Sport - Skripta (kineziologija)

8/13/2019 Sport - Skripta (kineziologija)

1/32


2/32

speci%ini.

Osnovni ciljevi kinezioloke edukacijesu ciljevi nastave kinezioloke edukacije, shodno

odgojno'obrazovnim nivoima i ciklusima.

Posebni ciljevi kinezioloke edukacijesu ciljevi izvannastavnih i izvankolskih kineziolokihaktivnosti, shodno interesima djece i uenika.

Specifini ciljevi kinezioloke edukacije tiu se djece i uenika sa speci%inim potrebama. (akvi

ciljevi dalje mogu biti& ' antropoloki,

' obrazovni,

' odgojni.

)ntropoloki ciljevi kinezioloke edukacije su u korelaciji sa procesom kineziolokihtrans%ormacija antropolokih& sposobnosti #psihomotorikih i %unkcionalnih$, osobina#mor%olokih$.

!brazovni ciljevi kinezioloke edukacije u korelaciji su sa procesom uenja i sticanja kineziolokih

znanja i to& kognitivnih #verbalnih in%ormacija, intelektualnih vjetina, kognitivnih strategija$,

psihomotorikih #in%ormacija, znanja, iskustva, motorikih programa$.

!dgojni ciljevi kinezioloke edukacije u korelaciji su sa procesom razvoja kineziolokih interesa,

stavova i navika.

S%an!ar!i kinezioloke e!"ka#i$e &"'nauna zasnovanost, usmjerenost na izvoenje, izazovnost i

a%irmativnost, objektivnost, primjerenost sadraja dobi, spolu i zdravlju uenika, sigurnost uenika,

korisnost sadraja za svakodnevni ivot, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost za

nadgradnju razliitih kineziolokih aktivnosti, razvoj antrpolokih dimenzija uenika, interesi i

a%inititeti uenika.

O&novni &a!r(a$ kinezioloke e!"ka#i$eje pokret i kretanje, mani%estirani kroz svoje primarne

#energetske$ i sekundarne #mehanike$ pojave te elemente ritma, i na njima izgraene situacije istrategije kinezioloke edukacije namijenjene operacionalizaciji ciljeva, odnosno realizaciji

zadataka edukacije.


3/32

Za!a#i kinezioloko) o!)o$no*o+razovno) ,o!r"-$aproizilaze iz cilja ovog odgojno

obrazovnog podruja s jedne strane, a s druge strane iz razvojnih odlika djece, ueika i mladih i

njihovih potreba proisteklih iz ivota i rada u savremenom drutvu.

Antropoloki zadacisastoje se u moguem i potrebnom uticaju na antropoloka obiljeja djece,uenika i mladih a posebno na trans%ormaciji njihovih mor%olokih, motorikih i %unkcionalnih

dimenzija. !pi mor%oloki uinci podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se istie

povoljan odnos izmeu miine mase i potkonog masnog tkiva, te prevencija pretilosti. *izioloki

uinci usmjereni su na podsticanje %unkcija krvoilnog i dinog sistema i djelovanje na kvalitet

kotano miinog sistema, te na imunoloki sistem u cilju odravanja zdravlja i prevenciju akutnih

i hroninih bolesti.

Obrazovni zadacisastoje se u moguem i potrebnom sticanju i usavravanju kineziolokihteorijskih znanja i kineziolokih motorikih znanja #opih i speci%inih$.

Odgojni zadaci sastoje se u moguem i potrebnom uticaju na psihike osobine i moralna svojstva

djece, uenika i mladih, u sticanju i usavravanu zdravstveno higijenskih navika, radnih navika, u

stvaranju takvog sistema vrijednosti prema kinezioloki aktivnom ivotu koji e ih motivirati na

redovno i cjeloivotno provoenje tjelovjebe kao dijela kulture ivljenja.

O,e ko/,e%en#i$ekineziolokog odgojno obrazovnog podruja usmjerene su na

osposobljavanje djece i uenika za&

provoenje sigurnih i zdravih naina tjelesnog vjebanja,

koritenje kineziolokih operatora u savremenim uvjetima ivota i rada,

odgovoran odnos prema stanju vlastitog antropolokog statusa,

odgovoran odnos prema zdravom nainu ivljenja koristei se kineziolokim sredstvima,

izgraivanje humanih meuljudskih odnosa,

pruanje samopomoi i pomoi drugima u urgentnim situacijama,

primjenu osnovnih kineziolokih teorija i motorikih znanja u svakodnevnom ivotu,

savladavanje krize koja se mani%estira u kon%liktima tokom bavljenja sportom,


4/32

primjerenu mobilnost i potrebitu %leksibilnost u komunikaciji,

provoenje samostalnog i primjerenog tjelesnog vjebanja,

provoenje aktivnog odmora u cilju poveanja radne sposobnosti.

0. MODALITETI RADA U KINEZIOLOKOJ EDUKACIJ

+od modalitetom rada u kineziolokoj edukaciji podrazumijevamo&

metode rada

metodike postupke metodike organizacijske oblike rada

Me%o!e ra!a " kinezioloko$ e!"ka#i$i

etode rada su naini rada. +ojavljuju se u svim oblicima i etapama procesa tjelesnog

vjebanja.

etodiki pristup i primjena metoda u nastavi se razlikuju od nastavnika do nastavnika. (o ne bitrebalo da predstavlja problem s obzirom na injenicu da nastavne metode proizilaze iz nastavne

prakse. -eki autori ukazuju da se ne moe govoriti u smislu postojanja opih metoda ve samo

vlastitih metoda.

-a naunom nivou razlikuje se oko /0 razliitih vrsta didaktikih metoda, ako to su& %rontalna

nastava, nastava u razredu, programirana nastava, laboratorijski rad, timska nastava, okrugli

stolovi, obrazovni projekti ....

+rimjena obrazovnih metoda je vrsto odreena nivoom zadataka i uvjetima in%rastrukture.

1voenje tehnologije u svakodnevno uenje i puavanje ne zahtijeva samo primjenu odreenih

alata, ve i promjenu pedagokih paradigmi.


5/32

!snovna metoda u svim podrujima primjenjene kineziologije je i%era%ivna ...tj. ponavljajua

metoda rada. (akoer, metode in%ormatike i energetske komponente karakteristine su za sva

podruja primjenjene kineziologije.

Sve metode odreuje2

3$ cilj i zadaci koji se ele postii

$ sredstva, sadraji, vjebe

4$ dobne karakteristike onih s kojima se rad provodi

5$ meusobni odnos onih koji provode rad i onih sa kojima provode

S obzirom na prethodno nabrojano u podruju kinezioloke edukacije razlikuju se i primjenjuju

sljedee metode&

1 Na&%avne /e%o!e 2& o+ziro/ na na-in ,rikazivan$a kineziolokih za!a%aka '

' metoda usmenog izlaganja

' metoda demonstracije

' metoda postavljanja i rjeavanja motorikih zadataka

0 Me%o!e v$e(+an$a 2& o+ziro/ na na-in "v$e(+avan$a kineziolokih za!a%aka '

' metoda standardnog ponavljajueg vjebanja

' metoda promjenjivog vjebanja

' situacijska metoda vjebanja

3Me%o!e "-en$a 2& o+ziro/ na na-ine "-en$a kineziolokih za!a%aka '

' analitika

' sintetika

' kombinovana

+od metodom u kineziolokoj edukaciji se podrazumijevaju osmiljene i relativno ustaljene

operacije i postupci koji u odreenim uvjetima osiguravaju i najvei e%ekat.


6/32

U zavi&no&%i o! "&/$ereno&%i kinezioloke ak%ivno&%i /e%o!e &e /o)" ,o!i$eli%i na'

3$ etode koje su primarno usmjerene na uenje ' metode pouavanja

$ etode koje su usmjerene na razvoj motorikih sposobnosti' metode vjebanja

Me%o!e o+"-avan$aspadaju u grupu osnovnih metoda i prvenstveno su usmjerene na uenje ,usvajanje znanja, motorikih vjetina i navika. etode obuavanja u zavisnosti od naina

usvajanja znanja mogu biti & metoda ive rijei ili usmenog izlaganja, metode oiglednosti,

metode praktinog vjebanja.

etode ive rijei& su one pomou kojih nastavnik verbalno komunicira sa uenicima, postavlja

zadatke i upustva za njihovo rjeavanje. +ri koritenju metode ive rijei nastavnik upotrebljava

dvije %unkcije rijei& spoznajunu uz pomo koje objanjava nastavni sadraj, i emocionalnu'

kojom utie na pozitivno raspoloenje uenika. -astavnik mora govoriti & kratko, jasno,razumljivo, tano. 6mocionalnom %unkcijom se moe podsticati interesovanje uenika za

vjebanje, pojaati samopouzdanje.

etod oiglednosti & ukljuuje dvije metode prva je metoda neposredne demonstracije, a

druga je metoda posredne demonstracije. etoda ive rijei i metoda demonstracije treba da se

smjenjuju i dopunjuju, jer pri koritenju ive rijei predstava kretanja nije toliko jasna, dok

pretjerano koritenje pokazivanja moe da navikne uenike da pasivno usvajaju nova kretanja.

1spjeh metode praktinog vjebanja zavisi u velikoj mjeri od nastavnika, tj od njegovog

planiranja, organizacije rada i metodikog pristupa. -jegova panja mora biti usmjerena na to da

uenici ovladaju vjebom. 1 tu svrhu koriste se sintetiki i analitiki pristup.

Sintetiki prsitup predstavlja usvajanje vjebe u cjelini, a analitiki pristup predstavlja usvajanje

vjebe korak po korak. 1 praksi se uporedno korienje ova dva metoda naziva kompleksna ili

kombinirana metoda.

-astavne metode su meusobno povezane. -ajee se primjenjuju kombinirano, od kojih je

uvijek jedna dominantna. 7edino se uz optimalan izbor metoda rada moe oekivati odreeni

nivo znanja.

+ored kombinacije navedenih metoda u praksi su se izdvojile i ra#ionalne /e%o!e koje

nastavnik koristi kada eli poboljati obrazovni e%ekat asa. 1 tu metodu spada i metod stanica.


7/32

(o je organzaciona %orma ili metod kod kojeg se uenici pojedinano, ili u grupama od tri do

etiri zadravaju na odreenim radnim mjestima #stanicama$ gdje izvode unaprijed utvrene

vjebe i samostalno ili na znak odlaze na novu stanicu s ciljem usavravanja motorikog znanja.

+rednosti metoda stanica& moe da se primjeni u realizaciji velikog broja programskih sadraja,ima odgojni uticaj na uenike, postoje realni uvjeti da se rad detaljno isplanira, odreuje se broj

ponavljanja svake vjebe njihov redoslijed te vrijeme zadravanja na svakoj stanici.

-edostaci se odnose na pripremu nastavnika, koja mora biti vrlo tana i do detalja isplanirana, pa

je potrebno izdvijiti dosta vremena.

Me%o!i-ki ,o&%",#i " kinezioloko$ e!"ka#i$i

Za cjelokupan proces poveanja e%ikasnosti i e%ektnosti nastave kinezioloke edukacije znaajna

je primjena intenzivnijih tj. speci%inih metoda rada u procesu usvajanja nastavnih sadraja.

8ntenzi%ikacija nastavnog procesa znai, izmeu ostalog, da uenicima treba ponuditi to vie

atraktivnih sadraja, prilagoditi ih dobi, stepenu njihovih sposobnosti.

8ntenzi%ikacija sata kinezioloke edukacije ostvaruje se racionalizacijom raspoloivog vremena,emu doprinosi pripremanje nastavnika za sat, bolja opremljenost kole rekvizitima,

dogovor...-astavnik kao voditelj nastavnog procesa odluuje o svim vitalnim pitanjima. 9a bi

nastavnik svoju ulogu uspjeno iskoristio jedno od rjeenja je bolje koritenje tzv. internih

resursa . (o uostalom podrazumijeva mijenjanje uloge nastavnika iz dominantne u

koordinirajuu, ime e se uenicima konano osigurati uloga subjekta u nastavnom procesu.

1 izboru i primjeni metodikih postupaka treba voditi brigu o&

' organizacijskom obliku rada

' tipu sata #uenje novog motorikog kretanja, ponavljanje , usavravanje$

' cilju njihove primjene


8/32

3.SISTEM EDUKACIJE U 4OSNI I 5ERCE6O7INI

+redkolskom odgoju u svijetu poklanja se sve vie i vie panje jer upravo ta djelatnost moe

doprinijeti ekonomskom razvitku drutva. +redkolski odgoj utie na kasniju uspjenost u nastavi

na zdravstveno stanje, stepen asocijalnog ponaanja itd. +romjene u predkolskom odgoju iobrazovanju potrebno je posmatrati u kontekstu ostvarivanja sljedeih %unkcija& osiguravanja uslova

za optimalan razvoj djeteta, pomoi roditeljima u brizi za njegu zatitu razvoj odgoj i opu dobrobit

svakog djeteta. !ve %unkcije zahtjevaju da predkolski odgoj i obrazovanje imaju poseban poloaj

unutar sistema odgoja i obrazovanja koji e mu omoguiti da utie na kontinuitet odgoja i

obrazovanja u cjelini.

:etiri glavne tendencije obrazovanja djece u ranom djetinstvu su & individualizacija u procesu

uenja, konstruktivizam, razvojna primjerenost, progresivno obrazovanje. ;ilj predkolskogodgoja i obrazovanja kao integralnog dijela cjelokuonog sistema obrazovanja u


9/32

naune zasnovanosti, obaveznosti i neselektivnog osnovnog obrazovanja , jednakih mogunosti

za sve, obrazovanja kao doivotnog procesa.

-astava je skup razliitih elemenata i procesa. -emogue je zamisliti nastavu koja ima samo

kognitivni aspekt i koja ne utie i na socijalne, ponaajne i a%ektivne linosti uenika.

-astava i obrazovanje razumiju se kao procesi koji utiu na cjelokupnu linost uenika.

"valitetan kolski program je onaj koji, izmeu ostalog omoguuje i skladan razvoj svih

aspekata linosti uenika.

"ada je rije o znanjima, vano je& omoguavati sticanje novih i dalju izgradnju znanja

#generativna znanja$2 da se mogu primjenjivati u kontekstima i uvjetima razliitim od onih u

kojim su nastala #trans%erna znanja$2 da podsticajno djeluju i doprinose razvoju saznajnih i

drugih sposobnosti i linih osobina uenika #%ormativna znanja$.

Sticanje i razvijanje znanja je jedan od glavnih ciljeva cjelokupnog obrazovanja jer je znanje

temelj za razvijanje sposobnosti ako se pred one koji ue ne postavlju konkretni, provokativni i

zanimljivi zadaci. Znanje i razvoj sposobnosti se ne mogu razdvajati.

1enicima treba omoguiti da jasno sagledaju u kakvom kontekstu ga koriste i razvijaju vjetine.

Znanje, stavovi i vrijednosti su integralni dijelovi iste cjeline. -ain prezentovanja i obrade

novog nastavnog sadraja, metode nastavnog i obrazovnog i odgojnog rada, raznovrsnostnastavnih oblika, aktivno uee uenika u tom procesu su neophodni preduvjeti za uspjeh

kolskog programa.

1


10/32

!pi cilj obrazovanja jeste osposobljavanje uenika da& aktivno i odgovorno uestvuju u

ekonomskom, drutvenom i kulturnom ivotu i doprinose demokratskom, ekonomskom i

kulturnom razvoju drutva, uspjeno zadovoljavaju sopstvene potrebe, interese, razvijaju

sopstvenu linost i potencijale.

Speci%inim ciljevima obrazovanja izraavaju se i potrebe koje u obrazovanju ima pojedinac i

potrebe i interesi koje u obrazovanju ima drutvo.

-akon zavretka osnovne kole uenik e& posjedovati osnovna znanja iz razliitih naunih

podruja izraenih kroz razliite obrazovne oblasti& znati univerzalna ljudska prava i cijeniti

drutvene vrijednosti, stei sposobnost komunikacije, apstraktnog i kritikog miljenja, ovladati

irokim spektrom matematikih pojmova, vjetina i principa koje e moi da primijeni u

svakodnevnom ivotu, stei jasne predstave o znaaju nauke i tehnologije u savremenomdrutvu, ovladati elementarnom in%ormatikom pismenou, posjedovati sposobnost pravilnog

usmenog i pismenog izraavanja na maternjem jeziku, biti upoznat sa drugim kulturama i

civilizacijama, ovla%ati osnovnim znanjima dva strana jezika, ovladati osnovnim znanjima iz

ope i nacionalne historije, razviti sposobnost i vjetinu doivljavanja i izraavanja na podruju

muzike, likovnog izraza, plesa, dramske umjetnosti, kroz sportske igre razviti motorike

sposobnosti, usvojiti zdrav nain ivota.

Ocjenjivanje i svjedoanstva Crednovanje uenika je jedna od vanih komponenti obrazovnog

procesa koja de%inira kvalitet obrazovanja. +otrebno je modi%ikovati sistem unutranjeg

ocjenjivanja na takav nain da ono prui pouzdanu povratnu spregu vezanu za realne uspjehe

uenika.

Kvalitet ishoda uenja treba da je zagarantovan. "valitet #inputa$ nastavnog osoblja, nastavnog

programa, kvalitet okoline u kojoj se izvodi uenje i kvalitet procesa uenja su doprinosi

kvalitetu uenikih postignua.

Na&%avni ,lan i ,ro)ra/ 2k"rik"l"/

+ristup koncipiranja nastavnog plana i programa zahtijeva modeliranje etverodijelnog

kurikuluma, a njegovi dijelovi su&


11/32

3. !sobni rast i razvoj #samopotovanje i izgradnja samopouzdanja$& tjelesna sigurnost,

emocionalna sigurnost #odsutnost zastraivanja i strahova$, identitet, pripadnost,

poslovnost.

. >azvoj sposobnosti vanih za ivot #upravljanje samim sobom, kreativno rjeavanjeproblema, rjeavanje sukoba$

4. 1enje o tome kako uiti i uenje o tome kako misliti

5. Sadrajni kurikulum s integralnim temama

+rije svega, nastavni plan i program osnovne kole mora omoguiti kvalitetno obrazovanje za

sve. "ao takav, on prepoznaje, priznaje, uvaava i odgovara na obrazovne potrebe, iskustva i

interese svih uenika, bez obzira na spol, uzrast, etniku, socijalnu i vjersku pripadnost,sposobnosti, mogunosti, potujui i razvijajui ljudska, djeja i obrazovna prava.

Na&%avni ,lanovi i ,ro)ra/i ,o$e!inih ,re!/e%a 2&ila+"&i trebaju rei nastavnicima& 3.

Dta treba poduavati, . Zato to treba poduavati, 4. "ako to treba poduavati #koristei

razliite metode i oblike prilagoene potrebama i interesima uenika$, 5. "ada to treba

poduavati #razvojna primjerenost uzrastu$.

Nastavni plan i program svakog predmeta sadri: 3. )rgumentaciju uloge i znaaja

predmeta2 . ;iljeve2 4. !ekivane ishode uenja2 5. Sadraje uenja2 /. Strategije uenja i

nastave #didaktiko'metodike upute$2 @. Smjernice za praenje i ocjenjivanje.

Dokumenti podrke nastavnim planovima i programima- podrku ine svi materijali koji

dopunjuju nastavne planove i programe predmeta& plan lekcija, operativni plan rada, iri opis

nastavnih strategija i tehnika speci%inih za predmet, upute za poduavanje uenika sa

posebnim potrebama, dokumenti i obrazovni materijali za obuku nastavnika, in%ormativne

broure za roditelje i iru javnost, i dr.

Meupredmetna povezanost!brazovne oblasti doputaju mogunost da se nastavni sadraji

organiziraju u vee cjeline' teme. (eme su srodni sadraji koji se mogu grupirati u

jedinstvenu i misaonu cjelinu.


12/32

!d 8 do 8C razreda osnovne kole uitelj organizira rad na odreenoj temi onoliko koliko je

potrebno i razvojno primjereno. 1 realizaciji nastave od C do 8E razreda nastavni sat traje 5/

minuta.

Organizacija nastave i strategije uenja -astava se zasniva na principima&individualizacije, racionalizacije, aktuelnosti, naunosti, sistematinosti, postupnosti,

povezanosti teorije sa praksom.

!rganizacione %orme obuhvaaju etape, oblike, metode, sredstva, tehniku i tehnologiju

nastavnog rada. !d oblika e se dati prioritet individualiziranim oblicima rada #programirana

nastava, problemska nastava, nastava otkrivanja,...$, grupnim oblicima rada #tandem, rad u

malim i velikim grupama$ i u manjoj mjeri %rontalnom obliku. 1 primjeni metoda e

dominirati metode u kojima e uenici aktivno sudjelovati u nastavi.

-astavnik naputa strategije FpredavanjaG, Fdavanje gotovih znanjaG i razvija strategije

voenja, usmjeravanja, poticanja, motiviranja i davanja povratnih in%ormacija.

+rema "oncepcija devetogodinjeg odgoja i obrazovanja u


13/32

A. !kolina

I. Dkola

B. 9rutvo

Svaki model i pristup kojim se djeluje u socijalnoj zajednici ostvaruju se sukladno

mogunostima i ogranienjima.+rvi meu njima je opi socijalno okvir uobiajenih ponaanja

,ara!i)/a %ra!i#i$e.

Sporost u promjenama svojstvena je velikom broju ljudi i velikom broju %ormalnih ili

ne%ormalnih grupa.Zatim, tu je i socijalni i edukativni status&o#i$alna ,ar!i)/a svih

konzumenata sportskog i rekreacijskog dometa. *ormirani i donekle %unkcionalni modeli

organiziranja sa sobom donose odreena bitna pravila i naine dozvoljenih djelovanja ime se

de%inira skup norm ii sankcija unutar kojih bilo koja pa i sportska ili rekreacijska organizacija

ima djelovati,ravna ,ara!i)/a.

7edan od najvanijih okvira u kojim se sve to deava jest %inansijski, jer se i od najslabije

organizacije oekuje da ima ureeno stanje rauna, pa ako je npr. organizacija ili savez veliki

potroa, a ne daje rezulate ni blizu onih koje je realno oekivati, tada slijedi problem #bankrot ili

brisanje iz registra$ ekono/&ka ,ara!i)/a. -a koncu, organizacija postoji radi postizanja

kvalitete ivota pojedinca ili sportskog rezultata, jasno je da postoji teina postizanju cilja

rezultatska paradigma. +ostoji i esta paradigm koja bi trebala biti okosnica svakog djelovanja

ikoji bi trebao osigurati stalnost, kvalitetu i humanist svih aktivnosti svih sudionika koji

djelovanje sportske aktivnosti vide kao vaan in ivotnih aktivnostio!)o$na ,ara!i)/a.

1 svim kulturama tjelesni odgoj se smatrao vanim djelom procesa obrazovanja i odgoja, na

razliite naine njegov bitni element.(a bitnost se u velikoj mjeri zasnivala na )ristotelovom

naeluJ harmonine ravnoteeJ i povezana je nizom instrumentalnih praktinih ishoda,

ukljuujui individualni i grupni ostatak, pripremu za ivotne tekoe, politiku, izgradnju linosti

itd. !d prosvjetiteljstva pa do 0 st., meu pedagozima je prisutna tenja, da se tjelesni odgoj

osmisli u skaldu saJprvenstvenom usmjerenou odgoja na intelektulani razvojJ .

U osnovi se nastoji pokazatida pokretne aktivnosti imaju vanu ulogu u konanom razvoju

djeteta, da se motorika, kognitivan i a%ektivna komponenta tjelesnog odgoja prati kroz razliite


14/32

razvojne periode, uzimajui u obzir njihovo meusobno proimanje. +rema ruskim autorima,

tjelesni odgoj se tretira jednim od GelemenataJ svestranog razvoja linosti kao to su umni odgoj,

moralni odgoj, radni odgoj, estetski odgoj id r. *iziko savrenstvo podrazumijeva brigu o

zdravlju i o razvoju %izikih snaga i sposobnosti.(jelesni odgoj, odnosno tjelesna pripremljenost

povezuje sa sa vojnim odgojem. 1 nasem okruenju, tjelesni odgoj kao speci%ino odgojno

podruje ima za cilj da doprinese svestranom, harmoninom, stvaralakom i autentinom razvoju

linosti. -aglaava se i samorazvijajui karakter tjelsnog odgoja, koji svoju uporinu taku ima u

ljudskoj potrebi za samoostvarivanjem.

9ok je 3B st. oznailo problem organizacije tjelesnog odgoja u okviru obrazovnog sistema, dotle

je 0 st. oznailo problem realizacije tjelesnog odgoja u kolskom sistemu. -ovi pedagoki

izvori ukazuju na dvije tendencije u podruju tjelesnog odgoja. +rva tendencija podrazumijeva

takve programe tjelesnog odgoja koji e svojim sadrajima ii u susret razvojnim potrebama

individual, dok se druga iskazuje kroz sve manje isticanje %izikog savrenstva u %unkciji vojnih

potreba uz naglaavanje znaaja zdravlja djece i omladine.

"ako je ovjek kvalitativno per%erencijalno bie, ivotni cilj mu je da njegovo iskustvo bude

vie aktivno,, interaktivno i kreativno, a manje rekreativno. (im slijedom ponuen je concept

cjeloivotnog uenja, odnosno concept drutva koje ui, to pretpostvalja sKstem edukacije ija

je osnovna %unkcija ostvarenje linosti koja u potpunosti, ui da postoji. iina aktivnost

jednako je znaajna za njen ontogenetski napredak i razvoj ljudskog %enotipa.

9ugotrajno dvonono kretanje je prednost u odnosu na etveronono, nedovoljno razvijena i

inaktivna muskulatura nije u stanju izdrati generacijski rast u visinu uz istovremeni porast

gojaznosti2 stalno opadanje motorikih i %unkcionalnih sposobnosti dovodi do smanjenja nivoa

rada drugih organa i organskih sistema, i vremenom do atro%ije i bolesti2uz neumjerene psihike

napore, zapostavljanje miine aktivnosti ugroava mogunosti adaptacije i djeluej na razvoj, na

psihiko zdravlje2

!sim primarnih motorikih znanja, sva druga su socijalna ili civilizacijska.

-i jedno podruje uenja, odnosno obrazovanja i odgoja predkolske djece i osnovnokolske

dobi nije bioloki uvjetovano vie od podruja kinezioloke culture. Svaka psihosocijalna


15/32

intervencija agresivnog prekluzvnog karaktera u pravilu je na tetu tih potreba, s moguim

destruktivnim udjelom u procesima %ormiranja linosti i razvoja komunikacije sa okolinom.

+oto speci%inosti oblikuju potrebe, a potrebe su ono na emu se zasnivaju pravaciljevi

kineziloke edukacijem kao speci%nog podruja edukacije djece, izvode se kako izbiopsihosocijalnih potreba djece tako ii z djeijih ljudskih prava de%inisanih sa najviih

organizacijskih nivoa ljudske populacije.

Meunarodna povelja o kinezioloskoj edukaciji i sportu #1-6S"!, 3BAI$&

:lan l.


16/32

21Kinezioloka edukacija ' prouava zakonitosti upravljanja procesom vjebanja i uinke tih

procesa na organizam djeteta od predkolske do visokokolske dobi2

!"# Kineziologija sporta prouava zakonitosti upravljanja procesom vjebanja i uinke tih

procesa na organizam sportiste.

#4$Kinezioloka rekreacija - prouava zakonitosti upravljanja procesom vjebanja i uinke tih

procesa na organizam rekreativca s temeljnim ciljevima usmjerenim na ouvanje zdravlja

organizma, socijalizaciju, osmiljavanje slobodnog vremena, postizanja osjeaja zadovoljstva, a

bez tenje dostizanja maksimalnih motorikih postignua, s posljedinom natjecateljskom ili

ekonomskom dobiti2

#5$Kinezioloka kineziterapija -prouava zakonitosti upravljanja procesom vjebanja i uinke

tih procesa na ljudski organizam kojem su ope sposobnosti smanjene zbog ozljede, bolesti ili

uroene mane, a s ciljem poboljanja %unkcioniranja dijela ili cjelokupnog organizma. Zajedniki

cilj primjenjenih grana kineziologije je promjena biopsi'hosocijalnog statusa ovjeka ka

njegovom optimalnom nivou.

4iolo ki razvo$ i/a &vo$e zakoni%o&%i!ioloka krivulja i kinezioloka aktivnost"#

+oto se u toku cijelog ovjekovog ivota procesi izgradnje #anaboliki procesi$ i razgradnje

#kataboliki procesi$ nalaze u uzajamnoj vezi, a njihov odnos je razliit u svako ovjekovo

ivotno doba.


17/32

razvijanja motorikih sposobnosti i stvaranja trajnih motorikih vjetina i navika i %ormiranju

moralno'voljnih osobina linosti djece i mladih.

8rv" 9az"razvoja karakterizira brz rast krivulje, odnosno buran i nagli ovjekov razvoj. +rema

tome, kinezioloka edukacija nije samo dio ili podruje kineziologije, ve njeno sutinsko

svojstvo.

)gonistika #selektivni takmiarski sport$ obuhvaa najpovoljnije podruje ovjekovog razvoja,

to omoguuje postizanje najviih dostignua u nekoj sportskoj grani ili disciplini i usmjerenje,

prvenstveno, na postizanje sportskih rezultata.

Dr")" 9az"razvoja karakterizira najvii nivo bioloke krivulje, odnosno najpotpuniju postojan

ovjekov razvoj. (o omoguuje korienje, razvijanje i usavravanje i svih ovjekovihsposobnosti na optimalnom nivou.

>ekreacija #rekreativni sport, %izika rekreacija, sportska rekreacija$ uglavnom, zauzima silaznu

putanju u razvoju i slui za odravanje stanja iLili spreavanje brzih involtivnih procesa starenja,

odnosno oronjavanje #slabljenje, opadanje$ tijela i pojedinih organa.

Tre ": karakteristinu %azu ovjekovog biolokog razvoja, koja se podudara sa razvojem

ovjekovih motorikih sposobnosti, oznaava manje'vie lagano smanjivanje svih ovjekovih

sposobnosti, osobina i drugih karakteristika.

"ineziterapija #lijeenje pokretom$ moe nai svoje mjesto i ulogu u bilo kojem dijelu biolokog

rasta i razvoja, odnosno nivou ontogenetskog razvoja oveka, to zavisi od zdravlja svake

individue ponaosob.

"ineziologija je jedina nauka iji je napor primarno %okusiran na one trans%ormacijske procese u

polju antropolokih dimenzija pod djelovanjem kineziolokih operatora i kojima je cilj&

#3$ unapreenje zdravlja,

#$ optimalni razvoj ljudskih osobina, sposobnosti i motorikih znanja i njihovo zadravanje to

due vrijeme na to viem nivou,

#4$ spreavanje preranog pada pojedinih antropolokih karakteristika i motorikih znanja, i

#5$ maksimalan razvoj osobina, sposobnosti i motorikih znanja u ago'noloki usmjerenim

kineziolokim aktivnostima.


18/32

Osnov svi$ problema u kineziologiji je istraivanje zakonitosti upravljanja trans%ormacijskim

procesima integralnog sistema antropolokih dimenzija pod djelovanjem kineziolokih operatora.

Svladavanje temeljnih motorikih vjetina u ranoj dobi predstavlja osnovu i olakava daljnji

napredak i usavravanje kineziolokih per%ormansi do optimalnog nivoa, potrebnog za uspjena i

ugodna antropoloka iskustva tokom ivota. !brasci kinezioloke aktivnosti, steeni u djetinjstvu

i adolescenciji, vjerovatno e se odravati kroz cijeli ivotni vijek, pruajui tjelesnu, mentalnu i

socijalnu dobrobit, odnosno doprinosei odravanju kvaliteta ivota.

"valitet odnosa prema djeijim kineziolokim potrebama uvjetovan je razumijevanjem znaaja

kinezioloke edukacije, a posebno u poprilino oskudnim uvjetima za njenu realizaciju,

uspostavljenim kako materijalnim tako i administrativnim ogranienjima. +ritom je nerazumnopotencirati nemogunost, ve upravo suprotno ' mora se ispoljiti dodatni napor u iznalaenju

najboljih rjeenja problema kinezioloke edukacije u realnim uvjetima.

1 predkolskom odgoju i u razrednoj nastavi to je mogue postii samoangairanjem odgajatelja

ili nastavnika. !bzirom na prijeko potrebno iskustvo u radu sa djecom, to je kvalitativno nova

situacija u obrazovno'odgojnom procesu, koja se ne bi smjela zanemariti. -aravno, takva

situacija upuuje odgajatelja ili nastavnika na dodatni napor, u smislu ne samo svoje dodatne

edukacije, nego i potpunijeg razumje'vanja nove uloge u sistemu obrazovanja i odgoja. (a uloga

je znaajno zahtjevnija, i to dvostruko ' zato to uz vei nivo neposredne odgovornosti za

%ormalno upravljanje obrazovno'odgojnim procesom, odgajatelj ili nastavnik uistinu FpreuzimaM

i najvei dio odgovornosti za ishode obrazovanja i odgoja dodijeljene svakom djetetu ponaosob i

koju ono dijeli sa njegovom porodicom ili starateljima.

>azumijevajui koliko dijete moe biti svjesno odgovornosti za ishode vlastite ontogeneze, te

koliko su roditelji ili staratelji, okupirani potpuno novom i za veinu njih neoekivanom

ivotnom situacijom, u mogunosti da sebe i djete za takvu odgovornost pripreme, odgajatelj ili

nastavnik e morati najee sam otkrivati djeije potrebe i sklonosti, selektirati ih u odnosu na

njihov karakter #npr. razvojni i upotrebni$, dispoziciju, krivu razvoja, zdravlje i vanjski ambijent.

(o bi, ujedno, predstavljalo ishodite onom dijelu ciljeva ija je uspjena operacionalizacija

primarno uvjetovana posebnostima i pojedinostima.


19/32

)ntropoloke, metodike, metodoloke i strune pretpostavke rada u podrujima primjenjene

kineziologije

!brazovanje je osnova kvaliteta ljudskog %aktora ukoliko je ispoljena u spremnosti ljudi da svoje

znanje stave u %unkciju promjena, odnosno da idu u korak s promjenama tj. s vremenom

"ako se samo aktivno znanje moe uspjeno primjenjivati u svijetu, znai da je prioritetno sticati

ona znanja koja imaju dinamiki karakter i koja su %undamentalna u podruju primarne

djelatnosti.

!ito, ovjeku predstoji i mijenjanje razumijevanja znanja, pa mora iznova i stalno preispitivati

koje su vrste znanja vane, kakav je njihov meusobni odnos i kako ga treba trans%erirati i dalje

usmjeravati. >aspolaganje s primjerenim %ondom dinamikog znanja najvjerovatnije e

omoguavati suvremenom ovjeku ne samo da brzo reagira na promjene koje ga okruuju, nego i

da se uspjenije nosi s izazovima svijeta globalizacije.-auno utemeljenim vjebanjem moe bitno uticati ne samo na regulaciju mor%olokih,

motorikih i %unkcionalnih obiljeja, nego u znaajnoj mjeri i na kognitivne dimenzije, te na

konativne dimenzije odgovorne za modalitete ponaanja i socijalizaciju onih koji su ukljueni u

neki od organizacijskih oblika rada u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji.

8straivanja upuuju na zakljuak da je uloga strunjaka utoliko vea, ukoliko je drutveno

okruenje sloenije, zato je potrebno %leksibilnim programima kolovati strune kadrove,

sposbne da udovoljavaju suvremenim potrebama, a prvenstveno onim koje proizlaze iz

promijenjenih uvjeta ivota i rada.

Suvremenom kineziologu je prijeko potrebna, a to znai za sve, i za one koji rade i za one koji e

tek raditi, dobra antropoloka, metodika, metodoloka i struna naobrazba.

Antropoloka naobrazba

)ntropolokom naobrazbom nuno je dobiti znanja iz antropologijskih nauka relevantnih za

upoznavanje s antropolokim obiljejima subjekata, kao i in%ormacije iz onih naunih podruja

koja integriraju supstratnu znanost i one antropologijske nauke koje su vane za trans%er njihovih

spoznaja na subjekta.

1 svim primijenjenim podrujima kineziologije su procesi kineziolokih trans%ormacija vrlo

sloena djelatnost, kojom se moe uticati i utie na razvoj i %ormiranje velikog broja ljudskih

osobina i sposobnosti, na optimalan rad pojedinih organa i organskih sistema, na usvajanje


20/32

znanja prijeko potrebnih ne samo u kineziolokoj edukaciji, sportu, sportskoj rekreaciji i

kineziterapiji nego i u svakodnevnom ivotu, a posebno na odgoj i zdravlje onih koji su

kinezioloki najaktivniji. 1z injenicu da je nainom ivota sve ugroenija priroda ovjeka, te uz

saznanje da je sve vei nedostatak %izikog rada potrebno nadoknaditi odgovarajuim

kineziolokim angamanom u cilju odravanja i usavravanja mogunosti adaptacije ovjeka na

izmijenjeni nain ivota, bi trebalo postati i trajno. 9a bi kinezioloka kultura ostatala sastavni

dio kulture ivljenja ljudi u suvremenom drutvu potrebno je uz poznavanje ue struke i

#3$ dobro poznavati zakonitosti rasta i razvoja onih s kojima radimo,

#$ zakonitosti %unkcioniranja organskih sistema od kojih zavisi motorika aktivnost, zakonitosti

adaptativnih reakcija, od kojih zavisi e%ikasnost motorike aktivnosti, zakonitosti na temelju

kojih se %ormiraju postupci usmjeravanja, izbora, programiranja i kontrole kineziolokihtrans%ormacijskih procesa, te

#4$ aktualno stanje njihovog antropolokog statusa.

;. 8RA


21/32

+raenje je iznimno znaajan sastavni dio odgojno'obrazovnog procesa koji se sastoji od gotovo

beskonanog broja elemenata, od kojih se neki zapisuju, a vei dio pamti.

8rov$eravan$e je postupak utvrivanja stanja uenika u odreenom elementu obrazovne,

antropoloke ili odgojne komponente predmeta kinezioloka edukacija. -ajvei broj elemenataprovjere predvien je -++'om. +ostupak provjeravanja organizacijski je preduvjet ocjenjivanju.

O#$en$ivan$e u "6 je proces objektivnog vrednovanja bilo kojeg predmeta provjeravanja.

+redmet provjeravanja koji se ocjenjuje moe biti nastavni sadraj #npr.motoriko znanje kolut

naprijed$ ili aktivnost uenika na satu. !cjenjivanje je postupak vrednovanja svih vanih

injenica o uenikovim postignuima, a izraava se ocjenom u skladu sa zakonom.

!cjenjivanjem bi trebalo obuhvatiti one obrazovne, antropoloke i odgojne zadatke kinezioloke

edukacije na ije rezultate uenik svjesno moe uticati. eu naelima koja doprinose kvalitetiocjenjivanja i ocjene istiu se naela& individualnosti, svestranosti, sistematinosti, realnosti,

pravinosti i javnosti ocjenjivanja.

1 kineziolokoj edukaciji primjenjuju se %ri na-ina o#$en$ivan$a& brojano, opisno i

kombinirano. 9a bi edukator di%erenciranje ocjene izveo na najbolji nain potrebno je da se

pridrava @ kriterija& 3.treba procijeniti i ocijeniti da li je svaki uenik ostvario de%inirani cilj i

zadatke programa ili nije, .treba procijeniti da li je svaki uenik uspio savladati osnovni

program,4.da li je dolo do promjene u antropolokim obiljejima od inicijalnog do %inalnog

stanja,5.kakva je kvaliteta motorikih znanja, /.kakvi su e%ekti odgojno'obrazovnog rada kod

svakog pojedinog uenika, @.cjelokupan rad i napredak u periodu za koje se ocjenjuje.

Zakl$"-na ili zavrna o#$ena iz kinezioloke edukacije je izraz ukupne koliine i kvaliteta

promjena u uenika, zasnovanih prvenstveno na vrednovanju sadraja -++'a kinezioloke

edukacije odreene kolske godine. 1 zakljunoj ocjeni motorika znanja sudjeluju sa 50N,

odgojna komponenta sa 50N,a antropoloka sa 0N.

Zdravstveno stanje uenika na poetku kolske godine procjenjuje zdravstvena sluba,a edukator

je duan dalje pratiti i kontrolirati zdravlje uenika.

8raen$e i ,rov$eravan$e kineziolokih !i/enzi$a an%ro,oloko) &%a%"&a u nastavi "6

obuhvata praenje i provjeravanje&


22/32

' or%olokih ili antropometrijskih osobina

' otorikih sposobnosti

' *unkcionalnih sposobnosti

+raenje i provjeravanje antropometrijskih osobina vri se pomou 5 varijable i to& tjelesne

visine, tjelesne teine, opsega podlaktice, konog nabora nadlaktice.

+raenje i provjeravanje motorikih sposobnosti izvodi se pomou testova& brzine'taping rukom,

eksplozivne snage'skok udalj s mjesta, koordinacije'poligon natrake, repetitivne snage'

podizanje trupa iz leanja, %leksibilnosti'pretklon raznono, statike snage'izdraj u visu zgibom.

=. INDI7IDUALNE I KOLEKTI7NE AKTI7NOSTI U>ENIKA

?. I6RE

Pedagoki znaaj igara

8gra je sastavni dio ivota. !na donosi razonodi i prua zadovoljstvo. !na predstavlja nain kroz

koji djeca ue o sebi, drugima i svijetu koji ih okruuje, stiu kompetenciju i stvaraju socijalne

odnose. 8gra je u %unkciji ouvanja zdravlja djeteta.

*unkcije igre u odrastanju su sljedee&

3$ 8ntenzivira sudjelovanje u zadovoljavanju svih potreba, posebno potreba za kretanjem

$ !drava antropoloku ravnoteu

4$ 7aa i razgibava sve miine grupe

5$ +odstie razvoj kineziolokih sposobnosti

/$ +odstie razvoj kineziolokih osobina

@$ >azvija pozitivnu sliku o samom sebi

A$ 7aa samopouzdanje

I$ +reventira neprihvatljive oblike ponaanja, smanjuje agresiju i napetost

B$ +reventira emocionalne poteskoe

30$ +odstie prosocijalno ponaanje


23/32

33$ +omae u uenju socijalnih vjetina kroz grupnu dinamiku

3$ *ormira pozitivne navike vezane za zdrav ivot

Sve navedene %unkcije su u korist svestranog i harmoniziranog procesa razvoja djeteta .

"inezioloki sadraji koji se koriste u radu sa djecom, u odnosu na njihovo djelovanje na

psihomatski status djeteta mogu se podijeliti na&

3$ Sadraje koji utiu na svestran razvoj djeijeg organizma' prirodni oblici kretanja i

vjebe na spravama i tlu.

$ Sadraji koji utiu na razvoj motorikih sposobnosti djece' vjebe oblikovanja i vjebe sa

rekvizitima

4$ Sadraji koji utiu na razvoj %unkcionalnih, motorikih sposobnosti i osjeaja za ritam'

plesni i koreogra%ski elementi baleta i aerobika, prirodni oblici kretanja uz muziku ili

taktiranje

5$ Sadraji koji utiu na razvoj kognitivnih sposobnosti i konativnih karakteristika'

elementarne igre, sportske igre i borilake vjetine

1 radu sa najmlaim kategorijama kao elementarne vjebe najese se upotrebljavaju sadraji

kao to su prirodni oblici kretanja i poligoni, dok za neto stariju kategoriju koja su savladalaosnovne vjebe, primjenjuje se rad po stanicama po metodi krunog rada.

Sudjelovanje nastavnika u svakoj igri je vano, cilj mu je pripremiti i osposobiti djecu da mogu i

sama rukovoditi igrom. Zato im je potrebno razumijevanje pravila igre koja omoguavaju

slobodno igranje i razigravanje. -e moe se prepustiti djeci da ona sama biraju voe za svoj tim,

tada se deava da manje sposobna djeca budu birana na kraju.

Znaaj igre ogleda se u tome to ona poinje u ranom djetinjstvu i traje do kraja ivota. 9ijete se

igra jer je gonjeno unutranjim pobudama. S druge strane dijete osjea potrebu za kretanjem.

9jeca se tokom igre neobino ponaaju to se moe uoiti u svakoj igrici. -a to mogu uticati

djeije sklonosti i ranija iskustva iz jaslica, vrtia itd.


24/32


25/32

9ijete bira igre sa teim zadacima, pravilima i bogatijim sadrzajima u kojim ima puno izdvojenih

uloga koje traze vee psihomotoriko angaovanje. +ostepeno se automatizuju odreeni oblici

kretanja kao sto su hodanje i tranje. !vaj uzrast posjeduje izvjesno kineziolosko znanje i

iskustvo u vezi sa brzinom i okretnosu. !vaj uzrast pogodan je za razvoj slobodnih

kineziolokih aktivnosti, manipulativnih sposobnosti i rukovanja sa najraznovrsnijim spravama.

Uzra&na o&o+eno&% !$e#e o! B*11

9ijete u igri moze kinezioloke napore izdrzati due vrijeme. 1 organizmu djeteta dolazi do

izvjesnih promjena & rast misia relativno zaostaje prema teini tijela, kostur je u procesu

okotavanja a zglobovi nedovoljno povezani, respiratorni organi nisu zavrili svoj razvoj. !vo je

%aza velikog poleta, vitalnosti i samopouzdanja. 1 igri vlada kolektivni duh.

7r&%e i)ara

"nk#ionalna i)ra obino se de%inira kao igra novim motorikim, ulnim i perceptivnim

%unkcijama koje sazrijevaju kod djeteta i pomou kojih ono ispituje svoje %unkcije. -ajvie je

izraena u prvoj godini zivota i traje do tree.

Si/+oli#ka i)ra* obino se promatra kao razvojni %enomen i to u kontekstu opepsihikog

razvoja ili u kontekstu posebnih dimenzija psihikog razvoja djeteta. 9ijete sa njom pone u

drugoj godini i razvija se do pete. 9ijete matom doarava predmete na razne naine, oivljavarazne predmete itd.

I)ra &a ,ravili/a* su igre u kojima se pojedinci takmie i koje su regulirane ili kodeksom koji

je preuzet iz ranijih populacija ili privremenim sporazumom. !ne pripadaju razdoblju A ' 33 g.

6r",ne i)re* 1 poetku se grupe %ormiraju izmeu djeaka i djevojica i igraju se odvojeno, ali

ovakvo %ormiranje ne treba uvijek podravati, dobro je da se ranije pone sa %ormiranjem

heterogenih grupa u kojima bi se uloge djeaka i djevojica dopunjavale. 1 grupnim igrama

djeca prihvataju pravila u emu zapaenu ulogu ima sudija. -astavnik mora biti realan u

prosuivanju igre.

Kolek%ivne i)re*


26/32

%a9e%ne i)re*1enici grupno izvode zadatke po principu prenoenja zadataka od jednog do

drugog uenika u grupi. 1enici zauzimaju razliite %ormacije& krug, polukrug, kolone itd. !nda

stanu na liniju oznaenu za poetak. -astavnik prati uenike u igri. +rimjenjuju se u drugom

dijelu sata.

. SAT KINEZIOLOKE EDUKACIJE 2SAT TJELESNE I ZDRA7ST7ENE

KULTURE

Sat kinezioloke edukacije jeste osnovni organizacijski oblik rada, koji omguava sistematsko i

planirano djelovanje na antropoloki status uenika. !n je osnovna planirana, programirana i

organizirana strukturalno %unkcionalna cjelina procesa kinezioloke edukacije, ijom

realizacijom se artikuliraju kinezioloke per%ormanse i operacionaliziraju ciljevi edukacije.

Sat kinezioloke edukacije je vremenski, sadrajno i operativno de%iniran plan aktivnosti

uenika, koji nastavnik priprema i koristiti kao osnovu za svaki konkretni nastavni sat dodijeljen

kineziolokom odgojno'obrazovnom podruju,tj. kineziolokoj edukaciji uenika. 1

kurikulumskom modelu je uloga nastavnika posebno naglaena, s obzirom da on neposredno

sudjeluje u de%iniranju svih %aza odgojno'obrazovnog procesa.

!rganizirati operacionalizaciju ciljeva kinezioloke edukacije mogue je na razliite naine,

meu kojima je sat kinezioloke edukacije osnovni organizacijski oblik rada.

!snovni cilj sata kinezioloke edukacije je da pomou kineziolokih sadraja, koji proizlaze

iz planiranog programa, sistematizirano djeluje na psihomotorike, odnosno %unkcionalne i

mor%oloke dimenzije antropolokog prostora uenika u cilju stimuliranja njihovog normalnog

rasta i razvoja do optimalno ostvarivog nivoa u okviru nasljedno programiranih mogunosti.

+oseban cilj sata kinezioloke edukacije tie se dobrobitnog djelovanja kineziolokih sadraja na

kognitivne, konativne i socioloke dimenzije i cjelokupan biopsihosocijalni status subjekata u

populaciji djece predkolskog i kolskog uzrasta.

!ptimalna varijanta sistematskog pristupa u planiranju i razvoju nastavnog programa ,

odnosno i nastavnog sata kao osnovnog oblika operacionalizacije tog programa, podrazumijeva

detaljan odgovor na slijedea pitanja& #3$Zato se neto radi,,sa kakvom namjeromO#$Dta je

predmet radaO#4$Dta su planirani ishodiO#5$"ako, na koji nain e se odvijati nastavni satO


27/32

#/$"oja sredstva e se koristitiO#@$"o su subjekti,odnosno ko se poduavaO#A$Pdje i kada se

odvija nastavni satO

"ao organizacijski oblik edukacije, sat kinezioloke edukacije je standardiziranu smislu da

podlijee standardima kineziolokog odgojno'obrazovnog podruja, a koji su& #3$naunazasnovanost, #$usmjerenost na izvoenje'operacionalizaciju, #4$izazovnost i a%irmativnost, #5$

objektivnost'prilagoenost sadraja prirodnim i drutvenim uvjetima, #/$primjerenost sadraja

dobi, spolu i zdravlju uenika, #@$sigurnost uenika, #A$korisnost sadraja za svakodnevni

ivot,sportsku rekreaciju, #I$razvoj antropolokih dimenzija, #B$interes i a%initeti uenika.

7re/en&ka &%r"k%"ra: #il$evi o&novni &a!r(a$i i o,%ereen$a

1 svakodnevnoj pedagokoj praksi organizacija sata kinezioloke edukacije predvia etiri

kompozicijske cjeline, odnosno etiri vremenske %aze,koje de%iniraju vremensku strukturu sata.

>edoslijed %aza i njihovo priblino trajanje prilagoeni su %iziolokim i metodikim zahtjevima,

koji proizilaze iz same prirode djeteta i nastave kinezioloke edukacije.

Cil$ "vo!no) !i$ela &a%a,koji traje od 4'/minuta jeste organizacijski,%izioloki i emotivno

pripremiti uenike za predstojeu kinezioloku aktivnost. +ripremanje je znaajno za angairanja

%unkcija organizma i postizanje optimalne ravnotee rada lokomotorikog, kardiovaskularnog,

respiratornog i nervnog sistema,te podizanje nivoa motivacije i podsticanja radosti kretanja.

"valitetno zagrijavanje pridonosi prevenciji ozljeda i istodobno priprema tijelo za intezivnije,

dugotrajnije i obimnije kinezioloke napore.

*izioloke promjene koje nastaju tokom zagrijavanja su& poveena tjelesna temperatura,

smanjenje miine viskoznosti, pospjeuje miinu elastinost, poboljana nervna provodljivost.

An%ro,oloki za!a%ak uvodnog dijela sata je primjereno odgovarajueg sadraja, uticaja na

lokomotoriki sistem, odnosno pripremiti organizam za poveane napore koji slijede u daljem

radu.

O+razovni za!a#iuvodnog dijela sata se ugledaju u primjeni odgovarajueg sadraja koji

pomazu savladavanju i ponavljanju elemenata pojedinih cjelina u cilju izvoenja motorikih

aktivnosti.


28/32

O!)o$ni za!a#isu stvaranje pozitivne atmos%ere za nastavak aktivnosti.

Sa!r(a$ "vo!no) !i$ela &a%aine prirodni oblici kretanja, tranje, skakanje, puzanje, penjanje, a

u manjoj mjeri primjenjuju se drugi oblici kretanja. =odanje i tranje primjenjuju se u obliku

elementarnih igara, razna kretanja, razgibavanja i istezanja koja su ranije nauena, jednostavnaza izvoenje.

Ulo)a na&%avnikau uvodnom dijelu sata je, u zavisnosti od primjene sadraja da objanjava,

demonstrira i organitira izvoenje zadataka.!n vodi rauna o doziranju optereenja, o pravilima

smenjivanja rada i odmora. 1 uvodnom dijelu sata ne ui se nita novo, ve se izvode one kretnje

aktivnosti koje su djeci poznate.

O+li#i ra!akoji se koriste u ovom dijelu sata su& %rontalni,individualni,grupni, te kombinirani.

Cil$ ,ri,re/no) !i$ela &a%a, koji traje od A do 30 min jeste da se primjenom odgovarajuih

ope pripremnih vjebi u mjestu i kretanju motorikih zadataka u kretanju i vjebi aktivnog,

pasivnog i statikog istezanja, organizam pripremi za poveane %izioloke napore koji ga oekuju

u daljnem radu i to& zagrevanjem radne muskulature, istezanje miia i vezivnog tkiva,

razgibavanje zglobova, podizanje koncentracije i adaptacija nervnog sistema na predstojeu

aktivnost. +osle zagrijavanja i ope pripremnih vjebi preporuuju se vjebe istezanja u trajanju

od 30'3/ sekundi.

An%ro,oloki za!a#ipripremnog dijela sata su da se odabranim sadrajaem utie na realizaciju

biolokih zadataka i to %ormiranje i odravanje lokomotorikog sistema za izvoenje pravilnih,

baznih motorikih sposobnosti i pravilno dranje tijela

O+razovni za!a#i ogledaju se u usvajanju motorikih in%ormacija, usavravanju motorikih

znanja i da dijete shvati da je tjelesna vjeba njegova bioloka potreba.

O!)o$ni za!a#iodnose se na stvaranje vesele atmos%ere za rad.

Sa!r(a$ ,ri,re/no) !i$ela &a%aosnovna sredstva pripremnog dijela sata su vjebe oblikovanja.

Cjebe oblikovanja mogu se izvoditi kao proste vjebe, vjebe sa rekvizitima, sa spravama, na

spravama i u parovima. !pe pripremne vjebe karakteriziraju i preciziraju prostorni elementi

tjelesne vjebe& poetni poloaj, pravac pokreta, opseg pokreta. +rema trajanju vjebe mogu biti&


29/32

kratke, srednje i dugotrajne. +rema karakteru kretanja vjebe mogu biti& dinamike i statike. Za

vrijeme izvoenja vjebi uvaavati ritam, pravilno izvoenje, tano odreen zavretak vjebe i

potreban broj ponavljanja.

Ulo)a na&%avnikau ovom dijelu sata je da vjebu kratko i jasno opie i demonstrira. "odorganizacije izvoenja zadataka, treba da vodi rauna o doziranju optereenja, ponavljanjima,

ritmu i redoslijedu vjebi kao i pravilima smenjivanja rada i odmora. +ri izvoenju vjebi

oblikovanja treba stalno ukazivati na pravilno disanje.

O+li#i ra!akoji se koriste u ovom dijelu sata su&%rontalni, individualni,rad u paru, kombinirani

Cil$ )lavno) !i$ela &a%akoji traje od /'40 min je da pomou tjelesnih vjebi, predvienih

programom, stvore najpovoljniji uvjeti za realiziranje postavljenih zadaa te potrebnog

djelovanja na antropoloka obiljeja djece.Plavni ) & 1poznavanje novih motorikih znanja,

usvajanje motorikih znanja, razvoj motorikih i %unkcionalnih sposobnosti.Plavni


30/32

O+li#i ra!akoji se koriste u ovom dijelu sata su& %rontalni,individualni, rad u paru, kombinirani,

poligon, kruni oblik rada.

Na&%avnik u ovom dijelu sata koristi sve metode rada u zavisnosti od radnih zadataka nastavne

situacije. etodom verbalne komunikacije pokazuje i ispravlja greke, podstie i ocjenjuje, ademonstriranjem zadatak ini oiglednijim. 1tie pozitivno na konativne osobine, mor%oloke

karakteristike, kognitivne i %unkcionalne sposobnosti i na socijalizaciju djece.

Cil$ zavrno) !i$ela &a%a, koji traje 4 do / minuta, je pribliavanje svih %iziolokih i psihikih

stanja kakvo je bilo prije sata.

An%ro,oloki za!a#i su uticaj na antropometrijske osobine, motorike i %unkcionalne

sposobnosti takvim sredstvima i oblicima rada kojima je posljedica smirenje organizma.

O+razovni za!a#isu usvajanje, usavravanje motorikih znanja, vezanih uz vjebe postrojavanja,

plesova, koncentracije, relaksacije i istezanja.

O!)o$ni za!a#i su zadravanje potrebnog raspoloenja na satu, razvijanje zdravstveno'

higijenskih navika, smisao za red, tanost, kritinost, samokritinost i rad u zajednici, usvajanje

radnih navika.

Sa!r(a$i zavrno) !i$ela &a%aine hodanje, mirnije elementarne igre, igre uz muziku i pjevanje,

ples, razgovor o satu, higijena, disanje, istezanje.

Na&%avnik sat kinezioloke edukacije moe zavriti razgovorom o problemima u ponaanju

uenika, njihovom zalaganju na satu, izricanje pohvala i priznanja, spremanjem sprava i

rekvizita, itd.

O+li#i ra!a koji se koriste u ovom dijelu su& %rontalni, individualni, kruni, rad u paru,

kombinirani oblik rada.

O,%ereen$e na &a%" kinezioloke e!"ka#i$eje ukupan uticaj na organizam izbora uenika, koji

se postie cjelokupnim odgojno'obrazovnim radom na satu, a zavisi od& izbora i redoslijeda


31/32

vjebi, intenziteta i %rekvencije vjebanja, tempa i ritma kojim se vjebe rade, unutarnjih %aktora,

i vanjskih %aktora.

izioloko o,%ereen$eje posljedica tjelesne aktivnosti kojom se uenici izlau na satu

kinezioloke edukacije i ispoljava se preko %unkcionalnih promjena u organizmu koje semani%estiraju u pojaanim radom kardiovaskularnog i respiratornog sistema, te intenzivnom

izmjenom materije. "od procjene i doziranja %iziolokog optereenja treba uzeti u obzir i dob

uenika, njihovo zdravstveno stanje, stanje njihovih %unkcionalnih i motorikih sposobnosti,

predznanje, broj uenika na satu, materijalne uvjete rada.

8&iholoko o,%ereen$eje psiholoko aktiviranje uenika, izraeno razliitim psiholokim

mani%estacijama, kao to su emocionalno doivljavanje i skoncentriranost.

E/o#ionalno o,%ereen$euvjetuju& nastavnik, %uzioloko optereenje i izbor sadraja. 8ntenzitet

emocionalnog optereenja procjenjuje se na temelju sekundarnih mani%estacija& radost, veselje,

elja za saradnjom ili pak apatija, nekomunikativnost, nesaradnja, znojenje, potitenost.

In%elek%"alno o,%ereen$euvjetuju& nastavnik, dob uenika, stanje sposobnosti, predznanje, tip

sata, teina motorikog zadatka, sloenost i obiljeje vjebi, dnevni raspored. +rosuuje se na

temelju koncentracije uenike panje za vrijeme vjebanja.

E9ika&no&% &a%a kinezioloke e!"ka#i$emoe biti opa i motorika. O,a e9ika&no&%podrazumijeva djelatnost koju organizira i usmjerava nastavnik, u cilju rjeavanja postavljenih

zadataka, gdje spadaju& vrijeme potrebno za zauzimanje odreene %ormacije, opisivanje,

demonstracije i objanjavanje, vrijeme za oporavak. Mo%ori-ka e9ila&no&%predstavlja odnos

izmeu vremena koje uenik provede u aktivnom vjebanju i vremena koje utroi na

organizaciju. otorika e%ikasnost sata uvjetovana je razliitim %aktorima, meu kojim je 8

primjena metodikih organizacijskih oblika rada.

(ipovi nastavnih sati, ,re/a #il$" i za!a#i/a& uvodno'pripremni sat, sat uenja novih

motorikih kretanja, sat ponavljanja, sat provjeravanja, kombinirani sat, zavrni sat.

(ipovi nastavnih sati ,re/a &a!r(a$i/amogu biti& opi dio sata, mjeoviti tip sata,

monotematski tip sata.


32/32

(ipovi nastavnih sati ,re/a /$e&%" izvien$amogu biti& sat na otvorenom prostoru u dvorani,

ili uionici, sat u zatvorenom prostoru na igralitu, kolskom dvoritu, slobodnoj zelenoj

povrini, sat u vodi, sat na snijegu, kombinirani sat na suhom i u vodi.

8o!$ela v$e(+i o+likovan$a'

3. ,re/a 9izioloko/ "%$e#a$"& vjebe za jaanje miia, vjebe za istezanje tetiva i miia,

vjeba za labavljanje miia,

. ,re/a korien$" /e%o!i-kih &re!&%ava& proste vjebe oblikovanja, vjebe oblikovanja

sa spravama, vjebe ona spravama, vjeba oblikovanja sa pomagaima,4. ,re/a ,olo(a$" %i$ela& stojee, sjedee, leee, vjebe na stomaku, vjebe na leima,

vjebe na boku itd,

5. prem a"%$e#a$" na ,o$e!ine !i$elove %i$ela& vjebe ramenog pojasa i ruku, vjebe za

stomak i lea, vjebe karlinog pojasa i nogu.

7r&%e na&%ave /o)" +i%i'

3. ,re/a !"(ini %ra$an$a& redovna, dopunska, dodatna, produna, izborna, %akultativna,

teajna.

. ,re/a /$e&%" izvoen$a i na-in" ko/"nik#i$e& uionika i kabinetska,

izvanuionika ili terenska, nastava na duljinu, nastava putem elektronskih medija.

4. ,re/a !o+rovol$no&%i "kl$"-ivan$a& obavezna, neobavezna kolska, neobavezna

izvankolska.

5. ,re/a nivo" o+razovan$a ko$e ,r"(a& predkolska, osnovnokolska, visokokolska.

/. ,re/a /e%o!i-ko$ or)aniza#i$i& predavako in%ormativna, egzemplarna, individualna

i individualizirana, programirana, problemska, timski rad itd

Documents

Sport - Skripta (kineziologija)