VISOKA KOLA KOLED ZDRAVSTVENE NJEGE BIJELJINA
SEMINARSKI RAD
PREDMET: BEZBIJEDNOST I ZATITA NA RADU TEMA: MEUNARODNI PROPISI
U OBLASTI ZATITE I ZDRAVLJA U RADU
Profesor: Student: prof. dr Ostoja Kremenovi
Bijeljina, 2009.
SADRAJ
Nacionalni program zatite na
radu............................................................................4
Konvencija
155...........................................................................................................
5 KONVENCIJA O SIGURNOSTI I
ZATITI.........................................................................5
ZDRAVLJA NA RADU I O RADNOM
OKRUENJU...........................................................5
DJELOVANJE NA NACIONALNOM
NIVOU.......................................................................8
DJELOVANJE NA NIVOU
PODUZEA..........................................................................10
UVODPage 2
Siguran i zdrav rad za sve mora zauzeti mjesto u irim drutvenim
okvirima, ime e doprinijeti osvjeivanju poslodavaca i radnika kao
nositelja prava i obaveza na podruju sigurnosti i zatite na radu,
ali i tijela izvrne i zakonodavne vlasti kao jamca javnog okvira
tog sistema. Podaci o stanju na podruju zatite zdravlja i
sigurnosti na radu pokazuju da oito svi do sada uloeni napori
poslodavca i njihovih udruga, sindikata i radnika, strunjaka za
zatitu na radu, obrazovnih institucija te ostalih zainteresiranih
subjekata nisu dovoljni. Za odgovarajue uinkovite rezultate u
provedbi propisanih i drugih mjera zatite na radu i zatite
zdravlja, potrebna je na mikro razini poduzea kvalitetna struna
ekipiranost i opremljenost slubi za zatitu na radu, kontinuirana
edukacija svakog radnika, te potpuna profesionalna saradnja na
provoenju osnovnih obaveza i odgovornosti zatite na radu od strane
poslodavaca i radnika, uz redovne aktivnosti Odbora i povjerenika
radnika za zatitu na radu na unapreivanja sigurnosti i zdravlja
radnika. Zakonom o bezbijednosti i zdravlju na radu ureuje se
sprovoenje i unapreenje bezbijednsti i zdravlja na radu lica koja
uestvuju u radnim procesima kao i lica koja se zateknu u radnoj
okolini, radi spreavanja povreda na radu, profesionalnih oboljenja
i oboljanja u vezi sa radom. Za obavljanje odreenih poslova dravne
uprave u oblasti bezbijednosti i zdravlja na radu, ovim zakonom
obrazuje se Uprava za bezbijednost i zdravlje na radu kao organ u
sastavu Ministarstva rada , zapoljavanja i socijalne politike, i
ztvruje njena nadlenost Meunarodna organizacija rada (ILO)
proglasila je 28. aprila Svjetskim danom sigurnosti i zatite
zdravlja na radu. Od 1996. godine se ovaj dan u 120 zemalja svijeta
obiljeava kao Meunarodni dan sjeanja na poginule radnike pod motom
Sjetimo se mrtvih, borimo se za ive. Poseban naglasak se stavlja na
prevenciju bolesti i ozljeda na radu, temeljen na tripartitnoj
osnovi i socijalnom dijalogu.
Page 3
Nacionalni program zatite na radu
Nacionalno vijee za zatitu na radu je savjetodavno tijelo Vlade.
Vijee ima predsjednika i lanova, a ine ga predstavnici Vlade ,
poslodavaca ,sindikata, ustanova za zatitu zdravlja, udruga za
zatitu na radu te istaknuti strunjaci zatite na radu. .Na donoenje
Nacionalnog programa obvezuju l. 4. Konvencije MOR br. 155 i l.3.
Zakona o zatiti na radu RH, kao i Europska komisija vezano za
pregovore o pristupanju EU. Nacionalnim programom definisana je
politika na podruju zatite na radu, utvrena su sredstva za
rjeavanje pojedinih pitanja te se osigurava provedba propisa iz
podruja zatite na radu, prije svega Zakona o zatiti na radu. U
programu se navode podruja u kojima je potrebno defnisatii zatitu
zdravlja i sigurnosti na radu u strateka naela (partnerstvo i
suradnja svih sudionika, prevencija u cilju pravodobnog spreavanja
opasnosti, odriv razvoj i razboritost, kao nain svoenja rizika na
najmanju moguu mjeru). Osnovni ciljevi Nacionalnog programa zatite
zdravlja i sigurnosti na radu su: -smanjenje ozljeda na radu,
profesionalnih bolesi i bolesti u svezi s radom, smanjenje broja
nezgoda na radu, poboljanje zdravstvenog stanja radnika
(prevencija), smanjenje gospodarskog gubitka zbog ozljede na radu,
profesionalne -bolesti i bolesti u svezi s radom (bolovanje,
prijevremene i invalidske penzije), Za postizavanje navedenih
ciljeva neophodna je suradnja i angaman svih socijalnih partnera.
Aktivnosti koje je nuno poduzeti na ostvarivanju ciljeva:
spreavanje, smanjenje svih rizika (opasnosti za zdravlje i ivot
radnika), spreavanje rizika od novih tehnologija, podizanje razine
sigurnosti u posebno rizinim djelatnostima (graditeljstvo,
umarstvo, zdravstvo, poljoprivreda, preraivaka industrija), zatita
na radu kod malih poduzetnika, zatita zdravlja posebnih kategorija
osoba (ene, mlade, stariji radnici, invalidi i radnici zaposleni na
odreeno vrijeme).
Page 4
Zatita na radu je vano pravo iz radnog odnosa (Zakon o zatiti na
radu, Zakon o radu). Ona je ne samo znaajna kao socijalna
kategorija, ve je znaajna kao i ekonomska kategorija. Osiguranjem
boljih uslova rada za sve zaposlene poveava se produktivnost i
poveava motiviranost i zadovoljstvo radnika. Prevencija na podruju
zatite na radu smanjiti e ozljede, bolesti, invalidske penzije i na
kraju smrtnost. Od zemalja kandidatkinje za pristup EU oekuje se da
imaju najmanje istu razinu zatite na radu, koja je propisana
Okvirnom direktivom 89/391/EC.
Konvencija 155KONVENCIJA O SIGURNOSTI I ZATITI ZDRAVLJA NA RADU
I O RADNOM OKRUENJU
Opa konferencija Meunarodne organizacije rada koju je u enevi
sazvalo Upravno vijee Meunarodnog ureda rada, sastavi se na svom
ezdeset i sedmom zasjedanju 3. maja 1981., I odluivi prihvatiti
odrenene prijedloge u vezi sa sigurnou i zatitom zdravlja na radu i
radnim okruenjem, a to je esta toka dnevnog reda zasjedanja, I
odluivi da ovi prijedlozi dobiju oblik menunarodne konvencije;
usvaja dvadeset i drugog lipnja tisuu devetsto osamdeset i prve
godine sljedeu konvenciju koja se naziva Konvencija o sigurnosti i
zatiti zdravlja na radu iz 1981.
1.Ova Konvencija se primjenjuje na sve grane djelatnosti.
2.lanica koja ratificira ovu Konvenciju moe, nakon savjetovanja,
koje treba odrati to je mogue prije, s reprezentativnim
organizacijama zainteresiranih poslodavaca i radnika, iskljuiti iz
njene primjene, djelomino ili u cijelosti, odrenene grane
gospodarske djelatnosti, kao to je pomorstvo ili ribarstvo, a u
odnosu na koje se javljaju posebni problemi veeg znaenja. 3. Svaka
lanica koja ratificira ovu Konvenciju mora u svom prvom izvjeu o
primjeni Konvencije koje se podnosi na temelju lanka 22. Statuta
Menunarodne organizacije rada
Page 5
nabrojiti sve grane koje su iskljuene u skladu sa stavkom 2.
ovoga lanka i navesti razloge za takvo iskljuenje te opis mjera
koje su poduzete kako bi se zaposlenicima u iskljuenim granama
osigurala odgovarajua zatita, te mora u narednim izvjeima naznaiti
svaki napredak prema njenoj iroj primjeni. 1. Ova Konvencija se
primjenjuje na sve radnike u obuhvaenim granama djelatnosti. 2.
lanica koja ratificira ovu Konvenciju moe, nakon savjetovanja, koje
treba odrati to je mogue prije, s reprezentativnim organizacijama
zainteresiranih poslodavaca i radnika, iskljuiti iz njene primjene,
djelomino ili u cijelosti, ograniene kategorije radnika u odnosu na
koje postoje posebne potekoe. 3. Svaka lanica koja ratificira ovu
Konvenciju mora u svom prvom izvjeu o primjeni Konvencije koje se
podnosi na temelju lanka 22. Statuta Menunarodne organizacije rada
nabrojiti sve ograniene kategorije radnika koje su iskljuene u
skladu sa stavkom 2. ovoga lanka i navesti razloge za takvo
iskljuenje, te mora u narednim izvjeima naznaiti svaki napredak
prema njenoj iroj primjeni.
U svrhu ove Konvencije: (a) izraz grane djelatnosti obuhvaa sve
grane u kojima su radnici zaposleni, ukljuujui javne slube; (b)
izraz radnici obuhvata sve zaposlene osobe, ukljuujui zaposlenike u
javnim slubama; (c) izraz radno mjesto obuhvaa sva mjesta na kojima
radnici moraju biti ili na koja moraju ii zbog svog posla i koja su
pod izravnom ili neizravnom kontrolom poslodavca; (d) izraz propisi
obuhvaa sve odredbe kojima su nadlena vlast ili vlasti dale snagu
zakona; (e) izraz zdravlje, kad se odnosi na rad, ne oznaava samo
izostanak bolesti ili nesposobnosti; on takoner ukljuuje tjelesne i
duevne imbenike koji utjeu na zdravlje, a koji su u izravnoj vezi
sa sigurnou i higijenom na radu.
NAELA NACIONALNE POLITIKE Svaka lanica mora, u okviru
nacionalnih uvjeta i prakse, te nakon savjetovanja sPage 6
najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i radnika,
utvrditi, provoditi i periodino revidirati jedinstvenu nacionalnu
politiku sigurnosti i zatite zdravlja na radu, te radnog okruenja.
Cilj te politike mora biti sprjeavanje nesrea i ozljeda, koje utjeu
na zdravlje, a nastaju kao posljedica rada, povezane su s radom ili
se doganaju tijekom rada, na nain da se umanje, u mjeri u kojoj je
to mogue, uzroci opasnosti svojstveni radnom okruenju. Politika
predvinena lankom 4. ove Konvencije mora voditi rauna o sljedeim
glavnim podrujima djelovanja u onoj mjeri u kojoj ona utjeu na
sigurnost i zatitu zdravlja na radu I radno okruenje: (a)
projektiranje, ispitivanje, odabir, zamjena, ugranivanje,
razmjetaj, uporaba i odravanje materijalnih elemenata rada (radna
mjesta, radno okruenje, alati, strojevi i oprema, kemijske,
fizikalne i bioloke tvari i agensi, radni procesi); (b) odnosi
izmenu materijalnih elemenata rada i osoba koje obavljaju ili
nadgledaju rad, te prilagonavanje strojeva, opreme, radnog vremena,
organizacije rada i radnih procesa tjelesnim I duevnim
sposobnostima radnika; (c) izobrazba, ukljuujui potrebno struno
usavravanje, kvalifikacije i motivaciju osoba koje sudjeluju, u
bilo kojem svojstvu, u postizanju odgovarajuih razina sigurnosti i
zdravlja; (d) komunikacija i suradnja na razini radne skupine i
poduzea, te na svim odgovarajuim razinama zakljuno s nacionalnom
razinom; (e) zatita radnika i njihovih predstavnika od stegovnih
mjera zbog djelovanja koje su ispravno poduzeli u skladu politice
predvinenoj lankom 4. ove Konvencije. Politika predvinena lankom 4.
ove Konvencije mora sadravati naznake odnosnih dunosti I
odgovornosti javnih vlasti, poslodavaca, radnika i ostalih u odnosu
na sigurnost i zatitu zdravlja na radu i radno okruenje, uzimajui u
obzir i komplementarnu narav takvih odgovornosti I nacionalne
uvjete i praksu. Stanje sigurnosti i zatite zdravlja na radu i
radnog okruenja se mora u odgovarajuim vremenskim razmacima
preispitati bilo u cijelosti ili u odnosu na pojedina podruja s
ciljem identificiranja glavnih problema, razvijanja djelotvornih
naina njihovog rjeavanja i prioriteta djelovanja, kao i ocjene
rezultata.
Page 7
DJELOVANJE NA NACIONALNOM NIVOU
Svaka lanica mora, donoenjem zakona ili drugih propisa ili na
drugi nain u skladu s nacionalnim uvjetima i praksom i uz
savjetovanje s reprezentativnim organizacijama zainteresiranih
poslodavaca i radnika, poduzeti sve potrebne mjere za provedbu
lanka 4. ove Konvencije. 1. Provonenje zakona i propisa koji
urenuju sigurnost i zatitu zdravlja na radu i radno okruenje mora
se osigurati kroz dostatan i primjeren sustav inspekcije. 2. Sustav
provedbe mora predvidjeti odgovarajue kazne za krenje zakona i
drugih propisa. Potrebno je poduzeti mjere koje e osigurati da
poslodavci i radnici dobiju upute koje e im pomoi da ispunjavaju
zakonske obveze. U cilju provonenja politike predvinene lankom 4.
ove Konvencije, jedna ili vie nadlenih vlasti mora osigurati
progresivno obavljanje sljedeih djelovanja: (a) utvrnivanje uvjeta,
kada to zahtijeva narav i stupanj opasnosti, koji se odnose na
projektiranje, izgradnju i situacijski plan poduzea, poetak njihova
rada, vee izmjena koje na njih utjeu i promjene njihove namjene,
sigurnost tehnike opreme koja se koristi na radu, kao I primjenu
postupaka koje su utvrdile nadlene vlasti; (b) odrenivanje radnih
procesa i tvari i agensa izlaganje kojima mora biti zabranjeno,
ogranieno ili uvjetovano odobrenjem ili kontrolom jedne ili vie
nadlenih vlasti; treba uzeti u obzir opasnosti za zdravlje zbog
istovremene izloenosti veem broju tvari ili agensa; (c) utvrnivanje
i primjena postupaka za prijavu nesrea na radu i profesionalnih
bolesti od strane poslodavaca i, gdje je to primjereno,
osiguravajuih ustanova i ostalih izravno zainteresiranih, te izrada
godinje statistike o nesreama na radu i profesionalnim bolestima;
(d) provonenje istraga kad izgleda da su sluajevi nesrea na radu i
profesionalnih bolesti ili ostalih ozljeda koje su nastale tijekom
rada ili u vezi s radom posljedica opasnih situacija; (e) godinje
objavljivanje podataka o mjerama poduzetim u skladu s politikom iz
lanka 4. ove Konvencije i o nesreama na radu, profesionalnim
bolestima i ostalim ozljedama koje su nastale tijekom rada ili u
vezi s radom;
Page 8
(f) ustrojavanje ili proirivanje sustava za ispitivanje
kemijskih, fizikalnih ili biolokih agensa u odnosu na opasnost koju
oni predstavljaju za zdravlje radnika, a uzimajui u obzir
nacionalne uvjete i mogunosti. U skladu s nacionalnim zakonima i
praksom moraju se poduzimati mjere kojima se osigurava da svi koji
projektiraju, proizvode, uvoze, osiguravaju ili premjetaju
strojeve, opremu ili tvari u profesionalne svrhe: (a) mogu
provjeriti da, u mjeri u kojoj je to razumno izvedivo, strojevi,
oprema ili tvari ne predstavljaju opasnost za sigurnost i zdravlje
osoba koje se njima pravilno koriste; (b) stave na raspolaganje
informacije o pravilnom instaliranju i uporabi strojeva i opreme,
kao i o pravilnoj uporabi tvari, te informacije o opasnostima koje
prijete od strojeva i opreme I opasnih svojstava kemijskih tvari i
fizikalnih ili biolokih agensa ili proizvoda, kao i upute o tome
kako se opasnosti mogu izbjei; (c) provode analize i istraivanja
ili na drugi nain prate znanstvene i tehnike spoznaje potrebne za
usklanivanje s podstavcima (a) i (b) ovoga lanka. Radnik koji se
udaljio s radnog mjesta u situaciji za koju ima opravdani razlog
vjerovati da za njegov ivot i zdravlje predstavlja neposrednu i
ozbiljnu opasnost, mora biti zatien od negativnih posljedica u
skladu s nacionalnim uvjetima i praksom. Potrebno je poduzeti mjere
koje imaju za cilj poticati, na nain koji je primjeren nacionalnim
uvjetima i praksi, uvonenje pitanja sigurnosti, zatite zdravlja na
radu i radnog okruenja na sve razine obrazovanja i izobrazbe,
ukljuujui vie tehniko, medicinsko i struno obrazovanje nanain koji
zadovoljava potrebe izobrazbe svih radnika. 1. U cilju osiguranja
ujednaenosti politike predvinene lankom 4. ove Konvencije i mjera
za njezinu provedbu, svaka lanica mora, nakon savjetovanja s
najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i radnika i
ostalim tijelima, to je mogue prije utvrditi organizaciju, u skladu
s nacionalnim uvjetima i praksom, kojom se osigurava potrebna
suradnja izmenu razliitih vlasti i tijela zaduenih za primjenu II.
i III. dijela ove Konvencije. 2. Kad god to zahtijevaju okolnosti,
a nacionalni uvjeti i praksa doputaju, ta organizacija mora
ukljuivati osnivanje jednog sredinjeg tijela.
Page 9
DJELOVANJE NA NIVOU PODUZEA
1. Od poslodavaca se mora zahtijevati da osiguraju, u onoj mjeri
u kojoj je to razumno izvedivo, da radna mjesta, strojevi, oprema i
procesi pod njihovom kontrolom budu sigurni i bez opasnosti za
zdravlje. 2. Od poslodavaca se mora zahtijevati da osiguraju, u
onoj mjeri u kojoj je to razumno izvedivo, da kemijske, fizikalne i
bioloke tvari i agensi pod njihovom kontrolom nisu opasni za
zdravlje kad se poduzmu odgovarajue mjere zatite. 3. Od poslodavaca
se mora zahtijevati da, gdje je to potrebno, osiguraju odgovarajuu
zatitnu odjeu i zatitnu opremu kako bi se, u mjeri u kojoj je to
razumno izvedivo, sprijeile opasnosti od nesrea ili tetnih
posljedica za zdravlje. Kad god dva ili vie poduzea istovremeno
obavljaju istu djelatnost na jednom mjestu rada, oni moraju
suranivati prilikom primjene odredaba ove Konvencije. Od
poslodavaca se mora zahtijevati da, gdje je to potrebno, utvrde
mjere za rjeavanje hitnih sluajeva i nesrea, ukljuujui odgovarajue
mjere za pruanje prve pomoi. Na razini poduzea moraju se poduzeti
mjere kojima se osigurava: (a) da radnici, dok obavljaju svoj
posao, suranuju u cilju ispunjavanja obveza koje ima njihov
poslodavac; (b) da predstavnici radnika u poduzeu suranuju s
poslodavcem na podruju sigurnosti i zatite zdravlja na radu; (c) da
predstavnici radnika u poduzeu dobiju odgovarajue informacije o
mjerama koje poslodavac poduzima za osiguranje sigurnosti i zatite
zdravlja na radu, te da se mogu savjetovati sa svojim
reprezentativnim organizacijama o takvim informacijama, pod uvjetom
da ne otkrivaju poslovne tajne; (d) da se radnicima i njihovim
predstavnicima u poduzeu omogui odgovarajua izobrazba o sigurnosti
i zatiti zdravlja na radu; (e) da se radnicima i njihovim
predstavnicima i, u odrenenom sluaju, njihovim reprezentativnim
organizacijama u poduzeu omogui da, u skladu s nacionalnimPage
10
zakonodavstvom i praksom, ispitaju sve vidove sigurnosti i
zatite zdravlja na radu vezane za njihov rad, te da se poslodavac
savjetuje s njima o tim pitanjima; u tu svrhu se, sporazumno, mogu
dovesti vanjski tehniki savjetnici; (f) da radnik odmah prijavi
osobi kojoj je neposredno odgovoran svaku situaciju za koju ima
opravdan razlog vjerovati da predstavlja neposrednu i ozbiljnu
opasnost za njegov ivot ili zdravlje; dok poslodavac ne poduzme, po
potrebi, korektivne mjere, ne smije zahtijevati od radnika da
nastavi rad u situaciji u kojoj i dalje postoji neposredna i
ozbiljna opasnost za ivot I zdravlje. Suradnja izmenu uprave i
radnika, odnosno njihovih predstavnika u okviru poduzea predstavlja
osnovni element organizacijskih i ostalih mjera poduzetih u skladu
sa lancima 16. do 19. Konvencije. Mjere sigurnosti i zatite
zdravlja na radu ne smiju radnicima stvarati nikakve trokove.
ZAVRNE ODREDBE
Ova Konvencija ne revidira ni jednu menunarodnu konvenciju ili
preporuku o radu. Formalne ratifikacije ove Konvencije priopavaju
se glavnom ravnatelju Menunarodnog ureda rada radi registracije. 1.
Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Menunarodne organizacije
rada ije su ratifikacije registrirane kod glavnog ravnatelja. 2.
Ona stupa na snagu dvanaest mjeseci od datuma kada su kod glavnog
ravnatelja registrirane ratifikacije dviju lanica. 3. Nakon toga,
ova Konvencija stupa na snagu u odnosu na svaku lanicu dvanaest
mjeseci nakon datuma registracije njene ratifikacije. . 1. lanica
koja je ratificirala ovu Konvenciju moe je otkazati nakon proteka
razdoblja od deset godina od datuma kada je Konvencija stupila na
snagu, aktom kojeg dostavlja glavnom ravnatelju Menunarodnog ureda
rada radi registracije. Takav otkaz proizvodi pravni uinak godinu
dana nakon datuma kada je registriran.Page 11
2. Svaka lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju, i koja u
roku od godine dana nakon proteka razdoblja od deset godina iz
prethodnog stavka ne otkae Konvenciju prema odredbi ovoga lanka bit
e obvezana za jo jedno razdoblje od deset godina i, nakon toga, moe
otkazati Konvenciju po isteku svakog novog razdoblja od deset
godina prema uvjetima predvinenim u ovome lanku. 1. Glavni
ravnatelj Menunarodnog ureda rada notificira svim lanicama
Menunarodne organizacije rada registraciju svih ratifikacija ili
otkaza to su mu priopile lanice Organizacije. 2. Notificirajui
lanicama Organizacije registraciju posljednje dostavljene mu
ratifikacije koja je potrebna da ova Konvencija stupi na snagu,
glavni ravnatelj mora upozoriti lanice Organizacije na dan kada
Konvencija stupa na snagu. Glavni ravnatelj Menunarodnog ureda rada
priopuje glavnom tajniku Ujedinjenih naroda radi registracije u
skladu sa lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda potpune podatke o
svim ratifikacijama i aktima o otkazivanju to ih je registrirao u
skladu s odredbama prethodnih lanaka. Kada bude to smatralo
potrebnim, Upravno vijee Menunarodnog ureda rada podnijet e Opoj
konferenciji izvjee o primjeni ove Konvencije i razmotrit e potrebu
uvrtavanja pitanja njene potpune ili djelomine revizije na dnevni
red Konferencije. Ako Konferencija usvoji novu konvenciju, koja bi
ovu Konvenciju revidirala u cijelosti ili djelomino, tada, ukoliko
novom konvencijom ne bi bilo drukije odreneno: (a) ratifikacija
nove revidirajue konvencije od strane lanice znai ipso iure
otkazivanje ove Konvencije bez obzira na odredbu lanka 12., ako, i
kada nova revidirajua konvencija stupi na snagu; (b) od datuma kada
nova revidirajua konvencija stupi na snagu, ova Konvencija prestaje
biti otvorena za ratifikaciju lanicama. Ova Konvencija u svakom
sluaju ostaje na snazi u sadanjem obliku i sadraju za one drave
lanice koje su je ratificirale, a koje nisu ratificirale
revidirajuu konvenciju.
Propisi u vezi okoline, zdravlja radnika i sigurnosti (engl.:
EHS Environment, Occupation Health and Safety) su ekonomska, a ne
ekoloka i ergonomska kategorija ne zbog toga to oni izazivaju
trokove proizvodnje kroz trokove zatite okoline iPage 12
zatite na radu, nego zbog toga to se nivoom zahtjeva prema
okolini, zdravlju radnika i sigurnosti reguliu uslovi privreivanja
i meunarodne trgovine. Trite nije mjesto gole ponude i potranje;
odnosi na tritu su regulisani. Drava propisuje pravila igre i
delegira sudiju, a poduzetnici se takmie u sticanju zadovoljstva,
ugleda i dobiti. Uslovi dozvoljenog uticaja na okolinu i na
zdravlje radnika su znaajan elemenat te regulative. Zadovoljenje
okolinskih, zdravstvenih I sigurnosnih zahtjeva ima istu kategoriju
kao plate radnika ili porez. Dravna administracija bi eljela da je
porez to vei, radnici da su plate to vie, a zatitari okoline i na
radu da se postignu to vii ekoloki i ergonomski standardi. Da bi
svi bili koliko-toliko zadovoljni, treba postii dogovor oko najniih
plata, te najniih standarda okoline, sigurnosti i uslova zatite
zdravlja radnika koji moraju biti zadovoljeni. Znai svi uslovi
privreivanja, prema tome i zatite okoline i zatite na radu moraju
biti realistiki. Svjetsko trite, posebno trite EU, je okolinski
odgovorno trite. To znai da na ovo trite poduzetnici iz BH ne mogu
da izvoze proizvode koji ne zadovoljavaju okolinske I
sigurnosno-zdravstvene zahtjeve, ne zbog toga to ivimo na
zajednikoj planeti ili zbog svjetske brige za zdravlje naih graana
i radnika, nego zbog zatite od dampinga, tj. proizvodnje uz
neopravdano nie trokove. A da li naa preduzea mogu da konkuriu
preduzeima iz razvijenih zemalja uz potivanje njihovih strogih
propisa? Ne mogu I toga se dozvoljava da su propisi u zemljama u
razvoju manje strogi. Koliko manje strogi? To se regulie kroz
process pristupanja protokolima uz meunarodne sporazume (u prvom
redu UN) koji reguliu ove oblasti, odnosno, kroz pregovore u okviru
procesa stabilizacije i pridruivanja Evropskoj uniji. A za ova
pregovaranja su potrebna znaajna znanja. Bez usaglaenih propisa i
dinamike sustizanja uslova EU, ne samo da privreda BiH ne moe da
izvozi na svjetsko trite, posebno EU, nego joj ak prijeti i gubitak
domaeg trita.
Page 13
