Smjernice za uzorkovanje pesticida - FARMABIH.BA€¦ · put pronađen u Francuskoj 1958. godine, a kao vektor Flavescence dorée (FD) fitoplazme utvrđen je, također ... U osnovi

SMJERNICE ZA FITOSANITARNU

KONTROLU I UZORKOVANJE BILJNOG

MATERIJALA NA PRISUSTVO

Flavescence dorèe (FD)

Bosna i Hercegovina Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja

Босна и Херцеговина Министарство спољне трговине и економских односа БиХ Управа БиХ за заштиту здравља биља

SMJERNICE SMJERNICE ZA FITOSANITARNU

KONTROLU I UZORKOVANJE

BILJNOG MATERIJALA NA PRISUSTVO

Flavescence dorèe (FD)

– zlatna žutica vinove loze

Autor: dr. sc. Tatjana Masten Milek

Izdavač:

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja

Maršala Tita 9a, 71000 Sarajevo

E-mail: [email protected] www.uzzb.gov.ba

Pripremljeno uz potporu USAID/Sweden FARMA II projekta

Sarajevo, 2019. godine

Fotografija na naslovnoj strani: Simptomi zlatne žutice vinove loze Flavescence dorèe (FD) na

sorti Kraljevina s tipičnim žućenjem laminarnih plojki i njihovim rubnim uvijanjem (foto: G.

Seljak)

IZJAVA O OGRANIČENJU ODGOVORNOSTI

Pripremu ove publikacije omogućile su Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i

Vlada Kraljevine Švedske (Sweden). Stajališta izražena u ovoj publikaciji odražavaju stajališta

autora i ne moraju odražavati stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID),

Vlade Sjedinjenih Američkih Država ili Vlade Kraljevine Švedske.

Bosna i Hercegovina Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja

Босна и Херцеговина Министарство спољне трговине и економских односа БиХ Управа БиХ за заштиту здравља биља

mailto:[email protected]://www.uzzb.gov.ba/https://gd.eppo.int/

SMJERNICE ZA FITOSANITARNU KONTROLU I UZORKOVANJE BILJNOG MATERIJALA NA PRISUSTVO Flavescence dorèe ________________________________________________________________________________________________________

KAZALO

UVOD.........................................................................................................................................................................4

Flavescence dorèe (FD)/ (Grapevine flavescence dorée) ...............................................................................4

Rasprostranjenost i značenje fitoplazme ........................................................................................................4

Domaćini ...............................................................................................................................................................6

Simptomi ................................................................................................................................................................6

Biologija vrste .................................................................................................................................................... 10

Prijenos i širenje ................................................................................................................................................ 12

Postupak vizualnih pregleda i uzimanja uzoraka ........................................................................................ 13

Identifikacija vrste ............................................................................................................................................. 14 Rizik u Europi i BiH .......................................................................................................................................... 14

Mjere zaštite ...................................................................................................................................................... 16

LITERATURA ......................................................................................................................................................... 20


4

UVOD Flavescence doree - FD, odnoso zlatna žutica vinove loze najopasnija je bolest vinove loze u

Europi. Vrlo brzo se širi i poprima razmjere epidemije. Za epidemijsko širenje FD-a u vinogradu

odgovoran je zasad jedini poznati prirodni vektor, američki cvrčak (Scaphoideus titanus).

Taksonomija prema EPPO Global Database (2019):

Vrsta: Grapevine flavescence dorée phytoplasma

Rod: Phytoplasma

Porodica: Acholeplasmataceae

Red: Acholeplasmatales

Razred: Mollicutes

Odjel: Tenericutes

Carstvo: Bacteria

Flavescence dorèe (FD)/ (Grapevine flavescence

dorée) – zlatna žutica vinove loze

Rasprostranjenost i značenje fitoplazme

Flavescence dorée fitoplazma prvi se put pojavila u jugozapadnoj Francuskoj 1955. godine.

Uslijedilo je njezino ubrzano širenje, tako da je ona danas osim u Francuskoj prisutna i u Austriji,

Hrvatskoj, Mađarskoj, Italiji, Portugalu, Srbiji, Sloveniji, Švicarskoj te Španjolskoj (EPPO, 2019). Iz

priloženog se vidi da je za sad ograničena samo na područje Europe. Zlatna žutica vinove loze –

fitoplazma Flavescence dorée (FD) svakako je najopasnija bolest vinove loze u Europi, ne samo

fitoplazmatska, nego bolest uopće. U vinogradima u kojima se pojavi brzo se širi i ubrzo poprima

razmjere epidemije te pričinjava velike štete u gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova.

Proširenost štetnog organizma FD u Europi i svijetu prikazana je na karti 1.


5

Karta 1. Raširenost FD u svijetu i Europi (EPPO Global Database, 2019)

Američki cvrčak podrijetlom je iz Sjeverne Amerike. Smatra se da je u Europu donesen u obliku

jajašaca odloženih pod korom uvezenih loznih cijepova (Boudon-Padieu, 2002). U Europi je prvi

put pronađen u Francuskoj 1958. godine, a kao vektor Flavescence dorée (FD) fitoplazme

utvrđen je, također u Francuskoj, 1963. godine (Schvester et al.., 1963). Kasnije se proširio i u

druge europske zemlje: Austria, BIH, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska, Mađarska, Italija,

Moldavija, Crna Gora, Potrugal, Rumunjska. Srbija, Slovačka, Španjolska, Švicarska, Ukrajina (EPPO,

2019). Zasad jedini poznati prirodni vektor, američki cvrčak (Scaphoideus titanus), prenosi FD

hranjenjem sa zaraženog trsa na zdravi trs. Osim vektorom, fitoplazma FD rasprostranjuje se i

zaraženim sadnim i reprodukcijskim materijalom. Raširenost Scaphoideus titanus u svijetu i EU

prikazana je na karti 2.


6

Karta 2. Raširenost Scaphoideus titanus u svijetu (EPPO Global Database, 2019)

Domaćini

Glavni domaćin FD-a je vinova loza (EPPO, 1990). Osim vinove loze domaćini FD fitoplazme su i

joha (Alnus glutinosa) i pavitina (Clematis vitalba), koju često nalazimo u blizini vinograda (Filippin

et al., 2007). Kako se vektor zlatne žutice, američki cvrčak, hrani samo na vinovoj lozi zaražena

joha ili pavitina u pravilu nemaju važnost u epidemijskom širenju bolesti.

Simptomi

Simptomi žutica vinove loze na oboljelom se trsu pojavljuju najčešće krajem lipnja, a prema

jeseni sve su više izraženi. Pojavljuju se često na čitavom trsu, ali mogu zahvatiti samo dijelove

trsa kao što su pojedinačne mladice na lucnju ili rezniku. Fitoplazmama zaraženi trsovi pokazuju

čitav niz svojstvenih simptoma. List poprima kopljasti izgled (slika 1.). Kod bijelih sorata lisna

plojka požuti (slika 2.). Kod crvenih sorata vinove loze lisna plojka pocrveni (slika 3.), dok

dijelovi lista nekrotiziraju (slika 4.).


7

Slika 2. Žućenje plojke kod bijelih sorata

(foto: G. Seljak)

Slika 1. Rubovi lišća počinju se uvijati

prema naličju - kopljasti list

(foto: T. Masten Milek)

Slika 3. Crvenjenje lisne plojke Slika 4. Nekrotizacija dijela lista

(foto: G. Seljak) (foto: G. Seljak)


8

Lišće je krto. Zaraženo lišće se razvija ranije i otpada kasnije od nezaraženog. Patološke

promjene vidljive su i na mladicama. Skraćeni su internodiji pa je lišće gušće raspoređeno.

Odrvenjavanje mladica je poremećeno, tj. mladice potkraj ljeta ili početkom jeseni ne

odrvenjavaju (slika 5.), već ostaju zelene pa se tijekom zime smrzavaju i propadnu. Nepotpuno

odrvenjavanje mladica posljedica je poremećaja u transportu asimilata kroz floem. Takav tip

simptoma najbolje je vidljiv tijekom rujna i listopada. Simptomi na grozdovima ovise ponajprije o

osjetljivosti sorte, ali i o vremenu zaraze i nekim drugim čimbenicima. Zaraza može dovesti do

potpunog sušenja cvata, sušenja mladih grozdova ili smežuravanja bobica na razvijenim

grozdovima (slika 6.) (Caudwell, 1964).

Slika 5. Nepotpuno odrvenjavanje mladica Slika 6. Smežuravanja bobica na razvijenim

(foto: G. Seljak) grozdovima (foto: D. Ivić)


9

Mogućnost zamjene Flavescence dorèe (FD) / (Grapevine flavescence dorée)

s drugim uzročnicima bolesti

Pojave slične simptomima, koje uzrokuje FD, nerijetko mogu biti posljedica drugih štetnih

organizama ili čimbenika. Pojedini poremećaji i neke bolesti ili štetnici vinove loze često dovode

do simptoma koji su slični simptomima FD te ih je u tom smislu potrebno razlikovati, što

zahtijeva visoku stručnost i iskustvo. Slične simptome izazivaju fitoplazma Bois Noir ili stolbur

(slika 7.), virusi vinove loze, osobito uvijenosti lista (slika 8.), gljiva Eutypa lata (slika 9.), nedostaci

hranjiva (slika 10.) itd.

Slika 7. Bois Noir ili stolbur (foto: G. Seljak)

Slika 8. Virus uvijenosti lista

(foto: T. Masten Milek)

Slika 9. Gljiva Eutypa lata (foto: D. Ivić) Slika 10. Nedostatak magnezija (foto: D. Ivić)

Biologija vrste

Zlatna žutica, kao i ostale fitoplazme, živi u sitastim cijevima floema vinove loze te ometa protok

produkata fotosinteze iz lista u korijen trsa. Pojednostavljeno, začepljuje sitaste cijevi floema,

uslijed čega dolazi do nagomilavanja asimilata u lišću.

S obzirom na veliki značaj američkog cvrčka Scaphoideus titanus (slika 11.) u širenju FD-a,

potrebno je posvetiti pažnju i njegovom životnom ciklusu. On prenosi FD hranjenjem sa

zaraženog trsa na zdravi trs. Američki cvrčak ima jednu generaciju godišnje. Jaja prezimljavaju

uložena u koru dvogodišnje rozgve. Prve ličinke počinju izlaziti iz jaja sredinom svibnja te najprije

naseljavaju mladice na donjem dijelu trsa. Ličinke se zadržavaju isključivo na donjoj

Slika 11. Vektor FD-a Scaphoideus titanus (foto: G. Seljak)

strani lišća, a ponekad na lisnim peteljkama. Hrane se neprekidno, uzimajući hranjive sastojke iz

floema. Ličinke prolaze kroz pet razvojnih stadija, od kojih svaki traje 10 dana. U prva tri stadija

blijedožućkaste su boje. U četvrtom i petom stadiju postaju postupno šarenije. Kod svih

razvojnih stadija ličinki posebno se zapaža po jedna karakteristična crna pjega sa svake strane

pretposljednjeg segmenta zatka. Razvoj ličinki traje do početka srpnja, ukupno 50 dana. Odrasli

oblik američkog cvrčka ima vitko tijelo blijedožute boje, leđno mjestimice smeđe-šareno, dugo

4,8–6,0 mm. Glava je trokutasta oblika. U osnovi su krila blijedožute do oker boje te imaju

smeđu nervaturu s bijelim i crnim pjegama. Odrasli se oblici na lozi pojavljuju od početka srpnja

te se zadržavaju do kraja rujna. Vrhunac pojave zabilježen je u prvoj polovici kolovoza (Lessio &

Alma, 2004). Početak i vrhunac pojave odraslih oblika američkog cvrčka svake su godine u drugo

doba, ovisno o prosječnim temperaturnim vrijednostima. Odrasli cvrčci najaktivniji su u noćnim

satima, između 19 h navečer i 8 h ujutro.

Način prijenosa FD obuhvaća 3 razdoblja: razdoblje unošenja, latentno razdoblje i razdoblje

inokulacije (Budinščak et al., 2014).

1. razdoblje unošenja

Svi razvojni stadiji američkog cvrčka (slika 12.), od novoizleženih ličinki do kraja života odraslih

oblika, hranjenjem, sišući biljne sokove iz floema na zaraženim trsovima, unose fitoplazmu FD u

svoj organizam i postaju zaraženi. Vektor američki cvrčak nije sposoban odmah nakon unošenja

u organizam prenijeti fitoplazmu na zdrave trsove.

Slika 12. Razvojni stadij Scaphoideus titanus (izradio: G. Seljak)

2. latentno razdoblje

Nakon unošenja, fitoplazma se umnožava u tijelu vektora prolazeći kroz latentno razdoblje koje

traje 4–5 tjedana. Završetkom latentnog razdoblja vektor postaje zarazan.

3. razdoblje inokulacije

Tijekom razdoblja inokulacije zaražene i infektivne ličinke koje to postaju već od trećeg

razvojnog stadija i odrasli vektori do kraja svog života, hraneći se na zdravim trsovima, slinom

prenose fitoplazmu FD u floem.

Nakon što vektor svojim hranjenjem zarazi trs fitoplazmom FD, simptomi bolesti će se pojaviti

tek u ljeto iduće godine. Razdoblje u kojem američki cvrčak može prenijeti fitoplazmu FD na

zdrave trsove traje u prosjeku 3 mjeseca.

Prijenos i širenje

Širenje FD u BIH moguće je prirodnim putem vektorom S. titanus i zaraženim sadnim i

reprodukcijskim materijalom.

Kontrola FD u rasadnicima ili matičnim nasadima teško je provediva. Kontrola sadnog materijala

samo vizualnim pregledima je nepouzdana. Postoji realna mogućnost ulaska FD-a u BiH

prirodnim širenjem iz Hrvatske i Srbije, kao i uvozom zaraženog sadnog materijala iz zemalja u

kojima je ovaj štetni organizam prisutan. S obzirom da je poznato i potvrđeno da je vektor S.

titanus prisutan i raširen u BIH, a program posebnog nadzora nije proveden na teritoriju BIH, te

da sve zemlje u okruženju imaju FD, realno je za očekivati da je FD prisutan u BIH a da samo

nije pronađen. Nedostatak saznanja o proširenosti FD i njene eventualne prisutnosti u

vinogradima i rasadnicima priječi učinkovito sprječavanje mogućnosti širenja vektorom i sadnim

materijalom.

Postupak vizualnih pregleda i uzimanja uzoraka

Vizualni pregled vinove loze se obavlja jedanput tijekom vegetacijske sezone. Simptomi na

vinovoj lozi se pojavljuju u fazi cvatnje, ali postaju jasno vidljivi tek krajem lipnja pa je najbolje

vrijeme za vizualne preglede vinograda od početka srpnja do kraja rujna. Simptomi su vidljivi na

svim organima loze – listu, rozgvi, cvatu i grozdu, a najlakše ih je uočiti na listu i rozgvi. S trsova

vinove loze koja ima simptome uzimaju se 2 – 3 mladice sa 6 – 7 listova s istog trsa (ne

pojedinačni listovi). Prilikom uzorkovanja potrebno je obilježiti trs i/ili zapisati njegovo mjesto u

vinogradu (red, razmak + GPS koordinate). Uzorke treba što prije u prijenosnom hladnjaku

poslati u laboratorij za bakteriologiju, a do slanja se također čuvaju u hladnjaku (4 °C).

Za utvrđivanje prisutnosti i praćenje dinamike populacije američkog cvrčka koriste se žute

ljepljive ploče koje se vješaju na srednju armaturnu žicu u redu vinograda. Postavljanje ploča u

vinogradima počet će u lipnju, neposredno prije pojave odraslih oblika vektora S. titanus, pa sve

do sredine rujna kada se odrasli oblici prestaju pojavljivati. Preporučuje se postavljanje tri žute

ljepljive ploče u vinogradima površine do 10 ha za svaki prostorno odvojeni objekt. Ploče se

mijenjaju svaka dva do tri tjedna (jedno postavljanje i najviše tri izmjene i očitavanja), tako da je

za jedan vinograd potrebno najviše 9 ploča. Nove ploče se uvijek postavljaju na drugo mjesto u

vinogradu. Nakon što se skinu, ploče se umataju u prozirnu foliju da se ulovljeni kukci ne oštete

za vrijeme transporta.

Sakupljanje američkog cvrčka za analizu na prisutnost fitoplazme obavlja se entomološkom

mrežom. Najpovoljnije vrijeme je od pojave odraslih jedinki, odnosno od sredine srpnja pa do

kraja kolovoza u kontinentalnom dijelu, a u priobalnom dijelu od početka srpnja pa do sredine

kolovoza. Iz entomološke mreže dohvaćaju se posebnom sisaljkom nakon čega se stavljaju u

Eppendorf ili slične epruvete s 95 %-tnim etilnim alkoholom, a do početka analiza u laboratoriju

čuvaju se u zamrzivaču na temperaturi od - 20°C.

Preporuka je započeti s ulovom vektora nešto kasnije jer se kukci dulje hrane i veći je broj

zaraženih jedinki.

Identifikacija vrste

Nakon prikupljanja uzoraka, iz listova vinove loze izrezuju se lisne žile kako bi se izdvojio floem,

dok se za uzorke korovnih biljaka najčešće koriste cijele lisne plojke. Iz ovako pripremljenog

biljnog materijala izoliraju se ukupne nukleinske kiseline prema protokolu (Šeruga et al., 2003,

Plavec et al.., 2019) ili nekim od komercijalno dostupnih paketa za izolaciju nukleinskih kiselina

prema uputama proizvođača. Također se za analize uzima cijeli američki cvrčak. Nakon izolacije

te spektrofotometrijskog određivanja koncentracije i čistoće nukleinskih kiselina, uzorci se

analiziraju Triplex real-time PCR metodom (Pelletier et al., 2009) kako bi se istovremeno u

jednom uzorku utvrdila moguća zaraza fitoplazmama Flavescence dorée (FD) i Bois noir (BN) uz

endogenu kontrolu reakcije. Kako bi se utvrdila varijabilnost među izolatima fitoplazmi,

primjenjuje se metoda multigenske analize (Multilocus Sequence Typing – MLST) (Arnaud et al.,

2007).

Rizik u Europi i BiH

Flavescence dorée fitoplazma FD – zlatna žutica vinove loze prvi puta je nađena u Francuskoj

1955. godine. Nakon toga, brzo se širi tako da je ona danas osim u Francuskoj prisutna i u

Austriji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Italiji, Portugalu, Srbiji, Sloveniji, Švicarskoj te Španjolskoj. FD je

najopasnija bolest vinove loze u Europi, ne samo fitoplazmatska, nego bolest uopće. U

vinogradima u kojima se pojavi brzo se širi i ubrzo poprima razmjere epidemije te pričinjava

velike štete u gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova. Zlatna žutica, kao i ostale

fitoplazme, živi u sitastim cijevima floema vinove loze te ometa protok produkata fotosinteze iz

lista u korijen trsa. Pojednostavljeno, začepljuje sitaste cijevi floema, uslijed čega dolazi do

nagomilavanja asimilata u lišću.

Prisutnost FD nije potvrđena u BIH. Unatoč tome, prema Pravilniku o listama štetnih

organizama, listama bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata, svrstana je kao štetni organizam

koji je prisutan u BiH, na Listi II, Dijelu A i Odjeljku II (Službeni glasnik BIH, 48/2013). Takav

status ovog štetnog organizma je uslijed izravnog prenošenja Direktive 2000/29/EC u nacionalno

zakonodavstvo BiH.

Klimatski uvjeti u BIH odgovaraju udomaćivanju ovog štetnog organizma. Vinova loza kao glavni

domaćin ovog štetnog organizma uzgaja se u većem dijelu BIH. Poseban nadzor FD-a u BIH nije

proveden, pa se ne zna stvarno stanje po tom pitanju. Detekcija ovog štetnog organizma

vizualnim pregledom praktično je nemoguća jer gotovo identične simptome na vinovoj lozi mogu

uzrokovati fitoplazma Bois Noir ili stolbur, virusi vinove loze, osobito uvijenosti lista, gljiva

Eutypa lata, nedostaci hranjiva itd. Iz tog razloga nužno je koristiti suvremene molekularne

metode detekcije u provođenju analiza na prisutnost FD-a (EPPO, 2016).

Širenje FD u BIH moguće je prirodnim putem vektorom S. titanus i zaraženim sadnim i

reprodukcijskim materijalom. Američki cvrčak S. titanus prenosi FD hranjenjem sa zaraženog

trsa na zdravi trs. On ima jednu generaciju godišnje. Jaja prezimljavaju uložena u koru

dvogodišnje rozgve. Nakon što vektor svojim hranjenjem zarazi trs fitoplazmom FD, simptomi

bolesti će se pojaviti tek u ljeto iduće godine. Kontrola sadnog materijala samo vizualnim

pregledima je nepouzdana. Postoji realna mogućnost ulaska FD-a u BiH prirodnim širenjem iz

Hrvatske i Srbije, kao i uvozom zaraženog sadnog materijala iz zemalja u kojima je ovaj štetni

organizam prisutan. S obzirom da je poznato i potvrđeno da je vektor Scaphoideus titanus

prisutan i raširen u BIH, a program posebnog nadzora nije proveden na teritoriju BIH, te da sve

zemlje u okruženju imaju FD, realno je za očekivati da je FD prisutan u BIH a da samo nije

pronađen. Nedostatak saznanja o proširenosti FD i njene eventualne prisutnosti u vinogradima i

rasadnicima priječi učinkovito sprječavanje mogućnosti širenja vektorom i sadnim materijalom.

Na temelju svega iznesenog, preporučljivo je provesti temeljiti fitosanitarni nadzor nad

američkim cvrčkom u BiH, kako bi se dobile informacije gdje je taj kukac prisutan i u kolikim

populacijama. Visoke populacije američkog cvrčka predstavljaju potencijalno visok rizik za razvoj

epidemije FD-a. Također je potrebo provoditi poseban nadzor i za FD. Preporučljivo je pratiti

mogući unos FD-a iz Hrvatske, a i Srbije te iz zemalja iz kojih se uvozi sadni materijal u kojima je

FD prisutna.

Nadzor na razini čitave zemlje u svrhu sprječavanja ili ograničavanja širenja ovog štetnog

organizma bi se mogao svrstati među prioritete u okviru nadzora organizama štetnih za bilje i

biljne karantene u zemlji. S niskom razinom neizvjesnosti, ukupan potencijalni negativan učinak

od štetnog organizma FD na području BIH mogao bi se ocijeniti kao visok.

Mjere zaštite

Administrativne mjere

Prema Pravilniku o listama štetnih organizama, listama bilja, biljnih proizvoda i reguliranih

objekata, FD je svrstan kao štetni organizam koji je prisutan u BiH, na Listi II, Dijelu A i Odjeljku

II (Službeni glasnik BIH, 48/2013). FD je karantenski štetni organizam u EU i BiH. FD je

regulirana u Listi II, Dijelu A, Odjeljku II. Iako FD nije potvrđen u BIH, takav status je uslijed

izravnog prenošenja Direktive 2000/29/EC u nacionalno zakonodavstvo BiH. U BIH nije

proveden program posebnog nadzora i nije poznato da li je FD prisutan na njenom teritoriju.

FD je regulirana na bilju Vitis spp. namijenjenom sadnji. U praksi, to znači da fitoplazma ne smije

biti prisutna u loznim cijepovima, podlogama ili plemkama.

S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H

PRIVITAK I

LISTA II

ŠTETNI ORGANIZMI ČIJE SE UNOŠENJE I ŠIRENJE ZABRANJUJE AKO SE UTVRDI

PRISUTNOST TIH

ORGANIZAMA NA ODREĐENOM BILJU ILI BILJNIM PROIZVODIMA

DIO A

ŠTETNI ORGANIZMI ČIJE SE UNOŠENJE I ŠIRENJE U BOSNI I HERCEGOVINI ZABRANJUJE

AKO SE UTVRDI

PRISUTNOST TIH ORGANIZAMA NA ODREĐENOM BILJU ILI BILJNIM PROIZVODIMA

ODJELJAK II

ŠTETNI ORGANIZMI ZA KOJE JE POZNATO DA SU PRISUTNI U BOSNI I HERCEGOVINI

(d) Virusi i virusima slični organizmi

6. ‘Candidatus Phytoplasma vitis’ Bilje Vitis L., Marzorati et

al.; syn Grapevine flavescence dorée MLO

Bilje Vitis L., isključujući plodove i

sjeme.

Kao i svaki štetni organizam s Liste II, Odjeljka II, Pravilnika o listama štetnih organizama, listama

bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata, u Listi IV i Odjeljku II propisani su posebni zahtjevi

koje mora zadovoljiti određeno bilje ili biljni proizvodi koji se premještaju. (Službeni glasnik BIH,

48/2013).

Prilog 4.

S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H

PRIVITAK IV

LISTA IV

POSEBNI ZAHTJEVI KOJI MORAJU BITI ISPUNJENI PRI UNOŠENJU ILI PREMJEŠTANJU BILJA,

BILJNIH PROIZVODA I REGULIRANIH OBJEKATA

DIO A

POSEBNI ZAHTJEVI KOJI MORAJU BITI ISPUNJENI PRI PRIJEVOZU/PRIJENOSU BILJA, BILJNIH

PROIZVODA I REGULIRANIH OBJEKATA UNUTAR BOSNE I HERCEGOVINE

ODJELJAK II

BILJE, BILJNI PROIZVODI I REGULIRANI OBJEKTI

KOJI POTJEČU IZ BOSNE I HERCEGOVINE I PREMJEŠTAJU SE NA NJENU TERITORIJU

Posebni zahtjevi za FD su prikazani u tablici 2. U praksi, to znači da bilje loze mora biti

podvrgnuto fitosanitarnom pregledu kojim se jamči da su posebni zahtjevi ispunjeni (tablica 1.).

Tablica 1.

Bilje, biljni proizvodi i drugi

nadzirani predmeti

Posebni zahtjevi

17. Bilje Vitis L., osim

plodova i sjemena.

Službena izjava da simptomi zaraze štetnim organizmima

Grapevine flavescence dorée MLO

i Xylophilus ampelinus (Panagopoulos) Willems et al. nisu

primijećeni na matičnom bilju na

mjestu proizvodnje od početka posljednja dva potpuna

vegetacijska ciklusa.

Fitosanitarne mjere

Ne postoje jedinstvene fitosanitarne mjere propisane za FD na razini EU. Veći dio država u

kojima se FD pojavi proglašavaju fitosanitarne mjere na nacionalnom ili regionalno teritoriju,

obično u formi naredbe ili dekreta. Takve mjere najčešće podrazumijevaju proglašavanje

demarkiranih područja. Izbor forme demarkiranog područja je na nacionalnoj službi za zaštitu

bilja. Naredbe zemalja u kojima je FD prisutna dijele mnoge sličnosti. U slučaju nalaza FD-a, u

zaraženom području uklanjaju se svi trsovi za koje je laboratorijski dokazano da su zaraženi, ali i

trsovi koji pokazuju simptome. Također, naredbe redovito propisuju obavezno suzbijanje kukca

vektora, američkog cvrčka. Suzbijanje se temelji na principima praćenja leta kukca žutim pločama

i prognozi. Primjerice, u Hrvatskoj američkog cvrčka prati regionalna Savjetodavna služba, koja

daje i obavijesti kada je optimalno provesti tretman insekticidom.

U različitim zemljama Europe za suzbijanje američkog cvrčka odobrene su različite aktivne tvari.

Najveći broj odobrenih sredstava je iz skupine piretroida, poput alfa-cipermetrina, deltametrina

ili lambda-cihalotrina. Osim piretorida, na cvrčka su osobito učinkoviti neonikotinoidi

(klorpirifos-metil, tiametoksam, imidakloprid, acetamiprid). U EU je uporaba neonikotinoida na

otvorenom zabranjena od prošle godine, što sad predstavlja dodatni problem. Osim piretorida i

neonikotinoida, učinkoviti u suzbijanju američkog cvrčka su i insekticidi iz nekih drugih skupina.

U svakom slučaju preporučit ćemo ekološki povoljnije insekticide kao što su spinosad,

abamectin te piretrin i azadirahtin. Piretrin i azadirahtin su ujedno dozvoljeni i u ekološkoj

proizvodnji.

Sustavno suzbijanje cvrčka ključno je u sprječavanju širenja FD-a. Prema iskustvima iz nekih

zemalja, poput Slovenije ili Italije, snižavanjem populacije cvrčka na minimalne razine na

pojedinom području postiže se vrlo dobar učinak u kontroli FD-a. Obično se obavljaju 2-3

prskanja, ponekad i 4. U rasadnicima 4 – 5 puta. Prvo prskanje se obavlja jedno 30 dana nakon

izlijeganja ličinki iz jaja, drugo prskanje 40 dana kasnije kada su već odrasli oblici, a treće

tretiranje se ubacuje između ova dva ili na kraju sezone ako se let odraslih prolongira.

Kao alternativne metode suzbijanja vektora mogu se koristiti: prskanje kaolinom koji ima

repelentno djelovanje i esencijalna ulja citrusa koja dehidriraju tijelo ličinki. Nakon prskanja

uklanjaju se zaraženi dijelovi biljaka i krče se zapušteni vinogradi s američkim podlogama.

Neki smatraju tretiranje propagacijskog materijala vrućom vodom „hot water treatment“

efikasnim. Efikasno je i u suzbijanju jaja S. titanusa na jednogodišnjem propagacijskom materijalu

(EPPO, 2012). Spominje se u Direktivi 2000/29/EC kao jadna od fitosanitarnih mjera, no za sada

se ne primjenjuje široko u praksi.

LITERATURA

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (2018): Požnjevena površina i proizvodnja

kasnih usjeva, voća i grožđa, 2017., Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Saopćenje,

Poljoprivreda, okoliš i regionalne statistike, godina I, broj: 1, Sarajevo 16.01.2018.

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (2018): Proizvodnja južnog voća i maslina,

2017., Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Saopćenje, Poljoprivreda, okoliš i regionalne

statistike, godina I, broj: 1, Sarajevo 20.02.2018.

Arnaud, G., Malembic-Maher, S., Salar, P., Bonnet, P., Maixner, M., Marcone, C.,

Boudon-Padieu, E., Foissac, X. (2007): Multilocus Sequence Typing Confirms the Close

Genetic Interrelatedness of Three Distinct Flavescence Dorée Phytoplasma Strain Clusters and

Group 16SrV Phytoplasmas Infecting Grapevine and Alder in Europe. Appl Environ Microbiol 73:

4001–10.

Boudon-Padieu, E. (2002): Flavescence dorée of the grapevine: knowledge and new

developments in epidemiology, etiology and diagnosis. ATTI Giornate Fitopatologiche, 1: 15–34.

Budinščak, Ž., Križanac, I., Plavec, J. (2014): Zlatna žutica vinove loze – Flavescence

dorée, HCPHS, Zagreb: 22 pp.

Caudwell, A. (1964): Identification et étude d'une nouvelle maladie à virus de la vigne, la

flavescence dorée. Annales des Epiphyties 15 (hors-sér. 1): 193 pp.

Caudwell, A., Dalmasso, A. (1985): Epidemiology and vectors of grapevine viruses and

yellows diseases, Phytopathologia Mediterranea 24: 170-176.

EFSA Panel on Plant Health (2016): Risk to plant health of Flavescence doree for the EU

territory, EFSA Journal 14 (12), 4603: 83 pp.

EPPO (1990): Data Sheets on Quarantine Pests: Grapevine flavescence dorée phytoplasma,

EPPO, Paris, France. Available at: https://gd.eppo.int/taxon/PHYP64/documents (accessed

3/03/2019)

EPPO (2012): Hot water treatment of grapevine to control Grapevine flavescence dore´e

phytoplasma PM 10/18 (1), Bulletin OEPP/EPPO Bulletin 42 (3): 490 – 492

EPPO (2016): Diagnotic PM 7/079 (2), Bulletin OEPP/EPPO Bulletin 46 (1): 78 - 93

EPPO (2019): Grapevine flavescence dorée phytoplasma (PHYP64), EPPO, Paris. France.

Available at: https://gd.eppo.int/taxon/PHYP64/distribution (accessed 3/03/2019)

EPPO (2019): Scaphoideus titanus (SCAPLI), EPPO, Paris. France. Available at:

https://gd.eppo.int/taxon/SCAPLI (accessed 3/03/2019)

Federalni Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine, (2019): Ostvareni prinosi kasnih

usjeva, voća, i grožđa u Federaciji BIH u 2018., sapćenje-priopćenje, godina X, broj 13.11

Sarajevo 25.01.2019.

Filippin, L., Jović, J., Forte, V., Cvrković, T., Toševski, I., Borgo, M., Angelini, E.

(2007): Occurrence and diversity of phytoplasmas detected in clematis and their relationship

with grapevine „flavescence dorée” phytoplasmas. Bull Insectology 60 (2): 327–328.

Lessio, F., Alma, A. (2004): Seasonal and daily movement of Scaphoidus titanus Ball

(Homoptera; Cicadellidae). Environ. entomol. 33 (6): 1689–94.

Pelletier, C., Salar, P., Gillet, J., Cloquemin, G., Very, P., Foissac, X., Malembic-

Maher, S. (2009): Triplex real-time PCR assay for sensitive and simultaneous detection of

grapevine phytoplasmas of the 16SrV and 16SrXII-A groups with an endogenous analytical

control. Vitis 48 (2): 87–95.

Plavec, J., Budinščak, Ž., Krizanac. I., Škorić, D., Foissacc, X., Šeruga Musić, M.

(2019): Multilocus sequence typing reveals the presence of three distinct flavescence doree

phytoplasma genetic clusters in Croatian vineyards, Plant Pathology, 68: 18–30

Republika Srpska Republički zavod za statistiku (2018): Ostvareni prinosi ranih usjeva i

voća u 2018., Republika Srpska Republički zavod za statistiku, Statistika poljoprivrede, Godišnje

saopštenje, Ispravljeno saopštenje, broj 280/18-1, Banja Luka, 4. X 2018

Republika Srpska Republički zavod za statistiku (2019): Ostvareni prinosi južnog voća i

maslina u 2018., Republika Srpska Republički zavod za statistiku, Statistika poljoprivrede,

Godišnje saopštenje, broj 25/19, Banja Luka, 5. II 2019

Schvester, D., Carle, P., Moutous, G. (1963): Transmission de la flavescence dorée de la

vigne par Scaphoideus littoralis Ball. (Homopt., Jassidae). Ann. Epiphyties 14: 175–198.

Službeni glasnik BIH (2013): Pravilnik o listama štetnih organizama, listama bilja, biljnih

proizvoda i reguliranih objekata, br. 48

Šeruga, M., Škorić, D., Kozina, B., Mitrev, S., Krajačić, M., Čurković Perica, M.

(2003): Molecular identification of a phytoplasma infecting grapevine in the Republic of

Macedonia. Vitis 42 (4): 181–184.

Documents

Smjernice za uzorkovanje pesticida - FARMABIH.BA€¦ · put pronađen u Francuskoj 1958. godine, a kao vektor Flavescence dorée (FD) fitoplazme utvrđen je, također ... U osnovi