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su preživjeli seksualno nasilje I počiniteljima RZN
Save the ChildrenSave the children usko sarađuje sa nadležnim centrima za socijalni rad i odgovoran je za identifikaciju djece bez pratnje u terenskom centru Blažuj provodi početnu procjenu pruža prvu psihosocijalnu podršku i obavlja preseljenje u terenski centar Ušivak Pored toga Save the Children podržava Kantonalni Centar za socijalni rad odnosno terenske timove socijalnih radnika koji obavljaju identifikaciju profiliranje I smještaj identificirane djece bez pratnje sa terena u terenski centar Ušivak
World VisionWorld Vision kao provedbeni partner UNICEF-a pruža usluge djeci u Privremenom prihvatnom centru Ušivak Usluge su podijeljene u tri cjeline Prostor prilagođen djeci (djeca uzrasta od 5 do 15 godina) Kutak za majke i bebe koji nudi podršku majkama i djeci (od 0 do 4 godine) i stalne usluge po principu 247 za djecu bez pratnje I razdvojenu djecu Djeca sudjeluju u svakodnevnim aktivnostima koje se sastoje od obrazovnih kreativnih i sportskih aktivnosti Djeci svih dobnih skupina pruža se psihosocijalna podrška a majkama koje posjećuju Kutak za majke i bebe pružaju se edukativne radionice o prednostima dojenja i raznim temama vezanim za dobrobit djece Kako bi pružio adekvatnu psihosocijalnu podršku djeci u pokretu UNICEF podržava rad psihoterapeuta i savjetnika koji su dostupni za individualne I grupne sesije Kao dio 24-satnih usluga za djecu bez pratnje i razdvojenu djecu World Vision ima zakonskog staratelja koji je prisutan u Privremenom prihvatnom
centru Ušivak i u dnevnoj i u noćnoj smjeni Uloga imenovanog posebnog staratelja je brinuti se o djetetovim potrebama i osigurati da se osiguraju njegovi najbolji interesi i prava
Neke agencije su prisutne svaki radni dan dok nekoliko drugih agencija je prisutno 24h u centru lOM koji koordinira radom u centru prisutan je 24 sata
Terenski centar Službe za poslove sa strancima je također prisutan svaki radni dan za potrebe izdavanja prvog dokumenta ldquoPotvrda o iskazanoj namjeri zahtjeva za azilrdquo
Kroz navedene djelatnosti i opisane aktivnosti koje pružaju sve navedene organizacije osigurava se mogućnost identifikacije djelovanja pa i prevencije sigurnosnih potencijalnih rizika koji svakako postoje s obzirom na specifičnosti populacije koja dolazi Konstantna koordinacija partnerskih organizacija redovni sastanci te izvještavanja pospješuju kvalitet rada u centrima i neophodni su za pravovoremeno djelovanje u cilju sprječavanja potencijalnih rizika
Kao što Je već navedeno u centru Ušivak borave porodice sa djecom (majke očevi i djeca) same odrasle žene te djevojčice maloljetnice (do 17 godina) zatim samohrane majke samohrani očevi maloljetnici bez roditeljskog staranja te samci odrasli muškarci
U centru Blažuj borave samci muškarci
112 Rizici
Svaki dolazak ranjivih kategorija na teritorij Bosne i Hercegovine iziskuje profesionalnu procjenu i pomoć stručnjaka u smislu identifikacije potreba te prevencije rizika O Identifikaciji kriterija ranjivosti će se govoriti u posebnom podnastovu a ovdje će se dati samo prikaz faktora rizika
Porodice dolaze iz različitih kultura te je kulturološki aspekt izuzetno važan u radu sa ovom kategorijom pa u vezi s tim su uposleni i kulturni medijatori u lOM-u i drugim agencijama koji svakako pomažu u procjeni najboljeg interesa za svaku osobu Kulturološki aspekt u vezi sa pitanjem nasilja također je jako specifičan s obzirom na to da utiče na percepciju nasilja ali I na prepoznavanje I reagiranje na nasilje Uloga psihologa psihoterapeuta i socijalnih radnika kao i drugog stručnog osoblja je Izuzetno važna u identifikaciji osvještavanju i prevenciji takvih slučajeva
Porodice koje dolaze te prolaze prvi korak Iskazivanja namjere zahtjeva za azil izjavljuju da su uglavnom iz Iraka Sirije Afganistana Ubije Maroka Alžira Palestine Bangladeša Pakistana Nije rijedak slučaj prijave nasilja nad ženama u porodici od strane muža Od početka rada centra Ušivak do danas zabilježen je broj od 20 slučajeva nasilja u porodici Neotkrivenih slučajeva je mnogo više Prema podacima lOM-a prijava pltxlrazumijeva prljavu uposlenicima u privremenom prihvatnom centru nakon čega se uglavnom nailazi na odbijanje od strane žrtve da nastavi procedure i prijavi policiji nasilje Niz je faktora koji utiču na takve odluke i o njima će se detaljnije govoriti u nastavku ovog dokumenta
Važno je napomenuti da je put koji prolaze prema onome što navedu u razgovorima izuzetno naporan nesiguran I težak a kulture iz kojih dolaze probleme koje nose u porodici još Iz perioda boravka u zemlji porijekla eskaliraju nerijetko u centru Tada se spoznaje da je problem izuzetno složen (primjer saznaje da se radi o ugovorenom braku iz zemlje porijekla da nije prvi put da muž udari suprugu već da je nasilje svakodnevnica u toj porodici te da žrtve imaju ozbiljnije psihološke pa i mentalne poteškoće) Podatak koji zabrinjava jeste da se sve češće čuje pojam tzv ugovorenih brakova dugotrajno psihološko
10
emocionalno i fizičko zlostavljanje psihološki i psihijatrijski problem traumatična iskustva i težak put koji prolaze svakako dodatno usložnjava situaciju
Samice žene nerijetko dolaze u grupi muškaraca koje se po dolasku odvajaju od pomenute grupe i smještaju u smještajnu jedinicu sa drugim samicama ili porodicama sa djecom (ukoliko su kapaciteti trenutno puni)
Prema podacima lOM-a djeca bez pratnje i razdvojena djeca navode da dolaze iz Pakistana Afganistana Maroka Alžira Sirije Egipta Kad su u pitanju maloljetnici bez roditeljskog staranja radi se o posebno ranjivoj grupi koja je podložna nizu rizičnih faktora obzirom da se radi o maloljetnim licima koji nemaju nikakvu pratnju Ili zaštitu na putu kojim dolaze a prema njihovim izjavama na tom putu doživljavaju raznolika traumatična Iskustva te je potrebno provesti sve dostupne mjere kako bi se identificirao problem ili poteškoća odnosno pružila odgovarajuća pomoć u skladu sa mogućnostima dok dijete boravi u centrima te ima mogućnost zatražiti pomoć
Slijedom iznesenog grupe žena koje putuju same ili sa djecom dojilje adolescentice dječaci i djevojčice bez pratnje djeca u braku koja ponekad imaju sopstvenu djecu osobe sa invaliditetom stariji muškarci i žene su u najvećem riziku i najviše im prijeti RZN Ova grupa ugrožene populacije može se suočiti sa prinudom eksploatacijom silovanjem trgovinom ljudima trgovinom organima i drugim vrstama RZN Žene I djevojčice uključujući i mlade momke posebno oni koji putuju sami izloženi su Izuzetno visokom riziku od specifičnih oblika nasilja prvenstveno seksualnog i RZN koje čine trgovci ljudima sami migranti kriminalne grupe i pojedinci u zemljama na njihovoj ruti
Smjernice Međuagencijske stalne komisije za integriranje intervencija u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (2015)2 navode da lako je broj prijavljenih slučajeva vezanih za RZN često nizak svi oni koji reagiraju u vanrednim situacijama moraju djelovati pod pretpostavkom da se RZN uvijek događa Svi akteri treba da tretiraju RZN kao ozbiljan životno ugrožavajući rizik I da poduzimaju mjere za smanjenje ovog rizika kroz sektorske intervencije bez obzira da li postoje konkretni dokazi o RZN i bez obzira na broj prijavljenih slučajeva Prema istim Smjernicama uvijek se mora imati na umu da je RZN i u redovnim okolnostima izvan krizne situacije oblik nasilja koji se ne prijavljuje u punom obimu u odnosu na broj djela koja se realno događaju
Smjernice za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama za Kanton Sarajevo imaju za cilj pripremiti nadležna tijela za odgovor na izazovnu i kompleksnu situaciju migracijskog toka sa kojim se trenutno suočavamo Ove smjernice imaju za cilj da osiguraju koordiniranu multisektorsku zaštitu osobama pogođenim krizama koje su u tranzitu raseljene ili privremeno žive na teritoriji Kantona Sarajevo Preporuke i načela iz Smjernica mogu se koristiti u drugim vrstama kriza i katastrofa za rješavanje problema prevencije i Intervencije u slučajevima RZN
2 OBIM SMJERNICA KANTONA SARAJEVO ZA PREVENCIJU I ZAŠTITU OD RZN U KRIZNIM SITUACIJAMA
Smjernice Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama se razvijaju kako bi se osigurao koordinirani višekorisnički odgovor na pojave RZN u privremenim prihvatnim centrima uspostavljenim na području ovog kantona kao i na drugim mjestima gdje će izbjeglice migranti i tražitelji azila biti locirani
Smjernice su namijenjene institucijama i organizacijama koje su odgovorne za upravljanje migrantsko-izbjegličkom situacijom u Kantonu Sarajevo Ministarstvo za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Ministarstvo zdravstva Ministarstvo unutrašnjih poslova -
11
policijske uprave centri za socijalni rad (JU Kantonalni centar za socijalni rad Službe socijalne zaštite) zdravstvene ustanove (JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo zatim Opća bolnica ldquoPrim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo i Univerzitetski klinički centar Sarajevo) Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH Kantonalni sud i Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo Privremeni prihvatni centri Ušivak i BiažuJ DRC Save the Children World Vision Crveni krstkriž lokalne nevladine organizacije međunarodne organizacije i agencije Ujedinjenih nacija (u daljnjem tekstu zainteresirane strane)
Zainteresirane strane će se složiti o svim koracima koje će poduzeti i proceduri za upućivanje koja će biti razrađena u smjernicama Ove smjernice će biti podložne promjenama u ovisnosti od stanja na terenu stepena rizika ili hitne situacije
Također napominjemo da Azilantski centar Delijaš (Trnovo) nije direktno obuhvaćen ovim Smjernicama jer primjenjuje Standardne operativne procedure za prevenciju i odgovor na seksualno i rodno zasnovano nasilje koje su razvijene 2007 godine od strane UNHCR-a Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Ministarstva sigurnosti BiH NVO Vaša prava BiH BHWI i Fondacije lokalne demokratije Sarajevo Ukoliko određeno pitanje nije regulirano navedenim Standardnim operativnim procedurama mogu se shodno primjeniti ove Smjernice a u cilju prevencije i adekvatnog odgovora na RZN odnosno pružanja pomoći žrtvama
21 Osobe od interesa obuhvaćene Smjernicama Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Što se tiče usluga prve pomoći ciljne grupe ovih višekorisničkih smjernica za prevenciju i odgovor na RZN u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevo su žene i muškarci djevojčice I dječaci koji su se suočili sa humanitarnom krizom - uključujući migrante tražitelje azila izbjeglice potencijalne žrtve RZN i trgovine ljudima i krijumčarenja osoba u situacijama raseljenja tranzita privremenogtrajnog prijema i prve pomoći te u centrima za njegu
U savremeno doba govori se o mješovitim migracijskim tokovima koji obuhvataju različite kategorije osoba - izbjeglice tražitelje azila ekonomske migrante žrtve trgovine ljudima - koje iz različitih razloga napuštaju svoje zemlje porijekla kreću se I prelaze državne granice bez odgovarajućih dokumenata I neregularno ulaze u zemlje odredišta
Djeca bez pratnje iili razdvojena djeca smatraju se prioritetom jer imaju najveći rizik za RZN Specifičnost grupa koje se nalaze u Kantonu Sarajevo jeste veliki broj dječaka i muškaraca te povećan rizik od nasilja nad dječacima
Ciljna grupa jesu sljedeće kategorije korisnika
tražitelj azila je stranac koji je podnio zahtjev za azil po kome nije donijeta izvršna odluka u skladu sa zakonom Azil obuhvata i status izbjeglice I status supsidijame zaštite u skii^u sa zakonom
tebjeglica je stranac ili lice bez državljanstva koje je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo u skladu s Konvencijom 0 statusu izbjeglica iz 1951 godine i Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967 godine Status izbjeglice je status koji se priznaje u skladu sa odlukom nadležnog organa o ispunjenju uvjeta navedenih u članu 19 Zakona ^ U skladu sa Zakonom izbjeglički status će biti odobren strancu koji se zbog osnovanog straha od progona zbog svoje rase vjere nacionalnosti pripadnosti određenoj đaiStvenoj grupi ili političkog mišljenja nalazi van zemlje svog državljanstva a ne može se ili se zbog takvog staha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje kao i licu bez
reg Zakon o azilu (ldquoSlužbeni glasnik BIH br 1116 i 1616) Zakon je dostupan putem internet stranice httpswwwiioorgdynnatlexdocsELECTRONiC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-104618pdf
12
điiavTianstva Ikoje se nalazi uzvan zemlje svog prethodnog uobičajenog mjesta boravka a ne može se Ш Še^ zbog takvog straha ne želi vratiti u tu državu
Lice pod supsidijamom zaititom je stranac kojem je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo status supsidijame zaštite u skladu sa Zakonom o azilu Supsidijama zaštita se odobrava strancu koji ne ispunjava uvjete za odobrenje statusa izbjeglice iz člana 19 Zlakona o azilu ako postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će se povratkom u zemlju porijekla ili zemiju uobičajenog boravka suočiti sa stvarnim rizikom od te^e povrede ljudskih prava i osnovnih slobodareg
Migrant je osoba koja bira da napusti svoju matičnu zemlju ne zbog neposredne prijetnje progona Ш smrti već da poboljša svoj životni standard kroz rad ili edukaciju radi ujedinjenja sa porodicom ili iz drugih razloga Za razliku od izbjeglica koje se ne mogu vratiti u svoje zemlje na siguran način migranti se ne suočavaju sa tim problemom bez obzira na đntge okolnosti koje mogu biti ometene uspješnom reintegracijom u društvo Ako odluče da se vrate kući ponovo će dobiti zaštitu od svojih vlada Države se bave migrantima u skladu sa svojim nacionalnim zakonima i procedurama za imigraciju
3 PRAVNI OKVIR ZA IZRADU SMJERNICA
31 Međunarodni pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Pitanje RZN nasilja uključujući rodno zasnovano nasilje u vanrednim odnosno kriznim situacijama pravo je obuhvaćeno međunarodnim kontekstom od strane Ujedinjenih nacija i Vijeća Evrope
Standardi UN-a u ovoj oblasti uspostavljeni su sljedećim dokumentimalaquo Konvencija o statusu izbjeglica i njen protokol 1951 I 1967)rsquo^ - ne navodi spol ili
rod kao osnove za progon ali relevantna međunarodna tijela smatraju da pojam pripadnosti određenoj društvenoj grupi treba tumačiti šire i da Konvencija o izbjeglicama između ostalog pruža zaštitu i od progona zasnovanog na rodnom osnovu
laquo Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)reg Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)reg Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)degbull Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili
kažnjavanjabull Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)^^ CEDAW Opće preporuke br 19^^ I br 35^reg o nasilju nad ženama oba dokumenta
zahtjevaju posebnu zaštitu žena izbjeglica I migranata CEDAW Opća preporuka br 24^^ - ldquoposebnu pažnju treba posvetiti zdravstvenim
potrebama i pravima žena koje pripadaju ranjivim i ugroženim grupama kao što su žene migranti izbjeglice i interno raseljene žene djevojčice i starije žene žene u prostituciji žene domorotkinje i žene sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom
laquo Konvencija o pravima djeteta^reg (UN 1989) posebno član 22
reg član 22 Zakona o azilu BiH bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)^ http7wwwunhcrorgprotectionbasic3b66c2aa10convention-protocol-relatingStatus-refugeeshtml reg http7wwwunorgenuniversal-declaration-human-rightsreg https7vvwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx rsquodeghttps7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescesaaspx rsquo http7wwwun orgwomenwatchd awcedaw
http7wwwrefwor1dorgdocid52đ920c54htmirdquo https7tbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GiobalCEDAW_C_GC_35_8267_Epdf
http7wwwrefworldorgdocid453882a73html https7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescrcaspx
13
Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)
Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom^reg (UN 2006) - posebno naglašava bdquoda su žene i djevojčice sa invaliditetom često pod većim rizikom kako unutar tako i izvan kuće od nasilja povreda ili zlostavljanja zanemarivanja ili nemarnog liječenja maltretiranja ili eksploatacijerdquo
Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama
bull Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata i Ciljevi održivog razvoja^^ - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 16 i COR
17
Model evropske javne politike azila sadržan je prije svega u aktima institucija EU - najvažniji akti pravne stečevine EU o azilu uključuju Direktivu o privremenoj zaštiti Direktivu o prihvatu Dublinsku uredbu Direktivu o kvalifikaciji i Direktivu o postupku
U okviru Vijeća Evrope posebna se pažnja poklanja zaštiti izbjeglica tražitelja azila i raseljenih osoba u Evropi Tokom godina u okviru Odbora ministara i Parlamentarne skupštine usvojen je niz rezolucija i preporuka državama članicama iz područja izbjegličkog prava i prava azila u kojima se naglašavaju standardi uspostavljeni Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951 godine
Najvažniji mehanizam zaštite tražitelja azila i izbjeglica na području Evrope jest Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava I osnovnih sloboda^reg
Standardi Vijeća Evrope su- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u
porodici (CAHVIO 2011) (tzv Istanbulska konvencija) zahtijeva između ostalog rodno osjetljivu migracionu i azitnu politiku u državama čl 59 60 i 61^reg
~ Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007) i
- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s
nasiljem unutar porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama
u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu
2010 godine neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vij^a Evrope o djeci koja su
svjedoci nasilja u porodici- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u
oblasti zdravstva u Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu
zdravstvenoj zaštiti
U izradi ovog dokumenta za Kanton Sarajevo uzeta su u obzir ključna načela i preporuke iz dokumenta Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje
httpwwwunorgdisabilitlesdocumentsconventionconvoptprot-epdfhttpwwwrefwor1dorgdocid59db4b224htmtiako se u Evropskoj konvenciji pravo na azil ne spominje ekspticitno kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava
uspostavljen je niz standarda u zaštiti tražitelja azila posebno u odnosu na izručivanje i protjerivanje osoba kc^ma prijeti mučenje ili drugo nečovječno postupanje ili kažnjavanje te ograničenje kretanja tražitelja azila
https rmcoe intCoE RMPublicCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentldreg090000168046031c
14
na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
32 Domaći pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
BiH je potpisala i ratificirala gotovo sve relevantne međunarodne pravne instrumente vezane za RZN a najznačajniji među njima su Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) Konvencija o nasilju nad ženama i nasilju u porodici Vijeća Evrope - Istanbulska konvenclja^o Pored međunarodnog zakonodavstva država je razvila sopstvene sveobuhvatne mehanizme u suočavanju sa nekim oblicima RZN
Ustavom BiH predviđeno je da BiH direktno primjenjuje prava I slobode zagarantirane Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950) i daje joj prioritet nad bilo kojim drugim zakonom (član 3)
Kada je riječ o propisima koji su u primjeni u Federaciji BiH važno je ukazati na sljedeće
Zakon o azilu (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)bull Zakon o strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiH broj 8815) Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj
3210 - Prečišćeni tekst) koji garantira jednake mogućnosti i ravnopravan tretman za sve osobe bez obzira na spol
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013) Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo
br 3603 3703 2104 6904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517) - nasilje u porodici je krivično djelo u skladu sa članom 222 ovog Zakona^
Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210813 5914)
Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 714)
Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i 3114)
bull Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije BiH (bdquoSlužbene novine Federacije В1Нldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)
Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 38164417 i 2818)
bull Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 4906 7611 18911) Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513) i
dr
Strateški i drugi dokumenti (publikacije) od značaja za izradu ovih Smjernica- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine
^ https7rmcoeintCoERMPublicCommonSearchServicesDispiayDCTMContentđocumentld=09(X)00168046031 c Napomena Domaći pravni okvir u svojim krivičnim zakonima kako na nivou Krivičnog zakona BiH tako i na nivou Krivičnog
zakona Federacije BiH kao zaštićena dobra uvrstio je zabranjene radnje koje se mogu dovesti u vezu sa RZN i trgovinom ljudima Takva su djela na primjer u Krivičnom zakonu BIH - član 149a Nezakonito uskraćivanje identifikacijiskih dokumenata član 185 Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz osoba u ropskom odnosu član 186 Međunarodna trgovina ljudima član 186a Organizirana međunarodna trgovina ljudima član 187 Međunarodno navođenje na prostituciju član 189 Krijumčarenje ljudi član 189a Organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela krijumčarenje migranata i drViše u Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paketrdquo Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo 2015 str 44 i 45
15
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (ldquoSlužbeni glasnik BiHldquo 7515)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godine
- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 9513)22
- Protokol o radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama ~ Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2020 godine Sarajevo
4 OPĆA NAČELA SVRHA I CILJEVI SMJERNICA
Svi zainteresirani subjekti koji su uključeni u zaštitu žrtava RZN na području Kantona Sarajevo a u skladu sa međunarodnim smjernicama imaju obavezu da se u svakom trenutku pridržavaju sljedećih općih načela
Pristup koji je usmjeren na preživjele Ovakvim pristupom se stvara podsticajno okruženje u kojem se poštuju prava i žeije preživjelih njihova sigurnost je osigurana i s njima se postupa dostojanstveno i s poštovanjem Pristup usmjeren na preživjele zasnovan je na sljedećim smjernicama
- Sigurnost Sigurnost i bezbjednost preživjelih i nihove djece je primarna- Poverijivost Preživjeti imaju pravo da biraju kome hoće ili neće pričati svoju priču a
informacije se trebaju dijeliti samo uz saglasnost preživjelog- Poštovanje Sve poduzete mjere treba voditi uz poštovanje izbora želja prava i
dostojanstva preživjelog Uloga pjomagaća je da olakša oporavak i osigura sredstva za pomoć preživjelom
- Nediskriminacija Preživjeli trebaju imati ravnopravan i pravičan tretman bez obzira na njihovu starost spol rasu religiju nacionalnost etničku pripadnost seksualnu orijentaciju ili bilo koju drugu karakteristiku
4Pristup zasnovan na pravima teži da analizira i adresira osnovne uzroke diskriminacije i nejednakosti kako bi se osiguralo da svi bez obzira na njihov spol starost etničku pripadnost ili vjeroispovijest imaju pravo da žive slobodno i dostojanstveno sigurni od nasilja eksploatacije i zlostavljanja u skladu sa načelima propisa o ljudskim pravima
bullišPristup zasnovan na zajednici osigurava da se ugroženo stanovništvo aktivno angažira kao partner u razvijanju strategija vezanih za njihovu zaštitu i pružanje humanitarne pomoći Ovaj pristup podrazumijeva direktne konsultacije sa ženama djevojčicama i drugim rizičnim grupama u svim fazama humanitarnog reagiranja kako bi se identificirali zaštitni rizici i rješenja te izgradili postoje6 mehanizmi zaštite zasnovani na zajednici
^Humanitarna načela Humanitarna načela čovječnosti nepristrasnosti neovisnosti I neutralnosti trebali bi podržati primjenu ovih smjernica i od suštinskog su značaja za održavanje pristupa usmjerenog ka pogođenom stanovništvu i osiguranje djelotvornog humanitarnog odgovora
ldquo Važenje ove Strategije je produženo na osnovu Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo broj 3217) članom 37 stav (1) Zakona koji je usvojen 2017godine utvrđuje se da jjostojeći strateški dokumenti ostaju na snazi do stupanja na snagu novog cikiusa planiranja u Шаби sa odredbama člana 27 ovog Zakona Novi ciklus planiranja treba da obuhvati period od 2021 do 2027 godine
16
-^Pristup bez štete ovaj pristup koji se još izražava i kao pristup ne čini nikakvu štetu podrazumijeva poduzimanje svih mjera neophodnih kako bi se izbjeglo izlaganje ljudi daljnjim štetama kao posljedica djelovanja humanitarnih aktera^reg
Svrha razvoja smjernica je standardizacija usklađivanje i koordinacija rada svih aktera koji se bave zaštitom pogođene populacije od RZN u kriznim situacijama
Radi prevencije i odgovora na rodno zasnovano nasilje u kriznim situacijama potrebno je uraditi pripreme i organizirati sistem koji bi pružio efikasan odgovor Stoga Je potrebno provesti niz mjera aktivnosti i procedura kako bi odgovor bio efikasan Prema međunarodnim pravnim izvorima mjere i aktivnosti se odnose na
Angažiranje lokalne zajednice sa ciljem prevencije i odgovora za RZN u slučaju krizne situacijeAktivnosti bitne za ublažavanje posljedica (faza mitigacije) prevenciju i odgovor Aktivnosti na uspostavi i jačanju koordinacije I operativnog djelovanja
Bitno je naglasiti da su minimalni standardi međusobno povezani i međusobno ovisni
Slijedom navedenog cilj ovih Smjernica Je osigurati da svi akteri u Kantonu Sarajevo imaju isto razumijevanje rizika kojima su izložene žrtve RZN u kriznim situacijama i osigurati da sve žrtve imaju pristup minimumu usluga podrške
Cilj smjernica je da razviju jasnu multisektorsku koordinaciju uloga i odgovornosti svih relevantnih aktera uključenih u zaštitu krizama pogođene populacije kako bi se olakšala brza identifikacija upućivanje i zaštita žrtava RZN
Smjernice nisu samostalni dokument i trebaju biti implementirane u koordinaciji sa relevantnim domaćim zakonodavstvom i međunarodnim minimalnim standardima za RZN (kao što su lASC UNFPA UNHCR UNICEF i WHO smjernice)
5 DEFINICIJA POJMOVA
Rodno zasnovano nasilje je krovni termin za bilo kakvu štetu nanesenu protiv nečije volje koja negativno utiče na fizičko ili psihičko zdravlje razvoj i Identitet te osobe a pristavlja rezultat rodno uvjetovanih nejednakosti u odnosima moći koje eksploatišu razlike između muškaraca I žena razlike među muškarcima i razlike među ženama^ Uključuje djela koja nanose fizičku seksualnu ili mentalnu štetu ili patnju prijetnje takvim djelima prinude i druga lišenja slobode ovi postupci se mogu dogoditi Javno ili privatno
Pojam rodno zasnovano nasilje također se sve više koristi od strane nekih aktera kako bi se istakle rodne dimenzije određenih oblika nasilja nad muškarcima I dječacima naročito nekim oblicima seksualnog nasilja počinjenog sa eksplicitnom namjerom jačanja rodno nejednakih normi maskuliniteta I femininiteta (npr seksualno nasilje počinjeno u oružanom sukobu usmjereno na emaskulaciju ili feminizaciju neprijatelja)^^
Nadalje takav stav proizlazi iz općenitog stajališta koje je ukorijenjeno u okvir patrijarhalne društvene strukture po kojoj je pitanje kontrole i moći pitanje isključivo muškaraca Uz takvo tradicionalno stajalište uz muški spol vrlo često vežemo karakteristike poput suzdržanosti od ekspresije emocija asertivnosti i agresivnosti Moramo uzeti u obzir da socijalizacija ima
Minimalni standardi za prevenciju i odgovorna RZN u vanrednim situacijama UNFPA 2015 Dokument dostupan putem internet adrese httpswwwun^jaorgsitesdefaultfilespub-pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska I manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine str 43 (prevod rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) - citirano prema httpAAWww relielWeb intwrwb nsfs40B847015485B34749256B FE0006E603)^ Smjernice u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (lASAC 2015)2httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Ge nder-based-Violence-GuidelinesJo-respdf
17
različit utjecaj na muškarce i žene u pogledu doživljaja nasilja Tako se muškarce odgaja na način da je dopušteno biti nasilan u određenim situacijama dok su žene te koje su više submisivne i pasivne Takav način odgoja utječe na drugačiji pogled na nasilje kod muškaraca I žena što u konačnici dovodi i do drugačijeg doživljaja nasilja Problem nasilja nad muškarcima ovisi o društvenom kontekstu i društvenim stereotipima koji imaju utjecaj na to koliko je društvo spremno pružiti pomoć Problem započinje već od samih žrtava kojima je teško uopće priznati sebi samima da su žrtve nasilja^reg
Zbog potrebe jedinstvenog razumijevanja izraza u ovoj oblasti slijedi prikaz ključnih pojmova važnih za primjenu ovih Smjernica
- ldquoRodno zasnovano nasilje nad ženama označava nasilje koje je usmjereno protiv žena zato što su žene ili koji neproporcionalno pogađa žene^rsquo
- ldquoNasilje nad ženama shvata se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i podrazumijeva sve dnove RZN koji rezultiraju ili bi mogli dovesti do fizičke seksualne psihološke ili ekonomske štete ili patnje žena uključujući prijetnje takvih djela prinude ili proizvoljnog lišavanja slobode bilo u javnom ili u privatnom životu^reg
- ldquoNasilje u porodicirdquo podrazumijeva sva djela fizičkog seksualnog psihološkog ili ekonomskog nasilja koje se javljaju u porodici ili domaćinstvu ili između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera bez obzira da li počinitelj dijeli iii je dijelio isto prebivalište sa žrtvom^^
Prema Međunarodnom sistemu za upravljanje informacijama o rodno zasnovanom nasiju (MSUIRZN) sljedeće kategorije nasilja su prijavljene kao najčešće u vanrednim kriznim situacijama
~ bdquoSeksualno nasilje uključujući I silovanje odnosi se na uključenost u vaginalnu analnu ili oralnu penetraciju seksualne prirode nad tijelom druge osobe sa bilo kojim tjelesnim dijelom ili objektom a bez njene saglasnosti uključenost u druge nesaglasne činove seksualne prirode sa osobom te izazivanje učešća druge osobe u nesaglasnim činovima seksualne prirode sa trećom osobom Saglasnost mora biti data dobrovoljno jer je rezultat slobodne volje osote s procjenom u kontekstu okružujućih okolnostiregreg
- bdquoSeksualni napad je bilo koji oblik nesagtasnog seksualnog kontakta koji ne rezultira ili ne uključuje penetraciju Primjeri uključuju pokušaj silovanja kao i neželjene poljupce milovanje ili dodirivanje genitalija i zadnjice
- bdquoMutiiacijasječenje ženskih genitalija je čin nasilja koji uključuje sječenje seksualnih organa zbog čega se to može klasificirati kao seksualni napad Sječenje ženskih genitalija ne uključuje silovanje tj slučaj gdje je došlo do penetracije
- bdquoFizički napad je čin fizičkog nasilja koji nije seksualan po prirodi Primjeri uključuju udaranje šamaranje gušenje sječenje guranje paljenje pucanje ili korištenje bilo kojeg oružja napade kiselinama ili bilo koje druge radnje koje rezultiraju bolom neugodnošću Ili povredomregreg
- bdquoPrisilni brak podrazumijeva brak pojedinca protiv njene ili njegove voljeregreg- bdquoUskraćivanje resursa mogućnosti iii usluga se odnosi na uskraćivanje pravičnog pristupa
ekonomskim resursimasredstvima ili mogućnostima za život obrazovanju zdravstvu ili drugim socijalnim uslugama Primjeri uključuju udovicu koja je spriječena da dobije nasljedstvo zarade koje prisilno uzima intimni partner ili član porodice žena koja je spriječena da koristi kontracepciju djevojčica koja je spriječena da pohađa školu itd Izvještaji o općem siromaštvu ne bi trebali biti evidentiranireg^
~ bdquoPsihološkoemocionalno zlostavljanje je nanošenje mentalnih ili emocionalnih bolova ili povreda Primjeri uključuju prijetnje fizičkim ili seksualnim nasiljem zastrašivanje poniženje prisilnu izolaciju progonstvo uznemiravanje neželjenu pažnju primjedbe gestove ili pisane riječi seksualne iili prijeteće prirode uništenje dragih stvari itdregreg
- bdquoTrgovina ljudima podrazumijeva vrbovanje prevoz prebacivanje prikrivanje ili prijem lica putem prijetnje ili upotrebe sile ili drugih oblika prinude otmice prevare obmane zloupotrebe moći ili položaja ranjivosti ili davanja iii primanja plaćanja ili koristi radi postizanja saglasnosti osobe koja ima kontrolu
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine (prevođ rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) bull citirano prema httpwwwwreiiefwebintwrwbnsfsM0B847015485B34749256BFE0006E603)
Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (2011) httpsrmcoeintCoERMPubticCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentld=090000168046031c
Op cit^ Op cit ldquo Op cit član 36
Op cit član 38reg httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-T oolpdf ldquo Op dtldquo Op cit
Op cit
18
nad drugom osobom zbog eksploatacije Iskorištavanje uključuje u najmanju ruku eksploataciju drugih za prostituciju ili druge oblike seksualne eksploatacije prinudni rad iii usluge ropstvo ili postupke slične ropstvu porobljavanje ili uklanjanje organa ^
Ostati pojmovi- Krizna situacija je neplanirani i neželjeni proces koji traje određeno vrijeme na određenom podrult^u a
na koji se može utjecati samo djelomično može ozbiljno da ugrozi sigurnost ljudi i okoline Krizna situacija je neočekivani događaj čiji uzroci mogu biti vanjski i unutrašnji odnosno mogu biti uzrokovane ljudskim faktorom ili prirodnima silama
- Povjerljivost etičko načelo povezano sa stručnjacima iz oblasti medicinske i socijalne službe Održavanje povjerljivosti zahtijeva da pružatelji usluga štite prikupljene informadje i saglase se da dijele samo informacije sa izričitom dozvolom klijenta i u drugim slučajevima predviđenim zakonom Sve pisane informacije uključujući i one u elektronskom formatu treba držati u zaključanim datotekama a samo ovlašteno osoblje treba Imati pristup Održavanje povjerljivosti o nasilju znači da nikada ne razgovaraju o detaljima slučaja sa porodicom ili prijateljima ili sa kolegama za koje smatraju da nema potrebe da znaju o nekom djelu zlostavljanja To znači da će lične informacije žrtve (kao i svi podaci koji mogu identificirati određenu žrtvu) biti podjeljeni samo sa ostalim pružateljima usluga koji direktno sudjeluju u pružanju podrške ovoj specifičnoj žrtvi u skladu sa zakonom dok druge zainteresirane strane dobijaju samo zbirne podatke koji omogućavaju statistički monitoring RZN ali ne I identifikaciju pojedinih žrtava Kada se radi sa djecom odluke o poverljivosti podataka treba da budu u najboljem interesu djeteta
- Zainteresirana strana(e) odnosi se na pojedince grupe organizacije i institucije uključene u sprječavanje i reagiranje na RZN Zainteresirane strane mogu biti izbjegliceintemo raseljene osobe lokalno stanovništvo uposleni Ili dobrovoljci agencija UN-a nevladinih organizacija domaćih institucija vlasti donatora i drugih članova međunarodne zajednice
- Dijete je svaka osoba koja nije navršila 18 godina života (prema Konvenciji o pravima djeteta i domaćim propisima)
- Dijete bez pratnje je dijete koje je razdvojeno od oba roditelja i ostalih rođaka i ne nalazi se pod zaštitom druge odrasle osobe koja je po zakonu ili običajnom pravu odgovorna za brigu o djetetu^reg To znači da se dijete nalazi bez potpune brige (nadzora) od strane odrasle osobe iii da se o njemu brine neko ko nije u rodu ili je djetetu nepoznat ili nije njegov uobičajeni staratelj (npr komšija drugo dijete mlađe od 18 godina ili stranac)^^
- Razdvojeno dijete je dijete odvojeno od oba roditelja ili od ranijeg zakonskog staratelja ili od uobičajenog primarnog staratelja ali ne nužno razdvojeno i od ostale rodbine Stoga se ovaj izraz odnosi na djecu koja se nalaze u pratnji drugih odraslih članova svoje porodicereg
- Zajednica je termin koji se koristi u ovim smjernicama a koji se odnosi na stanovništvo pogođeno kriznim situacijama U pojedinačnim okruženjima zajednica se može odnositi na izbjeglice interno raseljene osobe osobe pogođene humanitarnim katastrofama i si
- Osobe sa invaliditetom uključuju osobe koji imaju dugoročno fizičko mentalno intelektualno ili senzorno oštećenje koje u interakciji sa različitim barijerama može ometati njihovo puno i efikasno učešće u društvu na ravnopravnoj osnovi sa drugimardquo
- Informirani pristanak je dobrovoljna saglasnost pojedinca koji ima pravnu sposobnost da daje saglasnost Da bi dao informirani pristanak pojedinac mora imati kapacitet i zrelost da razumije usluge koje se nude i da bude zakonski u mogućnosti dati svoju saglasnost Obrazac pristanka za davanje informacija nalazi se u Prilogu 2 ovih Smjernica
- Informirana saglasnost je izričito dat pristanak za sudjelovanje u uslugama od strane mlađe djece koja su po definiciji premlada da daju informirani pristanak ali dovoljno stara da razumiju i slože se o tome da sudjeluju u uslugama^
- Obavezno prijavljivanje podrazumijeva da su zdravstveni i socijalni radnici nastavnici odgajatelji medicinske obrazovne i druge ustanove i organi kao i nevladine organizacije koji u obavljanju svoje dužnosti saznaju za učinjene radnje nasilja dužni odmah po saznanju prijaviti učinjene radnje nasilja u porodici nadležnoj policijskoj upravi Ukoliko se radi o stranom državljaninu prijavljuje se Službi za poslove sa strancima
httpswwwunodcorgdocumentstrealiesUNTOCPublicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i Interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR Ženeva 2003 str 6ldquo UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Detemining the Best Interests of the Child httpswwwunhcrorg4566bl6b2pdf 3raquo Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 lsquoThe Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child httpswwwunhaorg4566b16b2pdf Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom httpwwwunorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-epdf Seksualno i rodno nasipe nad izbjeglicama povratnidma i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR 2003rsquo Član 8 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013)
19
Hitnost rješavanja Za predmete nasilja u porodici nadležni subjekti dužni su osiguravati hitnost u rješavanju a u skladu sa svojim nadležnostima Ova se obaveza odnosi na općinski sud - prekršajno odjeljenje suda (u daljnjem tekstu nadležni sud) policija organ starateljstva i druge institucije nadležne za socijalnu i zdravstvenu zaštitu uz obavezu zajedničkog i koordiniranog djelovanja^Žrtvapreživjeii osoba koja je pretrpjela RZN Na osnovu međunarodnih standarda znanja i dobrih praksi u ovim Smjernicama koriste se dva pojma - žrtvardquo i preživjeli - da označe osobe podvrgnute RZN što upućuje na dva koegzistirajuća aspekta viktimizacija (također u medicinske i sudske svrhe) i otpornost (za psihosocijalnu podršku i osnaživanje)IzvršiteiJpočiniteiJ nasilja osoba grupa ili institucija koja direktno nanese ili na drugi način podržava nasilje ili drugo zlostavljanje koje je nanijeto drugome protiv njegovenjene voije^Mučenje svaki čin kojim se namjerno nanosi teška boi iii patnja bilo fizička ili psihička nekoj osobi u takve svrhe kao što su pribavljanje informadja ili priznanja od te osobe ili treće osobe kažnjavanja za djelo koje je ona ili treća osoba počinila iii se sumnja da Je počinila ili zastrašivanje ili primoravanje nje ili treće osobe ili iz bilo kog razloga zasnovanog na diskriminaciji bilo koje vrste kada je takva bol ili patnja nanijeta od strane ili uz podsticanje iii saglasnost javnog službenika iii druge osobe koje djeluje u službenom svojstvu Ne uključuje bol ili patnju koja proizilazi samo od ili je sastavni ili posljedični dio zakonitih sankcija^
čl 3 i 4 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici httpwwwunhcrorg453492294pdf
^ Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih nehumanih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja i Međunarodne konvencije 0 eitminaciji svih oblika rasne diskriminacije
20
ii DIO
HITNA INTERVENCIJA
6 PRAVCI UPUĆIVANJAOd presudnog je značaja da postoji jasna komunikacija i razumijevanje sigurnosti svih uputa vezanih za RZN Jednom kada svaki sektor uspostavi standarde zaštite važno je formirati jasan sistem upućivanja među tim sektorima Pravce upućivanja treba stalno provjeravati za svako područje i treba navesti
Koje agencije ili institucijeustanove pružaju usluge Specifične kontakt informacije ime I broj telefona) jedne od ključnih osoba u toj
institucijiustanovi Osiguranje usluga koje pruža institucijaustanovabullbull Sve troškove vezane za uslugu ako su relevantni Gdje se žrtve trebaju uputiti kako bi imale pristup ovim uslugama
Hitna upućivanja iziskuju hitnu reakciju-procjenu prvih neophodno potrebnih radnji kao što su
- uvid u nivo rizika- prijava slučaja- saglasnost koju je dala žrtvapreživjeli RZN^- zbrinjavanje- hitna medicinska pomoć- preporuka prvostepenog tima za upućivanje- zahtjevi drugih relevantnih zainteresiranih strana na primjer porodica prijatelj ili
pratitelj- prekidanje stanja u kojem se do tada nalazila potencijalna žrtva
Prvostepena reakcija (hitni odgovor) U slučajevima nasilja nad migrantima ili izbjeglicama i tražiteljima azila terenske službe u privremenim prihvatnim centrima trebaju pružati osnovnu podršku Svi koji rade u ovim centrima trebaju biti dio specijalizirane obuke za procesuiranje RZN u skladu s usvojenim procedurama Ukoliko relevantna usluga nije organizirana u centruobjektu usluge će pružiti drugi pružatelj usluga Ambulante i angažirano stručno osoblje u privremenim prihvatnim centrima je spremno da se bavi RZN u određenim limitiranim okolnostima
Procedure upućivanja odnosno referalni mehanizam u slučajevima RZN razvijen je za svaki privremeni prihvatni centar posebno te čine Prilog 4 (Ušivak) i Prilog 5 (Blažuj) ovih Smjernica
Drugostepeni (srednjoročni) odgovor Ako žrtvipreživjelom RZN treba podrška koja se ne može pružiti unutar privremenog prihvatnog centra (kao dio prvostepene reakcije) žrtvu treba uputiti na druge službe koje mogu pružiti specijaliziranu njegu i pomoć Ove usluge se nalaze izvan privremenih prihvatnih centara i uključuju Između ostalog specijaliziranu zdravstvenu zaštitu hospitalizaciju ili liječenje HlV-a i drugih bolesti Ovo uključuje i dodatne usluge kao što je prevoz oddo privremenog prihvatnog centra obavezno angažiranje prevoditelja (istoga spola kao žrtva) lijekove ili sakupljanje dodatne dokumentacije Kada se žrtva RZN zbrine ona će biti vraćena u privremeni prihvatni centar i bit će pod pojačanim nadzorom i zaštitom od strane zaštitarske službe u privremenom prihvatnom centru Ukoliko prevoz preživjele osobe ne može osigurati i pružiti hitna medicinska služba Isti bi trebao biti osiguran od agencija ovlaštenih za prevoz migranata i 24 sata prisutnih u privremenim prihvatnim centrima
Za krivična djela koja se prooesuiraju na ех ocio osnovi saglasnost žrtve nije od značaja Ipak međunarodni standardi preporučuju da se osigura saglasnost žrtve u svim procesima a kako bi se izbjegla reviktimizadja
22
Trećestepeno upućivanje (dugoročni odgovor) Trećestepeno upućivanje primjenjuje se ako žrtvapreživjeli RZN treba dugoročnu pomoć kao što je posjeta savjetovanju ili terapiji podrška pri pripremi tužbe protiv počinitelja nasilja i davanje saglasnosti za starateljska prava i viđanje djeteta iii zahtjev za dodatnim relevantnim dokazima iz druge zemlje Međutim trećestepeno upućivanje podrazumijeva produženi boravak žrtvepreživjelog RZN u zemlji a za vrijeme boravka država bi trebala pružiti žrtvi pristup osnovnim uslugama kao što su smještaj psihosocijalne i druge usluge i pravo na rad Pri pružanju usluga potrebno je osigurati prevoditelja istoga spola kao žrtva)
NapomenaZa žrtve RZN iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila koji se nalaze na prostoru Kantona Sarajevo ali borave u privatnom smještaju odnosno nisu registrirani u privremenim prihvatnim centrima prema međunarodnim propisima država je dužna obavezno da pruži usluge hitne medicinske pomoći neovisno od toga da li je migrant izbjeglica ili tražitelj azila I zvanično registriran na području ovog Kantona Ova vrsta pomoći može se organizirati kroz saradnju nadležnih organizacija Crvenog krsta međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ove populacije i lokalnih zdravstvenih ustanova
Osim hitne medicinske pomoći važno je definirati i pružanje ostalih potrebnih usluga u slučaju RZN Radi se o pitanju koje zahtjeva poduzimanje dodatnih napora kako bi se adekvatna pomoć pružila I onoj populaciji koja boravi na području Kantona Sarajevo ali izvan Privremenih prihvatnih centara Informacije o vrsti i načinu pružanja pomoći u slučajevima RZN moraju biti dostupne i ovoj skupini migranata izbjeglica i tražitelja azila Nakon što se osigura mehanizam upućivanja u ovim slučajevima informacije će biti dostupne kako nadležnim tijelima i organizacijama tako i ciljanoj populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila izvan Privremenih prihvatnih centara
7 MINIMALNI PAKET USLUGA U BORBI PROTIV RZN
Minimalni paket usluga u borbi protiv RZN u kriznim situacijama razvijen je u okviru stručnog uputstva UNFPA Ovaj odjeljak daje smjernice za proširenje brige o žrtvama RZN u kriznim situacijama s posebnim osvrtom na sljedeće
1 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika2 Pružanje usluga na terenu3 Osiguranje hitnog reagiranjapružanja prve pomoći
71 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika
Osobe koje su u riziku od RZNrdquo su uglavnom žene djevojčice i dječaci koji su već bili izloženi RZN ili im je prijećeno istim u njihovim zemljama porijekla stalnim ili privremenim prihvatnim centrima za tražitelje azila izbjeglice I migrante iii zemljama u kojima su ranije boravili duž migracionog puta te interno raseljene osobe Drugim riječima osobe koje se mogu lako fizički emocionalno ili psihički povrijediti ili napasti
Migranti izbjeglice i tražitelji azila koji traže zaštitu u drugim zemljama imaju teške traume i povrede Izgubili su sve svoje poznate mehanizme zaštite I izuzetno su ranjivi u smislu da je vrlo vjerovatno da će na putu doživjeti nasilje I zloupotrebu svojih prava Neki od njih sada imaju još veći rizik od daljeg viktimiziranja na RZN i seksualno nasilje
Prema međunarodnim iskustvima i standardima I povratnim informacijama koje pružaju humanitarni službenici koji se bave trenutnom izbegličkom i migrantskom krizom u Evropi i
23
Bosni i Hercegovini sljedeće su osobe identificirane kao rizična ciljana ranjiva i najugroženija grupa za RZN i seksualno nasilje
- adolescentice-- udovice rastavljene iii neudate ženedjevojkeldquo žene koje putuju same s djecom bez pratnje supružnika vanbračnih partnera ili
drugih odraslih muških članova porodice- domaćinstva na čijem su čelu žene- starije žene i muškarci- djeca u domaćinstvima predvođenim muškarcima- djevojčice i dječaci koji su bez pratnje ili razdvojeni- pripadnici etničkihvjerskih manjina- osobe sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom- osobe sa zdravstvenim problemima (koje pate od teških iii hroničnih bolesti spolno
prenosivih bolestiHIV-AIDS itd)- trudnice iii dojilje- osobe sa historijom seksualnog nasilja (kao žrtve iili svedoci uključujući I rani brak)- LGBTI+ osobe
Pored migracionih kriza navedene kategorije mogu se smatrati osobama osjetljivim na druge katastrofe i krizne situacije^reg Ove su osobe u opasnosti od daljnje viktimizacije
Zdravstvene posljedice rodno uvjetovanog nasilja mogu se grupirati u tri kategorije1 Fizičke posljedice2 (Pslho-)somatske posljedice3 Psihičke posljedice
Višestruka traumatska iskustva ostavljaju teške posljedice po zdravlje osobe Pri tome nesigurna situacija boravka nedostatak poslovnih mogućnosti i si dodatno usložnjavaju psihičke problem Među migrantima Izbjeglicama i tražiteljima azila često je izražen posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) ali i drugi mentalni poremećaji i somatski zdravstveni problemi Ako su ove osobe već bile traumatizirane iii su doživjele traumatizaciju tokom bijega u uvjetima kada su njihov boravišni status i budućnost I dalje nesigurni može doći i do pogoršanja mentalnog zdravlja^reg
Seksualno nasilje je problem kojem treba posvetiti posebnu pažnju istraživanja pokazuju da su bitne tri specifične faze u kojima izbjeglice i migranti - žrtve rodno zasnovanog nasilja doživljavaju seksualno nasilje stanje u zemlji porijekla iskustva prilikom bijega i iskustva u EU50
U zemlji porijeklaprije bijega Zlostavljanje od strane osoba koje imaju moć seksualno premlaćivanje (posebno žena) seksualni napad silovanje otmica od strane naoružanih članova sukobljenih strana uključujući sigurnosne snage masovno silovanje i prisilna trudnoća seksualno nasilje u vezama s Intimnim partnerom seksualno zlostavljanje djece seks za preživljavanjeprisiina prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
Prilikom bijegau tranzitnim zemljama Seksualni napad od strane razbojnika službenika na granici zarobljavanje za trgovinu ljudima od strane krijumčara seksualni napad
^ Poglavlje 7 preuzeto iz đokurrrenta Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine Smjernice su usvojene odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine Za potrebe izrade Smjernica za područje Kantona Sarajevo tekst je dijelom dopunjen i prilagođen stanju u ovom kantonu
Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine str 19ldquo Op cit str 30
24
u tranzitnim prostorima seks za preživljavanjeprisilna prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
U zemlji odredišta (EU) Seksualni napad prisila iznuda od strane osoba s autoritetom seksualno zlostavljanje razdvojene djece u udomiteljstvu seks za preživljavanjeprisilna prostitucija seksualna eksploatacija osoba koje traže pravni status u zemlji odredišta (državi članici EU) ili pristup pomoći i resursimareg^
Posebna pažnja mora se posvetiti uvjetima života u smještajima za migrante izbjeglice I tražitelje azila s obzirom da upravo te okolnosti kolektivnog smještaja povećavaju rizik od pojave nasilja U ovakvim smještajima rijetko postoje zaštićena mjesta i mjesta za odmor Porodice često doživljavaju intenzivne situacije zbog životnih iskustava i iskustava nastalih tokom bijega Riziku da postanu žrtve rodno zasnovanog nasilja u smještajima posebno su izložene žene djevojčice i dječaci I to od strane članova porodice drugih osoba smještenih u skloništa ali i od sigurnosnog osoblja S druge strane i onda kada dođe do mjera kao što su zabrane pristupa počinitelju otvara se pitanje šta to u praksi znači Nerijetko kolektivni smještaji nemaju uvjete za odvajanje takve osobe od ostalih osoba u skloništu Osim toga ako bi se vršilo izdvajanje tog počinitelja iz konkretne zajednice (skloništa) to može dovesti do kršenja njegove obaveze boravka u skloništu (kao legalnog mjesta boravka)
S obzirom da život u kolektivnom smještaju u kojem je sve organizirano može potaći razvijanje osjećaja ovisnosti i manjka kontrole nad svakodnevnim životom važno je osmišljavati aktivnosti koje će doprinijeti jačanju osjećaja samopoštovanja kontrole i odgovornosti korisnika Konstruktivnim provođenjem slobodnog vremena zadržavaju se stare i razvijaju nove vještine I znanja a time i preveniraju poteškoće mentalnog zdravljaldquo
711 Faktori rizika
Faktori rizika uključuju trenutne ili prethodne okolnosti koje mogu dovesti do RZN iii razvoja bolesti iii povreda uzrokovanih nasiljem naročito kada se pojedini ljudi uklanjaju iz okruženja u kojem su zaštićena njihova prava i slobode kao i njihov fizički I psihički integritet
U ovisnosti od okolnosti faktori rizika mogu biti lični - u odnosu na ličnu situaciju pojedinca i eksterni - u odnosu na spoljne utjecaje
Najznačajniji faktori rizika za ugroženost od RZN su
Lični faktori rizika - Nedostatak podrške muških članova porodice (osiguranje zaštite i društveno prihvatanje od strane zajednice) Međutim mora se imati na umu da žena može biti izložena riziku od RZN od muškog člana porodice odnosno da muško prisustvo može biti i rizik
- Nedostatak finansijskih sredstava- Nedostatak pristupa osnovnim životnim potrebama (hrana voda higijena
spavanje)- Odsustvo iili gubitak ličnih dokumenata (koji se odnose na lični identitet
roditeljstvo imovinu)- Određene lične karakteristike (spol rodni identitet seksualna orijentacija
invaliditet jezične barijere itd)Eksterni faktori rizika - Nedostatak pristupa informacijama
- Nesigurni načini prevoza uključujući javni prevoz kao što su bez nadzora i prenatrpani vozovi i autobusi privatni prevoz taksi bez nadzora ilegalni
Op cit str 30 Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih
ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009
25
transport ili krijumčarenje ili dijelovi puta kojim se ide pješke bez nadzora- Zloupotreba ovlasti (nezakonit pritvor nedostatak pravne pomoći)- Neadekvatan nivo sigurnosti u stalnim i privremenim prihvatnim centrima
uključujući prenatrpanost kupatila i toalete tamne i izolirane sobe- Odsustvo prostorija za muškarce i žene nema posebnih soba za djecu soba
prilagođenih osobama s invaliditetom nema posebnih prostorija u kojima stručnjaci mogu u privatnosti razgovarati sa potencijalnim žrtvama RZN
- Nepostojanje kontrole poštivanja propisa o odvojenim muškim i ženskim kupatilima i toaletima
~ Neprimjerena rodna struktura osoblja za pružanje pomolt5a i zaštitu~ Slab nadzor nad aktivnostima i uslugama u centrima- Neprimjerno ponašanje humanitarnog osoblja- Smještaj u neformalnim naseljima_________________________________________
Priznavanje ugroženosti u pogledu RZN i faktora rizika od suštinske je važnosti prilikom pristupa migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila kako bi se identificirali oni kojima je potrebna pomoć U tom smislu od pomoći su procedure za minimiziranje rizika (prevencija i zaštita) i definirane usluge prve pomoći u cilju spašavanja života
Procjena rizika se zasniva na dostupnim informacijama i mora se obaviti što prije Kada se vrši procjena rizika treba obratiti posebnu pažnju na sljedeće da ii je navodni izvršitelj već počinio RZN ranije ili neposredno prije procjene rizika i da li je onona u stanju da to ponovo učini da ii je prijetio da će izvršiti ubistvo ili samoubistvo da ii je naoružan da li se radi o osobi sa mentalnim poremećajima ili osobi koja zloupotrebljava psihoaktivne supstance da ii žrtva živi u strahu i kako procenjuje sopstvene rizike od RZN
Kombinacija stepena ugroženosti i faktora rizika omogućava osoblju na terenu da klasificira slučajeve po nivou rizika i vjerovatnoće nastanka RZN i definira vrstu potrebne pomoći
Svi akteri koji pružaju usluge migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila u stalnim i privremenim centrima za prijem kao i lokalni pružatelji usluga treba da budu upoznati sa nivoima ugroženosti i faktorima rizika propisno obučeni i spremni da poduzmu odgovarajuće mjere u skladu sa ovim Smjernicama
ftumanitamd osoblje bi trebalo da bude u stanju da brzo prepozna ugrožene osobe osoblje koje nije direktno uključeno u pružanje usluga pnre pomoći treba znati kako upu^ identificirane slučajeve zainteresiranim stranama koje pružaju specijalizirane usii^e
712 Razotkrivanje
RZN mora biti pažljivo razotkriveno kako bi se smanjila mogućnost sekundarne viktimizacije uz puno poštivanje dostojanstva te osobe i povjerljivosti informacija
Neke žrtve RZN se odlučuju da ne razotkriju ovaj vid nasilja ili da ne traže pomoć Neki od razloga za to mogu biti
- stalna nada da će zlostavljanje prestati~ vjerovanje da je zlostavljanje njihov lični problem- vjerovanje da oni i sami potiču nasilno ponašanje- česta percepcija da je RZN prihvatljivo- zlostavljači ulažu veliki napor ne bi ii žrtve ostale s njima- žrtve ponekad žele da prestane nasilje ali ne i odnosveza- stigma i sramota- vjerovanje da se u vezi toga ništa ne može učiniti- vjerovanje da pružatelji usluga nisu u mogućnosti da pomognuldquo stalno prisustvo počinitelja~ želja da se zaštiti počinitelj i njegova porodica
26
- strah od posljedica razotkrivanja kao što je eskalacija nasilja raspad porodice oduzinnanje starateljstva nad djecom
- ekonomske posljedice odvajanja
Što se tiče razotkrivanja nasilja žrtve migranti izbjeglice i tražitelji azila mogu doživjeti I dodatne barijere kao što su
- strah da će izgubiti status tražitelja azila ili izbjeglice ili dodijeljenu supsidijarnu zaštitu ako napuste počinitelja nasilja
- nedostatak svijesti o njihovim pravima i mogućnostima u stranoj zemlji- nedostatak informacija i jezičke barijere- kratki boravak u BiH prije nego što krenu na daljnji put- društvena izolacija koja proizilazi iz njihove emocionalne ovisnosti od počinitelja
nasilja
Razotkrivanje nasilja zahtijeva visok stepen povjerenja u osobu kojoj se ono razotkriva Potrebno je učiniti sljedeće kako bi se osiguralo da žrtve koje žele da razotkriju RZN osjete da imaju podršku u tome i da osjete sigurnost da rade ispravnu stvar
Slušajte Pojžlte žrtvama priliku da vam ispričaju kroz šta su prošli i to svojim riječima i onda kada one za to budu spremne Pokušajte da ih ne prekidate ili da Im postavljate previše pitanja Nemojte da osjećate da treba da popunite svaki trenutak ćutanja koji se pojavi tokom razgovora Ako se žrtvama osigura adekvatan prostor i pruži im se dovoljno vremena za razgovor to će im pomoći da se osjete cijenjenima i podržavanima Nemojte postavljati previše pitanja nego slušajte samo ono što vam sama osoba želi reći
Nemojte osuđivati Nije dobra ideja da se postavljaju pitanja koja pokazuju da upravo to činite ne vršite pritisak na žrtvu (na primjer da izađe iz nasilne veze) jer to može imati negativne posljedice uključujući i opasnost od fizičkog napada
Dajte žrtvama do znanja da im vjerujete
-
Veoma je važno da žrtve znaju da im vjenijete njihovo povjerenje možete zadobiti tako što ćete reći npr mora da je to bilo veoma zastrašujuće zaVas
Potvrdite odluku te osobe da razotkrije nasilje
Žrtve se mogu boriti sa osjećanjima krivice i sumnje u sebe istaknite njihovuhrabrost i snagu za poduzimanje odgovarajućih koraka
Naglasite neprihvatljivost nasilja
Ukažite žrtvama da je nasilje neprihvatljivo i ohrabrite ih da ga razotkriju a istovremeno se pobrinite da one takvo ohrabrivanje ne dožive kao da ih Л osuđujete
Naglasite povjerijivošt čuvanje povjerljivosti onda kada žrtva odluči da istupi i razotkrije RZN je odnajve^ mogućeg značaja
Uputite žrtve odgovarajućim organizacijama za pružanje podrške
Postoje mnoge organizacije dviinog društva koje pružaju zaštitu migrantima kao i žrtvama RZN identificirajte prvu relevantnu zainteresiranu stranu kojoj bi trebalo uputiti žrtvu na osnovu potreba žrtve
713 Rad u multikulturalnom okruženju
Razumijevanje kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migrant izbjeglice i tražitelji azila predstavlja izazove za stručnjake i iziskuje njihovu toleranciju na različitosti (kulturološke jezične običajne rodne) te znanja i vještine o različitim kulturama i načinima komuniciranja Osnovni smisao kulture sastoji se u tome da olakša održi I produlji napredak ljudskog društva Kultura objedinjuje svjesne i nesvjesne modele ponašanja stečene i prenesene simbolima koji tvore osebujna postignuća ljudskih skupina Temeljnu srž kulture čine tradicionalne ideje (povijesno stečene i Izabrane) i vrijednosti vezane uz te ideje Kultura predstavlja određenu konfiguraciju ponašanja normi stavova vrijednosti uvjerenja i temeljenih pretpostavki koje se razlikuju od društva do društva
Područja najčešćeg nerazumijevanja među kulturama odnose se na vrijednosti (temeljna vjerovanja nacionalne karakteristike) način komunikacije (stil govora navika slušanja) pojam prostora i vremena U pojedinim kulturama postoje određena pravila koja se direktno vežu za percepciju vremena lični prostor dodirivanje pogled osmijeh
27
Rodne razlike također mogu utjecati na komunikacijski proces Istraživanja su pokazala da žene više upotrebljavaju indirektni govor dok muškarci upotrebljavaju direktni govor Isto tako postoje velike razlike u emocionalnom doživljavanju 1 pokazivanju emocija kod osoba Iz različitih kultura što je prvenstveno uvjetovano socijalizacijom Razumijevanjem kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migranti i izbjeglice izbjegavaju se negativni učinci postupanja pri čemu nije zadatak stručnjaka da osuđujuprosuđuju nego da osobu saslušaju i uvažavaju Za stručnjake koji rade u multikulturainim okruženjima usavršavanje u tom području je sine que non učinkovitog i djelotvornog postupanjareg^
72 Pružanje usluga na terenu
Pružanje usluga na terenu podrazumijeva da su usluge ili informacije pružene ljudima tamo gdje žive Ili provode vrijeme Zbog poznatih prepreka vezanih za RZN u svakom kontekstu kao što su osjećaj sramote 1 stigme nepovjerenje u pružatelje usluga strah od ponovne viktimizacije i prijetnji smrću pružatelji usluga treba da insistiraju na modusu bdquopružanja usluga na terenu 1 to na jezicima koje razumiju potencijalne ili stvarne žrtve RZN zamjenjujući način tradicionalnog pružanja usluga koji očekuje od korisnika da traže pomoć dolazeći u kancelarijeprostorije pružatelja usluga
Pružanje usluga na terenu posebno žrtvama RZN zahtijeva da se obezbjedi siguran prostor čak i minimalne veličine tako da žrtve i pružatelji usluga mogu govoriti u privatnosti u sigurnom i pristupačnom okruženju
Usluge na terenu mogu također provoditi socijalni radnici zdravstveni radnici psiholozi psihoterapueti i aktivisti koje podržavaju obučeni kulturni 1 jezički medijatori Pored toga potrebno je obratiti pažnju na rodnu strukturu aktera koji pružaju usluge na terenu kako bi se spriječile komunikacijske barijere izazvane kulturnim vjerskim ili drugim razlozima
Kad god je to moguće prevoditelj treba biti istog spola kao i žrtva u svakom slučaju prevoditelji moraju prvo prisustvovati neophodnoj obuci koja se fokusira na načelo povjerljivosti i razumijevanja koncepta RZN u kriznim situacijama
Odgovarajuće zainteresirane strane bi trebalo da se dogovore o ulogama i odgovornostima za pružanje pomoći kako bi se olakšala koordinacija Zainteresirane strane koje su zadužene za Informiranje treba da obavljaju svoje aktivnosti obraćanjem migrantima i izbjeglicama na mjestima na kojima se okupljaju koristeći jednostavna pitanja za probijanje leda sa ključnim porukama Pružanje usluga na terenu uključuje i širenje informacija o tome gdje kako i koje se vrste usluga pružaju o posljedicama nasilja nad ženama i prednosti traženja zaštite i podrške Štaviše poruke moraju biti formulirane tako da žrtve mogu da ih prihvate i razumiju Žrtve trebaju jasno razumijeti da pružatelji usluga brinu o njihovom blagostanju Pored toga poruke se moraju prenijeti na jezicima koji žrtve shvataju i u potpunosti poštujući njihove kulturne osjetljivosti
S obzirom na teška iskustva kroz koja prolaze žrtve pružatelji usluga moraju ih obavjestiti o mnogim važnim pitanjima počevši od vrlo jednostavnih informacija kao što su
- Dostupnost zdravstvenih i psihosocijalnih usluga- Prisustvo zainteresiranih strana zaduženih za sigurnost u centru- Mogućnost podnošenja zahtjeva za azil- Mogućnost da se dobije humanitarni boravak i drugo
ldquo Priručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka Kraljević Hnratski crveni križ Zagreb 2014 godine str 88
28
73 Hitna reakcija
Oni koji pružaju usluge prve pomoći ne moraju znati da ii se viktimlzacija dogodila nedavnolaquo u trenutnoj zemlji tranzita ili na drugoj lokaciji u nekom drugom trenutkulaquo
Vremenski okvir događaja mora se utvrditi samo u slučajevima silovanja r kliničke zaštite žrtava silovanja kako bi se spriječile seksualno prenosive bolesti (SRB) HIV i neželjena trudnoća
Blagovremeno prepoznavanje rizika vodi izboru odgovarajućih mjera prevencije i zaštite i minimizira vjerovatnoću viktimizacije koja se nastavlja u trenutnim okolnostima Ove infomlitye su važne za potencijalnu identifikaciju I kažnjavanje počinitelja RZN
Prva pomoć označava hitnu pomoć koja Je pružena bolesnoj ili povrijeđenoj osobi ili osobi koja je u riziku od ponovljenog ili kontinuiranog RZN ili daljeg izlaganja nasilju u cilju sprječavanja pogoršanja zdravija preživjelog što može dovesti do smrti
Što se tiče odgovora na RZN u kriznim situacijama prva pomoć znači da kada žrtva zatraži pomoć oni koji pružaju istu treba da daju prioritet za sljedeće tri hitne intervencije
Hitna medicinska procedura I pomoć u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem Psihološka prva pomoć (Prilog 1 ovih Smjernica) Posebne mjere zaštite
Ključne aktivnosti za pružanje prve pomoći ugroženim osobama uključuju- Neposredne intervencije uključujući psihosocijalnu podršku gdje je to prikladno- Upućivanje žrtve na odgovarajuću podršku i pravno zastupanje poželjno uz
saglasnost žrtve (ili u najboljem interesu djeteta ako je žrtva dijete)- Praćenje žrtve na mjesto gdje je sigurna I zaštićena (prema socijalnim zdravstvenim i
pravnim pružateljima usluga i pružanje podrške u pristupu njihovim uslugama)~ Korištenje opreza prilikom traženja Informacija od žrtava u prisustvu njihove porodice
ili drugih pripadnika zajednice kako ne bi ugrozili njihovu sigurnost- Zajedničko određivanje (od strane svih zainteresiranih strana) obučenih kontakt
osoba koje će biti zadužene za upućivanje žrtava unutar referalnog sistema za RZN (dvije takve osobe jedno kontaktno lice i jedan zamjenik)
731 Procedura za smještanje i zbrinjavanje žrtava silovanja
Žrtve treba da primaju informacije u direktnoj komunikaciji iili putem Informativnog materijala (kroz društvene aktivnosti u privremenim prihvatnim centrima a koje su namijenjene djevojčicama dječacima mladićima maloljetnicima bez pratnje kroz plakate ili letke na jezicima koje žrtve i potencijalne žrtve uglavnom razumiju istaknutim na lako dostupnim lokacijama vidljivim velikom broju pogođenog stanovništva) koji jasno navode gdje žrtve silovanja mogu tražiti pomoć ili liječnički pregled Tokom medicinskih pregleda žrtvama se moraju dati informacije o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti načinu pristupa i daljnjem liječenju (ako je to potrebno) Radnje nasilja koje su se dogodile prije nego što su žrtve došle u Kanton Sarajevo identificiraju se ako ih same žrtve prijave ili se jave u pratnji člana porodice ili predstavnika organizacija civilnog društva (OCD)
Prvi kontakt u slučajevima silovanjaZdravstveni radnici i saradnici treba da razgovaraju sa žrtvama silovanja koristeći smjernice za komunikaciju
Vidjeti Prilog 1 - Psihološka prva pomoć
29
Liječnik i medicinska sestra trebaju prepoznati seksualno nasilje uključujući silovanje tako što će potražiti prisustvo bilo kog kliničke^ pokazatelja navedenog u protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Standardna operativna procedura - kliničko postupanje u slučajevima silovanja nalazi se u prilogu dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (F^eralnoministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfrnohgovba
Zdravstveni radnici trebaju uzeti podatke o medicinskoj istoriji od žrtve i izvršiti fizički pregled te mogu pregledati (i zadržati) odjeću ili obuću kao dokaz a u skladu sa Vodičem za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Obrazac za medicinsku anamnezu i pregled Piktogrami i Prikupljanje forenzičkih dokaza nalaze se kao prilozi u dokumentu bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfmohgovba
Preporučuje se da Ijekar i prevoditelj budu istog spola kao i žrtva Prevoditelj može biti prisutan samo uz saglasnost žrtve Također se preporučuje da prevoditelji pohađaju odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost Ukoliko žrtva tako želi može biti prisutna i treća osoba osim ako postoji opravdana sumnja da je navedena osoba izvršitelj nasilja ili član porodice koji bi mogao spriječiti žrtvu da otkrije tačne i potpune podatke ključne za produženje adekvatne obuke i zaštitu
Treba istaći da pregled muških genitalija u slučaju silovanja vrši specijalista urolog Posebne napomene za specijalistu urologa a radi obavljanja detaljnog pregleda su sljedeće
- Pregledajte skrotum testise penis periuretralno tkivo meatus uretre I anus- Obratite pažnju je li žrtva obrezana- Obratite pažnju na eventualno prisustvo hiperemije otoka (razlikovati Ingvinalnu
herniju hidrocelu i hematocelu) torzije testisa modrica analnih poderotina itd- Torzija testisa je hitno stanje i zahtijeva hitno upućivanje na hirurški tretman- Ako urin sadrži velike količine krvi provjerite evenutalno postojanje traume penisa i
uretre- Ukoliko je indicirano obavite rektalni pregled i provjerite rektum i prostatu u cilju
utvrđivanja eventualne traume i znakova infekcije- Ukoliko je potrebno uzmite materijal iz anusa za direktni pregled u cilju utvrđivanja
prisustva sjemene tekućine pod mikroskopom^
U svakom slučaju prilikom rada i ispitivanja muškaraca žrtava seksualnog nasilja uključujući silovanje treba Jasno i nedvosmisleno poslati poruku
- da muškarac nije kriv za ono što se dogodilo- da nije jedni da postoje slučajevi ali se ne prijavljuju- pohvaliti hrabrost žrtve da prijavi da sarađuje- da se ne mora preispitivati seksualnost nakon što se doživi seksualno zlostavljanje- da zlostavljanje ne umanjuje muškost- da seksualna orijentacija nije bitna i- objasniti naučnim činjenicama da su erekcija i ejakulacija fiziološki odgovori na
fizičku stimulaciju i da ne Isključuju zlostavljanjeregreg
^ bdquoKliničko postupanje u ^učajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i
suđije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 godine str 142
30
Prikupfjanje dokumentacijePotrebno je popuniti medicinsku dokumentaciju
Procedure nakon liječničkog pregleda- Liječnik može uputiti žrtvu na dalje ispitivanje analizu i liječenje u okviru zdravstvenog
sistema- Liječnik mora prijaviti slučaj nadležnim Insitucijama (ukoliko isti već nije prijavljen)- Svaki slučaj mora biti prijavljen policiji bez odlaganja a policija o tome obavještava
centar za socijalni rad- Zdravstveni radnici imaju obavezu Izdati uputnicu i proširiti medicinski nadzor na sve
neophodne mjere shodno potrebama zaštite zdravlja žrtve- Važno je Informirati žrtvu i uputiti na servise psihosocijalne podrške
Moguće procedure i intervencije tokom liječničkog pregleda- Medicinski tretman povreda ili hitnog stanja kod žrtve- Davanje pilula za dan poslijerdquo da se spriječi neželjena trudnoća kod žrtava akutnog
nasilja- Davanje profilakse za najčešće spolno prenosive bolesti (SPB) - vidjeti Protokol za
liječenje spolnoprenosivih infekcija)regreg- Testiranje (na HIV hepatitis i druge SPB)- Preporuka za naknadne terapije- Upućivanje na specijalističke medicinske preglede u skladu sa procjenom liječnika
Obavezno obučavanje zdravstvenih radnika o protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja sa fokusom na specijaliste ginekologije i specijaliste urologije
Prava žrtavaKada žrtva bude obavještena o liječenju I postupcima koje liječnik mora pratiti (prijaviti slučaj nadležnom Ministarstvu unutrašnjih poslova i Centru za socijalni rad) mora se poštovati izbor žrtve o tome kako postupati O prijavljenom i počinjenom krivičnom djelu silovanja će biti obavješteno nadležno tužilaštvo koje će u skladu sa zakonom preduzeti neophodne mjere i radnje radi otkrivanja počinitelja i dokazivanja krivičnog djela
Hitne medicinske intervencije i zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja- Liječenje povreda- Klinička zaštita žrtava silovanja (u skladu sa Protokolom za kliničko postupanje u
slučajevima silovanja)regrsquorsquo- Sprječavanje ili prekid neželjene trudnoće- Usluge nakon abortusa~ Sprječavanje i liječenje spolno prenosivih bolesti i HlV-a (u skladu sa Protokolom za
liječenje spolnoprenosivih infekcija i Protokolom za postekspozicijsku profilaksu kod HIV infekcije)regreg
NapomenaOdgovor zdravstvenog sistema u slučajevima RZN opisan Je u Poglavlju 11 ovih Smjernica dok Je ovdje data uputa samo za postupanje u slučajevima silovanja kada je neophodna promptna reakcija zdravstvenih službi zbog prikupljanja potrebnih dokaza što se ne može obaviti u ambulanti unutar privremenog prihvatnog centra već u zdravstvenim ustanovama kao što su bolnica ili klinički centar
Sastavni je dio dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine
Op cfOp dt (ovo su Priiozi br 9 i 10 navedenog dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Cijeli dokument
dostupan je na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva wwwfmohgovba)
31
732 Psihološka prva pomoć
Psihološka prva pomoć je preventivni postupak koji ima za cilj da spriječi pogoršanje i pojavu dugoročnih negativnih posljedica po zdravlje kako bi se postiglo blagostanje ljudi pogođenih kriznim situacijama
Žrtve RZN koje se suočavaju sa akutnim stresom i kojima je potrebna psihološka pomoć mogu se ponašati na sljedeće načine ili pokazati sljedeće simptome
- tremor umor glavobolju gubitak apetita opću bol i patnju- plakanje tugu depresiju žalost- anksioznost strah- bit će na oprezurdquo ili nervozni~ strah da će se nešto zaista loše dogoditi- nesanicu noćne more- razdražljivost bijes- krivicu sramotu- zbunjenost emocionalnu otupljenost- izgledat će povučeno ili vrlo mimo (neće se pomjerati)- neće reagirati na druge neće uopće govoriti izgledat će dezorijentirani (npr neće
znati svoje ime odakle su i gdje se nalaze)- nesposobnost da se brinu o sebi ili svojoj djeci (npr odbijaju da jedu ili piju
nesposobnost donošenja jednostavnih odluka)
Važno je napomenuti da žrtva može isto tako izgledati stabilno bez ikakvog ispoljavanja gore navedenih simptoma ili ponašanja Žrtve nasilja kojima je potrebna psihološka prva pomoć najvjerovatnije neće tražiti bilo kakav oblik pomoći Od ključnog je značaja da pružatelji usluga prepoznaju simptome akutnog stresa i da postupaju po njima U takvim slučajevima oni treba da identificiraju osnovne iili vanredne potrebe žrtve - uključujući i probleme koji se mogu činiti manjim ili sekundarnim ali koje žrtva smatra hitnim i od krucijalne važnosti - i da na njih blagovremeno odgovore
Ako žrtva ćš potvrdan odgovor pružatelji usluga mogu predložiti da se žrtva podvrgne medicinskom pregledu ili da razgovara sa psihologom iili psihoterapeutom Imajte u vidu da Je u mnogim kulturama riječ psiholog povezana sa mentalnim bolestima društvenom stigmom i osjećanjem srama Stoga psihologa treba predstaviti kao zdravstvenog saradnika koji je obrazovan i dobar je slušatelj i može pomoći i ponuditi savjet Gdje je to moguće komunikaciju treba obaviti uz pomoć prevoditelja istog spola koji je prošao odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost
733 Posebne mjere zaštite
Posebne mjere zaštite se odnose na akcije koje su dogovorene na licu mjesta i prilagođene su svakom konkretnom slučaju Njihov cilj je udaljiti žrtvu odnosno ugroženu osobu od Identificiranih neposrednih rizika i prijetnji vezanih za RZN Zaštita se može pružiti žrtvama ili ugroženim osobama i članovima njihovih porodica onda kada bi to povećalo njihovu sigurnost i sigurnost njihovih izdržavanih članova porodice
Zajedno sa žrtvomugroženom osobom službenik koji radi na slučaju mora prvo pažljivo procijeniti najbolji način da se žrtvaugrožena osoba udalji od neposrednih prijetnji i rizika S obzirom na to da je sigurnost žrtve apsolutni prioritet u takvim slučajevima treba kontaktirati sve relevantne zainteresirane strane kako bi se identificirale dogovorile i provele neophodne mjere zaštite
32
Primjera radi postupci koji se mogu smatrati posebnim mjerama zaštite protiv RZN- alternativni prevoz ili prevoz s pratnjom kroz određene dijelove migracione rute- brzo procesuiranje- udaljavanje žrtveosobe koja je izložena riziku od grupe s kojom putujeili boravi (bez
odlaganja odlaska ili zadržavanja osobe u odvojenom smještaju)- upućivanje žrtveugrožene osobe do odvojenog nadgledanog smještaja (tokom noći
sati odmora ili dok čeka) te usluge su dostupne u privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj Važno je naglasiti da postoji mogućnost proširivanja kapaciteta za područje Kantona Sarajevo a što bitno ovisi o samom kontekstu (stopa dolaska popunjenost postojećih privremenih prihvatnih centara sanitarna situacija ltd)
- upozoravanje pružatelja usluga u drugim područjimazemljama duž rute da su određenoj osobi potrebne alternativne mjere zaštite i postupci brzog procesuiranja
- pomoć pri traženju azila u zemlji uz podršku nevladinih organizacija kao što su rsquoVaša prava
- smještaj u sigurnom okruženju ukoliko je ugrožena bezbjednost osobe a što je u Kantonu Sarajevo odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centrareg^
U slučaju RZN prva pomoć obuhvata tri glavna područja intervencije koja se moraju provesti na integrirani način
- zdravstvene usluge- psihosocijalne usluge sigurnost
U praksi moguće su različite situacije ali se navedene usluge u svakom slučaju isprepliću Primjera radi moguće je da žrtvaosoba koja je u opasnosti od RZN najprije zatraži zdravstvene usluge odnosno zdravstvenu zaštitu ili je na to uputi druga osoba Obučeni psiholog treba blisko sarađivati sa liječnikom i medicinskim sestrama Trebalo bi odrediti privatnu čekaonicu u blizini ambulante privremenog prihvatnog centra
Obučeni psiholog iili psihoterapeut treba da bude prisutan u centru onona treba da stvori atmosferu koja pogoduje osobi koja traži pomoć i da bude spremanspremna da pruži psihološku prvu pomoć ako je to potrebno i na zahtjev U slučaju da zdravstveno osoblje koje pruža zaštitu žrtvi prepozna da je ona pod akutnim stresom treba da obavijeste žrtvu da su joj na raspolaganju psihološka prva pomoć psihosocijalne usluge i posebne mjere zaštite te treba da olakšaju pristup takvoj pomoći
Obučeni prevoditelji (po mogućnosti istoga spola kao žrtva) moraju biti dostupni kako bi se omogućila osnovna komunikacija sa osobom koja je preživjela nasilje
U praksi se može desiti da žrtvaosoba koja je izložena riziku od RZN prvo zatraži psihološke usluge ili je na njih uputi druga osoba Obučeni psiholog treba razgovarati s takvom osobom u ambulanti privremenog prihvatnog centra ili drugim za žrtvu sigurnim mjestom kako je opisano Psiholog uvijek treba istaknuti vezu između psihičkog i fizičkog zdravlja i ohrabriti žrtvu da traži i jedno i drugo kako bi mogla da nastavi putovanje bez rizika Psiholog mora biti upoznat sa dostupnim mjerama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i izvodljivim mjerama zaštite u kriznim situacijama i o njima mora obavijestiti žrtvuugroženu osobu Ako je potrebno i na zahtjev te osobe psiholog može ostati uz tu osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu Ukoliko to žrtva traži I prevoditelj može ostati uz osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu
^ Sigurni prostor bi trebao biti odvojen od prostora prihvatnog centra što bi bilo jedino ispravno rješenje u skladu sa međunarodnim standardima zaštite u ovim situacijama Međutim na području Kantona Sarajevo nije osigurana posebna Sigurna kuća za ove namjene Preporuka je da se nastave tražiti rješenja za ovo pitanje
33
u nekim dmgim slučajevima sigurnost žrtve je ključna pa će prvo zatraži posebne mjere zaštite Službenici za zaštitu koji su upoznati sa slučajevima vezanim za RZN I sa njim povezanim rizicima uvijek trebaju priznati važnost pravovremenog traženja integriranih zdravstvenih usluga koje spašavaju život (hitna medicinska pomoć usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja i psihološka prva pomoć) Žrtva se mora fizički odvojiti od počinitelja nasilja a za tu svrhu služi odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centra i sigurna kuća
8 SMJEŠTANJE I ZBRINJAVANJE ŽRTAVA RZN (VOĐENJE SLUČAJA)
Cilj smještanja I zbrinjavanja žrtava RZN je da se osnaže tako što im se daje do znanja da su im na raspolaganju različite opcije pruža im se podrška prilikom donošenja informiranih odluka i podiže svijest o činjenici da im je na raspolaganju čitav niz usluga Smještanje i zbrinjavanje žrtava RZN su usmjereni prvenstveno na zadovoljavanje njihovih zdravstvenih sigurnosnih psihosocijalnih i pravnih potreba nakon incidenta
Četiri načela smještanja i njege su- Individualizirano pružanje usluga zasnovano na izborima koje napravi žrtva- Sveobuhvatna procjena koja se koristi za identifikaciju potreba žrtve- Plan usluga koji odgovara potrebama žrtve a koji je napravljen u dogovoru sa
žrtvom- Dobra koordinacija pružanja usluga između svih nadležnih aktera
Tokom čitavog procesa osoba zadužena za smještanje i zbrinjavanje treba osigurati sljedeće
- da se svi dokumenti u pisanom obliku čuvaju u pojedinačnim dosijeima u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima U svakom privremenom prihvatnom centru treba da postoji sigurnosni sef za čuvanje dosijea
- da su sve uputnice i informacije o predmetu koje su proslijeđene putem elektronske pošte zaštićene lozinkom i da se razmjenjuju samo između zainteresiranih strana zaduženih za smještanje i zbrinjavanje žrtava
- da se čuva povjerljivost i sigurnost informacija Originalni primjerci popunjenih obrazaca za registraciju i obrazaca za davanje saglasnost trebaju se pohraniti u zaključane ormare u odgovarajućim uredima u samim privremenim prihvatnim centrima Svi obrasci koji sadrže informacije koje se mogu koristiti za Identifikaciju osobe uključujući I obrasce za davanje saglasnost moraju se čuvati odvojeno od obrazaca za registraciju koji su kodirani i uključuju detalje o incidentu
- da bi se sačuvala bezbjednost sigurnost i povjerljivost informacija popunjeni obrasci za registraciju nikada se ne smiju proslijeđivati niti dijeliti osim ako je počinjeno krivično djelo u kojem slučaju svi dokazi moraju biti dostavljeni Tužilaštvu na zahtjev Pored toga informacije se mogu dijeliti bez saglasnost I pristanka osobe na koju se te informacije odnose samo ako je tako propisano zakonom i pod uvjetima propisanim zakonom
- svi predmetni dosijel sa dokumentima u pisanom obliku se moraju čuvati na sigurnom mjestu u zaključanim ormarima Sve prostorije u kojima se čuvaju informacije u pisanom i elektronskom obliku moraju biti sigurno zaključane kad god osoblje napusti prostoriju
- svo osoblje mora biti svjesno koliko je važno biti na oprezu u pogledu toga ko ulazi u njihov ured u kojem rade
34
Informirani pristanak razmjena informacija i izvještavanje
U skladu sa međunarodnim standardima poželjno je dobiti informirani pristanak žrtava (Prilog 2 - Obrazac pristanka za davanje Informacija) prije nego što se upute na pružatelje usluga ili prije nego što se podijele njihovi podaci Kako bi se osiguralo da ta saglasnost bude zasnovana na dobroj informiranosti pružatelji usluga moraju pružiti sljedeće informacije žrtvama na jeziku i na način koji oni razumiju (znakovni jezik slike pisane informacije usmene informacije itd)
- koje su opcije na raspolaganju- da će se te informacije podijeliti (uz njihovu saglasnost) sa drugim zainteresiranim
stranama kako bi i one mogle da pruže druge usluge- šta će se tačno dogoditi kada pristanu da prihvate te druge usluge- prednosti i eventualno nedostaci tih usluga- da imaju pravo da odbiju neku uslugu- ograničenja vezana za poverljivost
Ponekad je potrebno dugo vremena da se zadobije povjerenje žrtava RZN Informirani pristanak je dinamičan proces u postupku smještanja i zbrinjavanja što znači da treba razgovarati sa žrtvama i pružiti im razne informacije tokom čitave procedure
Organizacija koja pruža usluge i stupa u kontakt sa žrtvompreživjelim dužna je da popuni sljedeći obrazac - bdquoPristanak za davanje informacija (Prilog 2)
Preporučljivo je da se povjerljivost i informirani pristanak smatraju prioritetom osim u izuzetnim situacijama kao što su
- kada žrtva Ima suicidalne namjere- kada se žrtvipreživjelom prijeti da će se nanijeti ozbiljne povrede drugoj osobi- kada postoje indikacije zloupotrebe ili zanemarivanja djeteta i kada je to u najboljem
interesu djeteta- kada se primjenjuju pravila obaveznog prijavljivanja- kada se radi o krivičnom djelu koje se procesuira ех officio
Za žrtvepreživjele koji su osobe sa invaliditetom informacije se trebaju podijeliti korištenjem alternativnih sredstava komunikacije koja se mogu u potpunosti shvatiti u ovisnosti od slučaja znakovnog jezika slika pisanihverbalnih informacija itd
U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece pristanak potpisuje njihov dodijeljeni zakonski staratelj
35
Ill DIO
REAGIRANJE I ODGOVORNOSTI PO SEKTORIMA
36
9 PROCEDURE REAGIRANJA I ODGOVORNOSTI PO SEKTORU
Opća načela koja vrijede za sve sektorskeodgovore Sigurnost nema isto značenje za
muškarce i žene neophodno je ispuniti različite zahtjeve kako bi se osigurala sigurnost oba spola
Razumjeti i poštovati etičke i sigurnosne preporuke kako su definirane Etičkim i sigurnosnim preporukama S20 za istraživanje dokumentovanje i praćenje seksualnog nasilja u vanrednimkriznim situacijama
Treba očuvati porodične veze i mreže podrške osim ako u tom okruženju postoje jasni pokazatelji nasilja
Osobe zadužene za prvi kontakt se trebaju prilagoditi spolu uzrastu i tradiciji zemlje iz koje isti dolaze a radi bojazni da se osoba ne ldquozatvorirdquo iz razloga neshvatanja i nerazumijevanja
Sigurnost treba uvijek biti prioritet čak i po cijenu privatnosti i udobnosti Vanredne intervencije i očuvanje zdravlja i blagostanja žrtavaosoba koje su preživjele RZN smatraju se apsolutnim i direktnim prioritetom za profesionalce uključene u prevenciju i tretman RZN u Kantonu Sarajevo (zdravstveni radnici stručnjaci za sigurnost psiholozi socijalni radnici tužitelji i drugi humanitarni radnici)
Medijatoricespecijalistice za osnaživanje žena obučene za rad na rodno zasnovanom nasilju sa poznavanjem jezika i razumijevanjem kulturnih razlika trebaju biti raspoređene 24 sata na mjestima za krizne slučajeve tokom izbjegličkemigrantske krize One su prisutne u svako doba radi provođenja intervencija za prevenciju i diseminaciju u okviru RZN kako bi se osiguralo uspostavljanje adekvatne komunikacije pružanje informacija I pomoć službi za te osobe
U Kantonu Sarajevo svaka osoba koja je žrtva RZN Ima pravo pristupa zaštiti njezi i podršci u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Osim toga dostupne su i dodatne i specifične usluge za migrante i tražitelje azila
Osigurati punu saradnju i pomoć svih zainteresiranih strana uključenih u sprječavanje I odgovar na RZN To uključuje razmjenu informacija analizu I procjenu kako bi se izbjeglo dupliranje I preklapanje procedura i maksimiziralo zajedničko razumijevanje situacije
Uspostaviti i održavati pažljivo koordinirane multisektorske kao i međuorganizacijske intervencije za prevenciju i odgovaranje na RZNUključiti zajednicu u promociju rodne ravnopravnosti i poštovanje prava žena i djevojčicaOsigurati ravnopravno i aktivno učešće žena muškaraca djevojčica i dječaka u procjenjivanju planiranju implementaciji praćenju i evaluaciji programa u zajednici Integrirati i usmjeriti intervencije RZN u sve programe zajednice i sve sektore Osigurati odgovornost na svim nivoima Svo osoblje I volonteri uključeni u prevenciju i odgovaranje na RZN bi trebali obavezno završiti UN-ovu obuku o zaštiti protiv seksualne eksploatacije i zlostavljanja (UN PSEA)regdegPrilikom informiranja o uslugama za RZN u tranzitu mješovitim i prenatrpanim mjestima- ne Ističite se i budite diskretni- koristite jednostavne i kratke pojmove
kada govorite o zdravlju osobe njenoj sigurnosti i blagostanju a ne da samo naglašavate aspekte RZN
- dajte prednost upućivanju na prvu pomoć a ne obimnom Sirenju informacija o RZN
htlpportalsunsscorgenrolindexphpid=75
37
Prilikom rada sa djecom - žrtvama RZN odluke koje se donose u njihovo ime moraju biti zasnovane na njihovom najboljem interesu uz njihovu uključenost i poštivanje njihovog vlastitog mišljenja u ovisnosti od uzrasta a u skladu sa zakonom te općim i posebnim protokolima Najbolji interes djeteta i maloljetnika bez pratnje u privremenim prihvatnim centrima ostvaruje se putem imenovanog staratelja od strane organa starateljstva (Centra za socijalni rad)
Potrebno je poduzeti preventivne mjere prilikom organiziranja odgovora na kriznu situaciju
Prihvatilište i higijena (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena - WASHrdquo)- Osigurati odvojena dobro osvijetljena nadgledana i centralno smještena skloništa i
mjesta za ličnu higijenu kupanjetuširanje za žene i djevojčice u naseljima gdje su smještene osobe od interesa
- Osigurati nadzor i dobro osvijetljena skloništa za porodice- Osigurati sigurna mjesta (odvojene prostore) unutar naselja sa bliskom vezom sa
svim WASH objektima (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena)- Osigurati stalni nadzor i ako je moguće alternativna mjesta za čekanje i odmor za
žene i djecu kao i djecu bez pratnje u prenatrpanim situacijama
Transport- Osiguranje nadzora besplatnog prevoza za sve izbjeglice i migrante- Osiguranje posebnih vagona i kabina za žene i djecu- Osiguranje pratnje do različitih institucijaustanova u slučaju RZN- Policijsko patroliranje na dijelovima puta kojima se prolazi pješke
Pravni okvir
Preporuka je potpisivanje posebnih smjernica između odgovarajućih institucija kako bi se adresirale i prevazišle specifične zakonske i praktične barijere radi provođenja efikasnog sprječavanja RZN u kriznim situacijama a što se realizira usvajanjem ovih Smjernica
U vezi prijavljivanja ako se djelo dogodilo na teritoriji Federacije BiH reagira se u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije BiH Ovaj Zakon utvrđuje sljedeće
lt1) Sli
(2) Zdra
član 228 -prijavljivanja krivii|Kgtg djela)
ima viasC u Feder^ji Javnim poduzećima i ustanovama I djela o kojima |ф obaviještene ili za koja saznaju na koji
odgovorna osoba|podu2raquotj mjere radi očuvanja tragova i ojih je počinjeno kično djelo i dnigih dc^aza o njima i obavij^tit Ш tuiSteljstvo I ^
i roditelji skrbnici posvojitelji i drus^ osobe ovlaštene ili nadzirati ih i| odgajati a koji saznaju ili ocijene da plttpji ^^^nog ili kđeg drugc^ zlostavljanja dužne su o toj su9lji
ilitežiteja -d i bdquo - pj
Član 228 ^ ^krivičnog djela pd građana)
(1) Građanin ima pravo pri
Ш
krivičnog djela (2) Svako je dužan prijaviti počinjenje krivičnog djefa kada neprija^djivanje krivičnog djela predstavlja
krivično djelo Član 230
(Podnošenje prijave)
(1) Prijava se podnosi tužit^u pismeno ili usmeno
(^ ЖКб se ^lfava podhbšf usmeno сpoundи1lt^|^поаГ prijavu upozorrf^ na poredbe bžnp^pr0ayanjarT7usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik a ako je prijava poopćena telefonom sačinit će se-službena
(3) Ako je prijava podnesena sudu ovlaštenoj službenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tužitelju u F^eraćijfoni će tu prijavu pnmit i odmah je dostaviti tužitelju - lsquo
Kapacitet- Pružiti uvodne obuke o RZN u kriznim situacijama za humanitarne radnike na terenu
uključujući i rukovoditelje privremenih prihvatnih centara kao i zaštitare- Pružiti specijalizirane obuke o RZN u kriznim situacijama za profesionalce iz svakog
od sektora za prevenciju i intervenciju zaduženim za reagiranje u slučajevima RZN- Implementacija smjernica za RZN u kriznim situacijama- Osiguranje odgovarajućeg mehanizma nadzorapraćenja za humanitarne radnike na
licu mjesta- Osigurati mentore za RZN u kriznim situacijama na terenu od strane specijaliziranih
agencija kako bi se osiguralo da humanitarni akteri na odgovarajući način adresiraju RZN i prenose osnovne vještine radi identifikacije i adekvatnog upućivanja slučajeva RZN
Podizanje svijesti lokalnog stanovništva- Podizanje svijesti lokalnog stanovništva o stvarnosti izbjeglica I migranata kao i o
građanskoj odgovornosti i relevantnim pravnim okvirima- Uključiti lokalno stanovništvo u međusektorske sisteme podrške i osigurati da oni
budu dio resursa koji su aktivirani u kriznim situacijama- Prenijeti konkretnu poruku za muškarce i dječake (i osobe od interesa kao i za
lokalno stanovništvo) o adekvatnomrdquo i neadekvatnom ponašanju između muškaraca i žena
ldquo Javno informirati o pristupu zdravstvenim uslugama (uz adekvatnu diskreciju)
10 SOCIJALNA ZAŠTITAPružanje kvalitetnih psihosocijalnih usluga predstavlja suštinsku komponentu koordiniranog multisektorskog odgovora na RZN Socijalne usluge podrazumijevaju čitav niz usluga koje su ključne za podržavanje prava sigurnosti i dobrobiti osoba izloženih nasilju uključujući I informacije u kriznim situacijama te linije za pomoć siguran smještaj informacije i savjete o pravima I pravnim pitanjimareg^ Zadatak centaraslužbi za socijalnu zaštitu je unaprjeđenje zaštite žrtava RZN prevencija nasilja te razvoj mjera zaštite prava i dobrobiti osoba izloženih različitim oblicima rodno zasnovanog nasilja
U kontekstu ovih Smjernicama važno je ukazati na postupanje Centra za socijalni radSlužbe socijalne zaštite po prijavi RZN nasilja
Centri za socijalni rad imaju ključnu ulogu u službenom planu pružanja pomoći migrantima Izbjeglicama azilantima I djeci bez pratnje ili djece razdvojene od roditelja ili staratelja jer su nadležni za pružanje porodično-pravne zaštite dječije zaštite socijalne zaštite i zaštite porodice od nasilja i maloljetničke delikvencije kao što je uređeno odgovarajućim zakonima o socijalnoj zaštiti
Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 str 5
Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godina str 23
39
Djeca bez pratnje su jedna od ranjivih kategorija u kojem je jedan od prvih koraka zaštite određivanje posebnog staratelja kojeg imenuje Centar za socijalni rad I koji je na raspolaganju djetetu 24h te obavlja sve poslove u cilju zaštite njegovih prava I interesa To podrazumijeva da je tokom procesa boravka u samom Centru staratelj uz dijete za ispunjavanje kako uobičajenih tako i specifičnih procedura odnosno potreba u cilju zaštite najboljeg interesa djeteta Odlaskom svakog djeteta odnosno maloljetnog lica posebni staratelj se razriješava svoje dužnosti vezane za to lice koje je napustilo privremeni prihvatni centar Međutim skrećemo pažnju da centri za socijalni rad putem nadležnih ministarstava treba da iniciraju utvrđivanje daljnjih koraka kako bi se utvrdile procedure da se takva djeca lociraju i zaštite
Djeci bez pratnje potrebna je posebna i prilagođena zaštita Ona su osobito ranjiva zbog svoje dobi udaljenosti od doma i razdvojenosti od roditelja ili staratelja Djeca migrant izbjeglice i tražitelji azila Izložena su rizicima I možda su bila svjedoci ekstremnih oblika nasilja iskorištavanja i trgovine ljudima te fizičkog psihičkog i spolnog zlostavljanja
Djeca bez pratnje kao posebno ranjiva skupina osjetljivija su na utjecaje iz svoje okoline i mogu bitii posebno ranjiva zbog svog spolnog Identiteta spolne orijentacije Ili rodnog izražavanja Zbog toga je i ovome pitanju potrebno pristupiti veoma oprezno i sa potpunom otvorenošću i empatijom prema žrtvi
Centri za socijalni rad do infomnacije o RZN u populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila saznaju po prijavi stručnog osoblja lOM-a ili neke druge NVO koje djeluje u sklopu privremenih prihvatnih centara Ili od timova koji rade sa migrantima koji nisu uključeni u kolektivni smještaj
Odmah po saznanju o počinjenom slučaju nasilja predstavnici centra za socijalni rad odlaze na mjesto gdje se desilo nasilje ili gdje se žrtva trenutno nalazi na Intervenciju Predstavnik centra u razgovoru pokušava doći do jasnih informacija o tome šta se desilo koliko je problem zastupljen da ii je još neko od članova porodice ugrožen s kim se žrtva nalazi u pratnji da lije potrebna liječnička intervencija i osiguranje liječničkih nalaza te da li je prijeko potrebno žrtvu nasilja izdvojiti iz sredine u kojoj boravireg^ U slučaju djece bez pratnje i razdvojene djece kontakt s djetetom odobrava se samo uz pristanak Imenovanog staratelja
Sve navedene informacije predstavnik centra pribavlja koristeći raspoložive metode rada - metode Intervjua tokom kojeg naročitu pažnju posvećuje verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji između žrtve i srodnika pratnje Način na koji se žrtva odnosi prema stručnim saradnicima da li želi dalju intervenciju govore mnogo o slučaju i načinu na koji mu pristupiti Socijalni radnik pedagog i psiholog obavljaju razgovor sa žrtvom na osnovu liječničkog nalaza I preporuka pravi se Plan zaštite i po potrebi žrtva se izmješta Iz sredine u kojoj je nasilje počinjeno U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana I za urgentne potrebe za žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući Odluku o izmještanju u Sigurnu kuću donosi nadležni Centar za socijalni radSlužba socijalne zaštite zajedno sa stručnim timom koji radi u privremenom prihvatnom centru U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece bilo koja odluka može se donijeti samo uz saglasnost staratelja vodeći računa o najboljem interesu djeteta
Obavještenje o nasilju zlostavljanju spolnim zloupotrebama djeteta za centar za socijalni rad predstavlja poziv na reakciju po hitnom postupku O tjelesnom emocionalnom
Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - muttisektorski pristup Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018godina str 30
40
ekonomskom spolnom i fizičkom nasilju nad djetetom centar za socijalni rad terenski ured ili terenski službenik za dječiju zaštitu obavještava policiju u cilju osiguranja blagovremenih pretpostavki za predistražne I Istražne radnje radi prikupljanja dokaza za pokretanje prekršajne ili krivične prijave protiv onih koji su ugrozili život i zdravlje djeteta Nužnost i hitnost u zbrinjavanju i zaštiti života i sigurnosti djeteta a prema procjeni nadležnog organa starateljstva nisu ograničeni postupcima pravosuđa te Ih je potrebno provesti u roku od 24 satareg^
Nakon zaprimljene prijave obavljenog intervjua prljave policiji Ijekarskog pregleda i drugih istražnih radnji Centri za socijalni rad nastavljaju rad sa žrtvom u smislu pružanja psihosocijalne pomoći i podrške saradnja sa nadležnima u privremenim prihvatnim centrima pružaju pomoć oko eventualnog izmještanja povezivanje sa srodnicima i si
Kada je u pitanju zaštita djece treba istaći da je u toku izrada Standardnih operativnih procedura (SOP) o zaštiti i brizi o djeci bez pratnje I razdvojenoj djeci te o načinu upućivanja prema Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo Ovaj dokument će bitno olakšati način rada sa djecom te definirati jasne referalne mehanizm Po objavi SOP-a isti treba promatrati kao integralni dio ovih Smjernica u smislu postupanja nadležnih tijela posebno u oblasti socijalne zaštite
11 ZDRAVSTVENI ODGOVOR
Zdravstvena zaštita je bitna komponenta prevencije I upravljanja rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama Zdravstveni stručnjaci trebaju osigurati povjerljivu dostupnu i primjerenu zdravstvenu zaštitu za osobe Izložene riziku ili žrtve rodno zasnovanog nasilja Zdravstveni radnici i saradnici treba da osiguraju da kada pružaju zdravstvenu zaštitu također pružaju psihološku podršku na način koji odgovara kulturi i navikama osobe kao i blagovremene i tačne informacije o stanju zdravlja i raspoloživim opcijama za liječenje i zaštitu Zdravstveni stručnjaci koji su angažirani u ambulantama privremenih prihvatnih centara treba da dokumentiraju vrstu i broj dijagnoza I tretmana koji se nude Zdravstveni stručnjaci koji rade na terenu moraju proći specijalizirane obuke za RZN u skladu sa UNFPA standardima i u okviru ovih Smjernica
UNFPA i Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa profesionalcima iz zdravstvenih ustanova razvili su niz dokumenata za sektor zdravstva važnih za odnos prema žrtvama RZN uključujući seksualno nasilje i torturu u kriznim situacijama Posebno su važne publikacije Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine ~ Resursni paket 2015 godine Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama - Modul za obuku februar 2019 godine i Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja februar 2019 godineregreg Osim toga razvijena je i publikacija Kliničko postupanje u slučajevima silovanja (2020 godina) Standardi i preporuke prikazane u ovim dokumentima prilagođene su postupanju sa žrtvama u kriznim situacijama kroz ove Smjernice I to u formi sažetka a shodno kontekstu
^ Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godirreldquo Navedene publikacije dio su dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dcrfcument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfrnohgovba
41
Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) u BiHu kontekstu pomoći u migrantsko-izbjegličkoj krizi funkcionira uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva te kantonalnih ministarstava nadležnih za zdravstvo i socijalnu politiku u Kantonu Sarajevo USK HNK i ТК i to kroz direktni angažman sa zdravstvenim ustanovama na kantonalnom i lokalnom nivou Ova se saradnja odvija i sa drugim ministarstvima UN agencijama međunarodnim i lokalnim organizacijama i akterima
DRC programi u BiH fokusirani su na dva glavna sektora intervencije- zaštita i zastupanje osoba o kojima se brinu i- zdravstvena pomoć kroz direktnu podršku pružateljima zdravstvene zaštite
DRC je fokusiran na poboljšanje pnstupa primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti kao t na jačanje cjelokupnog okruženja uključujući i upravljanje slučajevima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja te pružanje blagovremenog odgovora na kršenje prava u pograničnim područjima
Medicinska pomoć odnosno zdravstvena zaštita pruža se putem djelovanja ijekarskih timova nadležnih domova zdravija Time se osigurava mogućnost obavljanja konsultacijapregieda izbjeglicama migrantima i tražiteljima azila na području Kantona Sarajevoregrsquorsquo
Po potrebi se vrše upućivanja prema sekundarnom nivou zdravstvene zaštite (Opća bolnica Prim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo) ili prerha Zavodu za hitnu medicinsku pomoć (kada je osoba životno ugrožena) kao i prema tercijarnom nivou upućuju se (Klinički centar Univerziteta u Sarajevu)regreg U svim navedenim slučajevima troškove zdravstvene zaštite snosi DRC Također DRC osigurava medicinsku pratnju do nadležne zdravstvene ustanove radi pružanja zdravstvene zaštite dok lOM osigurava transport za medicinske slučajeve
UNFPA je zadužena za koordinaciju svih aktivnosti vezanih uz rodno zasnovanje nasilje te je fokusirana na identifikaciju i praćenje slučajeva rodno zasnovanog nasilja uz adekvatan odgovor i uključivanje ostalih relevantnih aktera UNFPA ima zaključen sporazum sa Zavodom za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarayevo kako bi doprinio dostupnosti pristupačnosti i kvalitetu usluga vezanih za seksualno i reproduktivno zdravlje uključujući rodno zasnovano nasilje za izbjeglice i migrante u Kantonu Sarajevo Upućivanje osoba kada su potrebne navedene usluge vrši se u saradnji sa iOM I na osnovu identificiranih potreba u okviru info SRH sesija koje se održavaju kao aktivnosti koje UNFPA osigrava
Pristup migranata izbjeglica i tražitelja azila zdravstvenoj zaštiti osiguran Je putem DRC-ja a temeljem ugovora o saradnji sa zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo Dakle pružanje zdravstvene zaštite organizirano je krozrdquo angažman liječnika direktno u privremenim prihvatnim centrima (na osnovu njihovih ugovora sa DRC)bull kroz djelovanje Ijekarskih timova domova zdravlja u privremenim prihvatnim centrima i na drugim mjestima u Kantonu Sarajevo te- kroz pružanje usluga na sekundamom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite kada je to neophodno
Važno je napomenuti da u ovoj ulozi može biti i neka druga organizacija kqa svojom djelatnošću može da odgovori potrebama lokalne zajednice u smislu odgovora na migrantsko-izbjegiičku krizu a uz zaključivanje potrebnih ugovora sa nadležnim tijelima vlasti u BiH
Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovina01-30 September 2019 str 19Op cit str 20
42
Terenske usluge prve pomoći u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja
Ako kontakt osobe i terenski službenici za informiranje prepoznaju osobu pod rizikom illi žrtvu RZN oni odmah trebaju tu osobu ili žrtvu uputiti prema ambulanti u okviru privremenog prihvatnog centra Nakon prve procjene ukoliko je to potrebno osoba se upućuje prema službi hitne medicinske pomoći ili prema službama primarne zdravstvene zaštite Terenski službenici su također obavezni prijaviti slučaj nadležnoj policijskoj upravi U slučaju upućivanja iz privremenog prihvatnog centra putem DRC-ja prema zdravstvenim ustanovama zdravstveni radnici I saradnici dužni su pružiti prvu pomoć i druge zdravstvene usluge kako bi osigurali blagovremenu zaštitu a u cilju stabilizacije zdravstvenog stanja
Najbliže ustanove primarne zdravstvene zaštite privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo su OJ Dom zdravlja Ilidža i OJ Dom zdravlja Hadžići koji djeluju unutar JU DZ Kantona Sarajevo Međutim mora se naglasiti da su sve organizacijske jedinice te ustanove dužne pružiti neophodnu zdravstvenu zaštitu u hitnim situacijama Ovo je posebno bitno zbog činjenice da se određene situacije mogu desiti i izvan privremenog prihvatnog centra Blažuj i Ušivak te će se reagirati spram toga i to prema najbližem domu zdravlja a putem DRC
U smislu pružanja adekvatne zaštite žrtvi važno je razlikovati određene manifestacije rodno zasnovanog nasilja od djela kao što je silovanje (odnosno sumnja na silovanje)regreg Ovo iz razloga što je upravo to presudno za utvrđivanje potreba žrtve I stepena zdravstvene zaštite Slijedom navedenog preporučuje se da zdravstveni radnici i saradnici u slučajevima kada prepoznaju RZN slijede korake koji su opisani u preporučenim standardnim operativnim procedurama izrađenim za tu svrhu Radi se o procedurama koje mogu poslužiti u radu uposlenicima domova zdravlja u okviru porodične medicine zaštite mentalnog zdravlja I zdravstvene zaštite žena Budući da u privremenim prihvatnim centrima postoji ambulanta te angažirani psihijatar i psiholog kao i centri za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava ove se procedure analogno mogu primjenjivati u privremenom prihvatnom centru od strane doktora i psihologarsquo^reg
Svaki oblik uočenog nasilja koji traži daljnju zdravstvenu zaštitu Izvan kapaciteta i mogućnosti ambulante odnosno profesionalaca angažiranih unutar privremenih prihvatnih centara iziskuje upućivanje prema zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo a kako je navedeno naprijed
Dakle kada se Identificira osoba koja je izložena riziku ili žrtva RZN pružatelji zdravstvenih usluga uvijek trebaju osigurati vezu između zdravstvene zaštite i psihološke prve pomoći i zaštite kao dio integriranih usluga za prvu pomoć u slučajevima RZN U tu svrhu sigurni prostori za žene smatraju se privatnim prostorom (zaseban prostor dostupan je u unutar privremenih prihvatnih centara) koji će štititi privatnost i omogućiti žrtvi da traži pomoć Prva pomoć u slučajevima RZN odvija se u okviru zaštite ženskog zdravlja kako bi potaknula i zaštitila žrtve
UNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno
Koje je također jedno od djela RZN ali traži drugačije postupanje zbog specifičnosti dokazivanja i akcentiranja perioda prikupljanja odgovarajućih dokaza
Vidjeti preporučene standardne operativne procedure bdquoPostupanje u slučajevima RZN - primarna zdravstvena zaštita bdquoPostupanje u slučajevima RZN - zaštita mentalnog zdravlja I bdquoPostupanje u slučajevima RZN - ginekološki pregled a koje se nalaze u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružataca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfmohgovba
43
senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji te koordinaciju slučajeva RZN
UNFPA je u Privremenom prihvatnom centru Ušivak formirao Centar za žene i djevojke gdje se realiziraju programi osnaživanja pružaju konsultacije i podrška ženama iz oblasti seksualnog I reproduktivnog zdravlja osiguravaju potrebni pregledi iz ove oblasti te pruža psihosocijalna podrška na individualnom I grupnom nivou Prate se RZN identificirani slučajevi i daje se adekvatna podrška kroz psihoterapijski rad
S druge strane kada postoji sumnja na silovanje kao teško krivično djelo zdravstveni stručnjaci su dužni djelovati u skladu sa smjernicama za kliničko postupanje u slučajevima silovanja u kojem slučaju to iziskuje upućivanje žrtve u zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite a koje mogu odgovoriti potrebama zaštite žrtve Na području Kantona Sarajevo to su ginekološki odjel Opće bolnice bdquoPrim dr Abdulah Nakaš te klinika za ginekologiju i klinika za infektologiju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo Kliničko postupanje u slučajevima silovanja naznačeno je naprijed u podnaslovu 73 (Hitna reakcija dio 731)
Nasilje nad muškarcima
Zbog prisustva velikog broja muškaraca u privremenim prihvatnim centrima u Kantonu Sarajevo važno je skrenuti pažnju da muškarci i dječaci kako u konfliktima tako i u kriznim situacijama doživljavaju različite oblike seksualnog nasilja ali se to uglavnom ne prijavljuje Ne postoje precizni podaci o tome unatoč činjenici da nasilje nad muškarcima i dječacima također treba da bude tretirano kao oblik rodno zasnovanog nasilja Malo je dostupne literature o ovom pitanju kao i opsežnih istraživanja U oblasti zaštite ljudskih prava ovo je tema koja je još uvijek tabu i van fokusa naučnih I stručnih krugova Seksualno zlostavljanje muškog spola generalno (dječaka adolescenta i odraslih muškaraca) predstavlja fenomen za koji svi znamo da postoji ali ne znamo u kojim srazmjerama Nasilje nad muškarcima i dječacima svrstava se u najnevidljivije i najneprepoznatljivije kategorije nasilja u polju viktimologije
Mnogo je razloga zbog čega slučajevi seksualnog nasilja nad muškarcima ostaju neprijavljeni a najčešći su
- smatra se da je seksualno nasilje nad muškarcima nespojivo sa ulogom muškaraca u društvu
- muškarci su naučeni da ne pričaju o svojim problemima i izražavaju emocije- ako muškarac prijavi seksualno nasilje postoji opća percepcija da će biti označen
kao homoseksualac- suočavanje sa počiniocima i problem dokazivanja djela- muškarci teško prijavljuju čak I fizičko zlostavljanje zbog percipiranog gubitka uloge
moći- medicinski radnici i druge službe nisu obučeni da traže znakove seksualnog nasilja
kod muškaraca prosto ne prepoznaju simptome
Za neprijavljivanje ovih krivičnih djela najzaslužnija je kombinacija srama zbunjenosti krivnje straha i stlgma^^
Muškarci i dječaci isto kao i žene mogu preživjeti silovanje Zbog uvriježenih društvenih kulturnih i vjerskih normi o muškosti i rodnim ulogama svi oblici RZN a posebno seksualno
Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 đodine str 140
44
nasilje na muškarce ostavlja veoma teške posljedice Muškarci najčešće imaju osećaj srama koji ih spriječava da potraže pomoć Stoga je potrebno imati dobro obučeno osoblje koje može prepoznati simptome proživljenog nasilja kod muškaraca i dječaka Pored prepozavanja simptoma važan je i senzibilizarani multidisciplinarni pristup pružanju pomoć
Simptomi koji nastaju kao posljedica RZN i silovanja kod muškaraca su isti kao i simptomi koje razvijaju žene s tim da je primjećeno da muškarci češće kao bijeg od stvarnosti a u odnosu na žene - konzumiraju alkohol i droge
Muškarci i dječaci koji su preživjeli silovanje zbog nametnutih društvenih normi mogu imati sljedeće dugoročne posljedice
- nisko samopouzdanje I potrebu da stalno dokazuju svoju muškost (fizičku i seksualnu)
- problem vezan za seksualni i spolni identitet- osećaj nedostatka moći kontrole i povjerenja u sebe- česte seksualne probleme i nemogućnost uspostavljanja bliskog kontakta- razvijanje homofobije i si
U pogledu postupanja a nakon što se posumnja na RZN odnosno na silovanje potrebno je slijediti preporuke date u ovim Smjernicama a koje se odnose na kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Važno je istaći da je u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj UNFPA uspostavio dva Centra za dječake i mladiće u kojima se primjenjuje metodologija ldquoDječaci u pokreturdquo (BOYS on the MOVE) koja se već implementira u Grčkoj i Srbiji Radi se o neformalnom obrazovanju koje se odnose na različite teme a sve u cilju razvijanja kritičkog promišljanja sticanja neophodnih životnih vještina usvanjanju znanja o ljudskim pravima RZN i rodnoj ravnopravnosti što u konačnici rezultira adekvatnjiom prilagodbom u svakodnevnom funckioniranju i interakcijama UNFPA centri za mladiće i dječakeadolescente služe kao referalni Centri odnosno mjesto za identifikaciju ranjivih slučajeva i upućivanje korisnika kojima je to potrebno do drugih specijaliziranih pružatelja usluga
Djeca žrtve rodno zasnovanog nasilja
Djeca su jedna od najosjetljivih kategorija stanovništa i samim tim su najpodložniji različitim oblicima eksploatacije i prisiljavanja U kriznim situacijama vrlo često dolazi do zlostavljanja djece i nasilja nad njima Svi oblici nasilja a posebno seksualno nasilje ostavlja dugoročne i razorne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje djece Pružatelji zdravstvenih usluga nastavnici roditelji njegovatelji i drugi trebaju biti upoznati sa znacima i simptomima zlostavljanja djece kako bi se zlostavljanje što prije otkrilo Djeci treba pristupiti pažljivo na senzibiliziran način i uvijek se mora tražiti saglasnost roditelja ili zakonskog staratelja
Znakovi fizičkog ziostavijanja djece - u usporedbi s ostalim oblicima zltraquotavijanja ove znakove najlakše |e uočiti i prepoznati a to su - česte ozljede (modrice masnice c^jekotine ogrebotine lomovi) i zamatanje prekrivanje odjećom da bi se
one pokrile- otežano kretanje bolni pokreti
tipično ponašanje sklonost samoranjavanju povlačenje ili agresija bježanje od kuće izbjegavanje povratka kući izbj^avanje fizH^og kontakta
Znakovi emocionalnog zlostavljanja ^- nedostatak povjerenja u sebe i druge povlačenje ili agresija~ nervozni postupci- nepovjererye u druge
poremeć^i spavanja (moguće noćne more i $1)poremećaji uzimanja hrane (pretjerano jedenje ili odNjanje hrane)tikovi
45
- bježanje ođ kuće - pokušaji samoubistva х
Tjelesni znakovi seksualnog nasilja - Bolovi u stomaku - Problemi sa želucem i probavcMn- Problemi kod hodanja i sjedenja - Bolovi ili svrbež u podruju genitalija - Potrgano zamazano ili krvlju pokapano donje rublje- Povrede donjeg dijela tijela -- Krv u urinu ili stolici bolovi pri mokrenju ili defekacijl- Modrice u podruQu genitalija = - Spolne bolesti - Trudnoća lsquo ft
i^lholoikl simptomi seksualnog nasilja - Problemi sa snom noćne more strah od mraka strah ođ odlaste u krevet fobije histerija noćno mokrenje- Plač i neobična plašljivost- Povratak u infantilniju fazu koju je dijete već preraslo (cudanje palca mokrenje ii krevet tepanje- Poremećaji u prehrani~ Iznenadna pojava strahova~ Pojačana potreba za osjećajem sigurnosti ^ ^ ^^ Povlačenje u svijet fantazije- Problem u socijalnim kontaktima nema prijatelja- Strah od odraslih~ Pokazuje neobičan i pre^eran interes za tijelo zna puno o seksu za svoju ddb i u igri pokazuje seksualne
aktivnosti~ Ima loše mišljenje o sebi i nedostaje mu osjećaj vlastite vrijednosti
Dodatni znakovi kod stiirije djece- Prektdanje prijateljstava- Depresija te misli o suicide -
Upotreba droga i alkoholaPonavljanje kriminalnih radnji naručitb krađa
Neprimjereno seksualno ponašanje
Kao i u slučaju nasilja nad odraslim muškarcima i seksualno zlostavljanje dječaka nedovoljno je prepoznato nedovoljno prijavljeno i nedovoljno tretirano Nema egzaktnih podataka o njihovim traumatskim iskustvima S obzirom na određena kulturna ograničenja prisutne mitove ili tabue što se tiče homoseksualnosti iili ekstremne sramote nasilje nad dječacima prijavljuje se još manje nego nasilje nad djevojčicama Zajednice i danas odbijaju ili nerado prihvataju da dječaci mogu biti žrtve dok sami dječaci usljed kulturoloških obrazaca mogu vjerovati da moraju biti ldquomučenirdquo u tišini^^ д^о se tome dodaju specifični uvjeti života i smještaja u privremenim prihvatnim centrima u toku putovanja do njihovog cilja onda je jasno koliki je stepen izloženosti dječaka različitim formama nasilja i koliko je neophodno obratiti pažnju na znakove koji mogu da ukazuju na nasilno ponašanje nad njima
Adekvatan odgovor na rodno zasnovano nasilje nad djecom podrazumijeva- Uključiti terensko osoblje specijalizirano za dječiju zaštitu obavezno nadležni centri
za socijalni rad uključujući imenovane staratelje) UNICEF World Vision te zaposlenici Save the Children koji rade na zaštiti djece bez pratnje i razdvojene djece
- Medicinski pregled provode zdravstveni stručnjaci u skladu sa standardnom operativnom procedurom^^
Seksualno i rodno nasilje nad Izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevencyu i reakciju UNHCR 2003 str 74
Vidjeti preporučenu ldquoProceduru postupanja sa djecom žrtvama RZN u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u
46
- Osigurati bezbjednost- Uputiti djecu žrtve ka službama specijaliziranim za zaštitu djece- Izdati zdravstvenu potvrdu o pregledu- Pružiti psihološku podršku i uključiti djecu u psihosocijalne programe
Djeca mogu također biti i počinitelji seksualnog i rodno zasnovanog nasilja budući da poput odraslih mogu iskoristiti nejednake odnose moći među sobom Prisiljavanje djevojčice ili dječaka na seksualni čin bez njihove volje i pristanka su oblik seksualnog zlostavljanja Bez obzira na njenunjegovu volju mlađe dijete možda ne može razumjeti šta se događa i može dati Informirani pristanak međutim bez obzira na to i dalje je to seksualno zlostavljanje
I trauma žrtve i potreba počinitelja za rehabilitacijom moraju se adresirati na odgovarajući način Počinitelj može biti i žrtva seksualnog nasilja i zlostavljanja odnosno iskorištavanja i Ima pravo na pomoć i podršku^^
Forenzički dokazi
Glavna svrha brzog zdravstvenog odgovora jeste da se spasi život žrtveosobe koja je preživjela seksualno nasilje te da se zaštiti zdravlje te osobe Prikupljanje forenzičkih dokaza u takvim slučajevima je ključno kako bi se osiguralo da osoba ima pristup pravdi
U slučajevima RZN u kriznim situacijama kada su žrtvepreživjeli izrazili namjeru da se dokazi dokumentiraju kroz forenzičku istragu iili kada prijavljuju tešku tjelesnu povredu dokumentiranje dokaza će se provesti putem forenzičkih pregleda U ovim okolnostima zdravstveni radnici su dužni odmah informirati policiju o slučaju RZN
Ako osoba dođe nakon 72 sata od silovanja količina i vrsta dokaza koji se mogu prikupiti ovisit će o situaciji Kad god je to moguće forenzičke dokaze treba prikupiti tokom liječničkog pregleda tako da osoba ne mora proći kroz nekoliko pregleda i proživljavati traumu
Specijalista ginekolog je dužan slijediti protokol kliničkog postupanja u slučaju silovanja pri prikupljanju forenzičkih dokaza u slučaju seksualnog nasilja Specijalista urolog obavlja pregled u slučaju daje seksualno nasilje odnosno silovanje izvršeno nad muškarcima
Sekundardno i tercijarno upućivanje (referai) prema dodatnim zdravstvenim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebno I u slučajevima kada su terenski uvjeti nestabilni pružatelji prve pomoći će pacijentežrtve uputiti u najbliži dom zdravlja za dalji tretman iili pregled Sekundarna zdravstvena zaštita obavlja se po osnovu uputnice iz službe primarne zdravstvene zaštite Zdravstveni stručnjaci na terenu su dužni osigurati pratnju i transport ambulantnim vozilom do najbliže zdravstvene ustanove DRC osigurava pratnju dok lOM osigurava transport osobe Uz insistiranje preživjele osobe RZN pratnju može da čini I psiholog s kojim je osoba uspostavila odnos povjerenja ili prevoditeljkulturalni medijator
Važno je naglasiti da kada su u pitanju žrtve ili ranije žrtve silovanja Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu pruža postekspozicijsku profilaksu (PEP) U
mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na Internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsffmohgovba
Seksualno i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR 2003 str 74 i 75
47
slučaju PEP tretmana za HIV omogućen je kontakt sa relevantnim centrima u susjednim zemljama U slučaju potrebe za zdravstvenim uslugama za žrtve RZN u prisilnim brakovima i si zdravstveni radnici upućuju osobu na psihosocijalne usluge na zahtjev i uz dozvolu same žrtve
Glavne lokacije na kojima se pružaju usluga za žrtve rodno zasnovanog hastija u kriznim situacijamalaquo Ambulanta u Privremenom piih^tnom centru (DRC)bull Centar za žene I djevojke ~ pružanje pslhoterapeutskih usluga žrtvama RZN
(UNFPA)75raquo Centar za dječake i mladiće (UNFPA)^reglaquo JU Dom zdravija Kantona Sarajevoraquo Opća bolnica raquoPrim dr Abdulah Nakaš Sarajevo - odjel ginekologijebull Klinika za ginekologiju i porodiljstvo ltginekoioške usluge) i Klinika za infektivne bolesti
(PEPseksuaino prenosive bolesti) Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo I Zavod za javno zdravstvo
12 PSIHOSOCIJALNI ODGOVOR
Osnovni razlozi za migraciju najčešće su tjelesna ugroženost zabrinutost za djecu prisilna evakuacija razorenost doma Ovakva izuzetno stresna situacija na koju pojedinac nema utjecaja često puta ima za posljedicu razdvajanje od porodice ugroženost kako primarnih (tjelesna sigurnost) tako i sekundarnih potreba (socijalnih ekonomske sigurnosti društvenog statusa potrebe za afirmacijom) te promjenu dotadašnjeg uobičajenog načina života
Vrlo često se radi o osobama narušenog samopoštovanja kao posljedice postupanja prema njima u njihovoj zemlji porijekla Te osobe u novoj sredini nemaju riješen legalni status pa ni priliku ostvarivanja zadovoljavajućeg socijalnog statusa ili su pak ograničenih radnih mogućnosti Ne raspolažu socijalnom mrežom razdvojeni su od porodice zemlje porijekla i svega što im je donedavno predstavljalo svakodnevni život Nepovjerenje otuđenost porodični problemi zdravstveni problemi i problemi psihičke prirode najčešće su proizašli kao posljedica doživljene traumatizacije
U psihološkom smislu svako radikalno izmještanje osobe iz prvobitne životne sredine u novu sredinu rezultira rascjepom između starog i novog psihološkog prostora Stoga je za osobu koja je emigrirala vrlo važno da dobije podršku i da ima mogućnost razmjene iskustava i emocija s osobama koje potječu iz istog kulturalnog okvirarsquo^
Zadatak Je psihosocijalnih intervencija u radu sa traumatiziranim osobama podržati proces ozdravljenja uklanjajući prepreke koje mogu dovesti do dugoročnih štetnih posljedica izazvanih traumatizacijom Potrebe za određenom vrstom psihosocijalne pomoći javljaju se pretežno pod utjecajem specifičnih karakteristika pojedinaca (ili grupa) i trenutnih vanjskih okolnosti (način smještaja ishrana organizacija slobodnog vremena) Stoga dinamičnosti promjena u objektivnim I subjektivnim prilikama osobe sistem treba biti prilagođen Vrsta i
u Centru se ne obavljaju ginekološki preglediCentar za dječake i mladiće u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj osiguravaju edukaciju o životnim vještinama
prevenciju ublažavanje i odgovor na RZNPriručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka
Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine str 108^ Op cf str 109
48
obim potrebnih intervencije ovisi o više faktora a što je uvjetovano potrebama pojedinaca odnosno zajednice kao cjeline
Psihosocijalni odgovor sastavni je dio prve pomoći ljudima u kriznim situacijama U uvjetima koji su opisani naprijed jasno je da RZN stavlja ogroman pritisak na mentalno zdravlje žrtve i može uzrokovati veoma ozbiljne probleme uključujući stalne osjećaje straha srama Ili krivnje Također to može da rezultira bolestima kao što su posttraumatski stresni sindrom (PTSP) depresija i anksioznost poremećaj spavanja i prehrane kao i psihotični poremećaji
Međutim žrtve se mogu oporaviti od traume (i sposobne su funkcionirati bez ikakvih očiglednih ozbiljnih problema) podsvjesno aktivirajući svoje mehanizme za suočavanje kao što su zaboravljanje poricanje i duboko potiskivanje doživljenog traumatskog događaja
Ono što je važno naglasiti je da sve žrtve trebaju dodatnu podršku kako bi nastavile sa svojim životima Članovi porodice žrtava RZN također mogu osjetiti različite štetne emocije zbog čega i oni trebaju podršku To je osobito važno za neke kulture u kojima RZN može dovesti do socijalne isključenosti cijele porodice ne samo žrtvepreživjele osobe
Štetne emocionalne psihološke i socijalne posljedice RZN trebaju se pažljivo tretirati isključivo od strane obučenih zdravstvenih stručnjaka te posebno obučenih i kvalificiranih volontera Posebnu pažnju treba pokloniti psihosocijalnoj pomoći za djecu žrtve Takva pomoć treba biti prilagođena djeci I pružana od strane zdravstvenih stručnjaka adekvatno obučenih za rad s djecom Intervjueri treba da budu svjesni činjenice da su neki počinitelji članovi porodice ili pratitelji Prema tome djecu uključujući maloljetnike bez pratnje treba intervjuirati kada nijedan član porodice ili saputnik nije prisutan međutim staratelj djeteta mora biti obavješten i dati pristanak da se vodi razgovor
Svaka komunikacija sa osobama u riziku gt žrtvamaosobama koje su preživjele RZN odvija se u posebnom ili povjerljivom prostoru dostupnom na terenu (u prihvatnim centrimaprijemnim objektima) koji treba biti siguran te u posebnom dijelu namijenjenom djeci ukoliko ima prostora i mogu se urediti posebne prostorije za tu namjenu
U slučajevima kada osobe koje su preživjele RZN trebaju zdravstvenu zaštitu ili brigu socijalni radnicipsihoiozi uvijek trebaju biti u pratnji osobe ph komunikaciji sa snagama sigurnosti I prilikom pregledakonsultacija sa zdravstvenim stručnjacima Obučeni prevoditeljikulturni medijatori trebaju uvijek biti prisutni
Prilikom prikupljanja i razmjene informacija potrebno je- Pružiti žrtvama potpune Informacije o relevantnim psihološkim postupcima i njihovim
ograničenjima dostupnosti i raspoloživosti takvih usluga i kako stupiti u kontakt sa nadležnim pružateljima usluga ako je moguće važno je ponuditi pomoć i usluge prevoditelja Međutim žrtve treba da donesu informiranu odluku o tome s kim i kakve informacije dijele o RZN
- Prikupiti podatke voditi evidencije I podijeliti informacije uz potpuno poštivanje dostojanstva žrtava i povjerljivosti informacija o njima u skladu sa zakonom
- Poštovati želje žrtava - žrtve imaju slobodu izbora (bez obzira na to žele ii zatražiti pomoć kakvu vrstu pomoći I od koje organizacije ili ustanove)
Svi stručnjaci koji su u kontaktu sa žrtvama moraju proći obaveznu obuku za RZN u skladu sa UNFPA standarima i ovim Smjernicama
49
Upućivanje (referat) prema dodatnim psihosocijalnim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebna dodatna psihološka podrška izvan kapaciteta osiguranih u prihvatnom centru a osoba o kojoj se radi izrazi namjeruvolju da ostane u zemlji i traži dodatnu pomoć psihološko savjetovanje i terapiju može pružiti obučeni psiholog iz centara za mentalno zdravlje u zajednici a koji djeluju u okviru JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Potrebno je osigurati prevoditelje za ovu namjenu a kroz programe podrške UN agencija i nevladinih organizacija koje djeluju u prihvatnim centrima
U skladu s protokolom za postupanje prema žrtvama RZN u zdravstvenim ustanovama zdravstveni stručnjaci dužni su pregledati sve osobe koje su žrtve RZN Potrebno je utvrditi psihološko stanje žrtve (putem intervjua opservacije testiranja) te donijeti psihološki iili psihijatrijski nalaz
Pružatelji psihosocijalne podrške upućuju na profesionalne ustanove za mentalno zdravlje najčešće kada je potreba dodatna - ali još uvijek ograničena ~ stručna pomoć iili medikamentozni tretman u cilju stabilizacije simptoma anksioznosti Ovo se smatra dovoljnim u smislu poticanja mehanizama za tretman I pružanje podrške raseljenim osobama ili osobama koje se kreću ka željenim destinacijama U slučaju ozbiljne manifestacije anksioznosti ili sigurnosne prijetnje psihosocijalni radnici savjetuju da se osoba zbrine na sigurnoj lokaciji u zemlji u kojoj može dobiti integrirane i dugoročne usluge
Kada je riječ o zaštiti djece i maloljetnika treba imati u vidu da- procjenu provodi posebno obučen stručnjak iz centra za socijalni rad^^ Staratelj mora
biti uključen u procjenu osim ako nadležni centar za socijalni rad drugačije ne odluči- je važno osigurati bezbjednost- se djecu žrtve uputi prema ustanovamaorganizacijama specijaliziranim za rad sa
djecom
Skloništa za žrtveosobe koje su preživjele rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici
Ako osobe u rizikužrtve RZN izraze potrebu za srednjeročnom i dugoročnom zaštitom i ako su spremne ostati u zemlji duži vremenski period bit će upućene u skloništa koja vode organizacije civilnog društva
Skloništa pružaju integriranu psihosocijalnu podršku I zaštitu na duži vremenski period Usluge uključuju
- zaštitu kroz smještanje osoba u rizikužrtava u sigurnu kuću- socijalno I pravno savjetovanje (za odrasle djecu i porodice)- psihološku podršku i terapiju- olakšavanje pristupa relevantnim i pravnim procedurama- olakšavanje pristupa drugim uslugama (uključujući zdravstvo i sigurnost)
Upućivanje se vrši putem nadležnog centra za socijalni rad u općinama Ilidža i Hadžići te Tužiteljstva Kantona Sarajevo a u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo
U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana i za urgentne potrebe za
u toku Je i izrada Smjernica za postupanje sa maloljetnicima bez pratnje
50
žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući U slučaju prijema DRC će obezbjediti testiranje osoba na Covid-19 u jednoj od certificiranih laboratorija
UNFPA će u saradnji sa Fondacijom lokalne demokratije uspostaviti procedure smještaja i načine rada i rješavanja slučaja
Usluge pslhosodjafne podrške žilViarnaAosdbžma koja s^u pr^ivjefe rodno zasnovanonasilje u kriznim situacijama a za područje Kantona Sarajevo pružajubull Međunarodne organizacije
- UNFPA - podrška ženama i djevojkamaJ BHWI 4 podrška porodicama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci te drugifri
ranjivim grupama (ženama koje su same LGBTl osobama i si)- MdM ldquo podrška muškarcima (pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su
preživjeli seksualno nasilje i počiniteljima RZN)- World Vision gt podrška djeci u pratnji djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci I
majkamabull Centar za mentalno zdravlje u zajednici (u okviru JU Dom zdravija Kantona
Sarajevo)laquo Kantonalni centar za socijalni rad (posebno centri za socijalni rad u općinama llldža
i Hadžići) f Sklonište ^ sigurna kuća (u okviru Fondacije lokalne demokratije)
13 SIGURNOSNI ODGOVORSigurnost je prvi i glavni prioritet za sve žrtve RZN Nadležna tijela vlasti treba da imati glavnu ulogu u garantiranju sigurnosti postupajući u skladu sa važećim propisima i svojim ovlastima Poseban fokus treba staviti na migracije azil i graničnu policiju
Policijski odjeli koji rade na RZN trebaju biti upoznati sa rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama i biti dio postupanja sa žrtvama a u skladu sa ovim Smjernicama i važećim propisima Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo općinski sudovi i kantonalni sud također se trebaju upoznati sa problemom RZN u kriznim situacijama kako bi mogli osigurati rodno osjetljiv pristup pravdi žrtvamapreživjelim
Prva zaštitna pomoć
Organizacije koje su nadležne za postupanje u kriznim situacijama uglavnom reagiraju na način da odmah sklone ugroženu osobu ili žrtvu RZN u kriznim situacijama od neposrednih prijetnji te rade na sprječavanju prijetnji od nasilja u okviru svojih dužnosti i u saradnji sa centrom za socijalni rad Ministarstvom zdravstva lOM-om (preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo) Crvenim krstomkrižom UNHCR-om i drugim relevantnim humanitarnim akterima prisutnim na terenu Ako radnici na terenu identificiraju rizične slučajeve iili žrtve RZN tokom pružanja prioritetnih zdravstvenih usluga (uključujući i psihološku prvu pomoć) dužni su predmet uputiti pripadniku sigurnosnih snaga na terenu na jasan zahtjev osobe koja je u pitanju iili primijeniti posebne mjere kada utvrde da je žrtva ili druga osoba u prihvatnom centru u neposrednoj opasnosti Posebne zaštitne mjere uključuju ali nisu ograničene na sljedeće
- Transport uz pratnju na određenim dijelovima tranzitnemigrantske rute- Sklanjanje žrtveosobe u riziku od grupe s kojom putuje (ako je polazak odgođen ili je
osoba sklonjena u posebnom skloništu)
51
- Osoba u rizikužrtva sklonjena Je u posebno skloništesiguran prostor uz nadzor (tokom noći ili tokom perioda čekanjagodišnjih odmora)
- Olakšavanje pristupa i pomoć tokom procedure za traženje azila u zemlji
Kad je u pitanju prioritetna sigurnost od ključne je važnosti osobi dati blagovremene i tačne informacije o zakonskim pravima žrtve te navesti ko može pružati 24-satnu pravnu podršku
Žrtvepreživjeli trebaju biti informirani o- postojećim mjerama sigurnosti za preveniranje reviktimizacije- procedurama vremenskom rasporedu mogućnostima i izazovima u primjeni rješenja
predviđenih domaćim zakonodavstvom- postojećoj podršci i ograničenjima kao i o očekivanom vremenskom okviru u slučaju
pokretanja fonrialnih pravnih procedura ili rješenja putem alternativnog pravnog sistema uz naglašavanje da su usluge također dostupne u tom okruženju što podrazumijeva prevoz i pratnju do suda pravnu pomoć I podršku tokom cijelog procesa Ove usluge mogu da pužaju organizacije civilnog društva koje nude pravnu pomoć na primjer NVO Vaša Prava BiHregdeg
- kantonalni zavod za besplatnu pravnu pomoć
U slučaju da korisnici na licu mjesta zatraže zdravstvenu uslugu zbog seksualnog i fizičkog nasilja koje je Izazvalo ozbiljnu tjelesnu povredu (uključujući silovanje) slučaj mora biti odmah prijavljen policiji od strane lOM-a a preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo U opravdanim slučajevima slučaj može biti prijavljen policiji i od strane drugih aktera Ako se radi o djeci bez pratnje važno je skrenuti pažnju da se ne preduzimaju koraci bez staratelja
Ako osoba u riziku - žrtva zatraži pristup domaćim procedurama i uslugama za postupanje u slučajevima RZN snage sigurnosti na terenu ukoliko su prošle adekvatnu obuku će dokumentirati prijavu žrtve u skladu sa standardiziranim procedurama u povjerljivom prostoru (kroz postojeće obrasce koje policija koristi u skladu sa važećim propisima) u prisustvu socijalnog radnikapsihoioga i pravnika Ukoliko predstavnik snaga sigurnosti nije prisutan na terenu nadležni službenik će uputiti slučaj obučenoj osobi u najbližoj policijskoj stanici ili drugoj relevantnoj instituciji
Sekundarni i tercijarni sigurnosni odgovor
U slučaju da osoba koja jeste ili je bila žrtva RZN zvanično prijavi incident unutar domaćeg pravnog sistema prijava se odmah podnosi policiji Policija nakon zaprimanja prijave odmah obavještava dežurnog tužitelja koji daje upute o postupanju Obučeni policijski službenik iz jedinice za krvne i seksualne delikte ili jedinice za nezakonitu trgovinu ljudima -- ovisno o slučaju će zaprimiti slučaj Kad god je moguće razgovor treba voditi službenik istog spola kao i žrtva Izjava žrtve bit će snimljena u prisustvu nadležnog socijalnog radnika za svaki prihvatni centar obavezno uz staratelja ako se radi o maloljetniku bez pratnje iili pravnika iz NVO Vaša prava (koji će pružiti besplatnu pravnu pomoć i pomoć pri zagovaranju ili uputiti na besplatnu pravnu pomoć kroz druge ustanoveorganizacije)
Ukoliko je žrtva maloljetna izjava se uzima u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima (Glava ldquoKrivična djela na štetu djece i maloljetnika) Dakle s djetetom odnosno mlađom maloljetnom osobom se obavlja razgovor tj uzima izjava Takvo saslušanje se može provesti najviše dva puta Tužitelj ili ovlaštena službena osoba ispitivanje obavlja putem
Udruženje Vaša prava BIH je osim za pružanje pravne pomoći u postupku azila spremno i raspolaže kapacitetima za paižanje informacija i asistencije I u drugim postupcima naročito kada se radi o preživjelim RZN
52
tehničkih uređaja za prenos slike i zvuka a bez prisustva tužitelja ili ovlaštene službene osobe u prostoriji gdje se svjedok nalazi Saslušanje djeteta ili maloljetnika se po pravilu obavlja uz pomoć pedagoga psihologa ili druge stručne osobe Dijete ili mlađa maloljetna osoba može se saslušati u svom stanu ili drugom prostoru u kojem boravi ili centru za socijalni rad
Nakon što se uzme izjava po nalogu tužitelja policija dokumentira izjavu žrtve Tužitelj će dalje savjetovati o vrsti forenzičkih pregleda u tom slučaju Na taj način žrtva može u svakom trenutku dokazati da je prijavila incident i zatražila da se dokazi prenesu u bilo koju zemlju u kojoj želi prijaviti zločin
Ako žrtva iskaže namjeru da podnese zahtjev za azil predmet se odmah upućuje Ministarstvu sigurnosti BiH sa jasnom naznakom roka za podnošenje zahtjeva za azil Propuštanje roka osim ako ne postoje opravdani razlozi smatra se kao da je lice odustalo od podnošenja zahtjeva za azil i predmet se prosljeđuje Službi za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH na dalje postupanje Ukoliko postoje indicije da se radi o osobi koja je preživjela RZN uključivanje Centra za socijalni rad neophodno je od momenta identifikacije
Žrtve moraju biti obaviještene o svojim pravima i obavezama koje se odnose na postupak azila Besplatna pravna pomoć i savjetovanje o postupku azila osigurat će NVO Vaša prava BiH U slučaju aktivacije nacionalnih pravosudnih i pravnih postupaka osobe u pitanju će biti usmjerene na migrantske privremene prihvatne centre s odgovarajućim smještajem za ranjive skupine
Osim toga ovisno o okolnostima zahtjevi za azil koje podnose žrtve RZN imaju prioritet u postupku dobijanja azila u skladu sa stavom (3) člana 29 Zakona o azilu budući da spadaju u kategoriju osoba izvrgnutih oblicima ili psihičkog nasilja Ministarstvo sigurnosti BiH to treba da ima u vidu kod obrade podnesenog zahtjeva Također ukoliko osoba potpiše punomoć Udruženju ldquoVaša prava BiHrdquo osigurava se pristup postupku azila bez odlaganja
Glavne institucije za sigurnost Г pravnu pomoć koje pružaju zaštitu žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevobull MUP KS - policijski službenici Uprave policije nadležni za prijavljeno krivično djelo
shodno pravnoj kvalifikaciji i mjesnoj nadležnosti preduzimaju mjere i radnje na dokumentovanju krivičnih djela koja u biću i bitnim obilježjima krivičnog djela imaju element rodno zasnovanog nasilja
JU Kantonalni centar za socijalni rad (posebno Centri za socijalni rad ~ llidža i Hadžići zbog prihvatnih centara situiranim u ovim općinama)
jlaquo Tužiteljstvo Kantona Sarajevobull Državna agencija za istrage i zaštitu - SIPAlaquo Služba za poslove sa strancima (u okviru Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine)
- Terenski centar Sarajevo t Imrgracioni centar)raquo HV0 Vaša prava BiH __________
14 KOORDINACIJAKoordinacija se odnosi na višesektorsku koordiniranu akciju koja uključuje više sudionika iz sljedećih sektora socijalna zaštita zdravstvo sigurnost pravosuđe i ljudska prava kao i druga područja relevantna za provedbu postupaka za sprječavanje I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Koordinacija se mora postići u skladu sa zakonom I ovim Smjernicama Relevantne institucije dužne su organizirati zajedničke sastanke za poduzimanje mjera i rješavanje
53
pojedinačnih slučajeva RZN Svaki sudionik koji radi na terenu treba imenovati koordinatoraslužbenika za vezu i njegovog zamjenika koji će prisustvovati sastancima za upravljanje predmetima
Podršku migrantimaizbjeglicama pružaju u značajanoj mjeri UN agencije a shodno svojim mandatima Vodeće agencije koje pružaju podršku ispred UN-a su lOM i UNHCR uz pomoć drugih UN agencija kao što je UNICEF UNFPA te drugih međunarodnih organizacija
Koordinacijsko tijelo za praćenje izbjegličko-migrantske krize u Kantonu Sarajevo je multisektorsko tijelo imenovano od strane Vlade Kantona Sarajevo a sastavljeno od predstavnika različitih organa ustanova i organizacija
Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH i lOM prikupljaju podatke na mjesečnoj osnovi i pripremaju izvještaj o incidentima a koji se dostavlja Koordinacijskom tijelu putem Ministarstva za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo
Koordinacijsko tijelo će tako imati uvjete da vrši komparaciju mjesečnih Izvještaja iz prošlog perioda i da raspravi i analizira informacije o prijavljenim incidentima RZN općim rezultatima sigurnosnim pitanjima preporukama i pitanjima koordinacije I drugim faktorima Informacije će poslužiti kao smjernice za kontinuirani razvoj preventivnih mjera i postupanja Svakl sektor bi trebao prikupljati i analizirati kvalitativne informacije o incidentima koji nisu prijavljeni uključujući rezultate iz grupnih rasprava glasine o incidentima RZN percepciju zajednice o rizicima ili sumnjivim aktivnostima i sva druga pitanja koja su primjećena i na koja se sumnja Informacije se predstavljaju I o njima se raspravlja na sastancima Koordinacijskog tijela
15 DOKUMENTOVANJE
Postojanje podataka i pristup stručnom tumačenju prikupljenih (kvalitativnih i kvantitativnih) podataka od ključne su važnosti za bolje planiranje inicijativa za sprječavanje RZN nad izbjeglicama i migrantima i njihovu zaštitu od takvog oblika nasilja Za svaki prihvatni centar odgovorne osobe dužne su ispuniti Obrazac za prijavu incidentu (Prilog 3) i dostaviti mjesečne podatke o svim slučajevima Koordinacijskom tijelu za praćenje Izbjegličko- migrantske krize u Kantonu Sarajevo
Prikupljanje podataka i analiza imaju za cilj- podržati relevantne sudionike na terenu u prikupljanju osnovnih i koherentnih
informacija o RZN u kriznim situacijama- osigurati sigurno i povjerljivo upravljanje podacima u skladu sa zakonom i najboljim
međunarodnim praksama- osigurati da se podaci o RZN koriste za donošenje odluka koordinaciju i
zadovoljavanje potreba žrtava- osigurati agregiranje podataka I tematsko izvještavanje o RZN u kriznim situacijama~ podići svijest donatorima agencijama UN-a i drugim međunarodnim akterima o
dodatnim aktivnostima koje treba poduzeti kako bi se poboljšala prevencija RZN i zaštita žrtava među migrantima
Služba za poslove sa strancima (u sastavu Ministarstva sigurnosti BIH) koja upravlja privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo i Međunarodna organizacija za migracije - iOM koja tim centrima koordinira zadužene su i za prikupljanje podataka o slučajevima RZN kao i koordinaciju sa drugim relevenantim akterima Podaci se evidentiraju putem Obrasca za prijavu incidenta (Prilog 3) koji sadrži i dijelove koji se
54
odnose na poduzete korake u različitim sektorima tj ria pruženu podršku i pomoć žrtvi od strane nadležnih službi i organizacija
Podaci iz navedenog obrasca obrađuju se na mjesečnoj osnovi kao što je istaknuto naprijed U tom smislu mjesečni izvještaji sadrže sljedeće podatke
- podaci razvrstani prema spolu- podaci razvrstani prema starosnoj dobi- bračni status- ostali demografski podaci- lični status u tranzitu ili tražitelj azila- vrsta incidenta (vidjeti definiciju RZN u kriznim situacijama i Istanbulsku konvenciju)- vrste posljedica- mjesto I vrijeme Incidentardquo vrsta pruženih usluga uključiti i ranije usluge)- upućivanje
SigurnostPodaci i informacije trebaju se prikupljati pohranjivati i dijeliti na način koji je u skladu sa važećim etičkim i sigurnosnim načelima kao što su
- sigurnost i zaštita korisnika u bilo kojem trenutku i- sigurnost podataka u bilo kojem trenutku
PovjerljivostLični podaci i informacije mogu se dijeliti među relevantnim institucijama po mogućnosti na osnovu informiranog pristanka (Prilog 2) osobe o kojoj se radi a u cilju da se odgovori na potrebe i prava osobe (u smislu njene zaštite pružanja pomoći zdravstvene brige i dobrobiti)
Anonimnost i informirani pristanak- Podacistatistika trebaju se prikupljati tokom pružanja prve pomoći- Lični podaci i informacije o slučaju trebaju se prikupljati tokom savjetovanja i daljeg
upućivanja a na osnovu informiranog pristanka osobe o kojoj se radi
Dokumentiranje prijavljenih slučajevaAkteri koji rade unutar sistema prevencije i zaštite od RZN dakle izvan prihvatnih centara također su dužni prikupljati i održavati prepoznatljivim podatke i Informacije prikupljene tokom savjetovanja kao i u narednim fazama pružanja brige žrtvama a u skladu sa važećim propisima svako u okviru svoje nadležnosti Zabilježeni podaci imaju značaj kod koordinacije sa nadležnim tijelima unutar prihvatnih centara jer čine dio podataka za jedinstveni izvještaj o poduzetim koracima u pojedinim slučajevima
httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationTool_Feb20l12pdf
55
IV DIO
PRILOZI
56
PRiLOG 1 ldquo Psihološka prva pomoćŠta uradKI Sta ne raditi
Nađite mirno mjesto za razgovor (izdvojenu prostoriju centar za žene i djevojčice centar za dječake i mladiće prazan ured i si) i smanjite mogućnost bilo kakvih vanjskih smetnji - npr prostor bi trebao biti povezan sa zdravstvenim objektom za žene (mobilna ginekološka klinika)
Ne započinjite razgovor na mjestu gdje se osoba očigledno osjeća nesigurno ili neugodno
Jasno recite da ne morate čuti cijelu priču da biste bdquopovjerovali ali da jeste voljni da saslušate ako osoba želi da govori
Ne vršite pritisak na žrtvu da vam ispriča svoju priču
Sjednitestanite blizu osobe ali zadržite odgovarajuću distancu ovisno o uzrastu spolu i kulturi iz koje osoba dolazi
Ne dodirujte osobu ako niste sigurni da je to adekvatna gesta
Dajte osobi do znanja da je pažljivo slušate (npr klimajte glavom ili povremeno recite bdquoa-halsquo)
Ne osuđujte osobu zato što nije nešto poduzela ili zbog toga kako se osjeća Nemojte reći bdquoNe trebate se tako osjećati ili bdquoTrebate biti sretni što ste živi
Poštujte privatnost osobe i čuvajte povjerljivost svih informacija koje je podijelila s vama
Ne pričajte o nekom drugomNe pričajte o svojim problemima
Budite strpljivi ljubazni i mirni Ne prekidajte i ne požurujte osobu dok vam prenosi svoju priču (npr tako što gledate na sat ili pričate prebrzo)
Poštujte osjećaje osobe Priznajte njenu tugu bol ljutnju itd (Npr bdquoVrlo mi je žao mogu zamisliti kako vam Je bilo teško)Pokažite da shvatate kako je teško izraziti takva osjećanja i podijeliti ih s drugima
Nemojte samo pasivno ili bezobzirno čekati da osoba podijeli s vama informacije
Pokažite da ste svjesni da se nasilje događa i da pogađa ljude koji su žrtve oružanih sukoba ili su raseljeni te da znate kako je to teško pogotovo za ženedjevojčice
Nemojte misliti ili se ponašati kao da vi morate riješiti sve probleme koje osoba ima umjesto nje same
Uvijek naglašavajte vezu između razumijevanja za ono što je žrtva nasilja preživjela i mogućnosti da se osoba osjeća bolje i dobije pomoć
Ne dajite lažna obećanja i ne podižite nadu neosnovano
Dok razgovarate s osobom dajte joj informacije o dostupnoj pomoći i rješenjima koja mogu odgovoriti na njene trenutne potrebe
Ne govorite o ljudima na negativan način (npr ne nazivajte ih ludim ili idiotima)
Ponudite informacije koje imate Recite osobi iskreno šta znate a šta ne (Npr bdquoNe znam ali ću pokušati saznati i obavijestiti vas)
Ne izmišljajte stvari ako nešto ne znate
Pružite informacije na jasan jednostavan i razumljiv način
Ne koristite pretjerano stručne termine
Odajte priznanje snazi osobe i činjenici da je uspjela izdržati tešku situaciju
Ne omalovažavajte ličnu snagu osobe i njen osjećaj da se može sama brinuti o sebi
Dopustite osobi da plače i razumno kontrolirajte plakanjeUspostavite fizički kontakt ako je to odgovarajuće da smirite osobu (držite je za ruku stavite ruku na njeno rame)Pričajte o plakanju kao nečem pozitivnom kao o koraku koji vodi prevazilaženju trenutne situacije
Ne pokazujte da vam je neugodno ili da ste iznenađeni ako osoba počne pričati o svom stresu o zlostavljanju koje je preživjela ili ako pokaže jaku emocionalnu reakciju
bok razgovarate i pružate pomoć stalnonaglašavajte da je osoba sada sigurna - imajte na umu sve trenutno dostupne zaštitne mjere i obavijestite osobu o njima
Ne forsirajte osobu da govori ili daje informacije ako se očito osjeća nesigurno i neugodno
Tišina Ne insistirajte na verbalnoj komunikaciji
Ispratite osobu do mjesta gdje može dobiti dodatnu pomoć ako je zatražiInformirajte je o dodatnim uslugama prema kojima je možete uputiti ako je to potrebno i ako osoba to želi
Ne ostavljajte osobu prije nego što ste sigurni da je njeno psihofizičko stanje stabilno i prije nego što je uputite na mjesto gdje može dobiti dodatnu pomoć -gt u hitnim slučajevima i na zahtjev osobe
57
PRiLOG 2 ~ Obrazac pristanka za davanje informacija
Incident ID Šifra klijenta
Pristanak za davanje ktformacija^^
Ovaj obrazac treba pročitati klijentu ili zakonskom staratelju klijenta na njegovom maternjem Jeziku Treba Jasno objasniti klijentu da može izabrati bilo koju ili nijednu od dole navedenih opcija
Ja ^đajem svoju saglasnost dafme i prezime)
(Naziv organizacije)
da daje informacije o incidentu koji sam prijaviola kako je navedeno u daljem tekstu
1 Razumijem da davanjem ove saglasnosti dajem dozvolu da navedena organizacija dalje dijeli specifične informacije o slučaju iz mog izvještaja o incidentu i to sa pružateijemima usluga koje
sam naveola kako bih mogaola dobiti pomoć po pitanju mojih potreba vezano za sigurnost zdravlje psihosocijalnu pomoć iill pravnu zaštitu
Razumijem da će dijeljene informacije biti tretirane povjerljivo i s poštovanjem te da će se
podijeliti samo prema potrebi za pružanje pomoći koju zatražim
Razumijem da davanje ovih podataka znači da osoba koja se nalazi u agenciji ili službi koja je
označena u nastavku može doći razgovarati sa mnom U svakom trenutku imam pravo izmijeniti mišljenje o dijeljenju informacija s određenom agencijomkontakt osobom navedenom u nastavku
Želim da informacije budu podijeljene sa sljedećim službama
(Označite sve Što je relevantno i navedite ime obekt i agencijuorganizaciju ako je primjenjivoj
Affi
Da N0 službe sigurnosti (navesti)
Oa Њ psihosocijalne usluge (navesti)
Ш m zdravstvene usluge (navesti)
Da Ne sigurna kućasklonište (navesti)
pa Ne pravna pomoć (navesti)
Ш službe koje osiguravaju sredstva za život (navesti)
Ds Ne ostale usluge (navesti koje i naziv agencije)
rsquo httpwwwgbvimscomgbvims-toolsintake-forrTV
58
Saglasnost označava klijent Oa
(ili rođiteljstaratelj za klijente mlađe od 18)
Ne
Potpisotisak prsta klijenta
Službenik koji vodi predmet Datum
Incident ID šifra klijenta
INFORMACIJE ZA VOĐENJE PREDMETA
(NUE OBAVEZNO)
Ime i prezime klijenta ^
Ime i prezime staratelja (ako Je klijent rhatolptan)
Broj telefona
Adresa
59
PRILOG 3 o Obrazac za prijavu incidenta
Vrsta incidenta
Broj predmeta Prihvatni centaradresa Datum i vrijeme razgovora
Broj ranijeg incidenta za ovog klijenta (ako postoji)
ŽRTVAPREŽIVJELA OSOBA
Informacije o žrtvipreživjeioj osobi
Ime i prezime Starosna dob Godina rođenja Spol
Adresa Državljanstvo Bračni status Zanimanje
Broj djece Uzrast djece Glava domaćinstva
(osoba ili navesti ime veza sa žrtvom)
Broj statusnog kartona ili
broj lične karte
Ako je žrtvapreživjeli dijete
Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Incident
Mjesto Datum Vrijeme
Opis incidenta (ukratko opisati okolnosti šta se tačno desilo šta se desilo poslije)
60
Informacije o počinitelju (ili počiniteljima)
Ime i prezime Broj počinitelja Spol
Adresa Državljanstvo Starosna dob
Veza sažrtvompreživjelim
Bračni status
Ako je počinitelj nepoznat opisati gaju uključujući prepoznatljiva obilježja
Trenutna lokacija počinitelja ako je poznata
Predstavlja ti počinitelj još uvijek prijetnju
Ako je počinitelj dijete Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Svjedoksvjedoci
Opisati prisustvo svjedoka (uključujući djecu)
Imena i prezimena kao i adrese
PODUZETI KORACI
Koraci poduzeti od datuma popunjavanja ovog obrasca
Slučaj prijavljen Datum prijave Poduzeti koraci
SIGURNOST
Ime i prezime
IOM
Ime 1 prezime
POLICIJA
Ime i prezime
61
CentarSlužba za socijalni rad
Ime i prezime
Zdravstvena ustanova
Ime i prezime
UNHCR
Ime i prezime
UNICEF
Ime i prezime
DRC
Ime i prezime
BHWI
Ime i prezime
Save the Children
Ime 1 prezime
MdM
Ime 1 prezime
Vaša prava BiH
Ime i prezime
Drugo
Ime I prezime
(Ukoliko Je pcrirebno mogu se ckxJati druge organizacije i osobe)
Naučene lekcije
Datum zatvaranja slučaja
62
PRILOG 4 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremenom prihvatnom centru Ušivak
l^učfvšhje na uatuga (zdravstvena^ аасЏШпа^ ps1hosoc(fatna pravne Ш) uvtj^dc se za^tfMt ЗШа i џskl^u s prfsd^om usmjarenkn na preiiv^d^e Žrtva sa obavezno upozori o postaifar^u obaveza da se RZN prijat^ pdfic^i radi provođenja dađjnjih radnji u skladu sa еа^Њбпп propisima u Federaciji BiK
Prijavljivanje nasilja i zahljev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru UŠIVAK svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt telkoja odmah telefonom informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime
kontakt tel) a u formi izvještaja o incidentu najkasnije unaredna četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj telte dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko su kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili IOM sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje lOM-u iili matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Ušivak
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Ušivak
4Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne i povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i BHWI (ime i prezime kontakt tel ) i zakonski staratelj CentraStužbe za socijalni rad čiji je angažman podržan od straneUNiCEF-a (ime i prezimekontakt tel)
Osoba će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućena u UNFPA centar za žene i djevojke u UšiN^cu
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti DRC - ime iprezime kontakt tel UNFPA ~ ime i prezime BHWI - ime i prezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakt tel NVO ime i prezime kontakt telili drugi)
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj - Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)_________ _______________________________________________________
63
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja Hadžtd DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu Prim dr Abdulah Nakašldquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška
Ambulanta u Prihvatnom centru
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
Telefoni za kontakt DRC
DRC Ime i prezime tel Ime i prezime tel
MUP 122 BHWI
Hitna medicinska pomoć
Ime i prezime tel
124 CSR
033 611 111
OJ Dom zdravlja Hadžići
Tel
Ime i prezime tel
Zdravstvena zaštita Psihosocijalna zaštita sigurnost Osnovne potrebe
OJ Dom zdravlja Hadžići i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
Tel UNHCR
UNFPAOpća bolnica NVO Vaša prava BIHbdquoPrim dr Abdulah Nakašldquo TelTel Sigurna kuća
TelKlinički centar Univerziteta u Sarajevu
BHWI
TelTe
Koordinacija RZN zaKanton Sarajevo
UNFPA
64
PRILOG 5 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremnom prihvatnom centru Blažu]t^uihi^ie П9 usluge (sfkwfstmte еесЏгЛпе psihosueijtgne prevne Ud) uvijek laquoo xasrUve na fuistanku žrtvet a u skladu ^0sUtpom usmJererUm na prežNjdie Žrtva se obavezno tgtozori o posfqwyu obaveze da se RZN priavi policiji пШ provodei^i ddinjih radrdi u skladu sa važećim propisima u federaciji BiH
Prijavljivanje nasilja I zahtjev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru Blažuj svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt tel ) koja odmah telefonom Informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime kontakt tela u formi izvještaja o Incidentu najkasnije unaredna Četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prljavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj tel te dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji iz CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez
pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko $u kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili 101И sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje iOM-u iiii matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Blažuj
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Blažuj
Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne I povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i Save the Children (ime i prezime kontakt tel)
U saradnji sa centrom za socijalni rad maloljetnik treba biti prebačen u prihvatni centar Ušivak ili drugi odgovarajući smještajni kapacitet i to kao prioritet i u pratnji Save the Children Maloljetnik će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućen u UNFPA centar za dječake i mladiće u UŠivku gdje će dobiti adekvatnu podršku nakon što relevantne organizacije dogovore neophodan pristup
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja Imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti UNFPA - ime iprezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakttel DRC - ime i prezimekontakt tel Save the Children - ime iprezime kontakt tel NVO ime i prezime
65
kontakt tetШ drugi
U slučaju maloljetnika ^učaj nadgleda Centar za socijalnu zaštitu i drugi akteri zaduženi za dječju zaštite ako ih imenuje nadležno tijelo
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja llidža DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao Što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu bdquoPrim dr Abdulah Nakašrsquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška Ambulanta u Prihvatnom centru
Telefoni za kontaktDRC Ime i prezime tel
MUP 122
Hitna medidnska pomoć 124033 611 111
OJ Dom zdravlja llidža Tel
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
DRCIme i prezime tel
BHWIIme i prezime tel
CSRIme i prezime tel
Sekundarno upućivanjeZdravstvena zaštitaOJ Dom zdravlja llidža Tel
Opća bolnicabdquoPrim dr Abdulah NakašldquoTel
Klinički centar Univerziteta u SarajevuTel
Psihosocijalna zaštita sigurnost i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
UNHCR
NVO Vaša prava BiH Tel
Sigurna kuća Tel
BHWI Tel
Osnovne potrebe Koordinacija RZN zaKantona Sarajev
UNFPA
66
Izvori
Pravni izvori- CEDAW Opće preporuke br 19 i br 35 o nasilju nad ženama- CEDAW Opća preporuka br 24- Konvencija o statusu Izbjeglica i njen protokol (1951)- Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavaju6h postupaka ili kažnjavanja- Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)- Konvencija o pravima djeteta (UN 1989)- Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)- Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom (UN 2006)- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suadoijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CAHVIO
2011) (tzv Istanbutska konvencija)- Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007)- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Krivični zakon Federacije Bosne I Hercegovine (Službene novine Federacije В1Нldquo br 3603 3703
21046904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517)- Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije- Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)- Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)- Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i
3114)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s nasiljem unutar
porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu 2010 godine
neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o djeci koja su svjedod nasilja u porodici
- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu zdravstvenoj zaštiti- Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama- Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u oblasti zdravstva u
Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)- Zakon o azilu (ldquoSlu^jeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)- Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj 3210 - Prečišćeni
tekst) Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (Službene novine Federacije BiHldquo broj 2013)- Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo br
3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210 813 5914)- Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlidSjene novine
Federacije BiHldquo broj 714)- Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije
BiH (Službene novine Federacije BiHldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)- 21akon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona
Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 3816441712818)- Zakon 0 strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiHrdquo broj 8815)- Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik В1Нldquo br 4906 7611 i 8911)- Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513)
Literatura i drugi izvori- Ciljevi održiveg razvoja - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 161COR 17- Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovlna01-30 September 2019ldquo Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine -
Resufsni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva I UNFPA Sarajevo 2020
godine- Minimalni standardi za prevenciju I odgovor na RZN u vanrednim situadjama UNFPA 2015 godine- Objedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji
Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Službeni glasnik BIH 7515)
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim dtuacijama - Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
67
- Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - multisektorski pristup Gender centar Federadje Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018 godina
- Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009 godine
- Priručnik za edukatore Zaštita izt^eglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Radojka Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine
- Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedović i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiH Sarajevo 2018 godine
- Proqena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godine
- Protokoli i standardne operativne proc^ure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Protokol 0 radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 godine
- Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore Podgorica 2010 godine
- Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine
- Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 The Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
- Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR Ženeva 2003
- Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
~ Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine (usvojene odlukom Vlade Unsko- sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni I Hercegovini - februar 2013 godine- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (raquoSlužbene novine Federacije
BiHldquo broj 9513)- UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child
httpswvw unhcrorg4566b 16b2 pdf
Web izvori- httpswww iloorgdynnatlexdocsELECTRONIC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-
104618pdf - httpsemergency unhcrorgentry223896idp-definition- httpwwwunhcrorgprotectionjfeasic3b66c2aa10convention-protocol-relating-status-refugeeshhnl- httpwwwunorgenuniversal-declaration-human-rights- htfaswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx- httpswww ohchr orgenprofessionalinterestpagescescr aspx- httpwww un orgwomenwatchdawcedaw- httpwwwrefworldorgdocid52d920c54html- httpstbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GlobalCEDAW_C_GC_35_826
7_Epdf- httpwww refworid orgdocid453882a73 html- httpswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesa-caspx- httpswwwunfpa orgsitesdefaultfilespub-
pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf- httpwwwwreliefwebintAvrwbnsfs40B847015485B34749256BFE0006E603- httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Gender-based-Violence-
Guidelines_lo-respdf- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-Toolpdf- httpswwwunodcorgdocumentstreatiesUNTOCPubiicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf- htfawww unorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-e pdf~ httpwwwunhcrorg453492294pdf- httpportasunsscorgenrolindexphpid=75- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationT ool_Feb20112pdf- httpsfmohgovba
68
centru Ušivak i u dnevnoj i u noćnoj smjeni Uloga imenovanog posebnog staratelja je brinuti se o djetetovim potrebama i osigurati da se osiguraju njegovi najbolji interesi i prava
Neke agencije su prisutne svaki radni dan dok nekoliko drugih agencija je prisutno 24h u centru lOM koji koordinira radom u centru prisutan je 24 sata
Terenski centar Službe za poslove sa strancima je također prisutan svaki radni dan za potrebe izdavanja prvog dokumenta ldquoPotvrda o iskazanoj namjeri zahtjeva za azilrdquo
Kroz navedene djelatnosti i opisane aktivnosti koje pružaju sve navedene organizacije osigurava se mogućnost identifikacije djelovanja pa i prevencije sigurnosnih potencijalnih rizika koji svakako postoje s obzirom na specifičnosti populacije koja dolazi Konstantna koordinacija partnerskih organizacija redovni sastanci te izvještavanja pospješuju kvalitet rada u centrima i neophodni su za pravovoremeno djelovanje u cilju sprječavanja potencijalnih rizika
Kao što Je već navedeno u centru Ušivak borave porodice sa djecom (majke očevi i djeca) same odrasle žene te djevojčice maloljetnice (do 17 godina) zatim samohrane majke samohrani očevi maloljetnici bez roditeljskog staranja te samci odrasli muškarci
U centru Blažuj borave samci muškarci
112 Rizici
Svaki dolazak ranjivih kategorija na teritorij Bosne i Hercegovine iziskuje profesionalnu procjenu i pomoć stručnjaka u smislu identifikacije potreba te prevencije rizika O Identifikaciji kriterija ranjivosti će se govoriti u posebnom podnastovu a ovdje će se dati samo prikaz faktora rizika
Porodice dolaze iz različitih kultura te je kulturološki aspekt izuzetno važan u radu sa ovom kategorijom pa u vezi s tim su uposleni i kulturni medijatori u lOM-u i drugim agencijama koji svakako pomažu u procjeni najboljeg interesa za svaku osobu Kulturološki aspekt u vezi sa pitanjem nasilja također je jako specifičan s obzirom na to da utiče na percepciju nasilja ali I na prepoznavanje I reagiranje na nasilje Uloga psihologa psihoterapeuta i socijalnih radnika kao i drugog stručnog osoblja je Izuzetno važna u identifikaciji osvještavanju i prevenciji takvih slučajeva
Porodice koje dolaze te prolaze prvi korak Iskazivanja namjere zahtjeva za azil izjavljuju da su uglavnom iz Iraka Sirije Afganistana Ubije Maroka Alžira Palestine Bangladeša Pakistana Nije rijedak slučaj prijave nasilja nad ženama u porodici od strane muža Od početka rada centra Ušivak do danas zabilježen je broj od 20 slučajeva nasilja u porodici Neotkrivenih slučajeva je mnogo više Prema podacima lOM-a prijava pltxlrazumijeva prljavu uposlenicima u privremenom prihvatnom centru nakon čega se uglavnom nailazi na odbijanje od strane žrtve da nastavi procedure i prijavi policiji nasilje Niz je faktora koji utiču na takve odluke i o njima će se detaljnije govoriti u nastavku ovog dokumenta
Važno je napomenuti da je put koji prolaze prema onome što navedu u razgovorima izuzetno naporan nesiguran I težak a kulture iz kojih dolaze probleme koje nose u porodici još Iz perioda boravka u zemlji porijekla eskaliraju nerijetko u centru Tada se spoznaje da je problem izuzetno složen (primjer saznaje da se radi o ugovorenom braku iz zemlje porijekla da nije prvi put da muž udari suprugu već da je nasilje svakodnevnica u toj porodici te da žrtve imaju ozbiljnije psihološke pa i mentalne poteškoće) Podatak koji zabrinjava jeste da se sve češće čuje pojam tzv ugovorenih brakova dugotrajno psihološko
10
emocionalno i fizičko zlostavljanje psihološki i psihijatrijski problem traumatična iskustva i težak put koji prolaze svakako dodatno usložnjava situaciju
Samice žene nerijetko dolaze u grupi muškaraca koje se po dolasku odvajaju od pomenute grupe i smještaju u smještajnu jedinicu sa drugim samicama ili porodicama sa djecom (ukoliko su kapaciteti trenutno puni)
Prema podacima lOM-a djeca bez pratnje i razdvojena djeca navode da dolaze iz Pakistana Afganistana Maroka Alžira Sirije Egipta Kad su u pitanju maloljetnici bez roditeljskog staranja radi se o posebno ranjivoj grupi koja je podložna nizu rizičnih faktora obzirom da se radi o maloljetnim licima koji nemaju nikakvu pratnju Ili zaštitu na putu kojim dolaze a prema njihovim izjavama na tom putu doživljavaju raznolika traumatična Iskustva te je potrebno provesti sve dostupne mjere kako bi se identificirao problem ili poteškoća odnosno pružila odgovarajuća pomoć u skladu sa mogućnostima dok dijete boravi u centrima te ima mogućnost zatražiti pomoć
Slijedom iznesenog grupe žena koje putuju same ili sa djecom dojilje adolescentice dječaci i djevojčice bez pratnje djeca u braku koja ponekad imaju sopstvenu djecu osobe sa invaliditetom stariji muškarci i žene su u najvećem riziku i najviše im prijeti RZN Ova grupa ugrožene populacije može se suočiti sa prinudom eksploatacijom silovanjem trgovinom ljudima trgovinom organima i drugim vrstama RZN Žene I djevojčice uključujući i mlade momke posebno oni koji putuju sami izloženi su Izuzetno visokom riziku od specifičnih oblika nasilja prvenstveno seksualnog i RZN koje čine trgovci ljudima sami migranti kriminalne grupe i pojedinci u zemljama na njihovoj ruti
Smjernice Međuagencijske stalne komisije za integriranje intervencija u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (2015)2 navode da lako je broj prijavljenih slučajeva vezanih za RZN često nizak svi oni koji reagiraju u vanrednim situacijama moraju djelovati pod pretpostavkom da se RZN uvijek događa Svi akteri treba da tretiraju RZN kao ozbiljan životno ugrožavajući rizik I da poduzimaju mjere za smanjenje ovog rizika kroz sektorske intervencije bez obzira da li postoje konkretni dokazi o RZN i bez obzira na broj prijavljenih slučajeva Prema istim Smjernicama uvijek se mora imati na umu da je RZN i u redovnim okolnostima izvan krizne situacije oblik nasilja koji se ne prijavljuje u punom obimu u odnosu na broj djela koja se realno događaju
Smjernice za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama za Kanton Sarajevo imaju za cilj pripremiti nadležna tijela za odgovor na izazovnu i kompleksnu situaciju migracijskog toka sa kojim se trenutno suočavamo Ove smjernice imaju za cilj da osiguraju koordiniranu multisektorsku zaštitu osobama pogođenim krizama koje su u tranzitu raseljene ili privremeno žive na teritoriji Kantona Sarajevo Preporuke i načela iz Smjernica mogu se koristiti u drugim vrstama kriza i katastrofa za rješavanje problema prevencije i Intervencije u slučajevima RZN
2 OBIM SMJERNICA KANTONA SARAJEVO ZA PREVENCIJU I ZAŠTITU OD RZN U KRIZNIM SITUACIJAMA
Smjernice Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama se razvijaju kako bi se osigurao koordinirani višekorisnički odgovor na pojave RZN u privremenim prihvatnim centrima uspostavljenim na području ovog kantona kao i na drugim mjestima gdje će izbjeglice migranti i tražitelji azila biti locirani
Smjernice su namijenjene institucijama i organizacijama koje su odgovorne za upravljanje migrantsko-izbjegličkom situacijom u Kantonu Sarajevo Ministarstvo za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Ministarstvo zdravstva Ministarstvo unutrašnjih poslova -
11
policijske uprave centri za socijalni rad (JU Kantonalni centar za socijalni rad Službe socijalne zaštite) zdravstvene ustanove (JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo zatim Opća bolnica ldquoPrim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo i Univerzitetski klinički centar Sarajevo) Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH Kantonalni sud i Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo Privremeni prihvatni centri Ušivak i BiažuJ DRC Save the Children World Vision Crveni krstkriž lokalne nevladine organizacije međunarodne organizacije i agencije Ujedinjenih nacija (u daljnjem tekstu zainteresirane strane)
Zainteresirane strane će se složiti o svim koracima koje će poduzeti i proceduri za upućivanje koja će biti razrađena u smjernicama Ove smjernice će biti podložne promjenama u ovisnosti od stanja na terenu stepena rizika ili hitne situacije
Također napominjemo da Azilantski centar Delijaš (Trnovo) nije direktno obuhvaćen ovim Smjernicama jer primjenjuje Standardne operativne procedure za prevenciju i odgovor na seksualno i rodno zasnovano nasilje koje su razvijene 2007 godine od strane UNHCR-a Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Ministarstva sigurnosti BiH NVO Vaša prava BiH BHWI i Fondacije lokalne demokratije Sarajevo Ukoliko određeno pitanje nije regulirano navedenim Standardnim operativnim procedurama mogu se shodno primjeniti ove Smjernice a u cilju prevencije i adekvatnog odgovora na RZN odnosno pružanja pomoći žrtvama
21 Osobe od interesa obuhvaćene Smjernicama Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Što se tiče usluga prve pomoći ciljne grupe ovih višekorisničkih smjernica za prevenciju i odgovor na RZN u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevo su žene i muškarci djevojčice I dječaci koji su se suočili sa humanitarnom krizom - uključujući migrante tražitelje azila izbjeglice potencijalne žrtve RZN i trgovine ljudima i krijumčarenja osoba u situacijama raseljenja tranzita privremenogtrajnog prijema i prve pomoći te u centrima za njegu
U savremeno doba govori se o mješovitim migracijskim tokovima koji obuhvataju različite kategorije osoba - izbjeglice tražitelje azila ekonomske migrante žrtve trgovine ljudima - koje iz različitih razloga napuštaju svoje zemlje porijekla kreću se I prelaze državne granice bez odgovarajućih dokumenata I neregularno ulaze u zemlje odredišta
Djeca bez pratnje iili razdvojena djeca smatraju se prioritetom jer imaju najveći rizik za RZN Specifičnost grupa koje se nalaze u Kantonu Sarajevo jeste veliki broj dječaka i muškaraca te povećan rizik od nasilja nad dječacima
Ciljna grupa jesu sljedeće kategorije korisnika
tražitelj azila je stranac koji je podnio zahtjev za azil po kome nije donijeta izvršna odluka u skladu sa zakonom Azil obuhvata i status izbjeglice I status supsidijame zaštite u skii^u sa zakonom
tebjeglica je stranac ili lice bez državljanstva koje je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo u skladu s Konvencijom 0 statusu izbjeglica iz 1951 godine i Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967 godine Status izbjeglice je status koji se priznaje u skladu sa odlukom nadležnog organa o ispunjenju uvjeta navedenih u članu 19 Zakona ^ U skladu sa Zakonom izbjeglički status će biti odobren strancu koji se zbog osnovanog straha od progona zbog svoje rase vjere nacionalnosti pripadnosti određenoj đaiStvenoj grupi ili političkog mišljenja nalazi van zemlje svog državljanstva a ne može se ili se zbog takvog staha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje kao i licu bez
reg Zakon o azilu (ldquoSlužbeni glasnik BIH br 1116 i 1616) Zakon je dostupan putem internet stranice httpswwwiioorgdynnatlexdocsELECTRONiC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-104618pdf
12
điiavTianstva Ikoje se nalazi uzvan zemlje svog prethodnog uobičajenog mjesta boravka a ne može se Ш Še^ zbog takvog straha ne želi vratiti u tu državu
Lice pod supsidijamom zaititom je stranac kojem je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo status supsidijame zaštite u skladu sa Zakonom o azilu Supsidijama zaštita se odobrava strancu koji ne ispunjava uvjete za odobrenje statusa izbjeglice iz člana 19 Zlakona o azilu ako postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će se povratkom u zemlju porijekla ili zemiju uobičajenog boravka suočiti sa stvarnim rizikom od te^e povrede ljudskih prava i osnovnih slobodareg
Migrant je osoba koja bira da napusti svoju matičnu zemlju ne zbog neposredne prijetnje progona Ш smrti već da poboljša svoj životni standard kroz rad ili edukaciju radi ujedinjenja sa porodicom ili iz drugih razloga Za razliku od izbjeglica koje se ne mogu vratiti u svoje zemlje na siguran način migranti se ne suočavaju sa tim problemom bez obzira na đntge okolnosti koje mogu biti ometene uspješnom reintegracijom u društvo Ako odluče da se vrate kući ponovo će dobiti zaštitu od svojih vlada Države se bave migrantima u skladu sa svojim nacionalnim zakonima i procedurama za imigraciju
3 PRAVNI OKVIR ZA IZRADU SMJERNICA
31 Međunarodni pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Pitanje RZN nasilja uključujući rodno zasnovano nasilje u vanrednim odnosno kriznim situacijama pravo je obuhvaćeno međunarodnim kontekstom od strane Ujedinjenih nacija i Vijeća Evrope
Standardi UN-a u ovoj oblasti uspostavljeni su sljedećim dokumentimalaquo Konvencija o statusu izbjeglica i njen protokol 1951 I 1967)rsquo^ - ne navodi spol ili
rod kao osnove za progon ali relevantna međunarodna tijela smatraju da pojam pripadnosti određenoj društvenoj grupi treba tumačiti šire i da Konvencija o izbjeglicama između ostalog pruža zaštitu i od progona zasnovanog na rodnom osnovu
laquo Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)reg Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)reg Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)degbull Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili
kažnjavanjabull Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)^^ CEDAW Opće preporuke br 19^^ I br 35^reg o nasilju nad ženama oba dokumenta
zahtjevaju posebnu zaštitu žena izbjeglica I migranata CEDAW Opća preporuka br 24^^ - ldquoposebnu pažnju treba posvetiti zdravstvenim
potrebama i pravima žena koje pripadaju ranjivim i ugroženim grupama kao što su žene migranti izbjeglice i interno raseljene žene djevojčice i starije žene žene u prostituciji žene domorotkinje i žene sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom
laquo Konvencija o pravima djeteta^reg (UN 1989) posebno član 22
reg član 22 Zakona o azilu BiH bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)^ http7wwwunhcrorgprotectionbasic3b66c2aa10convention-protocol-relatingStatus-refugeeshtml reg http7wwwunorgenuniversal-declaration-human-rightsreg https7vvwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx rsquodeghttps7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescesaaspx rsquo http7wwwun orgwomenwatchd awcedaw
http7wwwrefwor1dorgdocid52đ920c54htmirdquo https7tbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GiobalCEDAW_C_GC_35_8267_Epdf
http7wwwrefworldorgdocid453882a73html https7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescrcaspx
13
Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)
Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom^reg (UN 2006) - posebno naglašava bdquoda su žene i djevojčice sa invaliditetom često pod većim rizikom kako unutar tako i izvan kuće od nasilja povreda ili zlostavljanja zanemarivanja ili nemarnog liječenja maltretiranja ili eksploatacijerdquo
Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama
bull Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata i Ciljevi održivog razvoja^^ - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 16 i COR
17
Model evropske javne politike azila sadržan je prije svega u aktima institucija EU - najvažniji akti pravne stečevine EU o azilu uključuju Direktivu o privremenoj zaštiti Direktivu o prihvatu Dublinsku uredbu Direktivu o kvalifikaciji i Direktivu o postupku
U okviru Vijeća Evrope posebna se pažnja poklanja zaštiti izbjeglica tražitelja azila i raseljenih osoba u Evropi Tokom godina u okviru Odbora ministara i Parlamentarne skupštine usvojen je niz rezolucija i preporuka državama članicama iz područja izbjegličkog prava i prava azila u kojima se naglašavaju standardi uspostavljeni Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951 godine
Najvažniji mehanizam zaštite tražitelja azila i izbjeglica na području Evrope jest Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava I osnovnih sloboda^reg
Standardi Vijeća Evrope su- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u
porodici (CAHVIO 2011) (tzv Istanbulska konvencija) zahtijeva između ostalog rodno osjetljivu migracionu i azitnu politiku u državama čl 59 60 i 61^reg
~ Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007) i
- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s
nasiljem unutar porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama
u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu
2010 godine neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vij^a Evrope o djeci koja su
svjedoci nasilja u porodici- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u
oblasti zdravstva u Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu
zdravstvenoj zaštiti
U izradi ovog dokumenta za Kanton Sarajevo uzeta su u obzir ključna načela i preporuke iz dokumenta Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje
httpwwwunorgdisabilitlesdocumentsconventionconvoptprot-epdfhttpwwwrefwor1dorgdocid59db4b224htmtiako se u Evropskoj konvenciji pravo na azil ne spominje ekspticitno kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava
uspostavljen je niz standarda u zaštiti tražitelja azila posebno u odnosu na izručivanje i protjerivanje osoba kc^ma prijeti mučenje ili drugo nečovječno postupanje ili kažnjavanje te ograničenje kretanja tražitelja azila
https rmcoe intCoE RMPublicCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentldreg090000168046031c
14
na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
32 Domaći pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
BiH je potpisala i ratificirala gotovo sve relevantne međunarodne pravne instrumente vezane za RZN a najznačajniji među njima su Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) Konvencija o nasilju nad ženama i nasilju u porodici Vijeća Evrope - Istanbulska konvenclja^o Pored međunarodnog zakonodavstva država je razvila sopstvene sveobuhvatne mehanizme u suočavanju sa nekim oblicima RZN
Ustavom BiH predviđeno je da BiH direktno primjenjuje prava I slobode zagarantirane Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950) i daje joj prioritet nad bilo kojim drugim zakonom (član 3)
Kada je riječ o propisima koji su u primjeni u Federaciji BiH važno je ukazati na sljedeće
Zakon o azilu (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)bull Zakon o strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiH broj 8815) Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj
3210 - Prečišćeni tekst) koji garantira jednake mogućnosti i ravnopravan tretman za sve osobe bez obzira na spol
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013) Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo
br 3603 3703 2104 6904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517) - nasilje u porodici je krivično djelo u skladu sa članom 222 ovog Zakona^
Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210813 5914)
Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 714)
Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i 3114)
bull Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije BiH (bdquoSlužbene novine Federacije В1Нldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)
Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 38164417 i 2818)
bull Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 4906 7611 18911) Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513) i
dr
Strateški i drugi dokumenti (publikacije) od značaja za izradu ovih Smjernica- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine
^ https7rmcoeintCoERMPublicCommonSearchServicesDispiayDCTMContentđocumentld=09(X)00168046031 c Napomena Domaći pravni okvir u svojim krivičnim zakonima kako na nivou Krivičnog zakona BiH tako i na nivou Krivičnog
zakona Federacije BiH kao zaštićena dobra uvrstio je zabranjene radnje koje se mogu dovesti u vezu sa RZN i trgovinom ljudima Takva su djela na primjer u Krivičnom zakonu BIH - član 149a Nezakonito uskraćivanje identifikacijiskih dokumenata član 185 Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz osoba u ropskom odnosu član 186 Međunarodna trgovina ljudima član 186a Organizirana međunarodna trgovina ljudima član 187 Međunarodno navođenje na prostituciju član 189 Krijumčarenje ljudi član 189a Organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela krijumčarenje migranata i drViše u Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paketrdquo Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo 2015 str 44 i 45
15
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (ldquoSlužbeni glasnik BiHldquo 7515)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godine
- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 9513)22
- Protokol o radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama ~ Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2020 godine Sarajevo
4 OPĆA NAČELA SVRHA I CILJEVI SMJERNICA
Svi zainteresirani subjekti koji su uključeni u zaštitu žrtava RZN na području Kantona Sarajevo a u skladu sa međunarodnim smjernicama imaju obavezu da se u svakom trenutku pridržavaju sljedećih općih načela
Pristup koji je usmjeren na preživjele Ovakvim pristupom se stvara podsticajno okruženje u kojem se poštuju prava i žeije preživjelih njihova sigurnost je osigurana i s njima se postupa dostojanstveno i s poštovanjem Pristup usmjeren na preživjele zasnovan je na sljedećim smjernicama
- Sigurnost Sigurnost i bezbjednost preživjelih i nihove djece je primarna- Poverijivost Preživjeti imaju pravo da biraju kome hoće ili neće pričati svoju priču a
informacije se trebaju dijeliti samo uz saglasnost preživjelog- Poštovanje Sve poduzete mjere treba voditi uz poštovanje izbora želja prava i
dostojanstva preživjelog Uloga pjomagaća je da olakša oporavak i osigura sredstva za pomoć preživjelom
- Nediskriminacija Preživjeli trebaju imati ravnopravan i pravičan tretman bez obzira na njihovu starost spol rasu religiju nacionalnost etničku pripadnost seksualnu orijentaciju ili bilo koju drugu karakteristiku
4Pristup zasnovan na pravima teži da analizira i adresira osnovne uzroke diskriminacije i nejednakosti kako bi se osiguralo da svi bez obzira na njihov spol starost etničku pripadnost ili vjeroispovijest imaju pravo da žive slobodno i dostojanstveno sigurni od nasilja eksploatacije i zlostavljanja u skladu sa načelima propisa o ljudskim pravima
bullišPristup zasnovan na zajednici osigurava da se ugroženo stanovništvo aktivno angažira kao partner u razvijanju strategija vezanih za njihovu zaštitu i pružanje humanitarne pomoći Ovaj pristup podrazumijeva direktne konsultacije sa ženama djevojčicama i drugim rizičnim grupama u svim fazama humanitarnog reagiranja kako bi se identificirali zaštitni rizici i rješenja te izgradili postoje6 mehanizmi zaštite zasnovani na zajednici
^Humanitarna načela Humanitarna načela čovječnosti nepristrasnosti neovisnosti I neutralnosti trebali bi podržati primjenu ovih smjernica i od suštinskog su značaja za održavanje pristupa usmjerenog ka pogođenom stanovništvu i osiguranje djelotvornog humanitarnog odgovora
ldquo Važenje ove Strategije je produženo na osnovu Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo broj 3217) članom 37 stav (1) Zakona koji je usvojen 2017godine utvrđuje se da jjostojeći strateški dokumenti ostaju na snazi do stupanja na snagu novog cikiusa planiranja u Шаби sa odredbama člana 27 ovog Zakona Novi ciklus planiranja treba da obuhvati period od 2021 do 2027 godine
16
-^Pristup bez štete ovaj pristup koji se još izražava i kao pristup ne čini nikakvu štetu podrazumijeva poduzimanje svih mjera neophodnih kako bi se izbjeglo izlaganje ljudi daljnjim štetama kao posljedica djelovanja humanitarnih aktera^reg
Svrha razvoja smjernica je standardizacija usklađivanje i koordinacija rada svih aktera koji se bave zaštitom pogođene populacije od RZN u kriznim situacijama
Radi prevencije i odgovora na rodno zasnovano nasilje u kriznim situacijama potrebno je uraditi pripreme i organizirati sistem koji bi pružio efikasan odgovor Stoga Je potrebno provesti niz mjera aktivnosti i procedura kako bi odgovor bio efikasan Prema međunarodnim pravnim izvorima mjere i aktivnosti se odnose na
Angažiranje lokalne zajednice sa ciljem prevencije i odgovora za RZN u slučaju krizne situacijeAktivnosti bitne za ublažavanje posljedica (faza mitigacije) prevenciju i odgovor Aktivnosti na uspostavi i jačanju koordinacije I operativnog djelovanja
Bitno je naglasiti da su minimalni standardi međusobno povezani i međusobno ovisni
Slijedom navedenog cilj ovih Smjernica Je osigurati da svi akteri u Kantonu Sarajevo imaju isto razumijevanje rizika kojima su izložene žrtve RZN u kriznim situacijama i osigurati da sve žrtve imaju pristup minimumu usluga podrške
Cilj smjernica je da razviju jasnu multisektorsku koordinaciju uloga i odgovornosti svih relevantnih aktera uključenih u zaštitu krizama pogođene populacije kako bi se olakšala brza identifikacija upućivanje i zaštita žrtava RZN
Smjernice nisu samostalni dokument i trebaju biti implementirane u koordinaciji sa relevantnim domaćim zakonodavstvom i međunarodnim minimalnim standardima za RZN (kao što su lASC UNFPA UNHCR UNICEF i WHO smjernice)
5 DEFINICIJA POJMOVA
Rodno zasnovano nasilje je krovni termin za bilo kakvu štetu nanesenu protiv nečije volje koja negativno utiče na fizičko ili psihičko zdravlje razvoj i Identitet te osobe a pristavlja rezultat rodno uvjetovanih nejednakosti u odnosima moći koje eksploatišu razlike između muškaraca I žena razlike među muškarcima i razlike među ženama^ Uključuje djela koja nanose fizičku seksualnu ili mentalnu štetu ili patnju prijetnje takvim djelima prinude i druga lišenja slobode ovi postupci se mogu dogoditi Javno ili privatno
Pojam rodno zasnovano nasilje također se sve više koristi od strane nekih aktera kako bi se istakle rodne dimenzije određenih oblika nasilja nad muškarcima I dječacima naročito nekim oblicima seksualnog nasilja počinjenog sa eksplicitnom namjerom jačanja rodno nejednakih normi maskuliniteta I femininiteta (npr seksualno nasilje počinjeno u oružanom sukobu usmjereno na emaskulaciju ili feminizaciju neprijatelja)^^
Nadalje takav stav proizlazi iz općenitog stajališta koje je ukorijenjeno u okvir patrijarhalne društvene strukture po kojoj je pitanje kontrole i moći pitanje isključivo muškaraca Uz takvo tradicionalno stajalište uz muški spol vrlo često vežemo karakteristike poput suzdržanosti od ekspresije emocija asertivnosti i agresivnosti Moramo uzeti u obzir da socijalizacija ima
Minimalni standardi za prevenciju i odgovorna RZN u vanrednim situacijama UNFPA 2015 Dokument dostupan putem internet adrese httpswwwun^jaorgsitesdefaultfilespub-pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska I manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine str 43 (prevod rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) - citirano prema httpAAWww relielWeb intwrwb nsfs40B847015485B34749256B FE0006E603)^ Smjernice u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (lASAC 2015)2httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Ge nder-based-Violence-GuidelinesJo-respdf
17
različit utjecaj na muškarce i žene u pogledu doživljaja nasilja Tako se muškarce odgaja na način da je dopušteno biti nasilan u određenim situacijama dok su žene te koje su više submisivne i pasivne Takav način odgoja utječe na drugačiji pogled na nasilje kod muškaraca I žena što u konačnici dovodi i do drugačijeg doživljaja nasilja Problem nasilja nad muškarcima ovisi o društvenom kontekstu i društvenim stereotipima koji imaju utjecaj na to koliko je društvo spremno pružiti pomoć Problem započinje već od samih žrtava kojima je teško uopće priznati sebi samima da su žrtve nasilja^reg
Zbog potrebe jedinstvenog razumijevanja izraza u ovoj oblasti slijedi prikaz ključnih pojmova važnih za primjenu ovih Smjernica
- ldquoRodno zasnovano nasilje nad ženama označava nasilje koje je usmjereno protiv žena zato što su žene ili koji neproporcionalno pogađa žene^rsquo
- ldquoNasilje nad ženama shvata se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i podrazumijeva sve dnove RZN koji rezultiraju ili bi mogli dovesti do fizičke seksualne psihološke ili ekonomske štete ili patnje žena uključujući prijetnje takvih djela prinude ili proizvoljnog lišavanja slobode bilo u javnom ili u privatnom životu^reg
- ldquoNasilje u porodicirdquo podrazumijeva sva djela fizičkog seksualnog psihološkog ili ekonomskog nasilja koje se javljaju u porodici ili domaćinstvu ili između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera bez obzira da li počinitelj dijeli iii je dijelio isto prebivalište sa žrtvom^^
Prema Međunarodnom sistemu za upravljanje informacijama o rodno zasnovanom nasiju (MSUIRZN) sljedeće kategorije nasilja su prijavljene kao najčešće u vanrednim kriznim situacijama
~ bdquoSeksualno nasilje uključujući I silovanje odnosi se na uključenost u vaginalnu analnu ili oralnu penetraciju seksualne prirode nad tijelom druge osobe sa bilo kojim tjelesnim dijelom ili objektom a bez njene saglasnosti uključenost u druge nesaglasne činove seksualne prirode sa osobom te izazivanje učešća druge osobe u nesaglasnim činovima seksualne prirode sa trećom osobom Saglasnost mora biti data dobrovoljno jer je rezultat slobodne volje osote s procjenom u kontekstu okružujućih okolnostiregreg
- bdquoSeksualni napad je bilo koji oblik nesagtasnog seksualnog kontakta koji ne rezultira ili ne uključuje penetraciju Primjeri uključuju pokušaj silovanja kao i neželjene poljupce milovanje ili dodirivanje genitalija i zadnjice
- bdquoMutiiacijasječenje ženskih genitalija je čin nasilja koji uključuje sječenje seksualnih organa zbog čega se to može klasificirati kao seksualni napad Sječenje ženskih genitalija ne uključuje silovanje tj slučaj gdje je došlo do penetracije
- bdquoFizički napad je čin fizičkog nasilja koji nije seksualan po prirodi Primjeri uključuju udaranje šamaranje gušenje sječenje guranje paljenje pucanje ili korištenje bilo kojeg oružja napade kiselinama ili bilo koje druge radnje koje rezultiraju bolom neugodnošću Ili povredomregreg
- bdquoPrisilni brak podrazumijeva brak pojedinca protiv njene ili njegove voljeregreg- bdquoUskraćivanje resursa mogućnosti iii usluga se odnosi na uskraćivanje pravičnog pristupa
ekonomskim resursimasredstvima ili mogućnostima za život obrazovanju zdravstvu ili drugim socijalnim uslugama Primjeri uključuju udovicu koja je spriječena da dobije nasljedstvo zarade koje prisilno uzima intimni partner ili član porodice žena koja je spriječena da koristi kontracepciju djevojčica koja je spriječena da pohađa školu itd Izvještaji o općem siromaštvu ne bi trebali biti evidentiranireg^
~ bdquoPsihološkoemocionalno zlostavljanje je nanošenje mentalnih ili emocionalnih bolova ili povreda Primjeri uključuju prijetnje fizičkim ili seksualnim nasiljem zastrašivanje poniženje prisilnu izolaciju progonstvo uznemiravanje neželjenu pažnju primjedbe gestove ili pisane riječi seksualne iili prijeteće prirode uništenje dragih stvari itdregreg
- bdquoTrgovina ljudima podrazumijeva vrbovanje prevoz prebacivanje prikrivanje ili prijem lica putem prijetnje ili upotrebe sile ili drugih oblika prinude otmice prevare obmane zloupotrebe moći ili položaja ranjivosti ili davanja iii primanja plaćanja ili koristi radi postizanja saglasnosti osobe koja ima kontrolu
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine (prevođ rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) bull citirano prema httpwwwwreiiefwebintwrwbnsfsM0B847015485B34749256BFE0006E603)
Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (2011) httpsrmcoeintCoERMPubticCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentld=090000168046031c
Op cit^ Op cit ldquo Op cit član 36
Op cit član 38reg httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-T oolpdf ldquo Op dtldquo Op cit
Op cit
18
nad drugom osobom zbog eksploatacije Iskorištavanje uključuje u najmanju ruku eksploataciju drugih za prostituciju ili druge oblike seksualne eksploatacije prinudni rad iii usluge ropstvo ili postupke slične ropstvu porobljavanje ili uklanjanje organa ^
Ostati pojmovi- Krizna situacija je neplanirani i neželjeni proces koji traje određeno vrijeme na određenom podrult^u a
na koji se može utjecati samo djelomično može ozbiljno da ugrozi sigurnost ljudi i okoline Krizna situacija je neočekivani događaj čiji uzroci mogu biti vanjski i unutrašnji odnosno mogu biti uzrokovane ljudskim faktorom ili prirodnima silama
- Povjerljivost etičko načelo povezano sa stručnjacima iz oblasti medicinske i socijalne službe Održavanje povjerljivosti zahtijeva da pružatelji usluga štite prikupljene informadje i saglase se da dijele samo informacije sa izričitom dozvolom klijenta i u drugim slučajevima predviđenim zakonom Sve pisane informacije uključujući i one u elektronskom formatu treba držati u zaključanim datotekama a samo ovlašteno osoblje treba Imati pristup Održavanje povjerljivosti o nasilju znači da nikada ne razgovaraju o detaljima slučaja sa porodicom ili prijateljima ili sa kolegama za koje smatraju da nema potrebe da znaju o nekom djelu zlostavljanja To znači da će lične informacije žrtve (kao i svi podaci koji mogu identificirati određenu žrtvu) biti podjeljeni samo sa ostalim pružateljima usluga koji direktno sudjeluju u pružanju podrške ovoj specifičnoj žrtvi u skladu sa zakonom dok druge zainteresirane strane dobijaju samo zbirne podatke koji omogućavaju statistički monitoring RZN ali ne I identifikaciju pojedinih žrtava Kada se radi sa djecom odluke o poverljivosti podataka treba da budu u najboljem interesu djeteta
- Zainteresirana strana(e) odnosi se na pojedince grupe organizacije i institucije uključene u sprječavanje i reagiranje na RZN Zainteresirane strane mogu biti izbjegliceintemo raseljene osobe lokalno stanovništvo uposleni Ili dobrovoljci agencija UN-a nevladinih organizacija domaćih institucija vlasti donatora i drugih članova međunarodne zajednice
- Dijete je svaka osoba koja nije navršila 18 godina života (prema Konvenciji o pravima djeteta i domaćim propisima)
- Dijete bez pratnje je dijete koje je razdvojeno od oba roditelja i ostalih rođaka i ne nalazi se pod zaštitom druge odrasle osobe koja je po zakonu ili običajnom pravu odgovorna za brigu o djetetu^reg To znači da se dijete nalazi bez potpune brige (nadzora) od strane odrasle osobe iii da se o njemu brine neko ko nije u rodu ili je djetetu nepoznat ili nije njegov uobičajeni staratelj (npr komšija drugo dijete mlađe od 18 godina ili stranac)^^
- Razdvojeno dijete je dijete odvojeno od oba roditelja ili od ranijeg zakonskog staratelja ili od uobičajenog primarnog staratelja ali ne nužno razdvojeno i od ostale rodbine Stoga se ovaj izraz odnosi na djecu koja se nalaze u pratnji drugih odraslih članova svoje porodicereg
- Zajednica je termin koji se koristi u ovim smjernicama a koji se odnosi na stanovništvo pogođeno kriznim situacijama U pojedinačnim okruženjima zajednica se može odnositi na izbjeglice interno raseljene osobe osobe pogođene humanitarnim katastrofama i si
- Osobe sa invaliditetom uključuju osobe koji imaju dugoročno fizičko mentalno intelektualno ili senzorno oštećenje koje u interakciji sa različitim barijerama može ometati njihovo puno i efikasno učešće u društvu na ravnopravnoj osnovi sa drugimardquo
- Informirani pristanak je dobrovoljna saglasnost pojedinca koji ima pravnu sposobnost da daje saglasnost Da bi dao informirani pristanak pojedinac mora imati kapacitet i zrelost da razumije usluge koje se nude i da bude zakonski u mogućnosti dati svoju saglasnost Obrazac pristanka za davanje informacija nalazi se u Prilogu 2 ovih Smjernica
- Informirana saglasnost je izričito dat pristanak za sudjelovanje u uslugama od strane mlađe djece koja su po definiciji premlada da daju informirani pristanak ali dovoljno stara da razumiju i slože se o tome da sudjeluju u uslugama^
- Obavezno prijavljivanje podrazumijeva da su zdravstveni i socijalni radnici nastavnici odgajatelji medicinske obrazovne i druge ustanove i organi kao i nevladine organizacije koji u obavljanju svoje dužnosti saznaju za učinjene radnje nasilja dužni odmah po saznanju prijaviti učinjene radnje nasilja u porodici nadležnoj policijskoj upravi Ukoliko se radi o stranom državljaninu prijavljuje se Službi za poslove sa strancima
httpswwwunodcorgdocumentstrealiesUNTOCPublicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i Interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR Ženeva 2003 str 6ldquo UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Detemining the Best Interests of the Child httpswwwunhcrorg4566bl6b2pdf 3raquo Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 lsquoThe Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child httpswwwunhaorg4566b16b2pdf Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom httpwwwunorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-epdf Seksualno i rodno nasipe nad izbjeglicama povratnidma i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR 2003rsquo Član 8 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013)
19
Hitnost rješavanja Za predmete nasilja u porodici nadležni subjekti dužni su osiguravati hitnost u rješavanju a u skladu sa svojim nadležnostima Ova se obaveza odnosi na općinski sud - prekršajno odjeljenje suda (u daljnjem tekstu nadležni sud) policija organ starateljstva i druge institucije nadležne za socijalnu i zdravstvenu zaštitu uz obavezu zajedničkog i koordiniranog djelovanja^Žrtvapreživjeii osoba koja je pretrpjela RZN Na osnovu međunarodnih standarda znanja i dobrih praksi u ovim Smjernicama koriste se dva pojma - žrtvardquo i preživjeli - da označe osobe podvrgnute RZN što upućuje na dva koegzistirajuća aspekta viktimizacija (također u medicinske i sudske svrhe) i otpornost (za psihosocijalnu podršku i osnaživanje)IzvršiteiJpočiniteiJ nasilja osoba grupa ili institucija koja direktno nanese ili na drugi način podržava nasilje ili drugo zlostavljanje koje je nanijeto drugome protiv njegovenjene voije^Mučenje svaki čin kojim se namjerno nanosi teška boi iii patnja bilo fizička ili psihička nekoj osobi u takve svrhe kao što su pribavljanje informadja ili priznanja od te osobe ili treće osobe kažnjavanja za djelo koje je ona ili treća osoba počinila iii se sumnja da Je počinila ili zastrašivanje ili primoravanje nje ili treće osobe ili iz bilo kog razloga zasnovanog na diskriminaciji bilo koje vrste kada je takva bol ili patnja nanijeta od strane ili uz podsticanje iii saglasnost javnog službenika iii druge osobe koje djeluje u službenom svojstvu Ne uključuje bol ili patnju koja proizilazi samo od ili je sastavni ili posljedični dio zakonitih sankcija^
čl 3 i 4 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici httpwwwunhcrorg453492294pdf
^ Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih nehumanih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja i Međunarodne konvencije 0 eitminaciji svih oblika rasne diskriminacije
20
ii DIO
HITNA INTERVENCIJA
6 PRAVCI UPUĆIVANJAOd presudnog je značaja da postoji jasna komunikacija i razumijevanje sigurnosti svih uputa vezanih za RZN Jednom kada svaki sektor uspostavi standarde zaštite važno je formirati jasan sistem upućivanja među tim sektorima Pravce upućivanja treba stalno provjeravati za svako područje i treba navesti
Koje agencije ili institucijeustanove pružaju usluge Specifične kontakt informacije ime I broj telefona) jedne od ključnih osoba u toj
institucijiustanovi Osiguranje usluga koje pruža institucijaustanovabullbull Sve troškove vezane za uslugu ako su relevantni Gdje se žrtve trebaju uputiti kako bi imale pristup ovim uslugama
Hitna upućivanja iziskuju hitnu reakciju-procjenu prvih neophodno potrebnih radnji kao što su
- uvid u nivo rizika- prijava slučaja- saglasnost koju je dala žrtvapreživjeli RZN^- zbrinjavanje- hitna medicinska pomoć- preporuka prvostepenog tima za upućivanje- zahtjevi drugih relevantnih zainteresiranih strana na primjer porodica prijatelj ili
pratitelj- prekidanje stanja u kojem se do tada nalazila potencijalna žrtva
Prvostepena reakcija (hitni odgovor) U slučajevima nasilja nad migrantima ili izbjeglicama i tražiteljima azila terenske službe u privremenim prihvatnim centrima trebaju pružati osnovnu podršku Svi koji rade u ovim centrima trebaju biti dio specijalizirane obuke za procesuiranje RZN u skladu s usvojenim procedurama Ukoliko relevantna usluga nije organizirana u centruobjektu usluge će pružiti drugi pružatelj usluga Ambulante i angažirano stručno osoblje u privremenim prihvatnim centrima je spremno da se bavi RZN u određenim limitiranim okolnostima
Procedure upućivanja odnosno referalni mehanizam u slučajevima RZN razvijen je za svaki privremeni prihvatni centar posebno te čine Prilog 4 (Ušivak) i Prilog 5 (Blažuj) ovih Smjernica
Drugostepeni (srednjoročni) odgovor Ako žrtvipreživjelom RZN treba podrška koja se ne može pružiti unutar privremenog prihvatnog centra (kao dio prvostepene reakcije) žrtvu treba uputiti na druge službe koje mogu pružiti specijaliziranu njegu i pomoć Ove usluge se nalaze izvan privremenih prihvatnih centara i uključuju Između ostalog specijaliziranu zdravstvenu zaštitu hospitalizaciju ili liječenje HlV-a i drugih bolesti Ovo uključuje i dodatne usluge kao što je prevoz oddo privremenog prihvatnog centra obavezno angažiranje prevoditelja (istoga spola kao žrtva) lijekove ili sakupljanje dodatne dokumentacije Kada se žrtva RZN zbrine ona će biti vraćena u privremeni prihvatni centar i bit će pod pojačanim nadzorom i zaštitom od strane zaštitarske službe u privremenom prihvatnom centru Ukoliko prevoz preživjele osobe ne može osigurati i pružiti hitna medicinska služba Isti bi trebao biti osiguran od agencija ovlaštenih za prevoz migranata i 24 sata prisutnih u privremenim prihvatnim centrima
Za krivična djela koja se prooesuiraju na ех ocio osnovi saglasnost žrtve nije od značaja Ipak međunarodni standardi preporučuju da se osigura saglasnost žrtve u svim procesima a kako bi se izbjegla reviktimizadja
22
Trećestepeno upućivanje (dugoročni odgovor) Trećestepeno upućivanje primjenjuje se ako žrtvapreživjeli RZN treba dugoročnu pomoć kao što je posjeta savjetovanju ili terapiji podrška pri pripremi tužbe protiv počinitelja nasilja i davanje saglasnosti za starateljska prava i viđanje djeteta iii zahtjev za dodatnim relevantnim dokazima iz druge zemlje Međutim trećestepeno upućivanje podrazumijeva produženi boravak žrtvepreživjelog RZN u zemlji a za vrijeme boravka država bi trebala pružiti žrtvi pristup osnovnim uslugama kao što su smještaj psihosocijalne i druge usluge i pravo na rad Pri pružanju usluga potrebno je osigurati prevoditelja istoga spola kao žrtva)
NapomenaZa žrtve RZN iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila koji se nalaze na prostoru Kantona Sarajevo ali borave u privatnom smještaju odnosno nisu registrirani u privremenim prihvatnim centrima prema međunarodnim propisima država je dužna obavezno da pruži usluge hitne medicinske pomoći neovisno od toga da li je migrant izbjeglica ili tražitelj azila I zvanično registriran na području ovog Kantona Ova vrsta pomoći može se organizirati kroz saradnju nadležnih organizacija Crvenog krsta međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ove populacije i lokalnih zdravstvenih ustanova
Osim hitne medicinske pomoći važno je definirati i pružanje ostalih potrebnih usluga u slučaju RZN Radi se o pitanju koje zahtjeva poduzimanje dodatnih napora kako bi se adekvatna pomoć pružila I onoj populaciji koja boravi na području Kantona Sarajevo ali izvan Privremenih prihvatnih centara Informacije o vrsti i načinu pružanja pomoći u slučajevima RZN moraju biti dostupne i ovoj skupini migranata izbjeglica i tražitelja azila Nakon što se osigura mehanizam upućivanja u ovim slučajevima informacije će biti dostupne kako nadležnim tijelima i organizacijama tako i ciljanoj populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila izvan Privremenih prihvatnih centara
7 MINIMALNI PAKET USLUGA U BORBI PROTIV RZN
Minimalni paket usluga u borbi protiv RZN u kriznim situacijama razvijen je u okviru stručnog uputstva UNFPA Ovaj odjeljak daje smjernice za proširenje brige o žrtvama RZN u kriznim situacijama s posebnim osvrtom na sljedeće
1 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika2 Pružanje usluga na terenu3 Osiguranje hitnog reagiranjapružanja prve pomoći
71 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika
Osobe koje su u riziku od RZNrdquo su uglavnom žene djevojčice i dječaci koji su već bili izloženi RZN ili im je prijećeno istim u njihovim zemljama porijekla stalnim ili privremenim prihvatnim centrima za tražitelje azila izbjeglice I migrante iii zemljama u kojima su ranije boravili duž migracionog puta te interno raseljene osobe Drugim riječima osobe koje se mogu lako fizički emocionalno ili psihički povrijediti ili napasti
Migranti izbjeglice i tražitelji azila koji traže zaštitu u drugim zemljama imaju teške traume i povrede Izgubili su sve svoje poznate mehanizme zaštite I izuzetno su ranjivi u smislu da je vrlo vjerovatno da će na putu doživjeti nasilje I zloupotrebu svojih prava Neki od njih sada imaju još veći rizik od daljeg viktimiziranja na RZN i seksualno nasilje
Prema međunarodnim iskustvima i standardima I povratnim informacijama koje pružaju humanitarni službenici koji se bave trenutnom izbegličkom i migrantskom krizom u Evropi i
23
Bosni i Hercegovini sljedeće su osobe identificirane kao rizična ciljana ranjiva i najugroženija grupa za RZN i seksualno nasilje
- adolescentice-- udovice rastavljene iii neudate ženedjevojkeldquo žene koje putuju same s djecom bez pratnje supružnika vanbračnih partnera ili
drugih odraslih muških članova porodice- domaćinstva na čijem su čelu žene- starije žene i muškarci- djeca u domaćinstvima predvođenim muškarcima- djevojčice i dječaci koji su bez pratnje ili razdvojeni- pripadnici etničkihvjerskih manjina- osobe sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom- osobe sa zdravstvenim problemima (koje pate od teških iii hroničnih bolesti spolno
prenosivih bolestiHIV-AIDS itd)- trudnice iii dojilje- osobe sa historijom seksualnog nasilja (kao žrtve iili svedoci uključujući I rani brak)- LGBTI+ osobe
Pored migracionih kriza navedene kategorije mogu se smatrati osobama osjetljivim na druge katastrofe i krizne situacije^reg Ove su osobe u opasnosti od daljnje viktimizacije
Zdravstvene posljedice rodno uvjetovanog nasilja mogu se grupirati u tri kategorije1 Fizičke posljedice2 (Pslho-)somatske posljedice3 Psihičke posljedice
Višestruka traumatska iskustva ostavljaju teške posljedice po zdravlje osobe Pri tome nesigurna situacija boravka nedostatak poslovnih mogućnosti i si dodatno usložnjavaju psihičke problem Među migrantima Izbjeglicama i tražiteljima azila često je izražen posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) ali i drugi mentalni poremećaji i somatski zdravstveni problemi Ako su ove osobe već bile traumatizirane iii su doživjele traumatizaciju tokom bijega u uvjetima kada su njihov boravišni status i budućnost I dalje nesigurni može doći i do pogoršanja mentalnog zdravlja^reg
Seksualno nasilje je problem kojem treba posvetiti posebnu pažnju istraživanja pokazuju da su bitne tri specifične faze u kojima izbjeglice i migranti - žrtve rodno zasnovanog nasilja doživljavaju seksualno nasilje stanje u zemlji porijekla iskustva prilikom bijega i iskustva u EU50
U zemlji porijeklaprije bijega Zlostavljanje od strane osoba koje imaju moć seksualno premlaćivanje (posebno žena) seksualni napad silovanje otmica od strane naoružanih članova sukobljenih strana uključujući sigurnosne snage masovno silovanje i prisilna trudnoća seksualno nasilje u vezama s Intimnim partnerom seksualno zlostavljanje djece seks za preživljavanjeprisiina prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
Prilikom bijegau tranzitnim zemljama Seksualni napad od strane razbojnika službenika na granici zarobljavanje za trgovinu ljudima od strane krijumčara seksualni napad
^ Poglavlje 7 preuzeto iz đokurrrenta Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine Smjernice su usvojene odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine Za potrebe izrade Smjernica za područje Kantona Sarajevo tekst je dijelom dopunjen i prilagođen stanju u ovom kantonu
Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine str 19ldquo Op cit str 30
24
u tranzitnim prostorima seks za preživljavanjeprisilna prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
U zemlji odredišta (EU) Seksualni napad prisila iznuda od strane osoba s autoritetom seksualno zlostavljanje razdvojene djece u udomiteljstvu seks za preživljavanjeprisilna prostitucija seksualna eksploatacija osoba koje traže pravni status u zemlji odredišta (državi članici EU) ili pristup pomoći i resursimareg^
Posebna pažnja mora se posvetiti uvjetima života u smještajima za migrante izbjeglice I tražitelje azila s obzirom da upravo te okolnosti kolektivnog smještaja povećavaju rizik od pojave nasilja U ovakvim smještajima rijetko postoje zaštićena mjesta i mjesta za odmor Porodice često doživljavaju intenzivne situacije zbog životnih iskustava i iskustava nastalih tokom bijega Riziku da postanu žrtve rodno zasnovanog nasilja u smještajima posebno su izložene žene djevojčice i dječaci I to od strane članova porodice drugih osoba smještenih u skloništa ali i od sigurnosnog osoblja S druge strane i onda kada dođe do mjera kao što su zabrane pristupa počinitelju otvara se pitanje šta to u praksi znači Nerijetko kolektivni smještaji nemaju uvjete za odvajanje takve osobe od ostalih osoba u skloništu Osim toga ako bi se vršilo izdvajanje tog počinitelja iz konkretne zajednice (skloništa) to može dovesti do kršenja njegove obaveze boravka u skloništu (kao legalnog mjesta boravka)
S obzirom da život u kolektivnom smještaju u kojem je sve organizirano može potaći razvijanje osjećaja ovisnosti i manjka kontrole nad svakodnevnim životom važno je osmišljavati aktivnosti koje će doprinijeti jačanju osjećaja samopoštovanja kontrole i odgovornosti korisnika Konstruktivnim provođenjem slobodnog vremena zadržavaju se stare i razvijaju nove vještine I znanja a time i preveniraju poteškoće mentalnog zdravljaldquo
711 Faktori rizika
Faktori rizika uključuju trenutne ili prethodne okolnosti koje mogu dovesti do RZN iii razvoja bolesti iii povreda uzrokovanih nasiljem naročito kada se pojedini ljudi uklanjaju iz okruženja u kojem su zaštićena njihova prava i slobode kao i njihov fizički I psihički integritet
U ovisnosti od okolnosti faktori rizika mogu biti lični - u odnosu na ličnu situaciju pojedinca i eksterni - u odnosu na spoljne utjecaje
Najznačajniji faktori rizika za ugroženost od RZN su
Lični faktori rizika - Nedostatak podrške muških članova porodice (osiguranje zaštite i društveno prihvatanje od strane zajednice) Međutim mora se imati na umu da žena može biti izložena riziku od RZN od muškog člana porodice odnosno da muško prisustvo može biti i rizik
- Nedostatak finansijskih sredstava- Nedostatak pristupa osnovnim životnim potrebama (hrana voda higijena
spavanje)- Odsustvo iili gubitak ličnih dokumenata (koji se odnose na lični identitet
roditeljstvo imovinu)- Određene lične karakteristike (spol rodni identitet seksualna orijentacija
invaliditet jezične barijere itd)Eksterni faktori rizika - Nedostatak pristupa informacijama
- Nesigurni načini prevoza uključujući javni prevoz kao što su bez nadzora i prenatrpani vozovi i autobusi privatni prevoz taksi bez nadzora ilegalni
Op cit str 30 Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih
ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009
25
transport ili krijumčarenje ili dijelovi puta kojim se ide pješke bez nadzora- Zloupotreba ovlasti (nezakonit pritvor nedostatak pravne pomoći)- Neadekvatan nivo sigurnosti u stalnim i privremenim prihvatnim centrima
uključujući prenatrpanost kupatila i toalete tamne i izolirane sobe- Odsustvo prostorija za muškarce i žene nema posebnih soba za djecu soba
prilagođenih osobama s invaliditetom nema posebnih prostorija u kojima stručnjaci mogu u privatnosti razgovarati sa potencijalnim žrtvama RZN
- Nepostojanje kontrole poštivanja propisa o odvojenim muškim i ženskim kupatilima i toaletima
~ Neprimjerena rodna struktura osoblja za pružanje pomolt5a i zaštitu~ Slab nadzor nad aktivnostima i uslugama u centrima- Neprimjerno ponašanje humanitarnog osoblja- Smještaj u neformalnim naseljima_________________________________________
Priznavanje ugroženosti u pogledu RZN i faktora rizika od suštinske je važnosti prilikom pristupa migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila kako bi se identificirali oni kojima je potrebna pomoć U tom smislu od pomoći su procedure za minimiziranje rizika (prevencija i zaštita) i definirane usluge prve pomoći u cilju spašavanja života
Procjena rizika se zasniva na dostupnim informacijama i mora se obaviti što prije Kada se vrši procjena rizika treba obratiti posebnu pažnju na sljedeće da ii je navodni izvršitelj već počinio RZN ranije ili neposredno prije procjene rizika i da li je onona u stanju da to ponovo učini da ii je prijetio da će izvršiti ubistvo ili samoubistvo da ii je naoružan da li se radi o osobi sa mentalnim poremećajima ili osobi koja zloupotrebljava psihoaktivne supstance da ii žrtva živi u strahu i kako procenjuje sopstvene rizike od RZN
Kombinacija stepena ugroženosti i faktora rizika omogućava osoblju na terenu da klasificira slučajeve po nivou rizika i vjerovatnoće nastanka RZN i definira vrstu potrebne pomoći
Svi akteri koji pružaju usluge migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila u stalnim i privremenim centrima za prijem kao i lokalni pružatelji usluga treba da budu upoznati sa nivoima ugroženosti i faktorima rizika propisno obučeni i spremni da poduzmu odgovarajuće mjere u skladu sa ovim Smjernicama
ftumanitamd osoblje bi trebalo da bude u stanju da brzo prepozna ugrožene osobe osoblje koje nije direktno uključeno u pružanje usluga pnre pomoći treba znati kako upu^ identificirane slučajeve zainteresiranim stranama koje pružaju specijalizirane usii^e
712 Razotkrivanje
RZN mora biti pažljivo razotkriveno kako bi se smanjila mogućnost sekundarne viktimizacije uz puno poštivanje dostojanstva te osobe i povjerljivosti informacija
Neke žrtve RZN se odlučuju da ne razotkriju ovaj vid nasilja ili da ne traže pomoć Neki od razloga za to mogu biti
- stalna nada da će zlostavljanje prestati~ vjerovanje da je zlostavljanje njihov lični problem- vjerovanje da oni i sami potiču nasilno ponašanje- česta percepcija da je RZN prihvatljivo- zlostavljači ulažu veliki napor ne bi ii žrtve ostale s njima- žrtve ponekad žele da prestane nasilje ali ne i odnosveza- stigma i sramota- vjerovanje da se u vezi toga ništa ne može učiniti- vjerovanje da pružatelji usluga nisu u mogućnosti da pomognuldquo stalno prisustvo počinitelja~ želja da se zaštiti počinitelj i njegova porodica
26
- strah od posljedica razotkrivanja kao što je eskalacija nasilja raspad porodice oduzinnanje starateljstva nad djecom
- ekonomske posljedice odvajanja
Što se tiče razotkrivanja nasilja žrtve migranti izbjeglice i tražitelji azila mogu doživjeti I dodatne barijere kao što su
- strah da će izgubiti status tražitelja azila ili izbjeglice ili dodijeljenu supsidijarnu zaštitu ako napuste počinitelja nasilja
- nedostatak svijesti o njihovim pravima i mogućnostima u stranoj zemlji- nedostatak informacija i jezičke barijere- kratki boravak u BiH prije nego što krenu na daljnji put- društvena izolacija koja proizilazi iz njihove emocionalne ovisnosti od počinitelja
nasilja
Razotkrivanje nasilja zahtijeva visok stepen povjerenja u osobu kojoj se ono razotkriva Potrebno je učiniti sljedeće kako bi se osiguralo da žrtve koje žele da razotkriju RZN osjete da imaju podršku u tome i da osjete sigurnost da rade ispravnu stvar
Slušajte Pojžlte žrtvama priliku da vam ispričaju kroz šta su prošli i to svojim riječima i onda kada one za to budu spremne Pokušajte da ih ne prekidate ili da Im postavljate previše pitanja Nemojte da osjećate da treba da popunite svaki trenutak ćutanja koji se pojavi tokom razgovora Ako se žrtvama osigura adekvatan prostor i pruži im se dovoljno vremena za razgovor to će im pomoći da se osjete cijenjenima i podržavanima Nemojte postavljati previše pitanja nego slušajte samo ono što vam sama osoba želi reći
Nemojte osuđivati Nije dobra ideja da se postavljaju pitanja koja pokazuju da upravo to činite ne vršite pritisak na žrtvu (na primjer da izađe iz nasilne veze) jer to može imati negativne posljedice uključujući i opasnost od fizičkog napada
Dajte žrtvama do znanja da im vjerujete
-
Veoma je važno da žrtve znaju da im vjenijete njihovo povjerenje možete zadobiti tako što ćete reći npr mora da je to bilo veoma zastrašujuće zaVas
Potvrdite odluku te osobe da razotkrije nasilje
Žrtve se mogu boriti sa osjećanjima krivice i sumnje u sebe istaknite njihovuhrabrost i snagu za poduzimanje odgovarajućih koraka
Naglasite neprihvatljivost nasilja
Ukažite žrtvama da je nasilje neprihvatljivo i ohrabrite ih da ga razotkriju a istovremeno se pobrinite da one takvo ohrabrivanje ne dožive kao da ih Л osuđujete
Naglasite povjerijivošt čuvanje povjerljivosti onda kada žrtva odluči da istupi i razotkrije RZN je odnajve^ mogućeg značaja
Uputite žrtve odgovarajućim organizacijama za pružanje podrške
Postoje mnoge organizacije dviinog društva koje pružaju zaštitu migrantima kao i žrtvama RZN identificirajte prvu relevantnu zainteresiranu stranu kojoj bi trebalo uputiti žrtvu na osnovu potreba žrtve
713 Rad u multikulturalnom okruženju
Razumijevanje kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migrant izbjeglice i tražitelji azila predstavlja izazove za stručnjake i iziskuje njihovu toleranciju na različitosti (kulturološke jezične običajne rodne) te znanja i vještine o različitim kulturama i načinima komuniciranja Osnovni smisao kulture sastoji se u tome da olakša održi I produlji napredak ljudskog društva Kultura objedinjuje svjesne i nesvjesne modele ponašanja stečene i prenesene simbolima koji tvore osebujna postignuća ljudskih skupina Temeljnu srž kulture čine tradicionalne ideje (povijesno stečene i Izabrane) i vrijednosti vezane uz te ideje Kultura predstavlja određenu konfiguraciju ponašanja normi stavova vrijednosti uvjerenja i temeljenih pretpostavki koje se razlikuju od društva do društva
Područja najčešćeg nerazumijevanja među kulturama odnose se na vrijednosti (temeljna vjerovanja nacionalne karakteristike) način komunikacije (stil govora navika slušanja) pojam prostora i vremena U pojedinim kulturama postoje određena pravila koja se direktno vežu za percepciju vremena lični prostor dodirivanje pogled osmijeh
27
Rodne razlike također mogu utjecati na komunikacijski proces Istraživanja su pokazala da žene više upotrebljavaju indirektni govor dok muškarci upotrebljavaju direktni govor Isto tako postoje velike razlike u emocionalnom doživljavanju 1 pokazivanju emocija kod osoba Iz različitih kultura što je prvenstveno uvjetovano socijalizacijom Razumijevanjem kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migranti i izbjeglice izbjegavaju se negativni učinci postupanja pri čemu nije zadatak stručnjaka da osuđujuprosuđuju nego da osobu saslušaju i uvažavaju Za stručnjake koji rade u multikulturainim okruženjima usavršavanje u tom području je sine que non učinkovitog i djelotvornog postupanjareg^
72 Pružanje usluga na terenu
Pružanje usluga na terenu podrazumijeva da su usluge ili informacije pružene ljudima tamo gdje žive Ili provode vrijeme Zbog poznatih prepreka vezanih za RZN u svakom kontekstu kao što su osjećaj sramote 1 stigme nepovjerenje u pružatelje usluga strah od ponovne viktimizacije i prijetnji smrću pružatelji usluga treba da insistiraju na modusu bdquopružanja usluga na terenu 1 to na jezicima koje razumiju potencijalne ili stvarne žrtve RZN zamjenjujući način tradicionalnog pružanja usluga koji očekuje od korisnika da traže pomoć dolazeći u kancelarijeprostorije pružatelja usluga
Pružanje usluga na terenu posebno žrtvama RZN zahtijeva da se obezbjedi siguran prostor čak i minimalne veličine tako da žrtve i pružatelji usluga mogu govoriti u privatnosti u sigurnom i pristupačnom okruženju
Usluge na terenu mogu također provoditi socijalni radnici zdravstveni radnici psiholozi psihoterapueti i aktivisti koje podržavaju obučeni kulturni 1 jezički medijatori Pored toga potrebno je obratiti pažnju na rodnu strukturu aktera koji pružaju usluge na terenu kako bi se spriječile komunikacijske barijere izazvane kulturnim vjerskim ili drugim razlozima
Kad god je to moguće prevoditelj treba biti istog spola kao i žrtva u svakom slučaju prevoditelji moraju prvo prisustvovati neophodnoj obuci koja se fokusira na načelo povjerljivosti i razumijevanja koncepta RZN u kriznim situacijama
Odgovarajuće zainteresirane strane bi trebalo da se dogovore o ulogama i odgovornostima za pružanje pomoći kako bi se olakšala koordinacija Zainteresirane strane koje su zadužene za Informiranje treba da obavljaju svoje aktivnosti obraćanjem migrantima i izbjeglicama na mjestima na kojima se okupljaju koristeći jednostavna pitanja za probijanje leda sa ključnim porukama Pružanje usluga na terenu uključuje i širenje informacija o tome gdje kako i koje se vrste usluga pružaju o posljedicama nasilja nad ženama i prednosti traženja zaštite i podrške Štaviše poruke moraju biti formulirane tako da žrtve mogu da ih prihvate i razumiju Žrtve trebaju jasno razumijeti da pružatelji usluga brinu o njihovom blagostanju Pored toga poruke se moraju prenijeti na jezicima koji žrtve shvataju i u potpunosti poštujući njihove kulturne osjetljivosti
S obzirom na teška iskustva kroz koja prolaze žrtve pružatelji usluga moraju ih obavjestiti o mnogim važnim pitanjima počevši od vrlo jednostavnih informacija kao što su
- Dostupnost zdravstvenih i psihosocijalnih usluga- Prisustvo zainteresiranih strana zaduženih za sigurnost u centru- Mogućnost podnošenja zahtjeva za azil- Mogućnost da se dobije humanitarni boravak i drugo
ldquo Priručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka Kraljević Hnratski crveni križ Zagreb 2014 godine str 88
28
73 Hitna reakcija
Oni koji pružaju usluge prve pomoći ne moraju znati da ii se viktimlzacija dogodila nedavnolaquo u trenutnoj zemlji tranzita ili na drugoj lokaciji u nekom drugom trenutkulaquo
Vremenski okvir događaja mora se utvrditi samo u slučajevima silovanja r kliničke zaštite žrtava silovanja kako bi se spriječile seksualno prenosive bolesti (SRB) HIV i neželjena trudnoća
Blagovremeno prepoznavanje rizika vodi izboru odgovarajućih mjera prevencije i zaštite i minimizira vjerovatnoću viktimizacije koja se nastavlja u trenutnim okolnostima Ove infomlitye su važne za potencijalnu identifikaciju I kažnjavanje počinitelja RZN
Prva pomoć označava hitnu pomoć koja Je pružena bolesnoj ili povrijeđenoj osobi ili osobi koja je u riziku od ponovljenog ili kontinuiranog RZN ili daljeg izlaganja nasilju u cilju sprječavanja pogoršanja zdravija preživjelog što može dovesti do smrti
Što se tiče odgovora na RZN u kriznim situacijama prva pomoć znači da kada žrtva zatraži pomoć oni koji pružaju istu treba da daju prioritet za sljedeće tri hitne intervencije
Hitna medicinska procedura I pomoć u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem Psihološka prva pomoć (Prilog 1 ovih Smjernica) Posebne mjere zaštite
Ključne aktivnosti za pružanje prve pomoći ugroženim osobama uključuju- Neposredne intervencije uključujući psihosocijalnu podršku gdje je to prikladno- Upućivanje žrtve na odgovarajuću podršku i pravno zastupanje poželjno uz
saglasnost žrtve (ili u najboljem interesu djeteta ako je žrtva dijete)- Praćenje žrtve na mjesto gdje je sigurna I zaštićena (prema socijalnim zdravstvenim i
pravnim pružateljima usluga i pružanje podrške u pristupu njihovim uslugama)~ Korištenje opreza prilikom traženja Informacija od žrtava u prisustvu njihove porodice
ili drugih pripadnika zajednice kako ne bi ugrozili njihovu sigurnost- Zajedničko određivanje (od strane svih zainteresiranih strana) obučenih kontakt
osoba koje će biti zadužene za upućivanje žrtava unutar referalnog sistema za RZN (dvije takve osobe jedno kontaktno lice i jedan zamjenik)
731 Procedura za smještanje i zbrinjavanje žrtava silovanja
Žrtve treba da primaju informacije u direktnoj komunikaciji iili putem Informativnog materijala (kroz društvene aktivnosti u privremenim prihvatnim centrima a koje su namijenjene djevojčicama dječacima mladićima maloljetnicima bez pratnje kroz plakate ili letke na jezicima koje žrtve i potencijalne žrtve uglavnom razumiju istaknutim na lako dostupnim lokacijama vidljivim velikom broju pogođenog stanovništva) koji jasno navode gdje žrtve silovanja mogu tražiti pomoć ili liječnički pregled Tokom medicinskih pregleda žrtvama se moraju dati informacije o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti načinu pristupa i daljnjem liječenju (ako je to potrebno) Radnje nasilja koje su se dogodile prije nego što su žrtve došle u Kanton Sarajevo identificiraju se ako ih same žrtve prijave ili se jave u pratnji člana porodice ili predstavnika organizacija civilnog društva (OCD)
Prvi kontakt u slučajevima silovanjaZdravstveni radnici i saradnici treba da razgovaraju sa žrtvama silovanja koristeći smjernice za komunikaciju
Vidjeti Prilog 1 - Psihološka prva pomoć
29
Liječnik i medicinska sestra trebaju prepoznati seksualno nasilje uključujući silovanje tako što će potražiti prisustvo bilo kog kliničke^ pokazatelja navedenog u protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Standardna operativna procedura - kliničko postupanje u slučajevima silovanja nalazi se u prilogu dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (F^eralnoministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfrnohgovba
Zdravstveni radnici trebaju uzeti podatke o medicinskoj istoriji od žrtve i izvršiti fizički pregled te mogu pregledati (i zadržati) odjeću ili obuću kao dokaz a u skladu sa Vodičem za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Obrazac za medicinsku anamnezu i pregled Piktogrami i Prikupljanje forenzičkih dokaza nalaze se kao prilozi u dokumentu bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfmohgovba
Preporučuje se da Ijekar i prevoditelj budu istog spola kao i žrtva Prevoditelj može biti prisutan samo uz saglasnost žrtve Također se preporučuje da prevoditelji pohađaju odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost Ukoliko žrtva tako želi može biti prisutna i treća osoba osim ako postoji opravdana sumnja da je navedena osoba izvršitelj nasilja ili član porodice koji bi mogao spriječiti žrtvu da otkrije tačne i potpune podatke ključne za produženje adekvatne obuke i zaštitu
Treba istaći da pregled muških genitalija u slučaju silovanja vrši specijalista urolog Posebne napomene za specijalistu urologa a radi obavljanja detaljnog pregleda su sljedeće
- Pregledajte skrotum testise penis periuretralno tkivo meatus uretre I anus- Obratite pažnju je li žrtva obrezana- Obratite pažnju na eventualno prisustvo hiperemije otoka (razlikovati Ingvinalnu
herniju hidrocelu i hematocelu) torzije testisa modrica analnih poderotina itd- Torzija testisa je hitno stanje i zahtijeva hitno upućivanje na hirurški tretman- Ako urin sadrži velike količine krvi provjerite evenutalno postojanje traume penisa i
uretre- Ukoliko je indicirano obavite rektalni pregled i provjerite rektum i prostatu u cilju
utvrđivanja eventualne traume i znakova infekcije- Ukoliko je potrebno uzmite materijal iz anusa za direktni pregled u cilju utvrđivanja
prisustva sjemene tekućine pod mikroskopom^
U svakom slučaju prilikom rada i ispitivanja muškaraca žrtava seksualnog nasilja uključujući silovanje treba Jasno i nedvosmisleno poslati poruku
- da muškarac nije kriv za ono što se dogodilo- da nije jedni da postoje slučajevi ali se ne prijavljuju- pohvaliti hrabrost žrtve da prijavi da sarađuje- da se ne mora preispitivati seksualnost nakon što se doživi seksualno zlostavljanje- da zlostavljanje ne umanjuje muškost- da seksualna orijentacija nije bitna i- objasniti naučnim činjenicama da su erekcija i ejakulacija fiziološki odgovori na
fizičku stimulaciju i da ne Isključuju zlostavljanjeregreg
^ bdquoKliničko postupanje u ^učajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i
suđije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 godine str 142
30
Prikupfjanje dokumentacijePotrebno je popuniti medicinsku dokumentaciju
Procedure nakon liječničkog pregleda- Liječnik može uputiti žrtvu na dalje ispitivanje analizu i liječenje u okviru zdravstvenog
sistema- Liječnik mora prijaviti slučaj nadležnim Insitucijama (ukoliko isti već nije prijavljen)- Svaki slučaj mora biti prijavljen policiji bez odlaganja a policija o tome obavještava
centar za socijalni rad- Zdravstveni radnici imaju obavezu Izdati uputnicu i proširiti medicinski nadzor na sve
neophodne mjere shodno potrebama zaštite zdravlja žrtve- Važno je Informirati žrtvu i uputiti na servise psihosocijalne podrške
Moguće procedure i intervencije tokom liječničkog pregleda- Medicinski tretman povreda ili hitnog stanja kod žrtve- Davanje pilula za dan poslijerdquo da se spriječi neželjena trudnoća kod žrtava akutnog
nasilja- Davanje profilakse za najčešće spolno prenosive bolesti (SPB) - vidjeti Protokol za
liječenje spolnoprenosivih infekcija)regreg- Testiranje (na HIV hepatitis i druge SPB)- Preporuka za naknadne terapije- Upućivanje na specijalističke medicinske preglede u skladu sa procjenom liječnika
Obavezno obučavanje zdravstvenih radnika o protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja sa fokusom na specijaliste ginekologije i specijaliste urologije
Prava žrtavaKada žrtva bude obavještena o liječenju I postupcima koje liječnik mora pratiti (prijaviti slučaj nadležnom Ministarstvu unutrašnjih poslova i Centru za socijalni rad) mora se poštovati izbor žrtve o tome kako postupati O prijavljenom i počinjenom krivičnom djelu silovanja će biti obavješteno nadležno tužilaštvo koje će u skladu sa zakonom preduzeti neophodne mjere i radnje radi otkrivanja počinitelja i dokazivanja krivičnog djela
Hitne medicinske intervencije i zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja- Liječenje povreda- Klinička zaštita žrtava silovanja (u skladu sa Protokolom za kliničko postupanje u
slučajevima silovanja)regrsquorsquo- Sprječavanje ili prekid neželjene trudnoće- Usluge nakon abortusa~ Sprječavanje i liječenje spolno prenosivih bolesti i HlV-a (u skladu sa Protokolom za
liječenje spolnoprenosivih infekcija i Protokolom za postekspozicijsku profilaksu kod HIV infekcije)regreg
NapomenaOdgovor zdravstvenog sistema u slučajevima RZN opisan Je u Poglavlju 11 ovih Smjernica dok Je ovdje data uputa samo za postupanje u slučajevima silovanja kada je neophodna promptna reakcija zdravstvenih službi zbog prikupljanja potrebnih dokaza što se ne može obaviti u ambulanti unutar privremenog prihvatnog centra već u zdravstvenim ustanovama kao što su bolnica ili klinički centar
Sastavni je dio dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine
Op cfOp dt (ovo su Priiozi br 9 i 10 navedenog dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Cijeli dokument
dostupan je na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva wwwfmohgovba)
31
732 Psihološka prva pomoć
Psihološka prva pomoć je preventivni postupak koji ima za cilj da spriječi pogoršanje i pojavu dugoročnih negativnih posljedica po zdravlje kako bi se postiglo blagostanje ljudi pogođenih kriznim situacijama
Žrtve RZN koje se suočavaju sa akutnim stresom i kojima je potrebna psihološka pomoć mogu se ponašati na sljedeće načine ili pokazati sljedeće simptome
- tremor umor glavobolju gubitak apetita opću bol i patnju- plakanje tugu depresiju žalost- anksioznost strah- bit će na oprezurdquo ili nervozni~ strah da će se nešto zaista loše dogoditi- nesanicu noćne more- razdražljivost bijes- krivicu sramotu- zbunjenost emocionalnu otupljenost- izgledat će povučeno ili vrlo mimo (neće se pomjerati)- neće reagirati na druge neće uopće govoriti izgledat će dezorijentirani (npr neće
znati svoje ime odakle su i gdje se nalaze)- nesposobnost da se brinu o sebi ili svojoj djeci (npr odbijaju da jedu ili piju
nesposobnost donošenja jednostavnih odluka)
Važno je napomenuti da žrtva može isto tako izgledati stabilno bez ikakvog ispoljavanja gore navedenih simptoma ili ponašanja Žrtve nasilja kojima je potrebna psihološka prva pomoć najvjerovatnije neće tražiti bilo kakav oblik pomoći Od ključnog je značaja da pružatelji usluga prepoznaju simptome akutnog stresa i da postupaju po njima U takvim slučajevima oni treba da identificiraju osnovne iili vanredne potrebe žrtve - uključujući i probleme koji se mogu činiti manjim ili sekundarnim ali koje žrtva smatra hitnim i od krucijalne važnosti - i da na njih blagovremeno odgovore
Ako žrtva ćš potvrdan odgovor pružatelji usluga mogu predložiti da se žrtva podvrgne medicinskom pregledu ili da razgovara sa psihologom iili psihoterapeutom Imajte u vidu da Je u mnogim kulturama riječ psiholog povezana sa mentalnim bolestima društvenom stigmom i osjećanjem srama Stoga psihologa treba predstaviti kao zdravstvenog saradnika koji je obrazovan i dobar je slušatelj i može pomoći i ponuditi savjet Gdje je to moguće komunikaciju treba obaviti uz pomoć prevoditelja istog spola koji je prošao odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost
733 Posebne mjere zaštite
Posebne mjere zaštite se odnose na akcije koje su dogovorene na licu mjesta i prilagođene su svakom konkretnom slučaju Njihov cilj je udaljiti žrtvu odnosno ugroženu osobu od Identificiranih neposrednih rizika i prijetnji vezanih za RZN Zaštita se može pružiti žrtvama ili ugroženim osobama i članovima njihovih porodica onda kada bi to povećalo njihovu sigurnost i sigurnost njihovih izdržavanih članova porodice
Zajedno sa žrtvomugroženom osobom službenik koji radi na slučaju mora prvo pažljivo procijeniti najbolji način da se žrtvaugrožena osoba udalji od neposrednih prijetnji i rizika S obzirom na to da je sigurnost žrtve apsolutni prioritet u takvim slučajevima treba kontaktirati sve relevantne zainteresirane strane kako bi se identificirale dogovorile i provele neophodne mjere zaštite
32
Primjera radi postupci koji se mogu smatrati posebnim mjerama zaštite protiv RZN- alternativni prevoz ili prevoz s pratnjom kroz određene dijelove migracione rute- brzo procesuiranje- udaljavanje žrtveosobe koja je izložena riziku od grupe s kojom putujeili boravi (bez
odlaganja odlaska ili zadržavanja osobe u odvojenom smještaju)- upućivanje žrtveugrožene osobe do odvojenog nadgledanog smještaja (tokom noći
sati odmora ili dok čeka) te usluge su dostupne u privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj Važno je naglasiti da postoji mogućnost proširivanja kapaciteta za područje Kantona Sarajevo a što bitno ovisi o samom kontekstu (stopa dolaska popunjenost postojećih privremenih prihvatnih centara sanitarna situacija ltd)
- upozoravanje pružatelja usluga u drugim područjimazemljama duž rute da su određenoj osobi potrebne alternativne mjere zaštite i postupci brzog procesuiranja
- pomoć pri traženju azila u zemlji uz podršku nevladinih organizacija kao što su rsquoVaša prava
- smještaj u sigurnom okruženju ukoliko je ugrožena bezbjednost osobe a što je u Kantonu Sarajevo odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centrareg^
U slučaju RZN prva pomoć obuhvata tri glavna područja intervencije koja se moraju provesti na integrirani način
- zdravstvene usluge- psihosocijalne usluge sigurnost
U praksi moguće su različite situacije ali se navedene usluge u svakom slučaju isprepliću Primjera radi moguće je da žrtvaosoba koja je u opasnosti od RZN najprije zatraži zdravstvene usluge odnosno zdravstvenu zaštitu ili je na to uputi druga osoba Obučeni psiholog treba blisko sarađivati sa liječnikom i medicinskim sestrama Trebalo bi odrediti privatnu čekaonicu u blizini ambulante privremenog prihvatnog centra
Obučeni psiholog iili psihoterapeut treba da bude prisutan u centru onona treba da stvori atmosferu koja pogoduje osobi koja traži pomoć i da bude spremanspremna da pruži psihološku prvu pomoć ako je to potrebno i na zahtjev U slučaju da zdravstveno osoblje koje pruža zaštitu žrtvi prepozna da je ona pod akutnim stresom treba da obavijeste žrtvu da su joj na raspolaganju psihološka prva pomoć psihosocijalne usluge i posebne mjere zaštite te treba da olakšaju pristup takvoj pomoći
Obučeni prevoditelji (po mogućnosti istoga spola kao žrtva) moraju biti dostupni kako bi se omogućila osnovna komunikacija sa osobom koja je preživjela nasilje
U praksi se može desiti da žrtvaosoba koja je izložena riziku od RZN prvo zatraži psihološke usluge ili je na njih uputi druga osoba Obučeni psiholog treba razgovarati s takvom osobom u ambulanti privremenog prihvatnog centra ili drugim za žrtvu sigurnim mjestom kako je opisano Psiholog uvijek treba istaknuti vezu između psihičkog i fizičkog zdravlja i ohrabriti žrtvu da traži i jedno i drugo kako bi mogla da nastavi putovanje bez rizika Psiholog mora biti upoznat sa dostupnim mjerama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i izvodljivim mjerama zaštite u kriznim situacijama i o njima mora obavijestiti žrtvuugroženu osobu Ako je potrebno i na zahtjev te osobe psiholog može ostati uz tu osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu Ukoliko to žrtva traži I prevoditelj može ostati uz osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu
^ Sigurni prostor bi trebao biti odvojen od prostora prihvatnog centra što bi bilo jedino ispravno rješenje u skladu sa međunarodnim standardima zaštite u ovim situacijama Međutim na području Kantona Sarajevo nije osigurana posebna Sigurna kuća za ove namjene Preporuka je da se nastave tražiti rješenja za ovo pitanje
33
u nekim dmgim slučajevima sigurnost žrtve je ključna pa će prvo zatraži posebne mjere zaštite Službenici za zaštitu koji su upoznati sa slučajevima vezanim za RZN I sa njim povezanim rizicima uvijek trebaju priznati važnost pravovremenog traženja integriranih zdravstvenih usluga koje spašavaju život (hitna medicinska pomoć usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja i psihološka prva pomoć) Žrtva se mora fizički odvojiti od počinitelja nasilja a za tu svrhu služi odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centra i sigurna kuća
8 SMJEŠTANJE I ZBRINJAVANJE ŽRTAVA RZN (VOĐENJE SLUČAJA)
Cilj smještanja I zbrinjavanja žrtava RZN je da se osnaže tako što im se daje do znanja da su im na raspolaganju različite opcije pruža im se podrška prilikom donošenja informiranih odluka i podiže svijest o činjenici da im je na raspolaganju čitav niz usluga Smještanje i zbrinjavanje žrtava RZN su usmjereni prvenstveno na zadovoljavanje njihovih zdravstvenih sigurnosnih psihosocijalnih i pravnih potreba nakon incidenta
Četiri načela smještanja i njege su- Individualizirano pružanje usluga zasnovano na izborima koje napravi žrtva- Sveobuhvatna procjena koja se koristi za identifikaciju potreba žrtve- Plan usluga koji odgovara potrebama žrtve a koji je napravljen u dogovoru sa
žrtvom- Dobra koordinacija pružanja usluga između svih nadležnih aktera
Tokom čitavog procesa osoba zadužena za smještanje i zbrinjavanje treba osigurati sljedeće
- da se svi dokumenti u pisanom obliku čuvaju u pojedinačnim dosijeima u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima U svakom privremenom prihvatnom centru treba da postoji sigurnosni sef za čuvanje dosijea
- da su sve uputnice i informacije o predmetu koje su proslijeđene putem elektronske pošte zaštićene lozinkom i da se razmjenjuju samo između zainteresiranih strana zaduženih za smještanje i zbrinjavanje žrtava
- da se čuva povjerljivost i sigurnost informacija Originalni primjerci popunjenih obrazaca za registraciju i obrazaca za davanje saglasnost trebaju se pohraniti u zaključane ormare u odgovarajućim uredima u samim privremenim prihvatnim centrima Svi obrasci koji sadrže informacije koje se mogu koristiti za Identifikaciju osobe uključujući I obrasce za davanje saglasnost moraju se čuvati odvojeno od obrazaca za registraciju koji su kodirani i uključuju detalje o incidentu
- da bi se sačuvala bezbjednost sigurnost i povjerljivost informacija popunjeni obrasci za registraciju nikada se ne smiju proslijeđivati niti dijeliti osim ako je počinjeno krivično djelo u kojem slučaju svi dokazi moraju biti dostavljeni Tužilaštvu na zahtjev Pored toga informacije se mogu dijeliti bez saglasnost I pristanka osobe na koju se te informacije odnose samo ako je tako propisano zakonom i pod uvjetima propisanim zakonom
- svi predmetni dosijel sa dokumentima u pisanom obliku se moraju čuvati na sigurnom mjestu u zaključanim ormarima Sve prostorije u kojima se čuvaju informacije u pisanom i elektronskom obliku moraju biti sigurno zaključane kad god osoblje napusti prostoriju
- svo osoblje mora biti svjesno koliko je važno biti na oprezu u pogledu toga ko ulazi u njihov ured u kojem rade
34
Informirani pristanak razmjena informacija i izvještavanje
U skladu sa međunarodnim standardima poželjno je dobiti informirani pristanak žrtava (Prilog 2 - Obrazac pristanka za davanje Informacija) prije nego što se upute na pružatelje usluga ili prije nego što se podijele njihovi podaci Kako bi se osiguralo da ta saglasnost bude zasnovana na dobroj informiranosti pružatelji usluga moraju pružiti sljedeće informacije žrtvama na jeziku i na način koji oni razumiju (znakovni jezik slike pisane informacije usmene informacije itd)
- koje su opcije na raspolaganju- da će se te informacije podijeliti (uz njihovu saglasnost) sa drugim zainteresiranim
stranama kako bi i one mogle da pruže druge usluge- šta će se tačno dogoditi kada pristanu da prihvate te druge usluge- prednosti i eventualno nedostaci tih usluga- da imaju pravo da odbiju neku uslugu- ograničenja vezana za poverljivost
Ponekad je potrebno dugo vremena da se zadobije povjerenje žrtava RZN Informirani pristanak je dinamičan proces u postupku smještanja i zbrinjavanja što znači da treba razgovarati sa žrtvama i pružiti im razne informacije tokom čitave procedure
Organizacija koja pruža usluge i stupa u kontakt sa žrtvompreživjelim dužna je da popuni sljedeći obrazac - bdquoPristanak za davanje informacija (Prilog 2)
Preporučljivo je da se povjerljivost i informirani pristanak smatraju prioritetom osim u izuzetnim situacijama kao što su
- kada žrtva Ima suicidalne namjere- kada se žrtvipreživjelom prijeti da će se nanijeti ozbiljne povrede drugoj osobi- kada postoje indikacije zloupotrebe ili zanemarivanja djeteta i kada je to u najboljem
interesu djeteta- kada se primjenjuju pravila obaveznog prijavljivanja- kada se radi o krivičnom djelu koje se procesuira ех officio
Za žrtvepreživjele koji su osobe sa invaliditetom informacije se trebaju podijeliti korištenjem alternativnih sredstava komunikacije koja se mogu u potpunosti shvatiti u ovisnosti od slučaja znakovnog jezika slika pisanihverbalnih informacija itd
U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece pristanak potpisuje njihov dodijeljeni zakonski staratelj
35
Ill DIO
REAGIRANJE I ODGOVORNOSTI PO SEKTORIMA
36
9 PROCEDURE REAGIRANJA I ODGOVORNOSTI PO SEKTORU
Opća načela koja vrijede za sve sektorskeodgovore Sigurnost nema isto značenje za
muškarce i žene neophodno je ispuniti različite zahtjeve kako bi se osigurala sigurnost oba spola
Razumjeti i poštovati etičke i sigurnosne preporuke kako su definirane Etičkim i sigurnosnim preporukama S20 za istraživanje dokumentovanje i praćenje seksualnog nasilja u vanrednimkriznim situacijama
Treba očuvati porodične veze i mreže podrške osim ako u tom okruženju postoje jasni pokazatelji nasilja
Osobe zadužene za prvi kontakt se trebaju prilagoditi spolu uzrastu i tradiciji zemlje iz koje isti dolaze a radi bojazni da se osoba ne ldquozatvorirdquo iz razloga neshvatanja i nerazumijevanja
Sigurnost treba uvijek biti prioritet čak i po cijenu privatnosti i udobnosti Vanredne intervencije i očuvanje zdravlja i blagostanja žrtavaosoba koje su preživjele RZN smatraju se apsolutnim i direktnim prioritetom za profesionalce uključene u prevenciju i tretman RZN u Kantonu Sarajevo (zdravstveni radnici stručnjaci za sigurnost psiholozi socijalni radnici tužitelji i drugi humanitarni radnici)
Medijatoricespecijalistice za osnaživanje žena obučene za rad na rodno zasnovanom nasilju sa poznavanjem jezika i razumijevanjem kulturnih razlika trebaju biti raspoređene 24 sata na mjestima za krizne slučajeve tokom izbjegličkemigrantske krize One su prisutne u svako doba radi provođenja intervencija za prevenciju i diseminaciju u okviru RZN kako bi se osiguralo uspostavljanje adekvatne komunikacije pružanje informacija I pomoć službi za te osobe
U Kantonu Sarajevo svaka osoba koja je žrtva RZN Ima pravo pristupa zaštiti njezi i podršci u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Osim toga dostupne su i dodatne i specifične usluge za migrante i tražitelje azila
Osigurati punu saradnju i pomoć svih zainteresiranih strana uključenih u sprječavanje I odgovar na RZN To uključuje razmjenu informacija analizu I procjenu kako bi se izbjeglo dupliranje I preklapanje procedura i maksimiziralo zajedničko razumijevanje situacije
Uspostaviti i održavati pažljivo koordinirane multisektorske kao i međuorganizacijske intervencije za prevenciju i odgovaranje na RZNUključiti zajednicu u promociju rodne ravnopravnosti i poštovanje prava žena i djevojčicaOsigurati ravnopravno i aktivno učešće žena muškaraca djevojčica i dječaka u procjenjivanju planiranju implementaciji praćenju i evaluaciji programa u zajednici Integrirati i usmjeriti intervencije RZN u sve programe zajednice i sve sektore Osigurati odgovornost na svim nivoima Svo osoblje I volonteri uključeni u prevenciju i odgovaranje na RZN bi trebali obavezno završiti UN-ovu obuku o zaštiti protiv seksualne eksploatacije i zlostavljanja (UN PSEA)regdegPrilikom informiranja o uslugama za RZN u tranzitu mješovitim i prenatrpanim mjestima- ne Ističite se i budite diskretni- koristite jednostavne i kratke pojmove
kada govorite o zdravlju osobe njenoj sigurnosti i blagostanju a ne da samo naglašavate aspekte RZN
- dajte prednost upućivanju na prvu pomoć a ne obimnom Sirenju informacija o RZN
htlpportalsunsscorgenrolindexphpid=75
37
Prilikom rada sa djecom - žrtvama RZN odluke koje se donose u njihovo ime moraju biti zasnovane na njihovom najboljem interesu uz njihovu uključenost i poštivanje njihovog vlastitog mišljenja u ovisnosti od uzrasta a u skladu sa zakonom te općim i posebnim protokolima Najbolji interes djeteta i maloljetnika bez pratnje u privremenim prihvatnim centrima ostvaruje se putem imenovanog staratelja od strane organa starateljstva (Centra za socijalni rad)
Potrebno je poduzeti preventivne mjere prilikom organiziranja odgovora na kriznu situaciju
Prihvatilište i higijena (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena - WASHrdquo)- Osigurati odvojena dobro osvijetljena nadgledana i centralno smještena skloništa i
mjesta za ličnu higijenu kupanjetuširanje za žene i djevojčice u naseljima gdje su smještene osobe od interesa
- Osigurati nadzor i dobro osvijetljena skloništa za porodice- Osigurati sigurna mjesta (odvojene prostore) unutar naselja sa bliskom vezom sa
svim WASH objektima (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena)- Osigurati stalni nadzor i ako je moguće alternativna mjesta za čekanje i odmor za
žene i djecu kao i djecu bez pratnje u prenatrpanim situacijama
Transport- Osiguranje nadzora besplatnog prevoza za sve izbjeglice i migrante- Osiguranje posebnih vagona i kabina za žene i djecu- Osiguranje pratnje do različitih institucijaustanova u slučaju RZN- Policijsko patroliranje na dijelovima puta kojima se prolazi pješke
Pravni okvir
Preporuka je potpisivanje posebnih smjernica između odgovarajućih institucija kako bi se adresirale i prevazišle specifične zakonske i praktične barijere radi provođenja efikasnog sprječavanja RZN u kriznim situacijama a što se realizira usvajanjem ovih Smjernica
U vezi prijavljivanja ako se djelo dogodilo na teritoriji Federacije BiH reagira se u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije BiH Ovaj Zakon utvrđuje sljedeće
lt1) Sli
(2) Zdra
član 228 -prijavljivanja krivii|Kgtg djela)
ima viasC u Feder^ji Javnim poduzećima i ustanovama I djela o kojima |ф obaviještene ili za koja saznaju na koji
odgovorna osoba|podu2raquotj mjere radi očuvanja tragova i ojih je počinjeno kično djelo i dnigih dc^aza o njima i obavij^tit Ш tuiSteljstvo I ^
i roditelji skrbnici posvojitelji i drus^ osobe ovlaštene ili nadzirati ih i| odgajati a koji saznaju ili ocijene da plttpji ^^^nog ili kđeg drugc^ zlostavljanja dužne su o toj su9lji
ilitežiteja -d i bdquo - pj
Član 228 ^ ^krivičnog djela pd građana)
(1) Građanin ima pravo pri
Ш
krivičnog djela (2) Svako je dužan prijaviti počinjenje krivičnog djefa kada neprija^djivanje krivičnog djela predstavlja
krivično djelo Član 230
(Podnošenje prijave)
(1) Prijava se podnosi tužit^u pismeno ili usmeno
(^ ЖКб se ^lfava podhbšf usmeno сpoundи1lt^|^поаГ prijavu upozorrf^ na poredbe bžnp^pr0ayanjarT7usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik a ako je prijava poopćena telefonom sačinit će se-službena
(3) Ako je prijava podnesena sudu ovlaštenoj službenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tužitelju u F^eraćijfoni će tu prijavu pnmit i odmah je dostaviti tužitelju - lsquo
Kapacitet- Pružiti uvodne obuke o RZN u kriznim situacijama za humanitarne radnike na terenu
uključujući i rukovoditelje privremenih prihvatnih centara kao i zaštitare- Pružiti specijalizirane obuke o RZN u kriznim situacijama za profesionalce iz svakog
od sektora za prevenciju i intervenciju zaduženim za reagiranje u slučajevima RZN- Implementacija smjernica za RZN u kriznim situacijama- Osiguranje odgovarajućeg mehanizma nadzorapraćenja za humanitarne radnike na
licu mjesta- Osigurati mentore za RZN u kriznim situacijama na terenu od strane specijaliziranih
agencija kako bi se osiguralo da humanitarni akteri na odgovarajući način adresiraju RZN i prenose osnovne vještine radi identifikacije i adekvatnog upućivanja slučajeva RZN
Podizanje svijesti lokalnog stanovništva- Podizanje svijesti lokalnog stanovništva o stvarnosti izbjeglica I migranata kao i o
građanskoj odgovornosti i relevantnim pravnim okvirima- Uključiti lokalno stanovništvo u međusektorske sisteme podrške i osigurati da oni
budu dio resursa koji su aktivirani u kriznim situacijama- Prenijeti konkretnu poruku za muškarce i dječake (i osobe od interesa kao i za
lokalno stanovništvo) o adekvatnomrdquo i neadekvatnom ponašanju između muškaraca i žena
ldquo Javno informirati o pristupu zdravstvenim uslugama (uz adekvatnu diskreciju)
10 SOCIJALNA ZAŠTITAPružanje kvalitetnih psihosocijalnih usluga predstavlja suštinsku komponentu koordiniranog multisektorskog odgovora na RZN Socijalne usluge podrazumijevaju čitav niz usluga koje su ključne za podržavanje prava sigurnosti i dobrobiti osoba izloženih nasilju uključujući I informacije u kriznim situacijama te linije za pomoć siguran smještaj informacije i savjete o pravima I pravnim pitanjimareg^ Zadatak centaraslužbi za socijalnu zaštitu je unaprjeđenje zaštite žrtava RZN prevencija nasilja te razvoj mjera zaštite prava i dobrobiti osoba izloženih različitim oblicima rodno zasnovanog nasilja
U kontekstu ovih Smjernicama važno je ukazati na postupanje Centra za socijalni radSlužbe socijalne zaštite po prijavi RZN nasilja
Centri za socijalni rad imaju ključnu ulogu u službenom planu pružanja pomoći migrantima Izbjeglicama azilantima I djeci bez pratnje ili djece razdvojene od roditelja ili staratelja jer su nadležni za pružanje porodično-pravne zaštite dječije zaštite socijalne zaštite i zaštite porodice od nasilja i maloljetničke delikvencije kao što je uređeno odgovarajućim zakonima o socijalnoj zaštiti
Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 str 5
Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godina str 23
39
Djeca bez pratnje su jedna od ranjivih kategorija u kojem je jedan od prvih koraka zaštite određivanje posebnog staratelja kojeg imenuje Centar za socijalni rad I koji je na raspolaganju djetetu 24h te obavlja sve poslove u cilju zaštite njegovih prava I interesa To podrazumijeva da je tokom procesa boravka u samom Centru staratelj uz dijete za ispunjavanje kako uobičajenih tako i specifičnih procedura odnosno potreba u cilju zaštite najboljeg interesa djeteta Odlaskom svakog djeteta odnosno maloljetnog lica posebni staratelj se razriješava svoje dužnosti vezane za to lice koje je napustilo privremeni prihvatni centar Međutim skrećemo pažnju da centri za socijalni rad putem nadležnih ministarstava treba da iniciraju utvrđivanje daljnjih koraka kako bi se utvrdile procedure da se takva djeca lociraju i zaštite
Djeci bez pratnje potrebna je posebna i prilagođena zaštita Ona su osobito ranjiva zbog svoje dobi udaljenosti od doma i razdvojenosti od roditelja ili staratelja Djeca migrant izbjeglice i tražitelji azila Izložena su rizicima I možda su bila svjedoci ekstremnih oblika nasilja iskorištavanja i trgovine ljudima te fizičkog psihičkog i spolnog zlostavljanja
Djeca bez pratnje kao posebno ranjiva skupina osjetljivija su na utjecaje iz svoje okoline i mogu bitii posebno ranjiva zbog svog spolnog Identiteta spolne orijentacije Ili rodnog izražavanja Zbog toga je i ovome pitanju potrebno pristupiti veoma oprezno i sa potpunom otvorenošću i empatijom prema žrtvi
Centri za socijalni rad do infomnacije o RZN u populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila saznaju po prijavi stručnog osoblja lOM-a ili neke druge NVO koje djeluje u sklopu privremenih prihvatnih centara Ili od timova koji rade sa migrantima koji nisu uključeni u kolektivni smještaj
Odmah po saznanju o počinjenom slučaju nasilja predstavnici centra za socijalni rad odlaze na mjesto gdje se desilo nasilje ili gdje se žrtva trenutno nalazi na Intervenciju Predstavnik centra u razgovoru pokušava doći do jasnih informacija o tome šta se desilo koliko je problem zastupljen da ii je još neko od članova porodice ugrožen s kim se žrtva nalazi u pratnji da lije potrebna liječnička intervencija i osiguranje liječničkih nalaza te da li je prijeko potrebno žrtvu nasilja izdvojiti iz sredine u kojoj boravireg^ U slučaju djece bez pratnje i razdvojene djece kontakt s djetetom odobrava se samo uz pristanak Imenovanog staratelja
Sve navedene informacije predstavnik centra pribavlja koristeći raspoložive metode rada - metode Intervjua tokom kojeg naročitu pažnju posvećuje verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji između žrtve i srodnika pratnje Način na koji se žrtva odnosi prema stručnim saradnicima da li želi dalju intervenciju govore mnogo o slučaju i načinu na koji mu pristupiti Socijalni radnik pedagog i psiholog obavljaju razgovor sa žrtvom na osnovu liječničkog nalaza I preporuka pravi se Plan zaštite i po potrebi žrtva se izmješta Iz sredine u kojoj je nasilje počinjeno U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana I za urgentne potrebe za žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući Odluku o izmještanju u Sigurnu kuću donosi nadležni Centar za socijalni radSlužba socijalne zaštite zajedno sa stručnim timom koji radi u privremenom prihvatnom centru U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece bilo koja odluka može se donijeti samo uz saglasnost staratelja vodeći računa o najboljem interesu djeteta
Obavještenje o nasilju zlostavljanju spolnim zloupotrebama djeteta za centar za socijalni rad predstavlja poziv na reakciju po hitnom postupku O tjelesnom emocionalnom
Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - muttisektorski pristup Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018godina str 30
40
ekonomskom spolnom i fizičkom nasilju nad djetetom centar za socijalni rad terenski ured ili terenski službenik za dječiju zaštitu obavještava policiju u cilju osiguranja blagovremenih pretpostavki za predistražne I Istražne radnje radi prikupljanja dokaza za pokretanje prekršajne ili krivične prijave protiv onih koji su ugrozili život i zdravlje djeteta Nužnost i hitnost u zbrinjavanju i zaštiti života i sigurnosti djeteta a prema procjeni nadležnog organa starateljstva nisu ograničeni postupcima pravosuđa te Ih je potrebno provesti u roku od 24 satareg^
Nakon zaprimljene prijave obavljenog intervjua prljave policiji Ijekarskog pregleda i drugih istražnih radnji Centri za socijalni rad nastavljaju rad sa žrtvom u smislu pružanja psihosocijalne pomoći i podrške saradnja sa nadležnima u privremenim prihvatnim centrima pružaju pomoć oko eventualnog izmještanja povezivanje sa srodnicima i si
Kada je u pitanju zaštita djece treba istaći da je u toku izrada Standardnih operativnih procedura (SOP) o zaštiti i brizi o djeci bez pratnje I razdvojenoj djeci te o načinu upućivanja prema Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo Ovaj dokument će bitno olakšati način rada sa djecom te definirati jasne referalne mehanizm Po objavi SOP-a isti treba promatrati kao integralni dio ovih Smjernica u smislu postupanja nadležnih tijela posebno u oblasti socijalne zaštite
11 ZDRAVSTVENI ODGOVOR
Zdravstvena zaštita je bitna komponenta prevencije I upravljanja rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama Zdravstveni stručnjaci trebaju osigurati povjerljivu dostupnu i primjerenu zdravstvenu zaštitu za osobe Izložene riziku ili žrtve rodno zasnovanog nasilja Zdravstveni radnici i saradnici treba da osiguraju da kada pružaju zdravstvenu zaštitu također pružaju psihološku podršku na način koji odgovara kulturi i navikama osobe kao i blagovremene i tačne informacije o stanju zdravlja i raspoloživim opcijama za liječenje i zaštitu Zdravstveni stručnjaci koji su angažirani u ambulantama privremenih prihvatnih centara treba da dokumentiraju vrstu i broj dijagnoza I tretmana koji se nude Zdravstveni stručnjaci koji rade na terenu moraju proći specijalizirane obuke za RZN u skladu sa UNFPA standardima i u okviru ovih Smjernica
UNFPA i Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa profesionalcima iz zdravstvenih ustanova razvili su niz dokumenata za sektor zdravstva važnih za odnos prema žrtvama RZN uključujući seksualno nasilje i torturu u kriznim situacijama Posebno su važne publikacije Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine ~ Resursni paket 2015 godine Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama - Modul za obuku februar 2019 godine i Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja februar 2019 godineregreg Osim toga razvijena je i publikacija Kliničko postupanje u slučajevima silovanja (2020 godina) Standardi i preporuke prikazane u ovim dokumentima prilagođene su postupanju sa žrtvama u kriznim situacijama kroz ove Smjernice I to u formi sažetka a shodno kontekstu
^ Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godirreldquo Navedene publikacije dio su dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dcrfcument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfrnohgovba
41
Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) u BiHu kontekstu pomoći u migrantsko-izbjegličkoj krizi funkcionira uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva te kantonalnih ministarstava nadležnih za zdravstvo i socijalnu politiku u Kantonu Sarajevo USK HNK i ТК i to kroz direktni angažman sa zdravstvenim ustanovama na kantonalnom i lokalnom nivou Ova se saradnja odvija i sa drugim ministarstvima UN agencijama međunarodnim i lokalnim organizacijama i akterima
DRC programi u BiH fokusirani su na dva glavna sektora intervencije- zaštita i zastupanje osoba o kojima se brinu i- zdravstvena pomoć kroz direktnu podršku pružateljima zdravstvene zaštite
DRC je fokusiran na poboljšanje pnstupa primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti kao t na jačanje cjelokupnog okruženja uključujući i upravljanje slučajevima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja te pružanje blagovremenog odgovora na kršenje prava u pograničnim područjima
Medicinska pomoć odnosno zdravstvena zaštita pruža se putem djelovanja ijekarskih timova nadležnih domova zdravija Time se osigurava mogućnost obavljanja konsultacijapregieda izbjeglicama migrantima i tražiteljima azila na području Kantona Sarajevoregrsquorsquo
Po potrebi se vrše upućivanja prema sekundarnom nivou zdravstvene zaštite (Opća bolnica Prim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo) ili prerha Zavodu za hitnu medicinsku pomoć (kada je osoba životno ugrožena) kao i prema tercijarnom nivou upućuju se (Klinički centar Univerziteta u Sarajevu)regreg U svim navedenim slučajevima troškove zdravstvene zaštite snosi DRC Također DRC osigurava medicinsku pratnju do nadležne zdravstvene ustanove radi pružanja zdravstvene zaštite dok lOM osigurava transport za medicinske slučajeve
UNFPA je zadužena za koordinaciju svih aktivnosti vezanih uz rodno zasnovanje nasilje te je fokusirana na identifikaciju i praćenje slučajeva rodno zasnovanog nasilja uz adekvatan odgovor i uključivanje ostalih relevantnih aktera UNFPA ima zaključen sporazum sa Zavodom za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarayevo kako bi doprinio dostupnosti pristupačnosti i kvalitetu usluga vezanih za seksualno i reproduktivno zdravlje uključujući rodno zasnovano nasilje za izbjeglice i migrante u Kantonu Sarajevo Upućivanje osoba kada su potrebne navedene usluge vrši se u saradnji sa iOM I na osnovu identificiranih potreba u okviru info SRH sesija koje se održavaju kao aktivnosti koje UNFPA osigrava
Pristup migranata izbjeglica i tražitelja azila zdravstvenoj zaštiti osiguran Je putem DRC-ja a temeljem ugovora o saradnji sa zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo Dakle pružanje zdravstvene zaštite organizirano je krozrdquo angažman liječnika direktno u privremenim prihvatnim centrima (na osnovu njihovih ugovora sa DRC)bull kroz djelovanje Ijekarskih timova domova zdravlja u privremenim prihvatnim centrima i na drugim mjestima u Kantonu Sarajevo te- kroz pružanje usluga na sekundamom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite kada je to neophodno
Važno je napomenuti da u ovoj ulozi može biti i neka druga organizacija kqa svojom djelatnošću može da odgovori potrebama lokalne zajednice u smislu odgovora na migrantsko-izbjegiičku krizu a uz zaključivanje potrebnih ugovora sa nadležnim tijelima vlasti u BiH
Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovina01-30 September 2019 str 19Op cit str 20
42
Terenske usluge prve pomoći u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja
Ako kontakt osobe i terenski službenici za informiranje prepoznaju osobu pod rizikom illi žrtvu RZN oni odmah trebaju tu osobu ili žrtvu uputiti prema ambulanti u okviru privremenog prihvatnog centra Nakon prve procjene ukoliko je to potrebno osoba se upućuje prema službi hitne medicinske pomoći ili prema službama primarne zdravstvene zaštite Terenski službenici su također obavezni prijaviti slučaj nadležnoj policijskoj upravi U slučaju upućivanja iz privremenog prihvatnog centra putem DRC-ja prema zdravstvenim ustanovama zdravstveni radnici I saradnici dužni su pružiti prvu pomoć i druge zdravstvene usluge kako bi osigurali blagovremenu zaštitu a u cilju stabilizacije zdravstvenog stanja
Najbliže ustanove primarne zdravstvene zaštite privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo su OJ Dom zdravlja Ilidža i OJ Dom zdravlja Hadžići koji djeluju unutar JU DZ Kantona Sarajevo Međutim mora se naglasiti da su sve organizacijske jedinice te ustanove dužne pružiti neophodnu zdravstvenu zaštitu u hitnim situacijama Ovo je posebno bitno zbog činjenice da se određene situacije mogu desiti i izvan privremenog prihvatnog centra Blažuj i Ušivak te će se reagirati spram toga i to prema najbližem domu zdravlja a putem DRC
U smislu pružanja adekvatne zaštite žrtvi važno je razlikovati određene manifestacije rodno zasnovanog nasilja od djela kao što je silovanje (odnosno sumnja na silovanje)regreg Ovo iz razloga što je upravo to presudno za utvrđivanje potreba žrtve I stepena zdravstvene zaštite Slijedom navedenog preporučuje se da zdravstveni radnici i saradnici u slučajevima kada prepoznaju RZN slijede korake koji su opisani u preporučenim standardnim operativnim procedurama izrađenim za tu svrhu Radi se o procedurama koje mogu poslužiti u radu uposlenicima domova zdravlja u okviru porodične medicine zaštite mentalnog zdravlja I zdravstvene zaštite žena Budući da u privremenim prihvatnim centrima postoji ambulanta te angažirani psihijatar i psiholog kao i centri za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava ove se procedure analogno mogu primjenjivati u privremenom prihvatnom centru od strane doktora i psihologarsquo^reg
Svaki oblik uočenog nasilja koji traži daljnju zdravstvenu zaštitu Izvan kapaciteta i mogućnosti ambulante odnosno profesionalaca angažiranih unutar privremenih prihvatnih centara iziskuje upućivanje prema zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo a kako je navedeno naprijed
Dakle kada se Identificira osoba koja je izložena riziku ili žrtva RZN pružatelji zdravstvenih usluga uvijek trebaju osigurati vezu između zdravstvene zaštite i psihološke prve pomoći i zaštite kao dio integriranih usluga za prvu pomoć u slučajevima RZN U tu svrhu sigurni prostori za žene smatraju se privatnim prostorom (zaseban prostor dostupan je u unutar privremenih prihvatnih centara) koji će štititi privatnost i omogućiti žrtvi da traži pomoć Prva pomoć u slučajevima RZN odvija se u okviru zaštite ženskog zdravlja kako bi potaknula i zaštitila žrtve
UNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno
Koje je također jedno od djela RZN ali traži drugačije postupanje zbog specifičnosti dokazivanja i akcentiranja perioda prikupljanja odgovarajućih dokaza
Vidjeti preporučene standardne operativne procedure bdquoPostupanje u slučajevima RZN - primarna zdravstvena zaštita bdquoPostupanje u slučajevima RZN - zaštita mentalnog zdravlja I bdquoPostupanje u slučajevima RZN - ginekološki pregled a koje se nalaze u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružataca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfmohgovba
43
senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji te koordinaciju slučajeva RZN
UNFPA je u Privremenom prihvatnom centru Ušivak formirao Centar za žene i djevojke gdje se realiziraju programi osnaživanja pružaju konsultacije i podrška ženama iz oblasti seksualnog I reproduktivnog zdravlja osiguravaju potrebni pregledi iz ove oblasti te pruža psihosocijalna podrška na individualnom I grupnom nivou Prate se RZN identificirani slučajevi i daje se adekvatna podrška kroz psihoterapijski rad
S druge strane kada postoji sumnja na silovanje kao teško krivično djelo zdravstveni stručnjaci su dužni djelovati u skladu sa smjernicama za kliničko postupanje u slučajevima silovanja u kojem slučaju to iziskuje upućivanje žrtve u zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite a koje mogu odgovoriti potrebama zaštite žrtve Na području Kantona Sarajevo to su ginekološki odjel Opće bolnice bdquoPrim dr Abdulah Nakaš te klinika za ginekologiju i klinika za infektologiju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo Kliničko postupanje u slučajevima silovanja naznačeno je naprijed u podnaslovu 73 (Hitna reakcija dio 731)
Nasilje nad muškarcima
Zbog prisustva velikog broja muškaraca u privremenim prihvatnim centrima u Kantonu Sarajevo važno je skrenuti pažnju da muškarci i dječaci kako u konfliktima tako i u kriznim situacijama doživljavaju različite oblike seksualnog nasilja ali se to uglavnom ne prijavljuje Ne postoje precizni podaci o tome unatoč činjenici da nasilje nad muškarcima i dječacima također treba da bude tretirano kao oblik rodno zasnovanog nasilja Malo je dostupne literature o ovom pitanju kao i opsežnih istraživanja U oblasti zaštite ljudskih prava ovo je tema koja je još uvijek tabu i van fokusa naučnih I stručnih krugova Seksualno zlostavljanje muškog spola generalno (dječaka adolescenta i odraslih muškaraca) predstavlja fenomen za koji svi znamo da postoji ali ne znamo u kojim srazmjerama Nasilje nad muškarcima i dječacima svrstava se u najnevidljivije i najneprepoznatljivije kategorije nasilja u polju viktimologije
Mnogo je razloga zbog čega slučajevi seksualnog nasilja nad muškarcima ostaju neprijavljeni a najčešći su
- smatra se da je seksualno nasilje nad muškarcima nespojivo sa ulogom muškaraca u društvu
- muškarci su naučeni da ne pričaju o svojim problemima i izražavaju emocije- ako muškarac prijavi seksualno nasilje postoji opća percepcija da će biti označen
kao homoseksualac- suočavanje sa počiniocima i problem dokazivanja djela- muškarci teško prijavljuju čak I fizičko zlostavljanje zbog percipiranog gubitka uloge
moći- medicinski radnici i druge službe nisu obučeni da traže znakove seksualnog nasilja
kod muškaraca prosto ne prepoznaju simptome
Za neprijavljivanje ovih krivičnih djela najzaslužnija je kombinacija srama zbunjenosti krivnje straha i stlgma^^
Muškarci i dječaci isto kao i žene mogu preživjeti silovanje Zbog uvriježenih društvenih kulturnih i vjerskih normi o muškosti i rodnim ulogama svi oblici RZN a posebno seksualno
Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 đodine str 140
44
nasilje na muškarce ostavlja veoma teške posljedice Muškarci najčešće imaju osećaj srama koji ih spriječava da potraže pomoć Stoga je potrebno imati dobro obučeno osoblje koje može prepoznati simptome proživljenog nasilja kod muškaraca i dječaka Pored prepozavanja simptoma važan je i senzibilizarani multidisciplinarni pristup pružanju pomoć
Simptomi koji nastaju kao posljedica RZN i silovanja kod muškaraca su isti kao i simptomi koje razvijaju žene s tim da je primjećeno da muškarci češće kao bijeg od stvarnosti a u odnosu na žene - konzumiraju alkohol i droge
Muškarci i dječaci koji su preživjeli silovanje zbog nametnutih društvenih normi mogu imati sljedeće dugoročne posljedice
- nisko samopouzdanje I potrebu da stalno dokazuju svoju muškost (fizičku i seksualnu)
- problem vezan za seksualni i spolni identitet- osećaj nedostatka moći kontrole i povjerenja u sebe- česte seksualne probleme i nemogućnost uspostavljanja bliskog kontakta- razvijanje homofobije i si
U pogledu postupanja a nakon što se posumnja na RZN odnosno na silovanje potrebno je slijediti preporuke date u ovim Smjernicama a koje se odnose na kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Važno je istaći da je u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj UNFPA uspostavio dva Centra za dječake i mladiće u kojima se primjenjuje metodologija ldquoDječaci u pokreturdquo (BOYS on the MOVE) koja se već implementira u Grčkoj i Srbiji Radi se o neformalnom obrazovanju koje se odnose na različite teme a sve u cilju razvijanja kritičkog promišljanja sticanja neophodnih životnih vještina usvanjanju znanja o ljudskim pravima RZN i rodnoj ravnopravnosti što u konačnici rezultira adekvatnjiom prilagodbom u svakodnevnom funckioniranju i interakcijama UNFPA centri za mladiće i dječakeadolescente služe kao referalni Centri odnosno mjesto za identifikaciju ranjivih slučajeva i upućivanje korisnika kojima je to potrebno do drugih specijaliziranih pružatelja usluga
Djeca žrtve rodno zasnovanog nasilja
Djeca su jedna od najosjetljivih kategorija stanovništa i samim tim su najpodložniji različitim oblicima eksploatacije i prisiljavanja U kriznim situacijama vrlo često dolazi do zlostavljanja djece i nasilja nad njima Svi oblici nasilja a posebno seksualno nasilje ostavlja dugoročne i razorne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje djece Pružatelji zdravstvenih usluga nastavnici roditelji njegovatelji i drugi trebaju biti upoznati sa znacima i simptomima zlostavljanja djece kako bi se zlostavljanje što prije otkrilo Djeci treba pristupiti pažljivo na senzibiliziran način i uvijek se mora tražiti saglasnost roditelja ili zakonskog staratelja
Znakovi fizičkog ziostavijanja djece - u usporedbi s ostalim oblicima zltraquotavijanja ove znakove najlakše |e uočiti i prepoznati a to su - česte ozljede (modrice masnice c^jekotine ogrebotine lomovi) i zamatanje prekrivanje odjećom da bi se
one pokrile- otežano kretanje bolni pokreti
tipično ponašanje sklonost samoranjavanju povlačenje ili agresija bježanje od kuće izbjegavanje povratka kući izbj^avanje fizH^og kontakta
Znakovi emocionalnog zlostavljanja ^- nedostatak povjerenja u sebe i druge povlačenje ili agresija~ nervozni postupci- nepovjererye u druge
poremeć^i spavanja (moguće noćne more i $1)poremećaji uzimanja hrane (pretjerano jedenje ili odNjanje hrane)tikovi
45
- bježanje ođ kuće - pokušaji samoubistva х
Tjelesni znakovi seksualnog nasilja - Bolovi u stomaku - Problemi sa želucem i probavcMn- Problemi kod hodanja i sjedenja - Bolovi ili svrbež u podruju genitalija - Potrgano zamazano ili krvlju pokapano donje rublje- Povrede donjeg dijela tijela -- Krv u urinu ili stolici bolovi pri mokrenju ili defekacijl- Modrice u podruQu genitalija = - Spolne bolesti - Trudnoća lsquo ft
i^lholoikl simptomi seksualnog nasilja - Problemi sa snom noćne more strah od mraka strah ođ odlaste u krevet fobije histerija noćno mokrenje- Plač i neobična plašljivost- Povratak u infantilniju fazu koju je dijete već preraslo (cudanje palca mokrenje ii krevet tepanje- Poremećaji u prehrani~ Iznenadna pojava strahova~ Pojačana potreba za osjećajem sigurnosti ^ ^ ^^ Povlačenje u svijet fantazije- Problem u socijalnim kontaktima nema prijatelja- Strah od odraslih~ Pokazuje neobičan i pre^eran interes za tijelo zna puno o seksu za svoju ddb i u igri pokazuje seksualne
aktivnosti~ Ima loše mišljenje o sebi i nedostaje mu osjećaj vlastite vrijednosti
Dodatni znakovi kod stiirije djece- Prektdanje prijateljstava- Depresija te misli o suicide -
Upotreba droga i alkoholaPonavljanje kriminalnih radnji naručitb krađa
Neprimjereno seksualno ponašanje
Kao i u slučaju nasilja nad odraslim muškarcima i seksualno zlostavljanje dječaka nedovoljno je prepoznato nedovoljno prijavljeno i nedovoljno tretirano Nema egzaktnih podataka o njihovim traumatskim iskustvima S obzirom na određena kulturna ograničenja prisutne mitove ili tabue što se tiče homoseksualnosti iili ekstremne sramote nasilje nad dječacima prijavljuje se još manje nego nasilje nad djevojčicama Zajednice i danas odbijaju ili nerado prihvataju da dječaci mogu biti žrtve dok sami dječaci usljed kulturoloških obrazaca mogu vjerovati da moraju biti ldquomučenirdquo u tišini^^ д^о se tome dodaju specifični uvjeti života i smještaja u privremenim prihvatnim centrima u toku putovanja do njihovog cilja onda je jasno koliki je stepen izloženosti dječaka različitim formama nasilja i koliko je neophodno obratiti pažnju na znakove koji mogu da ukazuju na nasilno ponašanje nad njima
Adekvatan odgovor na rodno zasnovano nasilje nad djecom podrazumijeva- Uključiti terensko osoblje specijalizirano za dječiju zaštitu obavezno nadležni centri
za socijalni rad uključujući imenovane staratelje) UNICEF World Vision te zaposlenici Save the Children koji rade na zaštiti djece bez pratnje i razdvojene djece
- Medicinski pregled provode zdravstveni stručnjaci u skladu sa standardnom operativnom procedurom^^
Seksualno i rodno nasilje nad Izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevencyu i reakciju UNHCR 2003 str 74
Vidjeti preporučenu ldquoProceduru postupanja sa djecom žrtvama RZN u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u
46
- Osigurati bezbjednost- Uputiti djecu žrtve ka službama specijaliziranim za zaštitu djece- Izdati zdravstvenu potvrdu o pregledu- Pružiti psihološku podršku i uključiti djecu u psihosocijalne programe
Djeca mogu također biti i počinitelji seksualnog i rodno zasnovanog nasilja budući da poput odraslih mogu iskoristiti nejednake odnose moći među sobom Prisiljavanje djevojčice ili dječaka na seksualni čin bez njihove volje i pristanka su oblik seksualnog zlostavljanja Bez obzira na njenunjegovu volju mlađe dijete možda ne može razumjeti šta se događa i može dati Informirani pristanak međutim bez obzira na to i dalje je to seksualno zlostavljanje
I trauma žrtve i potreba počinitelja za rehabilitacijom moraju se adresirati na odgovarajući način Počinitelj može biti i žrtva seksualnog nasilja i zlostavljanja odnosno iskorištavanja i Ima pravo na pomoć i podršku^^
Forenzički dokazi
Glavna svrha brzog zdravstvenog odgovora jeste da se spasi život žrtveosobe koja je preživjela seksualno nasilje te da se zaštiti zdravlje te osobe Prikupljanje forenzičkih dokaza u takvim slučajevima je ključno kako bi se osiguralo da osoba ima pristup pravdi
U slučajevima RZN u kriznim situacijama kada su žrtvepreživjeli izrazili namjeru da se dokazi dokumentiraju kroz forenzičku istragu iili kada prijavljuju tešku tjelesnu povredu dokumentiranje dokaza će se provesti putem forenzičkih pregleda U ovim okolnostima zdravstveni radnici su dužni odmah informirati policiju o slučaju RZN
Ako osoba dođe nakon 72 sata od silovanja količina i vrsta dokaza koji se mogu prikupiti ovisit će o situaciji Kad god je to moguće forenzičke dokaze treba prikupiti tokom liječničkog pregleda tako da osoba ne mora proći kroz nekoliko pregleda i proživljavati traumu
Specijalista ginekolog je dužan slijediti protokol kliničkog postupanja u slučaju silovanja pri prikupljanju forenzičkih dokaza u slučaju seksualnog nasilja Specijalista urolog obavlja pregled u slučaju daje seksualno nasilje odnosno silovanje izvršeno nad muškarcima
Sekundardno i tercijarno upućivanje (referai) prema dodatnim zdravstvenim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebno I u slučajevima kada su terenski uvjeti nestabilni pružatelji prve pomoći će pacijentežrtve uputiti u najbliži dom zdravlja za dalji tretman iili pregled Sekundarna zdravstvena zaštita obavlja se po osnovu uputnice iz službe primarne zdravstvene zaštite Zdravstveni stručnjaci na terenu su dužni osigurati pratnju i transport ambulantnim vozilom do najbliže zdravstvene ustanove DRC osigurava pratnju dok lOM osigurava transport osobe Uz insistiranje preživjele osobe RZN pratnju može da čini I psiholog s kojim je osoba uspostavila odnos povjerenja ili prevoditeljkulturalni medijator
Važno je naglasiti da kada su u pitanju žrtve ili ranije žrtve silovanja Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu pruža postekspozicijsku profilaksu (PEP) U
mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na Internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsffmohgovba
Seksualno i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR 2003 str 74 i 75
47
slučaju PEP tretmana za HIV omogućen je kontakt sa relevantnim centrima u susjednim zemljama U slučaju potrebe za zdravstvenim uslugama za žrtve RZN u prisilnim brakovima i si zdravstveni radnici upućuju osobu na psihosocijalne usluge na zahtjev i uz dozvolu same žrtve
Glavne lokacije na kojima se pružaju usluga za žrtve rodno zasnovanog hastija u kriznim situacijamalaquo Ambulanta u Privremenom piih^tnom centru (DRC)bull Centar za žene I djevojke ~ pružanje pslhoterapeutskih usluga žrtvama RZN
(UNFPA)75raquo Centar za dječake i mladiće (UNFPA)^reglaquo JU Dom zdravija Kantona Sarajevoraquo Opća bolnica raquoPrim dr Abdulah Nakaš Sarajevo - odjel ginekologijebull Klinika za ginekologiju i porodiljstvo ltginekoioške usluge) i Klinika za infektivne bolesti
(PEPseksuaino prenosive bolesti) Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo I Zavod za javno zdravstvo
12 PSIHOSOCIJALNI ODGOVOR
Osnovni razlozi za migraciju najčešće su tjelesna ugroženost zabrinutost za djecu prisilna evakuacija razorenost doma Ovakva izuzetno stresna situacija na koju pojedinac nema utjecaja često puta ima za posljedicu razdvajanje od porodice ugroženost kako primarnih (tjelesna sigurnost) tako i sekundarnih potreba (socijalnih ekonomske sigurnosti društvenog statusa potrebe za afirmacijom) te promjenu dotadašnjeg uobičajenog načina života
Vrlo često se radi o osobama narušenog samopoštovanja kao posljedice postupanja prema njima u njihovoj zemlji porijekla Te osobe u novoj sredini nemaju riješen legalni status pa ni priliku ostvarivanja zadovoljavajućeg socijalnog statusa ili su pak ograničenih radnih mogućnosti Ne raspolažu socijalnom mrežom razdvojeni su od porodice zemlje porijekla i svega što im je donedavno predstavljalo svakodnevni život Nepovjerenje otuđenost porodični problemi zdravstveni problemi i problemi psihičke prirode najčešće su proizašli kao posljedica doživljene traumatizacije
U psihološkom smislu svako radikalno izmještanje osobe iz prvobitne životne sredine u novu sredinu rezultira rascjepom između starog i novog psihološkog prostora Stoga je za osobu koja je emigrirala vrlo važno da dobije podršku i da ima mogućnost razmjene iskustava i emocija s osobama koje potječu iz istog kulturalnog okvirarsquo^
Zadatak Je psihosocijalnih intervencija u radu sa traumatiziranim osobama podržati proces ozdravljenja uklanjajući prepreke koje mogu dovesti do dugoročnih štetnih posljedica izazvanih traumatizacijom Potrebe za određenom vrstom psihosocijalne pomoći javljaju se pretežno pod utjecajem specifičnih karakteristika pojedinaca (ili grupa) i trenutnih vanjskih okolnosti (način smještaja ishrana organizacija slobodnog vremena) Stoga dinamičnosti promjena u objektivnim I subjektivnim prilikama osobe sistem treba biti prilagođen Vrsta i
u Centru se ne obavljaju ginekološki preglediCentar za dječake i mladiće u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj osiguravaju edukaciju o životnim vještinama
prevenciju ublažavanje i odgovor na RZNPriručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka
Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine str 108^ Op cf str 109
48
obim potrebnih intervencije ovisi o više faktora a što je uvjetovano potrebama pojedinaca odnosno zajednice kao cjeline
Psihosocijalni odgovor sastavni je dio prve pomoći ljudima u kriznim situacijama U uvjetima koji su opisani naprijed jasno je da RZN stavlja ogroman pritisak na mentalno zdravlje žrtve i može uzrokovati veoma ozbiljne probleme uključujući stalne osjećaje straha srama Ili krivnje Također to može da rezultira bolestima kao što su posttraumatski stresni sindrom (PTSP) depresija i anksioznost poremećaj spavanja i prehrane kao i psihotični poremećaji
Međutim žrtve se mogu oporaviti od traume (i sposobne su funkcionirati bez ikakvih očiglednih ozbiljnih problema) podsvjesno aktivirajući svoje mehanizme za suočavanje kao što su zaboravljanje poricanje i duboko potiskivanje doživljenog traumatskog događaja
Ono što je važno naglasiti je da sve žrtve trebaju dodatnu podršku kako bi nastavile sa svojim životima Članovi porodice žrtava RZN također mogu osjetiti različite štetne emocije zbog čega i oni trebaju podršku To je osobito važno za neke kulture u kojima RZN može dovesti do socijalne isključenosti cijele porodice ne samo žrtvepreživjele osobe
Štetne emocionalne psihološke i socijalne posljedice RZN trebaju se pažljivo tretirati isključivo od strane obučenih zdravstvenih stručnjaka te posebno obučenih i kvalificiranih volontera Posebnu pažnju treba pokloniti psihosocijalnoj pomoći za djecu žrtve Takva pomoć treba biti prilagođena djeci I pružana od strane zdravstvenih stručnjaka adekvatno obučenih za rad s djecom Intervjueri treba da budu svjesni činjenice da su neki počinitelji članovi porodice ili pratitelji Prema tome djecu uključujući maloljetnike bez pratnje treba intervjuirati kada nijedan član porodice ili saputnik nije prisutan međutim staratelj djeteta mora biti obavješten i dati pristanak da se vodi razgovor
Svaka komunikacija sa osobama u riziku gt žrtvamaosobama koje su preživjele RZN odvija se u posebnom ili povjerljivom prostoru dostupnom na terenu (u prihvatnim centrimaprijemnim objektima) koji treba biti siguran te u posebnom dijelu namijenjenom djeci ukoliko ima prostora i mogu se urediti posebne prostorije za tu namjenu
U slučajevima kada osobe koje su preživjele RZN trebaju zdravstvenu zaštitu ili brigu socijalni radnicipsihoiozi uvijek trebaju biti u pratnji osobe ph komunikaciji sa snagama sigurnosti I prilikom pregledakonsultacija sa zdravstvenim stručnjacima Obučeni prevoditeljikulturni medijatori trebaju uvijek biti prisutni
Prilikom prikupljanja i razmjene informacija potrebno je- Pružiti žrtvama potpune Informacije o relevantnim psihološkim postupcima i njihovim
ograničenjima dostupnosti i raspoloživosti takvih usluga i kako stupiti u kontakt sa nadležnim pružateljima usluga ako je moguće važno je ponuditi pomoć i usluge prevoditelja Međutim žrtve treba da donesu informiranu odluku o tome s kim i kakve informacije dijele o RZN
- Prikupiti podatke voditi evidencije I podijeliti informacije uz potpuno poštivanje dostojanstva žrtava i povjerljivosti informacija o njima u skladu sa zakonom
- Poštovati želje žrtava - žrtve imaju slobodu izbora (bez obzira na to žele ii zatražiti pomoć kakvu vrstu pomoći I od koje organizacije ili ustanove)
Svi stručnjaci koji su u kontaktu sa žrtvama moraju proći obaveznu obuku za RZN u skladu sa UNFPA standarima i ovim Smjernicama
49
Upućivanje (referat) prema dodatnim psihosocijalnim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebna dodatna psihološka podrška izvan kapaciteta osiguranih u prihvatnom centru a osoba o kojoj se radi izrazi namjeruvolju da ostane u zemlji i traži dodatnu pomoć psihološko savjetovanje i terapiju može pružiti obučeni psiholog iz centara za mentalno zdravlje u zajednici a koji djeluju u okviru JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Potrebno je osigurati prevoditelje za ovu namjenu a kroz programe podrške UN agencija i nevladinih organizacija koje djeluju u prihvatnim centrima
U skladu s protokolom za postupanje prema žrtvama RZN u zdravstvenim ustanovama zdravstveni stručnjaci dužni su pregledati sve osobe koje su žrtve RZN Potrebno je utvrditi psihološko stanje žrtve (putem intervjua opservacije testiranja) te donijeti psihološki iili psihijatrijski nalaz
Pružatelji psihosocijalne podrške upućuju na profesionalne ustanove za mentalno zdravlje najčešće kada je potreba dodatna - ali još uvijek ograničena ~ stručna pomoć iili medikamentozni tretman u cilju stabilizacije simptoma anksioznosti Ovo se smatra dovoljnim u smislu poticanja mehanizama za tretman I pružanje podrške raseljenim osobama ili osobama koje se kreću ka željenim destinacijama U slučaju ozbiljne manifestacije anksioznosti ili sigurnosne prijetnje psihosocijalni radnici savjetuju da se osoba zbrine na sigurnoj lokaciji u zemlji u kojoj može dobiti integrirane i dugoročne usluge
Kada je riječ o zaštiti djece i maloljetnika treba imati u vidu da- procjenu provodi posebno obučen stručnjak iz centra za socijalni rad^^ Staratelj mora
biti uključen u procjenu osim ako nadležni centar za socijalni rad drugačije ne odluči- je važno osigurati bezbjednost- se djecu žrtve uputi prema ustanovamaorganizacijama specijaliziranim za rad sa
djecom
Skloništa za žrtveosobe koje su preživjele rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici
Ako osobe u rizikužrtve RZN izraze potrebu za srednjeročnom i dugoročnom zaštitom i ako su spremne ostati u zemlji duži vremenski period bit će upućene u skloništa koja vode organizacije civilnog društva
Skloništa pružaju integriranu psihosocijalnu podršku I zaštitu na duži vremenski period Usluge uključuju
- zaštitu kroz smještanje osoba u rizikužrtava u sigurnu kuću- socijalno I pravno savjetovanje (za odrasle djecu i porodice)- psihološku podršku i terapiju- olakšavanje pristupa relevantnim i pravnim procedurama- olakšavanje pristupa drugim uslugama (uključujući zdravstvo i sigurnost)
Upućivanje se vrši putem nadležnog centra za socijalni rad u općinama Ilidža i Hadžići te Tužiteljstva Kantona Sarajevo a u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo
U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana i za urgentne potrebe za
u toku Je i izrada Smjernica za postupanje sa maloljetnicima bez pratnje
50
žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući U slučaju prijema DRC će obezbjediti testiranje osoba na Covid-19 u jednoj od certificiranih laboratorija
UNFPA će u saradnji sa Fondacijom lokalne demokratije uspostaviti procedure smještaja i načine rada i rješavanja slučaja
Usluge pslhosodjafne podrške žilViarnaAosdbžma koja s^u pr^ivjefe rodno zasnovanonasilje u kriznim situacijama a za područje Kantona Sarajevo pružajubull Međunarodne organizacije
- UNFPA - podrška ženama i djevojkamaJ BHWI 4 podrška porodicama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci te drugifri
ranjivim grupama (ženama koje su same LGBTl osobama i si)- MdM ldquo podrška muškarcima (pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su
preživjeli seksualno nasilje i počiniteljima RZN)- World Vision gt podrška djeci u pratnji djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci I
majkamabull Centar za mentalno zdravlje u zajednici (u okviru JU Dom zdravija Kantona
Sarajevo)laquo Kantonalni centar za socijalni rad (posebno centri za socijalni rad u općinama llldža
i Hadžići) f Sklonište ^ sigurna kuća (u okviru Fondacije lokalne demokratije)
13 SIGURNOSNI ODGOVORSigurnost je prvi i glavni prioritet za sve žrtve RZN Nadležna tijela vlasti treba da imati glavnu ulogu u garantiranju sigurnosti postupajući u skladu sa važećim propisima i svojim ovlastima Poseban fokus treba staviti na migracije azil i graničnu policiju
Policijski odjeli koji rade na RZN trebaju biti upoznati sa rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama i biti dio postupanja sa žrtvama a u skladu sa ovim Smjernicama i važećim propisima Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo općinski sudovi i kantonalni sud također se trebaju upoznati sa problemom RZN u kriznim situacijama kako bi mogli osigurati rodno osjetljiv pristup pravdi žrtvamapreživjelim
Prva zaštitna pomoć
Organizacije koje su nadležne za postupanje u kriznim situacijama uglavnom reagiraju na način da odmah sklone ugroženu osobu ili žrtvu RZN u kriznim situacijama od neposrednih prijetnji te rade na sprječavanju prijetnji od nasilja u okviru svojih dužnosti i u saradnji sa centrom za socijalni rad Ministarstvom zdravstva lOM-om (preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo) Crvenim krstomkrižom UNHCR-om i drugim relevantnim humanitarnim akterima prisutnim na terenu Ako radnici na terenu identificiraju rizične slučajeve iili žrtve RZN tokom pružanja prioritetnih zdravstvenih usluga (uključujući i psihološku prvu pomoć) dužni su predmet uputiti pripadniku sigurnosnih snaga na terenu na jasan zahtjev osobe koja je u pitanju iili primijeniti posebne mjere kada utvrde da je žrtva ili druga osoba u prihvatnom centru u neposrednoj opasnosti Posebne zaštitne mjere uključuju ali nisu ograničene na sljedeće
- Transport uz pratnju na određenim dijelovima tranzitnemigrantske rute- Sklanjanje žrtveosobe u riziku od grupe s kojom putuje (ako je polazak odgođen ili je
osoba sklonjena u posebnom skloništu)
51
- Osoba u rizikužrtva sklonjena Je u posebno skloništesiguran prostor uz nadzor (tokom noći ili tokom perioda čekanjagodišnjih odmora)
- Olakšavanje pristupa i pomoć tokom procedure za traženje azila u zemlji
Kad je u pitanju prioritetna sigurnost od ključne je važnosti osobi dati blagovremene i tačne informacije o zakonskim pravima žrtve te navesti ko može pružati 24-satnu pravnu podršku
Žrtvepreživjeli trebaju biti informirani o- postojećim mjerama sigurnosti za preveniranje reviktimizacije- procedurama vremenskom rasporedu mogućnostima i izazovima u primjeni rješenja
predviđenih domaćim zakonodavstvom- postojećoj podršci i ograničenjima kao i o očekivanom vremenskom okviru u slučaju
pokretanja fonrialnih pravnih procedura ili rješenja putem alternativnog pravnog sistema uz naglašavanje da su usluge također dostupne u tom okruženju što podrazumijeva prevoz i pratnju do suda pravnu pomoć I podršku tokom cijelog procesa Ove usluge mogu da pužaju organizacije civilnog društva koje nude pravnu pomoć na primjer NVO Vaša Prava BiHregdeg
- kantonalni zavod za besplatnu pravnu pomoć
U slučaju da korisnici na licu mjesta zatraže zdravstvenu uslugu zbog seksualnog i fizičkog nasilja koje je Izazvalo ozbiljnu tjelesnu povredu (uključujući silovanje) slučaj mora biti odmah prijavljen policiji od strane lOM-a a preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo U opravdanim slučajevima slučaj može biti prijavljen policiji i od strane drugih aktera Ako se radi o djeci bez pratnje važno je skrenuti pažnju da se ne preduzimaju koraci bez staratelja
Ako osoba u riziku - žrtva zatraži pristup domaćim procedurama i uslugama za postupanje u slučajevima RZN snage sigurnosti na terenu ukoliko su prošle adekvatnu obuku će dokumentirati prijavu žrtve u skladu sa standardiziranim procedurama u povjerljivom prostoru (kroz postojeće obrasce koje policija koristi u skladu sa važećim propisima) u prisustvu socijalnog radnikapsihoioga i pravnika Ukoliko predstavnik snaga sigurnosti nije prisutan na terenu nadležni službenik će uputiti slučaj obučenoj osobi u najbližoj policijskoj stanici ili drugoj relevantnoj instituciji
Sekundarni i tercijarni sigurnosni odgovor
U slučaju da osoba koja jeste ili je bila žrtva RZN zvanično prijavi incident unutar domaćeg pravnog sistema prijava se odmah podnosi policiji Policija nakon zaprimanja prijave odmah obavještava dežurnog tužitelja koji daje upute o postupanju Obučeni policijski službenik iz jedinice za krvne i seksualne delikte ili jedinice za nezakonitu trgovinu ljudima -- ovisno o slučaju će zaprimiti slučaj Kad god je moguće razgovor treba voditi službenik istog spola kao i žrtva Izjava žrtve bit će snimljena u prisustvu nadležnog socijalnog radnika za svaki prihvatni centar obavezno uz staratelja ako se radi o maloljetniku bez pratnje iili pravnika iz NVO Vaša prava (koji će pružiti besplatnu pravnu pomoć i pomoć pri zagovaranju ili uputiti na besplatnu pravnu pomoć kroz druge ustanoveorganizacije)
Ukoliko je žrtva maloljetna izjava se uzima u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima (Glava ldquoKrivična djela na štetu djece i maloljetnika) Dakle s djetetom odnosno mlađom maloljetnom osobom se obavlja razgovor tj uzima izjava Takvo saslušanje se može provesti najviše dva puta Tužitelj ili ovlaštena službena osoba ispitivanje obavlja putem
Udruženje Vaša prava BIH je osim za pružanje pravne pomoći u postupku azila spremno i raspolaže kapacitetima za paižanje informacija i asistencije I u drugim postupcima naročito kada se radi o preživjelim RZN
52
tehničkih uređaja za prenos slike i zvuka a bez prisustva tužitelja ili ovlaštene službene osobe u prostoriji gdje se svjedok nalazi Saslušanje djeteta ili maloljetnika se po pravilu obavlja uz pomoć pedagoga psihologa ili druge stručne osobe Dijete ili mlađa maloljetna osoba može se saslušati u svom stanu ili drugom prostoru u kojem boravi ili centru za socijalni rad
Nakon što se uzme izjava po nalogu tužitelja policija dokumentira izjavu žrtve Tužitelj će dalje savjetovati o vrsti forenzičkih pregleda u tom slučaju Na taj način žrtva može u svakom trenutku dokazati da je prijavila incident i zatražila da se dokazi prenesu u bilo koju zemlju u kojoj želi prijaviti zločin
Ako žrtva iskaže namjeru da podnese zahtjev za azil predmet se odmah upućuje Ministarstvu sigurnosti BiH sa jasnom naznakom roka za podnošenje zahtjeva za azil Propuštanje roka osim ako ne postoje opravdani razlozi smatra se kao da je lice odustalo od podnošenja zahtjeva za azil i predmet se prosljeđuje Službi za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH na dalje postupanje Ukoliko postoje indicije da se radi o osobi koja je preživjela RZN uključivanje Centra za socijalni rad neophodno je od momenta identifikacije
Žrtve moraju biti obaviještene o svojim pravima i obavezama koje se odnose na postupak azila Besplatna pravna pomoć i savjetovanje o postupku azila osigurat će NVO Vaša prava BiH U slučaju aktivacije nacionalnih pravosudnih i pravnih postupaka osobe u pitanju će biti usmjerene na migrantske privremene prihvatne centre s odgovarajućim smještajem za ranjive skupine
Osim toga ovisno o okolnostima zahtjevi za azil koje podnose žrtve RZN imaju prioritet u postupku dobijanja azila u skladu sa stavom (3) člana 29 Zakona o azilu budući da spadaju u kategoriju osoba izvrgnutih oblicima ili psihičkog nasilja Ministarstvo sigurnosti BiH to treba da ima u vidu kod obrade podnesenog zahtjeva Također ukoliko osoba potpiše punomoć Udruženju ldquoVaša prava BiHrdquo osigurava se pristup postupku azila bez odlaganja
Glavne institucije za sigurnost Г pravnu pomoć koje pružaju zaštitu žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevobull MUP KS - policijski službenici Uprave policije nadležni za prijavljeno krivično djelo
shodno pravnoj kvalifikaciji i mjesnoj nadležnosti preduzimaju mjere i radnje na dokumentovanju krivičnih djela koja u biću i bitnim obilježjima krivičnog djela imaju element rodno zasnovanog nasilja
JU Kantonalni centar za socijalni rad (posebno Centri za socijalni rad ~ llidža i Hadžići zbog prihvatnih centara situiranim u ovim općinama)
jlaquo Tužiteljstvo Kantona Sarajevobull Državna agencija za istrage i zaštitu - SIPAlaquo Služba za poslove sa strancima (u okviru Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine)
- Terenski centar Sarajevo t Imrgracioni centar)raquo HV0 Vaša prava BiH __________
14 KOORDINACIJAKoordinacija se odnosi na višesektorsku koordiniranu akciju koja uključuje više sudionika iz sljedećih sektora socijalna zaštita zdravstvo sigurnost pravosuđe i ljudska prava kao i druga područja relevantna za provedbu postupaka za sprječavanje I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Koordinacija se mora postići u skladu sa zakonom I ovim Smjernicama Relevantne institucije dužne su organizirati zajedničke sastanke za poduzimanje mjera i rješavanje
53
pojedinačnih slučajeva RZN Svaki sudionik koji radi na terenu treba imenovati koordinatoraslužbenika za vezu i njegovog zamjenika koji će prisustvovati sastancima za upravljanje predmetima
Podršku migrantimaizbjeglicama pružaju u značajanoj mjeri UN agencije a shodno svojim mandatima Vodeće agencije koje pružaju podršku ispred UN-a su lOM i UNHCR uz pomoć drugih UN agencija kao što je UNICEF UNFPA te drugih međunarodnih organizacija
Koordinacijsko tijelo za praćenje izbjegličko-migrantske krize u Kantonu Sarajevo je multisektorsko tijelo imenovano od strane Vlade Kantona Sarajevo a sastavljeno od predstavnika različitih organa ustanova i organizacija
Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH i lOM prikupljaju podatke na mjesečnoj osnovi i pripremaju izvještaj o incidentima a koji se dostavlja Koordinacijskom tijelu putem Ministarstva za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo
Koordinacijsko tijelo će tako imati uvjete da vrši komparaciju mjesečnih Izvještaja iz prošlog perioda i da raspravi i analizira informacije o prijavljenim incidentima RZN općim rezultatima sigurnosnim pitanjima preporukama i pitanjima koordinacije I drugim faktorima Informacije će poslužiti kao smjernice za kontinuirani razvoj preventivnih mjera i postupanja Svakl sektor bi trebao prikupljati i analizirati kvalitativne informacije o incidentima koji nisu prijavljeni uključujući rezultate iz grupnih rasprava glasine o incidentima RZN percepciju zajednice o rizicima ili sumnjivim aktivnostima i sva druga pitanja koja su primjećena i na koja se sumnja Informacije se predstavljaju I o njima se raspravlja na sastancima Koordinacijskog tijela
15 DOKUMENTOVANJE
Postojanje podataka i pristup stručnom tumačenju prikupljenih (kvalitativnih i kvantitativnih) podataka od ključne su važnosti za bolje planiranje inicijativa za sprječavanje RZN nad izbjeglicama i migrantima i njihovu zaštitu od takvog oblika nasilja Za svaki prihvatni centar odgovorne osobe dužne su ispuniti Obrazac za prijavu incidentu (Prilog 3) i dostaviti mjesečne podatke o svim slučajevima Koordinacijskom tijelu za praćenje Izbjegličko- migrantske krize u Kantonu Sarajevo
Prikupljanje podataka i analiza imaju za cilj- podržati relevantne sudionike na terenu u prikupljanju osnovnih i koherentnih
informacija o RZN u kriznim situacijama- osigurati sigurno i povjerljivo upravljanje podacima u skladu sa zakonom i najboljim
međunarodnim praksama- osigurati da se podaci o RZN koriste za donošenje odluka koordinaciju i
zadovoljavanje potreba žrtava- osigurati agregiranje podataka I tematsko izvještavanje o RZN u kriznim situacijama~ podići svijest donatorima agencijama UN-a i drugim međunarodnim akterima o
dodatnim aktivnostima koje treba poduzeti kako bi se poboljšala prevencija RZN i zaštita žrtava među migrantima
Služba za poslove sa strancima (u sastavu Ministarstva sigurnosti BIH) koja upravlja privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo i Međunarodna organizacija za migracije - iOM koja tim centrima koordinira zadužene su i za prikupljanje podataka o slučajevima RZN kao i koordinaciju sa drugim relevenantim akterima Podaci se evidentiraju putem Obrasca za prijavu incidenta (Prilog 3) koji sadrži i dijelove koji se
54
odnose na poduzete korake u različitim sektorima tj ria pruženu podršku i pomoć žrtvi od strane nadležnih službi i organizacija
Podaci iz navedenog obrasca obrađuju se na mjesečnoj osnovi kao što je istaknuto naprijed U tom smislu mjesečni izvještaji sadrže sljedeće podatke
- podaci razvrstani prema spolu- podaci razvrstani prema starosnoj dobi- bračni status- ostali demografski podaci- lični status u tranzitu ili tražitelj azila- vrsta incidenta (vidjeti definiciju RZN u kriznim situacijama i Istanbulsku konvenciju)- vrste posljedica- mjesto I vrijeme Incidentardquo vrsta pruženih usluga uključiti i ranije usluge)- upućivanje
SigurnostPodaci i informacije trebaju se prikupljati pohranjivati i dijeliti na način koji je u skladu sa važećim etičkim i sigurnosnim načelima kao što su
- sigurnost i zaštita korisnika u bilo kojem trenutku i- sigurnost podataka u bilo kojem trenutku
PovjerljivostLični podaci i informacije mogu se dijeliti među relevantnim institucijama po mogućnosti na osnovu informiranog pristanka (Prilog 2) osobe o kojoj se radi a u cilju da se odgovori na potrebe i prava osobe (u smislu njene zaštite pružanja pomoći zdravstvene brige i dobrobiti)
Anonimnost i informirani pristanak- Podacistatistika trebaju se prikupljati tokom pružanja prve pomoći- Lični podaci i informacije o slučaju trebaju se prikupljati tokom savjetovanja i daljeg
upućivanja a na osnovu informiranog pristanka osobe o kojoj se radi
Dokumentiranje prijavljenih slučajevaAkteri koji rade unutar sistema prevencije i zaštite od RZN dakle izvan prihvatnih centara također su dužni prikupljati i održavati prepoznatljivim podatke i Informacije prikupljene tokom savjetovanja kao i u narednim fazama pružanja brige žrtvama a u skladu sa važećim propisima svako u okviru svoje nadležnosti Zabilježeni podaci imaju značaj kod koordinacije sa nadležnim tijelima unutar prihvatnih centara jer čine dio podataka za jedinstveni izvještaj o poduzetim koracima u pojedinim slučajevima
httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationTool_Feb20l12pdf
55
IV DIO
PRILOZI
56
PRiLOG 1 ldquo Psihološka prva pomoćŠta uradKI Sta ne raditi
Nađite mirno mjesto za razgovor (izdvojenu prostoriju centar za žene i djevojčice centar za dječake i mladiće prazan ured i si) i smanjite mogućnost bilo kakvih vanjskih smetnji - npr prostor bi trebao biti povezan sa zdravstvenim objektom za žene (mobilna ginekološka klinika)
Ne započinjite razgovor na mjestu gdje se osoba očigledno osjeća nesigurno ili neugodno
Jasno recite da ne morate čuti cijelu priču da biste bdquopovjerovali ali da jeste voljni da saslušate ako osoba želi da govori
Ne vršite pritisak na žrtvu da vam ispriča svoju priču
Sjednitestanite blizu osobe ali zadržite odgovarajuću distancu ovisno o uzrastu spolu i kulturi iz koje osoba dolazi
Ne dodirujte osobu ako niste sigurni da je to adekvatna gesta
Dajte osobi do znanja da je pažljivo slušate (npr klimajte glavom ili povremeno recite bdquoa-halsquo)
Ne osuđujte osobu zato što nije nešto poduzela ili zbog toga kako se osjeća Nemojte reći bdquoNe trebate se tako osjećati ili bdquoTrebate biti sretni što ste živi
Poštujte privatnost osobe i čuvajte povjerljivost svih informacija koje je podijelila s vama
Ne pričajte o nekom drugomNe pričajte o svojim problemima
Budite strpljivi ljubazni i mirni Ne prekidajte i ne požurujte osobu dok vam prenosi svoju priču (npr tako što gledate na sat ili pričate prebrzo)
Poštujte osjećaje osobe Priznajte njenu tugu bol ljutnju itd (Npr bdquoVrlo mi je žao mogu zamisliti kako vam Je bilo teško)Pokažite da shvatate kako je teško izraziti takva osjećanja i podijeliti ih s drugima
Nemojte samo pasivno ili bezobzirno čekati da osoba podijeli s vama informacije
Pokažite da ste svjesni da se nasilje događa i da pogađa ljude koji su žrtve oružanih sukoba ili su raseljeni te da znate kako je to teško pogotovo za ženedjevojčice
Nemojte misliti ili se ponašati kao da vi morate riješiti sve probleme koje osoba ima umjesto nje same
Uvijek naglašavajte vezu između razumijevanja za ono što je žrtva nasilja preživjela i mogućnosti da se osoba osjeća bolje i dobije pomoć
Ne dajite lažna obećanja i ne podižite nadu neosnovano
Dok razgovarate s osobom dajte joj informacije o dostupnoj pomoći i rješenjima koja mogu odgovoriti na njene trenutne potrebe
Ne govorite o ljudima na negativan način (npr ne nazivajte ih ludim ili idiotima)
Ponudite informacije koje imate Recite osobi iskreno šta znate a šta ne (Npr bdquoNe znam ali ću pokušati saznati i obavijestiti vas)
Ne izmišljajte stvari ako nešto ne znate
Pružite informacije na jasan jednostavan i razumljiv način
Ne koristite pretjerano stručne termine
Odajte priznanje snazi osobe i činjenici da je uspjela izdržati tešku situaciju
Ne omalovažavajte ličnu snagu osobe i njen osjećaj da se može sama brinuti o sebi
Dopustite osobi da plače i razumno kontrolirajte plakanjeUspostavite fizički kontakt ako je to odgovarajuće da smirite osobu (držite je za ruku stavite ruku na njeno rame)Pričajte o plakanju kao nečem pozitivnom kao o koraku koji vodi prevazilaženju trenutne situacije
Ne pokazujte da vam je neugodno ili da ste iznenađeni ako osoba počne pričati o svom stresu o zlostavljanju koje je preživjela ili ako pokaže jaku emocionalnu reakciju
bok razgovarate i pružate pomoć stalnonaglašavajte da je osoba sada sigurna - imajte na umu sve trenutno dostupne zaštitne mjere i obavijestite osobu o njima
Ne forsirajte osobu da govori ili daje informacije ako se očito osjeća nesigurno i neugodno
Tišina Ne insistirajte na verbalnoj komunikaciji
Ispratite osobu do mjesta gdje može dobiti dodatnu pomoć ako je zatražiInformirajte je o dodatnim uslugama prema kojima je možete uputiti ako je to potrebno i ako osoba to želi
Ne ostavljajte osobu prije nego što ste sigurni da je njeno psihofizičko stanje stabilno i prije nego što je uputite na mjesto gdje može dobiti dodatnu pomoć -gt u hitnim slučajevima i na zahtjev osobe
57
PRiLOG 2 ~ Obrazac pristanka za davanje informacija
Incident ID Šifra klijenta
Pristanak za davanje ktformacija^^
Ovaj obrazac treba pročitati klijentu ili zakonskom staratelju klijenta na njegovom maternjem Jeziku Treba Jasno objasniti klijentu da može izabrati bilo koju ili nijednu od dole navedenih opcija
Ja ^đajem svoju saglasnost dafme i prezime)
(Naziv organizacije)
da daje informacije o incidentu koji sam prijaviola kako je navedeno u daljem tekstu
1 Razumijem da davanjem ove saglasnosti dajem dozvolu da navedena organizacija dalje dijeli specifične informacije o slučaju iz mog izvještaja o incidentu i to sa pružateijemima usluga koje
sam naveola kako bih mogaola dobiti pomoć po pitanju mojih potreba vezano za sigurnost zdravlje psihosocijalnu pomoć iill pravnu zaštitu
Razumijem da će dijeljene informacije biti tretirane povjerljivo i s poštovanjem te da će se
podijeliti samo prema potrebi za pružanje pomoći koju zatražim
Razumijem da davanje ovih podataka znači da osoba koja se nalazi u agenciji ili službi koja je
označena u nastavku može doći razgovarati sa mnom U svakom trenutku imam pravo izmijeniti mišljenje o dijeljenju informacija s određenom agencijomkontakt osobom navedenom u nastavku
Želim da informacije budu podijeljene sa sljedećim službama
(Označite sve Što je relevantno i navedite ime obekt i agencijuorganizaciju ako je primjenjivoj
Affi
Da N0 službe sigurnosti (navesti)
Oa Њ psihosocijalne usluge (navesti)
Ш m zdravstvene usluge (navesti)
Da Ne sigurna kućasklonište (navesti)
pa Ne pravna pomoć (navesti)
Ш službe koje osiguravaju sredstva za život (navesti)
Ds Ne ostale usluge (navesti koje i naziv agencije)
rsquo httpwwwgbvimscomgbvims-toolsintake-forrTV
58
Saglasnost označava klijent Oa
(ili rođiteljstaratelj za klijente mlađe od 18)
Ne
Potpisotisak prsta klijenta
Službenik koji vodi predmet Datum
Incident ID šifra klijenta
INFORMACIJE ZA VOĐENJE PREDMETA
(NUE OBAVEZNO)
Ime i prezime klijenta ^
Ime i prezime staratelja (ako Je klijent rhatolptan)
Broj telefona
Adresa
59
PRILOG 3 o Obrazac za prijavu incidenta
Vrsta incidenta
Broj predmeta Prihvatni centaradresa Datum i vrijeme razgovora
Broj ranijeg incidenta za ovog klijenta (ako postoji)
ŽRTVAPREŽIVJELA OSOBA
Informacije o žrtvipreživjeioj osobi
Ime i prezime Starosna dob Godina rođenja Spol
Adresa Državljanstvo Bračni status Zanimanje
Broj djece Uzrast djece Glava domaćinstva
(osoba ili navesti ime veza sa žrtvom)
Broj statusnog kartona ili
broj lične karte
Ako je žrtvapreživjeli dijete
Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Incident
Mjesto Datum Vrijeme
Opis incidenta (ukratko opisati okolnosti šta se tačno desilo šta se desilo poslije)
60
Informacije o počinitelju (ili počiniteljima)
Ime i prezime Broj počinitelja Spol
Adresa Državljanstvo Starosna dob
Veza sažrtvompreživjelim
Bračni status
Ako je počinitelj nepoznat opisati gaju uključujući prepoznatljiva obilježja
Trenutna lokacija počinitelja ako je poznata
Predstavlja ti počinitelj još uvijek prijetnju
Ako je počinitelj dijete Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Svjedoksvjedoci
Opisati prisustvo svjedoka (uključujući djecu)
Imena i prezimena kao i adrese
PODUZETI KORACI
Koraci poduzeti od datuma popunjavanja ovog obrasca
Slučaj prijavljen Datum prijave Poduzeti koraci
SIGURNOST
Ime i prezime
IOM
Ime 1 prezime
POLICIJA
Ime i prezime
61
CentarSlužba za socijalni rad
Ime i prezime
Zdravstvena ustanova
Ime i prezime
UNHCR
Ime i prezime
UNICEF
Ime i prezime
DRC
Ime i prezime
BHWI
Ime i prezime
Save the Children
Ime 1 prezime
MdM
Ime 1 prezime
Vaša prava BiH
Ime i prezime
Drugo
Ime I prezime
(Ukoliko Je pcrirebno mogu se ckxJati druge organizacije i osobe)
Naučene lekcije
Datum zatvaranja slučaja
62
PRILOG 4 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremenom prihvatnom centru Ušivak
l^učfvšhje na uatuga (zdravstvena^ аасЏШпа^ ps1hosoc(fatna pravne Ш) uvtj^dc se za^tfMt ЗШа i џskl^u s prfsd^om usmjarenkn na preiiv^d^e Žrtva sa obavezno upozori o postaifar^u obaveza da se RZN prijat^ pdfic^i radi provođenja dađjnjih radnji u skladu sa еа^Њбпп propisima u Federaciji BiK
Prijavljivanje nasilja i zahljev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru UŠIVAK svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt telkoja odmah telefonom informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime
kontakt tel) a u formi izvještaja o incidentu najkasnije unaredna četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj telte dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko su kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili IOM sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje lOM-u iili matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Ušivak
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Ušivak
4Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne i povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i BHWI (ime i prezime kontakt tel ) i zakonski staratelj CentraStužbe za socijalni rad čiji je angažman podržan od straneUNiCEF-a (ime i prezimekontakt tel)
Osoba će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućena u UNFPA centar za žene i djevojke u UšiN^cu
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti DRC - ime iprezime kontakt tel UNFPA ~ ime i prezime BHWI - ime i prezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakt tel NVO ime i prezime kontakt telili drugi)
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj - Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)_________ _______________________________________________________
63
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja Hadžtd DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu Prim dr Abdulah Nakašldquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška
Ambulanta u Prihvatnom centru
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
Telefoni za kontakt DRC
DRC Ime i prezime tel Ime i prezime tel
MUP 122 BHWI
Hitna medicinska pomoć
Ime i prezime tel
124 CSR
033 611 111
OJ Dom zdravlja Hadžići
Tel
Ime i prezime tel
Zdravstvena zaštita Psihosocijalna zaštita sigurnost Osnovne potrebe
OJ Dom zdravlja Hadžići i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
Tel UNHCR
UNFPAOpća bolnica NVO Vaša prava BIHbdquoPrim dr Abdulah Nakašldquo TelTel Sigurna kuća
TelKlinički centar Univerziteta u Sarajevu
BHWI
TelTe
Koordinacija RZN zaKanton Sarajevo
UNFPA
64
PRILOG 5 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremnom prihvatnom centru Blažu]t^uihi^ie П9 usluge (sfkwfstmte еесЏгЛпе psihosueijtgne prevne Ud) uvijek laquoo xasrUve na fuistanku žrtvet a u skladu ^0sUtpom usmJererUm na prežNjdie Žrtva se obavezno tgtozori o posfqwyu obaveze da se RZN priavi policiji пШ provodei^i ddinjih radrdi u skladu sa važećim propisima u federaciji BiH
Prijavljivanje nasilja I zahtjev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru Blažuj svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt tel ) koja odmah telefonom Informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime kontakt tela u formi izvještaja o Incidentu najkasnije unaredna Četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prljavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj tel te dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji iz CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez
pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko $u kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili 101И sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje iOM-u iiii matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Blažuj
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Blažuj
Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne I povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i Save the Children (ime i prezime kontakt tel)
U saradnji sa centrom za socijalni rad maloljetnik treba biti prebačen u prihvatni centar Ušivak ili drugi odgovarajući smještajni kapacitet i to kao prioritet i u pratnji Save the Children Maloljetnik će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućen u UNFPA centar za dječake i mladiće u UŠivku gdje će dobiti adekvatnu podršku nakon što relevantne organizacije dogovore neophodan pristup
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja Imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti UNFPA - ime iprezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakttel DRC - ime i prezimekontakt tel Save the Children - ime iprezime kontakt tel NVO ime i prezime
65
kontakt tetШ drugi
U slučaju maloljetnika ^učaj nadgleda Centar za socijalnu zaštitu i drugi akteri zaduženi za dječju zaštite ako ih imenuje nadležno tijelo
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja llidža DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao Što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu bdquoPrim dr Abdulah Nakašrsquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška Ambulanta u Prihvatnom centru
Telefoni za kontaktDRC Ime i prezime tel
MUP 122
Hitna medidnska pomoć 124033 611 111
OJ Dom zdravlja llidža Tel
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
DRCIme i prezime tel
BHWIIme i prezime tel
CSRIme i prezime tel
Sekundarno upućivanjeZdravstvena zaštitaOJ Dom zdravlja llidža Tel
Opća bolnicabdquoPrim dr Abdulah NakašldquoTel
Klinički centar Univerziteta u SarajevuTel
Psihosocijalna zaštita sigurnost i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
UNHCR
NVO Vaša prava BiH Tel
Sigurna kuća Tel
BHWI Tel
Osnovne potrebe Koordinacija RZN zaKantona Sarajev
UNFPA
66
Izvori
Pravni izvori- CEDAW Opće preporuke br 19 i br 35 o nasilju nad ženama- CEDAW Opća preporuka br 24- Konvencija o statusu Izbjeglica i njen protokol (1951)- Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavaju6h postupaka ili kažnjavanja- Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)- Konvencija o pravima djeteta (UN 1989)- Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)- Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom (UN 2006)- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suadoijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CAHVIO
2011) (tzv Istanbutska konvencija)- Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007)- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Krivični zakon Federacije Bosne I Hercegovine (Službene novine Federacije В1Нldquo br 3603 3703
21046904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517)- Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije- Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)- Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)- Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i
3114)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s nasiljem unutar
porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu 2010 godine
neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o djeci koja su svjedod nasilja u porodici
- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu zdravstvenoj zaštiti- Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama- Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u oblasti zdravstva u
Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)- Zakon o azilu (ldquoSlu^jeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)- Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj 3210 - Prečišćeni
tekst) Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (Službene novine Federacije BiHldquo broj 2013)- Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo br
3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210 813 5914)- Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlidSjene novine
Federacije BiHldquo broj 714)- Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije
BiH (Službene novine Federacije BiHldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)- 21akon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona
Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 3816441712818)- Zakon 0 strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiHrdquo broj 8815)- Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik В1Нldquo br 4906 7611 i 8911)- Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513)
Literatura i drugi izvori- Ciljevi održiveg razvoja - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 161COR 17- Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovlna01-30 September 2019ldquo Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine -
Resufsni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva I UNFPA Sarajevo 2020
godine- Minimalni standardi za prevenciju I odgovor na RZN u vanrednim situadjama UNFPA 2015 godine- Objedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji
Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Službeni glasnik BIH 7515)
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim dtuacijama - Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
67
- Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - multisektorski pristup Gender centar Federadje Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018 godina
- Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009 godine
- Priručnik za edukatore Zaštita izt^eglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Radojka Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine
- Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedović i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiH Sarajevo 2018 godine
- Proqena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godine
- Protokoli i standardne operativne proc^ure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Protokol 0 radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 godine
- Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore Podgorica 2010 godine
- Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine
- Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 The Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
- Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR Ženeva 2003
- Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
~ Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine (usvojene odlukom Vlade Unsko- sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni I Hercegovini - februar 2013 godine- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (raquoSlužbene novine Federacije
BiHldquo broj 9513)- UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child
httpswvw unhcrorg4566b 16b2 pdf
Web izvori- httpswww iloorgdynnatlexdocsELECTRONIC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-
104618pdf - httpsemergency unhcrorgentry223896idp-definition- httpwwwunhcrorgprotectionjfeasic3b66c2aa10convention-protocol-relating-status-refugeeshhnl- httpwwwunorgenuniversal-declaration-human-rights- htfaswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx- httpswww ohchr orgenprofessionalinterestpagescescr aspx- httpwww un orgwomenwatchdawcedaw- httpwwwrefworldorgdocid52d920c54html- httpstbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GlobalCEDAW_C_GC_35_826
7_Epdf- httpwww refworid orgdocid453882a73 html- httpswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesa-caspx- httpswwwunfpa orgsitesdefaultfilespub-
pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf- httpwwwwreliefwebintAvrwbnsfs40B847015485B34749256BFE0006E603- httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Gender-based-Violence-
Guidelines_lo-respdf- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-Toolpdf- httpswwwunodcorgdocumentstreatiesUNTOCPubiicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf- htfawww unorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-e pdf~ httpwwwunhcrorg453492294pdf- httpportasunsscorgenrolindexphpid=75- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationT ool_Feb20112pdf- httpsfmohgovba
68
emocionalno i fizičko zlostavljanje psihološki i psihijatrijski problem traumatična iskustva i težak put koji prolaze svakako dodatno usložnjava situaciju
Samice žene nerijetko dolaze u grupi muškaraca koje se po dolasku odvajaju od pomenute grupe i smještaju u smještajnu jedinicu sa drugim samicama ili porodicama sa djecom (ukoliko su kapaciteti trenutno puni)
Prema podacima lOM-a djeca bez pratnje i razdvojena djeca navode da dolaze iz Pakistana Afganistana Maroka Alžira Sirije Egipta Kad su u pitanju maloljetnici bez roditeljskog staranja radi se o posebno ranjivoj grupi koja je podložna nizu rizičnih faktora obzirom da se radi o maloljetnim licima koji nemaju nikakvu pratnju Ili zaštitu na putu kojim dolaze a prema njihovim izjavama na tom putu doživljavaju raznolika traumatična Iskustva te je potrebno provesti sve dostupne mjere kako bi se identificirao problem ili poteškoća odnosno pružila odgovarajuća pomoć u skladu sa mogućnostima dok dijete boravi u centrima te ima mogućnost zatražiti pomoć
Slijedom iznesenog grupe žena koje putuju same ili sa djecom dojilje adolescentice dječaci i djevojčice bez pratnje djeca u braku koja ponekad imaju sopstvenu djecu osobe sa invaliditetom stariji muškarci i žene su u najvećem riziku i najviše im prijeti RZN Ova grupa ugrožene populacije može se suočiti sa prinudom eksploatacijom silovanjem trgovinom ljudima trgovinom organima i drugim vrstama RZN Žene I djevojčice uključujući i mlade momke posebno oni koji putuju sami izloženi su Izuzetno visokom riziku od specifičnih oblika nasilja prvenstveno seksualnog i RZN koje čine trgovci ljudima sami migranti kriminalne grupe i pojedinci u zemljama na njihovoj ruti
Smjernice Međuagencijske stalne komisije za integriranje intervencija u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (2015)2 navode da lako je broj prijavljenih slučajeva vezanih za RZN često nizak svi oni koji reagiraju u vanrednim situacijama moraju djelovati pod pretpostavkom da se RZN uvijek događa Svi akteri treba da tretiraju RZN kao ozbiljan životno ugrožavajući rizik I da poduzimaju mjere za smanjenje ovog rizika kroz sektorske intervencije bez obzira da li postoje konkretni dokazi o RZN i bez obzira na broj prijavljenih slučajeva Prema istim Smjernicama uvijek se mora imati na umu da je RZN i u redovnim okolnostima izvan krizne situacije oblik nasilja koji se ne prijavljuje u punom obimu u odnosu na broj djela koja se realno događaju
Smjernice za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama za Kanton Sarajevo imaju za cilj pripremiti nadležna tijela za odgovor na izazovnu i kompleksnu situaciju migracijskog toka sa kojim se trenutno suočavamo Ove smjernice imaju za cilj da osiguraju koordiniranu multisektorsku zaštitu osobama pogođenim krizama koje su u tranzitu raseljene ili privremeno žive na teritoriji Kantona Sarajevo Preporuke i načela iz Smjernica mogu se koristiti u drugim vrstama kriza i katastrofa za rješavanje problema prevencije i Intervencije u slučajevima RZN
2 OBIM SMJERNICA KANTONA SARAJEVO ZA PREVENCIJU I ZAŠTITU OD RZN U KRIZNIM SITUACIJAMA
Smjernice Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama se razvijaju kako bi se osigurao koordinirani višekorisnički odgovor na pojave RZN u privremenim prihvatnim centrima uspostavljenim na području ovog kantona kao i na drugim mjestima gdje će izbjeglice migranti i tražitelji azila biti locirani
Smjernice su namijenjene institucijama i organizacijama koje su odgovorne za upravljanje migrantsko-izbjegličkom situacijom u Kantonu Sarajevo Ministarstvo za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Ministarstvo zdravstva Ministarstvo unutrašnjih poslova -
11
policijske uprave centri za socijalni rad (JU Kantonalni centar za socijalni rad Službe socijalne zaštite) zdravstvene ustanove (JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo zatim Opća bolnica ldquoPrim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo i Univerzitetski klinički centar Sarajevo) Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH Kantonalni sud i Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo Privremeni prihvatni centri Ušivak i BiažuJ DRC Save the Children World Vision Crveni krstkriž lokalne nevladine organizacije međunarodne organizacije i agencije Ujedinjenih nacija (u daljnjem tekstu zainteresirane strane)
Zainteresirane strane će se složiti o svim koracima koje će poduzeti i proceduri za upućivanje koja će biti razrađena u smjernicama Ove smjernice će biti podložne promjenama u ovisnosti od stanja na terenu stepena rizika ili hitne situacije
Također napominjemo da Azilantski centar Delijaš (Trnovo) nije direktno obuhvaćen ovim Smjernicama jer primjenjuje Standardne operativne procedure za prevenciju i odgovor na seksualno i rodno zasnovano nasilje koje su razvijene 2007 godine od strane UNHCR-a Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Ministarstva sigurnosti BiH NVO Vaša prava BiH BHWI i Fondacije lokalne demokratije Sarajevo Ukoliko određeno pitanje nije regulirano navedenim Standardnim operativnim procedurama mogu se shodno primjeniti ove Smjernice a u cilju prevencije i adekvatnog odgovora na RZN odnosno pružanja pomoći žrtvama
21 Osobe od interesa obuhvaćene Smjernicama Kantona Sarajevo za prevenciju I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Što se tiče usluga prve pomoći ciljne grupe ovih višekorisničkih smjernica za prevenciju i odgovor na RZN u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevo su žene i muškarci djevojčice I dječaci koji su se suočili sa humanitarnom krizom - uključujući migrante tražitelje azila izbjeglice potencijalne žrtve RZN i trgovine ljudima i krijumčarenja osoba u situacijama raseljenja tranzita privremenogtrajnog prijema i prve pomoći te u centrima za njegu
U savremeno doba govori se o mješovitim migracijskim tokovima koji obuhvataju različite kategorije osoba - izbjeglice tražitelje azila ekonomske migrante žrtve trgovine ljudima - koje iz različitih razloga napuštaju svoje zemlje porijekla kreću se I prelaze državne granice bez odgovarajućih dokumenata I neregularno ulaze u zemlje odredišta
Djeca bez pratnje iili razdvojena djeca smatraju se prioritetom jer imaju najveći rizik za RZN Specifičnost grupa koje se nalaze u Kantonu Sarajevo jeste veliki broj dječaka i muškaraca te povećan rizik od nasilja nad dječacima
Ciljna grupa jesu sljedeće kategorije korisnika
tražitelj azila je stranac koji je podnio zahtjev za azil po kome nije donijeta izvršna odluka u skladu sa zakonom Azil obuhvata i status izbjeglice I status supsidijame zaštite u skii^u sa zakonom
tebjeglica je stranac ili lice bez državljanstva koje je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo u skladu s Konvencijom 0 statusu izbjeglica iz 1951 godine i Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967 godine Status izbjeglice je status koji se priznaje u skladu sa odlukom nadležnog organa o ispunjenju uvjeta navedenih u članu 19 Zakona ^ U skladu sa Zakonom izbjeglički status će biti odobren strancu koji se zbog osnovanog straha od progona zbog svoje rase vjere nacionalnosti pripadnosti određenoj đaiStvenoj grupi ili političkog mišljenja nalazi van zemlje svog državljanstva a ne može se ili se zbog takvog staha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje kao i licu bez
reg Zakon o azilu (ldquoSlužbeni glasnik BIH br 1116 i 1616) Zakon je dostupan putem internet stranice httpswwwiioorgdynnatlexdocsELECTRONiC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-104618pdf
12
điiavTianstva Ikoje se nalazi uzvan zemlje svog prethodnog uobičajenog mjesta boravka a ne može se Ш Še^ zbog takvog straha ne želi vratiti u tu državu
Lice pod supsidijamom zaititom je stranac kojem je Ministarstvo sigurnosti BiH priznalo status supsidijame zaštite u skladu sa Zakonom o azilu Supsidijama zaštita se odobrava strancu koji ne ispunjava uvjete za odobrenje statusa izbjeglice iz člana 19 Zlakona o azilu ako postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će se povratkom u zemlju porijekla ili zemiju uobičajenog boravka suočiti sa stvarnim rizikom od te^e povrede ljudskih prava i osnovnih slobodareg
Migrant je osoba koja bira da napusti svoju matičnu zemlju ne zbog neposredne prijetnje progona Ш smrti već da poboljša svoj životni standard kroz rad ili edukaciju radi ujedinjenja sa porodicom ili iz drugih razloga Za razliku od izbjeglica koje se ne mogu vratiti u svoje zemlje na siguran način migranti se ne suočavaju sa tim problemom bez obzira na đntge okolnosti koje mogu biti ometene uspješnom reintegracijom u društvo Ako odluče da se vrate kući ponovo će dobiti zaštitu od svojih vlada Države se bave migrantima u skladu sa svojim nacionalnim zakonima i procedurama za imigraciju
3 PRAVNI OKVIR ZA IZRADU SMJERNICA
31 Međunarodni pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Pitanje RZN nasilja uključujući rodno zasnovano nasilje u vanrednim odnosno kriznim situacijama pravo je obuhvaćeno međunarodnim kontekstom od strane Ujedinjenih nacija i Vijeća Evrope
Standardi UN-a u ovoj oblasti uspostavljeni su sljedećim dokumentimalaquo Konvencija o statusu izbjeglica i njen protokol 1951 I 1967)rsquo^ - ne navodi spol ili
rod kao osnove za progon ali relevantna međunarodna tijela smatraju da pojam pripadnosti određenoj društvenoj grupi treba tumačiti šire i da Konvencija o izbjeglicama između ostalog pruža zaštitu i od progona zasnovanog na rodnom osnovu
laquo Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)reg Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)reg Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)degbull Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili
kažnjavanjabull Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)^^ CEDAW Opće preporuke br 19^^ I br 35^reg o nasilju nad ženama oba dokumenta
zahtjevaju posebnu zaštitu žena izbjeglica I migranata CEDAW Opća preporuka br 24^^ - ldquoposebnu pažnju treba posvetiti zdravstvenim
potrebama i pravima žena koje pripadaju ranjivim i ugroženim grupama kao što su žene migranti izbjeglice i interno raseljene žene djevojčice i starije žene žene u prostituciji žene domorotkinje i žene sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom
laquo Konvencija o pravima djeteta^reg (UN 1989) posebno član 22
reg član 22 Zakona o azilu BiH bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)^ http7wwwunhcrorgprotectionbasic3b66c2aa10convention-protocol-relatingStatus-refugeeshtml reg http7wwwunorgenuniversal-declaration-human-rightsreg https7vvwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx rsquodeghttps7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescesaaspx rsquo http7wwwun orgwomenwatchd awcedaw
http7wwwrefwor1dorgdocid52đ920c54htmirdquo https7tbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GiobalCEDAW_C_GC_35_8267_Epdf
http7wwwrefworldorgdocid453882a73html https7wwwohchrorgenprofessionalinterestpagescrcaspx
13
Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)
Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom^reg (UN 2006) - posebno naglašava bdquoda su žene i djevojčice sa invaliditetom često pod većim rizikom kako unutar tako i izvan kuće od nasilja povreda ili zlostavljanja zanemarivanja ili nemarnog liječenja maltretiranja ili eksploatacijerdquo
Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama
bull Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata i Ciljevi održivog razvoja^^ - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 16 i COR
17
Model evropske javne politike azila sadržan je prije svega u aktima institucija EU - najvažniji akti pravne stečevine EU o azilu uključuju Direktivu o privremenoj zaštiti Direktivu o prihvatu Dublinsku uredbu Direktivu o kvalifikaciji i Direktivu o postupku
U okviru Vijeća Evrope posebna se pažnja poklanja zaštiti izbjeglica tražitelja azila i raseljenih osoba u Evropi Tokom godina u okviru Odbora ministara i Parlamentarne skupštine usvojen je niz rezolucija i preporuka državama članicama iz područja izbjegličkog prava i prava azila u kojima se naglašavaju standardi uspostavljeni Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951 godine
Najvažniji mehanizam zaštite tražitelja azila i izbjeglica na području Evrope jest Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava I osnovnih sloboda^reg
Standardi Vijeća Evrope su- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u
porodici (CAHVIO 2011) (tzv Istanbulska konvencija) zahtijeva između ostalog rodno osjetljivu migracionu i azitnu politiku u državama čl 59 60 i 61^reg
~ Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007) i
- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s
nasiljem unutar porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama
u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu
2010 godine neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vij^a Evrope o djeci koja su
svjedoci nasilja u porodici- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u
oblasti zdravstva u Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu
zdravstvenoj zaštiti
U izradi ovog dokumenta za Kanton Sarajevo uzeta su u obzir ključna načela i preporuke iz dokumenta Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje
httpwwwunorgdisabilitlesdocumentsconventionconvoptprot-epdfhttpwwwrefwor1dorgdocid59db4b224htmtiako se u Evropskoj konvenciji pravo na azil ne spominje ekspticitno kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava
uspostavljen je niz standarda u zaštiti tražitelja azila posebno u odnosu na izručivanje i protjerivanje osoba kc^ma prijeti mučenje ili drugo nečovječno postupanje ili kažnjavanje te ograničenje kretanja tražitelja azila
https rmcoe intCoE RMPublicCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentldreg090000168046031c
14
na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
32 Domaći pravni okvir od značaja za prevenciju i zaštitu od RZN u kriznim situacijama
BiH je potpisala i ratificirala gotovo sve relevantne međunarodne pravne instrumente vezane za RZN a najznačajniji među njima su Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) Konvencija o nasilju nad ženama i nasilju u porodici Vijeća Evrope - Istanbulska konvenclja^o Pored međunarodnog zakonodavstva država je razvila sopstvene sveobuhvatne mehanizme u suočavanju sa nekim oblicima RZN
Ustavom BiH predviđeno je da BiH direktno primjenjuje prava I slobode zagarantirane Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950) i daje joj prioritet nad bilo kojim drugim zakonom (član 3)
Kada je riječ o propisima koji su u primjeni u Federaciji BiH važno je ukazati na sljedeće
Zakon o azilu (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)bull Zakon o strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiH broj 8815) Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj
3210 - Prečišćeni tekst) koji garantira jednake mogućnosti i ravnopravan tretman za sve osobe bez obzira na spol
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013) Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo
br 3603 3703 2104 6904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517) - nasilje u porodici je krivično djelo u skladu sa članom 222 ovog Zakona^
Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210813 5914)
Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 714)
Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i 3114)
bull Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije BiH (bdquoSlužbene novine Federacije В1Нldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)
Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 38164417 i 2818)
bull Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo br 4906 7611 18911) Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513) i
dr
Strateški i drugi dokumenti (publikacije) od značaja za izradu ovih Smjernica- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine
^ https7rmcoeintCoERMPublicCommonSearchServicesDispiayDCTMContentđocumentld=09(X)00168046031 c Napomena Domaći pravni okvir u svojim krivičnim zakonima kako na nivou Krivičnog zakona BiH tako i na nivou Krivičnog
zakona Federacije BiH kao zaštićena dobra uvrstio je zabranjene radnje koje se mogu dovesti u vezu sa RZN i trgovinom ljudima Takva su djela na primjer u Krivičnom zakonu BIH - član 149a Nezakonito uskraćivanje identifikacijiskih dokumenata član 185 Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz osoba u ropskom odnosu član 186 Međunarodna trgovina ljudima član 186a Organizirana međunarodna trgovina ljudima član 187 Međunarodno navođenje na prostituciju član 189 Krijumčarenje ljudi član 189a Organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela krijumčarenje migranata i drViše u Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paketrdquo Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo 2015 str 44 i 45
15
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (ldquoSlužbeni glasnik BiHldquo 7515)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godine
- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 9513)22
- Protokol o radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama ~ Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Sarajevo
- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2020 godine Sarajevo
4 OPĆA NAČELA SVRHA I CILJEVI SMJERNICA
Svi zainteresirani subjekti koji su uključeni u zaštitu žrtava RZN na području Kantona Sarajevo a u skladu sa međunarodnim smjernicama imaju obavezu da se u svakom trenutku pridržavaju sljedećih općih načela
Pristup koji je usmjeren na preživjele Ovakvim pristupom se stvara podsticajno okruženje u kojem se poštuju prava i žeije preživjelih njihova sigurnost je osigurana i s njima se postupa dostojanstveno i s poštovanjem Pristup usmjeren na preživjele zasnovan je na sljedećim smjernicama
- Sigurnost Sigurnost i bezbjednost preživjelih i nihove djece je primarna- Poverijivost Preživjeti imaju pravo da biraju kome hoće ili neće pričati svoju priču a
informacije se trebaju dijeliti samo uz saglasnost preživjelog- Poštovanje Sve poduzete mjere treba voditi uz poštovanje izbora želja prava i
dostojanstva preživjelog Uloga pjomagaća je da olakša oporavak i osigura sredstva za pomoć preživjelom
- Nediskriminacija Preživjeli trebaju imati ravnopravan i pravičan tretman bez obzira na njihovu starost spol rasu religiju nacionalnost etničku pripadnost seksualnu orijentaciju ili bilo koju drugu karakteristiku
4Pristup zasnovan na pravima teži da analizira i adresira osnovne uzroke diskriminacije i nejednakosti kako bi se osiguralo da svi bez obzira na njihov spol starost etničku pripadnost ili vjeroispovijest imaju pravo da žive slobodno i dostojanstveno sigurni od nasilja eksploatacije i zlostavljanja u skladu sa načelima propisa o ljudskim pravima
bullišPristup zasnovan na zajednici osigurava da se ugroženo stanovništvo aktivno angažira kao partner u razvijanju strategija vezanih za njihovu zaštitu i pružanje humanitarne pomoći Ovaj pristup podrazumijeva direktne konsultacije sa ženama djevojčicama i drugim rizičnim grupama u svim fazama humanitarnog reagiranja kako bi se identificirali zaštitni rizici i rješenja te izgradili postoje6 mehanizmi zaštite zasnovani na zajednici
^Humanitarna načela Humanitarna načela čovječnosti nepristrasnosti neovisnosti I neutralnosti trebali bi podržati primjenu ovih smjernica i od suštinskog su značaja za održavanje pristupa usmjerenog ka pogođenom stanovništvu i osiguranje djelotvornog humanitarnog odgovora
ldquo Važenje ove Strategije je produženo na osnovu Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo broj 3217) članom 37 stav (1) Zakona koji je usvojen 2017godine utvrđuje se da jjostojeći strateški dokumenti ostaju na snazi do stupanja na snagu novog cikiusa planiranja u Шаби sa odredbama člana 27 ovog Zakona Novi ciklus planiranja treba da obuhvati period od 2021 do 2027 godine
16
-^Pristup bez štete ovaj pristup koji se još izražava i kao pristup ne čini nikakvu štetu podrazumijeva poduzimanje svih mjera neophodnih kako bi se izbjeglo izlaganje ljudi daljnjim štetama kao posljedica djelovanja humanitarnih aktera^reg
Svrha razvoja smjernica je standardizacija usklađivanje i koordinacija rada svih aktera koji se bave zaštitom pogođene populacije od RZN u kriznim situacijama
Radi prevencije i odgovora na rodno zasnovano nasilje u kriznim situacijama potrebno je uraditi pripreme i organizirati sistem koji bi pružio efikasan odgovor Stoga Je potrebno provesti niz mjera aktivnosti i procedura kako bi odgovor bio efikasan Prema međunarodnim pravnim izvorima mjere i aktivnosti se odnose na
Angažiranje lokalne zajednice sa ciljem prevencije i odgovora za RZN u slučaju krizne situacijeAktivnosti bitne za ublažavanje posljedica (faza mitigacije) prevenciju i odgovor Aktivnosti na uspostavi i jačanju koordinacije I operativnog djelovanja
Bitno je naglasiti da su minimalni standardi međusobno povezani i međusobno ovisni
Slijedom navedenog cilj ovih Smjernica Je osigurati da svi akteri u Kantonu Sarajevo imaju isto razumijevanje rizika kojima su izložene žrtve RZN u kriznim situacijama i osigurati da sve žrtve imaju pristup minimumu usluga podrške
Cilj smjernica je da razviju jasnu multisektorsku koordinaciju uloga i odgovornosti svih relevantnih aktera uključenih u zaštitu krizama pogođene populacije kako bi se olakšala brza identifikacija upućivanje i zaštita žrtava RZN
Smjernice nisu samostalni dokument i trebaju biti implementirane u koordinaciji sa relevantnim domaćim zakonodavstvom i međunarodnim minimalnim standardima za RZN (kao što su lASC UNFPA UNHCR UNICEF i WHO smjernice)
5 DEFINICIJA POJMOVA
Rodno zasnovano nasilje je krovni termin za bilo kakvu štetu nanesenu protiv nečije volje koja negativno utiče na fizičko ili psihičko zdravlje razvoj i Identitet te osobe a pristavlja rezultat rodno uvjetovanih nejednakosti u odnosima moći koje eksploatišu razlike između muškaraca I žena razlike među muškarcima i razlike među ženama^ Uključuje djela koja nanose fizičku seksualnu ili mentalnu štetu ili patnju prijetnje takvim djelima prinude i druga lišenja slobode ovi postupci se mogu dogoditi Javno ili privatno
Pojam rodno zasnovano nasilje također se sve više koristi od strane nekih aktera kako bi se istakle rodne dimenzije određenih oblika nasilja nad muškarcima I dječacima naročito nekim oblicima seksualnog nasilja počinjenog sa eksplicitnom namjerom jačanja rodno nejednakih normi maskuliniteta I femininiteta (npr seksualno nasilje počinjeno u oružanom sukobu usmjereno na emaskulaciju ili feminizaciju neprijatelja)^^
Nadalje takav stav proizlazi iz općenitog stajališta koje je ukorijenjeno u okvir patrijarhalne društvene strukture po kojoj je pitanje kontrole i moći pitanje isključivo muškaraca Uz takvo tradicionalno stajalište uz muški spol vrlo često vežemo karakteristike poput suzdržanosti od ekspresije emocija asertivnosti i agresivnosti Moramo uzeti u obzir da socijalizacija ima
Minimalni standardi za prevenciju i odgovorna RZN u vanrednim situacijama UNFPA 2015 Dokument dostupan putem internet adrese httpswwwun^jaorgsitesdefaultfilespub-pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska I manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine str 43 (prevod rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) - citirano prema httpAAWww relielWeb intwrwb nsfs40B847015485B34749256B FE0006E603)^ Smjernice u oblasti rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim akcijama (lASAC 2015)2httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Ge nder-based-Violence-GuidelinesJo-respdf
17
različit utjecaj na muškarce i žene u pogledu doživljaja nasilja Tako se muškarce odgaja na način da je dopušteno biti nasilan u određenim situacijama dok su žene te koje su više submisivne i pasivne Takav način odgoja utječe na drugačiji pogled na nasilje kod muškaraca I žena što u konačnici dovodi i do drugačijeg doživljaja nasilja Problem nasilja nad muškarcima ovisi o društvenom kontekstu i društvenim stereotipima koji imaju utjecaj na to koliko je društvo spremno pružiti pomoć Problem započinje već od samih žrtava kojima je teško uopće priznati sebi samima da su žrtve nasilja^reg
Zbog potrebe jedinstvenog razumijevanja izraza u ovoj oblasti slijedi prikaz ključnih pojmova važnih za primjenu ovih Smjernica
- ldquoRodno zasnovano nasilje nad ženama označava nasilje koje je usmjereno protiv žena zato što su žene ili koji neproporcionalno pogađa žene^rsquo
- ldquoNasilje nad ženama shvata se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i podrazumijeva sve dnove RZN koji rezultiraju ili bi mogli dovesti do fizičke seksualne psihološke ili ekonomske štete ili patnje žena uključujući prijetnje takvih djela prinude ili proizvoljnog lišavanja slobode bilo u javnom ili u privatnom životu^reg
- ldquoNasilje u porodicirdquo podrazumijeva sva djela fizičkog seksualnog psihološkog ili ekonomskog nasilja koje se javljaju u porodici ili domaćinstvu ili između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera bez obzira da li počinitelj dijeli iii je dijelio isto prebivalište sa žrtvom^^
Prema Međunarodnom sistemu za upravljanje informacijama o rodno zasnovanom nasiju (MSUIRZN) sljedeće kategorije nasilja su prijavljene kao najčešće u vanrednim kriznim situacijama
~ bdquoSeksualno nasilje uključujući I silovanje odnosi se na uključenost u vaginalnu analnu ili oralnu penetraciju seksualne prirode nad tijelom druge osobe sa bilo kojim tjelesnim dijelom ili objektom a bez njene saglasnosti uključenost u druge nesaglasne činove seksualne prirode sa osobom te izazivanje učešća druge osobe u nesaglasnim činovima seksualne prirode sa trećom osobom Saglasnost mora biti data dobrovoljno jer je rezultat slobodne volje osote s procjenom u kontekstu okružujućih okolnostiregreg
- bdquoSeksualni napad je bilo koji oblik nesagtasnog seksualnog kontakta koji ne rezultira ili ne uključuje penetraciju Primjeri uključuju pokušaj silovanja kao i neželjene poljupce milovanje ili dodirivanje genitalija i zadnjice
- bdquoMutiiacijasječenje ženskih genitalija je čin nasilja koji uključuje sječenje seksualnih organa zbog čega se to može klasificirati kao seksualni napad Sječenje ženskih genitalija ne uključuje silovanje tj slučaj gdje je došlo do penetracije
- bdquoFizički napad je čin fizičkog nasilja koji nije seksualan po prirodi Primjeri uključuju udaranje šamaranje gušenje sječenje guranje paljenje pucanje ili korištenje bilo kojeg oružja napade kiselinama ili bilo koje druge radnje koje rezultiraju bolom neugodnošću Ili povredomregreg
- bdquoPrisilni brak podrazumijeva brak pojedinca protiv njene ili njegove voljeregreg- bdquoUskraćivanje resursa mogućnosti iii usluga se odnosi na uskraćivanje pravičnog pristupa
ekonomskim resursimasredstvima ili mogućnostima za život obrazovanju zdravstvu ili drugim socijalnim uslugama Primjeri uključuju udovicu koja je spriječena da dobije nasljedstvo zarade koje prisilno uzima intimni partner ili član porodice žena koja je spriječena da koristi kontracepciju djevojčica koja je spriječena da pohađa školu itd Izvještaji o općem siromaštvu ne bi trebali biti evidentiranireg^
~ bdquoPsihološkoemocionalno zlostavljanje je nanošenje mentalnih ili emocionalnih bolova ili povreda Primjeri uključuju prijetnje fizičkim ili seksualnim nasiljem zastrašivanje poniženje prisilnu izolaciju progonstvo uznemiravanje neželjenu pažnju primjedbe gestove ili pisane riječi seksualne iili prijeteće prirode uništenje dragih stvari itdregreg
- bdquoTrgovina ljudima podrazumijeva vrbovanje prevoz prebacivanje prikrivanje ili prijem lica putem prijetnje ili upotrebe sile ili drugih oblika prinude otmice prevare obmane zloupotrebe moći ili položaja ranjivosti ili davanja iii primanja plaćanja ili koristi radi postizanja saglasnosti osobe koja ima kontrolu
Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Cme Gore Podgorica 2010 godine (prevođ rađen u dogovoru sa Vijećem Evrope) bull citirano prema httpwwwwreiiefwebintwrwbnsfsM0B847015485B34749256BFE0006E603)
Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (2011) httpsrmcoeintCoERMPubticCommonSearchServicesDisplayDCTMContentdocumentld=090000168046031c
Op cit^ Op cit ldquo Op cit član 36
Op cit član 38reg httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-T oolpdf ldquo Op dtldquo Op cit
Op cit
18
nad drugom osobom zbog eksploatacije Iskorištavanje uključuje u najmanju ruku eksploataciju drugih za prostituciju ili druge oblike seksualne eksploatacije prinudni rad iii usluge ropstvo ili postupke slične ropstvu porobljavanje ili uklanjanje organa ^
Ostati pojmovi- Krizna situacija je neplanirani i neželjeni proces koji traje određeno vrijeme na određenom podrult^u a
na koji se može utjecati samo djelomično može ozbiljno da ugrozi sigurnost ljudi i okoline Krizna situacija je neočekivani događaj čiji uzroci mogu biti vanjski i unutrašnji odnosno mogu biti uzrokovane ljudskim faktorom ili prirodnima silama
- Povjerljivost etičko načelo povezano sa stručnjacima iz oblasti medicinske i socijalne službe Održavanje povjerljivosti zahtijeva da pružatelji usluga štite prikupljene informadje i saglase se da dijele samo informacije sa izričitom dozvolom klijenta i u drugim slučajevima predviđenim zakonom Sve pisane informacije uključujući i one u elektronskom formatu treba držati u zaključanim datotekama a samo ovlašteno osoblje treba Imati pristup Održavanje povjerljivosti o nasilju znači da nikada ne razgovaraju o detaljima slučaja sa porodicom ili prijateljima ili sa kolegama za koje smatraju da nema potrebe da znaju o nekom djelu zlostavljanja To znači da će lične informacije žrtve (kao i svi podaci koji mogu identificirati određenu žrtvu) biti podjeljeni samo sa ostalim pružateljima usluga koji direktno sudjeluju u pružanju podrške ovoj specifičnoj žrtvi u skladu sa zakonom dok druge zainteresirane strane dobijaju samo zbirne podatke koji omogućavaju statistički monitoring RZN ali ne I identifikaciju pojedinih žrtava Kada se radi sa djecom odluke o poverljivosti podataka treba da budu u najboljem interesu djeteta
- Zainteresirana strana(e) odnosi se na pojedince grupe organizacije i institucije uključene u sprječavanje i reagiranje na RZN Zainteresirane strane mogu biti izbjegliceintemo raseljene osobe lokalno stanovništvo uposleni Ili dobrovoljci agencija UN-a nevladinih organizacija domaćih institucija vlasti donatora i drugih članova međunarodne zajednice
- Dijete je svaka osoba koja nije navršila 18 godina života (prema Konvenciji o pravima djeteta i domaćim propisima)
- Dijete bez pratnje je dijete koje je razdvojeno od oba roditelja i ostalih rođaka i ne nalazi se pod zaštitom druge odrasle osobe koja je po zakonu ili običajnom pravu odgovorna za brigu o djetetu^reg To znači da se dijete nalazi bez potpune brige (nadzora) od strane odrasle osobe iii da se o njemu brine neko ko nije u rodu ili je djetetu nepoznat ili nije njegov uobičajeni staratelj (npr komšija drugo dijete mlađe od 18 godina ili stranac)^^
- Razdvojeno dijete je dijete odvojeno od oba roditelja ili od ranijeg zakonskog staratelja ili od uobičajenog primarnog staratelja ali ne nužno razdvojeno i od ostale rodbine Stoga se ovaj izraz odnosi na djecu koja se nalaze u pratnji drugih odraslih članova svoje porodicereg
- Zajednica je termin koji se koristi u ovim smjernicama a koji se odnosi na stanovništvo pogođeno kriznim situacijama U pojedinačnim okruženjima zajednica se može odnositi na izbjeglice interno raseljene osobe osobe pogođene humanitarnim katastrofama i si
- Osobe sa invaliditetom uključuju osobe koji imaju dugoročno fizičko mentalno intelektualno ili senzorno oštećenje koje u interakciji sa različitim barijerama može ometati njihovo puno i efikasno učešće u društvu na ravnopravnoj osnovi sa drugimardquo
- Informirani pristanak je dobrovoljna saglasnost pojedinca koji ima pravnu sposobnost da daje saglasnost Da bi dao informirani pristanak pojedinac mora imati kapacitet i zrelost da razumije usluge koje se nude i da bude zakonski u mogućnosti dati svoju saglasnost Obrazac pristanka za davanje informacija nalazi se u Prilogu 2 ovih Smjernica
- Informirana saglasnost je izričito dat pristanak za sudjelovanje u uslugama od strane mlađe djece koja su po definiciji premlada da daju informirani pristanak ali dovoljno stara da razumiju i slože se o tome da sudjeluju u uslugama^
- Obavezno prijavljivanje podrazumijeva da su zdravstveni i socijalni radnici nastavnici odgajatelji medicinske obrazovne i druge ustanove i organi kao i nevladine organizacije koji u obavljanju svoje dužnosti saznaju za učinjene radnje nasilja dužni odmah po saznanju prijaviti učinjene radnje nasilja u porodici nadležnoj policijskoj upravi Ukoliko se radi o stranom državljaninu prijavljuje se Službi za poslove sa strancima
httpswwwunodcorgdocumentstrealiesUNTOCPublicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i Interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR Ženeva 2003 str 6ldquo UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Detemining the Best Interests of the Child httpswwwunhcrorg4566bl6b2pdf 3raquo Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 lsquoThe Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child httpswwwunhaorg4566b16b2pdf Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom httpwwwunorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-epdf Seksualno i rodno nasipe nad izbjeglicama povratnidma i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju
UNHCR 2003rsquo Član 8 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo broj 2013)
19
Hitnost rješavanja Za predmete nasilja u porodici nadležni subjekti dužni su osiguravati hitnost u rješavanju a u skladu sa svojim nadležnostima Ova se obaveza odnosi na općinski sud - prekršajno odjeljenje suda (u daljnjem tekstu nadležni sud) policija organ starateljstva i druge institucije nadležne za socijalnu i zdravstvenu zaštitu uz obavezu zajedničkog i koordiniranog djelovanja^Žrtvapreživjeii osoba koja je pretrpjela RZN Na osnovu međunarodnih standarda znanja i dobrih praksi u ovim Smjernicama koriste se dva pojma - žrtvardquo i preživjeli - da označe osobe podvrgnute RZN što upućuje na dva koegzistirajuća aspekta viktimizacija (također u medicinske i sudske svrhe) i otpornost (za psihosocijalnu podršku i osnaživanje)IzvršiteiJpočiniteiJ nasilja osoba grupa ili institucija koja direktno nanese ili na drugi način podržava nasilje ili drugo zlostavljanje koje je nanijeto drugome protiv njegovenjene voije^Mučenje svaki čin kojim se namjerno nanosi teška boi iii patnja bilo fizička ili psihička nekoj osobi u takve svrhe kao što su pribavljanje informadja ili priznanja od te osobe ili treće osobe kažnjavanja za djelo koje je ona ili treća osoba počinila iii se sumnja da Je počinila ili zastrašivanje ili primoravanje nje ili treće osobe ili iz bilo kog razloga zasnovanog na diskriminaciji bilo koje vrste kada je takva bol ili patnja nanijeta od strane ili uz podsticanje iii saglasnost javnog službenika iii druge osobe koje djeluje u službenom svojstvu Ne uključuje bol ili patnju koja proizilazi samo od ili je sastavni ili posljedični dio zakonitih sankcija^
čl 3 i 4 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici httpwwwunhcrorg453492294pdf
^ Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih nehumanih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja i Međunarodne konvencije 0 eitminaciji svih oblika rasne diskriminacije
20
ii DIO
HITNA INTERVENCIJA
6 PRAVCI UPUĆIVANJAOd presudnog je značaja da postoji jasna komunikacija i razumijevanje sigurnosti svih uputa vezanih za RZN Jednom kada svaki sektor uspostavi standarde zaštite važno je formirati jasan sistem upućivanja među tim sektorima Pravce upućivanja treba stalno provjeravati za svako područje i treba navesti
Koje agencije ili institucijeustanove pružaju usluge Specifične kontakt informacije ime I broj telefona) jedne od ključnih osoba u toj
institucijiustanovi Osiguranje usluga koje pruža institucijaustanovabullbull Sve troškove vezane za uslugu ako su relevantni Gdje se žrtve trebaju uputiti kako bi imale pristup ovim uslugama
Hitna upućivanja iziskuju hitnu reakciju-procjenu prvih neophodno potrebnih radnji kao što su
- uvid u nivo rizika- prijava slučaja- saglasnost koju je dala žrtvapreživjeli RZN^- zbrinjavanje- hitna medicinska pomoć- preporuka prvostepenog tima za upućivanje- zahtjevi drugih relevantnih zainteresiranih strana na primjer porodica prijatelj ili
pratitelj- prekidanje stanja u kojem se do tada nalazila potencijalna žrtva
Prvostepena reakcija (hitni odgovor) U slučajevima nasilja nad migrantima ili izbjeglicama i tražiteljima azila terenske službe u privremenim prihvatnim centrima trebaju pružati osnovnu podršku Svi koji rade u ovim centrima trebaju biti dio specijalizirane obuke za procesuiranje RZN u skladu s usvojenim procedurama Ukoliko relevantna usluga nije organizirana u centruobjektu usluge će pružiti drugi pružatelj usluga Ambulante i angažirano stručno osoblje u privremenim prihvatnim centrima je spremno da se bavi RZN u određenim limitiranim okolnostima
Procedure upućivanja odnosno referalni mehanizam u slučajevima RZN razvijen je za svaki privremeni prihvatni centar posebno te čine Prilog 4 (Ušivak) i Prilog 5 (Blažuj) ovih Smjernica
Drugostepeni (srednjoročni) odgovor Ako žrtvipreživjelom RZN treba podrška koja se ne može pružiti unutar privremenog prihvatnog centra (kao dio prvostepene reakcije) žrtvu treba uputiti na druge službe koje mogu pružiti specijaliziranu njegu i pomoć Ove usluge se nalaze izvan privremenih prihvatnih centara i uključuju Između ostalog specijaliziranu zdravstvenu zaštitu hospitalizaciju ili liječenje HlV-a i drugih bolesti Ovo uključuje i dodatne usluge kao što je prevoz oddo privremenog prihvatnog centra obavezno angažiranje prevoditelja (istoga spola kao žrtva) lijekove ili sakupljanje dodatne dokumentacije Kada se žrtva RZN zbrine ona će biti vraćena u privremeni prihvatni centar i bit će pod pojačanim nadzorom i zaštitom od strane zaštitarske službe u privremenom prihvatnom centru Ukoliko prevoz preživjele osobe ne može osigurati i pružiti hitna medicinska služba Isti bi trebao biti osiguran od agencija ovlaštenih za prevoz migranata i 24 sata prisutnih u privremenim prihvatnim centrima
Za krivična djela koja se prooesuiraju na ех ocio osnovi saglasnost žrtve nije od značaja Ipak međunarodni standardi preporučuju da se osigura saglasnost žrtve u svim procesima a kako bi se izbjegla reviktimizadja
22
Trećestepeno upućivanje (dugoročni odgovor) Trećestepeno upućivanje primjenjuje se ako žrtvapreživjeli RZN treba dugoročnu pomoć kao što je posjeta savjetovanju ili terapiji podrška pri pripremi tužbe protiv počinitelja nasilja i davanje saglasnosti za starateljska prava i viđanje djeteta iii zahtjev za dodatnim relevantnim dokazima iz druge zemlje Međutim trećestepeno upućivanje podrazumijeva produženi boravak žrtvepreživjelog RZN u zemlji a za vrijeme boravka država bi trebala pružiti žrtvi pristup osnovnim uslugama kao što su smještaj psihosocijalne i druge usluge i pravo na rad Pri pružanju usluga potrebno je osigurati prevoditelja istoga spola kao žrtva)
NapomenaZa žrtve RZN iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila koji se nalaze na prostoru Kantona Sarajevo ali borave u privatnom smještaju odnosno nisu registrirani u privremenim prihvatnim centrima prema međunarodnim propisima država je dužna obavezno da pruži usluge hitne medicinske pomoći neovisno od toga da li je migrant izbjeglica ili tražitelj azila I zvanično registriran na području ovog Kantona Ova vrsta pomoći može se organizirati kroz saradnju nadležnih organizacija Crvenog krsta međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ove populacije i lokalnih zdravstvenih ustanova
Osim hitne medicinske pomoći važno je definirati i pružanje ostalih potrebnih usluga u slučaju RZN Radi se o pitanju koje zahtjeva poduzimanje dodatnih napora kako bi se adekvatna pomoć pružila I onoj populaciji koja boravi na području Kantona Sarajevo ali izvan Privremenih prihvatnih centara Informacije o vrsti i načinu pružanja pomoći u slučajevima RZN moraju biti dostupne i ovoj skupini migranata izbjeglica i tražitelja azila Nakon što se osigura mehanizam upućivanja u ovim slučajevima informacije će biti dostupne kako nadležnim tijelima i organizacijama tako i ciljanoj populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila izvan Privremenih prihvatnih centara
7 MINIMALNI PAKET USLUGA U BORBI PROTIV RZN
Minimalni paket usluga u borbi protiv RZN u kriznim situacijama razvijen je u okviru stručnog uputstva UNFPA Ovaj odjeljak daje smjernice za proširenje brige o žrtvama RZN u kriznim situacijama s posebnim osvrtom na sljedeće
1 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika2 Pružanje usluga na terenu3 Osiguranje hitnog reagiranjapružanja prve pomoći
71 Identifikacija kriterija ranjivosti i faktora rizika
Osobe koje su u riziku od RZNrdquo su uglavnom žene djevojčice i dječaci koji su već bili izloženi RZN ili im je prijećeno istim u njihovim zemljama porijekla stalnim ili privremenim prihvatnim centrima za tražitelje azila izbjeglice I migrante iii zemljama u kojima su ranije boravili duž migracionog puta te interno raseljene osobe Drugim riječima osobe koje se mogu lako fizički emocionalno ili psihički povrijediti ili napasti
Migranti izbjeglice i tražitelji azila koji traže zaštitu u drugim zemljama imaju teške traume i povrede Izgubili su sve svoje poznate mehanizme zaštite I izuzetno su ranjivi u smislu da je vrlo vjerovatno da će na putu doživjeti nasilje I zloupotrebu svojih prava Neki od njih sada imaju još veći rizik od daljeg viktimiziranja na RZN i seksualno nasilje
Prema međunarodnim iskustvima i standardima I povratnim informacijama koje pružaju humanitarni službenici koji se bave trenutnom izbegličkom i migrantskom krizom u Evropi i
23
Bosni i Hercegovini sljedeće su osobe identificirane kao rizična ciljana ranjiva i najugroženija grupa za RZN i seksualno nasilje
- adolescentice-- udovice rastavljene iii neudate ženedjevojkeldquo žene koje putuju same s djecom bez pratnje supružnika vanbračnih partnera ili
drugih odraslih muških članova porodice- domaćinstva na čijem su čelu žene- starije žene i muškarci- djeca u domaćinstvima predvođenim muškarcima- djevojčice i dječaci koji su bez pratnje ili razdvojeni- pripadnici etničkihvjerskih manjina- osobe sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom- osobe sa zdravstvenim problemima (koje pate od teških iii hroničnih bolesti spolno
prenosivih bolestiHIV-AIDS itd)- trudnice iii dojilje- osobe sa historijom seksualnog nasilja (kao žrtve iili svedoci uključujući I rani brak)- LGBTI+ osobe
Pored migracionih kriza navedene kategorije mogu se smatrati osobama osjetljivim na druge katastrofe i krizne situacije^reg Ove su osobe u opasnosti od daljnje viktimizacije
Zdravstvene posljedice rodno uvjetovanog nasilja mogu se grupirati u tri kategorije1 Fizičke posljedice2 (Pslho-)somatske posljedice3 Psihičke posljedice
Višestruka traumatska iskustva ostavljaju teške posljedice po zdravlje osobe Pri tome nesigurna situacija boravka nedostatak poslovnih mogućnosti i si dodatno usložnjavaju psihičke problem Među migrantima Izbjeglicama i tražiteljima azila često je izražen posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) ali i drugi mentalni poremećaji i somatski zdravstveni problemi Ako su ove osobe već bile traumatizirane iii su doživjele traumatizaciju tokom bijega u uvjetima kada su njihov boravišni status i budućnost I dalje nesigurni može doći i do pogoršanja mentalnog zdravlja^reg
Seksualno nasilje je problem kojem treba posvetiti posebnu pažnju istraživanja pokazuju da su bitne tri specifične faze u kojima izbjeglice i migranti - žrtve rodno zasnovanog nasilja doživljavaju seksualno nasilje stanje u zemlji porijekla iskustva prilikom bijega i iskustva u EU50
U zemlji porijeklaprije bijega Zlostavljanje od strane osoba koje imaju moć seksualno premlaćivanje (posebno žena) seksualni napad silovanje otmica od strane naoružanih članova sukobljenih strana uključujući sigurnosne snage masovno silovanje i prisilna trudnoća seksualno nasilje u vezama s Intimnim partnerom seksualno zlostavljanje djece seks za preživljavanjeprisiina prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
Prilikom bijegau tranzitnim zemljama Seksualni napad od strane razbojnika službenika na granici zarobljavanje za trgovinu ljudima od strane krijumčara seksualni napad
^ Poglavlje 7 preuzeto iz đokurrrenta Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine Smjernice su usvojene odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine Za potrebe izrade Smjernica za područje Kantona Sarajevo tekst je dijelom dopunjen i prilagođen stanju u ovom kantonu
Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine str 19ldquo Op cit str 30
24
u tranzitnim prostorima seks za preživljavanjeprisilna prostitucija i ostala djela seksualnog nasilja
U zemlji odredišta (EU) Seksualni napad prisila iznuda od strane osoba s autoritetom seksualno zlostavljanje razdvojene djece u udomiteljstvu seks za preživljavanjeprisilna prostitucija seksualna eksploatacija osoba koje traže pravni status u zemlji odredišta (državi članici EU) ili pristup pomoći i resursimareg^
Posebna pažnja mora se posvetiti uvjetima života u smještajima za migrante izbjeglice I tražitelje azila s obzirom da upravo te okolnosti kolektivnog smještaja povećavaju rizik od pojave nasilja U ovakvim smještajima rijetko postoje zaštićena mjesta i mjesta za odmor Porodice često doživljavaju intenzivne situacije zbog životnih iskustava i iskustava nastalih tokom bijega Riziku da postanu žrtve rodno zasnovanog nasilja u smještajima posebno su izložene žene djevojčice i dječaci I to od strane članova porodice drugih osoba smještenih u skloništa ali i od sigurnosnog osoblja S druge strane i onda kada dođe do mjera kao što su zabrane pristupa počinitelju otvara se pitanje šta to u praksi znači Nerijetko kolektivni smještaji nemaju uvjete za odvajanje takve osobe od ostalih osoba u skloništu Osim toga ako bi se vršilo izdvajanje tog počinitelja iz konkretne zajednice (skloništa) to može dovesti do kršenja njegove obaveze boravka u skloništu (kao legalnog mjesta boravka)
S obzirom da život u kolektivnom smještaju u kojem je sve organizirano može potaći razvijanje osjećaja ovisnosti i manjka kontrole nad svakodnevnim životom važno je osmišljavati aktivnosti koje će doprinijeti jačanju osjećaja samopoštovanja kontrole i odgovornosti korisnika Konstruktivnim provođenjem slobodnog vremena zadržavaju se stare i razvijaju nove vještine I znanja a time i preveniraju poteškoće mentalnog zdravljaldquo
711 Faktori rizika
Faktori rizika uključuju trenutne ili prethodne okolnosti koje mogu dovesti do RZN iii razvoja bolesti iii povreda uzrokovanih nasiljem naročito kada se pojedini ljudi uklanjaju iz okruženja u kojem su zaštićena njihova prava i slobode kao i njihov fizički I psihički integritet
U ovisnosti od okolnosti faktori rizika mogu biti lični - u odnosu na ličnu situaciju pojedinca i eksterni - u odnosu na spoljne utjecaje
Najznačajniji faktori rizika za ugroženost od RZN su
Lični faktori rizika - Nedostatak podrške muških članova porodice (osiguranje zaštite i društveno prihvatanje od strane zajednice) Međutim mora se imati na umu da žena može biti izložena riziku od RZN od muškog člana porodice odnosno da muško prisustvo može biti i rizik
- Nedostatak finansijskih sredstava- Nedostatak pristupa osnovnim životnim potrebama (hrana voda higijena
spavanje)- Odsustvo iili gubitak ličnih dokumenata (koji se odnose na lični identitet
roditeljstvo imovinu)- Određene lične karakteristike (spol rodni identitet seksualna orijentacija
invaliditet jezične barijere itd)Eksterni faktori rizika - Nedostatak pristupa informacijama
- Nesigurni načini prevoza uključujući javni prevoz kao što su bez nadzora i prenatrpani vozovi i autobusi privatni prevoz taksi bez nadzora ilegalni
Op cit str 30 Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih
ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009
25
transport ili krijumčarenje ili dijelovi puta kojim se ide pješke bez nadzora- Zloupotreba ovlasti (nezakonit pritvor nedostatak pravne pomoći)- Neadekvatan nivo sigurnosti u stalnim i privremenim prihvatnim centrima
uključujući prenatrpanost kupatila i toalete tamne i izolirane sobe- Odsustvo prostorija za muškarce i žene nema posebnih soba za djecu soba
prilagođenih osobama s invaliditetom nema posebnih prostorija u kojima stručnjaci mogu u privatnosti razgovarati sa potencijalnim žrtvama RZN
- Nepostojanje kontrole poštivanja propisa o odvojenim muškim i ženskim kupatilima i toaletima
~ Neprimjerena rodna struktura osoblja za pružanje pomolt5a i zaštitu~ Slab nadzor nad aktivnostima i uslugama u centrima- Neprimjerno ponašanje humanitarnog osoblja- Smještaj u neformalnim naseljima_________________________________________
Priznavanje ugroženosti u pogledu RZN i faktora rizika od suštinske je važnosti prilikom pristupa migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila kako bi se identificirali oni kojima je potrebna pomoć U tom smislu od pomoći su procedure za minimiziranje rizika (prevencija i zaštita) i definirane usluge prve pomoći u cilju spašavanja života
Procjena rizika se zasniva na dostupnim informacijama i mora se obaviti što prije Kada se vrši procjena rizika treba obratiti posebnu pažnju na sljedeće da ii je navodni izvršitelj već počinio RZN ranije ili neposredno prije procjene rizika i da li je onona u stanju da to ponovo učini da ii je prijetio da će izvršiti ubistvo ili samoubistvo da ii je naoružan da li se radi o osobi sa mentalnim poremećajima ili osobi koja zloupotrebljava psihoaktivne supstance da ii žrtva živi u strahu i kako procenjuje sopstvene rizike od RZN
Kombinacija stepena ugroženosti i faktora rizika omogućava osoblju na terenu da klasificira slučajeve po nivou rizika i vjerovatnoće nastanka RZN i definira vrstu potrebne pomoći
Svi akteri koji pružaju usluge migrantima izbjeglicama i tražiteljima azila u stalnim i privremenim centrima za prijem kao i lokalni pružatelji usluga treba da budu upoznati sa nivoima ugroženosti i faktorima rizika propisno obučeni i spremni da poduzmu odgovarajuće mjere u skladu sa ovim Smjernicama
ftumanitamd osoblje bi trebalo da bude u stanju da brzo prepozna ugrožene osobe osoblje koje nije direktno uključeno u pružanje usluga pnre pomoći treba znati kako upu^ identificirane slučajeve zainteresiranim stranama koje pružaju specijalizirane usii^e
712 Razotkrivanje
RZN mora biti pažljivo razotkriveno kako bi se smanjila mogućnost sekundarne viktimizacije uz puno poštivanje dostojanstva te osobe i povjerljivosti informacija
Neke žrtve RZN se odlučuju da ne razotkriju ovaj vid nasilja ili da ne traže pomoć Neki od razloga za to mogu biti
- stalna nada da će zlostavljanje prestati~ vjerovanje da je zlostavljanje njihov lični problem- vjerovanje da oni i sami potiču nasilno ponašanje- česta percepcija da je RZN prihvatljivo- zlostavljači ulažu veliki napor ne bi ii žrtve ostale s njima- žrtve ponekad žele da prestane nasilje ali ne i odnosveza- stigma i sramota- vjerovanje da se u vezi toga ništa ne može učiniti- vjerovanje da pružatelji usluga nisu u mogućnosti da pomognuldquo stalno prisustvo počinitelja~ želja da se zaštiti počinitelj i njegova porodica
26
- strah od posljedica razotkrivanja kao što je eskalacija nasilja raspad porodice oduzinnanje starateljstva nad djecom
- ekonomske posljedice odvajanja
Što se tiče razotkrivanja nasilja žrtve migranti izbjeglice i tražitelji azila mogu doživjeti I dodatne barijere kao što su
- strah da će izgubiti status tražitelja azila ili izbjeglice ili dodijeljenu supsidijarnu zaštitu ako napuste počinitelja nasilja
- nedostatak svijesti o njihovim pravima i mogućnostima u stranoj zemlji- nedostatak informacija i jezičke barijere- kratki boravak u BiH prije nego što krenu na daljnji put- društvena izolacija koja proizilazi iz njihove emocionalne ovisnosti od počinitelja
nasilja
Razotkrivanje nasilja zahtijeva visok stepen povjerenja u osobu kojoj se ono razotkriva Potrebno je učiniti sljedeće kako bi se osiguralo da žrtve koje žele da razotkriju RZN osjete da imaju podršku u tome i da osjete sigurnost da rade ispravnu stvar
Slušajte Pojžlte žrtvama priliku da vam ispričaju kroz šta su prošli i to svojim riječima i onda kada one za to budu spremne Pokušajte da ih ne prekidate ili da Im postavljate previše pitanja Nemojte da osjećate da treba da popunite svaki trenutak ćutanja koji se pojavi tokom razgovora Ako se žrtvama osigura adekvatan prostor i pruži im se dovoljno vremena za razgovor to će im pomoći da se osjete cijenjenima i podržavanima Nemojte postavljati previše pitanja nego slušajte samo ono što vam sama osoba želi reći
Nemojte osuđivati Nije dobra ideja da se postavljaju pitanja koja pokazuju da upravo to činite ne vršite pritisak na žrtvu (na primjer da izađe iz nasilne veze) jer to može imati negativne posljedice uključujući i opasnost od fizičkog napada
Dajte žrtvama do znanja da im vjerujete
-
Veoma je važno da žrtve znaju da im vjenijete njihovo povjerenje možete zadobiti tako što ćete reći npr mora da je to bilo veoma zastrašujuće zaVas
Potvrdite odluku te osobe da razotkrije nasilje
Žrtve se mogu boriti sa osjećanjima krivice i sumnje u sebe istaknite njihovuhrabrost i snagu za poduzimanje odgovarajućih koraka
Naglasite neprihvatljivost nasilja
Ukažite žrtvama da je nasilje neprihvatljivo i ohrabrite ih da ga razotkriju a istovremeno se pobrinite da one takvo ohrabrivanje ne dožive kao da ih Л osuđujete
Naglasite povjerijivošt čuvanje povjerljivosti onda kada žrtva odluči da istupi i razotkrije RZN je odnajve^ mogućeg značaja
Uputite žrtve odgovarajućim organizacijama za pružanje podrške
Postoje mnoge organizacije dviinog društva koje pružaju zaštitu migrantima kao i žrtvama RZN identificirajte prvu relevantnu zainteresiranu stranu kojoj bi trebalo uputiti žrtvu na osnovu potreba žrtve
713 Rad u multikulturalnom okruženju
Razumijevanje kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migrant izbjeglice i tražitelji azila predstavlja izazove za stručnjake i iziskuje njihovu toleranciju na različitosti (kulturološke jezične običajne rodne) te znanja i vještine o različitim kulturama i načinima komuniciranja Osnovni smisao kulture sastoji se u tome da olakša održi I produlji napredak ljudskog društva Kultura objedinjuje svjesne i nesvjesne modele ponašanja stečene i prenesene simbolima koji tvore osebujna postignuća ljudskih skupina Temeljnu srž kulture čine tradicionalne ideje (povijesno stečene i Izabrane) i vrijednosti vezane uz te ideje Kultura predstavlja određenu konfiguraciju ponašanja normi stavova vrijednosti uvjerenja i temeljenih pretpostavki koje se razlikuju od društva do društva
Područja najčešćeg nerazumijevanja među kulturama odnose se na vrijednosti (temeljna vjerovanja nacionalne karakteristike) način komunikacije (stil govora navika slušanja) pojam prostora i vremena U pojedinim kulturama postoje određena pravila koja se direktno vežu za percepciju vremena lični prostor dodirivanje pogled osmijeh
27
Rodne razlike također mogu utjecati na komunikacijski proces Istraživanja su pokazala da žene više upotrebljavaju indirektni govor dok muškarci upotrebljavaju direktni govor Isto tako postoje velike razlike u emocionalnom doživljavanju 1 pokazivanju emocija kod osoba Iz različitih kultura što je prvenstveno uvjetovano socijalizacijom Razumijevanjem kulturoloških aspekata iz kojih dolaze migranti i izbjeglice izbjegavaju se negativni učinci postupanja pri čemu nije zadatak stručnjaka da osuđujuprosuđuju nego da osobu saslušaju i uvažavaju Za stručnjake koji rade u multikulturainim okruženjima usavršavanje u tom području je sine que non učinkovitog i djelotvornog postupanjareg^
72 Pružanje usluga na terenu
Pružanje usluga na terenu podrazumijeva da su usluge ili informacije pružene ljudima tamo gdje žive Ili provode vrijeme Zbog poznatih prepreka vezanih za RZN u svakom kontekstu kao što su osjećaj sramote 1 stigme nepovjerenje u pružatelje usluga strah od ponovne viktimizacije i prijetnji smrću pružatelji usluga treba da insistiraju na modusu bdquopružanja usluga na terenu 1 to na jezicima koje razumiju potencijalne ili stvarne žrtve RZN zamjenjujući način tradicionalnog pružanja usluga koji očekuje od korisnika da traže pomoć dolazeći u kancelarijeprostorije pružatelja usluga
Pružanje usluga na terenu posebno žrtvama RZN zahtijeva da se obezbjedi siguran prostor čak i minimalne veličine tako da žrtve i pružatelji usluga mogu govoriti u privatnosti u sigurnom i pristupačnom okruženju
Usluge na terenu mogu također provoditi socijalni radnici zdravstveni radnici psiholozi psihoterapueti i aktivisti koje podržavaju obučeni kulturni 1 jezički medijatori Pored toga potrebno je obratiti pažnju na rodnu strukturu aktera koji pružaju usluge na terenu kako bi se spriječile komunikacijske barijere izazvane kulturnim vjerskim ili drugim razlozima
Kad god je to moguće prevoditelj treba biti istog spola kao i žrtva u svakom slučaju prevoditelji moraju prvo prisustvovati neophodnoj obuci koja se fokusira na načelo povjerljivosti i razumijevanja koncepta RZN u kriznim situacijama
Odgovarajuće zainteresirane strane bi trebalo da se dogovore o ulogama i odgovornostima za pružanje pomoći kako bi se olakšala koordinacija Zainteresirane strane koje su zadužene za Informiranje treba da obavljaju svoje aktivnosti obraćanjem migrantima i izbjeglicama na mjestima na kojima se okupljaju koristeći jednostavna pitanja za probijanje leda sa ključnim porukama Pružanje usluga na terenu uključuje i širenje informacija o tome gdje kako i koje se vrste usluga pružaju o posljedicama nasilja nad ženama i prednosti traženja zaštite i podrške Štaviše poruke moraju biti formulirane tako da žrtve mogu da ih prihvate i razumiju Žrtve trebaju jasno razumijeti da pružatelji usluga brinu o njihovom blagostanju Pored toga poruke se moraju prenijeti na jezicima koji žrtve shvataju i u potpunosti poštujući njihove kulturne osjetljivosti
S obzirom na teška iskustva kroz koja prolaze žrtve pružatelji usluga moraju ih obavjestiti o mnogim važnim pitanjima počevši od vrlo jednostavnih informacija kao što su
- Dostupnost zdravstvenih i psihosocijalnih usluga- Prisustvo zainteresiranih strana zaduženih za sigurnost u centru- Mogućnost podnošenja zahtjeva za azil- Mogućnost da se dobije humanitarni boravak i drugo
ldquo Priručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka Kraljević Hnratski crveni križ Zagreb 2014 godine str 88
28
73 Hitna reakcija
Oni koji pružaju usluge prve pomoći ne moraju znati da ii se viktimlzacija dogodila nedavnolaquo u trenutnoj zemlji tranzita ili na drugoj lokaciji u nekom drugom trenutkulaquo
Vremenski okvir događaja mora se utvrditi samo u slučajevima silovanja r kliničke zaštite žrtava silovanja kako bi se spriječile seksualno prenosive bolesti (SRB) HIV i neželjena trudnoća
Blagovremeno prepoznavanje rizika vodi izboru odgovarajućih mjera prevencije i zaštite i minimizira vjerovatnoću viktimizacije koja se nastavlja u trenutnim okolnostima Ove infomlitye su važne za potencijalnu identifikaciju I kažnjavanje počinitelja RZN
Prva pomoć označava hitnu pomoć koja Je pružena bolesnoj ili povrijeđenoj osobi ili osobi koja je u riziku od ponovljenog ili kontinuiranog RZN ili daljeg izlaganja nasilju u cilju sprječavanja pogoršanja zdravija preživjelog što može dovesti do smrti
Što se tiče odgovora na RZN u kriznim situacijama prva pomoć znači da kada žrtva zatraži pomoć oni koji pružaju istu treba da daju prioritet za sljedeće tri hitne intervencije
Hitna medicinska procedura I pomoć u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem Psihološka prva pomoć (Prilog 1 ovih Smjernica) Posebne mjere zaštite
Ključne aktivnosti za pružanje prve pomoći ugroženim osobama uključuju- Neposredne intervencije uključujući psihosocijalnu podršku gdje je to prikladno- Upućivanje žrtve na odgovarajuću podršku i pravno zastupanje poželjno uz
saglasnost žrtve (ili u najboljem interesu djeteta ako je žrtva dijete)- Praćenje žrtve na mjesto gdje je sigurna I zaštićena (prema socijalnim zdravstvenim i
pravnim pružateljima usluga i pružanje podrške u pristupu njihovim uslugama)~ Korištenje opreza prilikom traženja Informacija od žrtava u prisustvu njihove porodice
ili drugih pripadnika zajednice kako ne bi ugrozili njihovu sigurnost- Zajedničko određivanje (od strane svih zainteresiranih strana) obučenih kontakt
osoba koje će biti zadužene za upućivanje žrtava unutar referalnog sistema za RZN (dvije takve osobe jedno kontaktno lice i jedan zamjenik)
731 Procedura za smještanje i zbrinjavanje žrtava silovanja
Žrtve treba da primaju informacije u direktnoj komunikaciji iili putem Informativnog materijala (kroz društvene aktivnosti u privremenim prihvatnim centrima a koje su namijenjene djevojčicama dječacima mladićima maloljetnicima bez pratnje kroz plakate ili letke na jezicima koje žrtve i potencijalne žrtve uglavnom razumiju istaknutim na lako dostupnim lokacijama vidljivim velikom broju pogođenog stanovništva) koji jasno navode gdje žrtve silovanja mogu tražiti pomoć ili liječnički pregled Tokom medicinskih pregleda žrtvama se moraju dati informacije o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti načinu pristupa i daljnjem liječenju (ako je to potrebno) Radnje nasilja koje su se dogodile prije nego što su žrtve došle u Kanton Sarajevo identificiraju se ako ih same žrtve prijave ili se jave u pratnji člana porodice ili predstavnika organizacija civilnog društva (OCD)
Prvi kontakt u slučajevima silovanjaZdravstveni radnici i saradnici treba da razgovaraju sa žrtvama silovanja koristeći smjernice za komunikaciju
Vidjeti Prilog 1 - Psihološka prva pomoć
29
Liječnik i medicinska sestra trebaju prepoznati seksualno nasilje uključujući silovanje tako što će potražiti prisustvo bilo kog kliničke^ pokazatelja navedenog u protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Standardna operativna procedura - kliničko postupanje u slučajevima silovanja nalazi se u prilogu dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (F^eralnoministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfrnohgovba
Zdravstveni radnici trebaju uzeti podatke o medicinskoj istoriji od žrtve i izvršiti fizički pregled te mogu pregledati (i zadržati) odjeću ili obuću kao dokaz a u skladu sa Vodičem za kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Obrazac za medicinsku anamnezu i pregled Piktogrami i Prikupljanje forenzičkih dokaza nalaze se kao prilozi u dokumentu bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja (Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine)Cijeli dokument dostupan je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstvahttpsfmohgovba
Preporučuje se da Ijekar i prevoditelj budu istog spola kao i žrtva Prevoditelj može biti prisutan samo uz saglasnost žrtve Također se preporučuje da prevoditelji pohađaju odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost Ukoliko žrtva tako želi može biti prisutna i treća osoba osim ako postoji opravdana sumnja da je navedena osoba izvršitelj nasilja ili član porodice koji bi mogao spriječiti žrtvu da otkrije tačne i potpune podatke ključne za produženje adekvatne obuke i zaštitu
Treba istaći da pregled muških genitalija u slučaju silovanja vrši specijalista urolog Posebne napomene za specijalistu urologa a radi obavljanja detaljnog pregleda su sljedeće
- Pregledajte skrotum testise penis periuretralno tkivo meatus uretre I anus- Obratite pažnju je li žrtva obrezana- Obratite pažnju na eventualno prisustvo hiperemije otoka (razlikovati Ingvinalnu
herniju hidrocelu i hematocelu) torzije testisa modrica analnih poderotina itd- Torzija testisa je hitno stanje i zahtijeva hitno upućivanje na hirurški tretman- Ako urin sadrži velike količine krvi provjerite evenutalno postojanje traume penisa i
uretre- Ukoliko je indicirano obavite rektalni pregled i provjerite rektum i prostatu u cilju
utvrđivanja eventualne traume i znakova infekcije- Ukoliko je potrebno uzmite materijal iz anusa za direktni pregled u cilju utvrđivanja
prisustva sjemene tekućine pod mikroskopom^
U svakom slučaju prilikom rada i ispitivanja muškaraca žrtava seksualnog nasilja uključujući silovanje treba Jasno i nedvosmisleno poslati poruku
- da muškarac nije kriv za ono što se dogodilo- da nije jedni da postoje slučajevi ali se ne prijavljuju- pohvaliti hrabrost žrtve da prijavi da sarađuje- da se ne mora preispitivati seksualnost nakon što se doživi seksualno zlostavljanje- da zlostavljanje ne umanjuje muškost- da seksualna orijentacija nije bitna i- objasniti naučnim činjenicama da su erekcija i ejakulacija fiziološki odgovori na
fizičku stimulaciju i da ne Isključuju zlostavljanjeregreg
^ bdquoKliničko postupanje u ^učajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i
suđije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 godine str 142
30
Prikupfjanje dokumentacijePotrebno je popuniti medicinsku dokumentaciju
Procedure nakon liječničkog pregleda- Liječnik može uputiti žrtvu na dalje ispitivanje analizu i liječenje u okviru zdravstvenog
sistema- Liječnik mora prijaviti slučaj nadležnim Insitucijama (ukoliko isti već nije prijavljen)- Svaki slučaj mora biti prijavljen policiji bez odlaganja a policija o tome obavještava
centar za socijalni rad- Zdravstveni radnici imaju obavezu Izdati uputnicu i proširiti medicinski nadzor na sve
neophodne mjere shodno potrebama zaštite zdravlja žrtve- Važno je Informirati žrtvu i uputiti na servise psihosocijalne podrške
Moguće procedure i intervencije tokom liječničkog pregleda- Medicinski tretman povreda ili hitnog stanja kod žrtve- Davanje pilula za dan poslijerdquo da se spriječi neželjena trudnoća kod žrtava akutnog
nasilja- Davanje profilakse za najčešće spolno prenosive bolesti (SPB) - vidjeti Protokol za
liječenje spolnoprenosivih infekcija)regreg- Testiranje (na HIV hepatitis i druge SPB)- Preporuka za naknadne terapije- Upućivanje na specijalističke medicinske preglede u skladu sa procjenom liječnika
Obavezno obučavanje zdravstvenih radnika o protokolu za kliničko postupanje u slučajevima silovanja sa fokusom na specijaliste ginekologije i specijaliste urologije
Prava žrtavaKada žrtva bude obavještena o liječenju I postupcima koje liječnik mora pratiti (prijaviti slučaj nadležnom Ministarstvu unutrašnjih poslova i Centru za socijalni rad) mora se poštovati izbor žrtve o tome kako postupati O prijavljenom i počinjenom krivičnom djelu silovanja će biti obavješteno nadležno tužilaštvo koje će u skladu sa zakonom preduzeti neophodne mjere i radnje radi otkrivanja počinitelja i dokazivanja krivičnog djela
Hitne medicinske intervencije i zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja- Liječenje povreda- Klinička zaštita žrtava silovanja (u skladu sa Protokolom za kliničko postupanje u
slučajevima silovanja)regrsquorsquo- Sprječavanje ili prekid neželjene trudnoće- Usluge nakon abortusa~ Sprječavanje i liječenje spolno prenosivih bolesti i HlV-a (u skladu sa Protokolom za
liječenje spolnoprenosivih infekcija i Protokolom za postekspozicijsku profilaksu kod HIV infekcije)regreg
NapomenaOdgovor zdravstvenog sistema u slučajevima RZN opisan Je u Poglavlju 11 ovih Smjernica dok Je ovdje data uputa samo za postupanje u slučajevima silovanja kada je neophodna promptna reakcija zdravstvenih službi zbog prikupljanja potrebnih dokaza što se ne može obaviti u ambulanti unutar privremenog prihvatnog centra već u zdravstvenim ustanovama kao što su bolnica ili klinički centar
Sastavni je dio dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNFPA Sarajevo 2020 godine
Op cfOp dt (ovo su Priiozi br 9 i 10 navedenog dokumenta bdquoKliničko postupanje u slučajevima silovanja Cijeli dokument
dostupan je na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva wwwfmohgovba)
31
732 Psihološka prva pomoć
Psihološka prva pomoć je preventivni postupak koji ima za cilj da spriječi pogoršanje i pojavu dugoročnih negativnih posljedica po zdravlje kako bi se postiglo blagostanje ljudi pogođenih kriznim situacijama
Žrtve RZN koje se suočavaju sa akutnim stresom i kojima je potrebna psihološka pomoć mogu se ponašati na sljedeće načine ili pokazati sljedeće simptome
- tremor umor glavobolju gubitak apetita opću bol i patnju- plakanje tugu depresiju žalost- anksioznost strah- bit će na oprezurdquo ili nervozni~ strah da će se nešto zaista loše dogoditi- nesanicu noćne more- razdražljivost bijes- krivicu sramotu- zbunjenost emocionalnu otupljenost- izgledat će povučeno ili vrlo mimo (neće se pomjerati)- neće reagirati na druge neće uopće govoriti izgledat će dezorijentirani (npr neće
znati svoje ime odakle su i gdje se nalaze)- nesposobnost da se brinu o sebi ili svojoj djeci (npr odbijaju da jedu ili piju
nesposobnost donošenja jednostavnih odluka)
Važno je napomenuti da žrtva može isto tako izgledati stabilno bez ikakvog ispoljavanja gore navedenih simptoma ili ponašanja Žrtve nasilja kojima je potrebna psihološka prva pomoć najvjerovatnije neće tražiti bilo kakav oblik pomoći Od ključnog je značaja da pružatelji usluga prepoznaju simptome akutnog stresa i da postupaju po njima U takvim slučajevima oni treba da identificiraju osnovne iili vanredne potrebe žrtve - uključujući i probleme koji se mogu činiti manjim ili sekundarnim ali koje žrtva smatra hitnim i od krucijalne važnosti - i da na njih blagovremeno odgovore
Ako žrtva ćš potvrdan odgovor pružatelji usluga mogu predložiti da se žrtva podvrgne medicinskom pregledu ili da razgovara sa psihologom iili psihoterapeutom Imajte u vidu da Je u mnogim kulturama riječ psiholog povezana sa mentalnim bolestima društvenom stigmom i osjećanjem srama Stoga psihologa treba predstaviti kao zdravstvenog saradnika koji je obrazovan i dobar je slušatelj i može pomoći i ponuditi savjet Gdje je to moguće komunikaciju treba obaviti uz pomoć prevoditelja istog spola koji je prošao odgovarajuću obuku koja se prvenstveno fokusira na povjerljivost
733 Posebne mjere zaštite
Posebne mjere zaštite se odnose na akcije koje su dogovorene na licu mjesta i prilagođene su svakom konkretnom slučaju Njihov cilj je udaljiti žrtvu odnosno ugroženu osobu od Identificiranih neposrednih rizika i prijetnji vezanih za RZN Zaštita se može pružiti žrtvama ili ugroženim osobama i članovima njihovih porodica onda kada bi to povećalo njihovu sigurnost i sigurnost njihovih izdržavanih članova porodice
Zajedno sa žrtvomugroženom osobom službenik koji radi na slučaju mora prvo pažljivo procijeniti najbolji način da se žrtvaugrožena osoba udalji od neposrednih prijetnji i rizika S obzirom na to da je sigurnost žrtve apsolutni prioritet u takvim slučajevima treba kontaktirati sve relevantne zainteresirane strane kako bi se identificirale dogovorile i provele neophodne mjere zaštite
32
Primjera radi postupci koji se mogu smatrati posebnim mjerama zaštite protiv RZN- alternativni prevoz ili prevoz s pratnjom kroz određene dijelove migracione rute- brzo procesuiranje- udaljavanje žrtveosobe koja je izložena riziku od grupe s kojom putujeili boravi (bez
odlaganja odlaska ili zadržavanja osobe u odvojenom smještaju)- upućivanje žrtveugrožene osobe do odvojenog nadgledanog smještaja (tokom noći
sati odmora ili dok čeka) te usluge su dostupne u privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj Važno je naglasiti da postoji mogućnost proširivanja kapaciteta za područje Kantona Sarajevo a što bitno ovisi o samom kontekstu (stopa dolaska popunjenost postojećih privremenih prihvatnih centara sanitarna situacija ltd)
- upozoravanje pružatelja usluga u drugim područjimazemljama duž rute da su određenoj osobi potrebne alternativne mjere zaštite i postupci brzog procesuiranja
- pomoć pri traženju azila u zemlji uz podršku nevladinih organizacija kao što su rsquoVaša prava
- smještaj u sigurnom okruženju ukoliko je ugrožena bezbjednost osobe a što je u Kantonu Sarajevo odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centrareg^
U slučaju RZN prva pomoć obuhvata tri glavna područja intervencije koja se moraju provesti na integrirani način
- zdravstvene usluge- psihosocijalne usluge sigurnost
U praksi moguće su različite situacije ali se navedene usluge u svakom slučaju isprepliću Primjera radi moguće je da žrtvaosoba koja je u opasnosti od RZN najprije zatraži zdravstvene usluge odnosno zdravstvenu zaštitu ili je na to uputi druga osoba Obučeni psiholog treba blisko sarađivati sa liječnikom i medicinskim sestrama Trebalo bi odrediti privatnu čekaonicu u blizini ambulante privremenog prihvatnog centra
Obučeni psiholog iili psihoterapeut treba da bude prisutan u centru onona treba da stvori atmosferu koja pogoduje osobi koja traži pomoć i da bude spremanspremna da pruži psihološku prvu pomoć ako je to potrebno i na zahtjev U slučaju da zdravstveno osoblje koje pruža zaštitu žrtvi prepozna da je ona pod akutnim stresom treba da obavijeste žrtvu da su joj na raspolaganju psihološka prva pomoć psihosocijalne usluge i posebne mjere zaštite te treba da olakšaju pristup takvoj pomoći
Obučeni prevoditelji (po mogućnosti istoga spola kao žrtva) moraju biti dostupni kako bi se omogućila osnovna komunikacija sa osobom koja je preživjela nasilje
U praksi se može desiti da žrtvaosoba koja je izložena riziku od RZN prvo zatraži psihološke usluge ili je na njih uputi druga osoba Obučeni psiholog treba razgovarati s takvom osobom u ambulanti privremenog prihvatnog centra ili drugim za žrtvu sigurnim mjestom kako je opisano Psiholog uvijek treba istaknuti vezu između psihičkog i fizičkog zdravlja i ohrabriti žrtvu da traži i jedno i drugo kako bi mogla da nastavi putovanje bez rizika Psiholog mora biti upoznat sa dostupnim mjerama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i izvodljivim mjerama zaštite u kriznim situacijama i o njima mora obavijestiti žrtvuugroženu osobu Ako je potrebno i na zahtjev te osobe psiholog može ostati uz tu osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu Ukoliko to žrtva traži I prevoditelj može ostati uz osobu tokom medicinskog pregleda i za vrijeme sastanaka sa službenicima za zaštitu
^ Sigurni prostor bi trebao biti odvojen od prostora prihvatnog centra što bi bilo jedino ispravno rješenje u skladu sa međunarodnim standardima zaštite u ovim situacijama Međutim na području Kantona Sarajevo nije osigurana posebna Sigurna kuća za ove namjene Preporuka je da se nastave tražiti rješenja za ovo pitanje
33
u nekim dmgim slučajevima sigurnost žrtve je ključna pa će prvo zatraži posebne mjere zaštite Službenici za zaštitu koji su upoznati sa slučajevima vezanim za RZN I sa njim povezanim rizicima uvijek trebaju priznati važnost pravovremenog traženja integriranih zdravstvenih usluga koje spašavaju život (hitna medicinska pomoć usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja i psihološka prva pomoć) Žrtva se mora fizički odvojiti od počinitelja nasilja a za tu svrhu služi odvojena prostorija unutar privremenog prihvatnog centra i sigurna kuća
8 SMJEŠTANJE I ZBRINJAVANJE ŽRTAVA RZN (VOĐENJE SLUČAJA)
Cilj smještanja I zbrinjavanja žrtava RZN je da se osnaže tako što im se daje do znanja da su im na raspolaganju različite opcije pruža im se podrška prilikom donošenja informiranih odluka i podiže svijest o činjenici da im je na raspolaganju čitav niz usluga Smještanje i zbrinjavanje žrtava RZN su usmjereni prvenstveno na zadovoljavanje njihovih zdravstvenih sigurnosnih psihosocijalnih i pravnih potreba nakon incidenta
Četiri načela smještanja i njege su- Individualizirano pružanje usluga zasnovano na izborima koje napravi žrtva- Sveobuhvatna procjena koja se koristi za identifikaciju potreba žrtve- Plan usluga koji odgovara potrebama žrtve a koji je napravljen u dogovoru sa
žrtvom- Dobra koordinacija pružanja usluga između svih nadležnih aktera
Tokom čitavog procesa osoba zadužena za smještanje i zbrinjavanje treba osigurati sljedeće
- da se svi dokumenti u pisanom obliku čuvaju u pojedinačnim dosijeima u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima U svakom privremenom prihvatnom centru treba da postoji sigurnosni sef za čuvanje dosijea
- da su sve uputnice i informacije o predmetu koje su proslijeđene putem elektronske pošte zaštićene lozinkom i da se razmjenjuju samo između zainteresiranih strana zaduženih za smještanje i zbrinjavanje žrtava
- da se čuva povjerljivost i sigurnost informacija Originalni primjerci popunjenih obrazaca za registraciju i obrazaca za davanje saglasnost trebaju se pohraniti u zaključane ormare u odgovarajućim uredima u samim privremenim prihvatnim centrima Svi obrasci koji sadrže informacije koje se mogu koristiti za Identifikaciju osobe uključujući I obrasce za davanje saglasnost moraju se čuvati odvojeno od obrazaca za registraciju koji su kodirani i uključuju detalje o incidentu
- da bi se sačuvala bezbjednost sigurnost i povjerljivost informacija popunjeni obrasci za registraciju nikada se ne smiju proslijeđivati niti dijeliti osim ako je počinjeno krivično djelo u kojem slučaju svi dokazi moraju biti dostavljeni Tužilaštvu na zahtjev Pored toga informacije se mogu dijeliti bez saglasnost I pristanka osobe na koju se te informacije odnose samo ako je tako propisano zakonom i pod uvjetima propisanim zakonom
- svi predmetni dosijel sa dokumentima u pisanom obliku se moraju čuvati na sigurnom mjestu u zaključanim ormarima Sve prostorije u kojima se čuvaju informacije u pisanom i elektronskom obliku moraju biti sigurno zaključane kad god osoblje napusti prostoriju
- svo osoblje mora biti svjesno koliko je važno biti na oprezu u pogledu toga ko ulazi u njihov ured u kojem rade
34
Informirani pristanak razmjena informacija i izvještavanje
U skladu sa međunarodnim standardima poželjno je dobiti informirani pristanak žrtava (Prilog 2 - Obrazac pristanka za davanje Informacija) prije nego što se upute na pružatelje usluga ili prije nego što se podijele njihovi podaci Kako bi se osiguralo da ta saglasnost bude zasnovana na dobroj informiranosti pružatelji usluga moraju pružiti sljedeće informacije žrtvama na jeziku i na način koji oni razumiju (znakovni jezik slike pisane informacije usmene informacije itd)
- koje su opcije na raspolaganju- da će se te informacije podijeliti (uz njihovu saglasnost) sa drugim zainteresiranim
stranama kako bi i one mogle da pruže druge usluge- šta će se tačno dogoditi kada pristanu da prihvate te druge usluge- prednosti i eventualno nedostaci tih usluga- da imaju pravo da odbiju neku uslugu- ograničenja vezana za poverljivost
Ponekad je potrebno dugo vremena da se zadobije povjerenje žrtava RZN Informirani pristanak je dinamičan proces u postupku smještanja i zbrinjavanja što znači da treba razgovarati sa žrtvama i pružiti im razne informacije tokom čitave procedure
Organizacija koja pruža usluge i stupa u kontakt sa žrtvompreživjelim dužna je da popuni sljedeći obrazac - bdquoPristanak za davanje informacija (Prilog 2)
Preporučljivo je da se povjerljivost i informirani pristanak smatraju prioritetom osim u izuzetnim situacijama kao što su
- kada žrtva Ima suicidalne namjere- kada se žrtvipreživjelom prijeti da će se nanijeti ozbiljne povrede drugoj osobi- kada postoje indikacije zloupotrebe ili zanemarivanja djeteta i kada je to u najboljem
interesu djeteta- kada se primjenjuju pravila obaveznog prijavljivanja- kada se radi o krivičnom djelu koje se procesuira ех officio
Za žrtvepreživjele koji su osobe sa invaliditetom informacije se trebaju podijeliti korištenjem alternativnih sredstava komunikacije koja se mogu u potpunosti shvatiti u ovisnosti od slučaja znakovnog jezika slika pisanihverbalnih informacija itd
U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece pristanak potpisuje njihov dodijeljeni zakonski staratelj
35
Ill DIO
REAGIRANJE I ODGOVORNOSTI PO SEKTORIMA
36
9 PROCEDURE REAGIRANJA I ODGOVORNOSTI PO SEKTORU
Opća načela koja vrijede za sve sektorskeodgovore Sigurnost nema isto značenje za
muškarce i žene neophodno je ispuniti različite zahtjeve kako bi se osigurala sigurnost oba spola
Razumjeti i poštovati etičke i sigurnosne preporuke kako su definirane Etičkim i sigurnosnim preporukama S20 za istraživanje dokumentovanje i praćenje seksualnog nasilja u vanrednimkriznim situacijama
Treba očuvati porodične veze i mreže podrške osim ako u tom okruženju postoje jasni pokazatelji nasilja
Osobe zadužene za prvi kontakt se trebaju prilagoditi spolu uzrastu i tradiciji zemlje iz koje isti dolaze a radi bojazni da se osoba ne ldquozatvorirdquo iz razloga neshvatanja i nerazumijevanja
Sigurnost treba uvijek biti prioritet čak i po cijenu privatnosti i udobnosti Vanredne intervencije i očuvanje zdravlja i blagostanja žrtavaosoba koje su preživjele RZN smatraju se apsolutnim i direktnim prioritetom za profesionalce uključene u prevenciju i tretman RZN u Kantonu Sarajevo (zdravstveni radnici stručnjaci za sigurnost psiholozi socijalni radnici tužitelji i drugi humanitarni radnici)
Medijatoricespecijalistice za osnaživanje žena obučene za rad na rodno zasnovanom nasilju sa poznavanjem jezika i razumijevanjem kulturnih razlika trebaju biti raspoređene 24 sata na mjestima za krizne slučajeve tokom izbjegličkemigrantske krize One su prisutne u svako doba radi provođenja intervencija za prevenciju i diseminaciju u okviru RZN kako bi se osiguralo uspostavljanje adekvatne komunikacije pružanje informacija I pomoć službi za te osobe
U Kantonu Sarajevo svaka osoba koja je žrtva RZN Ima pravo pristupa zaštiti njezi i podršci u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Osim toga dostupne su i dodatne i specifične usluge za migrante i tražitelje azila
Osigurati punu saradnju i pomoć svih zainteresiranih strana uključenih u sprječavanje I odgovar na RZN To uključuje razmjenu informacija analizu I procjenu kako bi se izbjeglo dupliranje I preklapanje procedura i maksimiziralo zajedničko razumijevanje situacije
Uspostaviti i održavati pažljivo koordinirane multisektorske kao i međuorganizacijske intervencije za prevenciju i odgovaranje na RZNUključiti zajednicu u promociju rodne ravnopravnosti i poštovanje prava žena i djevojčicaOsigurati ravnopravno i aktivno učešće žena muškaraca djevojčica i dječaka u procjenjivanju planiranju implementaciji praćenju i evaluaciji programa u zajednici Integrirati i usmjeriti intervencije RZN u sve programe zajednice i sve sektore Osigurati odgovornost na svim nivoima Svo osoblje I volonteri uključeni u prevenciju i odgovaranje na RZN bi trebali obavezno završiti UN-ovu obuku o zaštiti protiv seksualne eksploatacije i zlostavljanja (UN PSEA)regdegPrilikom informiranja o uslugama za RZN u tranzitu mješovitim i prenatrpanim mjestima- ne Ističite se i budite diskretni- koristite jednostavne i kratke pojmove
kada govorite o zdravlju osobe njenoj sigurnosti i blagostanju a ne da samo naglašavate aspekte RZN
- dajte prednost upućivanju na prvu pomoć a ne obimnom Sirenju informacija o RZN
htlpportalsunsscorgenrolindexphpid=75
37
Prilikom rada sa djecom - žrtvama RZN odluke koje se donose u njihovo ime moraju biti zasnovane na njihovom najboljem interesu uz njihovu uključenost i poštivanje njihovog vlastitog mišljenja u ovisnosti od uzrasta a u skladu sa zakonom te općim i posebnim protokolima Najbolji interes djeteta i maloljetnika bez pratnje u privremenim prihvatnim centrima ostvaruje se putem imenovanog staratelja od strane organa starateljstva (Centra za socijalni rad)
Potrebno je poduzeti preventivne mjere prilikom organiziranja odgovora na kriznu situaciju
Prihvatilište i higijena (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena - WASHrdquo)- Osigurati odvojena dobro osvijetljena nadgledana i centralno smještena skloništa i
mjesta za ličnu higijenu kupanjetuširanje za žene i djevojčice u naseljima gdje su smještene osobe od interesa
- Osigurati nadzor i dobro osvijetljena skloništa za porodice- Osigurati sigurna mjesta (odvojene prostore) unutar naselja sa bliskom vezom sa
svim WASH objektima (vodosnabdijevanje sanitacija i higijena)- Osigurati stalni nadzor i ako je moguće alternativna mjesta za čekanje i odmor za
žene i djecu kao i djecu bez pratnje u prenatrpanim situacijama
Transport- Osiguranje nadzora besplatnog prevoza za sve izbjeglice i migrante- Osiguranje posebnih vagona i kabina za žene i djecu- Osiguranje pratnje do različitih institucijaustanova u slučaju RZN- Policijsko patroliranje na dijelovima puta kojima se prolazi pješke
Pravni okvir
Preporuka je potpisivanje posebnih smjernica između odgovarajućih institucija kako bi se adresirale i prevazišle specifične zakonske i praktične barijere radi provođenja efikasnog sprječavanja RZN u kriznim situacijama a što se realizira usvajanjem ovih Smjernica
U vezi prijavljivanja ako se djelo dogodilo na teritoriji Federacije BiH reagira se u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije BiH Ovaj Zakon utvrđuje sljedeće
lt1) Sli
(2) Zdra
član 228 -prijavljivanja krivii|Kgtg djela)
ima viasC u Feder^ji Javnim poduzećima i ustanovama I djela o kojima |ф obaviještene ili za koja saznaju na koji
odgovorna osoba|podu2raquotj mjere radi očuvanja tragova i ojih je počinjeno kično djelo i dnigih dc^aza o njima i obavij^tit Ш tuiSteljstvo I ^
i roditelji skrbnici posvojitelji i drus^ osobe ovlaštene ili nadzirati ih i| odgajati a koji saznaju ili ocijene da plttpji ^^^nog ili kđeg drugc^ zlostavljanja dužne su o toj su9lji
ilitežiteja -d i bdquo - pj
Član 228 ^ ^krivičnog djela pd građana)
(1) Građanin ima pravo pri
Ш
krivičnog djela (2) Svako je dužan prijaviti počinjenje krivičnog djefa kada neprija^djivanje krivičnog djela predstavlja
krivično djelo Član 230
(Podnošenje prijave)
(1) Prijava se podnosi tužit^u pismeno ili usmeno
(^ ЖКб se ^lfava podhbšf usmeno сpoundи1lt^|^поаГ prijavu upozorrf^ na poredbe bžnp^pr0ayanjarT7usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik a ako je prijava poopćena telefonom sačinit će se-službena
(3) Ako je prijava podnesena sudu ovlaštenoj službenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tužitelju u F^eraćijfoni će tu prijavu pnmit i odmah je dostaviti tužitelju - lsquo
Kapacitet- Pružiti uvodne obuke o RZN u kriznim situacijama za humanitarne radnike na terenu
uključujući i rukovoditelje privremenih prihvatnih centara kao i zaštitare- Pružiti specijalizirane obuke o RZN u kriznim situacijama za profesionalce iz svakog
od sektora za prevenciju i intervenciju zaduženim za reagiranje u slučajevima RZN- Implementacija smjernica za RZN u kriznim situacijama- Osiguranje odgovarajućeg mehanizma nadzorapraćenja za humanitarne radnike na
licu mjesta- Osigurati mentore za RZN u kriznim situacijama na terenu od strane specijaliziranih
agencija kako bi se osiguralo da humanitarni akteri na odgovarajući način adresiraju RZN i prenose osnovne vještine radi identifikacije i adekvatnog upućivanja slučajeva RZN
Podizanje svijesti lokalnog stanovništva- Podizanje svijesti lokalnog stanovništva o stvarnosti izbjeglica I migranata kao i o
građanskoj odgovornosti i relevantnim pravnim okvirima- Uključiti lokalno stanovništvo u međusektorske sisteme podrške i osigurati da oni
budu dio resursa koji su aktivirani u kriznim situacijama- Prenijeti konkretnu poruku za muškarce i dječake (i osobe od interesa kao i za
lokalno stanovništvo) o adekvatnomrdquo i neadekvatnom ponašanju između muškaraca i žena
ldquo Javno informirati o pristupu zdravstvenim uslugama (uz adekvatnu diskreciju)
10 SOCIJALNA ZAŠTITAPružanje kvalitetnih psihosocijalnih usluga predstavlja suštinsku komponentu koordiniranog multisektorskog odgovora na RZN Socijalne usluge podrazumijevaju čitav niz usluga koje su ključne za podržavanje prava sigurnosti i dobrobiti osoba izloženih nasilju uključujući I informacije u kriznim situacijama te linije za pomoć siguran smještaj informacije i savjete o pravima I pravnim pitanjimareg^ Zadatak centaraslužbi za socijalnu zaštitu je unaprjeđenje zaštite žrtava RZN prevencija nasilja te razvoj mjera zaštite prava i dobrobiti osoba izloženih različitim oblicima rodno zasnovanog nasilja
U kontekstu ovih Smjernicama važno je ukazati na postupanje Centra za socijalni radSlužbe socijalne zaštite po prijavi RZN nasilja
Centri za socijalni rad imaju ključnu ulogu u službenom planu pružanja pomoći migrantima Izbjeglicama azilantima I djeci bez pratnje ili djece razdvojene od roditelja ili staratelja jer su nadležni za pružanje porodično-pravne zaštite dječije zaštite socijalne zaštite i zaštite porodice od nasilja i maloljetničke delikvencije kao što je uređeno odgovarajućim zakonima o socijalnoj zaštiti
Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 str 5
Procjena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godina str 23
39
Djeca bez pratnje su jedna od ranjivih kategorija u kojem je jedan od prvih koraka zaštite određivanje posebnog staratelja kojeg imenuje Centar za socijalni rad I koji je na raspolaganju djetetu 24h te obavlja sve poslove u cilju zaštite njegovih prava I interesa To podrazumijeva da je tokom procesa boravka u samom Centru staratelj uz dijete za ispunjavanje kako uobičajenih tako i specifičnih procedura odnosno potreba u cilju zaštite najboljeg interesa djeteta Odlaskom svakog djeteta odnosno maloljetnog lica posebni staratelj se razriješava svoje dužnosti vezane za to lice koje je napustilo privremeni prihvatni centar Međutim skrećemo pažnju da centri za socijalni rad putem nadležnih ministarstava treba da iniciraju utvrđivanje daljnjih koraka kako bi se utvrdile procedure da se takva djeca lociraju i zaštite
Djeci bez pratnje potrebna je posebna i prilagođena zaštita Ona su osobito ranjiva zbog svoje dobi udaljenosti od doma i razdvojenosti od roditelja ili staratelja Djeca migrant izbjeglice i tražitelji azila Izložena su rizicima I možda su bila svjedoci ekstremnih oblika nasilja iskorištavanja i trgovine ljudima te fizičkog psihičkog i spolnog zlostavljanja
Djeca bez pratnje kao posebno ranjiva skupina osjetljivija su na utjecaje iz svoje okoline i mogu bitii posebno ranjiva zbog svog spolnog Identiteta spolne orijentacije Ili rodnog izražavanja Zbog toga je i ovome pitanju potrebno pristupiti veoma oprezno i sa potpunom otvorenošću i empatijom prema žrtvi
Centri za socijalni rad do infomnacije o RZN u populaciji migranata izbjeglica i tražitelja azila saznaju po prijavi stručnog osoblja lOM-a ili neke druge NVO koje djeluje u sklopu privremenih prihvatnih centara Ili od timova koji rade sa migrantima koji nisu uključeni u kolektivni smještaj
Odmah po saznanju o počinjenom slučaju nasilja predstavnici centra za socijalni rad odlaze na mjesto gdje se desilo nasilje ili gdje se žrtva trenutno nalazi na Intervenciju Predstavnik centra u razgovoru pokušava doći do jasnih informacija o tome šta se desilo koliko je problem zastupljen da ii je još neko od članova porodice ugrožen s kim se žrtva nalazi u pratnji da lije potrebna liječnička intervencija i osiguranje liječničkih nalaza te da li je prijeko potrebno žrtvu nasilja izdvojiti iz sredine u kojoj boravireg^ U slučaju djece bez pratnje i razdvojene djece kontakt s djetetom odobrava se samo uz pristanak Imenovanog staratelja
Sve navedene informacije predstavnik centra pribavlja koristeći raspoložive metode rada - metode Intervjua tokom kojeg naročitu pažnju posvećuje verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji između žrtve i srodnika pratnje Način na koji se žrtva odnosi prema stručnim saradnicima da li želi dalju intervenciju govore mnogo o slučaju i načinu na koji mu pristupiti Socijalni radnik pedagog i psiholog obavljaju razgovor sa žrtvom na osnovu liječničkog nalaza I preporuka pravi se Plan zaštite i po potrebi žrtva se izmješta Iz sredine u kojoj je nasilje počinjeno U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana I za urgentne potrebe za žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući Odluku o izmještanju u Sigurnu kuću donosi nadležni Centar za socijalni radSlužba socijalne zaštite zajedno sa stručnim timom koji radi u privremenom prihvatnom centru U slučaju djece bez pratnje ili razdvojene djece bilo koja odluka može se donijeti samo uz saglasnost staratelja vodeći računa o najboljem interesu djeteta
Obavještenje o nasilju zlostavljanju spolnim zloupotrebama djeteta za centar za socijalni rad predstavlja poziv na reakciju po hitnom postupku O tjelesnom emocionalnom
Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - muttisektorski pristup Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018godina str 30
40
ekonomskom spolnom i fizičkom nasilju nad djetetom centar za socijalni rad terenski ured ili terenski službenik za dječiju zaštitu obavještava policiju u cilju osiguranja blagovremenih pretpostavki za predistražne I Istražne radnje radi prikupljanja dokaza za pokretanje prekršajne ili krivične prijave protiv onih koji su ugrozili život i zdravlje djeteta Nužnost i hitnost u zbrinjavanju i zaštiti života i sigurnosti djeteta a prema procjeni nadležnog organa starateljstva nisu ograničeni postupcima pravosuđa te Ih je potrebno provesti u roku od 24 satareg^
Nakon zaprimljene prijave obavljenog intervjua prljave policiji Ijekarskog pregleda i drugih istražnih radnji Centri za socijalni rad nastavljaju rad sa žrtvom u smislu pružanja psihosocijalne pomoći i podrške saradnja sa nadležnima u privremenim prihvatnim centrima pružaju pomoć oko eventualnog izmještanja povezivanje sa srodnicima i si
Kada je u pitanju zaštita djece treba istaći da je u toku izrada Standardnih operativnih procedura (SOP) o zaštiti i brizi o djeci bez pratnje I razdvojenoj djeci te o načinu upućivanja prema Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo Ovaj dokument će bitno olakšati način rada sa djecom te definirati jasne referalne mehanizm Po objavi SOP-a isti treba promatrati kao integralni dio ovih Smjernica u smislu postupanja nadležnih tijela posebno u oblasti socijalne zaštite
11 ZDRAVSTVENI ODGOVOR
Zdravstvena zaštita je bitna komponenta prevencije I upravljanja rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama Zdravstveni stručnjaci trebaju osigurati povjerljivu dostupnu i primjerenu zdravstvenu zaštitu za osobe Izložene riziku ili žrtve rodno zasnovanog nasilja Zdravstveni radnici i saradnici treba da osiguraju da kada pružaju zdravstvenu zaštitu također pružaju psihološku podršku na način koji odgovara kulturi i navikama osobe kao i blagovremene i tačne informacije o stanju zdravlja i raspoloživim opcijama za liječenje i zaštitu Zdravstveni stručnjaci koji su angažirani u ambulantama privremenih prihvatnih centara treba da dokumentiraju vrstu i broj dijagnoza I tretmana koji se nude Zdravstveni stručnjaci koji rade na terenu moraju proći specijalizirane obuke za RZN u skladu sa UNFPA standardima i u okviru ovih Smjernica
UNFPA i Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa profesionalcima iz zdravstvenih ustanova razvili su niz dokumenata za sektor zdravstva važnih za odnos prema žrtvama RZN uključujući seksualno nasilje i torturu u kriznim situacijama Posebno su važne publikacije Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine ~ Resursni paket 2015 godine Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama - Modul za obuku februar 2019 godine i Protokoli i standardne operativne procedure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja februar 2019 godineregreg Osim toga razvijena je i publikacija Kliničko postupanje u slučajevima silovanja (2020 godina) Standardi i preporuke prikazane u ovim dokumentima prilagođene su postupanju sa žrtvama u kriznim situacijama kroz ove Smjernice I to u formi sažetka a shodno kontekstu
^ Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini - februar 2013 godirreldquo Navedene publikacije dio su dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dcrfcument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfrnohgovba
41
Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) u BiHu kontekstu pomoći u migrantsko-izbjegličkoj krizi funkcionira uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva te kantonalnih ministarstava nadležnih za zdravstvo i socijalnu politiku u Kantonu Sarajevo USK HNK i ТК i to kroz direktni angažman sa zdravstvenim ustanovama na kantonalnom i lokalnom nivou Ova se saradnja odvija i sa drugim ministarstvima UN agencijama međunarodnim i lokalnim organizacijama i akterima
DRC programi u BiH fokusirani su na dva glavna sektora intervencije- zaštita i zastupanje osoba o kojima se brinu i- zdravstvena pomoć kroz direktnu podršku pružateljima zdravstvene zaštite
DRC je fokusiran na poboljšanje pnstupa primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti kao t na jačanje cjelokupnog okruženja uključujući i upravljanje slučajevima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja te pružanje blagovremenog odgovora na kršenje prava u pograničnim područjima
Medicinska pomoć odnosno zdravstvena zaštita pruža se putem djelovanja ijekarskih timova nadležnih domova zdravija Time se osigurava mogućnost obavljanja konsultacijapregieda izbjeglicama migrantima i tražiteljima azila na području Kantona Sarajevoregrsquorsquo
Po potrebi se vrše upućivanja prema sekundarnom nivou zdravstvene zaštite (Opća bolnica Prim dr Abdulah Nakašrdquo Sarajevo) ili prerha Zavodu za hitnu medicinsku pomoć (kada je osoba životno ugrožena) kao i prema tercijarnom nivou upućuju se (Klinički centar Univerziteta u Sarajevu)regreg U svim navedenim slučajevima troškove zdravstvene zaštite snosi DRC Također DRC osigurava medicinsku pratnju do nadležne zdravstvene ustanove radi pružanja zdravstvene zaštite dok lOM osigurava transport za medicinske slučajeve
UNFPA je zadužena za koordinaciju svih aktivnosti vezanih uz rodno zasnovanje nasilje te je fokusirana na identifikaciju i praćenje slučajeva rodno zasnovanog nasilja uz adekvatan odgovor i uključivanje ostalih relevantnih aktera UNFPA ima zaključen sporazum sa Zavodom za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarayevo kako bi doprinio dostupnosti pristupačnosti i kvalitetu usluga vezanih za seksualno i reproduktivno zdravlje uključujući rodno zasnovano nasilje za izbjeglice i migrante u Kantonu Sarajevo Upućivanje osoba kada su potrebne navedene usluge vrši se u saradnji sa iOM I na osnovu identificiranih potreba u okviru info SRH sesija koje se održavaju kao aktivnosti koje UNFPA osigrava
Pristup migranata izbjeglica i tražitelja azila zdravstvenoj zaštiti osiguran Je putem DRC-ja a temeljem ugovora o saradnji sa zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo Dakle pružanje zdravstvene zaštite organizirano je krozrdquo angažman liječnika direktno u privremenim prihvatnim centrima (na osnovu njihovih ugovora sa DRC)bull kroz djelovanje Ijekarskih timova domova zdravlja u privremenim prihvatnim centrima i na drugim mjestima u Kantonu Sarajevo te- kroz pružanje usluga na sekundamom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite kada je to neophodno
Važno je napomenuti da u ovoj ulozi može biti i neka druga organizacija kqa svojom djelatnošću može da odgovori potrebama lokalne zajednice u smislu odgovora na migrantsko-izbjegiičku krizu a uz zaključivanje potrebnih ugovora sa nadležnim tijelima vlasti u BiH
Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovina01-30 September 2019 str 19Op cit str 20
42
Terenske usluge prve pomoći u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja
Ako kontakt osobe i terenski službenici za informiranje prepoznaju osobu pod rizikom illi žrtvu RZN oni odmah trebaju tu osobu ili žrtvu uputiti prema ambulanti u okviru privremenog prihvatnog centra Nakon prve procjene ukoliko je to potrebno osoba se upućuje prema službi hitne medicinske pomoći ili prema službama primarne zdravstvene zaštite Terenski službenici su također obavezni prijaviti slučaj nadležnoj policijskoj upravi U slučaju upućivanja iz privremenog prihvatnog centra putem DRC-ja prema zdravstvenim ustanovama zdravstveni radnici I saradnici dužni su pružiti prvu pomoć i druge zdravstvene usluge kako bi osigurali blagovremenu zaštitu a u cilju stabilizacije zdravstvenog stanja
Najbliže ustanove primarne zdravstvene zaštite privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo su OJ Dom zdravlja Ilidža i OJ Dom zdravlja Hadžići koji djeluju unutar JU DZ Kantona Sarajevo Međutim mora se naglasiti da su sve organizacijske jedinice te ustanove dužne pružiti neophodnu zdravstvenu zaštitu u hitnim situacijama Ovo je posebno bitno zbog činjenice da se određene situacije mogu desiti i izvan privremenog prihvatnog centra Blažuj i Ušivak te će se reagirati spram toga i to prema najbližem domu zdravlja a putem DRC
U smislu pružanja adekvatne zaštite žrtvi važno je razlikovati određene manifestacije rodno zasnovanog nasilja od djela kao što je silovanje (odnosno sumnja na silovanje)regreg Ovo iz razloga što je upravo to presudno za utvrđivanje potreba žrtve I stepena zdravstvene zaštite Slijedom navedenog preporučuje se da zdravstveni radnici i saradnici u slučajevima kada prepoznaju RZN slijede korake koji su opisani u preporučenim standardnim operativnim procedurama izrađenim za tu svrhu Radi se o procedurama koje mogu poslužiti u radu uposlenicima domova zdravlja u okviru porodične medicine zaštite mentalnog zdravlja I zdravstvene zaštite žena Budući da u privremenim prihvatnim centrima postoji ambulanta te angažirani psihijatar i psiholog kao i centri za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava ove se procedure analogno mogu primjenjivati u privremenom prihvatnom centru od strane doktora i psihologarsquo^reg
Svaki oblik uočenog nasilja koji traži daljnju zdravstvenu zaštitu Izvan kapaciteta i mogućnosti ambulante odnosno profesionalaca angažiranih unutar privremenih prihvatnih centara iziskuje upućivanje prema zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo a kako je navedeno naprijed
Dakle kada se Identificira osoba koja je izložena riziku ili žrtva RZN pružatelji zdravstvenih usluga uvijek trebaju osigurati vezu između zdravstvene zaštite i psihološke prve pomoći i zaštite kao dio integriranih usluga za prvu pomoć u slučajevima RZN U tu svrhu sigurni prostori za žene smatraju se privatnim prostorom (zaseban prostor dostupan je u unutar privremenih prihvatnih centara) koji će štititi privatnost i omogućiti žrtvi da traži pomoć Prva pomoć u slučajevima RZN odvija se u okviru zaštite ženskog zdravlja kako bi potaknula i zaštitila žrtve
UNFPA u skladu s odgovornošću na globalnom nivou koordinira aktivnosti protiv rodno zasnovanog nasilja (RZN) što uključuje uspostavljanje cjelokupnog koncepta rodno
Koje je također jedno od djela RZN ali traži drugačije postupanje zbog specifičnosti dokazivanja i akcentiranja perioda prikupljanja odgovarajućih dokaza
Vidjeti preporučene standardne operativne procedure bdquoPostupanje u slučajevima RZN - primarna zdravstvena zaštita bdquoPostupanje u slučajevima RZN - zaštita mentalnog zdravlja I bdquoPostupanje u slučajevima RZN - ginekološki pregled a koje se nalaze u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružataca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsfmohgovba
43
senzitivnog pristupa kontinuiranu senzibilizaciju humanitarnog osoblja o ovom problemu uspostavljanju mehanizma sprječavanja seksualnog nasiljaiskorištavanja i zlostavljanja u migrantsko-izbjegličkoj populaciji te koordinaciju slučajeva RZN
UNFPA je u Privremenom prihvatnom centru Ušivak formirao Centar za žene i djevojke gdje se realiziraju programi osnaživanja pružaju konsultacije i podrška ženama iz oblasti seksualnog I reproduktivnog zdravlja osiguravaju potrebni pregledi iz ove oblasti te pruža psihosocijalna podrška na individualnom I grupnom nivou Prate se RZN identificirani slučajevi i daje se adekvatna podrška kroz psihoterapijski rad
S druge strane kada postoji sumnja na silovanje kao teško krivično djelo zdravstveni stručnjaci su dužni djelovati u skladu sa smjernicama za kliničko postupanje u slučajevima silovanja u kojem slučaju to iziskuje upućivanje žrtve u zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite a koje mogu odgovoriti potrebama zaštite žrtve Na području Kantona Sarajevo to su ginekološki odjel Opće bolnice bdquoPrim dr Abdulah Nakaš te klinika za ginekologiju i klinika za infektologiju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo Kliničko postupanje u slučajevima silovanja naznačeno je naprijed u podnaslovu 73 (Hitna reakcija dio 731)
Nasilje nad muškarcima
Zbog prisustva velikog broja muškaraca u privremenim prihvatnim centrima u Kantonu Sarajevo važno je skrenuti pažnju da muškarci i dječaci kako u konfliktima tako i u kriznim situacijama doživljavaju različite oblike seksualnog nasilja ali se to uglavnom ne prijavljuje Ne postoje precizni podaci o tome unatoč činjenici da nasilje nad muškarcima i dječacima također treba da bude tretirano kao oblik rodno zasnovanog nasilja Malo je dostupne literature o ovom pitanju kao i opsežnih istraživanja U oblasti zaštite ljudskih prava ovo je tema koja je još uvijek tabu i van fokusa naučnih I stručnih krugova Seksualno zlostavljanje muškog spola generalno (dječaka adolescenta i odraslih muškaraca) predstavlja fenomen za koji svi znamo da postoji ali ne znamo u kojim srazmjerama Nasilje nad muškarcima i dječacima svrstava se u najnevidljivije i najneprepoznatljivije kategorije nasilja u polju viktimologije
Mnogo je razloga zbog čega slučajevi seksualnog nasilja nad muškarcima ostaju neprijavljeni a najčešći su
- smatra se da je seksualno nasilje nad muškarcima nespojivo sa ulogom muškaraca u društvu
- muškarci su naučeni da ne pričaju o svojim problemima i izražavaju emocije- ako muškarac prijavi seksualno nasilje postoji opća percepcija da će biti označen
kao homoseksualac- suočavanje sa počiniocima i problem dokazivanja djela- muškarci teško prijavljuju čak I fizičko zlostavljanje zbog percipiranog gubitka uloge
moći- medicinski radnici i druge službe nisu obučeni da traže znakove seksualnog nasilja
kod muškaraca prosto ne prepoznaju simptome
Za neprijavljivanje ovih krivičnih djela najzaslužnija je kombinacija srama zbunjenosti krivnje straha i stlgma^^
Muškarci i dječaci isto kao i žene mogu preživjeti silovanje Zbog uvriježenih društvenih kulturnih i vjerskih normi o muškosti i rodnim ulogama svi oblici RZN a posebno seksualno
Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedovič i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiHrdquo Sarajevo 2018 đodine str 140
44
nasilje na muškarce ostavlja veoma teške posljedice Muškarci najčešće imaju osećaj srama koji ih spriječava da potraže pomoć Stoga je potrebno imati dobro obučeno osoblje koje može prepoznati simptome proživljenog nasilja kod muškaraca i dječaka Pored prepozavanja simptoma važan je i senzibilizarani multidisciplinarni pristup pružanju pomoć
Simptomi koji nastaju kao posljedica RZN i silovanja kod muškaraca su isti kao i simptomi koje razvijaju žene s tim da je primjećeno da muškarci češće kao bijeg od stvarnosti a u odnosu na žene - konzumiraju alkohol i droge
Muškarci i dječaci koji su preživjeli silovanje zbog nametnutih društvenih normi mogu imati sljedeće dugoročne posljedice
- nisko samopouzdanje I potrebu da stalno dokazuju svoju muškost (fizičku i seksualnu)
- problem vezan za seksualni i spolni identitet- osećaj nedostatka moći kontrole i povjerenja u sebe- česte seksualne probleme i nemogućnost uspostavljanja bliskog kontakta- razvijanje homofobije i si
U pogledu postupanja a nakon što se posumnja na RZN odnosno na silovanje potrebno je slijediti preporuke date u ovim Smjernicama a koje se odnose na kliničko postupanje u slučajevima silovanja
Važno je istaći da je u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj UNFPA uspostavio dva Centra za dječake i mladiće u kojima se primjenjuje metodologija ldquoDječaci u pokreturdquo (BOYS on the MOVE) koja se već implementira u Grčkoj i Srbiji Radi se o neformalnom obrazovanju koje se odnose na različite teme a sve u cilju razvijanja kritičkog promišljanja sticanja neophodnih životnih vještina usvanjanju znanja o ljudskim pravima RZN i rodnoj ravnopravnosti što u konačnici rezultira adekvatnjiom prilagodbom u svakodnevnom funckioniranju i interakcijama UNFPA centri za mladiće i dječakeadolescente služe kao referalni Centri odnosno mjesto za identifikaciju ranjivih slučajeva i upućivanje korisnika kojima je to potrebno do drugih specijaliziranih pružatelja usluga
Djeca žrtve rodno zasnovanog nasilja
Djeca su jedna od najosjetljivih kategorija stanovništa i samim tim su najpodložniji različitim oblicima eksploatacije i prisiljavanja U kriznim situacijama vrlo često dolazi do zlostavljanja djece i nasilja nad njima Svi oblici nasilja a posebno seksualno nasilje ostavlja dugoročne i razorne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje djece Pružatelji zdravstvenih usluga nastavnici roditelji njegovatelji i drugi trebaju biti upoznati sa znacima i simptomima zlostavljanja djece kako bi se zlostavljanje što prije otkrilo Djeci treba pristupiti pažljivo na senzibiliziran način i uvijek se mora tražiti saglasnost roditelja ili zakonskog staratelja
Znakovi fizičkog ziostavijanja djece - u usporedbi s ostalim oblicima zltraquotavijanja ove znakove najlakše |e uočiti i prepoznati a to su - česte ozljede (modrice masnice c^jekotine ogrebotine lomovi) i zamatanje prekrivanje odjećom da bi se
one pokrile- otežano kretanje bolni pokreti
tipično ponašanje sklonost samoranjavanju povlačenje ili agresija bježanje od kuće izbjegavanje povratka kući izbj^avanje fizH^og kontakta
Znakovi emocionalnog zlostavljanja ^- nedostatak povjerenja u sebe i druge povlačenje ili agresija~ nervozni postupci- nepovjererye u druge
poremeć^i spavanja (moguće noćne more i $1)poremećaji uzimanja hrane (pretjerano jedenje ili odNjanje hrane)tikovi
45
- bježanje ođ kuće - pokušaji samoubistva х
Tjelesni znakovi seksualnog nasilja - Bolovi u stomaku - Problemi sa želucem i probavcMn- Problemi kod hodanja i sjedenja - Bolovi ili svrbež u podruju genitalija - Potrgano zamazano ili krvlju pokapano donje rublje- Povrede donjeg dijela tijela -- Krv u urinu ili stolici bolovi pri mokrenju ili defekacijl- Modrice u podruQu genitalija = - Spolne bolesti - Trudnoća lsquo ft
i^lholoikl simptomi seksualnog nasilja - Problemi sa snom noćne more strah od mraka strah ođ odlaste u krevet fobije histerija noćno mokrenje- Plač i neobična plašljivost- Povratak u infantilniju fazu koju je dijete već preraslo (cudanje palca mokrenje ii krevet tepanje- Poremećaji u prehrani~ Iznenadna pojava strahova~ Pojačana potreba za osjećajem sigurnosti ^ ^ ^^ Povlačenje u svijet fantazije- Problem u socijalnim kontaktima nema prijatelja- Strah od odraslih~ Pokazuje neobičan i pre^eran interes za tijelo zna puno o seksu za svoju ddb i u igri pokazuje seksualne
aktivnosti~ Ima loše mišljenje o sebi i nedostaje mu osjećaj vlastite vrijednosti
Dodatni znakovi kod stiirije djece- Prektdanje prijateljstava- Depresija te misli o suicide -
Upotreba droga i alkoholaPonavljanje kriminalnih radnji naručitb krađa
Neprimjereno seksualno ponašanje
Kao i u slučaju nasilja nad odraslim muškarcima i seksualno zlostavljanje dječaka nedovoljno je prepoznato nedovoljno prijavljeno i nedovoljno tretirano Nema egzaktnih podataka o njihovim traumatskim iskustvima S obzirom na određena kulturna ograničenja prisutne mitove ili tabue što se tiče homoseksualnosti iili ekstremne sramote nasilje nad dječacima prijavljuje se još manje nego nasilje nad djevojčicama Zajednice i danas odbijaju ili nerado prihvataju da dječaci mogu biti žrtve dok sami dječaci usljed kulturoloških obrazaca mogu vjerovati da moraju biti ldquomučenirdquo u tišini^^ д^о se tome dodaju specifični uvjeti života i smještaja u privremenim prihvatnim centrima u toku putovanja do njihovog cilja onda je jasno koliki je stepen izloženosti dječaka različitim formama nasilja i koliko je neophodno obratiti pažnju na znakove koji mogu da ukazuju na nasilno ponašanje nad njima
Adekvatan odgovor na rodno zasnovano nasilje nad djecom podrazumijeva- Uključiti terensko osoblje specijalizirano za dječiju zaštitu obavezno nadležni centri
za socijalni rad uključujući imenovane staratelje) UNICEF World Vision te zaposlenici Save the Children koji rade na zaštiti djece bez pratnje i razdvojene djece
- Medicinski pregled provode zdravstveni stručnjaci u skladu sa standardnom operativnom procedurom^^
Seksualno i rodno nasilje nad Izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevencyu i reakciju UNHCR 2003 str 74
Vidjeti preporučenu ldquoProceduru postupanja sa djecom žrtvama RZN u dijelu 5 dokumenta bdquoObjedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u
46
- Osigurati bezbjednost- Uputiti djecu žrtve ka službama specijaliziranim za zaštitu djece- Izdati zdravstvenu potvrdu o pregledu- Pružiti psihološku podršku i uključiti djecu u psihosocijalne programe
Djeca mogu također biti i počinitelji seksualnog i rodno zasnovanog nasilja budući da poput odraslih mogu iskoristiti nejednake odnose moći među sobom Prisiljavanje djevojčice ili dječaka na seksualni čin bez njihove volje i pristanka su oblik seksualnog zlostavljanja Bez obzira na njenunjegovu volju mlađe dijete možda ne može razumjeti šta se događa i može dati Informirani pristanak međutim bez obzira na to i dalje je to seksualno zlostavljanje
I trauma žrtve i potreba počinitelja za rehabilitacijom moraju se adresirati na odgovarajući način Počinitelj može biti i žrtva seksualnog nasilja i zlostavljanja odnosno iskorištavanja i Ima pravo na pomoć i podršku^^
Forenzički dokazi
Glavna svrha brzog zdravstvenog odgovora jeste da se spasi život žrtveosobe koja je preživjela seksualno nasilje te da se zaštiti zdravlje te osobe Prikupljanje forenzičkih dokaza u takvim slučajevima je ključno kako bi se osiguralo da osoba ima pristup pravdi
U slučajevima RZN u kriznim situacijama kada su žrtvepreživjeli izrazili namjeru da se dokazi dokumentiraju kroz forenzičku istragu iili kada prijavljuju tešku tjelesnu povredu dokumentiranje dokaza će se provesti putem forenzičkih pregleda U ovim okolnostima zdravstveni radnici su dužni odmah informirati policiju o slučaju RZN
Ako osoba dođe nakon 72 sata od silovanja količina i vrsta dokaza koji se mogu prikupiti ovisit će o situaciji Kad god je to moguće forenzičke dokaze treba prikupiti tokom liječničkog pregleda tako da osoba ne mora proći kroz nekoliko pregleda i proživljavati traumu
Specijalista ginekolog je dužan slijediti protokol kliničkog postupanja u slučaju silovanja pri prikupljanju forenzičkih dokaza u slučaju seksualnog nasilja Specijalista urolog obavlja pregled u slučaju daje seksualno nasilje odnosno silovanje izvršeno nad muškarcima
Sekundardno i tercijarno upućivanje (referai) prema dodatnim zdravstvenim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebno I u slučajevima kada su terenski uvjeti nestabilni pružatelji prve pomoći će pacijentežrtve uputiti u najbliži dom zdravlja za dalji tretman iili pregled Sekundarna zdravstvena zaštita obavlja se po osnovu uputnice iz službe primarne zdravstvene zaštite Zdravstveni stručnjaci na terenu su dužni osigurati pratnju i transport ambulantnim vozilom do najbliže zdravstvene ustanove DRC osigurava pratnju dok lOM osigurava transport osobe Uz insistiranje preživjele osobe RZN pratnju može da čini I psiholog s kojim je osoba uspostavila odnos povjerenja ili prevoditeljkulturalni medijator
Važno je naglasiti da kada su u pitanju žrtve ili ranije žrtve silovanja Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu pruža postekspozicijsku profilaksu (PEP) U
mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA februar 2019 godine Dokument je dostupan na Internet stranici Federalnog ministarstva zdravstva httpsffmohgovba
Seksualno i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR 2003 str 74 i 75
47
slučaju PEP tretmana za HIV omogućen je kontakt sa relevantnim centrima u susjednim zemljama U slučaju potrebe za zdravstvenim uslugama za žrtve RZN u prisilnim brakovima i si zdravstveni radnici upućuju osobu na psihosocijalne usluge na zahtjev i uz dozvolu same žrtve
Glavne lokacije na kojima se pružaju usluga za žrtve rodno zasnovanog hastija u kriznim situacijamalaquo Ambulanta u Privremenom piih^tnom centru (DRC)bull Centar za žene I djevojke ~ pružanje pslhoterapeutskih usluga žrtvama RZN
(UNFPA)75raquo Centar za dječake i mladiće (UNFPA)^reglaquo JU Dom zdravija Kantona Sarajevoraquo Opća bolnica raquoPrim dr Abdulah Nakaš Sarajevo - odjel ginekologijebull Klinika za ginekologiju i porodiljstvo ltginekoioške usluge) i Klinika za infektivne bolesti
(PEPseksuaino prenosive bolesti) Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo I Zavod za javno zdravstvo
12 PSIHOSOCIJALNI ODGOVOR
Osnovni razlozi za migraciju najčešće su tjelesna ugroženost zabrinutost za djecu prisilna evakuacija razorenost doma Ovakva izuzetno stresna situacija na koju pojedinac nema utjecaja često puta ima za posljedicu razdvajanje od porodice ugroženost kako primarnih (tjelesna sigurnost) tako i sekundarnih potreba (socijalnih ekonomske sigurnosti društvenog statusa potrebe za afirmacijom) te promjenu dotadašnjeg uobičajenog načina života
Vrlo često se radi o osobama narušenog samopoštovanja kao posljedice postupanja prema njima u njihovoj zemlji porijekla Te osobe u novoj sredini nemaju riješen legalni status pa ni priliku ostvarivanja zadovoljavajućeg socijalnog statusa ili su pak ograničenih radnih mogućnosti Ne raspolažu socijalnom mrežom razdvojeni su od porodice zemlje porijekla i svega što im je donedavno predstavljalo svakodnevni život Nepovjerenje otuđenost porodični problemi zdravstveni problemi i problemi psihičke prirode najčešće su proizašli kao posljedica doživljene traumatizacije
U psihološkom smislu svako radikalno izmještanje osobe iz prvobitne životne sredine u novu sredinu rezultira rascjepom između starog i novog psihološkog prostora Stoga je za osobu koja je emigrirala vrlo važno da dobije podršku i da ima mogućnost razmjene iskustava i emocija s osobama koje potječu iz istog kulturalnog okvirarsquo^
Zadatak Je psihosocijalnih intervencija u radu sa traumatiziranim osobama podržati proces ozdravljenja uklanjajući prepreke koje mogu dovesti do dugoročnih štetnih posljedica izazvanih traumatizacijom Potrebe za određenom vrstom psihosocijalne pomoći javljaju se pretežno pod utjecajem specifičnih karakteristika pojedinaca (ili grupa) i trenutnih vanjskih okolnosti (način smještaja ishrana organizacija slobodnog vremena) Stoga dinamičnosti promjena u objektivnim I subjektivnim prilikama osobe sistem treba biti prilagođen Vrsta i
u Centru se ne obavljaju ginekološki preglediCentar za dječake i mladiće u Privremenim prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj osiguravaju edukaciju o životnim vještinama
prevenciju ublažavanje i odgovor na RZNPriručnik za eđukatore Zaštita izbjeglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Rađojka
Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine str 108^ Op cf str 109
48
obim potrebnih intervencije ovisi o više faktora a što je uvjetovano potrebama pojedinaca odnosno zajednice kao cjeline
Psihosocijalni odgovor sastavni je dio prve pomoći ljudima u kriznim situacijama U uvjetima koji su opisani naprijed jasno je da RZN stavlja ogroman pritisak na mentalno zdravlje žrtve i može uzrokovati veoma ozbiljne probleme uključujući stalne osjećaje straha srama Ili krivnje Također to može da rezultira bolestima kao što su posttraumatski stresni sindrom (PTSP) depresija i anksioznost poremećaj spavanja i prehrane kao i psihotični poremećaji
Međutim žrtve se mogu oporaviti od traume (i sposobne su funkcionirati bez ikakvih očiglednih ozbiljnih problema) podsvjesno aktivirajući svoje mehanizme za suočavanje kao što su zaboravljanje poricanje i duboko potiskivanje doživljenog traumatskog događaja
Ono što je važno naglasiti je da sve žrtve trebaju dodatnu podršku kako bi nastavile sa svojim životima Članovi porodice žrtava RZN također mogu osjetiti različite štetne emocije zbog čega i oni trebaju podršku To je osobito važno za neke kulture u kojima RZN može dovesti do socijalne isključenosti cijele porodice ne samo žrtvepreživjele osobe
Štetne emocionalne psihološke i socijalne posljedice RZN trebaju se pažljivo tretirati isključivo od strane obučenih zdravstvenih stručnjaka te posebno obučenih i kvalificiranih volontera Posebnu pažnju treba pokloniti psihosocijalnoj pomoći za djecu žrtve Takva pomoć treba biti prilagođena djeci I pružana od strane zdravstvenih stručnjaka adekvatno obučenih za rad s djecom Intervjueri treba da budu svjesni činjenice da su neki počinitelji članovi porodice ili pratitelji Prema tome djecu uključujući maloljetnike bez pratnje treba intervjuirati kada nijedan član porodice ili saputnik nije prisutan međutim staratelj djeteta mora biti obavješten i dati pristanak da se vodi razgovor
Svaka komunikacija sa osobama u riziku gt žrtvamaosobama koje su preživjele RZN odvija se u posebnom ili povjerljivom prostoru dostupnom na terenu (u prihvatnim centrimaprijemnim objektima) koji treba biti siguran te u posebnom dijelu namijenjenom djeci ukoliko ima prostora i mogu se urediti posebne prostorije za tu namjenu
U slučajevima kada osobe koje su preživjele RZN trebaju zdravstvenu zaštitu ili brigu socijalni radnicipsihoiozi uvijek trebaju biti u pratnji osobe ph komunikaciji sa snagama sigurnosti I prilikom pregledakonsultacija sa zdravstvenim stručnjacima Obučeni prevoditeljikulturni medijatori trebaju uvijek biti prisutni
Prilikom prikupljanja i razmjene informacija potrebno je- Pružiti žrtvama potpune Informacije o relevantnim psihološkim postupcima i njihovim
ograničenjima dostupnosti i raspoloživosti takvih usluga i kako stupiti u kontakt sa nadležnim pružateljima usluga ako je moguće važno je ponuditi pomoć i usluge prevoditelja Međutim žrtve treba da donesu informiranu odluku o tome s kim i kakve informacije dijele o RZN
- Prikupiti podatke voditi evidencije I podijeliti informacije uz potpuno poštivanje dostojanstva žrtava i povjerljivosti informacija o njima u skladu sa zakonom
- Poštovati želje žrtava - žrtve imaju slobodu izbora (bez obzira na to žele ii zatražiti pomoć kakvu vrstu pomoći I od koje organizacije ili ustanove)
Svi stručnjaci koji su u kontaktu sa žrtvama moraju proći obaveznu obuku za RZN u skladu sa UNFPA standarima i ovim Smjernicama
49
Upućivanje (referat) prema dodatnim psihosocijalnim uslugama u Kantonu Sarajevo
Ukoliko je potrebna dodatna psihološka podrška izvan kapaciteta osiguranih u prihvatnom centru a osoba o kojoj se radi izrazi namjeruvolju da ostane u zemlji i traži dodatnu pomoć psihološko savjetovanje i terapiju može pružiti obučeni psiholog iz centara za mentalno zdravlje u zajednici a koji djeluju u okviru JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Potrebno je osigurati prevoditelje za ovu namjenu a kroz programe podrške UN agencija i nevladinih organizacija koje djeluju u prihvatnim centrima
U skladu s protokolom za postupanje prema žrtvama RZN u zdravstvenim ustanovama zdravstveni stručnjaci dužni su pregledati sve osobe koje su žrtve RZN Potrebno je utvrditi psihološko stanje žrtve (putem intervjua opservacije testiranja) te donijeti psihološki iili psihijatrijski nalaz
Pružatelji psihosocijalne podrške upućuju na profesionalne ustanove za mentalno zdravlje najčešće kada je potreba dodatna - ali još uvijek ograničena ~ stručna pomoć iili medikamentozni tretman u cilju stabilizacije simptoma anksioznosti Ovo se smatra dovoljnim u smislu poticanja mehanizama za tretman I pružanje podrške raseljenim osobama ili osobama koje se kreću ka željenim destinacijama U slučaju ozbiljne manifestacije anksioznosti ili sigurnosne prijetnje psihosocijalni radnici savjetuju da se osoba zbrine na sigurnoj lokaciji u zemlji u kojoj može dobiti integrirane i dugoročne usluge
Kada je riječ o zaštiti djece i maloljetnika treba imati u vidu da- procjenu provodi posebno obučen stručnjak iz centra za socijalni rad^^ Staratelj mora
biti uključen u procjenu osim ako nadležni centar za socijalni rad drugačije ne odluči- je važno osigurati bezbjednost- se djecu žrtve uputi prema ustanovamaorganizacijama specijaliziranim za rad sa
djecom
Skloništa za žrtveosobe koje su preživjele rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici
Ako osobe u rizikužrtve RZN izraze potrebu za srednjeročnom i dugoročnom zaštitom i ako su spremne ostati u zemlji duži vremenski period bit će upućene u skloništa koja vode organizacije civilnog društva
Skloništa pružaju integriranu psihosocijalnu podršku I zaštitu na duži vremenski period Usluge uključuju
- zaštitu kroz smještanje osoba u rizikužrtava u sigurnu kuću- socijalno I pravno savjetovanje (za odrasle djecu i porodice)- psihološku podršku i terapiju- olakšavanje pristupa relevantnim i pravnim procedurama- olakšavanje pristupa drugim uslugama (uključujući zdravstvo i sigurnost)
Upućivanje se vrši putem nadležnog centra za socijalni rad u općinama Ilidža i Hadžići te Tužiteljstva Kantona Sarajevo a u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo
U Kantonu Sarajevo sigurna kuća za žrtve organizirana je u okviru Fondacije lokalne demokratije U tom smislu dva do tri mjesta mogu biti osigurana i za urgentne potrebe za
u toku Je i izrada Smjernica za postupanje sa maloljetnicima bez pratnje
50
žrtve nasilja iz populacije migranata izbjeglica i tražitelja azila pod uvjetom da postoje slobodni kapaciteti u samoj Sigurnoj kući U slučaju prijema DRC će obezbjediti testiranje osoba na Covid-19 u jednoj od certificiranih laboratorija
UNFPA će u saradnji sa Fondacijom lokalne demokratije uspostaviti procedure smještaja i načine rada i rješavanja slučaja
Usluge pslhosodjafne podrške žilViarnaAosdbžma koja s^u pr^ivjefe rodno zasnovanonasilje u kriznim situacijama a za područje Kantona Sarajevo pružajubull Međunarodne organizacije
- UNFPA - podrška ženama i djevojkamaJ BHWI 4 podrška porodicama djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci te drugifri
ranjivim grupama (ženama koje su same LGBTl osobama i si)- MdM ldquo podrška muškarcima (pripadnicima LGBTI+ populacije muškarcima koji su
preživjeli seksualno nasilje i počiniteljima RZN)- World Vision gt podrška djeci u pratnji djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci I
majkamabull Centar za mentalno zdravlje u zajednici (u okviru JU Dom zdravija Kantona
Sarajevo)laquo Kantonalni centar za socijalni rad (posebno centri za socijalni rad u općinama llldža
i Hadžići) f Sklonište ^ sigurna kuća (u okviru Fondacije lokalne demokratije)
13 SIGURNOSNI ODGOVORSigurnost je prvi i glavni prioritet za sve žrtve RZN Nadležna tijela vlasti treba da imati glavnu ulogu u garantiranju sigurnosti postupajući u skladu sa važećim propisima i svojim ovlastima Poseban fokus treba staviti na migracije azil i graničnu policiju
Policijski odjeli koji rade na RZN trebaju biti upoznati sa rodno zasnovanim nasiljem u kriznim situacijama i biti dio postupanja sa žrtvama a u skladu sa ovim Smjernicama i važećim propisima Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo općinski sudovi i kantonalni sud također se trebaju upoznati sa problemom RZN u kriznim situacijama kako bi mogli osigurati rodno osjetljiv pristup pravdi žrtvamapreživjelim
Prva zaštitna pomoć
Organizacije koje su nadležne za postupanje u kriznim situacijama uglavnom reagiraju na način da odmah sklone ugroženu osobu ili žrtvu RZN u kriznim situacijama od neposrednih prijetnji te rade na sprječavanju prijetnji od nasilja u okviru svojih dužnosti i u saradnji sa centrom za socijalni rad Ministarstvom zdravstva lOM-om (preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo) Crvenim krstomkrižom UNHCR-om i drugim relevantnim humanitarnim akterima prisutnim na terenu Ako radnici na terenu identificiraju rizične slučajeve iili žrtve RZN tokom pružanja prioritetnih zdravstvenih usluga (uključujući i psihološku prvu pomoć) dužni su predmet uputiti pripadniku sigurnosnih snaga na terenu na jasan zahtjev osobe koja je u pitanju iili primijeniti posebne mjere kada utvrde da je žrtva ili druga osoba u prihvatnom centru u neposrednoj opasnosti Posebne zaštitne mjere uključuju ali nisu ograničene na sljedeće
- Transport uz pratnju na određenim dijelovima tranzitnemigrantske rute- Sklanjanje žrtveosobe u riziku od grupe s kojom putuje (ako je polazak odgođen ili je
osoba sklonjena u posebnom skloništu)
51
- Osoba u rizikužrtva sklonjena Je u posebno skloništesiguran prostor uz nadzor (tokom noći ili tokom perioda čekanjagodišnjih odmora)
- Olakšavanje pristupa i pomoć tokom procedure za traženje azila u zemlji
Kad je u pitanju prioritetna sigurnost od ključne je važnosti osobi dati blagovremene i tačne informacije o zakonskim pravima žrtve te navesti ko može pružati 24-satnu pravnu podršku
Žrtvepreživjeli trebaju biti informirani o- postojećim mjerama sigurnosti za preveniranje reviktimizacije- procedurama vremenskom rasporedu mogućnostima i izazovima u primjeni rješenja
predviđenih domaćim zakonodavstvom- postojećoj podršci i ograničenjima kao i o očekivanom vremenskom okviru u slučaju
pokretanja fonrialnih pravnih procedura ili rješenja putem alternativnog pravnog sistema uz naglašavanje da su usluge također dostupne u tom okruženju što podrazumijeva prevoz i pratnju do suda pravnu pomoć I podršku tokom cijelog procesa Ove usluge mogu da pužaju organizacije civilnog društva koje nude pravnu pomoć na primjer NVO Vaša Prava BiHregdeg
- kantonalni zavod za besplatnu pravnu pomoć
U slučaju da korisnici na licu mjesta zatraže zdravstvenu uslugu zbog seksualnog i fizičkog nasilja koje je Izazvalo ozbiljnu tjelesnu povredu (uključujući silovanje) slučaj mora biti odmah prijavljen policiji od strane lOM-a a preko lOM sigurnosnog službenika za Kanton Sarajevo U opravdanim slučajevima slučaj može biti prijavljen policiji i od strane drugih aktera Ako se radi o djeci bez pratnje važno je skrenuti pažnju da se ne preduzimaju koraci bez staratelja
Ako osoba u riziku - žrtva zatraži pristup domaćim procedurama i uslugama za postupanje u slučajevima RZN snage sigurnosti na terenu ukoliko su prošle adekvatnu obuku će dokumentirati prijavu žrtve u skladu sa standardiziranim procedurama u povjerljivom prostoru (kroz postojeće obrasce koje policija koristi u skladu sa važećim propisima) u prisustvu socijalnog radnikapsihoioga i pravnika Ukoliko predstavnik snaga sigurnosti nije prisutan na terenu nadležni službenik će uputiti slučaj obučenoj osobi u najbližoj policijskoj stanici ili drugoj relevantnoj instituciji
Sekundarni i tercijarni sigurnosni odgovor
U slučaju da osoba koja jeste ili je bila žrtva RZN zvanično prijavi incident unutar domaćeg pravnog sistema prijava se odmah podnosi policiji Policija nakon zaprimanja prijave odmah obavještava dežurnog tužitelja koji daje upute o postupanju Obučeni policijski službenik iz jedinice za krvne i seksualne delikte ili jedinice za nezakonitu trgovinu ljudima -- ovisno o slučaju će zaprimiti slučaj Kad god je moguće razgovor treba voditi službenik istog spola kao i žrtva Izjava žrtve bit će snimljena u prisustvu nadležnog socijalnog radnika za svaki prihvatni centar obavezno uz staratelja ako se radi o maloljetniku bez pratnje iili pravnika iz NVO Vaša prava (koji će pružiti besplatnu pravnu pomoć i pomoć pri zagovaranju ili uputiti na besplatnu pravnu pomoć kroz druge ustanoveorganizacije)
Ukoliko je žrtva maloljetna izjava se uzima u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima (Glava ldquoKrivična djela na štetu djece i maloljetnika) Dakle s djetetom odnosno mlađom maloljetnom osobom se obavlja razgovor tj uzima izjava Takvo saslušanje se može provesti najviše dva puta Tužitelj ili ovlaštena službena osoba ispitivanje obavlja putem
Udruženje Vaša prava BIH je osim za pružanje pravne pomoći u postupku azila spremno i raspolaže kapacitetima za paižanje informacija i asistencije I u drugim postupcima naročito kada se radi o preživjelim RZN
52
tehničkih uređaja za prenos slike i zvuka a bez prisustva tužitelja ili ovlaštene službene osobe u prostoriji gdje se svjedok nalazi Saslušanje djeteta ili maloljetnika se po pravilu obavlja uz pomoć pedagoga psihologa ili druge stručne osobe Dijete ili mlađa maloljetna osoba može se saslušati u svom stanu ili drugom prostoru u kojem boravi ili centru za socijalni rad
Nakon što se uzme izjava po nalogu tužitelja policija dokumentira izjavu žrtve Tužitelj će dalje savjetovati o vrsti forenzičkih pregleda u tom slučaju Na taj način žrtva može u svakom trenutku dokazati da je prijavila incident i zatražila da se dokazi prenesu u bilo koju zemlju u kojoj želi prijaviti zločin
Ako žrtva iskaže namjeru da podnese zahtjev za azil predmet se odmah upućuje Ministarstvu sigurnosti BiH sa jasnom naznakom roka za podnošenje zahtjeva za azil Propuštanje roka osim ako ne postoje opravdani razlozi smatra se kao da je lice odustalo od podnošenja zahtjeva za azil i predmet se prosljeđuje Službi za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH na dalje postupanje Ukoliko postoje indicije da se radi o osobi koja je preživjela RZN uključivanje Centra za socijalni rad neophodno je od momenta identifikacije
Žrtve moraju biti obaviještene o svojim pravima i obavezama koje se odnose na postupak azila Besplatna pravna pomoć i savjetovanje o postupku azila osigurat će NVO Vaša prava BiH U slučaju aktivacije nacionalnih pravosudnih i pravnih postupaka osobe u pitanju će biti usmjerene na migrantske privremene prihvatne centre s odgovarajućim smještajem za ranjive skupine
Osim toga ovisno o okolnostima zahtjevi za azil koje podnose žrtve RZN imaju prioritet u postupku dobijanja azila u skladu sa stavom (3) člana 29 Zakona o azilu budući da spadaju u kategoriju osoba izvrgnutih oblicima ili psihičkog nasilja Ministarstvo sigurnosti BiH to treba da ima u vidu kod obrade podnesenog zahtjeva Također ukoliko osoba potpiše punomoć Udruženju ldquoVaša prava BiHrdquo osigurava se pristup postupku azila bez odlaganja
Glavne institucije za sigurnost Г pravnu pomoć koje pružaju zaštitu žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Kantonu Sarajevobull MUP KS - policijski službenici Uprave policije nadležni za prijavljeno krivično djelo
shodno pravnoj kvalifikaciji i mjesnoj nadležnosti preduzimaju mjere i radnje na dokumentovanju krivičnih djela koja u biću i bitnim obilježjima krivičnog djela imaju element rodno zasnovanog nasilja
JU Kantonalni centar za socijalni rad (posebno Centri za socijalni rad ~ llidža i Hadžići zbog prihvatnih centara situiranim u ovim općinama)
jlaquo Tužiteljstvo Kantona Sarajevobull Državna agencija za istrage i zaštitu - SIPAlaquo Služba za poslove sa strancima (u okviru Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine)
- Terenski centar Sarajevo t Imrgracioni centar)raquo HV0 Vaša prava BiH __________
14 KOORDINACIJAKoordinacija se odnosi na višesektorsku koordiniranu akciju koja uključuje više sudionika iz sljedećih sektora socijalna zaštita zdravstvo sigurnost pravosuđe i ljudska prava kao i druga područja relevantna za provedbu postupaka za sprječavanje I zaštitu od RZN u kriznim situacijama
Koordinacija se mora postići u skladu sa zakonom I ovim Smjernicama Relevantne institucije dužne su organizirati zajedničke sastanke za poduzimanje mjera i rješavanje
53
pojedinačnih slučajeva RZN Svaki sudionik koji radi na terenu treba imenovati koordinatoraslužbenika za vezu i njegovog zamjenika koji će prisustvovati sastancima za upravljanje predmetima
Podršku migrantimaizbjeglicama pružaju u značajanoj mjeri UN agencije a shodno svojim mandatima Vodeće agencije koje pružaju podršku ispred UN-a su lOM i UNHCR uz pomoć drugih UN agencija kao što je UNICEF UNFPA te drugih međunarodnih organizacija
Koordinacijsko tijelo za praćenje izbjegličko-migrantske krize u Kantonu Sarajevo je multisektorsko tijelo imenovano od strane Vlade Kantona Sarajevo a sastavljeno od predstavnika različitih organa ustanova i organizacija
Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH i lOM prikupljaju podatke na mjesečnoj osnovi i pripremaju izvještaj o incidentima a koji se dostavlja Koordinacijskom tijelu putem Ministarstva za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo
Koordinacijsko tijelo će tako imati uvjete da vrši komparaciju mjesečnih Izvještaja iz prošlog perioda i da raspravi i analizira informacije o prijavljenim incidentima RZN općim rezultatima sigurnosnim pitanjima preporukama i pitanjima koordinacije I drugim faktorima Informacije će poslužiti kao smjernice za kontinuirani razvoj preventivnih mjera i postupanja Svakl sektor bi trebao prikupljati i analizirati kvalitativne informacije o incidentima koji nisu prijavljeni uključujući rezultate iz grupnih rasprava glasine o incidentima RZN percepciju zajednice o rizicima ili sumnjivim aktivnostima i sva druga pitanja koja su primjećena i na koja se sumnja Informacije se predstavljaju I o njima se raspravlja na sastancima Koordinacijskog tijela
15 DOKUMENTOVANJE
Postojanje podataka i pristup stručnom tumačenju prikupljenih (kvalitativnih i kvantitativnih) podataka od ključne su važnosti za bolje planiranje inicijativa za sprječavanje RZN nad izbjeglicama i migrantima i njihovu zaštitu od takvog oblika nasilja Za svaki prihvatni centar odgovorne osobe dužne su ispuniti Obrazac za prijavu incidentu (Prilog 3) i dostaviti mjesečne podatke o svim slučajevima Koordinacijskom tijelu za praćenje Izbjegličko- migrantske krize u Kantonu Sarajevo
Prikupljanje podataka i analiza imaju za cilj- podržati relevantne sudionike na terenu u prikupljanju osnovnih i koherentnih
informacija o RZN u kriznim situacijama- osigurati sigurno i povjerljivo upravljanje podacima u skladu sa zakonom i najboljim
međunarodnim praksama- osigurati da se podaci o RZN koriste za donošenje odluka koordinaciju i
zadovoljavanje potreba žrtava- osigurati agregiranje podataka I tematsko izvještavanje o RZN u kriznim situacijama~ podići svijest donatorima agencijama UN-a i drugim međunarodnim akterima o
dodatnim aktivnostima koje treba poduzeti kako bi se poboljšala prevencija RZN i zaštita žrtava među migrantima
Služba za poslove sa strancima (u sastavu Ministarstva sigurnosti BIH) koja upravlja privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo i Međunarodna organizacija za migracije - iOM koja tim centrima koordinira zadužene su i za prikupljanje podataka o slučajevima RZN kao i koordinaciju sa drugim relevenantim akterima Podaci se evidentiraju putem Obrasca za prijavu incidenta (Prilog 3) koji sadrži i dijelove koji se
54
odnose na poduzete korake u različitim sektorima tj ria pruženu podršku i pomoć žrtvi od strane nadležnih službi i organizacija
Podaci iz navedenog obrasca obrađuju se na mjesečnoj osnovi kao što je istaknuto naprijed U tom smislu mjesečni izvještaji sadrže sljedeće podatke
- podaci razvrstani prema spolu- podaci razvrstani prema starosnoj dobi- bračni status- ostali demografski podaci- lični status u tranzitu ili tražitelj azila- vrsta incidenta (vidjeti definiciju RZN u kriznim situacijama i Istanbulsku konvenciju)- vrste posljedica- mjesto I vrijeme Incidentardquo vrsta pruženih usluga uključiti i ranije usluge)- upućivanje
SigurnostPodaci i informacije trebaju se prikupljati pohranjivati i dijeliti na način koji je u skladu sa važećim etičkim i sigurnosnim načelima kao što su
- sigurnost i zaštita korisnika u bilo kojem trenutku i- sigurnost podataka u bilo kojem trenutku
PovjerljivostLični podaci i informacije mogu se dijeliti među relevantnim institucijama po mogućnosti na osnovu informiranog pristanka (Prilog 2) osobe o kojoj se radi a u cilju da se odgovori na potrebe i prava osobe (u smislu njene zaštite pružanja pomoći zdravstvene brige i dobrobiti)
Anonimnost i informirani pristanak- Podacistatistika trebaju se prikupljati tokom pružanja prve pomoći- Lični podaci i informacije o slučaju trebaju se prikupljati tokom savjetovanja i daljeg
upućivanja a na osnovu informiranog pristanka osobe o kojoj se radi
Dokumentiranje prijavljenih slučajevaAkteri koji rade unutar sistema prevencije i zaštite od RZN dakle izvan prihvatnih centara također su dužni prikupljati i održavati prepoznatljivim podatke i Informacije prikupljene tokom savjetovanja kao i u narednim fazama pružanja brige žrtvama a u skladu sa važećim propisima svako u okviru svoje nadležnosti Zabilježeni podaci imaju značaj kod koordinacije sa nadležnim tijelima unutar prihvatnih centara jer čine dio podataka za jedinstveni izvještaj o poduzetim koracima u pojedinim slučajevima
httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationTool_Feb20l12pdf
55
IV DIO
PRILOZI
56
PRiLOG 1 ldquo Psihološka prva pomoćŠta uradKI Sta ne raditi
Nađite mirno mjesto za razgovor (izdvojenu prostoriju centar za žene i djevojčice centar za dječake i mladiće prazan ured i si) i smanjite mogućnost bilo kakvih vanjskih smetnji - npr prostor bi trebao biti povezan sa zdravstvenim objektom za žene (mobilna ginekološka klinika)
Ne započinjite razgovor na mjestu gdje se osoba očigledno osjeća nesigurno ili neugodno
Jasno recite da ne morate čuti cijelu priču da biste bdquopovjerovali ali da jeste voljni da saslušate ako osoba želi da govori
Ne vršite pritisak na žrtvu da vam ispriča svoju priču
Sjednitestanite blizu osobe ali zadržite odgovarajuću distancu ovisno o uzrastu spolu i kulturi iz koje osoba dolazi
Ne dodirujte osobu ako niste sigurni da je to adekvatna gesta
Dajte osobi do znanja da je pažljivo slušate (npr klimajte glavom ili povremeno recite bdquoa-halsquo)
Ne osuđujte osobu zato što nije nešto poduzela ili zbog toga kako se osjeća Nemojte reći bdquoNe trebate se tako osjećati ili bdquoTrebate biti sretni što ste živi
Poštujte privatnost osobe i čuvajte povjerljivost svih informacija koje je podijelila s vama
Ne pričajte o nekom drugomNe pričajte o svojim problemima
Budite strpljivi ljubazni i mirni Ne prekidajte i ne požurujte osobu dok vam prenosi svoju priču (npr tako što gledate na sat ili pričate prebrzo)
Poštujte osjećaje osobe Priznajte njenu tugu bol ljutnju itd (Npr bdquoVrlo mi je žao mogu zamisliti kako vam Je bilo teško)Pokažite da shvatate kako je teško izraziti takva osjećanja i podijeliti ih s drugima
Nemojte samo pasivno ili bezobzirno čekati da osoba podijeli s vama informacije
Pokažite da ste svjesni da se nasilje događa i da pogađa ljude koji su žrtve oružanih sukoba ili su raseljeni te da znate kako je to teško pogotovo za ženedjevojčice
Nemojte misliti ili se ponašati kao da vi morate riješiti sve probleme koje osoba ima umjesto nje same
Uvijek naglašavajte vezu između razumijevanja za ono što je žrtva nasilja preživjela i mogućnosti da se osoba osjeća bolje i dobije pomoć
Ne dajite lažna obećanja i ne podižite nadu neosnovano
Dok razgovarate s osobom dajte joj informacije o dostupnoj pomoći i rješenjima koja mogu odgovoriti na njene trenutne potrebe
Ne govorite o ljudima na negativan način (npr ne nazivajte ih ludim ili idiotima)
Ponudite informacije koje imate Recite osobi iskreno šta znate a šta ne (Npr bdquoNe znam ali ću pokušati saznati i obavijestiti vas)
Ne izmišljajte stvari ako nešto ne znate
Pružite informacije na jasan jednostavan i razumljiv način
Ne koristite pretjerano stručne termine
Odajte priznanje snazi osobe i činjenici da je uspjela izdržati tešku situaciju
Ne omalovažavajte ličnu snagu osobe i njen osjećaj da se može sama brinuti o sebi
Dopustite osobi da plače i razumno kontrolirajte plakanjeUspostavite fizički kontakt ako je to odgovarajuće da smirite osobu (držite je za ruku stavite ruku na njeno rame)Pričajte o plakanju kao nečem pozitivnom kao o koraku koji vodi prevazilaženju trenutne situacije
Ne pokazujte da vam je neugodno ili da ste iznenađeni ako osoba počne pričati o svom stresu o zlostavljanju koje je preživjela ili ako pokaže jaku emocionalnu reakciju
bok razgovarate i pružate pomoć stalnonaglašavajte da je osoba sada sigurna - imajte na umu sve trenutno dostupne zaštitne mjere i obavijestite osobu o njima
Ne forsirajte osobu da govori ili daje informacije ako se očito osjeća nesigurno i neugodno
Tišina Ne insistirajte na verbalnoj komunikaciji
Ispratite osobu do mjesta gdje može dobiti dodatnu pomoć ako je zatražiInformirajte je o dodatnim uslugama prema kojima je možete uputiti ako je to potrebno i ako osoba to želi
Ne ostavljajte osobu prije nego što ste sigurni da je njeno psihofizičko stanje stabilno i prije nego što je uputite na mjesto gdje može dobiti dodatnu pomoć -gt u hitnim slučajevima i na zahtjev osobe
57
PRiLOG 2 ~ Obrazac pristanka za davanje informacija
Incident ID Šifra klijenta
Pristanak za davanje ktformacija^^
Ovaj obrazac treba pročitati klijentu ili zakonskom staratelju klijenta na njegovom maternjem Jeziku Treba Jasno objasniti klijentu da može izabrati bilo koju ili nijednu od dole navedenih opcija
Ja ^đajem svoju saglasnost dafme i prezime)
(Naziv organizacije)
da daje informacije o incidentu koji sam prijaviola kako je navedeno u daljem tekstu
1 Razumijem da davanjem ove saglasnosti dajem dozvolu da navedena organizacija dalje dijeli specifične informacije o slučaju iz mog izvještaja o incidentu i to sa pružateijemima usluga koje
sam naveola kako bih mogaola dobiti pomoć po pitanju mojih potreba vezano za sigurnost zdravlje psihosocijalnu pomoć iill pravnu zaštitu
Razumijem da će dijeljene informacije biti tretirane povjerljivo i s poštovanjem te da će se
podijeliti samo prema potrebi za pružanje pomoći koju zatražim
Razumijem da davanje ovih podataka znači da osoba koja se nalazi u agenciji ili službi koja je
označena u nastavku može doći razgovarati sa mnom U svakom trenutku imam pravo izmijeniti mišljenje o dijeljenju informacija s određenom agencijomkontakt osobom navedenom u nastavku
Želim da informacije budu podijeljene sa sljedećim službama
(Označite sve Što je relevantno i navedite ime obekt i agencijuorganizaciju ako je primjenjivoj
Affi
Da N0 službe sigurnosti (navesti)
Oa Њ psihosocijalne usluge (navesti)
Ш m zdravstvene usluge (navesti)
Da Ne sigurna kućasklonište (navesti)
pa Ne pravna pomoć (navesti)
Ш službe koje osiguravaju sredstva za život (navesti)
Ds Ne ostale usluge (navesti koje i naziv agencije)
rsquo httpwwwgbvimscomgbvims-toolsintake-forrTV
58
Saglasnost označava klijent Oa
(ili rođiteljstaratelj za klijente mlađe od 18)
Ne
Potpisotisak prsta klijenta
Službenik koji vodi predmet Datum
Incident ID šifra klijenta
INFORMACIJE ZA VOĐENJE PREDMETA
(NUE OBAVEZNO)
Ime i prezime klijenta ^
Ime i prezime staratelja (ako Je klijent rhatolptan)
Broj telefona
Adresa
59
PRILOG 3 o Obrazac za prijavu incidenta
Vrsta incidenta
Broj predmeta Prihvatni centaradresa Datum i vrijeme razgovora
Broj ranijeg incidenta za ovog klijenta (ako postoji)
ŽRTVAPREŽIVJELA OSOBA
Informacije o žrtvipreživjeioj osobi
Ime i prezime Starosna dob Godina rođenja Spol
Adresa Državljanstvo Bračni status Zanimanje
Broj djece Uzrast djece Glava domaćinstva
(osoba ili navesti ime veza sa žrtvom)
Broj statusnog kartona ili
broj lične karte
Ako je žrtvapreživjeli dijete
Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Incident
Mjesto Datum Vrijeme
Opis incidenta (ukratko opisati okolnosti šta se tačno desilo šta se desilo poslije)
60
Informacije o počinitelju (ili počiniteljima)
Ime i prezime Broj počinitelja Spol
Adresa Državljanstvo Starosna dob
Veza sažrtvompreživjelim
Bračni status
Ako je počinitelj nepoznat opisati gaju uključujući prepoznatljiva obilježja
Trenutna lokacija počinitelja ako je poznata
Predstavlja ti počinitelj još uvijek prijetnju
Ako je počinitelj dijete Ime i prezime staratelja
Veza s djetetom
Svjedoksvjedoci
Opisati prisustvo svjedoka (uključujući djecu)
Imena i prezimena kao i adrese
PODUZETI KORACI
Koraci poduzeti od datuma popunjavanja ovog obrasca
Slučaj prijavljen Datum prijave Poduzeti koraci
SIGURNOST
Ime i prezime
IOM
Ime 1 prezime
POLICIJA
Ime i prezime
61
CentarSlužba za socijalni rad
Ime i prezime
Zdravstvena ustanova
Ime i prezime
UNHCR
Ime i prezime
UNICEF
Ime i prezime
DRC
Ime i prezime
BHWI
Ime i prezime
Save the Children
Ime 1 prezime
MdM
Ime 1 prezime
Vaša prava BiH
Ime i prezime
Drugo
Ime I prezime
(Ukoliko Je pcrirebno mogu se ckxJati druge organizacije i osobe)
Naučene lekcije
Datum zatvaranja slučaja
62
PRILOG 4 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremenom prihvatnom centru Ušivak
l^učfvšhje na uatuga (zdravstvena^ аасЏШпа^ ps1hosoc(fatna pravne Ш) uvtj^dc se za^tfMt ЗШа i џskl^u s prfsd^om usmjarenkn na preiiv^d^e Žrtva sa obavezno upozori o postaifar^u obaveza da se RZN prijat^ pdfic^i radi provođenja dađjnjih radnji u skladu sa еа^Њбпп propisima u Federaciji BiK
Prijavljivanje nasilja i zahljev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru UŠIVAK svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt telkoja odmah telefonom informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime
kontakt tel) a u formi izvještaja o incidentu najkasnije unaredna četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj telte dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko su kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili IOM sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje lOM-u iili matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Ušivak
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Ušivak
4Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne i povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i BHWI (ime i prezime kontakt tel ) i zakonski staratelj CentraStužbe za socijalni rad čiji je angažman podržan od straneUNiCEF-a (ime i prezimekontakt tel)
Osoba će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućena u UNFPA centar za žene i djevojke u UšiN^cu
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti DRC - ime iprezime kontakt tel UNFPA ~ ime i prezime BHWI - ime i prezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakt tel NVO ime i prezime kontakt telili drugi)
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj - Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)_________ _______________________________________________________
63
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja Hadžtd DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu Prim dr Abdulah Nakašldquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška
Ambulanta u Prihvatnom centru
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
Telefoni za kontakt DRC
DRC Ime i prezime tel Ime i prezime tel
MUP 122 BHWI
Hitna medicinska pomoć
Ime i prezime tel
124 CSR
033 611 111
OJ Dom zdravlja Hadžići
Tel
Ime i prezime tel
Zdravstvena zaštita Psihosocijalna zaštita sigurnost Osnovne potrebe
OJ Dom zdravlja Hadžići i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
Tel UNHCR
UNFPAOpća bolnica NVO Vaša prava BIHbdquoPrim dr Abdulah Nakašldquo TelTel Sigurna kuća
TelKlinički centar Univerziteta u Sarajevu
BHWI
TelTe
Koordinacija RZN zaKanton Sarajevo
UNFPA
64
PRILOG 5 Referalni mehanizam u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u Privremnom prihvatnom centru Blažu]t^uihi^ie П9 usluge (sfkwfstmte еесЏгЛпе psihosueijtgne prevne Ud) uvijek laquoo xasrUve na fuistanku žrtvet a u skladu ^0sUtpom usmJererUm na prežNjdie Žrtva se obavezno tgtozori o posfqwyu obaveze da se RZN priavi policiji пШ provodei^i ddinjih radrdi u skladu sa važećim propisima u federaciji BiH
Prijavljivanje nasilja I zahtjev za pomoć
U slučaju rodno zasnovanog nasilja u Prihvatnom centru Blažuj svi su odgovorni za prijavljivanjePrvi izvještaj podnosi se upravitelju Prihvatnog centra (ime i prezime
kontakt tel ) koja odmah telefonom Informira IOM sigurnosnog službenika (ime i prezime kontakt tela u formi izvještaja o Incidentu najkasnije unaredna Četiri sata od strane osobe koja prijavljuje - obrazac za prljavu incidenta (PRILOG 2)
Navedena osoba je odgovorna da hitno informira policiju na tel 122 i obavjesti centarslužbu za
socijalni rad na broj tel te dostavi pismenu dokumentaciju
Policija je po prijavi dužna obavjestiti nadležno Kantonalno tužiteljstvo koje daje upute u toku
istrage
Socijalni radnicistaratelji iz CentraSlužbe za socijalni rad llidža ako se radi o maloljetniku bez
pratnje bit će dostupni 24 sata dnevno 7 dana u sedmici na sljedeći broj telefona
Ukoliko $u kompromitirani upravitelj Prihvatnog centra ili 101И sigurnosni službenik slučaj se prijavljuje iOM-u iiii matičnoj organizaciji
Kada treća osoba prijavljuje slučaj
član porodice prijatelj s kojim žrtva putuje ta
osoba upućuje osobu na socijalne službe i upravu Prihvatnog centra Blažuj
Samostalna prijava
žrtva sama prijavljuje slučaj nekoj od službi u
Prihvatnom centru Blažuj
Odmah nakon zaprimljene prijave IOM će inicirati formiranje sigurnosnog komiteta u roku od 12 sati od incidenta na koji poziva sve aktere relevantne za slučaj Komitet može imati stalne I povremene članove
Osoba će odmah dobiti socijalnog radnika (staratelja ako je žrtva maloljetna ili je bez pratnje)
U slučaju kada se radi o maloljetniku mora se obavijestiti i Save the Children (ime i prezime kontakt tel)
U saradnji sa centrom za socijalni rad maloljetnik treba biti prebačen u prihvatni centar Ušivak ili drugi odgovarajući smještajni kapacitet i to kao prioritet i u pratnji Save the Children Maloljetnik će dobiti prevoditelja i treba hitno biti upućen u UNFPA centar za dječake i mladiće u UŠivku gdje će dobiti adekvatnu podršku nakon što relevantne organizacije dogovore neophodan pristup
Informiran treba biti i UNFPA GBV Case Manager koji koordinira aktivnosti vezane uz rodno zasnovano nasilje Kantona Sarajevo i osigurava da je preživjela osoba RZN uključena u sve potrebne servise i upućena onim institucijama i agencijama nadležnima za pružanje usluga preživjelima RZN nasilja (maloljetnici bez pratnje žene i djevojke muškarci)
Žrtva se treba osjećati ugodno i njene trenutne potrebe moraju biti zadovoljene
Osobuorganizaciju zaduženu za praćenje slučaja Imenuje IOM sigurnosni komitet (to mogu biti UNFPA - ime iprezime kontakt tel MdM - ime i prezime kontakttel DRC - ime i prezimekontakt tel Save the Children - ime iprezime kontakt tel NVO ime i prezime
65
kontakt tetШ drugi
U slučaju maloljetnika ^učaj nadgleda Centar za socijalnu zaštitu i drugi akteri zaduženi za dječju zaštite ako ih imenuje nadležno tijelo
Izvještaj o incidentu se ažurira u skladu sa praćenjem slučaja od strane osobe koja je zadužena za slučaj Obrazac za prijavu incidenta (PRILOG 2)
Bez obzira na saglasnost žrtve slučaj će se procesuirati
Nakon toga žrtva se odmah upućuje u ambulantu u samom prihvatnom centru ili službu hitne medicinske pomoći ili u OJ Domu zdravlja llidža DRC osigurava pratnju a IOM osigurava transport do zdravstvene ustanove
U slučaju da se radi o situaciji opasnoj po život (kao Što je silovanje) žrtva će hitno biti prebačena medicinskim vozilom uz pratnju policije u Opću bolnicu bdquoPrim dr Abdulah Nakašrsquo ili u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Upućivanje će izvršiti menadžer Prihvatnog centra Ušivak ili dežurni službenik lOM-a ako se incident dogodi tokom noći
Slučaj se mora pratiti i nakon incidenta da se napadopasnost ne bi ponovila a za to su odgovorni svi u Prihvatnom centru
IOM obezbjeđuje koordinatora za sigurnost kao i redovne bezbjeđonosne provjere preko zaštitarske službe
Zdravstvena podrška Ambulanta u Prihvatnom centru
Telefoni za kontaktDRC Ime i prezime tel
MUP 122
Hitna medidnska pomoć 124033 611 111
OJ Dom zdravlja llidža Tel
Kontakt za podršku (uključujući prevoditelje)
DRCIme i prezime tel
BHWIIme i prezime tel
CSRIme i prezime tel
Sekundarno upućivanjeZdravstvena zaštitaOJ Dom zdravlja llidža Tel
Opća bolnicabdquoPrim dr Abdulah NakašldquoTel
Klinički centar Univerziteta u SarajevuTel
Psihosocijalna zaštita sigurnost i pristup besplatnoj pravnoj pomoći
UNHCR
NVO Vaša prava BiH Tel
Sigurna kuća Tel
BHWI Tel
Osnovne potrebe Koordinacija RZN zaKantona Sarajev
UNFPA
66
Izvori
Pravni izvori- CEDAW Opće preporuke br 19 i br 35 o nasilju nad ženama- CEDAW Opća preporuka br 24- Konvencija o statusu Izbjeglica i njen protokol (1951)- Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavaju6h postupaka ili kažnjavanja- Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (UN 1979)- Konvencija o pravima djeteta (UN 1989)- Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu i pripadajući protokoli (UN 2000)- Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom (UN 2006)- Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i suadoijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CAHVIO
2011) (tzv Istanbutska konvencija)- Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog izrabljivanja i seksualnog zlostavljanja (2007)- Konvencija Vijeća Evrope o suzbijanju trgovine ljudima (2008)- Krivični zakon Federacije Bosne I Hercegovine (Službene novine Federacije В1Нldquo br 3603 3703
21046904 1805 4210 4211 5914 7614 4616 i 7517)- Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije- Pakt o građanskim i političkim pravima (1966)- Pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima (1966)- Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 3505 4105 i
3114)- Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope br R (90)2 o socijalnim mjerama u vezi s nasiljem unutar
porodice- Preporuka 1582 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o nasilju nad ženama u porodici- Preporuka 1905 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope donesena u martu 2010 godine
neophodnost zaštite djece svjedoka nasilja u porodici a odnosi se na Rezoluciju 1714 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o djeci koja su svjedod nasilja u porodici
- Preporuka Vijeća Evrope CMRec (2011)13 o mobilnosti migracijama i pristupu zdravstvenoj zaštiti- Rezolucija 200345 Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad ženama- Rezolucija 6117 Svjetske zdravstvene oganizacije o zdravlju migranata- Rezolucija Evropskog parlamenta od 08032011 godine o smanjenju nejednakosti u oblasti zdravstva u
Evropskoj Uniji 20102089(INI)- Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UN 1948)- Zakon o azilu (ldquoSlu^jeni glasnik BiHldquo br 1116 i 1616)- Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (bdquoSlužbeni glasnik BiHldquo broj 3210 - Prečišćeni
tekst) Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (Službene novine Federacije BiHldquo broj 2013)- Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiHldquo br
3503 3703 5603 7804 2805 5506 2707 5307 909 1210 813 5914)- Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnim postupcima (bdquoSlidSjene novine
Federacije BiHldquo broj 714)- Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije
BiH (Službene novine Federacije BiHldquo br 3699 5404 3906 1409 i 4516)- 21akon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Kantona
Sarajevo (bdquoSlužbene novine KSldquo br 3814 3816441712818)- Zakon 0 strancima BiH (ldquoSlužbeni glasnik BiHrdquo broj 8815)- Zakon o zaštiti ličnih podataka (bdquoSlužbeni glasnik В1Нldquo br 4906 7611 i 8911)- Zakon o zdravstvenoj zaštiti (bdquoSlužbene novine Federacije BiHldquo br 4610 i 7513)
Literatura i drugi izvori- Ciljevi održiveg razvoja - sa fokusom na COR 5 u vazi sa COR 3 COR 161COR 17- Inter Agency Operational Update Bosnia and Herzegovlna01-30 September 2019ldquo Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine -
Resufsni paket Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA 2015 godine Sarajevo- Kliničko postupanje u slučajevima silovanja Federalno ministarstvo zdravstva I UNFPA Sarajevo 2020
godine- Minimalni standardi za prevenciju I odgovor na RZN u vanrednim situadjama UNFPA 2015 godine- Objedinjeni resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji
Bosne i Hercegovine na rodno zasnovano nasilje u mirnodopskim situacijama uključujući i seksualno nasilje u konfliktu Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Službeni glasnik BIH 7515)
- Postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u kriznim dtuacijama - Modul za obuku Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
67
- Postupanje u slučajevima nasilja u porodici - multisektorski pristup Gender centar Federadje Bosne i Hercegovine Sarajevo 2018 godina
- Preporuke projekta koji je finansirala EU ldquoMentalno zdravlje tražitelja azila u Evropskoj uniji Odgovor na potrebe specifičnih ranjivih skupina Austrijski Crveni križ 2009 godine
- Priručnik za edukatore Zaštita izt^eglica i ranjivih skupina migranata Doc dr sc Goranka Laiić-Novak i Doc dr sc Radojka Kraljević Hrvatski crveni križ Zagreb 2014 godine
- Priručnik za postupanje u slučajevima rodnozasnovanog i seksualnog nasilja nad ženama i djecom za policiju tužitelje i sudije Azra Adžajlić-Dedović i dr Udruženje ldquoZemlja djece u BiH Sarajevo 2018 godine
- Proqena situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini - Pregled djelovanja ključnih aktera na terenu OSCE Sarajevo 2018 godine
- Protokoli i standardne operativne proc^ure o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u domu zdravlja Federalno ministarstvo zdravstva i UNFPA Sarajevo februar 2019 godine
- Protokol 0 radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo - juni 2018 godine
- Pružanje psihosocijalnih usluga dio multisektorskog odgovora na rodno zasnovano nasilje Standardne operativne procedure Regionalni ured UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (UNFPA EECARO) 2015 godine
- Rod i nasilje - Priručnik o rodno zasnovanom nasilju koje pogađa mlade Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore Podgorica 2010 godine
- Rodno uvjetovano nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila - Edukacijski priručnik Anja Wells Dagmar Freudenberg amp Mari Levander SOLWODI Deutschland oktobar 2019 godine
- Save the Children UNHCR UNICEF UNFPA and NCFA 2013 The Inter-Agency Emergency Standard Operating Procedures for Prevention of and Response to Gender-Based Violence and Child Protection in Jordan
- Seksualno nasilje i rodno nasilje nad izbjeglicama povratnicima i interno raseljenim licima Smjernice za prevenciju i reakciju UNHCR Ženeva 2003
- Smjernice za rodno zasnovano nasilje u humanitarnim situacijama fokusiranje na prevenciju i odgovor na seksualno nasilje u vanrednim situacijama (Inter-Agency Standing Committee - lASC 2005)
~ Smjernice za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim i kriznim situacijama i katastrofama za područje Unsko-sanskog kantona maj 2019 godine (usvojene odlukom Vlade Unsko- sanskog kantona broj 03-017-3792019 od 08052019 godine)
- Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni I Hercegovini - februar 2013 godine- Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016 - 2020 godine- Strategija za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) (raquoSlužbene novine Federacije
BiHldquo broj 9513)- UNHCR 2008 UNHCR Guidelines on Determining the Best Interests of the Child
httpswvw unhcrorg4566b 16b2 pdf
Web izvori- httpswww iloorgdynnatlexdocsELECTRONIC104618127694F-1919999782BIH-2016-L-
104618pdf - httpsemergency unhcrorgentry223896idp-definition- httpwwwunhcrorgprotectionjfeasic3b66c2aa10convention-protocol-relating-status-refugeeshhnl- httpwwwunorgenuniversal-declaration-human-rights- htfaswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesccpraspx- httpswww ohchr orgenprofessionalinterestpagescescr aspx- httpwww un orgwomenwatchdawcedaw- httpwwwrefworldorgdocid52d920c54html- httpstbintemetohchrorgTreatiesCEDAWShared20Documents1_GlobalCEDAW_C_GC_35_826
7_Epdf- httpwww refworid orgdocid453882a73 html- httpswwwohchrorgenprofessionalinterestpagesa-caspx- httpswwwunfpa orgsitesdefaultfilespub-
pdfGBVIEMinimumStandardsPublicationFINAL_ENG_pdf- httpwwwwreliefwebintAvrwbnsfs40B847015485B34749256BFE0006E603- httpsgbvguidelinesorgwpwp-contentuploads2015092015-IASC-Gender-based-Violence-
Guidelines_lo-respdf- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsAnnex-B-Classification-Toolpdf- httpswwwunodcorgdocumentstreatiesUNTOCPubiicationsTOC20ConventionTOCebook-epdf- htfawww unorgdisabilitiesdocumentsconventionconvoptprot-e pdf~ httpwwwunhcrorg453492294pdf- httpportasunsscorgenrolindexphpid=75- httpgbvimscomwpwp-contentuploadsClassificationT ool_Feb20112pdf- httpsfmohgovba
68
