UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE ODSJEK: Saobraaj SMJER: Cestovni saobraaj PREDMET: Elementi sigurnosti cestovnih vozila

II CIKLUS STUDIJA

SPECIJALNI SISTEMI ZADRAVANJA PUTNIKA (POJASEVI SIGURNOSTI)

~seminarski rad~

Kandidat: Hakanovi Asmir Broj indexa: 305-CS

Mentor: Prof. dr Lindov Osman

Sarajevo, januar 2012.

SADRAJ1. UVOD ........................................................................................................................... 2 2. FIZIKA I DINAMIKA SUDARA ................................................................................ 3 2.1. Najvie vrijednosti G koje ovjek moe podnijeti ................................................. 4 3. SIGURNOSNI POJAS - SPASITELJ IVOTA .......................................................... 6 3.1. Najefikasniji spasitelj ivota .................................................................................. 7 3.2. Znaajan potencijal ................................................................................................ 7 3.3. Napori kompanije Volvo u razvoju i poveanju koritenja sigurnosnih pojaseva 9 3.4. Naini poveanja upotrebe sigurnosnih pojaseva .................................................. 9 3.5. Ispravno pozicioniranje pojasa ............................................................................ 11 3.6. Princip rada sistema sigurnosnih pojaseva u automobilu .................................... 11 3.6.1. Predzatezai .................................................................................................. 13 3.6.2. Ograniivai zatezanja (pritiska) pojasa ....................................................... 14 3.7. Izvedbe sigurnosnih pojaseva .............................................................................. 15 3.7.1. Sigurnosni pojas sa integrisanim zranim jastukom ..................................... 16 4. ZAKLJUAK ............................................................................................................. 18

1

1. UVOD Sigurnosni pojasevi su najvaniji meu elementima pasivne sigurnosti. Da bi se ljudsko tijelo zadralo u sjeditu prilikom sudara, konstruisani su sigurnosni pojasevi kojima je zadaa da ljudskom tijelu ne dopuste da se svojevoljno odvoji od sjedita, tj. da sprijee relativno kretanje tijela u odnosu na vozilo, kao i izbacivanje tijela iz vozila. Pojasevi se sami podeavaju prema vozau, putniku, dovoljno su zategnuti, a da pri tom ne ograniavaju kretanje tijela. Potrebno je samo da se podesi njihova visina, kako bi dijagonalni kai iao tano preko sredine ramena, preko kljune kosti. Sigurnosni pojasevi, kada se ispravno priveu, trebaju da zadre putnika u ispravnom poloaju sjedenja. Pojasevi u znatnoj mjeri smanjuju kinetiku energiju, spreavaju nekontrolisana kretanja koja mogu za sobom povlaiti teke ozljede obzirom da u sluaju direktnog sudara neprivezani putnici bivaju odbaeni prema naprijed i nekontrolisano udaraju o dijelove u unutranjosti vozila. Savremeni pojasevi su opremljeni pirotehnikim zatezaima koji znatno smanjuju vrijeme aktiviranja pojaseva, pa tako i zaustavni put tijela, ime se znatno umanjuje mogunost nagnjeenja grudnog koa. Kod pojaseva najnovije generacije uvedeno je ak i kontrolisano zatezanje pojaseva, pa se sila zatezanja postupno poveava, ime je postignuta maksimalna zatita grudnog koa. Kada su u pitanju sigurnosni pojasevi na zadnjem sjeditu, vae potpuno iste zakonitosti. Oni su podjednako efikasni kao i pojasevi na prednjim sjeditima, jer isti zakoni fizike vae i za putnike na zadnjim sjeditima (npr. udar vozila o prepreku pri brzini od 45 (km/h) prouzrokuje kretanje putnika i udar o prednje sjedite silom koja ekvivalentna teini od 3,5 (t)). Bez sigurnosnih pojaseva veliki udari mogu se odraziti i na putnike na prednjim sjeditima na koje nalijee putnik sa zadnjeg sjedita. Prema izvjetajima amerike Nacionalne agencije za sigurnost cestovnog saobraaja - NHTSA, sigurnosni pojasevi smanjuju smrtnost putnika ak i do 60% (ovisno od vrste vozila). Meutim, prema ispitivanjima pokazalo se da oko 50 % vozaa ispod 25 godina nije koristilo sigurnosne pojaseve redovno, to ukazuje na potrebu daljeg obrazovanja, pogotovo mlaih vozaa, o koristima sigurnosnih pojaseva. U ovom seminarskom radu e biti objanjen princip rada sigurnosnog pojasa i neki specijalni sistemi zadravanja putnika u vozilu.

2

2. FIZIKA I DINAMIKA SUDARA Zamislimo da se vozimo stalnom brzinom od 80 km/h. Tada je naa brzina (putnika) i brzina vozila praktiki ista. Zbog toga imamo osjeaj da se mi i vozilo kreemo kao jedna cjelina. Ali ako se nae vozilo sudari s betonskim stupom tada e inercije postati vozila i putnika Sila

nezavisne.

betonskog stupa naglo e zaustaviti vozilo, ali brzina kretanja putnika ostat e ista tada nevezani putnici mogu udariti licem u prednje staklo ili u sjedalo ispred sebe, prsnim koem u volan ili kontrolnu plou, a mogu biti i izbaeni iz vozila. Unutarnji organi putnika takoer se nastavljaju kretati - mozak e se komprimirati prema prednjem dijelu lubanje, srce, plua i bubrezi mogu udariti jedan u drugo ili u kosti. U nastojanju da se ovo upravo navedeno ublai, trebaju se koristiti pojasevi Njihova je za vezanje. daSlika.2 Sile koje djeluju na nevezane putnike pri sudaru Slika 1 Sile koje trpe putnici i vozilo prilikom koenja

namjena

privrste putnike za vozilo i da raspodijele razornu silu udarca na otpornije dijelove tijela, poveavajui tako ansu za preivljavanje, odnosno izbjegavanje tekih tjelesnih povreda i to ak za do 50%. Isto tako, i samo vozilo ima posebne zone koje trebaju ublaiti udarac, tzv. zone gnjeenja ili guvanja (engl. crumple zones). One se nalaze na prednjem i stranjem 3

dijelu vozila i napravljene su tako da se relativno lako mogu gnjeiti. Umjesto da se cijelo vozilo naglo zaustavi kada se sudari s preprekom, ono apsorbira i troi dio sile udarca na gnjeenje prednjeg ili stranjeg dijela vozila. Putnika kabina je puno vra kako se ne bi zguvala oko putnika. Naravno, zone gnjeenja ili guvanja tite putnike koji se kreu zajedno s vozilom, drugim rijeima, one koji su pojasom vezani za sjedalo vozila. Pojasevi za

vezanje namijenjeni su odraslim osobama i veu osobu po sredini tijela (preko kukova) i preko ramena. Na taj nain pojasevi usmjeravaju najveu silu zaustavljanja na prsni ko i zdjelicu. Da bi uspjeno obavljali svoj zadatak, pojasevi trebaju dobro pristajati osobi.Slika 3 Sile koje djeluju na vezane putnike pri sudaru

Pojas nije namijenjen za vezanje male djece i zato se trebaju koristiti djeje autosjedalice. 2.1. Najvie vrijednosti G koje ovjek moe podnijeti Negativan utjecaj sile kratkotrajne deakceleracije obino se kategorizira kao: 1. podnoljiv, 2. sa srednjim i tekim tjelesnim povredama te 3. smrtonosan. Podnoljive sile deakceleracije uzrokuju modrice i povrede nastale struganjem, ali ne uzrokuju tee tjelesne povrede. Sile koje uzrokuju srednje i teke tjelesne povrede izazivaju traumu, prijelome, napuknua i unutranje povrede organima kao to su jetra, slezena i mozak. Granice izdrljivosti - tolerancije na G za ovjeka procjenjuju se za odrasle 4

osobe koje su dobro vezane pojasevima i to s obzirom na smjer akceleracije. Testiranja se obavljaju na lutkama sa senzorima (crash dummies), ivotinjama i ljudima. Najnii prag tolerancije (dakle, ono to je najopasnije) na G je kod udara sa strane - 11 do 12 G u trajanju od 0,1 sekunde. Najvii prag tolerancije na G je kod udara sprijeda - ak i vie od 45 G u trajanju od 0,1 sekunde. Kod sudara vozila s betonskim stupom, stablom, zidom ili drugim vozilom u pokretu, nevezani putnici izloeni su sili od 120 G. U trenutku sudara uslijed sile deakceleracije (kratko vrijeme zaustavljanja, kratak put zaustavljanja) svaki nevezani objekt, ovisno o brzini, postaje tei za 30 do 60 puta. Tako i nevezana djeca - putnici u automobilu. Ako odrasla vezana osoba dri u naruju nevezano dijete mase od samo 5 kg tada u trenutku sudara teina djeteta postaje od 150 do 300 kg. ak i najjae ruke nee moi zadrati

takvo dijete da ne poleti dalje u

smjeru u kojem se do tada kretalo sada zaustavljeno vozilo. Ispravno vezane odrasleSlika 4 Simulacija kretanja tijela vozaa pri frontalnom sudaru bez koritenja sigurnosnog pojasa i sa sigurnosnim pojasom

naglo

osobe i djeca u autosjedalicama podloni su puno manjim silama te stoga imaju vee anse za preivljavanje.

5

3. SIGURNOSNI POJAS - SPASITELJ IVOTA Voza i putnici koji u vozilu nisu vezani sigurnosnim pojasevima, pri frontalnom udarcu u objekt ili pri izravnom sudaru s drugim automobilom nastavljaju let kroz i iz vozila, koje se gotovo trenutno zaustavilo zbog udara. Bez obzira kako se vrsto pri tome drite rukama ili ste oslonjeni nogama, odnosno drite upravlja, nemogue je svladati silinu udarca i sile koje pri tome djeluju. Neminovno, vozau ruke poputaju, tijelom nalijee na upravlja, lomi grudni ko, koljena se lome od udarca u armaturu ispod upravljaa, glavom ugara u vjetrobransko staklo. Suvoza kao iz katapulta izlijee, glavom naprijed, kroz vjetrobransko staklo iz kabine automobila. Putnici na stranjim sjedalima prelijeu prednja sjedala, glavama udaraju u vozaa i suvozae, tijelom lome naslone sjedala, a mogu i izlijetati iz kabine kroz vjetrobransko staklo. A najee se dogaa maloj djeci koja sjede izmeu sjedala. Ukoliko se sigurnosni pojas u automobilu ispravno koristi, anse za preivljavanje saobraajne nesree rastu za 50%. Sigurnosni pojas sa tri take uvrivanja bio je i ostao najvitalniji sigurnosni detalj u vozilu. U svakom se sluaju moe spasiti jo vie ivota ukoliko se povea upotreba

sigurnosnih pojaseva. Ono to sigurnosni pojas sa tri take uvrivanja ini jedinstvenim je injenica da poveava sigurnost za sve putnike, u svim vrstama saobraajnih nesrea. Ovo ukljuuje prednja, kao i zadnja sjedita. esto govorimo frontalnih o zatitnom efektu sudara, ali pojas titi

putnike i kod, na primjer, ispadanja iz vozila prilikom prevrtanja.

Sposobnost sigurnosnog pojasa daSlika 5 ovjek koji je razvio sigurnosni pojas u 3 take za Volvo 1959. godine

putnika zadri u sjedalu je od krucijalne vanosti. Ogroman

6

procenat od 75% ljudi koji ispadnu iz vozila prilikom nesree poginu. Kako je ve reeno, rizik od fatalnih ishoda i ozbiljnih povreda se, upotrebom pojasa, smanjuje za 50%. 3.1. Najefikasniji spasitelj ivota Nemogue je uobliiti u taan podatak o broju osoba ije je ivote spasio sigurnosni pojas od 1960-ih do danas, kada se poeo koristiti, jer u tom periodu ne postoji globalni statistiki podatak o sigurnosti na cestama. Procjenjuje se da je spaeno preko milion ivota, a puno vie od tog broja osoba je spaeno od ozbiljnih ozljeda zahvaljujui upotrebi sigurnosnog pojasa. U Evropi, procjenjuje se da sigurnosni pojas smanjuje broj fatalnih ishoda u saobraajnim nesreama za oko 40%. U EU u 2005. godini, procijenjeno je da je 11.700 vozaa preivjelo saobraajnu nesreu upravo zato jer su koristili sigurnosni pojas. Podatak samo za Njemaku je 2000 osoba. Da vozai nisu koristili pojas, broj rtava saobraajnih nesrea u Njemakoj te godine bi bio udvostruen. Procjene iz SAD-a za 2004. godinu pokazuju da je sigurnosni pojas spasio 15.200 ivota, to je za zajednicu znailo utedu od 50 milijardi dolara za trokove. 3.2. Znaajan potencijal Upotreba sigurnosnog pojasa se znatno razlikuje u razliitim krajevima svijeta. U nekim dijelovima, na primjer ostrvu Sakhalin u Rusiji, upotreba pojasa je manja od 3.8%. Najvii procenat upotrebe je u zemljama sa prosjenim primanjima, poput Francuske, Njemake, vedske, Australije i Kanade. U ovim je zemljama procenat putnika koji upotrebljavaju prednji sigurnosni pojas od 90 do 99%, a zadnji 80 - 89%. SAD imaju tradicionalno nizak procenat, zbog zakonske legislative u toj zemlji koja se odnosi na ovo pitanje. U svakom sluaju, SAD su dostigle rekordan procenat upotrebe sigurnosnih pojaseva u 2008. godini, sa prosjekom od 83% putnika koji ga koriste. U 2004. godini, u svijetu je registrovano je 620 miliona vozila , od ega oko 270 u Evropi i oko 202 miliona u SAD. Krajem 2008. godine, procjenjuje se da je ta brojka dosegla 800 miliona vozila. Globalno, predvia se da je broj poginulih u saobraajnim nesreama u 2008. godini dosegao nevjerovatnih 1.2 miliona ljudi. Najvei broj novih vozila i vozaa je u zemljama izvan Evrope i SAD-a.

7

Ogroman je problem to u velikom broju zemalja sa mnotvom vozila, vozai i dalje biraju opciju da ne koriste sigurnosne pojaseve. Potencijalno, pojas predstavlja daleko najveeg spasitelja ivota u saobraaju dananjice.

Slika 6 Procenat koritenja sigurnosnih pojaseva u raznim dravama

Procjenjuje se da bi sa svakim procentom povienog koritenja sigurnosnih pojaseva moglo biti spaeno 270 ivota godinje. Studije pokazuju da, ukoliko bi sve zemlje lanice EZ imale isti procenat koritenja pojasa kao zemlje sa najviim nivoom, moglo bi se spasiti i 7000 ivota godinje. Stoga je evidentno da postoji znaajan neeksploatisan potencijal u sigurnosnim pojasevima i industrijalizovanim zemljama koje imaju dugu tradiciju koritenja automobila. Potencijal je ak i vei u dijelovima Azije, June Amerike i Afrike, gdje se broj automobila poveava izuzetno brzo. Kada bi upotreba pojasa u ovim regionima dosegla Evropsku razinu, deseci hiljada ivota mogu 8

biti spaeni. U konanici, ovo bi znailo stotine hiljada spaenih ivota godinje, globalno gledajui. 3.3. Napori kompanije Volvo u razvoju i poveanju koritenja sigurnosnih pojaseva Od 1960-tih, Volvo Cars je najvie radio na poveanju koritenja pojaseva. Na primjer, Nils Bohlin je vodio dugu prezentacijsku turu, povezanu sa prezentacijom pojasa sa tri take uvrivanja u SAD, kako bi uvjerio to vei procenat javnosti u korisnost upotrebe pojasa. Posljednjih godina Volvo je postao dijelom kampanja poput Buckle up (Vei se), a u isto je vrijeme kompanija kontinuirano radila kako bi sigurnosni pojas uinila jo efikasnijim i lakim za upotrebu. Uprkos tome, jo uvijek su neophodni dodatni napori vlasti i privatnih kompanija, kako bi se dosegao to vei broj upotrebe pojaseva u svijetu. 3.4. Naini poveanja upotrebe sigurnosnih pojaseva Pojasevi jednostavniji za upotrebu, kao i predstavljanje podsjetnika u vozilima da se pojas treba vezati, pokazali su se najefikasnijim metodama. Uz to, zakonske odredbe, kampanje i pojaana kontrola su glavni faktori poveanja upotrebe sigurnosnih pojaseva. Obavezno koritenje pojasa je vjerovatno najuspjenija mjera nadlenih organa u ouvanju ivota na cesti. Zakonska odredba koja nalae da sva vozila budu opremljena sigurnosnim pojasom bila je predstavljena jo davnih ezdesetih godina. Ipak, tek je 1971. godine prvi takav zakon stupio na snagu. Bilo je to u dravi Viktorija u Australiji i ve u prvoj godini se broj fatalnih ishoda saobraajnih nesrea smanjio za 18%. Ipak, uprkos izvrsnim rezultatima, trebalo je jo nekoliko godina prije nego to je zakon sproveden i u Evropi, a SAD su se pridruile tek posljednjih nekoliko godina. Jo uvijek ne postoji zakonska regulativa o obavezi koritenja pojasa u mnogim dijelovima svijeta, to ima negativan uticaj i na upotrebu pojasa i na sigurnost putnika na zadnjim sjeditima. Stanje u zemljama sa niskim procentom upotrebe pojasa mogu dostii vii nivo prilino brzo, kao na primjer Kostarika. U 2003. i 2004., Kostarika je veoma dobro iskoordinirala zakonsku legislativu, kampanje namjenjene iroj javnosti i kontrolu koritenja pojasa, u jednakom omjeru kao i industrijalizovane drave. Upotreba je porasla sa 24 na 82% vozaa koji koriste pojas u samo jednoj godini kampanje.

9

U drugim dijelovima svijeta, poput June Koreje, kampanje o koritenju sigurnosnih pojaseva su izmijenile sliku drutva i dramatino poveale koritenje pojasa: sa 23 na ak 98% u samo jednoj godini.

Slika 7 Promjene u procentu koritenja prije i nakon uvoenja zakona i provoenja kampanja za koritenje sigurnosnih pojasa u nekim dravama

Postavlja se pitanje zato svi putnici ne koriste sigurnosni pojas ako je on toliko dobar. Jedan od razloga je percepcija i predrasude o pojasu koje jo uvijek ive: da bi moglo biti opasno imati pojas ukoliko se zaglavite u izvrnutom automobilu, da unitava odjeu, da je neudoban, da su dovoljna zatita ABS ili vazduni jastuci, i tako dalje. U svakom sluaju, neovisno o neijem miljenju, osnovno je pravilo uvijek bolje - za sve i pri svim brzinama - radije koristiti sigurnosni pojas nego ne koristiti ga (bez obzira na malo nabor koji vam on moe napraviti na majici ili koulji). Nije zanemariva ni injenica da je sigurnosni pojas od vitalnog znaaja u nesreama koje se dogaaju pri niskim brzinama u gradskom saobraaju, a koje su najee. Snaga udarca pri niim brzinama je daleko vea nego to biste vjerovali. Sila udara pri brzini od 50 km na sat jednaka je padu sa treeg sprata zgrade. Osoba koja sjedi na prednjem sjeditu moe sama sebe zatiti pri brizini do 7 km na sat. Stoga je upotreba pojasa neophodna.

10

Vazduni je jastuk sjajan dodatak - ali on je upravo samo to - dodatak. Nikada nee moi zamijeniti sigurnosni pojas. 3.5. Ispravno pozicioniranje pojasa Za optimalnu zatitu, od vitalnog je znaaja da pojas bude korektno pozicioniran. Dijagonalna traka treba biti poloena preko prsa, blie vratu to je vie mogue. Ovo osigurava ispravan ugao pojasa, tako da su ramena i grudi dijelovi tijela koji apsorbuju najvei dio sile. Donja traka bi trebala biti pozicionirana preko kukova i prema bedrima, a ne preko stomaka. Pojas treba biti vrsto priljubljen po zakopavanju. to je blii tijelu, prua veu zatitu. Pojas ne bi trebao biti uvrnut ili oteen. Trudnice bi takoe trebale koristiti pojas, ak i pri kraju trudnoe. Pojas treba biti priljubljen uz rame i dijagonalno se sputati preko prsa i sa strane stomaka. Donja traka treba leati na bedru i biti sputena ispod stomaka to je mogue vie: ne smije se dozvoliti da klizne na gore. Kada dijete sjedi na djeijem jastuku ili u sjeditu za djecu, te koristi pojas sa tri take privrivanja, primjenjuje se ista geometrija kao i za odrasle. Leanje pojasa na vratu ne predstavlja problem. Ono to nikako nije dopustivo je smjetanje pojasa ispod ruke djeteta, jer bi to moglo izazvati znatne posljedice pri udaru. 3.6. Princip rada sistema sigurnosnih pojaseva u automobilu Sigurnosni pojasevi automobila veu putnike za vozilo. Oni se mogu otputati, npr. kako bi se osoba mogla sporo nagnuti prema naprijed i zatezati kada se osoba opet ispravi i sjedne uspravno. U sluaju sudara pojas se naglo zatee i ne otputa se. Postoje dva osnovna tipa sigurnosnih pojaseva u automobilu: 1) ELR - Emergency Locking Retractor - pojas se slobodno otputa i zatee, a zakljuava se u sluaju naglog zaustavljanja i promjene smjera i 2) ALR - Automatic Locking Retractor - dozvoljava da se pojas u jednom pokretuSlika 8 Sigurnosni pojas sa 3 take

11

izvue sve dok se ne privrsti, a nakon toga radi kao zapinjaa koja se polako namata i sprjeava daljnje otputanje. Postoji i hibridno rjeenje kod kojeg se moe sklopkom podeavati tip pojasa - iz ELR u ALR i obrnuto. Za uinkovitu zatitu svi sigurnosni pojasevi trebaju imati 3 toke vezanja (slika 8). Donji dio pojasa dri putnika u stranjem dijelu sjedala i u vozilu. Pojas rasporeuje sile sudara preko kostiju zdjelice. Gornji dio pojasa zadrava trup od kretanja prema naprijed i rasporeuje sile sudara preko prsnog koa. Osim taaka vezanja, svaki sistem sigurnosnog pojasa ima jo nekoliko vanih dijelova. Prvi od takvih je mehanizam zatezanja iji je sredinji dio kalem (pula) prikazan na slici 9. Zategnutost se postie uz pomo opruge koja stalno dri pojas napetim. Zateza ima mehanizam blokiranjazakljuavanja koji sprjeava da se pojas otpusti u sluaju naglog (sudara).

zaustavljanja

Postoje dva takva sistema blokiranjazakljuavanja: 1. sistem aktiviran naglim zaustavljanjem vozila 2. sistem aktiviran naglim izvlaenjem sigurnosnog pojasa vozila

Slika 9 Kalem zatezaa sigurnosnog pojasa

Slika 10 Aktiviranje zatezanja pojasa

12

U sistemu koji se aktivira naglim zaustavljanjem vozila njegov sredinji dio je njihalo s utegom. Kada se vozilo naglo zaustavi tada inercija uzrokuje njegovo njihanje prema naprijed. Tada zubac na gornjem dijelu njihala blokira zupanik kalema za zatezanje/otputanje sigurnosnog pojasa. Nakon sudara pojas se deblokira jer se njihalo sputa u nii-okomiti poloaj i na taj nain oslobaa zupanik kalema. Druga vrsta sistema za blokiranje-zakljuavanje sigurnosnog pojasa temelji se na naglom povlaenju sigurnosnog pojasa, odnosno centrifugalnoj sili koja nastaje brzim okretanjem kalema kod naglog povlaenja sigurnosnog pojasa (slika 11). Sredinji dio ovog sistema je centrifugalno kvailo koje se nalazi na rotirajuoj osovini kalema. Kada se osovina okree sporo tada je centrifugalna sila premala da bi aktivirala kvailo koje njegova opruga dri neaktivirano. Kada se osovina naglo pokrene tada centrifugalna sila pomie kvailo prema van i pomie ulijevo dio koji se na shemi zove 'cam'. Tada se zupanik kalema blokirazakljuava i ne dozvoljava otputanje pojasa. U novijim sistemima sigurnosnih pojaseva koriste se predzatezai koji osiguravaju da je pojas uSlika 11 Sistem za blokiranjezakljuavanje pojasa sa kvailom

trenutku sudara vrsto zategnut.

3.6.1. Predzatezai Predzatezai dodatno zateu pojaseve i na taj nain nastoje staviti putnike u optimalan poloaj za sudar neposredno prije sudara. Suvremeni sistemi predzatezanja koriste pirotehniku za brzo postizanje sile zatezanja (slika 12). Sredinji element je posuda s eksplozivnim plinom u kojoj se nalazi jo i upalja s eksplozivnim materijalom. Upalja se aktivira elektrinom strujom, a kontrolira ga (ukljuuje) raunalo automobila.

13

Kada senzori automobila detektiraju sudar tada raunalo odmah ukljuuje strujni krug prema upaljau koji izaziva brzo sagorijevanje. Dobiva se sila pritiska koja je potrebna da snano i brzo pokrene klip prema gore. Klip okree zupanik koji je povezan i sa sistemom zatee zatezanja pojas. sigurnosnog pojasa i na taj nain brzo snano

Slika 12 Predzateza

3.6.2. Ograniivai zatezanja (pritiska) pojasa U sluaju jakog sudara i sami pojasevi mogu izazvati ozbiljne povrede. to je vea inercija to je vea potrebna sila i pritisak pojaseva da zadre putnika u vozilu na mjestu. Zbog toga neki sistemi sigurnosnih pojaseva automobila imaju ograniivae sile pritiska na putnika. Najjednostavniji ograniiva je pregib uiven u pojas. Taj pregib je oblikovan tako da se nakon prekoraenja odreene jaine sile pokidaju konci koji ga dre te tako malo otpuste pojas. Napredniji sistemi za ograniavanje zatezanja pojaseva koriste metalni tapi (torsion bar) koji se zakrivi (uvine) kada se primijeni odreena sila. U slabijem sudaru tapi se nee zakriviti, ali u jaem sudaru on e se zakriviti i na taj nain malo otpustiti pojas.

14

3.7. Izvedbe sigurnosnih pojaseva Sigurnosne pojaseve moemo razlikovati prema nekoliko kriterija. Ako gledamo njihovu rastezljivost, moemo ih podijeliti na: nerastezljive rastezljive

Slika 13 Pojas koji se ne rastee

Slika 14 Pojas koji se rastee

Prema broju taaka na kojima je pojas privren razlikujemo: pojaseve u 2 take (neki autobusi su opremljeni ovakvim pjasevima kao i putnika sjedita u avionima) pojasevi u 3 take koji se najee i koriste u putnikiim automobilima. Poseban sistem je BIS (Belt-in Seat) gdje je rameni dio pojasa privren za sjedite putnika, a ne za karoseriju vozila (neki Mercedesovi modeli i Renault Vel Satis imaju ovakve sigurnosne pojase) pojasevi u 4, 5 i 6 taaka. Sa 5 taaka se esto koriste u djeijim sjedalicama i trkaim automobilima. Privren je na dva mjesta iznad ramena, na dva mjesta kod kukova i jednim krakom koji prolazi izmeu nogu.

15

-

pojas sa 7 taaka (koristi se u akrobatskiim letjelicama)

Slika 15 Sigurnosni pojas sa 6 taaka

3.7.1. Sigurnosni pojas sa integrisanim zranim jastukom Obzirom da se Evropljani samo u dvadesetak odsto sluajeva veu sigurnosnim pojasom na zadnjem sjeditu (u Americi je ovaj procenat daleko vei i iznosi 60%), taj podatak je za strunjake iz Forda bio zabrinjavajui. Zato su u Fordu, koji ima pedesetogodinju tradiciju u razvoju i primjeni sigurnosnih pojaseva, odluili da ponude rjeenje koje bi pridobilo i putnike na zadnjim sjeditima, da se redovno veu sigurnosnim pojasom, te su predstavili prvi sigurnosni pojas sa integrisanim vazdunim jastukom. Naime, sile koje u sluaju udesa djeluju na glavu, vratne prljenove i grudni ko zadnjim putnika na sjeditima

veoma su snane i razorno utiu na njih, zbog male irine jastuka putnika.

pojasa i nepostojanja vazdunog ispred

Naroito su opasne za djecu i starije ljude, koji uglavnom i sjede na zadnjim sjeditima. Fordov novi sigurnosni pojas u sebi sadri i vazduni jastuk na naduvavanje, te uspjeno sjedinjuje pozitivne strane klasinog pojasa i vazdunog jastuka. Na prvi pogled ovaj pojas izgleda kao klasini, ali ga odaju neto finije obraeni i zaobljeniji rubovi. Nastanak integrisanih pojaseva omoguili su prije svega napredak u konstrukciji 16Slika 16 Sigurnosni pojas sa integrisanim zranim jastukom

konvencionalnih pojaseva i napredak tehnologije za naduvavanje vazdunih jastuka. Naduvavanje integrisanog pojasa traje svega 40 milisekundi, a tako naduvan pokriva torzo i ramena putnika na zadnjim sjeditima. To u sluaju frontalnog ili bonog sudara znai da mnogo bolje titi

putnike, odnosno da se sila, koja djeluje na njih smanjuje pet puta. Pri tome putnici ostaju u pravilnoj sjedeoj poziciji, to je klju spreavanja ozbiljnijih povreda.Slika 17 Integrisani pojas

Sam

dizajn

novog pojasa je veoma uspjean i 90%

ispitanika je potvrdilo da je mnogo udobniji nego klasini, to e svakako doprinijeti da se povea upotreba novih pojaseva na zadnjim sjeditima (posebno u Evropi). Integrisani pojas aktivira se putem senzora razmjetenih na kljuna mjesta u automobilu, koji detektuju jainu udarca i odluuju da li e se pojas aktivirati. Ukoliko senzori daju signal, hladni kompresovani plin naduva jastuk (koji je kao harmonika sloen u unutranjosti) cijelom duinom pojasa. Plin je smjeten u malom cilindru ispod sjedala i on do pojasa dolazi putem posebnog ventila, koji velikom brzinom plin tjera u vazduni jastuk, pri emu vazduni jastuk u djeliu sekunde probija rub pojasa prilikom naduvavanja. Prednost upotrebe hladnog plina, umjesto klasine hemijske reakcije pod visokom temperaturom koja se koristi kod klasinih airbagova, jeste u tome to ovakav vazduni jastuk nije vru. Prostije reeno, temperatura vazdunog jastuka ostaje jednaka temperaturi okoline u automobilu. Istovremeno ovakav pojas prua dodatnu stabilnost glavi i vratu putnika, a nakon aktiviranja vazduni jastuk ostaje naduvan jo nekoliko sekundi prije nego pone proces izduvavanja. Jo jedna osobina ide u korist novog integrisanog pojasa, a to je da je on kompatibilan sa veinom autosjedalica za bebe i malu djecu.

17

4. ZAKLJUAK Sigurnosni pojasevi su se pokazali kao najznaajnije sigurnosno sredstvo za zatitu putnika u vozilu. Oni nisu savreni, ali se svakim danom poboljavaju. U saradnji sa zranim jastucima oni ine znaajan sigurnosni sistem zatite putnika u vozilu. Iako je koritenje sigurnosnih pojaseva propisano i zakonom, potrebno je ljude svakodnevno informirati o potrebi njihovog koritenja te o posljedicama nekoritenja. Saobraajne nezgode na bosanskohercegovakim cestama godinje odnose oko 400 ljudskih ivota, dok 11.500 osoba bude lake ili tee povrijeeno. Tokom posljednjih 10 godina u saobraajnim nezgodama poginulo je 4.100 osoba, a 100.500 osoba je povrijeeno od kojih je oko 25.000 trajno onesposobljeno Prema provedenim istraivanjima znaajan broj ivota mogao bi biti spaen ukoliko bi putnici u vozilu koristili jedan od najznaajnijih pasivnih sistema zatite u vozilu - sigurnosni pojas. Rezultati istraivanja koje je provela konsultantska kua SweRoad metodom sluajnog uzorka s ciljem utvrivanja stope koritenja sigurnosnih pojaseva u vozilima tokom vonje bosanskohercegovakim cestama govore da samo

20-30% vozaa 10-20% putnika na prednjem sjeditu i manje od 10% putnika na zadnjem sjeditu koristi sigurnosne pojaseve.

Prema ovim podacima, evidentna je potreba sistematinije edukacije vozaa i putnika u naoj zemlji s ciljem poveanja procenta upotrebe sigurnosnog pojasa prilikom vonje. Obzirom da su represivne mjere trenutno dominantnije u naoj zemlji, zadatak saobraajnih ininjera (izmeu ostalih) jeste i poveanje svijesti o vanosti pojasa za ivot putnika i vozaa automobila. U ovom seminarskom radu je objanjen princip rada sigurnosnih pojaseva u automobilu, njegovi osnovni dijelovi kao i najee koritene izvedbe.

18

POPIS SLIKASlika 1 Sile koje trpe putnici i vozilo prilikom koenja ................................................... 3 Slika.2 Sile koje djeluju na nevezane putnike pri sudaru ................................................ 3 Slika 3 Sile koje djeluju na vezane putnike pri sudaru ..................................................... 4 Slika 4 Simulacija kretanja tijela vozaa pri frontalnom sudaru bez koritenja sigurnosnog pojasa i sa sigurnosnim pojasom .................................................................. 5 Slika 5 ovjek koji je razvio sigurnosni pojas u 3 take za Volvo 1959. godine ............. 6 Slika 6 Procenat koritenja sigurnosnih pojaseva u raznim dravama ............................. 8 Slika 7 Promjene u procentu koritenja prije i nakon uvoenja zakona i provoenja kampanja za koritenje sigurnosnih pojasa u nekim dravama ...................................... 10 Slika 8 Sigurnosni pojas sa 3 take ................................................................................. 11 Slika 9 Kalem zatezaa sigurnosnog pojasa ................................................................... 12 Slika 10 Aktiviranje zatezanja pojasa ............................................................................. 12 Slika 11 Sistem za blokiranje-zakljuavanje pojasa sa kvailom ................................... 13 Slika 12 Predzateza ....................................................................................................... 14 Slika 13 Pojas koji se ne rastee ..................................................................................... 15 Slika 14 Pojas koji se rastee .......................................................................................... 15 Slika 15 Sigurnosni pojas sa 6 taaka ............................................................................. 16 Slika 16 Sigurnosni pojas sa integrisanim zranim jastukom......................................... 16 Slika 17 Integrisani pojas ................................................................................................ 17

19