SPORAZUM O SURADNJI S KIJEVSKOM ŽUPANIJOM

Broj 40 ▪ travanj 2011. ▪ besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257

Energetski dan

Poljoprivreda

Distributivni centar za voće i povrće

str. 12-13

str. 6-7

Korištenje energije iz obnovljivih izvora

SPORAZUM O SURADNJI S KIJEVSKOM ŽUPANIJOM

Uzvratni posjet ukrajinskog izaslanstva str. 2-3Vodoopskrba str. 4-5

Priprema projekata za europske fondove

� BROJ 40 | tRavanJ 2011. ŽUPanIJSKa KROnIKa �ŽUPanIJSKa KROnIKa tRavanJ 2011. | BROJ 40

RIJEČ UREDNIKAPoštovani čitatelji,

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: IV Broj: 40, travanj 2011.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.,

Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected]; www.zacorda.hr;

[email protected]

Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen Kopač, Marica Mikec, Mirjana Oštrec Bosak,

Ljerka Rajaković

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, Zagreb

Naklada: 80.000

iako je razdoblje prije i po-slije Uskrsa bilo nešto mir-nije nego li je to uobiča-jeno u županiji, događaja nije nedostajalo.Potpisan je ugovor o grad-nji Distributivnog cen-tra za voće i povrće, te sporazum o međusob-nom sudjelovanju u projektu regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagrebačke župani-je - Zagreb istok. Delegacija Kijevske oblasne državne administracije uzvratila je posjet na-šoj županiji, prilikom kojega je potpisan spo-razum o međuregionalnoj suradnji. Tim povo-dom održane su i prezentacije gospodarskih potencijala Kijevske oblasne državne admini-stracije i Zagrebačke županije u Hrvatskoj gos-podarskoj komori - Komori Zagreb. Zagrebač-ku županiju posjetilo je i izaslanstvo mađarske županije Somogy, predvođeno županom Atti-lom Gelencsérom. Domaćin prijema je bio predsjednik Županijske skupštine Damir Mi-kuljan sa suradnicima. U Samoboru je održan 7. proljetni sajam i 24. salamijada, a na zagrebačkom Bundeku u sklopu priredbe “Proizvodi hrvatskog sela” predstavilo se četrdesetak izlagača s područ-ja naše županije. Obilježen je i Energetski dan Zagrebačke županije (u općini Pušća), a održa-na je i prigodna uskrsna prodajna izložba uče-ničkih zadruga. Na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića or-ganizirana je promocija turističke ponude Za-grebačke županije, u sklopu koje je otvorena prva boca robne marke vina “Kraljevina Zeli-na”, berba 2010. Svoj dan proslavile su općine Jakovlje i Farkaševac.

Ugodne trenutke uz Kroniku želi Vam Vaš urednik,

Zlatko Herček, dipl. oec.

IMPRESSUM

DOGAĐAJIDOGAĐAJI

POTPISAN SPORAZUM O MEĐUSOBNOJ SURADNJI ZAGREBAČKE ŽUPANIJE I KIJEVSKE OBLASNE DRŽAVNE ADMINISTRACIJE

‘Široka područja zajedničkog djelovanja ograničena su samo našom kreativnošću’

Sporazum bi trebao ojačati međusobnu trgovinsko-ekonomsku i posebno konkretnu gospodarsku suradnju dviju regija

Sporazum o međusobnoj suradnji, nakon što su slični već potpisani s nekoliko eu-ropskih regija, Županija je potpisala i s

ukrajinskom Kijevskom regijom (Kijevskom oblasnom državnom administracijom). Učinili su to, za uzvratna posjeta ukrajinske delegaci-je županiji, župani Stjepan Kožić i Anatoliy Prysya-znyuk. Sporazum, istaknuto je, omo-gućuje produblji-vanje prijateljskih odnosa kroz kon-kretne projekte.

- Očekujemo da će sporazum, među ostalim, ubrzati i ojačati međusobnu trgovin-sko-ekonomsku i posebno konkretnu gospo-darsku suradnju naših regija. Područja moguće suradnje i zajedničkog djelovanja vrlo su širo-ka i ograničena su samo našom inicijativom i kreativnošću - poručio je župan Kožić, rekav-ši da je postojeći obim međusobne trgovinske razmjene daleko ispod stvarnih mogućnosti dviju država, te je izrazio nadu da će buduća

gospodarska suradnja dviju regija, potaknuta potpisanim sporazumom, pridonijeti njezinom jačanju i razvoju.

Za potpisivanja sporazuma župan Kožić je istaknuo da je jedna od osnovnih stečevina Europske unije (s kojom Hrvatska očekuje skori završetak pretpristupnih pregovora) među-regionalna i prekogranična surad-nja.

- S ponosom želim istaknuti da se Zagrebačka županija ponaša u tom duhu te već desetak godina konkretno radi na razvoju i una-pređenju odnosa i suradnje s regi-jama iz svog užeg i šireg okruženja. Tako smo blisku suradnju uspostavili s pokrajinom Šta-jerskom, Bratislavskim samoupravnim okru-gom, Tiranskim okrugom... - rekao je župan.

Gospodarstvenici Kijevske regije, rekao je

Ukrajinska delegacija posjetila je Mesnu indu-striju Kudelić i Mljekaru “Euro-milk”, obiteljske tvrtke u općini Bedenica koje proizvode žu-panijske robne marke (šunku “Grof” i sir “Dra-gec”). - Proizvodimo specifične, tradicijske proizvode i ne plašimo se konkurencije. Dapače, planira-mo ih izvoziti i na europsko tržište - rečeno je gostima iz Ukrajine, koji su u zelinskome mu-zeju prisustvovali i otvorenju izložbe “Ukrajin-ski vez i narodna umjetnost”, što je postavljena u suradnji s Ukrajinskim veleposlanstvom u RH. Ukrajinski vez, rečeno je za izložbe, smatra se simbolom ukrajinske nacionalne kulture. Priznat je kao unikatna umjetnička pojava, je-dinstvena u svijetu. U prigodi uzvratna posjeta ukrajinske delegaci-je županiji, u samoborskom Gradskom muzeju otvorena je izložba fotografija “25 godina Čer-nobilske katastrofe - sigurnost budućnosti”.

Izvoz na europsko tržište

O mogućim oblicima gospodarske suradnje razgovaralo se za susreta s gospodarstve-nicima u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Komori Zagreb. Oleksandr Levčenko, vele-poslanik Republike Ukrajine u RH, istaknuo je tom prigodom odlične političke i kultur-no-povijesne odnose, ali i, kako je rekao, poražavajuće brojke trgovinske razmjene. Lani je ona iznosila svega 90 milijuna dola-ra. Hrvatska je najviše uvozila proizvode od željeza i čelika, te suncokretovo ulje, dok su u ukupnom izvozu, s 40 posto, najviše bili zastupljeni lijekovi.- Kako u Hrvatsku dovesti ukrajinske turiste kada između Kijeva i Zagreba nema direk-tnog avionskog leta?! Taj bi problem hitno trebalo riješiti - rekao je veleposlanik Lev-čenko. Župan Prysyaznyuk je rekao kako Kijevska oblast ima veliki potencijal u agraru, kako njome prolaze tri međunarodna prometna koridora s razgranatom željezničkom mre-žom, te kako će investitori ove godine najvi-še ulagati u programe razvoja poljoprivre-de, logističke centre i strojogradnju.

Trgovinska razmjena

njezin župan Prysyaznyuk, uspostavili su tr-govinske odnose sa stotinjak zemalja svijeta, a trenutačno se najviše ulaže u agroindustriju kako bi se osigurala proizvodnja dostatne ko-ličine poljoprivrednih proizvoda i za regiju i

tržište glavnoga grada (Kijeva, op.a.), koji je u njezinu okruže-nju.

- Želimo privući investitore koji će ulagati u gradnju farmi - rekao je Prysyaznyuk, naglasivši da ih suradnja s hrvatskim partne-rima zanima i kroz kulturu, sport i turizam.

- Potpisivanje ovog ugovora samo je jedna etapa u razvoju

odnosa i zbližavanju naših država. Nadam se da će razmjene delegacija sada biti češće, a time ćemo imati i više mogućnosti za razmjenu iskustava i privlačenje investitora u naše župa-nije - dodao je.

Postojeći obim međusobne trgovinske

razmjene daleko je ispod stvarnih

mogućnosti dviju država

Gospodarstvenici Kijevske regije

uspostavili su trgovinske

odnose sa stotinjak zemalja

svijeta

“Euro-milk” dnevno preradi 15.000

litara mlijeka

Mesnice Kudelić u ponudi imaju pedesetak proizvoda


VODOOPSKRBA PROMET

SPORAZUM O SUDJELOVANJU U PROJEKTU REGIONALNOG VODOOPSKRBNOG SUSTAVA - ZAGREB ISTOK

Studijsko-projektnom dokumentacijom do novca kohezijskih fondova Europske unije

Točna vrijednost projekta znat će se krajem godine kada će biti izrađena kompletna studijsko-projektna dokumentacija, no već sada se

pretpostavlja da će ona prelaziti 75 milijuna eura

Direktori Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebač-ke županije, Dukoma,

Komunalca Vrbovec, Ivakopa i Zelinskih komunalija (Marijan Marunica, Ivan Šajković, Ivan Kunst, Milan Erjavec i Mladen Puhelek) potpisali su sporazum o međusobnom sudjelovanju u projektu Regionalnog vodo-opskrbnog sustava Zagrebačke županije - Zagreb istok. Spo-razum je jedan od preduvjeta da se, prema pravilima EU, na natječaje kohezijskih fondova kandidira projekt vodoopskrbe istočnog dijela županije, gdje je sada opskrbljenost stanovništva vodom iz javnog vodoopskrb-nog sustava ispod državnog prosjeka.

Jadranko Husarić, direktor Hrvatskih voda, koji je pri-sustvovao potpisivanju spo-razuma, istaknuo je da je on iznimno važan za aranžiranje projekta vodoopskrbe za eu-ropske fondove. Hrvatske vode,

naime, financiraju izradu studij-sko-projektne dokumentacije za distribucijska područja Dugog Sela, Ivanić-Grada i Vrbovca, s pripadajućim općinama, dok su za glavne projekte vodoop-skrbe na području Svetog Ivana Zeline već ishođene građevne dozvole.

- Hrvatske vode nositelj su projekta Regionalnog vodoop-skrbnog sustava - Zagreb istok, a ovim se sporazumom definira pozicija ostalih sudionika nje-gove realizacije. Računamo da bi do 85 posto potrebnih sredsta-va bespovratno mogli dobiti iz fondova EU - rekao je Husarić, napomenuvši da nakon spora-zuma te izrade potrebnih studi-ja, slijedi i potpisivanje ugovo-ra s distributerima, kojim će se, među ostalim, definirati točni udjeli sufinanciranja, ostvariva-nja vlasništva i upravljanje nad izgrađenom infrastrukturom te utvrditi cijena vodne usluge.

- Bude li se sve odvijalo pre-

Studijsko-projektna dokumen-tacija obuhvaća projektiranje 70 kilometara glavnih dovodnih cjevovoda, rekonstrukciju 20 ki-lometara postojećih dovodnih cjevovoda, rekonstrukciju vodo-opskrbne mreže u dužini od 47 kilometara, novu vodoopskrbnu mrežu u dužini od 446 kilome-tara, s eventualno potrebnim lo-kalnim crpnim stanicama, crpne stanice Gostović i Podjales, re-konstrukciju crpne stanice Lonja, vodospreme Habunovec, Kabal i Marinovka, te vodocrpilište Go-stović.

Projektiranje cjevovoda

Vladimir Bregović, gradonačelnik Vrbovca

IZDVOJENO

Zadnjih 20 godina na svim izbo-rima krilatica svih stranaka bila je ‘voda u svaku kuću’. Na žalost, do sada se to nije dogodilo, ali ovim projektom i današnjim povijesnim sporazumom to će biti realizirano!

Mladen Puhelek, direktor Zelinskih komunalija

Rješenje pitanja vodoopskrbe znatno će pridonijeti razvoju stan-darda naših građana, a poseb-no razvoju gospodarstva u onim ruralnim sredinama gdje danas nema javnog vodoopskrbnog su-stava.

Ulaganja u izradu studijsko-projektne dokumentacije Regionalnog vodoopskrbnog sustava - Zagreb istok,

kojom će se konkurirati za sredstva kohezijskih fondova EU, iznose 16.193.073 kune

Projekt vodoopskrbe istočnog dijela županije, bude li sve išlo prema

planu, mogao bi se realizirati do 2018.

Opskrbljenost stanovništva vodom iz javnog vodoopskrbnog

sustava u istočnom dijelu županije u

prosjeku iznosi 56 posto

ma planu, sustav bi mogao biti sagrađen do 2018. i njime će voda doći do posljednje kuće i brojila - rekao je Husarić.

Župan Stjepan Kožić je na-glasio da je iznimno važno do-biti sredstva iz Europske unije, s obzirom da ovu investiciju niti Hrvatske vode, niti Župani-ja i njezini gradovi i općine ne mogu sami isfinancirati.

- U početku se govorilo o iznosu od oko 75 milijuna eura, a danas o gotovo milijardu kuna. No, konačna visina ulaga-nja znat će se kada svi projekti budu gotovi, nadam se do kraja ove godine - rekao je župan.

Marijan Marunica (Vodoopskrba

i odvodnja Zagrebačke

županije), Ivan Kunst (Komunalac

Vrbovec), Ivan Šajković (Dukom)

SREDNJOEUROPSKI TRANSPORTNI KORIDOR

Najkraći put za prijevoz roba od Jadrana do Baltika

Deklaraciju o podupiranju europskog regionalnog razvoja potpisalo je šest hrvatskih županija

Zamjenik župana Damir To-mljenović potpisao je u ime

Županije (u Varaždinu) hrva-tsku Deklaraciju o podupiranju europskog regionalnog razvoja, kojom se podupiru projekti duž (budućeg) Srednjoeuropskog transportnog koridora (CETC-a) na području RH. Zagrebačka žu-panija, Varaždinska, Koprivnič-ko-križevačka, Karlovačka, Pri-morsko-goranska i Grad Zagreb punopravni su članovi europske “CETC-ROUT 65” inicijative o stvaranju srednjoeuropskog tran-sportnog koridora (cestovnog, željezničkog, riječnog i zračnog) koji bi preko Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske spojio Bal-tik (švedsku pokrajinu Skana) s lukom Rijeka. Uz županije, potpis na deklaraciju stavilo je i Ministarstvo mora, prometa i

infrastrukture, Akademija tehnič-kih znanosti Hrvatske, Hrvatsko znanstveno društvo za promet te Lučka uprava Rijeka.

- Ova pozitivna i pohvalna ini-cijativa korisna je za cijelu Hrva-tsku, jer može dovesti do snažnog razvoja prometnih koridora, a onda i značajnoga gospodarskog razvoja - istaknuto je tijekom potpisivanja deklaracije.

Tomislav Mihotić, državni taj-nik za infrastrukturu, istaknuo je kako Deklaracija daje dodatnu važnost CETC-u, čime se jača njegova globalna uloga, ali i daje težina budućim projektima za čiju će se realizaciju sredstva tra-žiti u europskim fondovima.

- Prije svega mislim na nizin-sku prugu Rijeka-Budimpešta, ukupne vrijednosti oko 4 milijar-de eura - rekao je Mihotić.

Inicijativa za stvaranje CETC-a

pokrenuta je 2007.

U ime Županije potpis na Deklaraciju stavio je Damir TomljenovićMilan Erjavec (Ivakop) i Mladen Puhelek (Zelinske komunalije) Projektom su obuhvaćena četiri grada i deset općina


POLJOPRIVREDAGOSPODARSTVO

OD JESENI U VELIKOGORIČKOJ RADNOJ ZONI RAKITOVEC PRIHVAT, SORTIRANJE, SKLADIŠTENJE I PAKIRANJE JABUKA

Potpisan ugovor o početku gradnje prvefaze distributivnog centra za voće i povrće

Posebna zahvala za pomoć pri dobivanju zemljišta za gradnju centra (darovala ga je Vlada RH) upućena je bivšem ministru financija Ivanu

Šukeru i potpredsjedniku Vlade mr. sc. Božidaru Pankretićumr. sc. Stjepan Kožić, župan

IZDVOJENO

Na području županije veliki broj voćara ima proizvod-

nju koja je na širem prostoru ove regije, ali i u RH, značaj-na, pa im je od strane Župani-je bilo nužno pomoći u gradnji ovakvog centra. Naši su voćari i sada prisutni u velikim trgovač-kim lancima. Siguran sam da će izgradnjom ovog objekta dobi-ti još kvalitetnije mogućnosti za pristup regionalnom tržištu.

Ivan Šuker, saborski zastu-pnik

Proizvodimo ‘doma’ ono što nam treba da živimo

kvalitetnije i hranimo se zdra-vije, a time i vratimo ljude na selo. Na Vladi, gradu i županiji je da stvaraju preduvjete, a na građanima da svojom podu-zetničkom inicijativom stvara-ju dohodak. Za realizaciju ovog projekta najzaslužniji su proi-zvođači koji su se ujedinili.

Dražen Barišić, gradonačel-nik Velike Gorice

Veseli što napokon može-mo ‘zakopati lopatu’ i po-

četi s gradnjom. Ovaj objekt dugogodišnja je težnja naših voćara i povrćara, a posebno mi je drago što se on gradi u našoj Radnoj zoni Rakitovec. Ovih dana opremamo zonu, užurbano gradimo pristupne ceste i ostalu infrastrukturu kako bi prihvatili i druge inve-stitore.

Hrvoje Bunjevac, direktor Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o.,

i Mirko Habijanec, predsjednik Uprave križevačkog “Radnika”, stavili su potpis na ugovor o po-četku gradnje (dugo očekivanog) distributivnog centra za voće i povrće s hladnjačom. Gradit će se, u dvije faze, u velikogoričkoj Radnoj zoni Rakitovec, a ugovo-reni radovi iznose 12,1 milijun kuna. U prvoj fazi, do sredine listopada ove godine, sagradit će se objekt distributivnog centra sa sortirnicom.

- Nakon prve faze, koja će nam omogućiti skladištenje i distribu-ciju ovogodišnjeg uroda jabuke, te osigurati uvjete za dobivanje GLOBAL GAP certifikata koji bi omogućio izvoz jabuke na tržište EU, za što već imamo čvrste dogovore s našim poslov-nim partnerima, namjera nam je odmah krenuti i s gradnjom U.L.O. hladnjače. Potreban no-vac za drugu fazu namjeravamo osigurati iz EU fondova, pa bi do jeseni 2012. dobili u potpunosti opremljen distributivni centar s hladnjačom - rekao je Bunjevac.

Osnovna namjena centra - za

koji se župan Stjepan Kožić nada da bi mogao postati i regionalni - bit će prihvat, skladištenje, do-rada te pakiranje voća i povrća.

- Zagrebačka županija vodeća je u RH po proizvodnji voća i povrća, s izvanrednim potencija-lima za povećanje proizvodnje. No, jedna od važnijih zapreka nedostatak je skladišnih i dis-tributivnih kapaciteta. U takvim uvjetima proizvođači su prisi-ljeni svoje proizvode prodavati odmah nakon sazrijevanja, di-rektno ‘sa stabla’, kada su najjef-tiniji. Takva proizvodnja slabo je

isplativa, a najveći dio dodane vrijednosti uzimaju trgovci i na-kupci. Posljedica takvog stanja je i veliki uvoz uglavnom manje kvalitetnih proizvoda, ali s orga-niziranih tržišta, čime se stvara nelojalna konkurencija doma-ćoj, kvalitetnijoj proizvodnji - naglasio je Bunjevac, dodavši

da su upravo s ciljem prevlada-vanja sadašnjih nedostataka, Za-grebačka županija, Grad Velika Gorica i Poljoprivredna zadruga “Zagrebački voćnjaci” i osnova-li (2008.) zajedničko trgovačko društvo za gradnju i upravljanje budućim distributivnim cen-trom.

Centralna skladišta velikih kupaca nalaze se u radijusu od 15 do 20 kilometara od budućeg centra što će omogućiti

brzu dostavu voća i povrća

Centar će osigurati uvjete za dobivanje

GLOBAL GAP certifikata koji omogućava izvoz jabuke na europsko

tržište

Prva faza gradnje treba završiti do

sredine listopada

Ugovor su potpisali Hrvoje Bunjevac i Mirko Habijanec

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 12,1 milijun kuna

Županija je u RH vodeća u proizvodnji voća i povrća

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA

Lanjska godina završena s dobiti

Intenzivirat će se suradnja s jedinicama

lokalne samouprave

Sjednicu Skupštine trgovač-kog društva održala je Regio-

nalna razvojna agencija. Razma-trano je, među ostalim, izvješće o radu Uprave, temeljna financij-ska izvješća, te izvješće o nadzoru poslovanja društva u 2010. Agen-cija je lani ostvarila 3.147.906 kuna ukupnih prihoda, dok su rashodi iznosili 3.139.279 kuna, iz čega proizlazi ostva-rena (zadržana) dobit od 8.627 kuna. Bilanca s ukupnom akti-vom/pasivom iznosi 3.105.241 kunu.

Prihvaćeno je i izvješće Nad-

zornog odbora i Uprave društva, s naglaskom da Agencija još in-tenzivnije treba biti prisutna u jedinicama lokalne samouprave te ih pravovremeno izvještavati o

mogućnostima kandidi-ranja pojedinih projeka-ta za domaće i inozemne izvore financiranja.

Agencija se lani, čulo se za sjednice, posebno istaknula u izradi pro-jektne dokumentacije

za projekte iz programa IPARD, te u izradi programa raspolaga-nja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH za jedinice lokalne samouprave.

Ukupni prihodi

iznosili su 3.147.906

kuna

Svetoj Nedelji titula najboljeg grada za život i posao u RHSveta Nedelja je, prema listi hr-

vatskog izdanja magazina Forbes (najprodavanijeg svjetskog poslov-nog magazina), najbolji grad za život i posao u Republici Hrvatskoj. Iza Svete Nedelje su istarski gradovi Rovinj, na drugom, i Poreč, na tre-ćem mjestu, dok je četvrto mjesto pripalo još jednom županijskom gradu - Samoboru (lani drugoplasi-ranom).- Ovo je samo jedan u nizu pokaza-telja koliko se trudimo, koliko nam je svaki dio grada, kao i svaki segment njegova vođenja, izuzetno bitan.

Zadovoljstvo naših građana mora biti na prvome mjestu. Ovime smo opravdali naše tvrdnje o uspješnosti i efikasnosti - laskavu titulu proko-mentirao je svetonedeljski gradona-čelnik Drago Prahin. Forbes je listu sastavio prema dvade-setak kriterija - gospodarskom rastu, poslovanju poduzetnika (njihovim prihodima, dobiti i broju zaposlenih u zadnjih godinu dana), trošku neto plaća, nezaposlenosti, brzini zapo-šljavanja, cijeni stambenih i poslov-nih prostora, dostupnosti dječjih vrtića...


Citirao bih Alexandera Dubčeka, vođu češke revolucije 1968., koji je rekao da su “čovjek i čovječanstvo u stanju ne samo naučiti nešto o svijetu nego ga i promijeniti”. Vjerujem da čovjek može utjecati da se loše stvari mijenjaju na bolje - zato se bavim politikom.

SKUPŠTINA

Zalažem se za ravnomjeran razvoj svih dijelova županije

SKUPŠTINA

Svakodnevno svjedočimo problemima u obavljanju poslova i ostvarivanju određenih prava u tijelima uprave, nezadovoljni smo odlukama, zakonima, propisima.., nezadovoljni smo načinom njihove provedbe. Mnogi to samo kritiziraju, a ja sam se u te procese odlučio aktivno uključiti - dati svoj doprinos u planiranju, donošenju i provedbi propisa, u rješavanju problema s kojima se svakodnevno susrećemo.

Zdravstveni standard podići na nivo dostojan 21. stoljeća

BRANIMIR KATALENAC (SD

P)M

ARIJ

AN LU

KŠIĆ

(DC)

osnivač i vlasnik tvrtke za posredovanje u prometu nekretnina od 2001. uključen u rad GO DC-a Samobora od 2002. do 2005. zamjenik gradonačelnika Samobora od 2010. predsjednik Županijske organizacije DC-a

Zagrebačke županije oženjen, otac dvoje djece

Politika me privukla...

Trebamo biti otvoreni, spremni saslušati jedni druge, a priori ne odbiti prijedlog jer je došao ‘s krive strane’. Svaki prijedlog treba razmotriti,

tako će naše odluke biti kvalitetnije te na korist stanovnicima županije - govori vijećnik Lukšić

U skupštinskim je klupama, reći će, kratko - odradio je tek dvije sjedni-ce.

- Treba mi još malo da pohvatam ‘sve kon-ce’ - iskreno će Marijan Lukšić, dodajući da će se, prije svega, zalagati za pomoć i potporu poduzetnicima koji su spremni “na okrutnom

tržištu izboriti se za svoj komad kruha”, a uz to i drugima osigurati i posao

i plaću. Objašnjava da prostorno-planski dokumenti nekim gra-đanima život znače, stoga je, smatra, potreban konstantan monitoring i brzo uklanjanje uočenih nedostataka.

- Loša planska rješenja i provedbene mjere mogu zagorčati život, otežati pripremu i provedbu in-vesticija. Jasne i ned-vosmislene provedbene odredbe otvaraju vrata investicijama, pojed-

nostavljuju provedbu prostorno-planskih do-kumenata, olakšavaju

rad upravnim tijelima i doprinose brzini izdavanja

potrebnih dozvola - govo-ri Lukšić, dodajući da je za

županiju, za protok roba i usluga u jednom njeznom dijelu, iznimno važna gradnja mo-sta preko Save koji bi povezao Samobor i Zaprešić. Upozorava također da neka naselja nemaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu, a u nekima se, ukidanjem specijalističkih ordina-cija nakon desetljeća njihova rada, smanjuje standard zdravstvene zaštite.

- Zalažem se ne samo za zadržavanje ra-nije dostignutog standarda, već i za njegovo podizanje na razinu dostojnu 21. stoljeća. Kod rješavanja problema zdravstvene zaštite trebamo se udružiti, bez obzira kojoj stranci pripadali - kaže Lukšić. Gradnju komunalne infrastrukture, ističe, treba rješavati udruži-vanjem sredstava Županije, gradova i općina, te korištenjem sredstava europskih fondova.

- Naročitu pozornost treba posvetiti rje-šavanju odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao bitnoj pretpostavci zaštite okoliša i zaštite dragocjenog resursa - vode. Naši su-sjedi Slovenci u tom su segmentu napravili puno te ‘povukli’ ogromna sredstva iz EU fondova. Trebamo koristiti njihova iskustva i maksimalno iskoristiti raspoloživa sredstva. Time ćemo napraviti višestruku korist - oču-vati okoliš i dragocjene prirodne resurse, a otvaranjem investicija osigurati nova radna mjesta i egzistenciju našim građanima - na-glašava Lukšić.

profesor povijesti i filozofije, zaposlen u SŠ Dugo Selo predsjednik Streljačkog društva “Dubrava 1094” predsjednik Općinske organizacije SDP-a Dubrava član Županijskog odbora SDP-a Zagrebačke županije

Zašto politika?

Svi građani naše županije moraju imati jednake životne uvjete, bez obzira u kojem dijelu županije žive i koja je politička opcija u njihovoj

sredini na vlasti - kaže vijećnik Katalenac

Žalosti činjenica što je županija ne-ravnomjerno razvijena i što razlika između jedinice lokalne samouprave

s najvećim i najmanjim dohotkom (per ca-pita) iznosi čak tri puta. Ako se gleda kroz prizmu izvornog prihoda, ta je razlika još i veća te iznosi i do osam puta - govori Kata-lenac, ističući da bi iluzorno bilo očekivati da se, primjerice, općina Dubrava sa svojih 3 milijuna kuna izvornih proračunskih priho-da razvija podjednako kao i jedinica lokalne samouprave koja ima približno isti (ili nešto veći) broj stanovnika, ali desetak ili dvadese-tak puta veća izvorna proračunska sredstva.

- Smatram da izvršna županijska vlast ne radi dovoljno kako bi se smanjile razlike između, kolokvijalno rečeno, bogatog zapa-da i siromašnog istoka županije - naglašava SDP-ov vijećnik i odmah dodaje: - Župan nije čudotvorac i od njega se ne očekuje da čarobnim štapićem preko noći omogući jed-nako kvalitetne uvjete razvoja svim građa-nima, ali uvjeren sam da zajedno sa svojim timom može i mora bolje iskoristiti sve po-tencijale županije u poljoprivredi, gospodar-stvu i energetici.

Katalenac ukazuje i na studiju “Program ruralnog razvitka 2006. - 2013.”, koju je za potrebe Županije izradio Agronomski fakul-tet i u kojoj je predloženo 11 detaljno ra-zrađenih mjera kojima bi se počela stvarati konkurentna i održiva poljoprivredna gospo-darstva.

- Conditio sine qua non te studije bilo je okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i rje-

šavanje imovinsko-pravnih odnosa, no do danas se nije puno napravilo - kaže. Ističe da se već godinama kroz razne projekte, poticaje i subvencije pokuša-va ubrzati gospodarski razvoj županije, ali “nema efekta zato što se apstrahira glavni genarator razvoja u RH - grad Zagreb, čiju gospodarsku snagu ne znamo iskoristiti”. Neiskorišteni su potencijali, dodaje, i u obnovljivim izvori-ma energije, posebno elektranama na bio-masu.

- Iako postoji za-interesiranost inve-stitora za ulaganja u taj sektor, sve do nedavno, zbog bi-rokratskih prepre-ka, ništa se nije moglo pokre-nuti s mrtve točke. Drago mi je što je župan uvidio značaj obnov-ljivih izvora energije i što su županijske službe učinile značajne kora-ke u stvaranju uvjeta za gradnju takvih elektrana na našem području - kaže Katalenac.

10 BROJ 40 | tRavanJ 2011. ŽUPanIJSKa KROnIKa 11ŽUPanIJSKa KROnIKa tRavanJ 2011. | BROJ 40

ODLUKE ŽUPANA

Ostvaren najveći dio zadanih projekata i programa IZVRŠENJE PRORAČUNA ZA 2010. GODINU

Prihodi županijskog proračuna za 2010. iznosili su 262,9 milijuna kuna, što je za 5,5 posto manje od ukupno planiranih. S obzirom

na ukupnu gospodarsku situaciju, župan Stjepan Kožić je na kolegiju župana ostvarenje proračuna ocijenio dobrim, napomenuvši da su svi prihodi, izuzev onog od poreza na dohodak, gotovo izvršeni prema planu. - Veći broj nezaposlenih nego prethodnih godina utjecao je na ukupno izvršenje proračunskih prihoda - rekao je župan. Prihodi od poreza na dohodak ostvareni su u iznosu od 186,4 milijuna kuna, što je u uspo-redbi s planiranima manje za 6,98 posto. Istovremeno, ukupni rashodi ostvareni su u iznosu od 258,16 milijuna kuna, odnosno 92,8 posto, pa je u 2011. prenesen višak prihoda od 4,7 milijuna kuna. - Ostvarili smo najveći dio zadanih projekata i programa, a to znači da smo dobro gospodarili - poručio je župan. Izvršenje proračuna za 2010. na sljedećoj sjednici raspravit će Županijska skupština.

Realizaciju projekta “Poduzet-ničke zone Zagrebačke župa-nije - Info invest centar”, Žu-panija će podržati sa 195.000 kuna.Poduzetničke zone jedan su od ključnih pokretača gos-podarskog razvoja županije. Tijekom planiranja ulaganja investitoru je potrebno omo-gućiti pristup svim potrebnim informacijama te je Županija s tim ciljem, u suradnji s Regio-nalnom razvojnom agencijom (RRA), i pokrenula “Info invest centar”. To je središnje mjesto gdje potencijalni investitori u kratkom roku mogu dobiti sve potrebne informacije o županijskim poduzetničkim zonama (njihovoj površini, ci-jenama zemljišta, poticajnim mjerama, stanju projektne dokumentacije...).

‘Info invest centar’

Županija, uz sufinanciranje Hrvatskih voda, pokreće izradu prethod-ne studije opravdanosti i izvodivosti sustava navodnjavanja poljo-privrednog zemljišta na lokaciji Obedišće Ježevsko. Uz analizu ukla-panja sustava u prostorno-plansku dokumentaciju i postojeće stanje agromelioracijskih mjera, studija treba omogućiti odabir najkvalitet-nije varijante njegova tehničkog rješenja. Za odabrano tehničko izra-dit će se i koncepcijsko rješenje, te će biti dana ekonomska analiza postojeće poljoprivredne proizvodnje bez i uz navodnjavanje. Tako-đer, dobit će se i ocjena prikladnosti lokacije Obedišće Ježevsko za provedbu pilot-projekta navodnjavanja u Zagrebačkoj županiji.Troškovi izrade studije procijenjeni su na 100.000 kuna, a najpovolj-niji izrađivač bit će odabran javnom nabavom.

Navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta

Županija će s Općinom Križ potpisati sporazum o preuređenju prizemne etaže školske sportske dvorane u Križu u učionički prostor koji će koristiti polaznici opće gimnazije SŠ Ivana Šveara. Naime, u sklopu dvorane nalazi se oko 700 četvornih metara neiskorištena roh-bau prostora, koji se spo-razumom planira urediti i opremiti. Učenici opće gimnazije nastavu sada polaze u prostorijama OŠ Milke Trnine, pa kada oni presele u novi prostor, osnovci bi nastavu polazili u jednoj smjeni. Vrijednost radova procjenjuje se na 4,3 milijuna kuna, od čega će Županija osigurati 90 posto potrebnog iznosa (odnosno najviše 3,87 milijuna kuna), a preostalih deset posto Op-ćina Križ, koja se također obvezuje osigurati svu potrebnu projektno-teh-ničku dokumentaciju, dozvole i suglasnosti.

Novi prostor kriške gimnazije

Odlukom župana, sa 125.000 kuna Županija će sufinancirati preventivni program Policijske uprave zagrebačke “Zajedno više možemo” (s potprogrami-ma “Mogu ako hoću”, te “Pre-vencija i alternativa & Sajam mogućnosti”), namijenjen uče-nicima četvrtog i šestog razre-da osnovnih škola, te novi pro-gram, namijenjen učenicima prvog razreda srednjih škola, “Ne, zato jer ne”. Županija pre-ventivne programe PUZ-a sufi-nancira od 2006. godine.

‘Ne, zato jer ne’

S ukupno 500.000 kuna Župa-nija će u ovoj godini financira-ti sustav zaštite i spašavanja. Novac će se, prema prijedlogu Državne uprave za zaštitu i spašavanje - Područnog ure-da Zagreb, utrošiti u izradu Plana zaštite i spašavanja i procjene ugroženosti od po-žara za područje županije, su-financiranje aktivnosti Hrvat-ske gorske službe spašavanja, nabavu vatrogasne opreme (muljnih pumpi), opreme za spašavanje iz ruševina, isuši-vača prostora te opreme za interventne timove Crvenog križa.

Zaštita i spašavanje

Nastavlja se gradnja škola i sport-skih dvorana. Župan je prihvatio ugovor o sufinanciranju gradnje školske sportske dvorane uz OŠ Pavla Belasa u Brdovcu. Zajedno je grade Ministarstvo regional-nog razvoja (kroz program “In-tegralni razvoj lokalne zajednice - EIB II”) s 5,6 milijuna kuna, te Općina Brdovec i Županija sa po 1,88 milijuna kuna. Rok gradnje je 12 mjeseci od uvođenja izvo-đača radova u posao.

Sportska dvorana u Brdovcu

Pokrenut je postupak javne na-bave za nastavak sanacije krova OŠ Slavka Kolara u Kravarskom. Procijenjena vrijednost radova iznosi 265.000 kuna. Krov pro-kišnjava zbog tzv. bijele hrđe. Lani je saniran najkritičniji dio krova, oko 200 četvornih me-tara, a sada predstoji sanacija preostalih 900 četvornih meta-ra. Radovi će početi nakon zavr-šetka školske godine.

Sanacija krova škole

Europski dom Zagreb, u sklo-pu “Tjedna Europe u Zagre-bačkoj županiji”, organizirat će edukativne radionice u pet srednjih škola s ciljem obra-zovanja mladih o procesu eu-ropskih integracija te podiza-nja svijesti o važnosti njihova sudjelovanja u gradnji zajed-ničke europske budućnosti. Održavanje dviju tematskih radionica - “Euroquiz” i “Elek-trana”, koje će polaziti 250 srednjoškolaca, te nagradni izlet za najbolju ekipu, Žu-panija će platiti 50.000 kuna. Mladima će, također, biti predstavljen rad Europskog doma Zagreb, Europskog klu-ba mladih i Youth program Europske unije.

Europski tjedan

Županijske poduzetničke zone bit će predstavljene na sajmu nekretnina i ulaganja “Real Vi-enna”, 24. i 25. svibnja u Beču. Po veličini, broju izlagača i posjetitelja radi se o jednom od najvećih sajmova te vrste u Europi, koji okuplja i veliki broj potencijalnih ulagača te agen-cija koje se bave nekretninama i ulaganjima, osobito u sred-njoj i istočnoj Europi.

Sajam nekretnina

Župan je prihvatio prijedlog raspodjele 2,65 milijuna kuna potpora programima u kul-turi. Za knjižničnu djelatnost izdvojit će se 300.000 kuna, za izdavačku 200.000 kuna, a muzejsko-galerijsku 450.000 kuna. Održavanje kulturnih manifestacija financirat će se s 900.000, kulturni amateri-zam sa 700.000 kuna, a ostali i nepredviđeni programi sa 106.000 kuna.

Programi u kulturi

Župan je prihvatio prijedlog raspodjele 1,025 milijuna kuna namijenjenih manifestacijama značajnim za turističku po-nudu županije. Na natječaj je pristiglo 116 zahtjeva, a sred-stva su - u iznosu od 5.000 do 90.000 kuna - odobrena za 58 korisnika.

Turističke manifestacije

Ministarstvu zdravstva i socijal-ne skrbi na suglasnost je upu-ćen raspored decentraliziranih sredstava između županijskih zdravstvenih ustanova za inve-sticijsko i tekuće održavanje. Domu zdravlja Zagrebačke žu-panije namijenjeno je 12,6 mi-lijuna kuna, Specijalnoj bolnici “Naftalan” 3,3 milijuna kuna, Zavodu za javno zdravstvo 300.000 kuna, a Specijalnoj bol-nici za kronične bolesti Gornja Bistra 188.800 kuna.

Zdravstvene ustanove

Na temelju odluke o dodjeli pokroviteljstava, novčanih donacija i pomoći u provođenju projekata iz područja poljoprivrede, ruralnog razvitka, ribarstva i lovstva u Zagrebačkoj županiji (Glasnik Zagrebačke županije, broj 09/11) Upravni odjel za poljo-

privredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije raspisuje

NATJEČAJ

Predmet natječaja:Dodjela županijskih pokroviteljstava, novčanih donacija i pomoći u provođenju projekata iz po-dručja poljoprivrede, ruralnog razvitka, ribarstva i lovstva u Zagrebačkoj županiji koji su obavljeni ili će biti obavljeni u 2011. godini (u daljnjem tekstu - donacije i pomoći).

Opći uvjeti za dodjelu donacija i pomoći:Korisnici županijskih pokroviteljstava i novčanih donacija iz točke I. ovog natječaja su udruge po-ljoprivrednih proizvođača, uzgajivača riba, proi-zvođača tradicionalnih proizvoda i strojnih prste-nova koje su upisane u Registar udruga Republike Hrvatske, djeluju na području Zagrebačke župa-nije, a koje su na području Zagrebačke županije nositelji/organizatori ili suorganizatori provedbe projekata iz točke I. ovog natječaja, a iznimno i izvan Zagrebačke županije ako provode projekte iz točke I. 1. i projekt iz točke I. 4./4.8. ove odluke, a ispunjavaju i druge uvjete propisane odlukom. Korisnici donacija za organizaciju ocjenjivanja vina dužni su poštovati odredbe članka 11. stavka 1. Pravilnika ocjenjivanja vina u Zagrebačkoj županiji (Glasnik Zagrebačke županije, broj 7/09).Korisnici donacija za krajobrazno uređenje jezera su udruge ovlaštenici ribolovnog prava za ribo-lovno područje ili ribolovnu zonu na području Zagrebačke županije, imaju sjedište na području Zagrebačke županije, organiziraju najmanje 50 članova-ribolovaca, imaju ribolovno pravo na ri-bolovno područje-jezero površine od 10 do 50 ha, djeluju na području intenzivnog sportskog ribolo-va, poribljavaju jezero, imaju izrađen idejni projekt za održavanje/krajobrazno uređenje jezera, a ispu-njavaju i druge uvjete propisane odlukom. Korisnici županijskih pokroviteljstava i novčanih donacija iz točke II. ovog natječaja su poljoprivred-ne zadruge koje su upisane u Upisnik poljopri-vrednih gospodarstava u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj županiji, imaju sjedište na području Zagrebačke županije, zadruge su nositelji/organi-zatori provedbe projekata točke II. ovog natječaja, a ispunjavaju i druge uvjete propisane odlukom.Korisnici županijskih pokroviteljstava i novčanih pomoći iz točke III. ovog natječaja su gradovi i općine s područja Zagrebačke županije, koji su na području Zagrebačke županije organizatori i su-organizatori provedbe projekata iz točke III. ovog natječaja, a ispunjavaju i druge uvjete propisane odlukom.Korisnici županijskih pokroviteljstava, novčanih donacija i novčanih pomoći moraju imati podmi-rene sve obveze prema Republici Hrvatskoj i Za-grebačkoj županiji.

I. DONACIJE UDRUGAMA

1. EDUKACIJA I PREZENTACIJA POLJOPRI-VREDNIH PROIZVOĐAČA

1.1. Predavanja, okrugli stolovi, savjetovanja, ra-dionice, organizacija ocjenjivanja, organizacija zajedničkog nastupa na tržištu (najam prostora, oprema prodajnog mjesta, promidžba proizvoda), tečajevi i seminari iz organizacije i upravljanja, marketinga, ekološke i integrirane poljoprivrede, ruralnog razvitka, seoskog turizma, uvođenje novih tehnologija i novih proizvodnji, prilagođa-vanje EU (upoznavanje s EU propisima i korištenje pretpristupnih fondova), prezentacija udruge u zemlji i/ili inozemstvu.

2. POBOLJŠANJE KAKVOĆE PROIZVODA, UVO-ĐENJE NOVIH TEHNOLOGIJA, UVOĐENJE KA-TASTRA PČELINJIH PAŠA2.1. Pokretanje i provođenje projekta čiji je cilj povećanje proizvodnje i kakvoće mlijeka u Zagre-bačkoj županiji2.2. Poboljšanje kakvoće proizvodnje meda u Za-grebačkoj županiji

2.3. Poboljšanje kakvoće turističkog proizvoda na ruralnom prostoru Zagrebačke županije

3. RAZVOJ RIBOLOVA 3.1. Krajobrazno uređenje jezera

4. GOSPODARSKE MANIFESTACIJE I PROMOCIJE4.1. Dani lovstva Zagrebačke županije4.2. Županijsko natjecanje u lovnom streljaštvu i kinologiji4.3. Županijsko natjecanje u sportskom ribolovu4.4. Županijsko natjecanje u oranju4.5. Županijska sarmijada4.6. Županijska izložba malih životinja (s ocjenji-vanjem)4.7. Izbor vinske kraljice Zagrebačke županije 4.8. Izbor najuzornije hrvatske seoske žene4.9. Otvaranje prve boce Kraljevine Zeline - marke vina Zagrebačke županije4.10. Promocija mladog vina Portugisca Plešivica - marke vina Zagrebačke županije4.11. Samoborska salamijada4.12. Županijsko ocjenjivanje jabuka4.13. Županijska izložba meda s ocjenjivanjem

II. DONACIJE ZADRUGAMA

1. POBOLJŠANJE KAKVOĆE PROIZVODA, UVO-ĐENJE NOVIH TEHNOLOGIJA1.1. Pokretanje i provođenje projekta čiji je cilj uvođenje novih tehnologija i proizvodnji u voćar-stvu u Zagrebačkoj županiji1.2. Pokretanje i provođenje projekta čiji je cilj uvođenje novih tehnologija u proizvodnji i preradi ljekovitog bilja u Zagrebačkoj županiji

III. POMOĆI GRADOVIMA I OPĆINAMA

1. GOSPODARSKE MANIFESTACIJE I PROMOCIJE1.1. Državna izložba hrvatskih autohtonih pasmi-na konja i konjskih zaprega 1.2. Izložba vina kontinentalne Hrvatske1.3. Županijska izložba rakija 1.4. Županijska izložba cvijeća1.5. Županijska bučijada1.6. Županijska izložba slastica1.7. Županijska izložba stoke

Najviši ukupni godišnji iznos županijske novčane donacije i pomoći za tekuću godinu koju jedan ko-risnik može ostvariti iznosi 100.000 kuna.

Najviši iznos pojedinačne novčane donacije za tekuću godinu po jednom korisniku iznosi: (a) iz točke I.1./1.1. ovog natječaja 10.000 kuna, (b) iz točke I.2./2.1. i 2.3. ovog natječaja 60.000 kuna, (c) iz točke I.2./2.2. ovog natječaja 4.000 kuna, (d) iz točke I.3./3.1. ovog natječaja 100.000 kuna, (e) iz točke I.4./4.1. ovog natječaja 45.000 kuna, (f ) iz točke I.4./4.2. i 4.3. ovog natječaja 25.000 kuna, (g) iz točke I.4./4.4., 4.7., 4.8., 4.9. i 4.10. ovog natje-čaja 15.000 kuna, (h) iz točke I.4./4.5., 4.11. i 4.13. ovog natječaja 20.000 kuna, (i) ) iz članka 2. točke I.4./4.6. i 4.12. ovog natječaja 10.000 kuna.

Najviši iznos pojedinačne novčane pomoći za tekuću godinu po jednom korisniku iznosi:(a) iz točke III.1./1.1., 1.2. i 1.7. ovog natječaja 35.000 kuna, (b) iz točke III.1/1.3. i 1.4. ovog natje-čaja 20.000 kuna i (c) iz točke III.1/1.5. i 1.6. ovog natječaja 15.000 kuna. Pojedina županijska pokroviteljstva, novčane donacije i pomoći korisnicima se dodjeljuju jed-nokratno, osim novčanih donacija iz točke I.2., I.3. i II.1. ovog natječaja gdje se prava i obveze korisni-ka novčanih donacija utvrđuju ugovorom. Odobrena novčana sredstva korisnik je dužan koristiti u skladu s važećim zakonskim propisima i odlukom.

Kriteriji za dodjelu donacija i pomoći:1. Stupanj osiguranosti potrebne infrastrukture (organizacijske, komunalne, prometne, turistič-ke...)2. Stupanj osiguranosti potrebnih financijskih sredstava3. Kvaliteta organizacijskog i financijskog plana projekta4. Nastavak, odnosno završetak započetog pro-jekta5. Za udruge podrška i uključenost u provedbu projekta jedinica lokalne samouprave, općine ili grada 6. Za gradove i općine podrška i uključenost u provedbu projekta najmanje jedne udruge koja djeluje na području tog grada ili općine7. Podrška i uključenost drugih u provedbu projek-ta (države, područne samouprave, komore, udru-ga, pravnih ili fizičkih osoba)8. Uključenost u provedbu projekta Hrvatske po-ljoprivredne komore - Područnog odjela Zagre-bačke županije9. Dosadašnji rad na takvim i sličnim projektima10. Broj fizičkih i pravnih osoba uključenih u pro-jekt11. Koristi od projekta12. Sjedište udruge i zadruge u Zagrebačkoj žu-paniji13. Rad udruge i zadruge u skladu sa zakonom, djelatnost udruge i zadruge iz područja projekta14. Broj redovnih članova udruge i broj komerci-jalnih proizvođača članova udruge, odnosno broj zadrugara15. Dokaz o održivosti projekta16. Dokaz o nepostojanju duga prema Republici Hrvatskoj i Zagrebačkoj županiji17. Dokaz o financijskom stanju udruge/zadruge ne stariji od 30 dana od dana podnošenja prijave

Prednost pri dodjeli imat će korisnik s većom za-stupljenošću navedenih kriterija i s većom kvalite-tom pojedinih kriterija.

Potrebna dokumentacija:1. Zahtjev za dodjelu županijskog pokroviteljstva, donacije ili pomoći 2. Opis projekta s organizacijskim i financijskim planom 3. Za svaki od kriterija koji su navedeni u zahtjevu priložiti vjerodostojnu dokumentaciju i dokaze 4. Za udruge i zadruge kopiju važećeg statuta, kopiju rješenja o registraciji i rješenja o upisu pro-mjena ako ih je bilo

Zahtjev se podnosi na obrascu koji će korisnicima biti dostupan u gradovima i općinama, u Uprav-nom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije te na službenim stranicama županije: www.zagrebacka-zupanija.hr .Kriteriji za koje nije dostavljena vjerodostojna do-kumentacija neće se razmatrati.

Naziv i adresa tijela kojem se zahtjev podnosi:ZAGREBAČKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za poljo-privredu, ruralni razvitak i šumarstvo, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 ZAGREB.

Vrijeme trajanja natječaja:natječaj je otvoren do 14. svibnja, osim za projekte iz točke I.1./1.1. do 30. rujna 2011.

Informacije: Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke župa-nije, broj telefona 01/6009-420, 6009-426, rad-nim danom isključivo od 9 do 12 sati.

KLASA: 320-01/11-02/01URBROJ: 238/1-08-1/3-11-2

Zagreb, 14. travnja 2011.

za dodjelu pokroviteljstava, novčanih donacija i pomoći u provođenju projekata iz područja poljoprivrede, ruralnog razvitka, ribarstva i lovstva u Zagrebačkoj županiji u 2011. godini

1� BROJ 40 | tRavanJ 2011. ŽUPanIJSKa KROnIKa 1�ŽUPanIJSKa KROnIKa tRavanJ 2011. | BROJ 40

ZAŠTITA OKOLIŠA ZAŠTITA OKOLIŠAZAŠTITA OKOLIŠAENERGETSKA UČINKOVITOST

“ZELENI PROJEKTI” - POKAZNA PRIMJENA TOPLINSKIH PUMPI ZA GRIJANJE ZGRADA JAVNE NAMJENE I UGRADNJA SOLARNIH KOLEKTORA

U sklopu Europskog tjedna energije u Pušći organiziran Energetski dan županije

Zagrebačka županija prva u RH ima Energetsku bilancu koja donosi uvid u proizvodnju i potrošnju energijeObilaskom stare škole

u Pušći, koja se preu-ređuje u dječji vrtić, i

koja je uključena u projekt “Po-kazna primjena toplinskih pum-pi za grijanje zgrada javne na-mjene”, te posjet domaćinstvu Josipa Dekovića, koji je sufi-nanciranjem Županije, u sklopu projekta “I ja mogu imati so-larne kolektore”, uveo solarno grijanje, obilježen je Energetski dan Zagrebačke županije.

Julije Domac, direktor Re-gionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (RE-GEA) predstavio je tom prigo-dom Energetsku bilancu Zagre-bačke županije (prvu koju je u RH izradila neka županija), koja donosi uvid u potrošnju energije te, kako je rekao, služi za promišljanje i pogled u bu-dućnost.

Iz bilance je vidljivo da se

Natječaj Županije, a slučajno sam saznao da je raspisan, došao je kao naručen. Pla-nirao sam ugraditi solarne kolektore, pa mi je subvenci-ja dobro došla. Koristimo ih godinu dana i nikada nismo bili bez tople vode, a trošimo je bez kontrole. Također, pre-polovili smo potrošnju plina od ožujka do rujna - rekao je Josip Deković, čija je obitelj u uvođenje solarnih kolektora investirala oko 30.000 kuna, od čega je 11.200 kuna župa-nijska subvencija.

Prepolovljena potrošnja plina

Ugradnjom ‘dizalice topline’ u objekt stare škole problem grijanja i pripremu tople vode u budućem dječjem vrtiću rje-šavamo na učinkovit način. Procjene ukazuju da ćemo time ostvariti znatne finan-cijske uštede, ali i pridonijeti smanjenju emisije staklenič-kih plinova - poručila je načel-nica Pušće Anđela Cirkveni. Ugradnja toplinske pumpe u objekt budućeg dječjeg vrtića košta oko 360.000 kuna.

Osjetna financijska ušteda

U suradnji s REGEA-om Župa-nija je prijavila više projekata na natječaje europskih fon-dova, kao i natječaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH. - Najznačajniji su projekti obnovljivih izvora energije, sunčeve i bio mase, koji su prijavljeni na IPA program prekogranične suradnje s Re-publikom Slovenijom, dok su projekti “Obnovljivi izvori energije u kućanstvu” i “Zeleni dvorac Lužnica” prijavljeni na natječaj Fonda za zaštitu oko-liša i energetsku učinkovitost - rekao je župan Stjepan Kožić, dodavši da se projektom “Ze-leni dvorac Lužnica” planira uspostaviti i županijski infor-macijsko-edukacijski centar u kojemu bi se održavale edu-kacije o sustavnom gospoda-renju energijom i planiranju energetskog razvitka, korište-nju obnovljivih izvora energije i energetskoj učinkovitosti.

‘Zeleni dvorac Lužnica’

u prostoru županije proizvodi više energije nego se troši.

Okupljenima su pobliže pred-stavljeni i tzv. zeleni projekti županije - već spomenuta poka-zna primjena toplinskih pumpi (koje zimi griju, a ljeti hlade), te ugradnja solarnih kolektora.

Osim stare škole (budućeg dječjeg vrtića) u Pušći, u pro-jekt toplinskih pumpi - koji je počeo 2009., a završava ove godine - također su uključene zgrade dječjeg vrtića u Pokup-skom, društvenog doma (dječ-jeg vrtića) u Mariji Gorici te općinske zgrade u Kravarskom i Orlima.

- Toplinska pumpa koristi se za iskorištavanje toplinske energije pohranjene u povr-šinskom sloju zemlje pomoću ukopanog cijevnog kolektora

na dubini od oko 1,5 metara - pojasnio je Ivan Pržulj iz RE-GEA-e, dodavši da su ciljevi ovog projekta, koji sufinancira i Fond za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost, smanjenje potrošnje energije i planska sa-nacija zgrada javne namjene, smanjenje onečišćenja okoliša, promocija županije kao soci-jalno i energetski učinkovite i osviještene regije, te prijenos znanja i rezultata dobivenih

njegovom provedbom. Govore-ći o solarnim kolektorima pod-sjetio je da je Županija u 2009., iznosom od 40 posto, odnosno s maksimalno 11.200 kuna, sufi-nancirala njihovu ugradnju u 50 kućanstava.

- Korištenjem četiri četvorna metra solarnih kolektora ener-getska ušteda može iznositi do 4.154 kWh godišnje, što pred-stavlja novčanu uštedu od 3800 kuna - rekao je Pržulj.

Dr. sc. Julije Domac i Josip Deković

Ove se godine nastavlja projekt “I ja mogu imati solarne kolektore”

Ugradnja toplinske pumpe košta oko 360.000 kuna U obilježavanje Energetskog dana uključili su se i učenici OŠ Pušća

U normalnim okolnostima ugradnja solarnog sustava isplativa je za 7,5 godina, međutim kada je za to potrebno izdvojiti samo 60 posto ukupnog iznosa vrijeme

povrata investicije skraćuje se na 4,5 godine

Javna rasvjeta Grad Zaprešić, sredstvima Eu-ropske unije (IPA programa) i Fonda za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost, nastavlja s rekonstrukcijom javne rasvjete. Od Fonda je za ovu namjenu nedavno dobiveno 963.334 kune. Lani je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost realiziran projekt “Energetski učinkovita javna rasvjeta - Shopping city Za-greb, faza I”, za kojega je Grad Zaprešić (početkom travnja ove godine u Bruxellesu, u tjednu Energetske održivosti Europ-ske unije) primio “GreenLight” nagradu, kojom se svake dvi-je godine nagrađuje nekoliko “GreenLight” partnera koji su se istaknuli u provedbi projekata uštede energije.

Najbolji u Europi

Regionalnoj energetskoj agen-ciji sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) dodjeljena je u Bruxe-llesu godišnja nagrada Manage-nergy Local Energy Action Award 2011. Nagradu je, u sklopu godišnje Managenergy konfe-rencije, predao Povjerenik za energiju Gunther Oettinger, a dodjeli je prisustvovalo preko 300 predstavnika europskih gradova, regija i energetskih agencija. REGEA je u finalu iz-bora bila bolja od španjolskog Energetskog ureda u Sabadellu te irske tvrtke Codema.

Energija biomaseVG Poduzetnički centar organi-zirao je u Gorici Energetski dan. Predstavili su se proizvođači opreme obnovljivih izvora ener-gije. Grad Velika Gorica je potpi-snik povelje “Sporazuma grado-načelnika”, kojom se obvezao raditi na smanjenju pretjerane potrošnje energije. Stoga i po-kreće projekt kogenercijskog postrojenje za generiranje to-pline i električne energije iz bi-omase. Njime će se sve toplane na mazut zamijeniti toplanama na biomasu.


SAMOBORU U VLASNIŠTVO PREDANA NEGDAŠNJA VOJARNA TABOREC

Premijerka Kosor: Svi darovani objekti bit će na korist građanima

Otvorena tvornica higijenskih proizvoda

NOVA INVESTICIJA U POSLOVNOJ ZONI “SVETA HELENA” U SVETOM IVANU ZELINI

Predsjednik RH Ivo Josipović pustio je u rad, u poslovnoj zoni Sveta Helena u Svetom Ivanu Zelini, novosagrađeni pogon

za proizvodnju higijenskih proizvoda tvrtke “Violeta”. U gradnju pogona - koji sada zapošljava 53 radnika, a čiji se broj kroz dvije godine planira udvostručiti - uloženo je 12 milijuna eura. “Violeta” će u prvoj fazi proizvoditi toaletni papir i papirnate kuhinjske ručnike, a u planu je proizvodnja dječjih pelena, higi-jenskih uložaka i vlažnih maramica. Očekuje se da će 50 posto proizvodnje biti plasirano na europsko tržište. Otvarajući po-gon, predsjednik Josipović je rekao da se radi o investiciji koja ima perspektivu te istaknuo zadovoljstvo zbog ulaganja u pro-izvodnju i otvaranje novih radnih mjesta.

Vrijednost donacije - 23 objekta ukupne površine 16.000 četvornih metara na zemljištu od oko 15 hektara - cijeni se na 53 milijuna kunaPredsjednica Vlade Jadranka

Kosor i gradonačelnik Samo-bora Krešo Beljak potpisali su darovni ugovor kojim Vlada RH Samoboru u vlasništvo predaje negdašnju Vojarnu Taborec.

- Vlada je jednoglasno donijela takvu odluku jer je bila zadovoljna predloženim projektom kojim će svi objekti biti iskorišteni za po-trebe građana - rekla je premijer-ka. Vrijednost nekretnina koje su prešle u vlasništvo Samobora - 23

rekavši da sada slijedi razgovor s ministrom unutarnjih poslova oko uređenja policijske postaje, a pri-prema se i potrebna dokumentaci-ja za preseljenje javne vatrogasne

postrojbe. U prostoru bivše vojar-ne sagradit će se i prometnice koje će biti povezane s postojećom pro-metnom mrežom.

- Za realizaciju cjelokupnog

U prostor negdašnje vojarne prva će preseliti

policijska postaja

projekta nisu dovoljni jedan ili dva mandata, za to će biti potrebno i ci-jelo desetljeće - na tiskovnoj kon-ferenciji, nakon potpisivanja da-rovnog ugovora, rekao je Beljak.

Vlada je odluku o prijenosu vlasništva donijela 10. ožujka

objekta ukupne površine 16.000 četvornih metara na zemljištu od oko 15 hektara - cijeni se na 53 milijuna kuna.

- Potpisivanje ovog ugovora predstavlja velik događaj za sve sa-dašnje i buduće stanovnike Samo-bora s obzirom da će se u prostor vojarne preseliti policijska postaja i vatrogasci, a u njemu su planirani i ostali sadržaji društvene namje-ne, poput škole, vrtića, prostora za mlade, doma za starije osobe... - naglasio je gradonačelnik Beljak,

PROSTORNO UREĐENJEGRADOVI I OPĆINE

GEO INFORMACIJE DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA

Prostorne podloge vrijede onoliko koliko su ažurne, pouzdane i točne

Sporazumom je definirano da pola potrebnog iznosa, od ukupno 1.908.295 kuna, osigura Županija, a drugu polovicu gradovi i općine

Najveći nedostaci u prostornom planiranju

dosad su bili loši polazni podaci - rekao je Zlatko

Dražetić, ravnatelj županijskog Zavoda za

prostorno uređenje

Sporazum će omogućiti korištenje ažuriranih digitalnih podataka

koji će osigurati bolju usklađenost prostornih planova sa situacijom

na terenu

Županija je s Državnom geodetskom upravom potpisala sporazum o su-

financiranju izrade i ažuriranja službenih prostornih podloga državne izmjere i katastra ne-kretnina za razdoblje do 2014., kojim se gradovima i općinama, te samoj Županiji omogućava korištenje digitalnih podloga u svakom trenutku kada im to za-treba.

- Izrada i ažuriranje ovih pod-loga iznimno je važno za pro-

storno planiranje. Naime, u prak-si nerijetko dolazi do određenih odstupanja od stvarnog stanja na terenu i onoga u kartama. Ovaj sporazum omogućit će korištenje ažuriranih digitalnih podataka koji će osigurati bolju usklađe-nost prostornih planova sa situ-acijom na terenu - prije potpi-sivanja ugovora rekao je župan Stjepan Kožić. Županija će izra-du i ažuriranje prostornih podlo-ga tijekom naredne četiri godine sufinancirati s ukupno 1,9 miliju-

Potpisanim sporazumom Župa-niji, gradovima i općinama na raspolaganju su detaljne topo-grafske karte (mjerila 1:25.000), digitalne ortofoto karte, hrvatske osnovne karte, digitalni ortofoto plan za područje izgrađenosti, podaci u alfanumeričkom i gra-fičkom obliku te digitalni kata-starski planovi (rasteri i vektori).

Dostupni podaci

na kuna, od čega će pola iznosa osigurati gradovi i općine. Gra-dovi će godišnje plaćati 12.650 kuna, a općine 6000 kuna. Iz sporazuma su izostavljeni tzv. veliki gradovi - Samobor i Veli-ka Gorica, koji će s Državnom geodetskom upravom potpisati

samostalne sporazume. - Zašto je ovaj sporazum va-

žan? Jednostavno, prostorne podloge (geo informacije) vri-jede onoliko koliko su ažurne, pouzdane i točne. Što je informa-cija nekvalitetnija, njezinim ko-risnicima je teže kvalitetno odra-

diti posao te u konačnici biti na usluzi građanima i gospodarstvu - rekao je Željko Bačić, ravna-telj Državne geodetske uprave, dodavši da su tijekom proteklih deset godina izrađeni temeljni kartografski proizvodi te vekto-riran cijeli katastar.

- Za razdoblje od naredne četi-ri godine definirali smo koncept kako obnavljati ove prostorne podatke, odnosno kako ih, na efikasan način, učiniti dostupni-ma gradovima i općinama, a što je definirano ovim sporazumom - rekao je Bačić.

Sporazum je potpisan za razdoblje do 2014.

Ažurirane podloge pružaju kvalitetnije prostorno planiranje


TURIZAMTURIZAM

NA ZAGREBAČKOM JELAČIĆ PLACU UPRILIČENA TRODNEVNA PROMOCIJA TURISTIČKE PONUDE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Svaki grad predstavljen svojim posebnostimaU organizaciju promocije bile su uključene

turističke zajednice svih županijskih gradova Ne znaju ljudi za nas, iako smo često u me-dijima. Lužnica je još

uvijek - tajna. Prva reakcija je: a, to je neki dom za časne se-stre. Ljudima trebamo pokaza-ti da je to duhovno-obrazovni centar, otvoren za javnost, da se tu događaju razni programi, po-sjećuju nas djeca, mladi, odra-sli, umirovljenici... - govori časna sestra Miroslava Bradica iz Duhovno-obrazovnog centra “Marijin dvor-Lužnica”, čiji su izložbeni prostor na zagrebač-

Veselo i društveno vinoAUTOHTONA SORTA PRIGORJA

U sklopu manifestacije, u društvu županijske vinske

kraljice Kristine Vugrin, otvorena je prva boca marke vina “Kralje-vina Zelina”, berba 2010. Na po-ticaj Županije, ova marka vina na gospodarstvima organiziranim u Udrugu “Kraljevina Zelina” pro-izvodi se od 1999. godine.Odobrenje za prodaju vina pod etiketom brendiranog županij-skog proizvoda ove su godine dobila četvorica zelinskih (pri-gorskih) vinara - Krešimir Puhe-lek iz Blaževdola, Željko Kos iz Hrnjanca, Stjepan Puhelek-Pu-rek iz Gornjeg Psarjeva i obitelj-sko gospodarstvo Jarec-Kure iz Biškupca Zelinskog.- Lanjska je berba, općenito, bila nešto lošija, ali to se u kakvoći kraljevine i nije osjetilo. Mislim da je ona, u usporedbi s ostalim sortama, najmanje oscilirala. Za-dovoljan sam, dapače odušev-ljen. Mislim da bi kraljevina takva

i trebala biti, lagano, osvježava-juće, voćno vino - komentirao je Kos, dok je Stjepan Puhelek do-dao da su u vinu nešto više izra-žene kiseline, da su alkoholi niži, no da se, s obzirom na godinu, uz malo više pažnje u podrumu dobila kvalitetna kraljevina.

zagrebačkom trgu, a u nju su bile uključene turističke zajed-nice svih županijskih gradova. Svaki je predstavljen svojim posebnostima.

- Predstavili smo kompletnu ponudu županije, na jednom mjestu naglasili njezin kolorit,

život, zanimljivosti... - rekla je Ružica Rašperić, direktorica TZ Zagrebačke županije.

Trodnevnu promociju, koju je pratio i zabavni program i tijekom koje su predstavljene i manifestacije što se u županij-skim gradovima organiziraju u

Kraljevina je vino srednje alkoholnosti i naglašene kiselosti

“Kraljevina Zelina” proizvodi se od 1999.

kom Trgu bana Josipa Jelačića, u sklopu Promocije turističke ponude Zagrebačke županije, posjetitelji sa zanimanjem ra-zgledavali. A bilo je na njemu i lužničkoga čaja, domaćih like-ra, keramičkih proizvoda...

- To je ponuda kojom ljudi-ma, onima koji traže kutak mira i sabranosti, tišinu i radost, želi-mo približiti Lužnicu - kaže č.s. M. Bradica.

Promocija turističke ponude Zagrebačke županije prvi je puta organizirana na središnjem

Želja je potaknuti Zagrepčane da dođu u svaki kutak županije

predstojećim mjesecima, otvo-rio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je rekao da Zagreb ne bi bio to što jest da nema županije koja ga ‘grli’, dok je župan Kožić pozvao Za-grepčane da posjete ‘zeleni za-grebački prsten’.

“Samoborske srakice” Narodno ruho Žumberka Posjetili su štandove i strani turisti Nešto bih mogla i kupiti...

Manifestacija “Kaj su jeli naši stari”

održava se u kolovozu

Zaprešićka “Plemićka mladež”


VIJESTIVIJESTI

SUZBIJANJE SVIH VRSTA DISKRIMINACIJE

Ljudska prava i hrvatska europska perspektiva

Članovi županijske Koordina-cije za ljudska prava uklju-

čit će se u jednodnevni trening o suzbijanju diskriminacije koji će za njih organizirati Ured za ljud-ska prava Vlade RH. Također, u jednom od županijskih gradova (naknadno će se odabrati kojem) održat će se javna rasprava na temu ljudskih prava i hrvatske europske perspektive, a uvodni-čar će biti potpredsjednik Vlade RH Slobodan Uzelac. Dogovore-no je to na redovitoj sjednici Ko-

ordinacije, na kojoj je analizirano i stanje ljudskih prava u županiji. Prema riječima Marije Ledinski-Anić, predsjednice Koordinaci-je, ovo je tijelo zaprimilo svega jednu pritužbu o povredi ljud-skih prava te je ona trenutačno u obradi. Na sjednici je prihvaćena inicijativa predsjednice Ledin-ski-Anić o pokretanju suradnje s koordinacijama susjednih župa-nija, odnosno, bude li to i od njih prihvaćeno, organiziranju zajed-ničke sjednice.

PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE PRIMIO IZASLANSTVO ŽUPANIJE SOMOGY

‘Zajednička je dužnost širiti suradnju i dobre vibracije’

Predsjednik Županijske skupštine Damir Miku-ljan, te njegovi zamjeni-

ci Marija Ledinski-Anić i Josip Sesan, primili su izaslanstvo mađarske županije Somogy predvođeno županom Attilom Gelencsérom. Razgovaralo se o uspostavljanju suradnje, prije svega gospodarske, pa su razgovorima prisustvovali i predstavnici HGK - Komore Zagreb.

- Dužnost nam je širiti surad-nju i dobre vibracije - poručio je predsjednik Mikuljan, rekav-ši da Županiju zanimaju i ma-đarska iskustva s Europskom unijom - što je učinjeno, što je propušteno, a što Hrvatska ne bi smjela činiti kada (uskoro) uđe u ovaj europski savez.

- Današnji susret s mađar-skim prijateljima uvod je u konkretnu suradnju, posebno

‘sutra’ kada ćemo zajedno biti u Europskoj uniji - rekao je Mikuljan, dodavši da je drugi korak suradnje, koji će uslije-diti, razmjena gospodarskih delegacija.

Županija So-mogy - brojem stanovnika pri-bližna našoj, ali površinom duplo veća - dosad je uspostavila surad-nju s Istarskom, Bjelovarsko-bilo-gorskom, Virovi-tičko-podravskom i Koprivničko-križevačkom žu-panijom te s još sedam europ-skih regija. Župan Gelencsér (istovremeno obnaša i dužnost predsjednika Županijske skup-štine) domaćine je upoznao sa

svojom županijom, među osta-lim rekavši da je pola nje pod šumama, pa je stoga uz poljo-privredu (voćarstvo, vinogra-darstvo) razvijena i drvna indu-

strija. Razvijen je i seoski turizam, a tijekom ljeta i turizam na Bala-tonu.

- Mađarska je danas u teškoj gospodarskoj si-tuaciji, stoga ra-duje što je došlo do ovog susreta i početka suradnje od koje bi obje regije mogle ima-

ti koristi. Podržavam prijedlog da se, za početak, izradi baza podataka gospodarstvenika za-interesiranih za ulaganje u naše županije - rekao je Gelencsér.

Nakon sastanka u prostorijama Županije, mađarsko izaslanstvo posjetilo je Zaprešić

Suradnju sa županijom

Somogy inicirao je Imbro Berkeš,

predstavnik mađarske nacionalne manjine u

Zagrebačkoj županiji

Suradnja će se nastaviti razmjenom gospodarskih

delegacija

U gradu Kaposváru, sjedištu županije Somogy, djeluje Hrvatska manjinska samouprava

Izradit će se baza gospodarstvenika zainteresiranih za

ulaganje u obje županije

OSAMNAEST GODINA OPĆINE JAKOVLJE

Za odvodnju će se tražiti novac europskih fondova

Svoju punoljetnost, 18 godina od osnutka, proslavila je op-

ćina Jakovlje, smještena na kraj-njem zapadu županije.

- Iako smo ponekad nezadovolj-ni stanjem komunalne infrastruk-ture, možemo se pohvaliti da za razliku od većine općina, posebno onih u istočnom dijelu, imamo u velikoj mjeri riješenu vodoopskr-bu, asfaltirana je većina najvažni-jih općinskih prometnica, uz neke je, na najkritičnijim mjestima, iz-građen i nogostup, u gotovo svim ulicama (triju općinskih naselja) uvedena je javna rasvjeta, sanira-no je odlagalište otpada u Kralje-vom Vrhu... - za svečane sjednice Općinskog vijeća naglasila je na-čelnica Snježana Bužinec, dodavši da je u suradnji s Hrvatskim vo-dama ishođena lokacijska dozvo-

la za gradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za kompletno područje općine.

- Ovih dana očekujemo potpi-sivanje ugovora o izradi glavnog i izvedbenog projekta. S njima ćemo, početkom iduće godine, kandidirati za sredstva EU fondo-va - dodala je načelnica.

Damir Mikuljan, predsjednik Županijske skupštine, poručio je kako su samouvjerenost, odlučnost i hrabrost, uz jasan cilj kuda ići, doveli do osjetnog razvoja ovoga kraja, dok je župan Stjepan Kožić rekao kako teza da je u RH preve-lik broj općina nije uvijek dobra, jer ‘teren’ govori drugačije.

- Treba ‘slušati’ ono što se doga-đa u malim općinama i prije terito-rijalnog preustroja napraviti teme-ljitu analizu - poručio je župan.

Iduće godine, u suradnji s tvrtkom HEP ESCO, rekonstruirat će se kompletna mreža javne rasvjete

Ovogodišnji laureati

Donacija bolnici u Gornjoj BistriVijeće bošnjačke nacionalne

manjine Zagrebačke županije, odrekavši se domjenka za rama-zanski Bajram, novcem koji je bio namijenjen za ovu prigodu kupilo je stol sa stolicama i strunjače, te poklon uručilo Specijalnoj bolni-

Članovi županijskog Vijeća bošnjačke nacionalne manji-ne, i njihovi prijatelji, i ove će godine krajem svibnja posje-titi Srebrenicu. Uključit će se u 5. konvoj mladih bošnjaka “Da se nikad ne zaboravi”, ko-jeg organizira Vijeće bošnjač-ke nacionalne manjine grada Zagreba.

Posjet Srebrenici

ci za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra.

- Ovo je druga godina da šti-ćenicima bolnice u Gornjoj Bi-stri darujemo skroman poklon. Znamo da je djeci koja su tamo smještena, a neku od njih roditelji na žalost ni ne posjećuju, potreb-na naša pažnja. Stol kojega smo donirali prilagođen je njihovim potrebama - rekla je Sanela Kan-tarević, predsjednica Vijeća. U bol-nici je trenutačno smješteno 110 djece o kojima brine šest liječnika i 37 medicinskih sestara. Više od 50 posto pacijenata je s područja Zagreba i Zagrebačke županije, a ostali su iz cijele Hrvatske. U bol-nici je smješteno i petero djece iz Bosne i Hercegovine i jedno s Kosova.

VIJEĆE BOŠNJAČKE NACIONALNE MANJINE

Plaketu općine primili su DVD Jakovlje za 60. obljetnicu rada te Udru-ga žena i djevojaka Kraljev Vrh za djelovanje na promicanju kulture i rad s predškolskom i školskom djecom, diploma općine uručena je Ljiljani Klepac za doprinos u kulturno-umjetničkom radu, Jasminki Pušek za dugogodišnji rad u Udruzi žena i djevojaka Kraljev Vrh, i posthumno Vidu Poturici, a nagrada općine KUD-u Jakovlje za ostva-rene rezultate u 2010., Sportskom moto klub Jakovlje za osvojeno treće mjesto na Prvenstvu motociklističke zajednice za četverocikle, Božici Sučija za očuvanje običaja i organiziranje manifestacija u Igri-šću te Dariu Suhini za osvojeno prvo mjesto na Prvenstvu Hrvatske za četverocikle.

Općinska priznanja

�0 BROJ 40 | tRavanJ 2011. ŽUPanIJSKa KROnIKa �1ŽUPanIJSKa KROnIKa tRavanJ 2011. | BROJ 40

MANIFESTACIJEMANIFESTACIJE

SAMOBORSKA ETNO-GASTRONOMSKA, KULTURNA I ETNOLOŠKA PONUDA NA 7. PROLJETNOM SAJMU

Čokoladna pralina s okusom bermeta - samoborski gastro suvenir

Sajam je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poljoprivrede te Zagrebačke županijeČokoladna pralina s oku-

som bermeta! Prije šest godina samo ideja, a da-

nas samoborski gastro suvenir - “Samoborski kušlec”. Uz bermet, prema tradicijskim samoborskim likerima, ova se pralina danas (ručno) radi i s okusom medice, šljivovice i trešnje. Kada je Bran-ka Sovulj 2005. ostala bez posla, otvorila je trgovinu sa samobor-skim delicijama, no nedostajalo je ‘nešto slatko’.

- Nedostajao mi je kolač, do-maći, samoborski... Počela sam s bermetom, sama osmislila re-cepturu, a onda isprobavala sve dok nisam dobila željeni okus - pripovijeda Branka, s čijim je kušlecom počela i proizvodnja čokolade u Samoboru. No, nije dovoljno proizvesti, pralinu (pri-je no što je rastope nepca slado-kusaca) valja i ‘upakirati’, pa je Branka, uz potporu Ministarstva turizma, osmislila i originalna pakiranja za svoje slatke proizvo-de. Osim pralina, proizvodi i vin-ski kolač (u kombinaciji badema i kukuruznog brašna), medenjake s voćem (bademima, orahom i lješnjakom), paprenjake... Sve se to, kao i ostale samoborske de-licije, moglo kušati (i kupiti) na

7. samoborskom proljetnom saj-mu. Sudjelovalo je sedamdesetak izlagača - samoborskih obrtnika, obiteljskih poljoprivrednih gos-podarstava, udruga, zadruga... Među njima i “Vendicija jelen”, tvrtka čije bi proizvode na poli-cama duty free shopa rado vi-djeli, kaže Dubravka Viduč, i u frankfurtskoj zračnoj luci. Zasad se mesne paštete, mesni štapići, sušeno meso te salame od vepra, srne, jelena, medvjeda i muflo-na kupuju u djutićima hrvatskih zračnih luka te biranim sajmovi-ma u Zagrebu i okolici.

- Svake nam se godine oko bo-žićnih blagdana javi barem jedan novi kupac koji je naše proizvo-de upoznao (kušao) na Samobor-skom proljetnom sajmu - kaže D. Viduč.

Lani je Ministarstvo gospodarstva iznosom od 2,5 milijuna kuna sufinan-ciralo 58 poduzetničkih projekata samoborskih gospodarstvenika - za otvorenja sajma istaknula je Ana Vincent-Šepić iz Uprave za malo gospo-darstvo MGRP-a. Rekla je također da je tijekom proteklih osam godina u 12 aktivnih poduzetničkih zona Zagrebačke županije Ministarstvo uložilo 32 milijuna kuna.

Potpore Ministarstva

Samoborski proljetni sajam, koji je Grad Samobor organizirao uz podršku samoborskog Poduzet-ničkog centra, Udruženja obrtni-ka i Turističke zajednice, otvorio je župan Stjepan Kožić, rekavši da ga raduje kontinuitet samo-borskog sajmovanja. - U direktnom kontaktu, kada se proizvodi i kušaju, osjećaj za njihovu kupnju postaje još jači - poručio je župan, podsjetivši i na županijske mjere potpora gospodarstvu, poput subvencije kamata poduzetničkih kredita i subvencioniranja poljoprivrede. Istaknuo je i predstojeće velike investicijske poduhvate u župa-nijskim gospodarskim zonama. Gradonačelnik Samobora Krešo Beljak istaknuo je da se ovakvim sajmom, u koji je uključena i sa-moborska ruralna okolica i koji ima i popratna događanja, poput kotlovinijade i češnofkijade, na najbolji mogući način brendira sam grad.

Kontinuitet sajmovanja

Na središnjem samoborskom trgu proizvode je izložilo

sedamdesetak (samoborskih i

gostujućih) izlagača

“Vendicija jelen” proizvodi delicije

od divljači

MEĐUNARODNA GASTRONOMSKO-TURISTIČKA PRIREDBA

“Zlatna šajba” Dubravki Koletić i Mesnoj industriji “Dr. Škobić”

Ovogodišnja Samoborska salamijada, u organizaciji Udruge “Zlatna šajba”, prvi je puta održana u prostoru negdašnje vojarne “Taborec”

Dubravka Koletić, među hobistima (njih oko sto-

tinu), te Mesna industrija “Dr. Škobić”, među profesionalcima (tri samoborske mesne industri-je), dobitnici su “Velike zlatne šajbe” 24. samoborske salami-jade, koja je okupila i četrde-setak proizvođača iz Slovenije, Mađarske, Austrije, te prvi puta Slovačke i Srbije (Vojvodine).

- Ne radimo puno, kojih šezdeset salama godišnje, za nas i obitelj. Kupimo pajceka, najmanje dvije godine starog, između 150 i 200 kilograma, i u salamu stavljamo najkvalitet-nije dijelove mesa - but, kare i najfiniji špek - kažu supružnici Dubravka i Eduard (Edo) Ko-letić. Smjesi za salamu dodaju i malo junetine te crnog papra, a omjeri mesa i masnoće često idu ‘od oka’.

- Salame, nakon što ih na-pravimo, izvjesimo kako bi se osušile te ih popikamo kako bi iz njih izašao višak tekućine. Potom su tri dana na hladnom dimu, a onda slijedi glavno sušenje, kod obitelji u Gradni - govore Koletići.

Dubravka i Edo Koletić

Salamijada je dokaz da mala skupina

entuzijasta, uz malu podršku Grada, može napraviti nešto veliko - rekao je samoborski gradonačelnik Krešo

Beljak

Salamijada je postala repre-zentativna manifestacija, pa oni koji znaju da im salame nisu vrhunske kvalitete na njoj niti ne sudjeluju. Kva-liteta raste, ali broj uzora-ka na ocjenjivanju polako opada, dakle ‘pretapamo’ hobizam u profesionali-zam - kaže Dubravko Viduč, predsjednik “Zlatne šajbe”.

Hobizam ‘pretapamo’ u profesionalizam

Gastronomske delicije pripremilo

je 15 restorana

Županija je bila pokrovitelj priredbe

Branka Sovulj vlasnica je obrta “Okićka trešnja”

Nema sajmovanja bez starih zanata

�� BROJ 40 | tRavanJ 2011. ŽUPanIJSKa KROnIKa ��ŽUPanIJSKa KROnIKa tRavanJ 2011. | BROJ 40

REGIONALNA SURADNJA

EU PROJEKT PUT MEDIČARSTVA I LICITARSTVA IZMEĐU KRŠKOG I ZAGREBA

Svaka ruka drugačije cifraProjekt provode

razvojne agencije regije Posavje i

Zagrebačke županije

Rukotvorci slovenske re-gije Posavje, uključeni u projekt “Put medičarstva

i licitarstva između Krškog i Za-greba”, boravili su, u sklopu stu-dijskog posjeta dobrih praksi, u uzvratnom posjetu rukotvorcima (licitarima) s područja naše župa-nije. Nakon uvodnog obilaska za-grebačkog Etnografskog muzeja, gdje su razgledali postavu hrvat-skoga narodnog ruha, posjetili su samoborske licitare - obitelji Mi-hina i Oslaković. Razgledali su i suvenire koje izrađuje Silva Kra-jačić, također uključena u projekt koji, zajedno s partnerima, pro-vode razvojne agencije slovenske regije Posavje i Zagrebačke župa-nije. Cilj mu je očuvati i uključiti kulturnu baštinu u turističku po-nudu zajedničkog prekogranič-nog prostora.

- Čar je ovoga posla u tome što svaka ruka drugačije cifra. Svako je licitarsko srce posebno, speci-fično, nema jednakoga... - rekla je slovenskim rukotvorcima Brigita Mihina, čija se obitelj generacija-ma bavi izradom licitara.

- Uključila sam se u projekt da vidim kako drugi rade, kakvi su im proizvodi, uvijek vidiš neku novu sitnicu, ‘sine’ ti nova ideja... - dodala je Brigita, koja je potpo-

rom Ministarstva gospodarstva uspjela obnoviti ‘staru domovi-nu’, djedovu kuću u kojoj je ure-dila prostor za izradu licitara, te nabavila peć za medenjake.

- Mama još uvijek kontrolira proizvodnju - kroz smiješak je otkrila Brigita, koja tajne licitar-skog zanata prenosi na sina Do-minika. Obiteljski se proizvodi,

kaže, prodaju na proštenjima, sajmovima, poklanjaju na svad-bama, a narudžbe povremeno do-laze i ‘izvana’, najčešće Austrije i Švicarske.

Umijeće izrade licitara nalazi se na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine

U majstorskoj radionici obitelji Oslaković

U obitelji Mihina licitri se izrađuju sedamdesetak godina

Obilazak Etnografskog muzeja

POLJOPRIVREDA

KLONSKA SELEKCIJA AUTOHTONE PRIGORSKE SORTE GROŽĐA

Klonski kandidati kraljevine posađeni u trsju Željka Kosa

S realizacijom projekta krenulo se 2003. kada je u vinogradima Prigorja odabrano oko tisuću trsova za klonsku selekciju

Šesto trsova kraljevine (15 klonskih kandidata) posađe-

no je u vinogradu obitelji Željka Kosa, na položaju Borje (Sveti Ivan Zelina), u sklopu višegodiš-njeg projekta “Klonska selekcija kultivara kraljevina” što ga pro-vodi zagrebački Agronomski fa-kultet, a financiraju Zagrebačka župani-ja i Grad Sveti Ivan Zelina. S realizaci-jom projekta kre-nulo se 2003. kada je u vinogradima Prigorja odabrano oko tisuću trsova (različitih od ostale populacije) za klonsku selekci-ju. Oni koji su pokazali najbolja svojstva u njoj su i ostali (dosad je selekcija obavljena u vinogradi-ma obitelji Puhelek-Purek i Jarec-Kure), a naposlijetku su dobiveni i klonski kandidati, sada posađeni u trsju Željka Kosa (30 do 50 cije-pova po kandidatu).

Dosad su plemke uzimane oda-svud, nije se pratilo jesu li zaraže-ne virusima, nekim bolestima... Ovo je korak naprijed kako bi se u konačnici dobio bezvirusni sadni materijal, točno određenog tipa kraljevine - kazao je Željko Kos, pozvavši vinogradare da ne bježe od ove sorte grožđa.

Ne bježite od kraljevine!

Projektom se žele dobiti bezvi-rusni klonovi kraljevine specifični ili po aromi, rastresitosti grozda, njegovoj veličini ili boji.., odnosno četiri do pet superiornih klonova, elitnih svojstava, preporučenih za sadnju u prigorskim vinogradima i rasadničarsku proizvodnju.

- Kraljevina po svojim karakteristi-kama nimalo ne zao-staje za graševinom ili malvazijom, ali uz uvjet da se pazi na prinose, odnosno da se oni smanje - rečeno je za sadnje vinograda.

Klonski kandidati ove prigor-ske sorte grožđa sađeni su na ze-mljištu na kojemu loza nije rasla proteklih pedesetak godina, na tlu slobodnom od nematoda, te na položaju u čijoj neposrednoj bli-zini nema drugih vinograda koji bi, eventualno, mogli prenijeti bolesti.

Projektom se žele dobiti bezvirusni klonovi specifični

ili po aromi, rastresitosti

grozda, njegovoj veličini ili boji...

Posađeno je 600 trsova

Odabrano je 15 klonskih kandidata


DOGAĐAJI DOGAĐAJI

SAJAMSKA PRIREDBA “PROIZVODI HRVATSKOG SELA”

Raste zanimanje tržišta za seljačke proizvode

PHS posjetiteljima omogućava kušanje i kupnju domaćih tradicijskih proizvoda koji se ne nalaze u

velikim trgovačkim lancima

Sajam je ohrabrio proizvođače da

povećaju proizvodnju i legaliziraju ponudu - kaže dr. sc. Damir

Kovačić

Sajamska priredba “Pro-izvodi hrvatskog sela” (PHS), prema broju izlaga-

ča i zanimanju tržišta najznačaj-niji sajam tradicijskih (seljačkih) proizvoda u nas, okupila je ove godine oko 350 izlagača, među njima četrdesetak s područja naše županije. Osim prodajne izložbe hrane, pića, rukotvorina i suveni-ra, u sklopu sajma upriličena je i prodajna izložba “Drvo je prvo”, izložba hrvatskih pasmina doma-ćih životinja te “Bambino kup” - natjecanje mladih uzgajivača

Iz naše županije bilo je četrdesetak izlagača

Mlade se želi zadržati u ruralnom prostoru

Sajam promovira i tradicijsko naslijeđe

Izložba rukotvorina ‘Krašić u mom srcu’

“BREZARSKE ŠVELJE” U UREDU TURISTIČKE ZAJEDNICE

U uredu županijske Turističke za-jednice (u Preradovićevoj ulici u

Zagrebu) postavljena je izložba rukotvorina “Krašić u mom srcu”. Or-ganizirana je u suradnji s TZ Krašića, a izloženi ručni radovi djelo su “Bre-zarskih švelja” - članica udruge U.Z.O.R.. Ova se udruga, osnovana 2002., bavi očuvanjem kultur-ne baštine, a njezine članice merkaju (vezu), šlingaju, heklaju, izrađuju nošnje za lutke, fertune za flaše...

- Izložba je dokaz da je tradicija krašić-kog kraja bogata i lijepa, i bilo bi šteta

prepustiti je zaboravu - za otvorenja je poručila Ruži-ca Rašperić, direktorica TZ Zagrebačke županije. Izložba je, rekla je pred-sjednica udruge U.Z.O.R. Katarina Stepinac, i svo-jevrsni poziv na “Dane krašićkoga kraja”, manife-staciju koja se početkom

svibnja (u prigodi Dana općine i rođe-nja blaženoga kardinala Alojzija Stepin-ca) održava u Krašiću.

DANI CVIJEĆA ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA

‘Za cvijet se uvijek nađe kuna, dvije’Županija s 20 kuna po četvornom metru

subvencionira nabavu i postavljanje visokih plastenika za uzgoj cvijeća

Na sedam lokacija u Zagrebu sadnice cvijeća prodaju članovi udruga “Ljubičica” i “Maćuhica”

Na štandu Jadranke Ka-mauli brazilski jasmin i mačji rep, ono što, reći

će, drugi ne uzgajaju. - Vidjela sam mačji rep, dopao

mi se, eksperimentirala sam s njime, shvatila kako se uzgaja i sada ga imam u ponudi. Najviše se koristi za balkone, a ljudi ga kupuju jer je neobičan, interesan-tan cvijet - govori Jadranka, po struci agronom, koja je, dodat će, oduvijek znala što želi - uzgajati cvijeće.

- Danas je to obiteljski posao, a uzgajamo ono što možemo pla-sirati i na tržištu naplatiti - kaže Jadranka, sudionica ovogodiš-njih Dana cvijeća, što ih za čla-nove dviju udruga - “Ljubičica” i “Maćuhica”, na sedam lokacija u Zagrebu organiziraju do 10. svib-nja Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

- Za cvijeće se uvijek nađe koja kuna - kaže Saša Vugrin iz Zde-naca Brdovečkih, čija se obitelj

uzgojem cvijeća bavi 28 godina i danas uzgaja četrdesetak cvjetnih vrsta, svaku u nekoliko boja.

- Nema rutine, ovaj se posao ne može raditi ukoliko se ne voli cvijeće - dodaje. Njegov ro-đak, Stjepan Vugrin, predsjednik Udruge cvjećara Zagrebačke žu-panije “Maćuhica”, među ostalim cvjetnim vrstama uzgaja i anđeo-sku pelargoniju koja se na našem tržištu pojavila prije četiri godine i odlično je prihvaćena.

Ovakvim manifestacijama na najbolji mogući način de-monstriramo na djelu surad-nju Zagreba i Županije - za otvorenja Dana cvijeća rekao je gradonačelnik Milan Ban-dić, dok je zamjenik župana Rudolf Vujević istaknuo da je Zagreb interesantno, milijun-sko tržište koje županijskim uzgajivačima cvijeća omogu-ćuje da prezentiraju svoj rad i trud.

Suradnja Zagreba i Županije

- Uzgajamo je u crvenoj i lju-bičasto-bijeloj boji. Zahvalna je, nije osjetljiva, podnosi jako sun-ce i vjetar, a cvate cijelo ljeto - kaže Vugrin čiji obrt kupcima, uz prodaju, nudi i pomoć prilikom sadnje.

- Ljudi najčešće griješe kod za-lijevanja, pa cvijeću daju previše vode. U interesu nam je pomoći im, želimo da budu zadovoljni i da nam se vrate - govori Vugrin.

Članice udruge merkaju,

šlingaju, heklaju, izrađuju nošnje za lutke, fertune

za flaše...

teladi. - Sajam je povećao zanimanje

tržišta za seljačke proizvode, a proizvođače, posebno tradicij-skih prerađevina, ohrabrio i po-taknuo da povećaju proizvodnju i legaliziraju ponudu. Većina njih danas su uspješni tržni pro-izvođači - kaže Damir Kovačić, profesor na zagrebačkom Agro-nomskom fakultetu, idejni začet-nik PHS-a, dodajući da posebno ohrabruje što su proizvođači prepoznali važnost sajma, pa se velika većina na njega iznova

vraća, a sve je više i novih OPG-a koji na njemu žele predstaviti svoje proizvode. Kovačić nagla-šava da se ovakvim priredbama, koje promoviraju seljačke pro-izvode, potiče proizvođače da, uz očuvanje proizvodnje, ostanu živjeti u ruralnom prostoru.

Na otvorenju manifestacije bio je zamjenik župana Rudolf Vujević

Najviše je štandova na Trgu kralja Tomislava


Na temelju Odluke o bespovratnim potporama za poticanje razvoja poduzetništva (Glasnik Zagrebačke županije, broj 11/2010 i 8/2011) Upravni odjel za gospodarstvo Zagrebačke županije raspisuje

JAVNI NATJEČAJ 1. UvodZagrebačka županija, u cilju poticanja razvoja po-duzetništva, poticanja konkurentske sposobnosti poduzetnika na svom području i radi zaštite i oču-vanje kulturnog naslijeđa i tradicijskih gospodar-skih vrijednosti na području Zagrebačke županije, dodijelit će godišnja financijska sredstva u vidu bespovratnih potpora za 2011. godinu: 1. subvencije za početak poslovanja poduzetnika2. subvencije za uvođenje i primjenu novih meto-da poslovanja i upravljanja, standarda kvalitete i certificiranja,3. subvencije za uvođenje inovacija u proizvodnju4. kapitalne pomoći za tradicijske i umjetničke obrte5. tekuće donacije za sufinanciranje organiziranja i nastupa na sajmovima, izložbama i natjecanjima vezanima za poduzetništvo 6. tekuće donacije za troškove osnivanja i počet-nog rada udruga u gospodarstvu.

2. Tumačenje izrazaPotpora u smislu ovog natječaja je potpora koja se dodjeljuje temeljem Odluke o bespovratnim pot-porama za poticanje razvoja poduzetništva, a vr-ste potpora nabrojene su u uvodu ovog natječaja.Subjekti malog gospodarstva u smislu ove odluke jesu subjekti malog gospodarstva u smislu Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine, broj 29/02, 63/07), koji imaju sjedište na području Zagrebačke županije i nemaju nepodmi-renih obveza prema državi i Zagrebačkoj županiji.Inovacija u smislu ovog natječaja podrazumijeva svako oživotvorenje novih ideja i primjenu novih rješenja, procesa i postupaka prema komercijal-noj primjeni u proizvod ili uslugu, odnosno izum koji je zaštićen odgovarajućim oblicima industrij-skog vlasništva (patenti, žigovi, industrijski dizajn, oznake zemljopisnog porijekla i oznake izvornosti, topografija poluvodičkih proizvoda).Tradicijski obrti su obrti za koje je potrebno po-sebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju prete-žitim udjelom ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture, pa u tom smislu mogu simbolizirati lokalni, regionalni ili nacional-ni identitet. Umjetnički obrti su obrti koji se odlikuju proi-zvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz nagla-šenu kreativnost i individualnost majstora obrta - umjetnika. Pod tradicijske, odnosno umjetničke obrte mogu se svrstati i oni obrti koji se u procesu izrade proizvoda ili pružanja usluga koriste i novijim tehnologijama, te proizvodi koji se generacijama proizvode u obrtima, a sada se koriste kao su-veniri u turističkoj ponudi, u smislu Pravilnika o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima (NN 112/2007). Sajmovi, izložbe i natjecanja u smislu ovog natje-čaja (u daljnjem tekstu: manifestacije) su sajmovi, izložbe, natjecanja i slične manifestacije vezane za poduzetništvo, organizirane s namjerom pred-stavljanja, promocije ili ocjenjivanja proizvoda i usluga pojedinih poduzetnika, udruženja podu-zetnika, a također i slične manifestacije namijenje-ne promociji obrazovanja učenika i studenata (u daljnjem tekstu: učenika) za poduzetništvo, obrt-nička i deficitarna zanimanja.Temeljem ovog natječaja ne mogu se sufinancirati manifestacije namijenjene predstavljanju i ocje-njivanju poljoprivrednih proizvoda i proizvođača te manifestacije koje se sufinanciraju temeljem natječaja za dodjelu županijskih potpora manife-stacijama značajnim za turističku ponudu Zagre-bačke županije.

3. Korisnici potporaKorisnici subvencije za početak poslovanja poduzetnika mogu biti subjekti malog gospo-

za dodjelu bespovratnih potpora za poticanje razvoja poduzetništva u 2011. godini

darstva koji su registrirani najviše 24 mjeseca prije objave natječaja za dodjelu potpore.Korisnici subvencije za uvođenje i primjenu novih metoda poslovanja i upravljanja, stan-darda kvalitete i certificiranja mogu biti subjekti malog gospodarstva koji imaju najmanje jednog trajno zaposlenog, uključujući vlasnika, i koji su pozitivno poslovali u prethodnoj kalendarskoj godini.Korisnici subvencije za uvođenje inovacija u proizvodnju mogu biti subjekti malog gospo-darstva koji imaju najmanje jednog trajno zapo-slenog, uključujući vlasnika, i koji su pozitivno poslovali u prethodnoj kalendarskoj godini. Korisnici kapitalne pomoći za tradicijske i umjetničke obrte mogu biti subjekti malog gos-podarstva koji obavljaju djelatnost tradicijskog ili umjetničkog obrta. Korisnici kapitalne pomoći za tradicijske i umjetničke obrte iznimno mogu biti fizičke osobe koje se bave djelatnostima tradicij-skih obrta, a imaju prebivalište na području Zagre-bačke županije.Korisnici tekuće donacije za sufinanciranje organiziranja i nastupa na manifestacijama mogu biti: 1) organizatori manifestacija koje se održavaju na području Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu: organizatori manifestacija) i organizatori zajednič-kog nastupa poduzetnika Zagrebačke županije na manifestacijama u Hrvatskoj i inozemstvu (u daljnjem tekstu: organizatori zajedničkog nastu-pa), i to: a) jedinice lokalne samouprave, komore, udru-ženja obrtnika i poduzetnika, udruge i turističke zajedniceb) trgovačka društva, obrti, ustanove i zadruge2) subjekti malog gospodarstva kao pojedinačni izlagači na manifestacijama u Hrvatskoj i inozem-stvu (u daljnjem tekstu pojedinačni izlagači)3) osnovne i srednje škole te visoka učilišta s po-dručja Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu: škole)Korisnici tekuće donacije za sufinanciranje organi-ziranja i nastupa na manifestacijama ne mogu biti korisnici potpora za turističke manifestacije. Korisnici tekuće donacije za troškove osniva-nja i početnog rada udruga u gospodarstvu mogu biti udruge koje kumulativno zadovoljavaju uvjete kako slijedi: - djeluju na području Zagrebačke županije- upisane su u Registar udruga Republike Hrvat-ske najviše 24 mjeseca prije objave natječaja za dodjelu potpore- imaju djelatnost i ciljeve osnivanja vezane za očuvanje tradicijskih i umjetničkih zanata, una-pređenja inovatorstva, turizma i drugih gospodar-skih djelatnosti- nemaju nepodmirenih obveza prema državi i Za-grebačkoj županijiKorisnici potpore ne mogu biti subjekti malog gospodarstva koji se bave primarnom poljopri-vrednom proizvodnjom i ribarstvom, točenjem pića, kockanjem, kladioničarskim i sličnim djelat-nostima.

4. Namjena i iznos potpore Subvencija za početak poslovanja poduzetni-ka može se dodijeliti za sljedeće namjene:- izradu poslovnog plana, investicijske studije, pla-na marketinga i slično- nabavu opreme za obavljanje osnovne djelatno-sti, informatičke opreme i poslovnog softvera- dopunsku poduzetničku izobrazbu poduzetni-ka u vezi s osnovnom djelatnosti subjekta malog gospodarstva i informatičko obrazovanje zaposle-nih ili poduzetnikaPotpora može iznositi do 50% troškova za odo-brene namjene, a najviše 10.000,00 kuna. Pojedi-nom korisniku potpora se može dodijeliti samo jednom.Subvencija za uvođenje i primjenu novih me-toda poslovanja i upravljanja, standarda kvali-

tete i certificiranja može se dodijeliti za sljedeće namjene:- konzultantske usluge ili edukaciju kod uvođenja sustava- certificiranje sustava- certificiranje proizvoda - dokaz o sukladnosti- troškovi stjecanja prava uporabe znakova kvali-tetePotpora može iznositi do 50% troškova za odo-brene namjene, a najviše 20.000 kuna. Pojedinom korisniku potpora se može dodijeliti samo jednom u istoj kalendarskoj godini.Subvencija za uvođenje inovacija u proizvod-nju može se dodijeliti isključivo za: izradu ili naba-vu naprava, alata, opreme i računalnih programa neophodnih za uvođenje inovacije u proizvodnju. Potpora može iznositi do 50% troškova za odo-brene namjene, a najviše 50.000 kuna. Pojedinom korisniku potpora se može dodijeliti samo jednom u istoj kalendarskoj godini. Pojedinom korisniku mogu se dodijeliti najviše dvije potpore za uvođe-nje iste inovacije u proizvodnju. Kapitalna pomoć za tradicijske i umjetničke obrte može se dodijeliti isključivo za poboljšanje uvjeta rada obrtničke radionice (uređenje prosto-ra i nabavu opreme). Potpora može iznositi do 50% troškova za odo-brene namjene, a najviše 10.000 kuna. Pojedinom korisniku potpora se može dodijeliti samo jednom u istoj kalendarskoj godini.Tekuća donacija za sufinanciranje organizi-ranja i nastupa na manifestacijama može se dodijeliti: 1. za zakup, uređenje i opremanje izložbenog prostora, a samo organizatorima manifestacija i za trošak voditelja i popratnog kulturno-umjetničkog programa u iznosu do 50% troškova za odobrene namjene, a najviše do:- 50.000 kuna jedinicama lokalne samouprave, komorama, udruženjima obrtnika i poduzetnika, udrugama i turističkim zajednicama kao organiza-torima manifestacija i organizatorima zajedničkog nastupa - 30.000 kuna trgovačkim društvima, obrtima, ustanovama i zadrugama kao organizatorima ma-neifestacija i organizatorima zajedničkog nastupa - 5.000 kuna pojedinačnim izlagačima- 20.000 kuna školama2. za trošak ulaznica, prijevoza i smještaja za uče-nike i nastavnike u pratnji za zajednički posjet učenika manifestaciji, u iznosu do 100% troškova, a najviše do 10.000 kuna, školama kao organiza-torima zajedničkog posjeta ili nastupa učenika na manifestaciji.Potpora se neće odobriti pojedinačnim izlagačima za izlaganje u okviru zajedničkog nastupa na ma-nifestaciji, niti za pojedinačni nastup ako izlagač može sudjelovati u zajedničkom organiziranom nastupu na istoj manifestaciji, za koji su organiza-toru zajedničkog nastupa odobrena sredstva.U istoj kalendarskoj godini sredstva se mogu do-dijeliti: - najviše dva puta istom organizatoru manifesta-cije- najviše dva puta istom organizatoru zajedničkog nastupa- najviše jednom istom pojedinačnom izlagaču- najviše tri puta istoj školiTekuća donacija za troškove osnivanja i počet-nog rada udruga u gospodarstvu može se do-dijeliti u iznosu od 10.000 kuna. Pojedinoj udruzi potpora se može dodijeliti samo jednom. Prilikom izračuna postotka troškova uzimaju se u obzir isključivo troškovi za namjene navedene u ovoj odluci. Porez na dodanu vrijednost nije pri-hvatljiv trošak za dodjelu potpore.

5. Prednosti• Prednost pri dodjeli subvencije za početak po-slovanja poduzetnika, subvencije za uvođenje i primjenu novih metoda poslovanja i upravljanja, standarda kvalitete i certificiranja, i subvencije za

uvođenje inovacija u proizvodnju imaju subjekti malog gospodarstva: - kojima je osnovna djelatnost proizvodnja, djelat-nost tradicijskog ili umjetničkog obrta - sa sjedištem na slabije razvijenim područjima- u 100% vlasništvu branitelja Domovinskog rata, invalida, žena i mladih osoba (do 30 godina)- s većim brojem zaposlenih

• Prednost pri dodjeli kapitalne pomoći za tradi-cijske i umjetničke obrte imaju tradicijski i umjet-nički obrti: - nositelji Uvjerenja za tradicijski, odnosno umjet-nički obrt ili Uvjerenja i znaka za proizvod u skladu s Pravilnikom o tradicijskim, odnosno umjetnič-kim obrtima (NN 112/2007)- koji imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra

• Prednost pri dodjeli tekuće donacije za sufinan-ciranje organiziranja i nastupa na manifestacijama imaju: - organizatori manifestacija i organizatori zajed-ničkog nastupa na kojima izlaže veći broj subjeka-ta malog gospodarstva- srednje škole i visoka učilišta koja obrazuju uče-nike za obrtnička i deficitarna zanimanja- subjekti malog gospodarstva kojima je osnovna djelatnost proizvodnja, djelatnost tradicijskog ili umjetničkog obrta

• Prednost pri dodjeli tekuće donacije za troškove osnivanja i početnog rada udruga u gospodarstvu imaju udruge: - s većim brojem članova s prebivalištem na po-dručju Zagrebačke županije- sa sjedištem na području Zagrebačke županije

6. Potrebna dokumentacijaPodnositelji zahtjeva za dodjelu potpore obave-zno dostavljaju sljedeću dokumentaciju:

I. Opća dokumentacija

1. Dokumentacija koju dostavljaju svi podno-sitelji zahtjeva:1.1. ispunjeni obrazac zahtjeva1.2. izvadak iz odgovarajućeg registra s popisom registriranih djelatnosti (obrtni registar, registar trgovačkog suda, registar udruga) ne stariji od 30 dana1.3. potvrda Porezne uprave o nepostojanju duga prema državi, ne starija od 30 dana

2. Obavezna dokumentacija ovisna o vrsti pod-nositelja zahtjeva: 2.1. obavijest Državnog zavoda za statistiku o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007 (trgovačka društva i zadruge)2.2. popis dioničara (dionička društva)2.3. popis zadrugara ne stariji od 6 mjeseci ovjeren pečatom zadruge i potpisan od strane odgovorne osobe i potvrda članstva u Hrvatskom savezu za-druga (zadruge)2.4. preslika obrtnice (obrti)2.5. sažetak plana rada udruge za tekuću kalen-darsku godinu i popis članova udruge, ne stariji od 6 mjeseci, ovjeren pečatom udruge i potpisan od strane odgovorne osobe (udruge)2.6. ispunjena Izjava o korištenim državnim pot-porama male vrijednosti (subjekti malog gospo-darstva)2.7. računi, predračuni ili ponude (svi osim tražite-lja potpora za osnivanje i početak rada udruga).Uz račune, ponude i predračune koji nisu na hr-vatskom jeziku ili u kojima su stavke navedene šifrom ili nazivom iz kojeg nije vidljivo o čemu se radi, dostavlja se obrazloženje i kratki opis opre-me ili usluge na koju se odnosi račun, predračun ili ponuda

II. Dodatna obavezna dokumenatcija

3. Za tražitelje subvencije za uvođenje i pri-mjenu novih metoda poslovanja i upravljanja, standarda kvalitete i certificiranja:3.1. Bilanca i Račun dobiti i gubitka za 2009. godi-nu ili preslika ovjerene Prijave poreza na dohodak za 2009. godinu3.2. preslika Obrasca R-Sm - strana A (za prethodni mjesec; izdaje ga Regos)4. Za tražitelje subvencije za uvođenje inovaci-ja u proizvodnju:4.1. Bilanca i Račun dobiti i gubitka za 2009. godi-nu ili preslika ovjerene Prijave poreza na dohodak za 2009. godinu4.2. preslika Obrasca R-Sm - strana A (za prethodni mjesec; izdaje ga Regos)4.3. kratki opis inovacije (namjena, područje upo-trebe, korisnici, tržište) i očekivani efekti4.4 dokaz o dodijeljenoj zaštiti industrijskog vla-sništva (dodijeljena isprava za patent, industrijski dizajn, žig)4.5. ugovor o pravu na korištenje inovacije između vlasnika patenta i tražitelja potpore, ako to nije ista fizička osoba4.6. poslovni plan za komercijalizaciju inovacije i/ili ugovori s kupcima5. Za tražitelje tekuće donacije za sufinancira-nje organiziranja i nastupa na manifestacija-ma:5.1. za organizatore manifestacija i organizatore zajedničkog nastupa poduzetnika: - program ili opis manifestacije- organizacijski i financijski plan manifestacije ili zajedničkog nastupa5.2. za pojedinačne izlagače: - opis manifestacije s navedenim razlozima na-stupa5.3. za škole: - opis manifestacije s navedenim razlozima orga-nizacije, nastupa ili posjeta- organizacijski i financijski plan organizacije, na-stupa ili posjeta manifestaciji

Po potrebi Upravni odjel za gospodarstvo može zatražiti dodatnu dokumentaciju i obrazloženje.

7. Predaja zahtjeva Zahtjev za dodjelu potpore (u daljnjem tekstu za-htjev) podnosi se na propisanom obrascu Uprav-nom odjelu za gospodarstvo Zagrebačke župani-je, na adresu:

Zagrebačka županijaUpravni odjel za gospodarstvo

Ulica grada Vukovara 72/V.P.P. 974, 10001 Zagreb

Natječaj će biti otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 31. listopada 2011. godine.

Zahtjevi se rješavaju prema redoslijedu zaprima-nja i do utroška sredstava. Zaključak o dodjeli potpore donosi župan Zagrebačke županije na prijedlog Upravnog odjela za gospodarstvo.Način uplate potpore, rokovi dostave računa i izvještaja, te obveze korisnika potpore utvrđeni su Odlukom o bespovratnim potporama za poticanje razvoja poduzetništva. 8. InformacijeInformacije i potrebni obrasci zahtjeva mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo Zagrebačke županije, soba 26, Ulica grada Vukovara 72 /V., Zagreb, telefon 01/6009-457, telefaks 01/6009-488, elektronska pošta: [email protected] te na službenim inter-netskim stranicama Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr .

KLASA: 302-02/11-03/01URBROJ: 238/1-10-11-01

U Zagrebu, 21. travnja 2011.

TURIZAM

IVANIĆGRADSKO-KLOŠTRANSKI TURISTIČKI PUTEVI

U turističkoj ponudi i bogata sakralna baština

Seoski turizam se ne smije svoditi na ‘čašu i tanjur’, nego turistu treba dati

što više sadržaja kako bi se popunili i smještajni kapaciteti - poručio je

Dragutin Kezele

Godinu dana nakon otvaranja turističkih puteva ivanićgrad-

skog i kloštranskog kraja (vinskih, pješačkih i biciklističkih), Turistič-ka zajednica Ivanić-Grada, u surad-nji s Udrugom vinogradara i vinara “Brenta”, ponovno je u obilazak kušaonica vina te, ovoga puta, sa-kralnih objekata, povela novinare i vlasnike turističkih agencija. Po-bliže su sudionici jednodnevnog izleta upoznati i s ponudom “Naf-talana”, povijesnom i prirodnom baštinom Ivanić-Grada i Kloštra Ivanića, te manifestacijama koje se organiziraju tijekom godine.

- Željeli smo promovirati sve turističke proizvode našega po-dručja. Turistički putevi tek trebaju saživjeti. Mukotrpan je to posao. Znamo da će trebati pet, možda i deset godina da ih ljudi prepoznaju - komentirala je Ankica Bešter, di-rektorica TZ Ivanić-Grada.

Na vinskom turističkom putu go-sti su obišli Vinariju Malec u Iva-nić-Gradu, kušaonicu vina obitelji

Klasnić-Voštinić u Graberskom Brdu, te seoski turizam Kezele u Šumećanima. Posebno zanimlji-vi bili su obilasci Crkve sv. Petra Apostola u Ivaniću, te sv. Marije i sv. Ivana Krstitelja u Kloštru, čime se detaljnije željela predstaviti i bogata sakralna baština ovoga kra-ja. Na kraju izleta predstavljen je ŠRC Petek, gdje se krajem godine otvara hotel s četiri zvjezdice.

Crkva sv. Petra građena je u neobaroknom stilu U Crkvi sv. Marije čuva se ‘knjiga

čudesa’

Obitelj Klasnić-Voštinić obrađuje 7000 trsova loze

Dragutin Kezele

U vinariji obitelji Malec


EKOLOGIJA EKOLOGIJA

PLANINARSKO-BICIKLISTIČKI POHOD NA KORETIĆE

Prirodu ostaviti u zalog budućim generacijama

Uz suorganizaciju JU “Zeleni prsten” održan je 3. susret udruga prijatelja prirode

Pješačko-biciklističkim pohodom do planinar-skog doma

“Scout”, kod zaseo-ka Koretići u Parku prirode Žumberak - Samoborsko gorje, obilježen je, u Me-đunarodnoj godini šuma, Dan planeta Zemlje (22. travnja). Bila je to, uz suorga-nizaciju Javne ustanove “Zeleni prsten”, prigoda i za okuplja-

nje udruga prijetelja prirode Zagrebačke županije, njihov 3.

susret. Pohod na Koreti-

će, na nadmorskoj visini od 360 metara, organizirali su samo-borski Planinarski klub “Scout” i Brd-sko-biciklistički klub “Šišmiš”. Planinari su pješačili dijelom

Scautskog puta, markiranom planinarskom stazom od Grda-

njaca, preko Višnjeveca i Nor-šićke Plešivice, do Koretića, a biciklisti, za koje je na Koreti-ćima organizirano i 6. kolo XC lige “Sajmeni dani”, do odre-dišta su, iz središta Samobora, stigli makadamskom cestom.

- Ljude želimo dovesti u priro-du, barem nedjeljom odmaknuti ih od shopping centara. Želimo da na ovaj način još više zavole planinarenje, da prirodu dožive kao nešto što moraju ostaviti u zalog budućim generacijama - ispričala je Valentina Pavliša, predsjednica PK “Scout”.

Pješačilo se od Grdanjaca,

preko Višnjevca i Noršićke

Plešivice, do Koretića

Dolaskom na Koretiće, članovi udruga prijatelja prirode, u suradnji s Hrvatskim šumama - Šumari-jom Samobor, zasadili su lipu. - Ovo je naš doprinos obilježavanju Međunarodne godine šuma - objasnila je Ana Hercegovac, vodi-teljica Odjela za ekologiju Uprave šuma - Podruž-nice Zagreb, dok su Martina Glasnović Horvat, ravnateljica JU “Zeleni prsten” i Krešimir Gjurkin, upravitelj Šumarije Samobor, dodali da je lipa ‘sveto drvo’ i simbol naših davnih predaka - starih Slavena. - Uz brojne crkve ili groblja naši su preci sadili lipu - rekao je Gjurkin, dodavši da u Samoborskom gor-ju, kao autohtone vrste, rastu dvije vrste lipa.

Posadili ‘sveto drvo’

ČIŠĆENJE STUPNIČKOG LUGA OD KRUPNOG OTPADA

‘Od malena učimo da su šume pluća svijeta’

Na području županije šest je posebnih rezervata šumske vegetacije - Stupnički i Varoški lug, Česma, Markovčak-Bistra, Novakuša i Japetić

Akciji čišćenja priključili su se lovci LU “Sokol”

Oko stotinu prostornih me-tara glomaznog otpada

prikupljeno je u Stupničkom lugu, posebnom rezervatu šum-ske vegetacije, za akcije čišće-nja šuma što su je u prigodi Dana planeta Zemlje, uz pot-poru Lovačke udruge “Sokol”, zajedno organizirali Javna usta-nova “Zeleni prsten” i Hrvatske šume - Šumarija Remetinec.

- Od malena se uči da su šume

Zbog starih sastojina hrasta lužnjaka, Stupnički lug je po-sebnim rezervatom šumske vegetacije proglašen 1964. Osim hrasta, u šumi raste i obi-čan grab, te u njezinom mo-čvarnom dijelu crna joha. Gos-podarenje šumom odvija se prema smjernicama Državnog zavoda za zaštitu prirode.

Šumska vegetacija pluća svijeta, pa i ovakvim ak-cijama želimo ukazati na važ-nost njihova očuvanja - rekla je Martina Glasnović Horvat, ravnateljica “Zelenog prstena”, podsjetivši da su proteklih go-dina iste akcije organizirane u šumi Žutica i Turopoljskom lugu. Đurđica Bece-Slunjski, stručna suradnica za ekologiju u Upravi šuma - Podružnici Za-greb, napomenula je da se pri-mjećuje napredak otkako se iz kućanstava organizirano počeo odvoziti krupni otpad, te ga je na divljim deponijima ipak ne-što manje.

Za Javnu ustanovu “Zeleni prsten”, rekla je njezina ravna-teljica Glasnović Horvat, čišće-nje krupnog otpada u Stupniku početak je proširenja suradnje s ekološkim udrugama s toga po-dručja, koje, naglasila je, treba povezati i umrežiti.

Županija ima 31 zaštićenu prirodnu vrijednost

Prikupljeni otpad odvezen je na legalno odlagalište

Pohod se organizira već deset godina

Organizirano je i 6. kolo XC lige “Sajmeni dani”

Ekološka akcija

Osnovci iz Pokupskoga te nji-hovi vršnjaci iz OŠ Zapruđe, članovi eko grupa, sudjelovali su u eko akciji “Posadimo mi-lijun stabala”, što su je uz po-moć Općine i Šumarije Pokup-sko te Hrvatskog ornitološkog društva organizirale udruge “Vidra” i “Kupa - rijeka živo-ta”. U sklopu akcije (edukacij-sko-pješačke ture) učenici su posjetili Šumariju Pokupsko i posadili sadnice hrasta kitnja-ka, upoznali su se s projektom energane-toplane na bioma-su te toplinskom pumpom u Dječjem vrtiću “Lajdica”, obišli reciklažno dvorište i sudje-lovali u orijentaciji u prirodi (upotrebom kompasa, karte i GPS-a).

Turopoljsko Jurjevo“Plemenita opčina turopolj-ska”, tradicionalno, kod staro-ga grada Lukavca organizirala je proslavu turopoljskog Jurje-va. Cjelodnevni program po-čeo je 7. uzgojnom izložbom hrvatskih posavaca, nastavio se smotrom Turopoljskog ban-derija i drugih povijesnih po-strojbi, izložbom tradicijskih zanata, nastupom kulturno-umjetničkih društava.., a fina-le je bilo paljenje turopoljskog krijesa.

�0 BROJ 40 | tRavanJ 2011. ŽUPanIJSKa KROnIKa �1ŽUPanIJSKa KROnIKa tRavanJ 2011. | BROJ 40

DUGO SELO7.5. 19.30 Koncert „Ad Gloriam Brass“, dvorana KUD-a „Preporod“, Josipa Zorića 23a8.5. 17.00 Koncert „Majci na dar“ - nastup dječjih folklornih skupina KUD-a „Prepo-rod“ i gostiju, dvorana KUD-a „Preporod“10.5. 20.00 Izlučna smotra koreografira-nog i izvornog folklora grada Dugog Sela i općina Brckovljani i Rugvica, dvorana KUD-a „Preporod“Informacije: TZG Dugog Sela, Josipa Zorića 1, 10370 Dugo Selo, tel. 01/2753 705, 2751 404, www.dugoselo.hrIVANIĆ-GRAD5.5. 20.00 Otvorenje izložbe fotografi-ja u tehnici digitalnog tiska na papiru i mliječnoj foliji studenata Akademije li-kovnih umjetnosti iz Zagreba s Bučijade 2010.,Dom kulture6.5. 19.00 Humanitarni koncert OGŠ Milka Trnina, POU Ivanić-Grad10.5. 19.00 Otvorenje izložbe akademske slikarice Ivane Ožetski „Babilon nismo lju-ti na tebe“, Otvoreni atelje na Maznici13.5. 19.00 Kazališna predstava „Vanjek i Sladek“, POU 17.5. 20.00 Koncert iz programa Glazbe-ni prsten Zagrebačke županije: komična opera „Služavka gospodarica“ /Bregle, Braus, Kostanić i Ljubić, glasovir/18.5. 19.00 Večer folklora ansambla „Pa-vao Markovac“, POU 19.5. 19.00 Završni nastup učenika OGŠ „Milka Trnina“, Dom kulture21.5. Izložba i modna revija polaznika ra-dionice „Moda i dizajn“, prostor POU23.5. Predavanje povodom Svjetskog dana sporta, Knjižnica POU25.5. 19.00 Otvorenje izložbe „Oslobađa-nje bojom 2“ dječjih radova likovne radio-nice, Otvoreni atelje na Maznici26.5. 20.00 Godišnji koncert Vokalnog an-sambla „Pelister“27.5. 17.30 „Čarobna šuma“ - završna pri-redba Dječjeg vrtića, velika dvorana POUInformacije: TZG Ivanić-Grada, Moslavačka 11, 10310 Ivanić-Grad, tel./fax. 01/2881 591, [email protected], www.tzig.hrJASTREBARSKO4.5 10.00 Dan otvorenih vrata Srednje škole Jastrebarsko6.5. 20.00 Otvorenje izložbe „85 godina nogometa u Jaski“, Gradski muzej i gale-rija7.5. 11.00 Čarobni kolač - dječja kazališ-na predstava teatra Tirena, Dom kulture Jastrebarsko12.5. 20.00 Željko Pervan - Dom kulture Jastrebarsko21.5. 19.00 5. obljetnica KUD-a Cvijet, Cvetković - Kino dvorana Jastrebarsko22.5. 14.00 Biciklijada Kluba koturaša Ja-strebarsko, relacija: Jaska-Crna Mlaka-Do-nja Kupčina- Jaska22.5. 8.00 13. međunarodni polumaraton „Jaska 11“, atletska utrka22.5. 12.00 Tempera tour: glazbeno-sport-sko događanje u perivoju dvorca Erdedy24.-25.5. Dan Glazbene škole Jastrebar-sko, koncerti učenika u večernjim satima27.5. 20.00 Koncert gostiju Glazbene ško-le Blagoja Berse iz Zadra, Glazbena škola Jastrebarsko29.5. 16.00 Vinske igre Kluba prijatelja dobrog vina, Strossmayerov trg23.5.-29.5. Dani otvorenih podruma na Plešivičkoj vinskoj cestiInformacije: TZG Jastrebarskog, Stros-smayerov trg 4, 10450 Jastrebarsko, tel. 01/

TURISTIČKA ZAJEDNICA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE - PROGRAM DOGAĐANJA, SVIBANJ, 2011.

6272 940, [email protected], www.tzgj.hrKRAŠIĆ4.5. Proslava sv. Florijana - budnica i pro-cesija od vatrogasnog doma do crkve 6.5. Dani krašićkog kraja - tradicionalna manifestacija općine Krašić povodom obljetnice rođenja blaženog Alojzija Ste-pinca i Dana općine Svečana sjednica Općinskog vijeća, likov-na kolonijaZabavni program - Gazde, centar Krašića - zatvoreni šator7.5. Atletska trka „Dolinom kardinala“Zabavni program pod šatorom - Maja Šuput 8.5. Obljetnica rođenja Kardinala Alojzija Stepinca 8.00 i 11.00 Sv. misa Biciklistički maraton: Krašić-Oštrc-Jezeri-ne-Ozalj-Mahićno-Krašić Nastup KUD-va: KUD „Josip Torbar“, KUD „Matija Gubec“ Karlovac, KUD „Netretić“, KUD „Sesvetska sela“, Pjevačko društvo „Antun Radić“Informacije: TZO Krašić, Krašić 102, 10454 Krašić, tel./fax 01/6270 910KRIŽ6.5. 19.30 Predstave AK J. Badalić: Deloža-cija /Jankićevi jadi /Prevareni grof/, obilje-žavanje 60. obljetnice rada, Dom kulture J. Badalić13.5. 20.00 Tamburijada, Dom kulture J. Badalić27.5. 19.00 Predstava AK J. Badalić: Vul-kan u Prigorju, obilježavanje 60. obljetni-ce rada, Dom kulture J.BadalićInformacije: TZO Križ, Trg Sv. križa bb, 10314 Križ, tel. 01/2831 510, [email protected] 22.5. Izložba Anđelka Pedišića „Back to black“, Mala dvorana Galerije Prica6.5. 12.00 Otkrivanje premještene nad-grobne ploče Skendera Fabkovića, Gro-blje u Samoboru14.-15.5. 7. dani samoborskih kremšnita15.5.-12.6. Izložba Norme Rossetti: „Scam-pia“, Foto galerija Lang17.5.-26.6. Gradski muzej u Varaždinu - Galerija starih i novih majstora “Miljenko Stančić”, Galerija Prica22.5. Promenadni koncert Gradske glaz-be Samobor, Trg kralja Tomislava29.5. Promenadni koncert Gradske glaz-be Samobor, Trg kralja Tomislava31.5. Otvaranje 7. Jazz Festivala Samobor, izložba fotografija sa svih šest festivala Kratki film o Festvalu”, Mala dvorana POU31.5.-5.6. 7. Jazz festival SamoborInformacije: TZG Samobora, Trg kralja To-mislava 5, 10430 Samobor, tel. 01/3360 044, [email protected], www.tz-samobor.hrSVETA NEDELJA8.5. 10.00 Dan Europe u Svetoj Nedelji - prigodni program, sudjeluju: Merkuri te-atar s kazališnom predstavom „Djevojčica i roda“, Dječji vrtić Slavuj, Osnovna škola Sveta Nedelja, Plasni klub Balans, Sveto-nedeljske mažoretkinje,Tamburaški sasta-vi: KUD „Zvonko Lenard Pikić“ Rakitje, KD Sveta Nedelja, KUD Kerestinec9.5. 17.00 Proslava Majčinog dana - pri-godni program KUD-a Antun Mihanović, Društveni dom Bestovje14.5 8.30 Svečano otvorenje „Svetone-deljske seljačke tržnice“- ponuda doma-ćih gastronomskih proizvoda svake subo-te u mjesecu u vremenu od 8.00 do 13.00 sati15.5. 8.30 16. hrvatski Classic Marathon

- Dvorci Hrvatskog Zagorja Trasa: Sveta Nedjelja-Zaprešić-Veliko Tr-govišće-Kumrovec-Veliki Tabor-Klanjec-Kraljevica na Sutli-Donja Pušća-Podsused-Orešje (Sveta Nedelja)15.5. 18.00 Gradska smotra folkora, Druš-tveni dom Strmec29.5. „Dragi naš kaj“ - gastro etno i glazbe-ni festival, jezero Orešje, Sveta Nedelja11.00 Gastro-etno program: Prezentacija seoskog života u starom cri-kvenom selu - sudjeluju KUD-ovi svetone-deljskog kraja, gosti iz općine Kumrovec „Staro selo“ i Udruga „Zipka“;Udruge i KUD-ovi grada Vrbovca i Svetog Ivana Zeli-ne, gosti iz Koprivnice.U nekoliko improviziranih starih seoskih „dvorišča“ na stotinjak četvornih metara prezentirat će se negdašnji život (pranje rublja u koritu, cijepanje drva, košnju tra-ve, hranjenje domaćih životinja, kosanje djeteline, slaganje kupice…), rad sa starim alatima i prikaz starih zanata (klepanje kose, rad na tkalačkom stanu, čehanje per-ja...), pripremanje tradicionalnih jela, sta-rinske igre za najmlađe, domaći proizvodi i suveniri, vožnja konjskom zapregom oko jezera 20.00 Kajkavski glazbeni festivalInformacije: TZG Svete Nedelje, Trg A. Starčevića 5, 10431 Sveta Nedelja, tel./fax. 01/3373 919, [email protected], www.svetanedelja.hrSVETI IVAN ZELINA21. i 22.5. Međunarodni viteški turnir Sveta Helena - srednjovjekovna opsada grada, viteški turnir, viteško nadmetanje u gađanju ringa, mačevanje, streličarstvo, gađanje samostrelom i brojnim naprava-ma, radionice i igraoniceInformacije: TZG Sv. Ivana Zeline i Muzej Zelina, Trg A. Starčevića 13, 10380 Sv. Ivan Zelina, tel. 01/2061 544, [email protected], www.tz-zelina.hr VELIKA GORICA3.5. 19.30 Koncert gudačkog kvarteta Se-bastian, Dvorana Galženica, Trg S. Radića 54.5. 20.00 Otvaranje 5. velikogoričkog brass festivala, Dvorana Gorica, Zagrebač-ka 375.5. 19.30 Koncert: Simply brass kvintet, Dom kulture Galženica6.5. 19.15 Koncert, Crkva Navještenja Bla-žene Djevice Marije, Šetalište F. Lučića 25 7.5. 19.30 Koncert za trubu i klavir, Dom kulture Galženica7.i 8. 5. Dani Andautonije u Ščitarjevu- mi-risi u rimsko vrijeme8.5. 20.00 Koncert - Jazz orkestar hrvatske glazbene mladeži, Dvorana Gorica13.5. 20.00 MURLIN MURLO- premijera, Scena Gorica, Dvorana Gorica15.5. 19.30 Koncert Zagrebačkog kvarte-ta, Dvorana Galženica18.5. 19.30 Koncert pjevačkog zbora Tu-ropoljska zvona, Dvorana Galženica21.5. 10.00 9. proljetni sajam i Festival ruža, prostor oko POU12.30 Stručno predavanje na temu ružar-stva - Josip Rogin15.00 Glazbeni program na temu ruža, prostor oko POU22.5. 10.00 9. proljetni sajam i Festival ruža, prostor oko POU18.00 4. Hair fashion VG - revija frizura, Dvorana Gorica22.5. 14.00 Revija mažoret timova Zagre-bačke županije, prostor oko POU24.5. 19.30 Koncert učenika Umjetničke

škole Franje Lučića, Dvorana Galženica26.5. 20.00 Pinokio, Dvorana Galženica27.5. 12.00 Turopoljske skitnje - izlet, Mu-zej Turopolja, Lukavec, Donji Dragonožec, Cvetković Brdo i RoženicaInformacije: TZG Velike Gorice, Kurilovečka 2, 104100 Velika Gorica, tel./fax 01/6222 378, [email protected], www.tzvg.hrVRBOVEC11.5.-10.6. 19.00 „Oh, yeah!“ - izložba slika Davora Gobca, Mala galerija POU Vrbovec12.5. 19.00 Koncert Paganini benda i Tvrt-ka Stipića, tenor, Dvorana POU Vrbovec25.5. 10.00 - 11.00 Pričaonica za djecu, POU VrbovecInformacije: TZG Vrbovca, Trg Petra Zrin-skog 23/I., 10340 Vrbovec, tel./fax 01/2791 661, [email protected]ŠIĆ4.5.-29.6. Tečaj slikanja u tehnici akvarela, Duhovno-obrazovni centar „Marijin dvor“ Lužnica6.5. 19.00 Otvorenje izložbe Marijana Mi-kuljan, Muzej „Matija Skurjeni“6.5. 20.00 Promocija monografije Stan-ka Špoljara: “Niko Ančić“, Velika dvorana POU6.-8.5. 5. međunarodni moto susret MK „Ban“ Zelengaj 7.5. 16.30 Moto defile kroz Zaprešić u ve-černjim satima koncert grupa“Atomsko sklonište” i “Dino & Band”6.-9.5. Obilježavanje dana Europe7.5. 19.30 „Zaprešićki glazbeni salon“ Bruno Crnečki trio, Mala dvorana POU13.5. 19.00 Izložba Dijana Kočica, POUZ Galerija „Razvid“13.-15.5. Županijska izložba cvijeća, Vršil-nica, Novi dvori14.5. 19.30 Koncert - Zaprešićka revija đaka i studenata glazbe VIOLINA BRILJAN-TE, Mala dvorana POU20.-22.5. Dani Jelačića - obilježavanje go-dišnjice smrti bana Jelačića20.5. 19.00 14. izložba minijatura ULSZ-a, Novi dvori - Vršilnica20.00 Koncert „Banu u čast” KUD-a „Ban Josip Jelačić”, Muzej „Matija Skurjeni”21.5. do 21.00 Festival veselja, Trg Ivana Pavla II21.5. 19.30 Koncert iz ciklusa Glazbeni pr-sten Zagrebačke županije PETRIT ÇEKU, gitara Muzej „M.Skurjeni”22.5. 11.00 Misa zadušnica - kapela sv. Josipa12.00 Polaganje cvijeća na banov grob 22.5. 18.00 12. susret zborova i malih vo-kalnih sastava Zagrebačke županije, Veli-ka dvorana POU27.-29.5. 14. susreti kulturno-umjetničkih društava i puhačkih orkestara Hruševec Kupljenski28.5. 19.30 Koncert - Zaprešićka revija đaka i studenata glazbe, romantične sona-te Mala dvorana POUZInformacije: TZG Zaprešića, Trg žrtava fašiz-ma 9, 10290 Zaprešić, tel. 01/3311 611, [email protected], www.zapresic.hrBRDOVEC, DUBRAVICA, MARIJA GORICA Informacije: TZ “Savsko sutlanska dolina i brigi”, Ilije Gregurića 13, 10291 Brdovec, tel. 01/3398747, [email protected] ZAGREBAČKE ŽUPANIJEU županijskom Turističkom uredu u Prera-dovićevoj 42 u Zagrebu, tel. 01/4873 665, www.tzzz.hr, pogledajte: Izložba „Dragi naš kaj“ - TZG Svete Nedelje Mali izlog - „Srčeko“ Samobor

TURIZAM INFO

“Ladanj kod strica” Vinogradska 12, Sobočani, Kloštar Ivanićtel. 01/2880000, mob. 098/[email protected] - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Agro Damir Drago Režek Plešivica 39a, 10450 Jastrebarsko tel. 01/6293084, fax 01/6294801, mob. 098/[email protected]; [email protected] www.vina-dragorezek.hr- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Seosko domaćinstvo “Kezele-vino“ Šumećani, Vinogradska 6, 10 313 Graberje Ivaničko tel./fax 01/2889900; 01/2820496, mob. 091/2889900; 091/[email protected], www.kezele-vino.hr- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Obiteljsko gospodarstvo Zdravko Puhelek Blaževdol, Fučkani 22, 10380 Sv. Ivan Zelina tel./fax 01/2065494, mob. 098/275559 [email protected], www.vina-puhelek.hr

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Poljoprivredno gospodarstvo “Jagu-nić” Plešivica 25, 10450 Jastrebarsko tel./fax 01/6293094, mob. 098/720399 [email protected], www.jagunic.hr- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Obiteljsko gospodarstvo “Ljubekov gaj” Smrndići 10, Blaževdol, 10380 Sv. Ivan Zelina tel. 01/2065755, fax 01/2065754, mob. 098/218456; 098/[email protected], www.ljubekov-gaj.hr- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Obiteljsko gospodarstvo Branko Čegec Marinovec Zelinski 24, 10380 Sv. Ivan Zelina tel./fax 01/2060927, mob. 098/9702350; 098/505375 [email protected]; [email protected],www.ekovina-cegec.hr- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Turističko seljačko gospodarstvo “Šimanović” Donja Zdenčina, Karla Vodopića 7, 10450 Jastrebarskotel. 01/6288102; 01/6289026, fax 01/6288102, mob. 091/5131748 [email protected], www.simanovic.hr- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Poljoprivredno gospodarstvo “Korak” Plešivica 34, 10450 Jastrebarsko

tel./fax 01/6293088, mob. 098/410345 [email protected], www.vino-korak.hr- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Izletničko turističko seljačko domaćinstvo “Podžumberek“ Žumberak 1, Kostanjevac tel. 01/6271254, mob. 098/475 [email protected], www.podzumberak.com- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Malo gospodarstvo Kolarić Plešivčko Hrastje 24, 10450 Jastrebarsko tel./fax 01/6281865, mob. 098/9827245 [email protected]; [email protected], www.kolaric-vina.hr- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Obiteljsko gospodarstvo Puhelek-Purek Gornje Psarjevo 152, 10380 Sv Ivan Zelina tel./fax 01/2069051 [email protected], www.vina-puhelek-purek.hr- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Poljoprivredno gospodarstvo Šember Donji Pavlovčani 11b, 10450 Jastrebarsko tel. 01/6282476, mob. 091/6282476 [email protected], www.sember.hr- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Etno kuća pod Okićem Podokićka 40, Klake, 10435 Sv. Martin pod Okićemtel./fax 01/3382335, mob. 098/9288773 [email protected]; [email protected], www.etno-kuca.hr- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Obiteljsko gospodarstvo Kos Hrnjanec, Stjepana Domjanića 8, 10382 Sv. Ivan Zelinatel. 01/2069251, mob. 098/367030 [email protected], www.vina-kos.com- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Obiteljsko gospodarstvo “Kos –Juri-šić” Nespeš 8b, 10382 Sv. Ivan Zelina tel./fax 01/2043491, mob.091/5638630 [email protected], www.vina-kos-jurisic.hr

Seljačko domaćinstvo Suban Manja Vas 12, 10430 Samobor tel. 01/3381501; 01/3332200, fax 01/3381501; 01/3335203, mob. 099/3335200 [email protected], www. suban.hr- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Obiteljsko gospodarstvo Ciban Pavlovčani 12 c, 10450 Jastrebarsko mob. 098/365986; 099/5147622 [email protected], www.cibandrago.com

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Vina Režek Plešivica 39, 10450 Jastrebarsko tel. 01/6294836, mob. 091/5646240 [email protected]; [email protected], www.rezek.hr

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Seljačko domaćinstvo Oslaković Prekrižje Plešivičko 6, 10430 Samobor tel./fax 01/6293118, mob. 098/9536863 [email protected],www.domacinstvo-oslakovic.hr- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Vinotočje Braje Lokošin Dol 2, 10 450 Jastrebarsko tel. 01/6279039, mob. 098/885230 [email protected], www.vina-braje.hr- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Izletište “Klet Jana”Prodin dol bb, Gorica Svetojanskatel. 01/6287 372 mob. 098/ 9787 [email protected]; www.jana.hr- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Konjički klub “Trajber team”Ul. bana Josipa Jelačića 199, Zaprešić tel. 01/3310 838 mob. 098/280 [email protected] - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Bio park “Divlje vode”Stojdraga 2, Breganatel. 01/3387 623 mob. 01/3376 [email protected]; www.karlo.hr- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Izletište “Ključić brdo”Ključićka cesta, Ključić Brdo, Kravarskotel. 01/6263 294 mob. 098/9653 144; 098/477 660www.kljucic-brdo.hr - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Seosko domaćinstvo Matezović30. svibnja 25, Gračectel. 01/ 2757-256 mob. 098 / 415 [email protected], www.matezovic.hr- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Obitelj TomacDonja Reka 5, Jastrebarskotel. 01/6282 [email protected]; www.tomac.hr

Županija i Grad Za-greb sedmu godinu zaredom organizi-raju manifestaciju “Dani cvijeća” na kojoj sudjeluju proizvođači udruga “Maćuhica” i “Ljubi-čica”. Manifestacija ima i humanitarnu notu, pa su ove go-dine cvjetne sad-nice poklonjene Specijalnoj bolnici za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smet-njama na Goljaku. (str. 24-25)

Dani cvijeća

Documents

SPORAZUM O SURADNJI S KIJEVSKOM ŽUPANIJOM