Socijalna država, država blagostanja

Vjekoslav MiličićPravni fakultetSveučilište u Zagrebu

Izvorni znanstveni članakUDK304

330.342.14Primljeno: lipanj 1998.

U uvodnome dijelu rada autor izriče jednu od bitnih tvrdnji - poruka rasprave: kakoje uspostavljanje i primjereno ozbiljenje socijalne države jedan od ključnih uvjeta ćudo-redne vjerodostojnosti, ćudorednoga opravdanja -legitimiteta vlasti da bi, potom, ponu-dio osnovna razumijevanja tzv. socijalne države.

Načelo snošljivosti i načelo zajedništva kao i osnovnu skupinu potreba sigurnosti, pi-sac smatra pretpostavkama, predlošcima tzv. socijalne države što, dosljedno, podupirevrijednosna lista Europske socijalne povelje.

Zaključni dio rada posvećen je razvidnim i ozbiljnim prijeporima socijalne države uRepublici Hrvatskoj.

Moglo bi se reći da je tzv. socijalna državaprirodan slijed tzv. vladavine prava te tzv.pravne države, iliji prijeko potreban slijed uv-jetovan zbiljskim društvenim promjenama, ko-jima su vladavina prava i pravna država bile(same za sebe) neprimjerene i ograničujuće (udijelu ili cjelini, opreka, e..c., ideje pojedinca uvladavini prava i ideje zajedništva u socijalnojdržavi).

Ili, da je uspostavljanje te ozbiljenje tzv. so-cijalne države u kakvoći odgovarajućih čovje-kovih i skupnih ovlaštenja i sloboda, jedan odbitnih uvjeta vjerodostojnosti vlasti, opravda-nja - legitimiteta vlasti u državi!

U pogledu naziva socijalna ("društvena")država, država blagostanja u odabiru stranihjezika imali bismo - franc. etat sociale, etat pro-vidence, tal. stato sociale, španj. estado social dederecho, estado de bienestar, engl. welfare state,njem. Sozialstaat, Wohlfahrstaat, slov. državablaginje.

Smatram da bi tzv. socijalna država trebalabiti ona koja je u stanju svojim građanima jam-čiti - uspostaviti i ostvariti, primjerenu kakvo-ću i kolikoću zadovoljenja skupine potreba,obuhvaćenih socijalnom sigurnošću.

Međutim, dosljedno bitnim, osnovnim iz-ričajima o državi I, kao neporeciv stav navodim- autoritet zbiljske vlasti u nekoj državi, vlast udržavi a ne uopćena tzv. socijalna država, bitrebala imati drukčije viđenje i prosudbu dru-

štvenih stanja, promjena, društvenih napetosti,pojedinih ključnih društvenih potreba socijal-ne sigurnosti i njihova zadovoljenja.

Otuda, bit tzv. socijalne države vidim, naj-prije, u osiguranju opstojnosti kakvoće i koli-koće društvenoga bogatstva, dakle u zamjet-nim i stvarnim mogućnostima jedne zajednice,vlasti u državi, potom u volji i ozbiljenju voljete iste vlasti za socijalnom pravičnošću - zapravičnom prerapodjelom materijalnih vrijed-nosti, za pravičnom pomoći onima koji su sla-biji i ugroženi.

Tzv. socijalna država, kako rekoh, uvjeto-vana je slojevitim, ozbiljnim i višestrukim dru-štvenim promjenama (poput industrijske revo-lucije, informatičke revolucije itd.), razinamavlasništva, dakako i zahtjevnim te raznorod-nim razinama potreba, pojedinca i skupina unekoj zajednici, državi.

Zemlja podrijetla zamisli tzv. socijalnedržave (poput podrijetla zamisli tzv. vladavineprava - rule of law, ponovo) je Engleska, u vre-menu prve polovice XX. stoljeća (osobito1942. godina), vezujući je uz ime W H. Beve-ridgea,"

Ključnim pretpostavkama, osnovama (u za-misli) tzv. socijalne države smatram osobitonačelo snošljivosti- (u preraspodjeli društvenemoći, ovdje materijalne moći, materijalnih do-

I Vidjeti Miličić, 1996.: 29 i dalje.2 Beveridge, 1944., oprečan stav ima Igličar - kako su "začeci države blagostanja u Prusiji 1833." (!), Igličar, 1991.:92.

3 Više o bitnome vrijednosno-čudorednome načelu snošljivosti u Miličić, 1997.11.:335.

261

Rev. soc. polit., god. V,br. 4 str. 261-267, Zagreb 1998.

bara), načelo zajedništva - solidarnosti, kao iskupinu potreba sigurnosti.

Vrijednosno načelo: zajedništvo - solidar-nost - međusobnost (Gemeinschaftsgefuhl, Ma-slow) vidim u prirodi stvari da su ljudi "osu-đeni" na društvenost i u tome na zajedništvo,solidarnost, međusobnost kao nezaobilazneuvjete vlastite opstojnosti. Prirodna okolinauvjetuje prijeku potrebu zajedništva, da biuopće bilo moguće individualno (su)postoja-nje. To obilježava javljanje čovjeka u povijestiu oblicima uže i šire obitelji i u njima sadrža-nim vidovima društvenosti, zatim u ostvarenjupotreba (potrebe su uvijek individualne, ali uv-jeti i postignuća njihova su u ljudskom društvu,u zajedništvu), osobito u tokovima rada; po-tom, u mogućim načinima i sadržajima među-ljudskih odnosa. Ukratko, u zbiljnosti ljudskogpostojanja i u višeslojnoj ljudskoj prirodi broj-ne su osnove, poticaji i izražavanja načela za-jedništva-solidarnosti -međusobnosti.

Međutim, uz zajedništvo kao istinsko ljud-sko obilježje, postoji i njegovo poricanje usuprotstavljanju, isključivosti, egoizmu (sličnosupostojanju opreka jednakost-nejednakost,snošljivost-nesnošljivost, sloboda-nesloboda).

Zajedništvo, solidarnost se izražava mišlju- svi za jednoga, jedan za sve."

Kao najviša razina zajedništva, pak, javljase vrijednosno načelo ljudskosti, čovječnosti,humanosti - "Maxima inter homines bonasunt iustitia et humanitas.">

Ljudskost u smislu davanja, žrtvovanja, sa-moodricanja, krajnje nesebičnosti, jednom ri-ječju: CINITI DOBRO (largo sensu)!

Dakle, zajedništvo lišeno simetrije očeki-vanog uzvrata (u potporu dijelom i misao A.Gidea - "potisnuti u sebi pomisao o zasluzi utome leži veliki kamen spoticanja za duh"!),kao, npr. skrb o nemoćnima, bolesnima, do-brovoljno davanje krvi, pogibeljnost pojedinihpoziva i pojedinih poslova."

Miličić 1(: Socijalna država, država blagostanja

Dragocjena potpora u stvarnim približava-njima, u postignuću vječno nedostižnog načelajednakosti, te načela snošljivosti ljudi je upra-vo ozbiljenje načela zajedništva (sloge, jedin-stva).

Ako načelo jednakosti utvrdimo početnim,usmjerujućim vrijednosnim načelom, tada mo-žemo reći da mu (dijalektički) "nasuprot" sto-je načelo snošljivosti, slobode i načelo zajed-ništva, kao oposebljenja ljudske situacije, od-nosno kao uvjeti ljudskosti (condition humai-ne, Malraux); načelo slobode kao osnova oz-biljenja čovjeka individuuma (samoodržanje,samosvojnost) i načelo zajedništva kao ozbi-ljenje roda -ljudi (supostojanja, suživota).

Među potrebama, u skupini potreba sigur-nosti, kao neporecivim osnovama tzv. socijalnedržave, na prvom mjestu vidim sigurnostzdravlja.

Kao prva potreba sigurnost, sigurnostzdravlja prispodobiva je s potpunošću civiliza-cijskih zahtjeva duševnog i tjelesnog zdravlja.Sredstva kojima ju je moguće preventivno osi-gurati su, osim medicinskih, i sva ona preven-tivna djelovanja s kojima se postižu opći uvjetikakvoće življenja, na primjer, pogodna životnačovjekova okolina (prirodna, radna, obitava-nja)? te kultura življenja, uključujući i tjelesnukulturu. Posebnu važnost ima primarna, se-kundarna i tercijarna zdravstvena zaštita pu-tem ustanova zdravstva kao javne djelatnosti itehnika ozdravljenja od bolesti, odnosno su-stav zdravstvenog osiguranja.

Druga bitna potreba sigurnosti čovjeka,materijalna sigurnost, u sebi objedinjuje šestpodvrsta sredstava ili sustava sredstava (nao-brazbu, zaposlenje, materijalna dobra, mirovi-nu, zaštitu socijalno ugroženih, zaštitu od iz-vanrednih okolnosti).

Vrijednosna načela i vrijednosti-sredstva,uključena u ostvarenje potreba materijalne čo-vjekove sigurnosti su razorodna, s raznih po-sebnih područja i vrlo su složene naravi.

4 Ibid. "Homo est sociale animal et in commune genitus., (čovjek je društveni živi stvor i rođen za zajednicu ... ), Homo inauditorium mutuum genitus est (čovjek je rođen za međusobno potpomaganje)", Doroghy, 1966.:143; "nema čovječjeg životakoji bi bio ograničen isijučivo na samog sebe. Svaki živi i postoji u isto vrijeme i svijeta radi", lhering, 1894.:51,52. Ili, tvrdnjaWroblewskog daje ljudska koegzistencija nužan obik ljudske egzistencije, Wroblewski, 1987.:70. Čovjek, kaže Supek " ... i kadnajviše naglašava svoju osobu ostaje društveno biće ... i ... ta dijalektika skupnog i osobnog prožima cijelu ljudsku svijest, a nalazikatkad svoje iluzorno rješenje poricanjem jedne ili druge strane", Supek, 1979.:331. "Bratstvo je afekt povezanosti prema jed-nom cilju ... zajedničkom cilju", Bloch, 1977.:159; Cota, 1981:.:256.

5 Pravednost i čovječnost jesu najveća dobra među ljudima, Romac, 1988.:379.

u Vidjeti o zajedništvu Lozina, 1987.:561; Bloch, 1977.:i09; Biblija, Duguit i dr.7 Vidjeti "Ekološke ... ", 1989., Wroblewski, 1980.:669.

262

Rev. soc. polit., god. V,br. 4 str. 261-267, Zagreb 1998.

Potreba naobrazbe - kao sredstvo pretpo-stavlja sustav naobrazbe (osobe, sredstva, pro-grame) uobičajen u više razina i u skladu s po-trebama pojedinca i zajednice, prilagodljiv sa-držajima, oblicima, načinima promijenjenimzahtjevima i okolnostima. Treba biti dostupansvakome u jednakom stupnju vjerojatnosti, uzslobodu u odabiru naobrazbe. Nadalje, ova jepotreba jedna od osnovnih pretpostavki (sred-stvo) iduće podvrste - potrebe zaposlenja (mo-guće je, dakako, i obrnuto međuuvjetovanje).No, još je važnija povezanost ovih dviju pod-vrsta materijalne sigurnosti s podvrstom potre-ba materijalnih dobara.

Potreba zaposlenja odnosno rada, kao vri-jednost-sredstvo je ograničena prirodnim idruštvenim materijalnim dobrima, sklopomljudskih sposobnosti, naobrazbom i dr. Materi-jalna dobra su.js jedne strane, osnova ozbilje-nja potrebe za zaposlenjem (usp. ekonomskoiseljavanje), i s druge strane, ta ista dobra suposljedak čovjekova rada,"

Uz potrebu zaposlenja vezano je i važnovrijednosno načelo - načelo rada s brojnimideologijskim okružjem ("pravo na rad"). No,načelo je rada bez materijalnog jamstva zapo-slenja, samo zanimljiva i, prečestom upotre-bom, obezvrijeđena deklaracija," Osnovna na-čela jednakosti, snošljivosti, slobode i zajedni-štva postaju itekako važna u ostvarenju potre-be naobrazbe i, pogotovo, potrebe zaposlenja.

Potrebe za materijalnim standardom doba-ra, koja, kao opći instrumentalni fond stoje lju-dima na raspolaganju u njihovoj djelatnostiobnavljanja svog života i u ostvarenju svojihvrijednosti-ciljeva, odnosi se na sredstva vrlorazličita sadržajem, vrstama i načinima njihoveupotrebe. U tom smislu ova potreba najprijepretpostavlja: rad, organizaciju i sredstva rada,dobit, vlasništvo itd. U oživotvorenju ovih vri-jednosti-sredstava mogu supostojati i sukoblja-vati se razna vrijednosna načela. Na primjer,načelo "svakome prema radu" prema načelu"svakome prema potrebama", odnosno načelo"svatko prema sposobnostima", "svakome pre-ma potrebama" (za E. Blocha je ovo načelonajviše tzv. subjektivno pravo).

Miličić v.: Socijalna država, država blagostanja

No, u stvarnosti postoje brojna ograničenjau ispunjavanju i ovih načela. U prvome redu, sobzirom na nejednakosti ljudi u sposobnosti"ma, društvenom položaju i dr., ali i s obziromna prijepore načela raspodjele prema radu(mogućnosti i mjerila prosudbe rada, mjerilatržišta, "prirodne" prednosti i dr.), te zbogistodobnog postojanja i drugih načela raspod-jele - po zaslugama, po uloženim sredstvimaitd.; zatim s obzirom na mogućnost obezvrje-đivanja načela raspodjele višestrukim, izrav-nim ili neizravnim preraspodjelama, ovisno oosobama, namjenama i drugome. Da i ne go-vorim o stvarnoj nemogućnosti uspostavljanjapravičnog načela raspodjele u društvu oskudi-ce, ali i 'u svim povijesno dosad ozbiljenim dru-štvima, čije je gospodarstveno stanje još dale-ko od potrebitog stupnja tehnološke razvijeno-sti koji bi omogućavao odgovarajuću raspodje-lu. Pa i samo načelo zajedništva omogućavatek približavanje, ali ne i dosezanje načela jed-nakosti, te načela snošljivosti u raspodjeli do-bara.!?

Potreba za materijalnim dobrima pretpo-stavlja, nadalje, vrijednosti sredstva i upotreb-ne vrijednosti osobnog, obiteljskog i društve-nog standarda prehrane, odjeće, boravka, op-reme stanovanja, komunalne' ·infrastrukture(kao što su vodovod, čistoća, kanalizacija,ptt-promet, izvori energije, javni promet itd.).Jedno od središnjih mjesta supostojanja ilijiprijepora pojedinačnoga prema zajedničkome,pojedinačnoga i zajedničkoga prema domi-nantnome, te na razinama društvene organizi-ranosti (državna iliji međunarodna zajednica),jest upravo u ovim podvrstama potreba sigur-nosti (potrebi zaposlenja i potrebi za materi-jalnim dobrima), osobito oko vlasništva.

" ... naš je cilj da budemo mnogo, a ne daimamo mnogo. Ako sam ono što imam i ako jeto što imam izgubljeno, tko sam ja onda?..Dok je imanje zasnovano na nečemu što seupotrebom smanjuje, bivstvovanje se praksomrazvija." (Fromm).

"Život poslovna čovjeka je prisilan; a bo-gatstvo bjelodano nije dobro koje tražimo: onoje, naime, korisno samo radi nečega drugoga."(Aristotel). II

8 Vidjeti Marshall, 1987.:54.• Ovdje je, ali inače, dragocjen stav Hobbesa: "pravo na cilj sadrži i pravo na sredstvo." Hobbes, 1961.:119.U protivnom je

"pravo" na cilj bespredmetno, "iluzorno", "ideološko-politička floskula", puka izjava!10 Usp. Županov, 1983.:85,116;Tintić, 1969.:1.:58.II Fromm, 1986.:27,119; Aristotel, 1992.:1096a.

263

'",. .. '

Rev. sac. polit., god. V,br. 4 str. 261-267, Zagreb 1998.

Potreba sigurnosti osoba u mirovini je idu-ća podvrsta potreba materijalne sigurnosti.Dobra organizacija i, posebice, mjerila u miro-vinsko-invalidskoj sigurnosti čine vrijednosti--sredstva u postignuću potrebe sigurnosti oso-ba u mirovini.

Potrebu sigurnosti ljudi socijalno ugrože-nih moguće je zadovoljiti vrijednostima-sred-stvima svakako materijalnima, odgovarajućimuređenjem primjerenih ustanova, te mjerilimaprema načinima i vrstama ugroženosti.

Potreba sigurnosti u izvanrednim okolno-stima kao posljednja podvrsta među potreba-ma materijalne sigurnosti obilježena je sličnimvrijednostima-sredstvima kao i prethodne pod-vrste, dakle, dovoljna materijalna dobra, odgo-varajuća organiziranost itd.

Slijedom prethodnoga, predanje tzv. soci-jalne države prepoznaje, kao svoja oposebljen-ja, sljedeće vrijednosti:

- "...socijalno osiguranje, socijalno part-nerstvo, suodlučivanje, tarifno pravo"12; ili

- "mjere poticanja dohotka djelatnika, po-moć osobama s nedostacima, prijepor nezapo-slenosti itd."13; ili kao najprimjerenije, vrijed-nosna lista (revidirane) Europske socijalne po-velje:

- "Pravo - na rad, - na primjerene uvjeterada, - na sigurne i zdrave uvjete rada, - napravičnu plaću, - organiziranja, - na kolektiv-no pregovaranje, - djece i mladeži na zaštitu, -zaposlenih žena na zaštitu materinstva, - naprofesionalnu orijentaciju, - na profesionalnuizobrazbu, - na zdravstvenu zaštitu, - na soci-jalnu sigurnost, - na socijalnu i medicinsku po-moć, - na korištenje socijalnih usluga, - hendi-kepiranih osoba na autonomiju, socijalnu inte-graciju i participaciju u životu zajdnice, - obi-telji na socijalnu, pravnu i ekonomsku zaštitu,- djece i mladeži na socijalnu, pravnu i eko-nomsku zaštitu; - na obavljanje plaćene djelat-

Miličić v.: Socija1ml država, država blagostanja

nosti na teritoriju drugih stranaka, - radnikamigranata i njihovih obitelji na zaštitu i po-moć, - na jednakost šansi i tretmana u zapo-šljavanju i profesiji bez diskriminacije s obzi-rom na spol, - na informiranje i konzultiranje,- na sudjelovanje u određivanju i poboljšanjuuvjeta rada i radne sredine, - starijih osoba nasocijalnu zaštitu, - na zaštitu u slučaju otkaza,- zaposlenika na zaštitu potraživanja u slučajuinsolventnosti poslodavca, - na dostojanstvorada, na jednakost šansi i tretmana zaposleni-ka koji imaju obiteljske odgovornosti, - pred-stavnika zaposlenika na zaštitu u poduzeću ina pogodnosti koje im pripadaju, - na informi-ranje i konzultaciju u proceduri kolektivnogotpuštanja, - na zaštitu od siromaštva i socijal-nog isljučenja, - pravo na stan, ... "14

Ovodobno se upozorava na "Krizu socijal-ne države koja je nastala 1975."15 te tim povo-dom obnavljanje, "renesansu'v" zamisli gra-đanskoga (civilnoga) društva.

Na dogmatskoj razini sustava prava u nasimamo "Republika Hrvatska jedinstvena je inedjeljiva demokratska i socijalna država" (čl.1/1 URH), kao i supra u navedenome čl. 3URH, između ostaloga i dogmatsko uobliče-nje "socijalne pravde".

"Hrvatska je po Ustavu socijalna država,ali je socijalna država u krizi, posebice kao'država blagostanja'. Preuzela je deklarativnoterete koje ne može u praksi obavljati. Potreb-ne su temeljite promjene. Iz socijalnog naukaCrkve pružaju se perspektive za mogući preo-bražaj ... razvit će se u Katoličkoj crkvi tzv. 'so-cijalni nauk' ... nakon velike socijalne encikli-ke Rerum novarum 1891. ... U enciklikama sa-dašnjga Pape Socijalna skrb (1987.) i Stota go-dina (1991.) solidarnost dobiva središnje mje-sto";'?

Na tragu bitnih prijepora tzv. socijalne. države u nas, antologijske su vrijednosti misli, s

12 Staatslexikon, 1989.13 Givetz, 1972.

14 Europska socijalna povelja 1961. (revidirana 1991., no nije na snazi), navedeni naslovi pojedinih članaka prema Revja zasocijalnu politiku br. 111997.:41 i dalje (gdje je i cjeloviti tekst Povelje).

15 Pusić, 1996.:212, ibidem Igličar, 1991.:93.16 Stav Igličara, 1991.:93.

17 Valković, 1996.:217-219. Vidjeti o tzv. socijalnoj državi James, 1959.:214 i dalje; Girvetz, 1972.:512; Arnaud, 1993.:241;"Social Justice ... " (tema) 1985.; Albrecht, 1988.:740, 741; Adomeit, 1991.:13; Hayek, 1994.:39; Bobbio, 1992.:25; Flei-ner-Gerster, 1986.:435; Bockenforde, 1991.:217; Miller, 1989.; Friedman, 1985.:202; Igličar, 1996.:118; Pavčnik, Polaj-ner-Pavčnik, Vedam-Lukić, 1997.:277;, Ravnić, 1996.:239; Puljiz, 1996.:45; Potočnjak, 1992; "Hrvatska ... ", 1996.:3-4, 1997.:1,1997.:4; Milardović, 1995.; "Hrvatska ... " 1997.

264

Rev. soc. polit., god. Ji" br. 4 str. 261-267, Zagreb 1998.

izuzetnom ćudorednom težinom Osobe i po-ložaja Osobe zagrebačkog nadbiskupa JosipaBozanića, sa smislom i dosegom mudrosti idramatičnosti, zamjetno uopćene, a istodobnokrajnje prepoznatljive i vjerodostojne, u poru-kama o blagdanu Božića 1997. i Uskrsa 1998.:

" ... Iz Božića za kršćane izvire poziv na so-lidarnosti u svimpravcima svakidašnjeg života.Nagle promjene političkog i gospodarskog su-stava omogućile su brzo bogaćenje pojedinacai sveveće siromašenje brojnih građana. Na dje-lu je grijeh struktura što su ih omogućili zakonii propisi, kojim prvotni cilj nije bio opće dobročovjeka i zajednice ... Čvojek je vrhovna vri-jednost izvan svih ovozemnih vrednota ....

Stoga Crkva prosvijetljena otajstvom Boži-ća, poziva na solidarnosti s mladim ljudima ko-ji završavaju svoje školovanje a ne vide moguć-nost zaposlenja, s radnicima koji su pod priti-skom otpuštanja od posla ostavljeni na milost inemilost novih gospodara, s majkama i očevi-ma koji svojim radom ne mogu zaslužiti po-trebna sredstva za život svojih obitelji, s umi-rovljenicima, izbjeglicama, prognanicima i po-vratnicima. Ovo naše društvo, koje je tranzici-ju provodilo u prilikama kad je pozornost bilausredotočena na ratna događanja, u ovom po-slijeratnom vremenu pozvano je da bitno prei-spita teške socijalne prilike u kojima se našaovelik dio pučanstva, osobito u našim gradovi-ma ....

Živjeti evanđeosko siromaštvo znači bitislobodan u odnosu na svoja dobra (gospodar-ska, kulturna, profesionalna i druga) i znati ihdijeliti. Ali to znači i biti za siromašne, to jestbiti na njihovoj strani u jednom povlaštenomkulturnom i djelatnom izboru, koje nikoga neprivilegira niti ikoga zapostavlja, ali kojeprvotnu pozornost posvećuje onome koji je upotrebi. Biti sa siromašnima znači, koliko jemoguće, iznutra razumjeti i shvatiti uvjete i si-tuacije u kojima se nalaze oni kojima nedosta-ju osnovne stvari za život: od kruha do rada iod pažnje do zdravlja ....

Ovdje želim naglasiti važnost novih odnosaizmeđu skupina i zajednica u našemu hrvat-skom društvu. Dijalog, tolerancija, uvažavanjedemokratskih procedura, ublažavanje radika-liziranih društvenih odnosa, nastojanje oko ši-rokog usuglašavanja, stavljanje općeg dobra iz-nad uskih stranačkih, grupnih i lokalnih intere-sa - novo je ime za pomirenje u današnjoj Hr-vatskoj."

Miličić v.: Socijalna država, država blagostanja

" ... Ne težiti samo da imamo više, nego na-stojati da budemo više....

Vjernicima u Hrvatskoj potreban je novinavještaj nade. U hrvatskome društvu svjedocismo širenja ozračja beznađa. Iza nas je teškodoba komunističkog totalitarizma, razdobljebuđenja novih nada koje je donijelo oslobo-đenje od hegemonističkog režima i ostvarenjevlastite države, zatim vrijeme Domovinskograta, stradanja, žrtava i rana. Sada, pak, kao damnogi upadaju u neku duhovnu prazninu. Tak-ve prilike najviše osporavaju naši mladi svojimponašajern, stavovima i ispadima. Oni na tajnačin upućuju nama, starijima i odgovornima,hitan poziv na promjenu i obnovu.

Svjesni smo da su se, gledajući globalno, uHrvatskoj dogodile velike stvari. Uspostavadržave s potrebnim ustanovama program jekoji traži vrijeme, ljude, znanje i iskustvo. Me-đutim, to nas ne smije uspavati i ostaviti s po-gledom okrenutim prema prošlosti. Treba gle-dati u budućnost. Crkva osjeća da ne smije šut-jeti. Ona je svjesna da - poslušna Evanđelju, aiz ljubavi prema hrvatskom narodu i svim gra-đanima naše domovine - treba biti savjest udruštvu u kojem djeluje.

Čini nam se da je duhovna praznina poslje-dica i nastojanja koja su nekim ovozemnimstvarnostima pridavale religijsku dimenziju, azatim i neodgovorna obećanja, pa i neopravda-na povjerenja. Zabrinjava nas što se gubi pov-jerenje prema državnim i lokalnim ustanova-ma, te upravno pravnom sustavu, a sve se viševjeruje u posredništva, preporuke i poznan-stva. Zapažamo da se u javnosti stvara nekiosjećaj nepovjerenja prema inozemnim usta-novama i nastojanjima, a da se otvoreno neanaliziraju uzroci i razlozi tih situacija. Takvajavnost naciju može dovesti do bolesnog sta-nja. A u isto vrijeme sa žalošću primjećujemoda moralni poroci "zapada" osvajaju naše pro-store kao, primjerice, droga. Mnogi naši gra-dovi i mjesta su bez primjerenog zakonodav-stva i bez službe učinkovite kontrole ...

Ti i drugi razlozi uzrok su duhovnoj prazni-ni i beznađu .... Ovime se ne želi nikoga suditi,nego se sve, a osobito odgovorne, zove na bud-nost, promjenu i obnovu. Crkva govori i u imeonih čije se riječi ne čuju, ili se ne žele čuti.Ovdje mislim u prvom redu na roditelje kojistrepe nad budnošću svoje djece ... ".

Mislim da je nakon i pored ovih neporeci-vih i trajnih poruka zagrebačkoga nadbiskupa,prijeko potrebno ukazati na zamjetnu neprim-

265

Rev. sac. polit., god. V,br. 4 str. 261-267, Zagreb 1998.

jerenost U zamisli, u prihvaćanju i pristajanjuCrkve na obnavljanje a, navlastito, na gradnjunovih crkvenih zdanja, dok je god toliko jada,tuge i čemera koje nadasve opravdano proka-zuju božićna i uskršnja poruka.

LITERATURA

Adomeit, K. (1991.) Sozialstaat und Arbeitslosigkeit(u "Staatrecht ... ) str. 13-25.

Albrecht, A., (1988.) Rechtsstaat, SL., B.4, HV, Frei-burg, str. 737-747.

Aristotel, (1992}Nikomahova etika, HSN, Zagreb,str. 360.

Arnaud, A. J. (1993.) Dictionnaire encyclopedique detheorie et de sociologie du droit, LGDJ, str. 758.

Beveridge, W. H. (1944.) Full Employment in a FreeSociety, London.

Bloch, E., (1977.) Prirodno pravo i ljudsko dostojan-stvo, ICK, Beograd, str. 299.

Bobbio, N. (1992.) Liberalizam i demokracija, NL,Zagreb, str. 149.

Bockenforde, E. W. (1992.) Rechtsstaat, HWp, B. 8,Sv, Basel, str. 332-342.

Cotta, S. (1981.) La coesistenza come fundamentoontologico del diritto, RIFD 2: 256-268.

Doroghy, Z. (1966.) Blago latinskog jezika, MH, Za-greb, str. 513.

Ekološke dileme (zbornik) (1989.) SOH, Zagreb, str.261.

Europska socijalna povelja (1997.) Revija za socijal-nu politiku 1: 41-55.

Fleiner-Gerster, T. (1986.) Theorie generale de l'Etat,PUF, Paris, str. 517.

Freidman, L. M. (1985.) A History of American Law,Tb, New York, str. 781.

Fromm, E. (1966.) Čovjek za sebe, Naprijed, Zagreb,str. 245.

Fromm, E. (1986.) Imati ili biti, Naprijed, Zagreb,str. 221.

Girvetz, H. (1972.) Welfare State, lESS, T. 15-17, str.512-520.

Hayek, F. (1994.) Politički ideal vladavine prava, ŠK,Zagreb, str. 87.

Hobbes, T. (1961.) Levijatan, Kultura, Beograd, str.642.

Hrvatska kao socijalna država (1996.) Revija za soci-jalnu politiku 3-4: 199-347.

Hrvatska kao socijalna država - Okrugli stol (1997.)Revija za socijalnu politiku 1: 21-55.

Hrvatska kao socijalna država - godinu dana poslije(1997.) Revija za socijalnu politiku 4: 367-391.

Igličar, A. (1991.) Teme iz sociologije prava, ULRS,Ljubljana, str. 204.

266

Miličić v.: Socijalna država, država bktgostanja

Ovome bi trebalo pridodati nezakonite ibezobzirne rastrošnosti vlasti (nalazi državnerevizije!) iliji još više i gore - nepostojanje uvi-da, nadzora i odgovarajućih pismenih tragovao rashodima MORH, MUp, i drugo.

Igličar, A. (1996.) Teme iz sociologije prava, spre-menj. i dopolnj. izd., ČZ ULRS, Ljubljana, str.266.

Ihering, R. (1894.) Cilj u pravu, sv. 1., OSKS, Beo-grad, str. 394.,

Ihering, R. (1895.) Cilj u pravu, sv. II., DSKS, Beo-grad, str. 497.

James, Ph. S. (1959.) Introduction to English Law,BCp, London, str. 485.

Lozina, O. (1987.) Neke napomene uz pojam soli-darnosti, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu3-4: 561-578.

Marshall, A. (1987.) Načela ekonomike, Cekade, Za-greb, str. 549.

Milardović, A. (priredio) (1995.) Socijalna država,Pan liber, str. 82.

Miličić, V. (1996.) Deontologija profesije liječnik,Život čovjeka i integritet liječnika - ćudoredna ra-skrižja bioetike, ST-PFZ, II., str. 123+LXXXIV.

Miličić, V. (1996.) Opća teorija prava i države,ST-PFZ, Zagreb, 1., III. izd. str. 226.

Miličić, V. (1997.) Načelo tolerance in pravo, P-Lj, što6-8, II., str. 335-351.

Miličić, V. (1997.) Opća teorija prava i države,ST-PFZ, Zagreb, 1., str. 328.

Miller, O. (1989.) SocialJustice, Cp' Oxford, str. 367.Pavčnik, M., Polajner-Pavčnik, A., Wedam-Lukić, O.

(ur.) (1997.) Temeljne pravice, CZ, str. 540.Potočnjak, Ž. (1992.) Pravo na štrajk, PF-SSSH, Za-

greb, str. 311.Puljiz, V. (1996.) Južrioeuropska socijalna država,

Revija za socijalnu politiku 1: 45-51.Puljiz, V. (ur.) (1997.) Hrvatska kao socijalna država

(Zadanosti i usmjerenja), CIO-SSSH, Zagreb,str. 221.

Pusić, E. (1996.) Uvjeti institucionalne stabilizacijesocijalne države, Revija za socijalnu politiku 3-4:201-217.

Ravnić, A. (1996.) Socijalna država i država blago-stanja, Revija za socijalnu politiku 3-4: 239-251.

Romac, A. (1988.) Minerva, Florilegij latinskih izre-ka, LG, Zagreb, str. 832.

Social Justice and Individual Responsibility in the Wel-fare State (tema) (1985.) ARSP, 8.24, str. 299.

Staatslexikon (1989.) VH, Freiburg.

Rel'. sac. polit., god. V, br. 4 str. 261-267, Zagreb 1998.

Supek, I. (1979.) Filozofija znanosti i humanizam,SNL, Zagreb, str. 366.

Tintić, N. (1969.) Radno i socijalno pravo, knj. I. NN,Zagreb, str. 700

Tintić, N. (1972.) Radno i socijalno pravo, knj. II., str.700.

Valković, M. (1996.) Solidarnost i pravda kao temeljsocijalne države, Revija za socijalnu politiku 3-4:217-239.

Miličić v.: Socijalno država, država blagostanja

Wroblewski, J. (1980.) Basic Axiological ProblemsHumanistic Values and Legal Protection ofEnvironnment, RIFD 4: 669-683.

Wroblewski, J. (1987.) Legal Philosophy and HumanCoexistence, RIFD. 1: 117-12l.

Županov, J. (1982.) Sociološka legitimnost vlasti,Godišnjak, V.1. str. 41-45.

Županov, J. (1983.) Marginalije o društvenoj krizi,Globus, Zagreb, str. 187.

Summary

A SOCIAL STATE, A WELFARE STATE

Vjekoslav Miličić

In the introductory part of the paper, the author makes a crucial statement in contri-bution to the discussion: to establish and to properly accomplish the organisation of awelfare state are among the crucial conditions of the moral credibility, moral justificationand legitimacy of the authorities. He then offers some bases for the understanding of a so-cial state.

The principle of tolerance and the principle of togetherness, as well a basic group ofneeds for safety, are considered by the author to be the presumptions and the precondi-tions for a welfare state, supported by the list of values of the European Social Charter.

The concluding part of the paper deals with the obvious and serious obstacles to theaccomplishment of a welfare state in the Republic of Croatia.

267