Upload
shelby-pearson
View
40
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Specijalističke akademske studije - Uvod u naučni rad -. KOHORTNE STUDIJE Prof. dr Ljiljana Marković-Denić. EPIDEMIOLOŠKE STUDIJE. OPSERVACIONE - Deskriptivne - Ekološke - Analitičke: kohortne i anamnestičke - Studije preseka INTERVENTNE - Eksperimentalne. Cilj časa. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Specijalističke akademske studijeSpecijalističke akademske studije- Uvod u naučni rad -- Uvod u naučni rad -
KOHORTNE STUDIJEKOHORTNE STUDIJE
Prof. dr Ljiljana Marković-Prof. dr Ljiljana Marković-DenićDenić
EPIDEMIOLOŠKE EPIDEMIOLOŠKE STUDIJESTUDIJE
OPSERVACIONEOPSERVACIONE - - DeskriptivneDeskriptivne
- Ekološke- Ekološke
- Analitičke:- Analitičke: kohortnekohortne i i anamnestičkeanamnestičke
- Studije preseka- Studije preseka INTERVENTNEINTERVENTNE - - EksperimentalneEksperimentalne
Cilj časaCilj časa
Nakon časa studenti bi trebalo da mogu Nakon časa studenti bi trebalo da mogu da:da:
1. Formulišu hipotezu1. Formulišu hipotezu
2. Definišu populaciju 2. Definišu populaciju
3. Definišu ekspoziciju3. Definišu ekspoziciju
4. Odrede tip kohortne studije 4. Odrede tip kohortne studije
5. Znaju kako se izračunavaju stope i rizici5. Znaju kako se izračunavaju stope i rizici
6. Tumače rezultate studije6. Tumače rezultate studije
KOHORTNE STUDIJEKOHORTNE STUDIJEKohorta:Kohorta: grupa ljudi sa grupa ljudi sa zzajedničkim iskustvomajedničkim iskustvom
KOHORTNE STUDIJEKOHORTNE STUDIJE Kohorta:Kohorta: grupa ljudi sa grupa ljudi sa zzajedničkim iskustvomajedničkim iskustvom mesto boravkamesto boravka godina rođenjagodina rođenja ista profesija ista profesija godina upisa na fakultetgodina upisa na fakultet
drugom zajedničkom karakteristikomdrugom zajedničkom karakteristikom učešće u lovuučešće u lovu na zajedničkom ručkuna zajedničkom ručku boravak u zdravstvenoj ustanoviboravak u zdravstvenoj ustanovi učesće na istoj omladinskoj akcijiučesće na istoj omladinskoj akciji
“ “stidenti specijalististidenti specijalističkih akademskih čkih akademskih studijastudija” 2010/2011” 2010/2011
FAZE IZVOĐENJA FAZE IZVOĐENJA KOHORTNE STUDIJEKOHORTNE STUDIJE
Izbor kohorteIzbor kohorte Obezbeđenje podataka o izloženostiObezbeđenje podataka o izloženosti Podela na izložene i neizložene Podela na izložene i neizložene
agensuagensu Praćenje učestalosti oboljevanjaPraćenje učestalosti oboljevanja Utvrđivanje proporcije oUtvrđivanje proporcije obbolelih olelih
među izloženim i neizloženim među izloženim i neizloženim osobamaosobama
IZBOR GRUPA ISPITANIKAIZBOR GRUPA ISPITANIKA
Zavisi od naučnih saznanja, učestalosti Zavisi od naučnih saznanja, učestalosti ekspozicije, prirode istraživanjaekspozicije, prirode istraživanja
Posebno eksponirana grupa (Hirošima)Posebno eksponirana grupa (Hirošima) Određene profesije (Doll&Hill: lekari)Određene profesije (Doll&Hill: lekari) Zdravstveni osiguraniciZdravstveni osiguranici DobrovoljciDobrovoljci *Eliminišu se već obolele osobe*Eliminišu se već obolele osobe
Analitičke studije
Grimes & Schulz, 2002 (www)
DIZAJN KOHORTNE STUDIJE:
uzrok posledica
vreme
IZLOŽENOST Početak studijePojavabolesti
PROSPEKTIVNE KOHORTNE PROSPEKTIVNE KOHORTNE STUDIJESTUDIJE
vreme
IZLOŽENOSTPočetak studijePojava bolesti
EPIET (www)
RETROSPEKTIVNE KOHORTNE STUDIJERETROSPEKTIVNE KOHORTNE STUDIJE
IZLOŽENOST
vreme
Pojavabolesti Početak studije
EPIET (www)
Populacija
Osobe bez oboljenja
Izloženi
Oboleli
Neizloženi
Neoboleli
Oboleli
Neoboleli
PROSPEKTIVNA KOHORTNA STUDIJA
smer istraživanja
smer istraživanja
RETROSPEKTIVNA (ISTORIJSKA) KOHORTNA STUDIJA
vreme
vreme
KOHORTAKOHORTA
MODEL KOHORTNE STUDIJE
Izloženost(pušenje)
Oboleli(Ca pluća)
Nisu oboleli
Svega
Da (Eskponirani)Ne (Neeksponirani)
ac
bd
a+bc+d
a+c b+dUkupno
IZRAČUNAVANJEIZRAČUNAVANJE ((Incidencija, mortalitetIncidencija, mortalitet)) Interno poređenje:Interno poređenje:
- stopa incidenc- stopa incidenciije u grupi je u grupi eksponiranih/neeksponiraniheksponiranih/neeksponiranih
- - osobe-vreme izloženosti u imeniocuosobe-vreme izloženosti u imeniocu Kontrolna kohortaKontrolna kohorta
posebno izložena kohorta/kontrolnaposebno izložena kohorta/kontrolna Poređenje sa podacima opšte Poređenje sa podacima opšte
populacijepopulacije
MODEL KOHORTNE STUDIJE
IzloIzložženostenost(Pušenje)(Pušenje)
OboleliOboleli(Ca (Ca pluća)pluća)
Nisu Nisu obolelobolelii
SvegaSvega
DaDa (Eskponirani) (Eskponirani)NeNe (Neeksponirani)(Neeksponirani)
UkupnoUkupno
aacc
a+ca+c
bbdd
b+db+d
a+ba+bc+dc+d
a+b+c+a+b+c+dd
Stopa incidencije među eksponiranim: a/a+b
Stopa incidenicje među neeksponiranim: c/c+d
MODEL KOHORTNE STUDIJE
IzloIzložženostenost(Pušenje)(Pušenje)
OboleliOboleli(rak (rak pluća)pluća)
Nisu Nisu obolelobolelii
SvegaSvega
DaDa (Eskponirani) (Eskponirani)NeNe (Neeksponirani)(Neeksponirani)
UkupnoUkupno
aacc
a+ca+c
bbdd
b+db+d
a+ba+bc+dc+d
a+b+c+a+b+c+ddRR=Ince/Incne= a/(a+b)
c/(c+d)Relativni rizik(relative risk ili risk ratio)
Konzumacija sladoleda i obolevanje od gastroenteritisa
Jeli sladoled
Bolesni Bez bolesti
Svega
dane
a (43)c (3)
b (11)d (18)
a+bc+d46 29 75
Izloženost Oboleli Nisu oboleli Svega
Da (Eskponirani)Ne (Neeksponirani)
A 43C 3
B 11D 18
a+b 54c+d 21
ANALIZA I INTERPRETACIJA ANALIZA I INTERPRETACIJA REZUZLTATAREZUZLTATA
RELATIVNI RIZIK (RR): odnos rizika među izloženim ineizloženim osobama tj. odnos stopa incidencije izloženih i neizloženih
a/ (a+b) 43/54 79,6RR= = x100 = = 5,6 c/ (c+d) 3/21 14,3
MODEL KOHORTNE STUDIJE
IzloIzložženostenost(Pušenje)(Pušenje)
OboleliOboleli(rak (rak pluća)pluća)
Nisu Nisu obolelobolelii
SvegaSvega
DaDa (Eskponirani) (Eskponirani)NeNe (Neeksponirani)(Neeksponirani)UkupnoUkupno
aacc
a+ca+c
bbdd
b+db+d
a+ba+bc+dc+d
a+b+c+a+b+c+dd
AR=Ince - Incne Atributivni rizik
Atributivna frakcija izloženih: (proporcija obolevanja/umiranja u grupi izloženih koja bi se izbegla kada bi izloženost prestala) Ince - Incne /Ince
Atributivna frakcija populacije :proporcija obolevanja/umiranja u celoj populaciji koja bi se izbegla kada
bi izloženost prestala) Incp-Incne/Incp
(izražava verovatnoću pojave bolesti koja je direktno posledica izloženosti)(izražava verovatnoću pojave bolesti koja je direktno posledica izloženosti)
PREDNOSTI KOHORTNIH PREDNOSTI KOHORTNIH STUDIJASTUDIJA Merenje ishoda: incidencija među izloženim i neizloženim
Veličina faktora rizika može direktno da se kvantifikuje
Izračunavanje: relativnog rizika, atributivnog rizika
Moguće je otkriti retke ekspozicije (azbestoza-Ca pluća)
Vremenska veza između izloženosti i bolesti lako se dokazuje (u prospektivnim kohortnim
Mogu da se koriste kada randomizacija nije moguća
Mala pristrasnost izbora (selection bias) i informaciona pristrasnost (information bias), problem sećanja (recall bias)recall bias)
Moguće je izračunati vezu neke izloženosti sa više bolesti (pušenje- Ca pluća, ca laringsa, bronhitis)
NEDOSTACI KOHORTNIH NEDOSTACI KOHORTNIH STUDIJASTUDIJA
Dugo traju, skupe Broj ispitanika: veliki Nisu pogodne za izučavanje retkih
bolesti Nisu pogodne za izučavanje bolesti
sa dugim latentnim periodom Neočekivane promene u sredini
mogu izmeniti povezanost izloženosti i bolesti
Problemi: neodgovori, migracije ispitanika, izgubljeni iz praćenja
Primer kohortne studijePrimer kohortne studije- Pušenje i rak pluća -- Pušenje i rak pluća -
Zamislite da se živite sredinom predesetih Zamislite da se živite sredinom predesetih godina prošlog vek, kada se vrlo malo godina prošlog vek, kada se vrlo malo znalo o povezanosti pušenja i raka pluća.znalo o povezanosti pušenja i raka pluća.
- Prevalencija pušenja je oko 80% kod Prevalencija pušenja je oko 80% kod muškaraca uzrasta 45-50 g.muškaraca uzrasta 45-50 g.
- Incidencija raka pluća je u porastuIncidencija raka pluća je u porastuŽelite da vidite da li ima povezanosti između Želite da vidite da li ima povezanosti između
pušenja i raka pluća.pušenja i raka pluća.
Šta ćete najpre uraditi? Šta ćete najpre uraditi?
Doll i Hill su izveli studiju slučajeva i kontrola Doll i Hill su izveli studiju slučajeva i kontrola ((case-controlcase-control). Oni su poredili pušačke navike ). Oni su poredili pušačke navike kod osoba obolelih od raka pluća i pripadnika kod osoba obolelih od raka pluća i pripadnika kontrolne grupe. Kako je to bio novi tip studija, kontrolne grupe. Kako je to bio novi tip studija, bilo je mnogo primedbi. bilo je mnogo primedbi.
Kliničari su smatrali da nema realnog porasta Kliničari su smatrali da nema realnog porasta broja obolelih od raka pluća, već da se radi samo broja obolelih od raka pluća, već da se radi samo o boljoj dijagnostici ovog oboljenja. o boljoj dijagnostici ovog oboljenja.
- Vi ste sa još dva kliničara odlučili da pratite neku - Vi ste sa još dva kliničara odlučili da pratite neku grupu ljudi 20 narednih godina da bi ustanovili grupu ljudi 20 narednih godina da bi ustanovili da li postoji povezanost pušenja i raka pluća.da li postoji povezanost pušenja i raka pluća.
Koji tip studije nameravate da izvedete?Koji tip studije nameravate da izvedete?
OdgovorOdgovor
Prospektivnu kohortnu studijuProspektivnu kohortnu studiju
Koje od navedenih karakteristika su Koje od navedenih karakteristika su prednosti ovog tipa studije?prednosti ovog tipa studije?
a) Mogućnost da pokaže da ekspozicija a) Mogućnost da pokaže da ekspozicija predhodi ishodu (oboljenju)predhodi ishodu (oboljenju)
b) Može da da rezultate u vrlo kratkom b) Može da da rezultate u vrlo kratkom vremenskom perioduvremenskom periodu
c) Idealna za istraživanje retkih oboljenjac) Idealna za istraživanje retkih oboljenjad) Omogućava prevazilaženje problema d) Omogućava prevazilaženje problema
sećanja (recall bias)sećanja (recall bias)e) Mnogo jeftinija od drugih tipova studijae) Mnogo jeftinija od drugih tipova studija
Koje od navedenih karakteristika su Koje od navedenih karakteristika su prednosti ovog tipa studije?prednosti ovog tipa studije?
a) Mogućnost da pokaže da ekspozicija a) Mogućnost da pokaže da ekspozicija predhodi ishodu (oboljenju)predhodi ishodu (oboljenju)
b) Može da da rezultate u vrlo kratkom b) Može da da rezultate u vrlo kratkom vremenskom perioduvremenskom periodu
c) Idealna za istraživanje retkih oboljenjac) Idealna za istraživanje retkih oboljenjad) Omogućava prevazilaženje problema d) Omogućava prevazilaženje problema
sećanja (recall bias)sećanja (recall bias)e) Mnogo jeftinija od drugih tipova studijae) Mnogo jeftinija od drugih tipova studija
Koje od navedenih karakteristika su Koje od navedenih karakteristika su prednosti ovog tipa studije?prednosti ovog tipa studije?
a) Mogućnost da pokaže da ekspozicija a) Mogućnost da pokaže da ekspozicija predhodi ishodu (oboljenju)predhodi ishodu (oboljenju)
b) Može da da rezultate u vrlo kratkom b) Može da da rezultate u vrlo kratkom vremenskom perioduvremenskom periodu
c) Idealna za istraživanje retkih oboljenjac) Idealna za istraživanje retkih oboljenjad) Omogućava prevazilaženje problema d) Omogućava prevazilaženje problema
sećanja (recall bias)sećanja (recall bias)e) Idealna za istraživanje retke ekspozicijee) Idealna za istraživanje retke ekspozicijef) Mnogo jeftinija od drugih tipova studijaf) Mnogo jeftinija od drugih tipova studija
Koji su nedostaci ?Koji su nedostaci ?
a) Teškoće u kontinuiranom radu stučnjaka a) Teškoće u kontinuiranom radu stučnjaka koji vode studijukoji vode studiju
b) Moguće je neke pacijente izgubiti u b) Moguće je neke pacijente izgubiti u praćenjupraćenju
c) Visoka cena studija sa mnogo učesnika u c) Visoka cena studija sa mnogo učesnika u dugom periodudugom periodu
e) Teškoće u radu ukoliko je potrebna duga e) Teškoće u radu ukoliko je potrebna duga ekspozicija da bi do oboljenja došloekspozicija da bi do oboljenja došlo
f) Nemogućnost da se prati više oboljenjaf) Nemogućnost da se prati više oboljenja
Koji su nedostaci ?Koji su nedostaci ?
a) Teškoće u kontinuiranom radu stučnjaka a) Teškoće u kontinuiranom radu stučnjaka koji vode studijukoji vode studiju
b) Moguće je neke pacijente izgubiti u b) Moguće je neke pacijente izgubiti u praćenjupraćenju
c) Visoka cena studija sa mnogo učesnika u c) Visoka cena studija sa mnogo učesnika u dugom periodudugom periodu
e) Teškoće u radu ukoliko je potrebna duga e) Teškoće u radu ukoliko je potrebna duga ekspozicija da bi do oboljenja došloekspozicija da bi do oboljenja došlo
f) Nemogućnost da se prati više oboljenjaf) Nemogućnost da se prati više oboljenja
Odlučili ste se da u studiju Odlučili ste se da u studiju uključite sve lekare registorvane u uključite sve lekare registorvane u
SLDSLD
Šta je pozitivni aspekt izbora ovakve Šta je pozitivni aspekt izbora ovakve populacije?populacije?
Odlučili ste se da u studiju uključite sve Odlučili ste se da u studiju uključite sve lekare registorvane u SLDlekare registorvane u SLD
Šta je pozitivni aspekt izbora ovakve Šta je pozitivni aspekt izbora ovakve populacije?populacije?
a) Dobro definisana populacija, lako ju a) Dobro definisana populacija, lako ju je pratitije pratiti
b) Rezultati se lako generalizuju na b) Rezultati se lako generalizuju na druge populacijedruge populacije
c) Lekari su motivisani da učestvuju u c) Lekari su motivisani da učestvuju u studijistudiji
Pošto je definisana populacija, potrebno je Pošto je definisana populacija, potrebno je definisati kriterijume za uključivanje definisati kriterijume za uključivanje pojedinaca u studiju i definisati ekspoziciju.pojedinaca u studiju i definisati ekspoziciju.
Lekari su u upitniku morali da odgovore da li Lekari su u upitniku morali da odgovore da li su su
1)1) sadašnji pušači 2) bivši pušači ili 3) nepušačisadašnji pušači 2) bivši pušači ili 3) nepušači
Pušači i bivši pušači su odgovarali na pitanja o Pušači i bivši pušači su odgovarali na pitanja o broju popušenih cigareta, načinu pušenja, broju popušenih cigareta, načinu pušenja, uzrastu kada su počeli da puše i ukoliko su uzrastu kada su počeli da puše i ukoliko su bivši pušači koliko je vremena proteklo od bivši pušači koliko je vremena proteklo od kako su prestali da puše.kako su prestali da puše.
Koja je grupa eksponiranih a koja Koja je grupa eksponiranih a koja neeksponiranih osoba?neeksponiranih osoba?
Popunjeni upitnik je vratilo 78% Popunjeni upitnik je vratilo 78% lekaralekara..
Kako će se to odraziti na rezultate Kako će se to odraziti na rezultate studije?studije?
a) Javiće se greške u zaključivanju u odnosu a) Javiće se greške u zaključivanju u odnosu na ekspoziciju i oboljenje zbog velikog na ekspoziciju i oboljenje zbog velikog procenta onih koji nisu odgovoriliprocenta onih koji nisu odgovorili
b) Neće se javiti greška u zaključivanju b) Neće se javiti greška u zaključivanju ukoliko je ista proporcija eksponiranih koji ukoliko je ista proporcija eksponiranih koji su oboleli među onima koji su odgovorili i su oboleli među onima koji su odgovorili i koji nisu odgovorili na upitnikkoji nisu odgovorili na upitnik
c) Neće moći da se donese nikakav c) Neće moći da se donese nikakav zaključakzaključak
Deset godina je prošlo. Vi ste Deset godina je prošlo. Vi ste napredovali u karijeri, ali ste stalno napredovali u karijeri, ali ste stalno u kontaktu sa kolegama koji još rade u kontaktu sa kolegama koji još rade u studiji. Sada je potrebno da nekako u studiji. Sada je potrebno da nekako sumirate rezultate.sumirate rezultate.
Na koji ćete način to uraditi?Na koji ćete način to uraditi? Šta sve možete da izračunate?Šta sve možete da izračunate?
MODEL KOHORTNE STUDIJE
Izloženost(Pušenje)
Oboleli(rak pluća)
Nisu oboleli
Svega
Da (Eskponirani)Ne (Neeksponirani)
Ukupno
ac
a+c
bd
b+d
a+bc+d
a+b+c+d
RR=Ince/Incne=a/(a+b)
AR=Ince - Incne c/(c+d)
Izloženost(Pušenje)
Oboleli(rak pluća)
Nisu oboleli Svega
Da (Eskponirani)Ne (Neeksponirani)
Ukupno
(a)133(c)3
a+c
(b)2367(d)2497
b+d
(a+b)2500(c+d)2500
a+b+c+d
RR= Inc pušača/Inc nepušača=AR= Inc pušača - Inc nepušača=
Broj popušenih cigareta u toku dana
Oboleli od raka pluća
Zdravi Ukupno
1-14 22 789 811
15-24 54 789 843
25+ 57 789 846
nijedna 3 2497 2500
Ukupno 136 4864 5000
RR= AR=
Kakav zaključak možete da izvedete?Kakav zaključak možete da izvedete?
Age adjusted lung cancer incidence rates per 1,000 males per year for Connecticut (source: White, 1990)
Period 1935-39 1940-44 1945-49 1950-54
Rate: 9.7 13.0 20.6 31.1
Zajednička večera Zajednička večera ((CDC, CDC,
20002000))::
Prisustvovalo 80 osoba, anketirano 75Prisustvovalo 80 osoba, anketirano 7546 obolelo od gastroenteritisa, 29 nije 46 obolelo od gastroenteritisa, 29 nije
oboleloobolelo43 obolelih jelo sladoled43 obolelih jelo sladoled11 jelo sladoled, ali nije obolelo11 jelo sladoled, ali nije obolelo *I iz sladoleda i iz nosa osobe koja ga je *I iz sladoleda i iz nosa osobe koja ga je
pripremala izolovan identičanpripremala izolovan identičan Staphylococcus aureusStaphylococcus aureus
Populacija
Osobe bez oboljenja
Izloženi
Oboleli
Neizloženi
Neoboleli
Oboleli
Neoboleli
PROSPEKTIVNA KOHORTNA STUDIJA
smer istraživanja
smer istraživanja
RETROSPEKTIVNA (ISTORIJSKA) KOHORTNA STUDIJA
vreme
vreme
Izloženost Oboleli Nisu oboleli
Svega
Da (Eskponirani)Ne (Neeksponirani)
ac
bd
a+bc+d
Ukupno a+c b+d
Konzumacija sladoleda i obolevanje od gastroenteritisa
Jeli sladoled
Oboleli Nisu oboleli
Svega
DaNeUkupno
a (43)c (3) (46)
b (11)D (18) (29)
a+b (54)c+d (21) (75)
Izloženost Oboleli Nisu oboleli Svega
Da (Eskponirani)Ne (Neeksponirani)
A 43C 3
B 11D 18
a+b 54c+d 21
ANALIZA I INTERPRETACIJA ANALIZA I INTERPRETACIJA REZUZLTATAREZUZLTATA
RELATIVNI RIZIK (RR): odnos rizika među izloženim ineizloženim osobama tj. odnos stopa incidencije izloženih i neizloženih
a/ (a+b) 43/54 79,6RR= = x100 = = 5,6 c/ (c+d) 3/21 14,3
ATRIBUTIVNI RATRIBUTIVNI RIZIKIZIK: : razlika u razlika u učestalosti oboljenja između izloženih učestalosti oboljenja između izloženih i neizloženihi neizloženih
izražava verovatnoću pojave bolesti izražava verovatnoću pojave bolesti koja je direktno posledica izloženosti koja je direktno posledica izloženosti
AR= 79,6-14,3=55,3AR= 79,6-14,3=55,3
KONTROLNA KOHORTAKONTROLNA KOHORTA
Oktobra 1996.g: 35 novorođenčadi Oktobra 1996.g: 35 novorođenčadi umrlo zbog sepse u jednoj bolnici u umrlo zbog sepse u jednoj bolnici u BraziluBrazilu
KohortaKohorta:: novorođenčad primljena novorođenčad primljena 1,5,15,25 oktobra: 1,5,15,25 oktobra: 6666
obolelo od sepse: 6obolelo od sepse: 6 Kontrolna kohortaKontrolna kohorta: novorođenčad : novorođenčad
primljena 1,5,15,25 juna: primljena 1,5,15,25 juna: 5555
obolelo od sepse: 0 obolelo od sepse: 0
Opšta populacijaOpšta populacija (MMWR 1997, 46:29-32(MMWR 1997, 46:29-32))
Mesto boravka: 300 stanovnika Mesto boravka: 300 stanovnika jednog sela u Nemačkojjednog sela u Nemačkoj
Od 239 prisutnih, 200 je Od 239 prisutnih, 200 je anketirano i urađena analiza anketirano i urađena analiza antitela na antitela na Coxiella burnetiiCoxiella burnetii
49 osoba obolelo od Q groznice49 osoba obolelo od Q groznice
ANALIZA I INTERPRETACIJA ANALIZA I INTERPRETACIJA REZUZLTATAREZUZLTATA
GRANICE POVERENJAGRANICE POVERENJACI=CI=lnlnRRRR++αα[[((1/a)+(1/b)+(1/c)+(1/d))1/a)+(1/b)+(1/c)+(1/d))]]1/21/2
GRANICE POVERENJAGRANICE POVERENJA: C: CII= = ln ln 5,6+1,96 (1/43+1/11+1/3+1/18)1/2 5,6+1,96 (1/43+1/11+1/3+1/18)1/2
gornja granica poverenja: gornja granica poverenja: ln 3,602= ln 3,602= 36,736,7
donja granica poverenja:donja granica poverenja: ln -0,165 = ln -0,165 = 0,80,8
Ostvareni cOstvareni cilj časailj časa
1.Formulišu hipotezu1.Formulišu hipotezu
2. Definišu populaciju 2. Definišu populaciju
3.Definišu ekspoziciju3.Definišu ekspoziciju
4.Odrede tip kohortne studije 4.Odrede tip kohortne studije
5.Znaju kako se izračunavaju stope i 5.Znaju kako se izračunavaju stope i rizicirizici
6.Tumače rezultate studije6.Tumače rezultate studije