Upload
others
View
6
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SMJERNICE ZA INTEGRALNU
PROIZVODNjU VOĆA
- IPBiH -
Maj, 2016.
2
SADRŽAJ
UVOD ........................................................................................................................................................................... 3
DEFINICIJE ............................................................................................................................................................... 3
1. OPĆI ZAHTJEVI............................................................................................................................................... 4
1.1. ORGANIZACIJA I OBUKE................................................................................................................................ 4 1.2. HIGIJENSKI UVJETI RADA I HIGIJENA OSOBLJA .............................................................................................. 4 1.3. DOKUMENTIRANJE ....................................................................................................................................... 4 1.4. EKSTERNA KONTROLA .................................................................................................................................. 5
2. UVJETI UZGOJA .............................................................................................................................................. 5
2.1. IZBOR LOKACIJE ........................................................................................................................................... 5 2.2. SADNI MATERIJAL I IZBOR SORTE ................................................................................................................. 6 2.3. SISTEM UZGOJA ............................................................................................................................................ 6 2.4. OČUVANJE BIORAZNOVRSNOSTI PRIRODNIH STANIŠTA OKO NASADA ........................................................... 6
3. OBRADA ZEMLJIŠTA ..................................................................................................................................... 6
4. GNOJIDBA ......................................................................................................................................................... 7
5. NAVODNJAVANJE .......................................................................................................................................... 8
6. REZIDBA ............................................................................................................................................................ 9
7. IZBOR MEHANIZACIJE I ORUĐA............................................................................................................... 9
8. INTEGRALNA ZAŠTITA BILJA .................................................................................................................... 9
8.1. MJERE INTEGRALNE ZAŠTITE BILJA .............................................................................................................. 9 8.2. INTEGRALNA ZAŠTITA JABUČASTOG I KOŠTIČAVOG VOĆA .......................................................................... 11
9. PRIMJENA PESTICIDA ................................................................................................................................ 11
9.1. OPĆI ZAHTJEVI ........................................................................................................................................... 19 9.2. NANOŠENJE PESTICIDA ............................................................................................................................... 20 9.3. OPREMA ZA NANOŠENJE PESTICIDA ............................................................................................................ 19 9.4. SKLADIŠTENJE I ČUVANJE PESTICIDA .......................................................................................................... 19 9.5. POSTUPANJE S OTPADOM (AMBALAŽOM) I OSTATKOM OD PESTICIDA ......................................................... 19 9.6. MJERE OPREZA ........................................................................................................................................... 19
10. SUZBIJANJE KOROVA I ZAŠTITA OD GLODARA ........................................................................... 20
10.1. SUZBIJANJE KOROVA .................................................................................................................................. 20 10.2. ZAŠTITA OD GLODARA................................................................................................................................ 22
11. BERBA, SKLADIŠTENJE I RUKOVANJE PROIZVODIMA .............................................................. 23
12. OZNAČAVANJE PROIZVODA ................................................................................................................ 23
13. PRILOZI ....................................................................................................................................................... 23
PRILOG 1. RAZRED DOBRE OPSKRBLJENOSTI C S OBZIROM NA TIP ZEMLJIŠTA (GNOJIDBA FOSFOROM I KALIJEM) .... 23 PRILOG 2. ZNAK INTEGRALNE PROIZVODNJE ........................................................................................................... 24
3
UVOD
Smjernicama za integralnu proizvodnju (Smjernice IPBiH) utvrđena su pravila za integralnu
proizvodnju jabučastog i koštičavog voća. Smjernice su razvijene na osnovu EISA okvira za
integralni uzgoj (European Integrated Farming Framework, 2012) i prilagođene za primjenu u
proizvodnji jabučastog i koštičavog voća u Bosni i Hercegovini uz uvažavanje specifičnih
uvjeta u zemlji.
Smjernicama IPBiH utvrđuje se minimum zahtjeva za certificiranje integralne proizvodnje i
korištenje IP oznake.
Integralna proizvodnja voća je sistem uzgoja koji podrazumijeva uravnoteženu primjenu
agrotehničkih mjera sa ciljem proizvodnje voća, pri čemu se vodi računa o:
– smanjenju onečišćenja zemljišta, vode i zraka, odnosno čuvanju okoliša i prirodnih
staništa;
– čuvanju i poticanju plodnosti zemljišta;
– čuvanju i poticanju biološke raznovrsnosti, te poticanju prirodnih mehanizama
regulacije;
– optimalnoj upotrebi agrohemikalija s obzirom na nutritivna i toksikološka svojstva
hrane;
– zaštiti radnika (poljoprivrednika) prilikom rukovanja sredstvima za zaštitu bilja;
– ekonomskoj održivosti proizvodnje.
DEFINICIJE
Integralna proizvodnja poljoprivrednih proizvoda (u daljnjem tekstu: integralna proizvodnja)
podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih,
ekoloških i toksikoloških faktora, pri čemu se kod jednakog ekonomskog efekta prednost daje
ekološki i toksikološki prihvatljivim mjerama.
Integralna zaštita bilja je procjena i primjena svih raspoloživih metoda zaštite bilja, kasnije
integriranih u odgovarajuće mjere kojima se sprečava razvoj populacije štetnih organizama,
održava upotreba sredstava za zaštitu bilja i drugih oblika suzbijanja na nivou koji je
ekonomski i ekološki opravdan, te smanjuju ili svode na najmanju moguću mjeru rizici za
zdravlje ljudi i okoliš. Stavlja se naglasak na uzgoj zdravih usjeva i nasada uz najmanje
moguće ometanje agroekoloških sistema i potiču prirodni mehanizmi kontroliranja štetnih
organizama.
Proizvođač u integralnoj proizvodnji (u daljnjem tekstu: proizvođač) jest pravna ili fizička
osoba koja proizvodi proizvode po principima integralne proizvodnje u skladu s ovim
Smjernicama.
4
1. Opći zahtjevi
1.1. Organizacija obuke
1.1.1.
Proizvođač je dužan poznavati zahtjeve Smjernica za IP, te biti opredijeljen za poštivanje
principa integralne proizvodnje i zaštite okoliša.
1.1.2.
Proizvođač mora biti dovoljno obučen o svim aspektima integralne proizvodnje. Redovno
stručno osposobljavanje je obavezno (najmanje jednom godišnje).
1.1.3.
Obaveza je proizvođača da uskladi svoju proizvodnju sa zahtjevima i principima integralne
proizvodnje, te osigura osnovne tehničke i logističke uvjete (mehanizacija, skladištenje,
transport i sl.)
1.2. Higijenski uvjeti rada i higijena osoblja
1.2.1.
Proizvođač i svi radnici uključeni u proizvodnju moraju biti obučeni o higijenskim uvjetima
rada, posebno o visokom nivou lične higijene, pažljivom rukovanju proizvodima i prikladnom
uklanjanju otpada. Radnici moraju nositi odgovarajuću čistu odjeću i obuću, a, gdje je
potrebno, i zaštitnu odjeću.
1.2.2.
Proizvođač će se pridržavati i važećih zakonskih propisa iz oblasti higijene hrane.
1.3. Dokumentiranje
1.3.1.
Proizvođač je dužan dokumentirati cjelokupnu proizvodnju, od početka proizvodnje do
prodaje. Evidencije će biti čuvane najmanje 5 godina.
1.3.2.
Proizvođač je obavezan voditi precizne evidencije o svim poduzetim aktivnostima u
voćnjaku. Evidencije o integriranoj proizvodnji moraju sadržavati najmanje sljedeće:
– opis proizvodnje (sorta, veličina nasada, sistem uzgoja);
– evidencije o kupljenom repromaterijalu (nabavka sadnog materijala, gnojiva,
sredstava za zaštitu bilja, supstrata itd.);
– rezultate analiza (zemljišta, ploda, lista itd.);
– podatke o svim poduzetim agrotehničkim mjerama;
– podatke o upotrebi gnojiva i poboljšivačima zemljišta (količina, vrsta, način i
datum primjene);
– rezultate monitoringa štetnika;
– podatke o upotrebi sredstava i mjera za zaštitu bilja (naziv sredstva, datum i
vrijeme tretmana, količina, tretirana površina i kultura).
5
1.4. Eksterna kontrola
1.4.1.
Proizvođač mora biti registriran kod kontrolne organizacije – (Saveza proizvođača
jagodičastog voća u BiH) (u daljnjem tekstu: kontrolna organizacija-KO). Registracija se vrši
u unaprijed utvrđenom roku, koji određuje kontrolna organizacija.
1.4.2.
KO ima pravo dobiti sve potrebne informacije o proizvodnji i može ne odobriti/certificirati
proizvodnju zbog nedostatka potrebne dokumentacije ili informacija. Dokumentacija će
dokazivati usaglašenost s ovim Smjernicama i bit će dostupna KO prilikom kontrolne posjete.
1.4.3.
Proizvođač je obavezan obavijestiti KO o svim važnim promjenama u svojim proizvodnim
jedinicama i/ili djelatnostima koje se tiču integralne proizvodnje.
1.4.4.
KO može izvršiti kontrolu u bilo koje vrijeme. Nasadi, skladišta, proizvodno područje i druga
mjesta vezana za integralnu proizvodnju moraju biti dostupna KO.
1.4.5.
Kršenje zahtjeva ovih Smjernica, učinjeno namjerno ili slučajno, od proizvođača ili drugih
osoba, mora biti prijavljeno KO.
1.4.6.
Nepoštivanje zahtjeva ovih Smjernica može rezultirati neodobravanjem proizvoda,
proizvodnog procesa ili proizvođača.
2. Uvjeti uzgoja
2.1. Izbor lokacije
2.1.1.
Proizvođač će birati primjerene položaje za podizanje nasada:
– koji odgovaraju zahtjevima za uzgoj pojedinih voćnih vrsta i sorti,
– koji su osunčani, otvoreni, prozračni, s manjom opasnošću od pojave mraza.
2.1.2.
Pogodnost zemljišta za uzgoj pojedinih voćnih vrsta mora biti provjerena, a prije podizanja
nasada moraju biti urađene i odgovarajuće analize zemljišta.
2.1.3.
Prije podizanja novih nasada, zemljište treba odmoriti radi poboljšanja strukture i organske
tvari u zemljištu, te sprečavanja razvoja bolesti.
2.1.4.
Hemijska dekontaminacija zemljišta je zabranjena.
6
2.2. Sadni materijal i izbor sorte
2.2.1.
Sadni materijal mora biti zdrav i kvalitetan, proizveden u skladu sa zahtjevima važećih
zakonskih propisa. Nabavku sadnog materijala pratit će odgovarajuća dokumentacija o
zdravstvenoj ispravnosti sadnica.
2.2.2.
Proizvođač će birati provjereno otporne sorte, koje će omogućiti dobre prinose uz minimalnu
upotrebu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja. Pri izboru sorte proizvođač će uzeti u
obzir savjet stručnjaka.
2.3. Sistem uzgoja
2.3.1.
Uzgojni oblik mora omogućiti ravnomjerno osvjetljenje svih dijelova krošnje, razvoj
kvalitetnih plodova, ravnomjerno raspoređivanje sredstava za zaštitu bilja (SZB) po svim
dijelovima krošnje i olakšan rad pri rezidbi i berbi.
2.3.2.
Proizvođač će izabrati uzgojni oblik koji će korištenje herbicida svesti na najmanju moguću
mjeru.
2.4. Očuvanje bioraznovrsnosti prirodnih staništa oko nasada
2.4.1.
Ako se na poljoprivrednoj površini nalaze obilježja pejzaža (živice, lokve, jarci, drvoredi,
pojedinačno drveće, šumarak), oni se neće uklanjati ili oštećivati.
2.4.2.
Preporučuje se da proizvođač podstiče i gradi staništa za biljke domaćine korisnih organizama.
3. Obrada zemljišta
3.1.
Prostor između redova bit će održavan zatravljenim. Dozvoljeno je obrađivati najviše 30% od
ukupne površine nasada.
3.2.
Obrada mora biti plitka (kultiviranje, plitko oranje). Nije dozvoljeno učestalo korištenje
“teške” mehanizacije kako bi se izbjeglo sabijanje zemljišta.
7
3.3.
Na poljoprivrednim površinama s nagibom od 15% ili više, oranje se provodi samo okomito na
pad terena.
3.4.
Međuredni prostor bit će pokriven biljnim ostacima – malč (u periodu novembar – februar)
radi prikupljanja vlage i sprečavanja erozije.
3.5.
Da bi se omogućilo zatvoreno kruženje tvari, pokošena trava bit će ostavljana u nasadu.
3.6.
U nasadima na terasama obavezna je kosidba travnjaka na rubovima terasa.
4. Gnojidba
4.1.
Gnojidba u integralnoj proizvodnji mora biti ekološki prihvatljiva i ekonomski opravdana s
osnovnim ciljem uravnotežene ishrane voćke svim potrebnim hranivima i
održavanja/poboljšavanja plodnosti zemljišta.
4.2.
Prednost mora biti data organskim gnojivima, a razliku u potrebnim hranivima dodavati kroz
mineralno gnojivo vodeći računa o stvarnim potrebama voćke. Pri ovome se uzimaju u obzir
količine unesenih i iz zemljišta iznesenih hraniva, očekivani nivo proizvodnje i kvalitet prinosa,
raspoloživa količina hraniva u zemljištu, pH vrijednost zemljišta, količina humusa u zemljištu i
tekstura zemljišta.
4.3.
Gnojidba mora biti rađena na temelju rezultata analize opskrbljenosti zemljišta pojedinim
hranivima, te općeg vizuelnog stanja voćke. Analiza zemljišta na sadržaj azota (N) je
obavezna, a preporučuje se N-min metoda. Obavezna je analiza tla na sadržaj fosfora (P2O5),
kalija (K2O), magnezija (Mg), humus, te utvrđivanje pH vrijednosti tla. Analiza mora biti
urađena prije podizanja nasada zbog određivanja količine gnojiva za meliorativnu gnojidbu, te
svake tri godine u postojećim nasadima.
4.4.
Gnojidba i popravak plodnosti zemljišta se kod višegodišnjih nasada obavlja prije podizanja
nasada, te kroz čitavu eksploataciju. Ako je opskrbljenost hranivima slabija od razreda dobre
opskrbljenosti zemljišta (C razred s obzirom na tip zemljišta dat u prilogu 1), poljoprivredni
proizvođač treba putem meliorativne gnojidbe unijeti mineralna, odnosno organska gnojiva do
potrebnog nivoa.
4.5.
Minimalna količina humusa u zemljištu je 2%. Ako je količina humusa ispod 2%, obavezno je
provesti zelenu gnojidbu (sideraciju) i poboljšati zemljište na bazi organskih gnojiva. Pri
8
količini 2–3% humusa preporučuje se primijeniti zelenu gnojidbu i/ili dodavanje poboljšivača
zemljišta na bazi organskih gnojiva kao što je kompost, stajnjak i slično.
4.6.
pH vrijednost zemljišta mora biti odgovarajuća za svaku pojedinu voćnu vrstu. Za postizanje
optimalne pH vrijednosti proizvođač će dodavati fiziološki kisela, odnosno fiziološki bazna
gnojiva i poboljšivače zemljišta. Preporučuje se da ova mjera bude provedena prije sadnje.
4.7.
Gnojidbu azotom treba vršiti u toku vegetacije, tj. ne prije sredina marta u slučaju propusnih
zemljišta i ne prije februara kod kohezivnih zemljišta. Gnojidba mora biti dovoljna za
normalan rast i rodnost voćke. Ako su dodate prevelike količine azota, što se utvrđuje
vizuelnim pregledom, proizvođač će obavezno izostaviti gnojidbu azotom ili je smanjiti.
4.8.
Preporučuje se gnojidba azotom u više obroka u toku vegetacije, a u ukupnoj količini do
maksimalno dozvoljenih količina (60 kg N/ha za jagodu, malinu i kupinu). U meliorativnoj
gnojidbi ne preporučuje se dodavanje azota.
4.9.
Organska gnojiva ne smiju sadržavati teške metale i patogene mikroorganizme.
4.10.
Proizvođač je obavezan voditi evidencije o vrsti i količini korištenih gnojiva.
4.11.
Korištenje regulatora rasta je dozvoljeno samo ako oni poboljšavaju otpornost biljke prema
nametnicima i biljnim bolestima.
4.12.
Zabranjena je gnojidba osokom i gnojovkom u periodu novembar – februar na svim
površinama, a u periodu maj – avgust raspodjelom po površini bez unošenja u zemljište.
4.13.
Korištenje kanalizacijskog mulja pri gnojidbi je zabranjeno.
5. Navodnjavanje
5.1.
Navodnjavanje mora biti prilagođeno potrebama voćaka i travnjaka, vremenskim prilikama i
tipu zemljišta.
5.2.
Dodavanje hraniva u vodu za navodnjavanje (fertirigacija) dozvoljeno je kod lokalnih načina
navodnjavanja (sistem kap po kap). Količina hranjivih tvari korištenih kod fertirigacije ubraja
se u ukupnu godišnju dozvoljenu količinu.
9
6. Rezidba
6.1.
Rezidba mora biti primjerena voćnoj vrsti, uzgojnom obliku, plodnosti zemljišta i gnojidbi.
Rezidba će omogućiti prodiranje svjetlosti u sklop biljke i ravnomjerno nanošenje sredstava
za zaštitu bilja.
6.2.
Ostaci rezidbe (grane i grančice) i/ili berbe malčirat će se i/ili unijeti u tlo. Ako ovo nije
moguće u potpunosti ostvariti, ostaci će biti izneseni van voćnjaka i neškodljivo uklonjeni
(spaljivanje).
7. Izbor mehanizacije i oruđa
7.1.
U integralnoj proizvodnji nužna je sljedeća mehanizacija:
– pogonski strojevi – traktori čije su tehničke karakteristike usklađene s radnim uvjetima
u nasadu i koji omogućavaju kvalitetno provođenje predviđenih agrotehničkih mjera,
– uređaji za primjenu SZB-a koji omogućavaju sigurnu primjenu u skladu s uputama za
korištenje navedenim na etiketi,
– mehanizacija za održavanje tla,
– malčeri sa stalnom ili promjenjivom radnom širinom.
7.2.
Nije dozvoljeno učestalo korištenje mehanizacije koja jako usitnjuje zemljište i uništava
strukturu. Ova mehanizacija može biti korištena samo kada se pomoću nje unosi veća količina
organske tvari u zemljište (korov i biljke koje se zbog gnojidbe unose u zemljište, stajnjak i
sl.).
7.3.
Poljoprivredna mehanizacija ne smije se koristiti na poljoprivrednom zemljištu koje je
zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom.
8. Integralna zaštita bilja
8.1. Mjere integralne zaštite bilja
Proizvođač će primjenjivati mjere integralne zaštite, kako je to opisano u odjeljcima 8.1.1–
8.1.4, i dodatnih zahtjeva za integralnu zaštitu jabučastog i koštičavog voća koje su date u
poglavlju 8.2. ovih Smjernica.
10
8.1.1. Mehaničke mjere
Proizvođač mora sprečavati širenje štetnih organizama mehaničkim putem. Mehničke mjere
podrazumijevaju izrezivanje i odstranjivanje zaraženih dijelova voćke, te odstranjivanje
truhlih i zaraženih plodova (izrezivanje i odstranjivanje rakastih tvorevina, izboja zaraženih
pepelnicom, bakterijskom paleži, štitastim ušima, parazitskim biljkama ili drugim štetnim
organizmima, odstranjivanjem zaraženih plodova i lišća itd.).
8.1.2. Biološke mjere
Proizvođač će stvarati pogodne životne uvjete za razvoj korisnih životinja kroz
sljedećeaktivnosti:
– čuvanje i sadnju žive ograde, grmlja i drugog raznovrsnog raslinja (5% površine
gazdinstva treba ostaviti neobrađeno kao stanište za korisne organizme);
– njegovanje raznovrsne potkulture;
– uređivanje skloništa za korisne životinje (kamenjari, grmlje i sl.);
– postavljanje kućica za korisne ptice i/ili visokih motki za privlačenje ptica
grabljivica;
– praćenje, unošenje i kontroliranje korisne faune (grabežljive grinje, parazitske
osice, osolike muhe, zlatooke, stjenice, bubamare).
8.1.3. Biotehničke mjere
Preporučuje se, ako je moguće, koristiti feromonske klopke i druge načine lova insekata, te
akustične aparate za odbijanje ptica i glodara.
8.1.4. Hemijske mjere
8.1.4.1.
Hemijske će mjere biti provedene tek kada druge mjere nisu u potpunosti smanjile opasnost od
šteta po nasad koje mogu izazvati nametnici.
8.1.4.2.
Prije primjene hemijskih mjera zaštite, mora biti provedena procjena opasnosti od štetnih
organizama, odnosno prognoza njihove pojave. Prognoza mora biti temeljena na praćenju
klimatskih uvjeta za pojavu bolesti, praćenju populacije štetnih organizama i praćenju fenofaze
razvoja određene voćne vrste. Poželjno je pratiti i populaciju korisnih organizama, odnosno
prirodnih neprijatelja. Odluka o primjeni hemijskih mjera zaštite donosi se na temelju vlastite
procjene ili prema preporukama savjetodavne službe.
8.1.4.3.
Pri izboru sredstava za zaštitu bilja prednost treba dati sredstvima užeg spektra djelovanja,
sredstvima za zaštitu koja nisu opasna za korisne organizme i koja nisu razvrstana kao opasna
za okoliš.
8.1.5. Izvještajno-prognozni poslovi u zaštiti bilja
Proizvođač će slijediti preporuke izvještajno-prognoznih službi u oblasti zaštite zdravlja bilja
tamo gdje one postoje.
11
8.2. Integralna zaštita koštičavog i jabučastog voća
8.2.1. LISTA FITOFARMACEUTSKIH SREDSTAVA DOZVOLJENIH ZA
PRIMJENU U JABUČASTIM VOĆNIM VRSTAMA
Liste dozvoljenih FUNGICIDA u integralnoj zaštiti jabučastog voća
Aktivna materija Prouzrokovač bolesti ili
naziv bolesti MBT Voćne vrste
Aureobasidium pullulans DSM
14940
+
A. pullulans DSM 14941
Erwinia amylovora
5 Jabučasto voće
Bacillus subtilis Stamm QST 713 Erwinia amylovora 4 Jabučasto voće
Bakarni hidroksid Nectria galligena 3 Jabučasto voće
Bakarni hidroksid Venturia spp. 8 Jabučasto voće
Bakarni hidroksid Phytophthora cactorum 3 Jabučasto voće
Bakarni hidrosid Erwinia amylovora 3 Jabučasto voće
Bakar oksihlorid Phytophthora cactorum 4 Jabučasto voće
Bakar oktanoat Venturia inaequalis 3 Jabuka
Boskalid+Piraklostrobin Podosphaera leucotricha
Venturia spp. 4 Jabučasto voće
Ciflufenamid Prouzrokovači pepelnica 2 Jabuka
Kruška
Ciprodinil Venturia spp. 3 Jabučasto voće
Ciprodinil + Fludioxonil
Skladišne bolesti (pr.
Gloeosporium spp,
Penicillium spp, Botrytis
cinerea)
1 Jabučasto voće
Difenokonazol Venturia spp. 4 Jabučasto voće
Difenokonazol+Izopirazam Venturia inaequalis 2 Jabuka
Ditianon Venturia inaequalis 12 Jabuka
Ditianon Venturia spp. 8 Kruška
Ditianon + Piraklostrobin Podosphaera leucotricha
Venturia spp. 4 Jabučasto voće
Dodin Venturia spp. 5 Jabučasto voće
Fluopiram + Tebukonazol Podosphaera leucotricha
Skladišne bolesti 2 Jabučaste voće
Fosetil Al Phytophthora sp. 2 Jabuka
Kalcijum polisulfid Venturia inaequalis 1 Jabuka
Kalijumhidrogenkarbonat Venturia inaequalis 6 Jabuka
Kalijumhidrogenkarbonat Schizothyrium pomi 6 Jabuka
Kaptan Nectria galligena 3 Jabuka
Kaptan Venturia spp. 13 Jabuka
Kruška
Kaptan+ Trifloksistrobin Venturia spp.
Skladišne bolesti 3 Jabučasto voće
Kresoksim-metil Venturia spp. 3 Jabučasto voće
Kresoksim-metil Prouzrokovači pepelnica 3 Jabučasto voće
Metalaksil Phytophthora sp. 2 Jabuka
Metalaksil M Phytophthora sp. 2 Jabuka
12
Miklobutanil Podosphaera leucotricha 2 Jabučasto voće
Penkonazol Podosphaera leucotricha 3 Jabučasto voće
Pirimetanil Venturia spp. 3 Jabučasto voće
Pirimetanil + Ditianon Venturia inaequalis 4 Jabuka
Proheksadion Erwinia amylovora 6 Jabučasto voće
Propineb Venturia inaequalis 5 Jabuka
Sumpor Pepelnice jabučastog voća
Venturia spp. 14 Jabučasto voće
Tebukonazol Podosphaera leucotricha 2 Jabuka
Tiofanat-metil Skladišne bolesti 1 Jabučasto voće
Trifloksistrobin
Prouzrokovači pepelnica
Venturia spp.
Skladišne bolesti
4 Jabučasto voće
8.2.2. Liste dozvoljenih INSEKTICIDA I FEROMONA u integralnoj zaštiti jabučastog voća
Aktivna materija Štetni insekticidi MBT Voćne vrste
RAK 3
(E,E)-8,10-Dodecadien-1-ol Cydia pomonella 1 Jabuka
Acetamiprid Lisne vaši (larve i imaga) 1 Jabučasto voće
Acetamiprid
Mineri lista- Lithocolletis,
Leucoptera, Phyllonorycter,
Lyonetia clerkella
1
Jabuka (nakon
cvjetanja, kada je
jabuka potpuno
olistala)
Adoxophyes orana Granulovirus
Stamm BV-0001
Adoxophyes spp.
Pandemis spp. 2 Jabučasto voće
Azadiraktin
Mineri lista
Insekti sa usnenim aparatom za
bodenje i sisanje
Insekti sa usnenim aparatom za
grickanje
4 Jabučasto voće-
osim KRUŠKE
Bacillus thuringiensis subsp.
aizawai Gusjenice 4 Jabučasto voće
Bacillus thuringiensis subsp.
kurstaki
Gusjenice (osim Noctuidae-
sovica) 1 Jabučasto voće
Cydia pomonella Granulovirus
Isolat GV-0006 Cydia pomonella (jaja i larve) 10 Jabučasto voće
Cydia pomonella Granulovirus
Isolat GV-R Cydia pomonella (jaja i larve) 10 Jabučasto voće
Cydia pomonella Granulovirus
Isolat GV-R Cydia pomonella (jaja i larve) 10 Jabučasto voće
Cydia pomonella Granulovirus
mexikanischer Stamm Cydia pomonella (jaja i larve) 10 Jabučasto voće
Emektin benzoat
Mineri lista- Lithocolletis,
Leucoptera, Phyllonorycter,
Lyonetia clerkella
2 Jabuka
Etofenproks Cacopsyla sp. 2 Kruška
Flonikamid Lisne vaši 3 Jabučasto voće
Fosmet Cacopsyla sp. 2 Kruška
Hlorantraniliprol Adoxophyes spp. i Pandemis
spp. (jaja i larve) 2 Jabučasto voće
Hlorantraniliprol Cydia pomonella (jaja i larve) 2 Jabučasto voće
13
Hlorantraniprol
Mineri lista- Lithocolletis,
Leucoptera, Phyllonorycter,
Lyonetia clerkella
2
Jabuka (nakon
cvjetanja, kada je
jabuka potpuno
olistala)
Hlorpirifos Cacopsyla sp. 2 Kruška
Imidakloprid Lisne vaši 1
Jabuka (nakon
cvjetanja, kada je
jabuka potpuno
olistala)
Imidakloprid Cacopsyla sp. 2 Kruška
Indoksakarb
Adoxophyes orana, Adoxophyes
spp., Pandemis spp. i
Operophtera brumata (larve)
Slobodnoživuće larve
1 Jabučasto voće
Indoksakarb Adoxophyes orana, Adoxophyes
spp., Pandemis spp. (jaja i larve) 3 Jabučasto voće
Indoksakarb Tortricide (jaja i larve)
Cydia pomonella (jaja i larve) 4 Jabučasto voće
Klotianidin Lisne vaši 1
Jabuka (nakon
cvjetanja, kada je
jabuka potpuno
olistala)
Lambda-Cihalothrin Scolytidae, Ipidae 1 Jabučasto voće
Masne kiseline i nezasićena
kalijumovova so
Insekti sa usnenim aparatom za
bodenje i sisanje (osim lisnih
vaši)
5 Jabučasto voće
Pimetrozin Lisne vaši 3 Jabučasto voće
Piretrini+Repičino ulje Lisne vaši (osim Dysaphis
plantaginea) 2 Jabučasto voće
Piretrini+Repičino ulje
Anthonomus pyri
Caenorhinus aequatus
Gusjenice (osim minera lista i
savijača)
2 Jabučasto voće
Piretrini+Repičino ulje Lisne vaši (osim Dysaphis
plantaginea) 2 Jabučasto voće
Piretrini+Repičino ulje Anthonomus pomorum 2 Jabuka
Pirimicarb Lisne vaši 3 Jabučasto voće
Repičino ulje Lisne vaši 3 Jabučasto voće
Spinosad
Mineri lista- Lithocolletis,
Leucoptera, Phyllonorycter,
Lyonetia clerkella
2
Jabuka (nakon
cvjetanja, kada je
jabuka potpuno
olistala)
Spirodiklofen Cacopsyla sp. 1
Kruška
(nakon što je plod
veličine lješnjaka
20 mm)
Spirotetramat Cacopsyla pyri 2 Kruška
Spirotetramat Eriosoma lanigerum 2 Jabuka
Spirotetramat Aphis pomi 2 Jabuka
Tebufenozid Cydia pomonella (larve) 2 Jabučasto voće
Tebufenozid Adoxophyes orana (larve) 3 Jabučasto voće
Tiakloprid Mineri lista (familija 1 Jaučasto voće
14
Gracillariidae)
Hoplocampa testudinea
Tiakloprid Lisne vaši 1 Jabučasto voće
Tiakloprid Cydia pomonella 1 Jabuka
Tiametoksam
Mineri lista- Lithocolletis,
Leucoptera, Phyllonorycter,
Lyonetia clerkella
1
Jabuka (nakon
cvjetanja, kada je
jabuka potpuno
olistala)
8.2.3. Liste dozvoljenih AKARICIDA u integralnoj zaštiti jabučastog voća
Aktivna materija
(Naziv tipičnog preparata) Naziv štetne grinje MBT Voćne vrste
Acekvinocil Grinje- Tetranychidae 2 Jabučasto voće
Fenpiroksimat Grinje- Tetranychidae 1 Jabučasto voće
Fenpiroksimat Rđasta grinja-Aculus
schlechtendali 1 Jabuka
Fenpiroksimat Eriofidne grinje- Eriophyidae 1 Kruška
Masne kiseline i nezasićene
kalijumovova so Grinje- Tetranychidae 5 Jabučasto voće
Milbemektin Grinje- Tetranychidae 2 Jabučasto voće
Mineralno ulje (CAS 8042-47-5) Grinje- Tetranychidae (zimska
jaja) 1 Jabučasto voće
Mineralno ulje (CAS 8042-47-5) Grinje- Tetranychidae (zimska
jaja i za smanjnje ranog napada) 1 Jabučasto voće
Repičino ulje Eriofidne grinje- Eriophyidae 3 Jabučasto voće
Repičino ulje Grinje- Tetranychidae (zimska
jaja) 1 Jabuka
Repičino ulje Grinje- Tetranychidae 2 Jabuka
Spirodiklofen Grinje- Tetranychidae 1 Jabučasto voće
Spirodiklofen Rđasta grinja-Aculus
schlechtendali 1 Jabučasto voće
Abamektin Rđasta grinja-Aculus
schlechtendali 1 Jabučasto voće
Tebufenpirad
Grinje- Tetranychidae
Voćna grinja- Panonychus ulmi
(jaja, larve i imaga)
2 Jabuka
Piridaben
Grinje- Tetranychidae
Voćna grinja- Panonychus ulmi
(jaja, larve i imaga)
2 Jabuka
8.2.4 Liste dozvoljenih REGULATORA RASTENJA u integralnoj zaštiti jabučastog voća Aktivna materija MBT Voćne vrste
6-Benziladenin (BA) 1 Jabuka
Kruška
Etefon 2 Jabuka
Gibberelline (GA4-GA7) 4 Jabuka
Gibberelline (GA4-GA7) 2 Kruška
Giberelinska kiselina (GA3) 2 Kruška
1-Metilciklopropen 3 Jabuka
1-Metilciklopropen 1 Kruška
Proheksadion 6 Jabučasto voće
15
Triklopir 1 Jabuzka
Kruška
NAD Jabuka
8.2.5 Lista dozvoljenih HERBICIDA u integralnoj zaštiti jabučastog voća
Aktivna materija Grupa korova koju suzbija
(orjentaciono) MBT Voćne vrste
Cikloksidim Uskolisni korovi 1 Jabučasto voće
Dimetenamid-P Širokolisni korovi 1 Jabučasto voće
2,4-D+Gllifosat Širokolisni korovi
Uskolisni korovi 1 Jabučasto voće
Flazasulfuron + Glifosat Širokolisni korovi
Uskolisni korovi 1
Jabuka
Kruška- nakon 4
godine
Flumioksazin Širokolisni korovi
Uskolisni korovi 1 Jabučasto voće
Glifosat Širokolisni korovi
Uskolisni korovi 1 Jabučasto voće
Izoksaben Širokolisni korovi
Uskolisni korovi 1 Jabučasto voće
MCPA Širokolisni korovi 1 Jabučasto voće
Oksadiazon Širokolisni korovi
Uskolisni korovi 1 Jabučasto voće
Oksifluorfen Širokolisni korovi
Uskolisni korovi 1 Jabučasto voće
Pendimetalin Širokolisni korovi
Uskolisni korovi 3 Jabučasto voće
Propizamid Širokolisni korovi 1 Jabučasto voće
8.2.6 Lista dozvoljenih RODENTICIDA u integralnoj zaštiti jabučastog voća
PREPARAT GLODAR
Cink fosfid Poljski glodari
Hlorfacinon Poljski glodari
Bromadiolon Poljski glodari
8.2.7 Lista dozvoljenih MOLUSKICIDA (LIMACIDA) u integralnoj zaštiti jabučastog voća
PREPARAT Šteni organizmi
Metiokarb Puževi
Metaldehid Puževi
Fe- pirofosfat hidrat; Puževi
16
8.2.8 LISTA FITOFARMACEUTSKIH SREDSTAVA DOZVOLJENIH ZA
PRIMJENU U KOŠTIČAVIM VOĆNIM VRSTAMA
Liste dozvoljenih FUNGICIDA u integralnoj zaštiti koštičavog voća
Aktivna materija Prouzrokovač bolesti ili naziv
bolesti MBT Voćne vrste
Boskalid +Piraklostrobin Monilinia laxa 3 Šljiva
Boskalid +Piraklostrobin Monilinia fructigena
Monilinia laxa 3
Šljiva
Trešnja
Višnja
Boskalid +Piraklostrobin Tranzschelia pruni-spinosae 3 Šljiva
Boskalid +Piraklostrobin Tranzschelia pruni-spinosae 3 Trešnje
Višnja
Kaptan Glomerella cingulata 3 Trešnja
Višnja
Ciprodinil + Fludioksonil Monilinia fructigena
Monilinia laxa 2
Trešnja
Višnja
Šljiva
Kajsija
Breskva
Difenokonazol
Monilinia laxa
Gnomonia erythrostoma
Venturia cerasi
Monilinia laxa
Wilsonomyces carpophilus
3 Višnja
Trešnja
Difenokonazol Wilsonomyces carpophilus 3 Šljiva
Ditianon Blumeriella jaapii
Wilsonomyces carpophilus 3
Trešnja
Višnja
Ditianon Gnomonia erythrostoma 3 Trešnja
Višnja
Ditianon Venturia cerasi 3 Trešnja
Višnja
Ditianon Taphrina deformans 3 Breskva
Kajsija
Dodin Taphrina deformans 3 Breskva
Kajsija
Fenheksamid
Monilinia fructigena
Botrytis cinerea
Monilinia laxa
3
Trešnja
Višnja
Šljiva
Kajsija
Breskva
Fluopiram + Tebukonazol
Blumeriella jaapii
Monilinia fructigena
Monilinia laxa
Polystigma rubrum
Wilsonomyces carpophilus
2 Koštičavo
voće
Bakarni hidroksid
Pseudomonas syringae
Valsa leucostoma
Taphrina pruni
Gljivična obolenja lista
3 Koštičavo
voće
Bakarni hidroksid Taphrina deformans 3 Breskva
Kajsija
Mankozeb Tranzschelia pruni-spinosae 3 Šljiva
17
Miklobutanil
Blumeriella jaapii
Gnomonia erythrostoma
Venturia cerasi
Wilsonomyces carpophilus
2 Trešnja
Višnja
Miklobutanil Monilinia laxa 2 Trešnja
Višnja
Miklobutanil
Monilinia fructigena,
Monilinia laxa
Polystigma rubrum
Tranzschelia pruni-spinosae
Wilsonomyces carpophilus
2 Šljiva
Miklobutanil
Sphaerotheca pannosa
Monilinia fructigena,
Venturia spp.
Wilsonomyces carpophilus
Monilinia laxa
2 Breskva
Penkonazol Prouzrokovači pepelnica 3 Breskva
Kajsija
Trifloksistrobin Gnomonia erythrostoma 1 Trešnja
Višnja
Trifloksistrobin
Monilinia laxa
Polystigma rubrum
Tranzschelia pruni-spinosae
Wilsonomyces carpophilus
2 Šljiva
Trifloksistrobin Prouzrokovači pepelnica
Monilinia laxa 2
Breskva
Kajsija
8.2.9 Liste dozvoljenih INSEKTICIDA I FEROMONA u integralnoj zaštiti koštičavog voća
Aktivna materija Štetni insekti MBT Voćne vrste
Acetamiprid Rhagoletis cerasi 2 Trešnja
Višnja
Acetamiprid
Lisne vaši
Hoplocmpa flava i Hoplocampa
minuta
2 Šljiva
Acetamiprid Lisne vaši 2
Brskva
Kajsija
Nektarina
Bacillus thuringiensis subsp.
aizawai Gusjenice 2 Koštičavo voće
Bacillus thuringiensis subsp.
kurstaki Gusjenice (osim Noctuidae- sovica) 1 Koštičavo voće
Lambda-Cihalothrin Scolytidae, Ipidae 1 Koštičavo voće
Masne kiseline i nezasićene
kalijumovova so
Insekti sa usnenim aparatom za
bodenje i sisane 5 Koštičavo voće
Flonicamid Lisne vaši 2 Šljiva
Imidakloprid Štitaste vaši (Coccoidea) 1
Breskva
Nektarina
Kajsija
Indoksakarb Operophtera brumata (larve) 1
Trešnja
Šljiva
Višnja
Indoksakarb Operophtera brumata (larve)
Cydia molesta (jaja i larve) 1
Breskva
Kajsija
18
Nektarina
Pirimikarb Lisne vaši 2 Trešnja
Višnja
Pirimikarb Lisne vaši 2
Breskva
Kajsija
Nektarina
Pirimikarb Lisne vaši 2 Šljiva
Pimetrozin Lisne vaši (osim Brachycaudus
prunicola) 2
Breskva
Kajsija
Piretrini+Repičino ulje
Insekti sa usnenim aparatom za
bodenje i sisanje
Insekti sa usnenim aparatom za
grickanje
2 Tešnja
Višnja
Piretrini+Repičino ulje
Insekti sa usnenim aparatom za
bodenje i sisanje
Insekti sa usnenim aparatom za
grickanje osim Grapholita funebrana
2 Šljiva
Repičino ulje Myzus cerasi 3 Trešnja
Višnja
Repičino ulje Štitaste vaši- Coccoidea 3 Šljiva
Tebufenozid Slobodnoživuće mlade larve 2 Trešnja
Šljiva
Tebufenozid Slobodnoživuće mlade larve 1 Višnja
Tiakloprid Lisne vaši 1 Trešnja
Višnja
Tiakloprid Lisne vaši
Voćne osice 2 Šljiva
Tiakloprid Lisne vaši 1 Kajsija
Breskva
Spirotetramat Diaspis pentagona 2 Breskva
8.2.10. Liste dozvoljenih AKARICIDA u integralnoj zaštiti koštičavog voća
Aktivna materija Naziv štetne grinje MBT Voćne vrste
Fenpiroksimat Grinje- Tetranychidae 1
Trešnja
Višnja
Šljiva
Fenpiroksimat Eriofidne grinje- Eriophyidae 1 Šljiva
Mineralno ulje (CAS 8042-47-5) Grinje- Tetranychidae (zimska
jaja) 1 Koštičavo voće
Mineralno ulje (CAS 8042-47-5)
Grinje- Tetranychidae (zimska
jaja i za smanjnje ranog
napada)
1 Koštičavo voće
Repičino ulje Eriofidne grinje- Eriophyidae 3 Koštičavo voće
Repičino ulje Grinje- Tetranychidae 2 Šljiva
Spirodiklofen Grinje- Tetranychidae 1 Trešnja
Višnja
Spirodiklofen Grinje- Tetranychidae (imaga i
larve) 1
Breskva
Kajsija
Spirodiklofen Grinje- Tetranychidae (imaga i
larve) i grinje iz roda Aculus 1 Šljiva
19
8.2.11. Liste dozvoljenih HERBICIDI u integralnoj zaštiti koštičavog voća
Aktivna materija Grupa korova koju suzbija
(orjentaciono) MBT Voćne vrste
2,4-D+Gllifosat Širokolisni korovi
Uskolisni korovi 1 Koštičavo voće
Dimetenamid-P Širokolisni korovi 1 Koštičavo voće
Fluazifop-P Uskolisni korovi 1 Koštičavo voće
Flumioksazin Širokolisni korovi
Uskolisni korovi 1 Koštičavo voće
Glifosat Širokolisni korovi
Uskolisni korovi 1 Koštičavo voće
Izoksaben Širokolisni korovi
Uskolisni korovi 1 Koštičavo voće
MCPA Širokolisni korovi 1 Koštičavo voće
Pendimetalin Širokolisni korovi
Uskolisni korovi 1 Koštičavo voće
Propizamid Širokolisni korovi 1
Trešnja
Višnja
Šljiva
8.2.12. Lista dozvoljenih RODENTICIDA u integralnoj zaštiti jabučastog voća
PREPARAT GLODAR
Cink fosfid Poljski glodari
Hlorfacinon Poljski glodari
Bromadiolon Poljski glodari
8.2.13. Lista dozvoljenih MOLUSKICIDA (LIMACIDA) u integralnoj zaštiti jabučastog voća
PREPARAT Šteni organizmi
Metiokarb Puževi
Metaldehid Puževi
Fe- pirofosfat hidrat; Puževi
9. Primjena pesticida
9.1. Opći zahtjevi
9.1.1.
Dozvoljeno je korištenje samo registriranih sredstava za zaštitu bilja (SZB) i u svrhu kako je
to propisano uputama za upotrebu na etiketi ili pratećoj dokumentaciji.
9.1.2.
Proizvođač je dužan voditi i čuvati evidenciju o korištenju SZB-a najmanje pet godina.
Evidencije će sadržavati najmanje sljedeće podatke: trgovački naziv SZB-a, datum i vrijeme
početka i završetka tretiranja, količinu primijenjenog SZB-a (doza, koncentracija), površinu i
tretiranu kulturu.
20
9.2. Nanošenje pesticida
9.2.1.
Pri upotrebi sredstva za zaštitu bilja proizvođač mora uvažavati načela dobre poljoprivredne i
okolišne prakse.
9.2.2.
Sredstva za zaštitu bilja (SZB) će biti efikasno korišten radi održavanja populacije ciljanih
štetnih organizama ispod ekonomskog praga štetnosti uz smanjenje negativnog utjecaja na
vrste koje ne pripadaju ciljanoj grupi. Preporučuje se primjena SZB-a lokalno, tamo gdje je
populacija štetnih organizama prešla ekonomski prag štetnosti, a radi očuvanja populacije
korisnih organizama.
9.2.3.
Proizvođač će primjenjivati i rukovati sredstvima za zaštitu bilja prema uputama, oznakama,
upozorenjima, ograničenjima i informacijama navedenim na etiketi.
9.2.4.
Pri nanošenju SZB-a, proizvođač mora koristiti odgovarajuću ličnu i posebnu zaštitnu odjeću i
opremu/uređaje za primjenu sredstava zavisno od vrste SZB-a i metode tretiranja.
9.2.4.
Kod upotrebe SZB-a koji su razvrstani i označeni kao opasni za okoliš proizvođač mora
strogo poštovati propisane mjere opreza (sigurnosni razmaci) vezane za zaštitu površinskih,
podzemnih i pitkih voda te korisnih organizama u vodi i zemljištu i zona sanitarne zaštite
izvorišta.
9.2.5.
Prilikom primjene SZB-a, proizvođač će spriječiti zanošenje. Vodit će brigu o drugim
mjerama opreza i ograničenjima navedenim na etiketi SZB-a, kao što su upotreba određenog
SZB-a na lakim zemljištima i kraškim područjima, nagnutim i erozivnim površinama radi
sprečavanja oticanja i nakupljanja ostataka u nižim dijelovima te o dopuštenom broju
tretiranja tokom vegetacije u istom nasadu.
9.3. Oprema za nanošenje pesticida
9.3.1.
Uređaje za primjenu potrebno je održavati u ispravnom stanju, mijenjati dotrajale i neispravne
dijelove u skladu s uputama proizvođača sa ciljem osiguranja pravilne primjene SZB-a i
sprečavanja negativnog utjecaja na okoliš.
9.4. Skladištenje i čuvanje pesticida
9.4.1.
Sredstvo za zaštitu bilja mora biti čuvan i skladišten na odgovarajući način (u posebnoj
prostoriji ili posebnom ormaru u originalnoj ambalaži, odvojeno od hrane i hrane za životinje,
21
te drugih predmeta opće upotrebe, izvan dohvata djece, uz odgovarajuće uvjete u pogledu
temperature, vlage i svjetlosti, te u skladu s drugim uvjetima navedenim na etiketi).
9.4.2.
Skladište SZB-a treba biti držano pod ključem. Ne preporučuje se čuvanje većih nepotrebnih
količina SZB-a. Ako se iz neke potrebe veće količine SZB-a čuvaju, takva prostorija mora biti
izrađena od čvrstih i otpornih materijala koji se lako čiste. Na podu prostorije ne smije biti
direktnog odvoda u kanalizaciju. Ako se SZB drži u ormarima, oni moraju biti izrađeni od
otpornih i inertnih materijala, koji ne upijaju i koji se jednostavno čiste. Potrebno je osigurati
određeni materijal za čišćenje (pijesak) u slučaju oštećenja ambalaže i izlijevanja SZB-a i
spremnik predviđen i označen za tu namjenu.
9.5. Postupanje s otpadom (ambalažom) i ostatkom od pesticida
9.5.1.
Sredstvo za zaštitu bilja kojem je istekao rok i otpadnu ambalažu, proizvođač će predati osobi
ovlaštenoj za zbrinjavanje otpada.
9.5.2.
Praznu ambalažu tečnog SZB-a treba isprati vodom najmanje tri puta i vratiti sadržaj u
spremnik uređaja za primjenu SZB-a. Navedenim postupkom u najvećoj se mjeri smanjuje
mogućnost onečišćenja okoliša. Ostaci SZB-a ne smiju se izlijevati u površinske vode,
kanalizaciju i odvode. Preporučuje se, gdje je god to moguće, ostatke sredstva razrijediti
vodom i poprskati na tretiranu površinu.
9.5.3.
Proizvođač će prskalice/atomizere za SZB prati na mjestima gdje SZB ne može doprijeti u
površinske vode i gdje nema opasnosti po ljude i životinje. Pridržavat će se uputa s etikete
sredstva o načinu čišćenja uređaja za primjenu SZB-a.
9.6. Mjere opreza
9.6.1.
U slučaju da postoji opasnost zanošenja pesticida sa susjednih površina, proizvođač će
osigurati odgovarajuće zaštitne zone (ograde, pregrade, zeleni pojas i sl.).
10. Suzbijanje korova i zaštita od glodara
10.1. Suzbijanje korova
10.1.1.
O problemu zakorovljenosti proizvođač mora voditi računa u godinama prije podizanja
nasada. Treba ponovljeno suzbijati višegodišnje korove. Cilj je da im se što više smanji
potencijal vegetativnog razmnožavanja i da se istovremeno smanji banka sjemena korova u
zemljištu jer će to smanjiti potrebu primjene herbicida u novom nasadu.
10.1.2.
22
Poželjno je međuredni prostor zatraviti (spontanom florom ili sjetvom trava) i održavati ga
redovnom kosidbom.
10.1.3.
Korove unutar reda treba suzbijati ekološki prihvatljivim herbicidima sa smanjenim dozama,
koji će imati više efekt regulatora rasta (subletalni) nego potpuni efekt na korove (letalni ili
herbicidni). Cilj je korove držati pod kontrolom, uz izbjegavanje golog tla, koje je podložnije
eroziji.
10.1.4.
Ozime korove, zbog niskog habitusa i relativno slabih kompetitivnih sposobnosti, nije
potrebno suzbijati. Ovakvi korovi mogu sprečavati eroziju, troše „viškove“ gnojiva i čine
zaklon korisnim insektima.
10.1.4.
Korištenje sredstava na bazi glifosata preporučuje se obavljati tokom jeseni (nakon berbe) uz
uvjet da su korovi još uvijek aktivni. Jesenska primjena herbicida odgađa potrebu primjene
herbicida u proljeće. Tokom ljeta će primjena herbicida biti vršena zavisno od stepena
zakorovljenosti.
10.1.5.
Širina herbicidnog pojasa u prosjeku ne smije biti veća od 1/3 međurednog razmaka.
10.1.6.
Kod koštičavog i jabučastog voća preporučuje se uzgoj u sistemu trava - malč, mehaničko
uklanjanje korova.
10.2. Zaštita od glodara
10.2.1.
Za suzbijanje štetnih glodara u voćnjacima (Arvicola terrestris – voluharica i Apodemus sp. –
poljski miševi) proizvođač smije koristiti sve vrste zatrovanih mamaca, koji su registrirani za
upotrebu na poljoprivrednim površinama. Postupak postavljanja mamaca mora biti usklađen s
uputom proizvođača. Pri korištenju zatrovanih mamaca proizvođač mora spriječiti da domaće
i divlje životinje dođu u dodir s mamcima.
10.2.2.
Proizvođač može koristiti sve oblike mehaničkih i vodenih klopki, te onih koje koriste naboj i
druge oblike repelentnog djelovanja (odašiljači zvučnih i magnetnih talasa).
10.2.3.
Primjena bilo kojeg hemijskog sredstva po zemljištu nije dozvoljena.
23
11. Berba, skladištenje i rukovanje proizvodima
11.1.
Proizvođač mora poštovati tehnološke rokove berbe zavisno od sortnih karakteristika.
11.2.
Voće će, nakon berbe, u što kraćem roku, biti transportirano do hladnjače, gdje će biti
osigurani odgovarajući uvjeti skladištenja i čuvanja (temperatura, relativna vlažnost zraka)
kako bi se sačuvao zadovoljavajući kvalitet. Stono i jagodičasto voće, gdje je god to moguće,
treba biti transportirano rashladnim vozilima.
11.3.
Osobe uključene u berbu i rukovanje moraju proći odgovarajuće obuke, koje se tiču pravila
pri berbi, rukovanju i sortiranju, te obuke o higijeni pri berbi i rukovanju proizvodima.
11.4.
Kod rukovanja, prerade ili skladištenja proizvoda iz integralnog sistema proizvodnje
odgovarajuće mjere čišćenja trebaju biti unaprijed poduzete (čista ambalaža, oprema i
prostor).
11.5.
Proizvođač će voditi računa da proizvodi iz integralnog sistema proizvodnje, koji će pri
prodaji biti označeni kao takvi, budu ujednačenog i odgovarajućeg kvaliteta.
12. Označavanje proizvoda
12.1.
Proizvođač može koristiti znak integralne proizvodnje pri označavanju, reklamiranju i
prezentiranju proizvoda nakon dobivanja potvrde od kontrolne organizacije o integralnoj
proizvodnji. Dozvola za korištenje znaka obnavlja se na godišnjem nivou.
12.2.
Uz znak integralne proizvodnje, proizvod može biti označen i riječima poljoprivredni
proizvod iz integralne proizvodnje.
12.3.
Sadržaj, veličina i izgled znaka integralne proizvodnje navedeni su u Prilogu 2 ovih
Smjernica.
13. Prilozi
Prilog 1. Razred dobre opskrbljenosti C s obzirom na tip zemljišta
(gnojidba fosforom i kalijem)
Tabela 1. Razred dobre opskrbljenosti C s obzirom na tip tla
24
Razred dobre
opskrbljenosti zemljišta
C (mg/100 g)
Laka
zamljišta
Srednje teška
zemljišta Teška zemljišta
K2O – kalij 16–25 20–30 23–33
P2O5 – fosfor 12–25
Prilog 2. Znak integralne proizvodnje
Znak integralne proizvodnje u BiH
1. Znak integralne proizvodnje je okruglog oblika. Rub kruga je crna linija, ispod koje je
crnim slovima ispisano “INTEGRALNA PROIZVODNJA U BOSNI I
HERCEGOVINI”, na gornjoj strani latinicom, a na donjoj strani ćirilicom. Cjelokupan
tekst izražen je u Arial fontu. U centru znaka kao podloga, nalazi se obris BiH, obrubljen
tankom crnom linijom, a ispunjen bojom, referentna boja je Pantone 373C ili Zelena
(C:22%, M:0%, Y:66%, K:0%) ako se koristi četverobojni tisak. Preko obrisa BiH, u
centralnom dijelu, nalaze se slova „IP“, zatim crtež bubamare, te u nastavku slova „BiH“.
Ovaj tekst je izražen u Estrangelo Edessa fontu. Bubamara je u crnoj (R:0 B:0 G:0) i
crvenoj (R:252 B:0 G:0) boji. Minimalna veličina znaka integrirane proizvodnje
promjera je 18 mm (vanjska crna linija je širine 1,5mm). Untrašnjost znaka je bijela.
2. Znak integralne proizvodnje se može koristiti u crno bijeloj varijanti samo u slučaju kada
upotreba znaka u boji nije praktično izvediva.
25
3. Ukoliko se znak koristi na tamnoj ili obojenoj pozadini, preporučuje se da bijela boja
unutar znaka nije transparentna, već bijela, da bi crtež i tekst znaka ostali vidljivi i čitki.
26
IZDAVAČ
Savez proizvođača jagodastog voća u BiH
Džemala Bijedića 2
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel/fax: + 387 33 645 105
E-mail: [email protected]
Podržano od :