Sport osoba s invaliditetom - skripta

Sport osoba s invaliditetom - skripta

dr.sc. Lidija Petrinović, dr.sc.Dubravka Ciliga

SADRŽAJ:

1. DEFINICIJA SPORTA OSOBA S INVALIDITETOM

2. REHABILITACIJSKI SPORT

3. OSNOVNE KATEGORIJE INVALIDITETA

4. PODJELA NATJECANJA

5. PARALIMPIJSKE IGRE

5.1. PARALIMPIJSKE IGRE – LJETNE

5.2. PARALIMPIJSKE IGRE – ZIMSKE

6. FUNKCIONALNA KLASIFIKACIJA

7. DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI U VRHUNSKOM SPORTU

8. FIZIČKA PRIPREMA U SPORTU OSOBA S INVALIDITETOM – primjer – Košarka u invalidskim kolicima

9. SPECIFIČNOSTI KOD OSOBA S OŠTEĆENJEM VIDA – primjer Radiogoniometrija

10. KARAKTERISTIKE SPORTSKIH INVALIDSKIH KOLICA I PROTEZA

11. OSTALI SPORTOVI

1. DEFINICIJA SPORTA OSOBA S INVALIDITETOM

Svaka osoba s invaliditetom želi postići potpunu socijalizaciju u društvo, izjednačiti se sa ostalima, pa i preteći ih u raznim vještinama

Sport je jedan od načina na koji osobe s invaliditetom mogu aktivirati i potencirati svoje talente i mogućnosti te se na taj način što uspješnije uključiti u svakodnevni život

Uz utjecaj na opći tjelesni razvoj - sport razvija zabavu, zajedništvo, hrabri, oduševljava, pomaže u sjecanju samouvjerenosti u osobne sposobnosti

Kineziološke aktivnosti koje se u većini slučajeva odvijaju u svom izvornom obliku (dimenzije terena npr. su iste) kao i kod standardne populacije

Vrlo mali broj aktivnosti treba adaptaciju

Prilagodba se odnosi na

o prostornu adaptaciju – odnosi se na dimenzije terena, visinu mrežeo vremensku adaptaciju – odnosi se na određeni vremenski period (primjerice

u košarci u invalidskim kolicima igrač koji je u napadu ne smije biti u reketu duže od 3 sekunde)

Sjedeća odbojka, košarka u invalidskim kolicima, goolball – sportovi koji ne postoje u standardnoj populaciji

PODJELA SPORTA OSOBA S INVALIDITETOM

1. vrhunski (natjecateljski) sport2. rekreativna aktivnost

Kod vrhunskog sporta su isti principi kao i kod standardne populacije, a kod rekreativne aktivnosti sportska aktivnost se odvija jedan do dva puta tjedno

3

PREDUVJETI ZA ODVIJANJE SPORTA OSOBA S INVALIDITETOM Adaptiranost (prilagođenost) sportskih objekata i sportskih terena Motiviranost Nabavka sportske opreme Financijska potpora za nabavku sportskog pomagala ili opreme Edukacija stručnog kadra za rad sa osobama s invaliditetom Javni prijevoz za osobe s invaliditetom

Kako pokret i sport nije i ne smije biti privilegija samo zdravog dijela populacije, tako su preporuke implementirane i u sve zakonske akte svake zemlje. Temeljne koncepcije suvremene politike o invaliditetu navedene su prvi puta u „Standardnim pravilima za izjednačivanje mogućnosti za osobe s invaliditetom“. U prosincu 1993. Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je ova međunarodna pravila koja su na neki način politički i moralni vodič koji su zemlje članice UN-a pristale slijediti.

Cilj je osigurati svim osobama s invaliditetom prava na iste mogućnosti kao i za ostale građane. Standardna pravila UN-a opisuju u kojim područjima društvo treba poduzeti mjere kako bi se osobama s invaliditetom garantirale jednake mogućnosti, a koje mogu poslužiti kao temeljna struktura za planiranje politike prema osobama s invaliditetom.

Standardna pravila su podijeljena u 22 poglavlja koja su razvrstana u tri područja. Jedanaesto poglavlje se odnosi na ravnopravno uključivanje osoba s invaliditetom u rekreaciju i sport.

Preduvjeti za jednako sudjelovanje1. Rast svijesti2. Medicinska njega3. Rehabilitacija4. Servis za potporu Ciljana područja za jednaku participaciju5. Pristupačnost6. Obrazovanje7. Zapošljavanje8. Raspolaganje prihodima i socijalna sigurnost9. Obiteljski život i osobni integritet10. Kultura11. Rekreacija i sport12. Religija Mjere za primjenu

4

13. Informiranje i istraživanje14. Stvaranje politike i planiranje15. Zakonodavstvo16. Gospodarska politika17. Koordinacija rada18. Organizacije osoba s dodatnim potrebama19. Obrazovanje osoblja20. Nadziranje i ocjenjivanje programa za osobe s invaliditetom u provođenju pravila na razini države21. Tehnička i gospodarska suradnja22. Međunarodna suradnja

Vlada Republike Hrvatske donijela je 5.lipnja 2007 – Nacionalnu strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine koja je trenutno aktualna.

U njoj su definirana područja djelovanja: 1. Obitelj, 2. Život u zajednici, 3. Odgoj i obrazovanje, 4. Zdravstvena zaštita, 5. Socijalna skrb i mirovinsko osiguranje, 6. Stanovanje, mobilnost i pristupačnost, 7. Profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje i rad, 8. Pravna zaštita i zaštita od nasilja i zlostavljanja9. Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti10.Sudjelovanje u kulturnom životu11.Sudjelovanje u političkom i javnom životu12.Istraživanje i razvoj13.Rekreacija, razonoda i šport14.Udruge osoba s invaliditetom u civilnom društvu15.Međunarodna suradnja

5

2. REHABILITACIJSKI SPORT

o Dio sekundarne rehabilitacije – npr. nakon prometne nesreće osoba dolazi u bolnicu i tamo se odvija primarna rehabilitacija, a potom odlazi u toplice i tamo se odvija tj. pruža sekundarna rehabilitacija, a dio sekundarne rehabilitacije je sport)

o Ciljevi rehabilitacijskog sporta:o Da se osobu nauči elemente određenih sportovao Da se osobu nauči osnove transfera na sportskim terenima (np. ulazak u

bazen …)o Ukazati osobi na preostale motoričke sposobnostio Dati osobi informaciju kako da se u svojoj lokalnoj sredini uključi u

sportsku udrugu (lokacija, kome da se obrati …)o Na koji način da nabavi sportsku opremuo Da se osobu usmjeri u određenu sportsku aktivnost (selekcija)

6

3. OSNOVNE KATEGORIJE INVALIDITETA

Podjela prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji:

Osobe sa slijepoćom B1 – ne postoje nikakvi ostaci vida (blind 1) B2 – ostatak vida od 2% (blind 2) B3 – ostatak vida do 5% (blind 3)

Osobe sa gluhoćom Oštećenje sluha iznad 55

Osobe sa mentalnom retardacijom Osobe s lakšom mentalnom retardacijom Osobe sa srednjom mr Osobe s teškom mr

Osobe s tjelesnim invaliditetom Osobe s ozljedom leđne moždine

Osobe s paraplegijom (oduzetost dva ekstremiteta, najčešće donji ekstremiteti)Osobe s paraparezom (djelomična oduzetost dva ekstremiteta)Osobe s kvadriparezom (djelomična oduzetost gornjih i donjih ekstremiteta)Osobe s kvadriplegijom (potpuna oduzetost gornjih i donjih ekstremiteta)Parapareza

Osobe s oboljenjem leđne moždineOsobe sa spinom bifidomOsobe s preboljenom dječijom paralizom (polio)

Osobe s cerebralnom paralizom

Osobe s amputacijamaDjelomične amputacije

7

Potpune amputacijeJednostruke amputacijeDvostruke amputacijeTrostruke amputacijeČetverostruke amputacije

Osobe s neuromuskularnim bolestimaOsobe s mišićnom distrofijomOsobe s multiplom sklerozomOsobe s mijastenijom gravis

Te se osobe bave isključivo s rekreativnim aktivnostima, a ne mogu se baviti vrhunskim sportom.Jedna od rekreativnih aktivnosti koja je dobro organizirana je hokej u elektromotornim kolicima. Palica za hokej pričvršćena je za invalidska kolica koja su na elektromotorni pogon. Pokretanjem kolica usmjerava se položaj palice i pokreće loptica na parketu.

8

4. VRSTE NATJECANJA

Paralimpijske igre – svake četiri godine ljetne, zimske Osobe s tjelesnim invaliditetom Osobe sa slijepoćom 10-tak dana nakon Olimpijskih igara

Olimpijske igre gluhih Prije naziv - “Svjetske igre gluhih” ljetne, zimske U godini nakon Olimpijskih igara i Paralimpijskih igara MOO je 2001. godine odobrio zahtjev za preimenovanje Svjetskih igara

gluhih u Olimpijske igre gluhih (Deaflympics) 2003. u Švedskoj naziv međunarodne organizacije CISS promijenjen u IDC

(International Deaflympic Committee - Međunarodni Olimpijski Odbor Gluhih - MOOG)

1924. - Pariz - prve Olimpijske igre gluhih, 145 sportaša, 9 zemalja, 7 sportova

1949. – Seefeld, Austrija prve zimske Olimpijske igre gluhih, 33 sportaša, 5 zemalja , 2 sporta

2005. - Melbourne – ljetne Olimpijske igre gluhih, 2300 sportaša, 75 zemalja, 16 sportova

2003. – Sundsvall,Švedska - zimske Olimpijske igre gluhih, 253 sportaša, 22 zemalja , 4 sporta

Sportovi na ljetnim Olimpijskim igrama gluhih: Atletika Badminton Košarka Obojka na pijesku Kuglanje Biciklizam Nogomet Rukomet Judo Karate

9

Streljaštvo Taekwondo Hrvanje (slobodni način) Mountain bike Plivanje Tenis Hrvanje (grčko-rimski način) Orijentacija Stolni tenis Odbojka Sportska gimnastika (1924.-1969.) Ronjenje (1924.-1977.) Vaterpolo (1949.-2009.)

Sportovi na zimskim olimpijskim igrama gluhih: Alpsko skijanje (od 1949.) Nordijsko skijanje (od 1949.) Carling (od 2007.) Hokej (od 1975.) Snowboard (od 1999.)

Među gluhima postoji velika potreba za odvojenim igrama Gluhi sebe ne smatraju invalidima, osobito ne u fizičkom smislu. Radije se smatraju kao jedan dio kulturne i jezične manjine. Gluhi športaš je fizički zdrav i sposoban za natjecanja bez značajnih

restrikcija, osim što za njega postoje komunikacijske barijere Nema specijalnih športova, i jedine adaptacije su da se zvučni signali

pretvore u svjetleće npr. svjetlo za start. Za natjecatelje ne postoje nikakve restrikcije osim zahtjeva da svaki od njih

mora imati nedostatak sluha od najmanje 55 dB u zdravijem uhu 21. Ljetne Olimpijske igre gluhih 2009. hrvatski sportaši imali su

predstavnike u slijedećim sportovima: rukomet, stolni tenis, streljštvo, hrvanje

Hrvatski gluhi rukometaši osvojili su zlatnu medalju na zadnje tri OI gluhih (2001, 2005, 2009)

Specijalna olimpijada Osobe s mentalnom retardacijom (intellectual disabilities) ljetne, zimske

10

Godinu prije OI i PI Prva Specijalna olimpijada – 1968 u Chicagu , SAD, 1000 sportaša, SAD i

Kanada, 4 sporta 2003. Dublin, Irska , prva Specijalna olimpijada održana izvan SAD – 6500

sportaša, 150 zemalja, 18 službenih sportova i tri demonstracijska Specijalna Olimpijada zamisao je Eunice Kennedy Shriver, sestre američkog

predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja "Mentalno retardirani moraju imati nekoga tko ce se boriti za njihovu stvar,

tim vise sto oni sami to ne mogu", pisala je, 1962, Eunice Kennedy Shriver “Želim pobjediti, ali ako ne mogu pobijediti, daj mi snage da se okušam",

geslo je Specijalnih olimpijskih igara

Službeni sportovi Alpsko skijanje Atletika Badminton Košarka Boćanje Kuglanje Nordijsko skijanje Biciklizam Jahanje Umjetničko klizanje Hokej Nogomet Golf Plivanje Kriket Floorball Sportska gimnastika Ritmička gimnastika Rukomet Odbojka Kajak Netball Dizanje utega Rolanje Jedrenje Snowboard Softball

11

Stolni tenis Tenis Judo

Prva Specijalna olimpijada – zimska održana je u Steamboat Springs, Colorado,1977. god., 500 sportaša, natjecali su se u skijanju i klizanju

2005. Specijalna olimpijada u Naganu, Japan, više od 1,800 sportaša, 84 zemlje

Nagano je bio prvi grad koji je ugostio Olimpijske igre, Parlimpijske igre i Specijalnu olimpijadu

Međunarodne organizacije ISOD – International Sports Organisation for Disabled (1964) IBSA – International Blind Sports Federation (1981) SOI – Special Olympics International (1960) CISS – Comitee International des Sports des Sourds (1924) IPC – International Paralympic Committee

U Hrvatskoj – sportske organizacije za osobe s invaliditetomo Hrvatski športski savez invalidao Hrvatski športski savez gluhiho Hrvatski savez slijepiho Hrvatski paraolimpijski odbor

5. PARALIMPIJSKE IGRE Godine 1948, Sir Ludwig Guttmann organizira sportsko natjecanje za veterane

Drugog svjetskog rata ( s ozljedom leđne moždine) u Stoke Mandevillu u Engleskoj (natjecanje sportaša u invalidskim kolicima).

12

Četiri godine kasnije, natjecatelji iz Nizozemske pridružili su se igrama i međunarodni pokret je rođen.

Prve Paralimpijske igre održane su u Rimu 1960. U Torontu u 1976, drugi skupine sportaša s invalidtetom su se priključile te je

tako rođena ideja o spajanja zajedno različitih skupina osoba s različitom vrstom invaliditetom na zajedničkom međunarodnom natjecanju. U istoj godini, po prvi puta su održane Zimske Paralimpijske igre u Švedskoj.

Danas, Paralimpijske igre su elitni sportski događaj za sportaše s invaliditetom. Pokret je narastao dramatično od prvog dana. Broj sportaša koji je sudjelovao na

Ljetnim Paralimpijskim igrama povećan je sa 400 sportaša iz 23 zemlje u Rimu 1960. godine do 3951 sportaša iz 146 zemalja u Pekingu 2008. godine.

Paralimpijske igre seodržavaju uvijek u istoj godini kao i Olimpijske igre Od OI u Seoulu 1988., Paralimpijske igre, i od Albertville 1992. Zimske

Paralimpijske igre se održavaju i na istom mjestima kao i Olimpijske igre. Od 2012. grad domaćin izabran za domaćina Olimpijskih igara obvezan je biti

domaćin i Paralimpijskih igara. Riječ "paralimpijski" potječe od grčke riječi "para" ("uz") i riječ "Olimpijade" i

predstavlja ideju održavanja paralelnih igra -"paralelno" i "olimpijske" kako bi se ilustrirali kako dva pokreta postoje rame uz rame.

1964. – po prvi puta sportaši smješteni u olimpijsko selo, zastava, znak, poster…

1968. –Više od 25 000 osoba pratilo ceremoniju otvaranja 1972. – 50 000 osoba pratilo ceremoniju otvaranja. Prvi puta natječu se i osobe

sa kvadriplegijom. Demonstracijski sportovi za osobe sa oštećenjem vida 1976. – Prvi puta se natječu i sportaši sa amputacijama i oštećenjem vida. Prve

zimske Paralimpijske igre 1980. –Paralimpijske igre - Arnheim, prvi puta osobe sa cerebralnom paralizom.

Sjedeća odbojka nova disciplina. 1984. – “Paralympics” postaje službeno ime. Prvi puta maraton u invalidskim

kolicima.

1988. – Seuol, Paralimpijske igre održavaju se na istom mjestu kao i Olimpijske igre. Judo i tenis u invalidskim kolicima novi sportovi

1996. - Atlanta - prvi puta sportaši s mentalnim hendikepom

Sportovi na Paralimpijskim igramaSportovi na Paralimpijskim igrama

13

U službenom programu Paralimpijskih igara je 20 sportova (Peking 2008.) U službenom programu Paralimpijskih igara je 20 sportova (Peking 2008.)

4 sporta su specifična: boćanje, golbal,dizanje utega, ragbi u invalidskim kolicima4 sporta su specifična: boćanje, golbal,dizanje utega, ragbi u invalidskim kolicima

Ljetne Paralimpijske igre

Godina Mjesto Grupe invaliditeta Broj država Broj športaša Održavanje gdje i OI

Dodani sportovi

1952Stoke Mandeville, Velika Britanija

Ozljeda leđne moždine 2 130 Ne

1960 Rim, Italija Ozljeda leđne 23 400 Da

14

moždine

1964 Tokio, Japan Ozljeda leđne moždine 21 375 Da Podizanje

utega

1968 Tel Aviv, Izrael Ozljeda leđne moždine 29 750 Ne Bacanje

kugle

1972 Heidelberd, Njemačka

Ozljeda leđne moždine 43 984 Ne

1976 Toronto, Kanada Ozljeda leđne moždine 38 1657 Ne

odbojka, goalball, pucanje

1980 Arnhem, Nizozemska

Ozljeda leđne moždine, amputacije, poteškoće s vidom, cerebralna paraliza

42 1973 Ne sjedeća odbojka

1984

Stoke Mandeville, Velika Britanija & New York, SAD


41 (Velika Britanija9, 45 (SAD)

1100 (Velika Britanija),

1800 (SAD)Ne

Nogomet (7 igrača), i boćanje, biciklizam

1988 Seoul, Koreja


61 3013 DaJudo i tenis u kolicima

1992 Barcelona, Španjolska


82 3021 Da

1996 Atlanta, SAD

Ozljeda leđne moždine, amputacije, poteškoće s vidom, cerebralna paraliza, intelektualna invalidnost

103 3195 Da Jahanje

2000 Sydney, Australia

Ozljeda leđne moždine, amputacije, poteškoće s vidom, cerebralna paraliza, intelektualna invalidnost

122 3843 DaJedrenje i ragbi u kolicima

2004 Atena, Grčka


136 3806 Da

2008 Peking, Kina Ozljeda leđne 150 4000 Da Veslanje

15

moždine, amputacije, poteškoće s vidom, cerebralna paraliza, Les autres

2012 London, Velika Britanija

Ozljeda leđne moždine, amputacije, poteškoće s vidom, cerebralna paraliza, Les autres

150 4200 Da

Zimske Paralimpijske igre

Godina Mjesto Grupe invaliditeta Broj država

Broj športaša

Održavanje gdje i OI

Dodani sportovi

1976 Oernskoeldsvik, Švedska

Poteškoće vida, amputanti 17 250+ Ne

1980 Gello, Norveška

Poteškoće vida, amputanti, ozljeda kralježnice, cerebralna paraliza

18 350 Ne

1984 Innsbrueck, Austrija


21 457 Ne

1988 Innsbrueck, Austrija


22 398 Ne Sjedeće skijanje

1992 Tignes-Albertville, Poteškoće vida, 24 475 Da Biatlon

16

Francuskaamputanti, ozljeda kralježnice, cerebralna paraliza

1994 Lillehammer, Norveška


31 492 Da Hokej na saonicama

1998 Nagano, Japan


32 571 Da

2002 Salt Lake, SAD


36 416 Da

2006 Torino, Italija


39 477 Da Curling u kolicima

2010 Vancouver, Kanada


45 650 Da

Hrvatski paralimpijci na Paralimpijskim igrama

Ljetne Paralimpijske igre

Godina Mjesto Broj športaša Sportovi Osvojene medalje

1992 Barcelona 6 atletika, plivanje, streljaštvo 1 bronca1996 Atlanta 5 atletika, plivanje -

2000 Sydney 14 atletika, plivanje, dresurno jahanje, streljaštvo, stolni tenis -

2004 Atena 17 atletika, plivanje, dresurno jahanje, streljaštvo, stolni tenis 4 bronce

2008 Peking 25 atletika, plivanje, dresurno jahanje, streljaštvo, stolni tenis, biciklizam 3 zlata i jedno srebro

Zimske Paralimpijske igre

17

Godina Mjesto Broj športaša Sportovi Osvojene medalje

2002 Salt Lake City 2 alpsko skijanje -

2006 Torino 1 alpsko skijanje -2010 Vancouver 4 alpsko skijanje -

Osvajači medalja:

Milka Milinković – atletika – bronca (1992)Mihovil Španja – plivanje – 3 bronce (2004)Jelena Vuković – atletika – bronca (2004)Antonija Balek – atletika – 2 zlata (2008)Darko Kralj – atletika – zlato (2008)Branimir Budetić – atletika – srebro (2008)

5.1. Paralimpijski sportovi - ljetni

ATLETIKA Trčanja Bacanja Skokovi Petoboj Maraton Slijepi sportaši Sportaši sa amptacijama, paraplegijom, kvadriplegijom Sportaši sa CP Sportaši sa mentalnom retardacijom Veliki broj disciplina i kategorija Sportaši u invalidskim kolicima Sportaši s protezama Sportaši s oštećenjem vida natječu se sa osobom koja vidi,u pratnji Sportaši nastupaju u određenoj disciplini u određenoj kategoriji koja se

određuje funkcionalnom klasifikacijom.

18

BICIKLIZAM Osobe s oštećenjem vida i slijepe osobe Sportaši sa lokomotornim oštećenjima Sportaši sa cerebralnom paralizom Osobe s oštećenjem vida natječu se sa osobom koja vidi (“pilot”) na biciklu

koji se naziva – tandem ili dvojac (jedan bicikl koji je sastavljen od dva spojena bicikla)

Na biciklu prva osoba je osoba koja vidi, a druga osoba je slijepa

BOĆANJE Osobe sa cerebralnom paralizom Igra preciznosti Pojedinačna i ekipna natjecanja Sportaši za izbačaj boće (loptice) upotrebljavaju ruke (u položaju fleksije

nadlaktice i pronacije ili supinacije podlaktice), stopala ili specijalna pomagala s kojima usmjeravaju boću (poseban lijevak).

Asistent sjedi okrenut prema ciljnoj areni i pomiče lijevak

DIZANJE UTEGA Način dizanja- Bench press Veliki broj težinskih kategorija

GOALBALL Sportaši sa oštećenjem vida (slijepi i slabovidni) Svi igrači nose tamne poveze (bez obzira na kategoriju – ostatak vida) Zvučna lopta, 1.25 kg Teren dimenzija 18x9m Golovi 9m, visine 1.30m Igra se 2x10 min Na terenu se nalazi 6 sudaca Kod izbačaja lopta mora prvi puta dotaknuti pod unutar linije 6 m Teren je reljefno podijeljen na 3 jednaka dijela (svaki dio po 6 m) Ekipa se sastoji od tri igrača Igrač mora izbaciti loptu unutar 8 sekundi Jedan igrač smije izbaciti loptu ne više od dva puta za redom U slučaju prekršaja sudac izbacuje 2 igrača iz tima koji je načinio prekršaj,

tako da na golu ostaje samo jedan golman, a iz protivničke ekipe najbolji izvodi kazneni udarac

19

JEDRENJE Sportaši sa amputacijama, CP, oštećenje vida, osobe u invalidskim kolicima Sportaši se natječu u tri discipline, muškarci i žene zajedno

Single-Person Keelboat (2.4mR) Two-Person Keelboat Three-Person Keelboat (Sonar)

JUDO Osobe sa oštećenjem vida (slijepe i slabovidne) Natjecanje u sedam težinskih kategorija

JAHANJE Dresurno jahanje Sve kategorije invaliditeta Prvi puta u Atlanti na PI

KOŠARKA U INVALIDSKIM KOLICIMA Osobe s paraplegijom, amputacijama, polio … Sportaš mora imati trajno oštećenje koje ga sprečava da normalno trči i skače Ekipa – pet igrača Dimenzije igrališta i visina koša ista kao u tradicionalnoj košarci 4x10 min Prekršaj “koraci” više od dva puta gura invalidska kolica bez vođenja lopte 24 sekundi traje napad

MAČEVANJE U INVALIDSKIM KOLICIMA Floret, mač, sablja Samo za sportaše sa lokomotornim oštećenjima Invalidska kolica su fiksirana za postolje – dozvoljava pokret samo gornjeg

dijela tijela Invalidska kolica su pod kutem od 45 stupnjeva

NOGOMET-5 igrača Ekipa se sastoji od pet igrača, od kojih je golman osoba koja vidi ili ima

lakše oštećenje vida, dok su ostali igrači u polju osobe s većim oštećenjem vida i moraju obavezno nositi tamne poveze.

Teren dimenzija 38-42x18x22, a gol je dimenzija 3x2 m. U igri nema izvođenja auta, budući je teren ograđen ogradom visokom 1,5m.

20

Iza protivničkog gola nalazi se još jedna osoba koja može usmjeravati igrače prilikom šutiranja na gol

Za osobe sa oštećenjem vida Zvučna lopta 50 min trajanje Prvi puta u na Paralipijskim igrama u Ateni 2004

NOGOMET-7 igrača Sedam igrača Sportaši s cerebralnom paralizom 2x30 min Teren dimenzija 75x55m

ODBOJKA Stojeća odbojka (igra se uz primjenu proteza) Sjedeća odbojka (osobe s amputacijama, polio, skraćenje jednog

ekstremiteta…) Minimalna invalidnost Gluteusi se ne smiju odizati od poda tijekom igre (sjedeća odbojka) Dimenzije terena za sjedeću odbojku: 10x6 m, mreža 1.15m M, 1.05m Ž 6 igrača

PLIVANJE Za sve kategorije invaliditeta Natjecanje je podijeljeno u dvije grupe

slijepe i slabovidne osobe osobe u invalidskim kolicima, amputacijama, CP, PI 1996 i

osobe s mentalnom retardacijom Neka odstupanja od pravila – start iz vode, specifične platforme za start,

“tappers” za osobe s oštećenjem vida Nikakve proteze ili dodatna ortopedska pomagala nisu dozvoljena

RAGBI U INVALIDSKIM KOLICIMA Nastala u Kanadi 70-tih, na PI od 2000. Ekipa od 4 igrača (M+Ž) Sportaši sa kvadriparezom Odbojkaška lopta

21

4x8 min Poen se osvaja kada se prođe linija gola s loptom – oba kotača invalidskih

kolica Košarkaško igralište – linija gola - prostor od 1.75mx8 m – kraju

košarkaškog igrališta

STRELIČARSTVO Sportaši sa tjelesnim invaliditetom (ozljede kralježnice, CP, amputacije) Pojedinačno i ekipno natjecanje Stojeći U invalidskim kolicima Različite udaljenosti 30m do 90m, na PI samo 70m Veličina mete ovisno o udaljenosti

STRELJAŠTVO Puška i pištolj(10,25,50m) Sportaši s tjelesnim invaliditetom (osobe s paraplegijom, kvadriplegijom,

amputacijama, CP) Stojeći U invalidskim kolicima

STOLNI TENIS Sportaši s tjelesnim invaliditetom (bez sportaša sa oštećenjem vida) Stojeći U invalidskim kolicima Pojedinačno, parovi, ekipno

TENIS U INVALIDSKIM KOLICIMA Samo sportaši u invalidskim kolicima Jednake dimenzije terena kao i u tradicionalnom tenisu Loptica može dva puta odskočiti Pojedinačno, parovi

VESLANJE

22

5.2. Paralimpijski sportovi - zimski HOKEJ

Sportaši s tjelesnim oštećenjem donjeg dijela tijela Samo muške ekipe 6 igrača u ekipi 3x15 min Igrači u posebno konstruiranim postoljima, imaju kratke štapove koji im

služe istodobno i za odgurivanje na ledu i za udaranje paka Pravila ista uz nekoliko modifikacija

CURLING U INVALIDSKIM KOLICIMA Sportaši s lokomotornim oštećenjima Mješovite ekipe

ALPSKO SKIJANJE Slalom, super G, spust, veleslalom Osobe sa sljepoćom i slabovidni Stojeći Monoski (monoskija) – je posebna skija s kojom skijaju osobe s

amputacijama; na štapovima se na krajevima nalaze dvije male skije koje su preko metalnog zgloba vezane za štap. Ta skija je u tom zglobu pokretna i na taj način slijedi monoskiju.

Drugi oblik skijanja koji je isto monoskija je za osobe u invalidskim kolicima. Na monoskiji se nalaze jaki amortizeri, na čijem vrhu se nalazi postolje u kojem osoba s paraplegijom sjedi. Postolje se posebno konstruira po tijelu osobe. Ispred amortizera je stalak za noge koji se nalazi iznad skije.

23

Na vrlo kratkim štapovima se na krajevima nalaze također male skije koje su pokretne zbog mehaničkog zgloba. Štapovi su kraći zbog sjedeće pozicije osobe.

NORDIJSKO SKIJANJE Skijaško trčanje (2.5 do 20 km)

o Osobe s oštećenjem vida natječu se s vodičem (osoba slijedi svog vodiča na temelju zarubljavanja skija – zvuk skija vodiča koji skija ispred osobe s invaliditetom)

o Monoski Biatlon (7.5 – 12 km)

6. FUNKCIONALNA KLASIFIKACIJA6. FUNKCIONALNA KLASIFIKACIJA Da bi se omogućilo osobama s različitim oblicima invaliditeta da se

ravnopravno natječu Metoda kojom se utvrđuju preostale funkconalne i motoričke sposobnosti

(sport …) Klasifikacijski sistem mora dati svakoj individui – osobi s invaliditetom

jednaku mogućnost, šansu da se natječe Efikasna klasifikacija je preduvjet za ostvarivanje ravnopravnog i fer

natjecanja Klasifikacijski sistemi u sportu osoba s invaliditetom od sredine 1940-tih Rani klasifikacijski sistemi bili su bazirani na medicinskoj dijagnozi Danas dva modela: Specifičnosti sporta (različite kategorije invalidnosti na taj način se mogu

natjecati zajedno) Općenito – prema tipu i stupnju oštećenja (osobe istih oštećenja natječu se

zajedno) Sportaši se kategoriziraju po grupama s obzirom na stupanj preostale

funkcije koja je uzrokovana invaliditetom Klase su definirane posebno za svaki sport i dio su službenih pravila sporta Program funkcionalne klasifikacije je otvoreni proces koji je još u razvoju.

(Sportaš tijekom svoje sportske karijere može mijenjati pripadanje određenoj klasi)

Od 1960-tih razvoj sporta osoba s invaliditetom uvjetovao je i razvoj funkcionalne klasifikacije, koji traje i danas

Osobe koje su educirane da provode klasifikacijski sistem (za svaki pojedini sport) nazivaju se klasifikatori

24

GOLBALGOLBAL Za osobe s oštećenjima vida Klase: B1 – B2 – B3 Klasifikacija se provodi mjerenjem vida na boljem oku, (sa svim

pomagalima- ako osoba koristi leće ili naočale)

PLIVANJEPLIVANJE Za plivače s tjelesnim oštećenjima – klasifikacija se provodi na temelju

nekoliko principa: Snaga mišića Koordinacija pokreta Opseg pokreta u zglobu i/ili dužina ekstremiteta Klasifikacija se provodi van bazena i u bazenu – izvedba svih stilova

plivanja Nakon provedene klasifikacije sportaš se kategorizira u jednu od klasa: 10 klasa (S1-S10) – slobodno, leđno, leptir 10 klasa (SM1-SM10) – slobodno štafeta 9 klasa (SB1-SB9) – prsno Što je veći broj klase to je manja invalidnost Sportaši s oštećenjem vida klasificiraju se u S11-S13

STOLNI TENISSTOLNI TENIS Sportaši su klasificirani u 11 klasa (ovisno o sposobnostima koje imaju te

vještinama u sportu) Funkcionalna klasifikacija: opseg pokreta, mišićna snaga, ravnoteža u invalidskim kolicima, lokomotorna ograničenja, sposobnost držanja reketa. TT1-TT10 su sportaši sa tjelesnim invaliditetom TT11 su sportaši sa mentalnim hendikepom

TT1-TT5 sportaši koji se natječu u invalidskim kolicima TT6-TT10 sportaši koji se natječu stojeći

25

RAGBI U INVALIDSKIM KOLICIMARAGBI U INVALIDSKIM KOLICIMA Sport za osobe s kvadriparezom Sedam klasa (0.5, 1.0, 1.5, 2.0, 2.5, 3.0, 3.5) Osobe s većim oštećenjem imaju manji broj klase Tri testa van terena Bench press Functional trunk test Functional movement test promatranje igrača na terenu tijekom igre tijekom igre ukupan zbroj bodova na terenu može biti maksimalno 8

PLES U INVALIDSKIM KOLICIMAPLES U INVALIDSKIM KOLICIMA Sportaši s tjelesnim oštećenjem donjih ekstremiteta Oštećenje mora biti vidljivo i onemogućavati normalan hod Funkcionalna klasifikacija se provodi kroz nekoliko specifičnih testova

karakterističnih za taj sport Kontrola kotača na invalidskim kolicima Funkcija guranja i. kolica Funkcija povlačenja i. kolica Rotacija tijela Sportaši se klasificiraju u dvije kategorije: LW1- 14 ili manje bodova LW2 – više od 14 bodova Klasifikacija se provodi tijekom natjecanja 2 boda za potpunu funkciju 1 bod za smanjenu funkciju 0 bodova – nema funkcije max može biti 20 bodova

ALPSKO SKIJANJEALPSKO SKIJANJE Osobe s oštećenjem vida tri klase – B1- B2 – B3 Osobe s tjelesnim oštećenjem -11 klasa: Stojeći (9): LW1 – dvostruka amputacija iznad koljena LW2 – outrigger skiers LW3 – dvostruka amputacija ispod koljena LW4 – skijaši s protezama LW5/7 – skijaši bez štapova LW6/8 – skijaši s jednim štapom

26

LW9/1 – oštećenje noge i ruke (amp.) LW9/2 – oštećenje noge i ruke (CP) Sjedeći (4): LW10 – monoski, visoka paraplegija LW11 – monoski, niska paraplegija LW12/1 – monoski, niska paraplegija LW12/2 – monoski, dvostruka amputacija iznad koljena

BADMINTONBADMINTON Sjedeći badminton Badminton u invalidskim kolicima 1- postoji poteškoće u funkciji mišića

trupa Badminton u invalidskim kolicima 2- ne postoji invalidnost u području trupa

(amputacije) Stojeći 1- invalidnost gornjeg dijela tijela Stojeći 2 – invalidnost donjeg dijela tijela

KOŠARKA U INVALIDSKIM KOLICIMAKOŠARKA U INVALIDSKIM KOLICIMA 1982. g.– funkcionalna klasifikacija predstavljena od strane Horst

Strohkendla, jednoglasno prihvaćena u Stoke Mandevillu 1984. g. sistem prvi puta upotrijebljen tijekom Paralimpijskih igara Vrlo često sistem se naziva “klasifikacija za igrače” jer se kreće od igrača,

odnosi se prema igračima s respektom (nisu samo medicinska dijagnoza) Funkcionalna klasifikacija bazira se najviše na promatranju tijekom

košarkaške igre (najbolje u natjecateljskim uvjetima) Dodavanje, vođenje lopte, gađanje lopte u koš, vožnja invalidskih kolica –

kretanje, zaustavljanje... Osam klasa: 1.0, 1.5, 2.0, 2.5, 3.0, 3.5, 4.0, 4.5 Viša klasa veća sposobnost odnosno manje oštećenje ili invalidnost Za vrijeme natjecanja na terenu zbroj bodova ekipe može biti maksimalno

14.5 Minimalna invalidnost Pomagala za povećanje opsega, kvaliteta pokreta? Kako postati klasifikator?

27

7. DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI U VRHUNSKOM SPORTU

Dijagnostika je kod osoba koje imaju amputacije (proteze) jednostavna, dok su kod osoba koje su invalidskim kolicima potrebne određene dijagnostičke sprave

Roller zamjenjuje pokretnu traku, opterećenje se nalazi između dva pomična valjka

„Wheelchair trainer“ ili ručni ergometar je sprava koja omogućava osobama s invaliditetom koje su u invalidskim kolicima da simuliraju linerano kretanje dok ostaju stacionarno na jednom mjestu. Kod standardne populacije je slična situacija kao kod upotrebe pokretne trake ili biciklergometra.

Ovakav način rada na ovom trenažeru može se koristiti u dijagnostičke ili trenažne svrhe.

U trenažnom procesu može se upotrijebiti u kardio treningu, za razvoj izdržljivosti, a rezultati su vidljivi u povećanju maksimalnog primitka kisika, povećanja radnog kapaciteta.

U dijagnostičke svrhe kod primjene ovakvog trenaža može se kod populacije sportaša s invaliditetom posebno prilagoditi razne situacije, tipa povećanja otpora (simulacije dodira guma o različite podloge), mjenjanje različitih nagiba odnosno kosine (simulacije različitih konfiguracija terena).

Sportašu se može mjeriti cijeli niz parametara za vrijeme rada na ručnom ergometru, kao što su primitak kisika, parametri ventilacije, puls itd.

Način rada trenažera „wheelchair trainer“ je slijedeći - stražnji kotači invalidskih kolica postavljaju se na vdoravne ili okomite valjke, koji omogućavaju vrtnju velikih kotača invalidskih kolica na mjestu.

Dodatno mogu biti postavljeni i razni mehanizmi koji stvaraju otpor, mjenjaju nagib, kočni mehanizmi ili senzori za brzinu ili silu.

Trenažer je spojen sa računalom koje prikuplja podatke koji se mogu pohraniti te izračunavati razni parametri kinematičke propulzije.

Testiranje motoričkih sposobnosti: Izaberemo one testove koje određene skupine invalidnosti mogu

izvesti Kod osoba u invalidskim kolicima – provode se testovi koji mjere

jakost gornjih ekstremiteta i određeni testovi koji su modificirani iz standardne populacije

28

Npr. test taping rukom se modificira da dvije osobe drže invalidska kolica da se prilikom izvođenja testa ne pomiču

8. FIZIČKA PRIPREMA U SPORTU OSOBA S INVALIDITETOM – primjer – Košarka u invalidskim kolicima Fizička priprema u košarci u invalidskim kolicima može se pojednostavljeno

svesti na nekoliko područja: snaga (eksplozivna i repetativna), brzina (startna, promjena pravca, frekvencija pokreta, reakcija) izdržljivost (anaerobna i aerobna). Svako područje se može dalje podjeliti na osnovnu i specifičnu pripremu. Pod osnovnom fizičkom pripremom podrazumjeva se sustav operatora pomoću

kojih će se stvoriti fizički preduvjeti za izvođenje neke aktivnosti, odnosno višestrani utjecaj na bazične funkcionalne i motoričke sposobnosti.

Osnovna fizička priprema često se tretira kao baza u kojoj se stječe određena snaga, brzina te poboljšavaju ostale sposobnosti potrebne za daljnji trening. Ta faza naravno sadrži i aerobnu i anaerobnu komponentu.

Košarkaška igra zahtjeva dobru pripremljenost u obje komponente. Vrlo važan kriterij kod izbora vježbi odnosi se na specifičnost topološke

usmjerenosti vježbe, budući da se sve vježbe izvode isključivo gornjim ekstremitetima.

Dobro poznavanje anatomije lokomotornog sustava, te kategorije invalidnosti omogućuje dobar izbor vježbi koje su namjenjene razvoju sposonosti mišića ruku i ramenog pojasa.

Pod specifičnom fizičkom pripremom podrazumjeva se sustav operatora isključivo namjenjenih razvoju fizičkih sposobnosti koje su potrebne u izvođenju određenih elemenata u igri, odnosno osigurati adaptaciju različitih funkcija organizma na specifične strukture kretanja u košarci u invaldskim kolicima.

Neke zadaće fizičke pripreme: Razvijanje i održavanje motoričkih sposobnosti kod košarkaša u invalidskim

kolicima: snaga, brzina, izdržljivost, ravnoteža, koordinacija ( isključivo gornjeg dijela tijela, mišića ruku i ramenog pojasa)

Smanjenje broja i težine ozljeda Prevencija ozljeda

29

Usavršavanje nekih psihofizičkih sposobnosti Odgađanje reakcija umora u treningu i natjecanju Ubrzavanje procesa oporavka nakon treninga i natjecanja Utjecanje na optimalnu sportsku pripremljenost i sportski rezultat

Specifični učinci kod treninga košarke u invalidskim kolicima koji su od vrlo velikog značaja u obavljanju svakodnevih aktivnosti kod osoba s invaliditetom:

Povećanje snage gornjih ekstremiteta Povećanje opsega pokreta u području kuka Sprečavanje kontraktura Poboljšanje cirkulacije Povećanje vitalnog kapaciteta Prevencija infekcija mokraćnog mjehura (uzimanje veće količine tekućine

tokom aktivnosti) Poboljšanje rada bubrega Povećanje pokretljivosti i stabilnosti u invalidskim kolicima Sprečavanje nastanka dekubitusa

Metodičke i programske osnove fizičke pripreme u košarci u ivalidskim kolicima

Brzina

Košarka u invalidskim kolicima traži od igrača visoku razinu brzinske sposobnosti, koja se izražava u specifičnim oblicima: brzini motoričke reakcije, startnoj brzini, brzini pomjene pravca kretanja, brzini vožnje invalidskih kolica itd.

Osnovne metode za razvoj brzine su: ponavljanje vježbi maksimalnim intenzitetom, metoda progresivnih opterećenja-vježbe ubrzanja itd.

U svojoj osnovi vježbanja prvo treba poboljšati samu tehniku vožnje invalidskih kolica, pa tek onda pristupiti uvježbavanju brzog starta, brzog zaustavljanja te promjene pravca kretanja.

Najveći efekti u treningu brzine postižu se primjenom kompleksa vježbi s ponavljanjem 4-6 puta.

Stanke između zadataka ovise o dužini trajanja pojedinog zadatka, ali moraju biti dovoljno dugačke da omoguće dovoljan odmor prije narednog ponavljanja vježbi brzinskog opterećenja.

30

Treningu brzine obično se kombiniraju vježbe za razvoj više oblika brzine. Vježbe se izvode maksimalnom brzinom. Primjeri kompleksa vježbi:

Vožnja do linije, okret, sprint do sljedeće linije Sprint preko dužine ili širine igrališta i zaustavljanje Vožnja u kolicima unazad Na znak: kretanje – zaustavljanje, naprijed – nazad, okret pa krenuti,

pretklon tijelom pa krenuti, promjena pravca kretanja

Snaga

Za košarkaša u invalidskim kolicima važnija je relativna snaga od apsolutne snage. Zbog specifičnosti igre, odnosno kategorije invalidnosti vježbe se rade isključivo za poboljšanje snage u gornjim ekstremitetima i snage trupa.

U programu treninga moraju biti prisutne vježbe za razvoj i repetitivne i eksplozivne snage.

Potrebno je utjecati na razvoj specifične snage koja se izražava u sposobnosi vožnje invalidskih kolica, snazi izbacivanja lopte kod šuta na koš ili dodavanja i snazi igre u obrani kod postavljanja u bloku.

Snaga ruku i ramenog pojasa, kod igre u obrani ima neprocjenjivi značaj. Kod postavljanja u blok igrač mora dovoljno jako fiksirati svoja kolica da se

suprostavi protivniku, gdje je potrebna vrlo velika snaga hvata šaka za obruč velikih kotača.

Primjeri kompleksa vježbi: Vježbe snage općeg karaktera Vježbe snage u parovima Vježbe snage medicinkama Vježbe snage na spravama u teretani Vježbe snage jednoručnim utezima

Izdržljivost

Izdržljivost je sposobnost obavljanja specifičnih motoričkih zadataka u serijsko-intervalnim opterećenjima odgovarajućom brzinom.

Radi se o sposobnosti za brzo izvođenje različitih motoričkih radnji koje se ponavljaju i mijenjaju u igri, kako u fazi napada, tako i u fazi obrane.

31

Prisutna je mješovita izdržljivost u kojoj dominira brzinska izdržljivost, ali je prisutna u manjoj mjeri izdržljivost u snazi i aerobna izdržljivost.

Osnovne metode za razvoj izdržljivosti su metoda trajnog treninga ili kontinuirana metoda, metoda intervalnog rada i situaciona metoda.

Vježbe se mogu podijeliti na vježbe aerobnog tipa izdržljivosti, vježbe aerobno-anaerobne izdržljivosti, vježbe specifične izdržljivosti.

Preporučljivo je vježbe izdržljivosti kombinirati s tehničko-taktičkim vježbama.

Primjeri kompleksa vježbi: Vožnja dužih dionica različitim zadanim tempom Sprint postepeno dužih dionica Sprint dionica od dužih prema kraćim razdaljinama

32

9. SPECIFIČNOSTI KOD OSOBA S OŠTEĆENJEM VIDA – primjer -Radiogoniometrija

Samostalno kretanje odnosno vrijednost mobiliteta je za osobe oštećena vida važno sa više aspekata.1) psihološka - pozitivno pridonosi samopercepciji slijepih, jer spoznaja da se

mogu samostalno kretati u različitim okolnostima, povećava njihovo samopouzdanje i samopoštovanje;

2) fizička - mobilitet pozitivno djeluje na razvoj motoričkih vještina, kao što su hodanje, trčanje, upotreba štapa itd.

3) socijalna - mobilitet pridonosi kreiranju socijalnih pogodnosti4) ekonomska - dobar mobilitet daje veće mogućnosti zapošljavanja5) mobilitet omogućava samostalnost u svekodnevnim aktivnostima, kao što

su samostalno kupovanje, odlaženje u javne ustanove itd. Svaka fizička aktivnost sigurno će pozitivno pridonjeti osamostaljivanju

osobe, razvoju samopouzdanja, utjecat će na poboljšanje posture (pravilno držanje tijela), razvoj ravnoteže, propriocepcije, razvoj svijesti o vlastitom tijelu.

Osobe s oštećenjem vida mogu se baviti različitim sportovima, rekreativo ili natjecateljski. Izbor sporta prvenstveno će ovisiti o afinitetu osobe, ali i o mogućnostima odabira pojedinog sporta s obzirom na razvijenost sporta za osobe s invaliditetom u domicilnoj sredini.

Osobe s oštećenjem vida natječu se na Paralimpijskim igrama u nekoliko sportova. Na ljetnim Paralimpijskim igrama su to: atletika, plivanje, nogomet, streljaštvo, streličarstvo, judo, goalball, biciklizam, a na zimskim igrama su različite discipline alpskog i nordijskog skijanja.

U Hrvatskoj se osobe s oštećenjem vida najčešće bave šahom, atletikom, kuglanjem, goalballom.

U sustavu sportske rekreacije aktivnost su zvučni pikado, viseća kuglana, radiogoniometrija itd.

U zemljama gdje je sport osoba s invaliditetom puno razvijeniji ponuda sportova kojima se osobe s oštećenjem vida mogu baviti je vrlo velika. Uz već nabrojane tu su i bejzbol, kriket, skijanje na vodi, jahanje, jedrenje, veslanje, golf, swish itd. Sportske aktivnosti osim što razvijaju mobilitet kod osoba s oštećenjem vida poboljšavaju i razne motoričke i funkcionalne sposobnosti te utječu na razvoj samopuozdanja i sigurnosti.

33

Da bi se osobe s različitim stupnjem oštećenja vida mogle zajedno ravnopravno natjecati u svakom sportu je vrlo važna klasifikacija sportaša. Na službenim natjecanjima klasifikatori provode testiranje ostataka vida, te se sportaši kategoriziraju u tri grupe pod nazivom B1, B2, B3.

Radiogoniometrija

o Amaterska radiogoniometrija je sportsko-tehnička disciplina u kojoj natjecatelji primjenjuju znanja iz orijentacije u prirodi i radiokomunikacija.

o Natjecanja se odvijaju u prirodio U prirodi se nalazi do pet sakrivenih odašiljača koje natjecatelji pomoću

prijemnika pronalaze. o Odašiljači rade na kratkovalnim i ultrakratkovalnim frekvencijama, što znači

da se za svako područje primjenjuje drukčija taktika pronalaženja.o Radiogoniometrija donosi slijepima mnogo. Korištenje sluha, orijentacije i

brzine kretanja u prirodi prilikom traženja odašiljača doprinos je i boljem kretanju u svakodnevnom životu

o S neprozirnim povezom preko očiju, i malim goniometrom u ruci, treba što prije pronaći prvi odašiljač.

o Svaki natjecatelj ima i posebnog pratioca koji vodi računa da se natjecatelj ne ozljedi nailaskom na odašiljač ili neku drugu prepreku te da ne ode izvan natjecateljskog terena.

o Nakon što pronađe prvi odašiljač, traži drugi, a potom i ostale, redom kako ih suci uključuju.

o Ukupna staza koju bi u idealnom slučaju natjecatelji trebali prijeći iznosi oko 370 metara, no katkada je to višestruko više.

o Na raspolaganju im je 10 minuta. o Savo Golić – začetnik idejeo 2010. Prvo svjetsko prvenstvo u radiogoniometriji za slijepe

34

10. KARAKTERISTIKE INVALIDSKIH KOLICA I PROTEZA

o Glavna podjela: sobna invalidska kolica i sportska invalidska kolica

o Sobna invalidska kolica su invalidska kolica koja se koriste u svakodnevnom životu. Ona su udobna, teška, imaju naslon, robusna su i kao takva su u funkciji ortopedskog pomagala. U njima se ne izvodi sportska aktivnost

o Sportska invalidska kolica se koriste isključivo za vrijeme izvođenja bilo koje sportske aktivnosti. Ovdje se ne govori o ortopedskom pomagalu, nego o sportskom pomagalu, koje je u funkciji pojedinog sporta. Elementi na temelju kojih se konstruiraju sportska invalidska kolica ovise prije svega o vrsti sporta s kojim se osoba bavi.

o Dimenzije invalidskih sportskih kolica ovise o antropometrijskim karakteristikama određenog igrača:

o Širina sjedala – ovisi o širini bokova igrača. Stranice invalidskih kolica ne smiju biti priljubljene uz bok, kada igrač sjedne u kolica između bokova i stranica kolica mora biti prostora (da se može postaviti okomito dlan između tijela i stranice)

o Dužina sjedala – ovisi o dužini natkoljenice, od kraja sjedala pa do pregiba koljesnkog zgloba mora biti prostor (vodoravno položen dlan – 4 prsta)

oVisina naslona – ovisi o razini ozljede ili oboljenja leđne moždine. Naslon mora biti iznad razine ozljede leđne moždine, prvi zdravi vertebralni dinamički segment.

o Bez pravilnog uzimanja dimenzija, sp.inv.kolica neće biti odgovarajuća.

o Modeli sportskih invalidskih kolica

o Modeli su krenuli od sportskih kolica sa 4 kotača i to 2 velika i 2 mala silikonska kotača.

35

o Nakon toga su napravljena kolica sa 2 velika i jednim malim kotačem na sredini. pokazala su se nefunkcionalnim, jer je osoba ispadala iz kolica prema naprijed.

o Zatim je bila konstrukcija kolica sa 5 kotača koja su bila načinjena iz 2 velika i 3 mala kotača

o Zadnji model sportskih invalidskih kolica koji je danas najčešće u upotrebi su kolica sa 6 kotača, koja posjeduju savršenu stabilnost i mogućnost brze promjene pravca kretanja. Građena su iz 2 velika kotača i 4 mala kotača (2 mala su naprijed i 2 mala smještena straga).

o Kod atletike se koriste potpuno drugačiji modeli sportskih kolica. Građena su od 3 kotača, koji su puno tanji od normalnih kotača. Takva sportska invalidska kolica nazivaju se još i formula.

o Na prednjem trapu kolica nalazi se mehanizam koji omogućava skretanje kolica u zavoju staze laganim potiskom.

o Invalidska kolica za ples imaju ravne kotače.

o Kotači za sportska invalidska kolica – dimenzije 24 i 26 cola.

o U košarci u invalidskim kolicima npr. igrač na poziciji centra će imati dimenzije kotača 26 cola, da budu viši, dok će bekovi na svojim kolicima imati kotače od 24 cola, kako bi im pokretljivost i brzina bila veća.

o Osim po veličini kotače za invalidska kolica možemo podijeliti i po načinu izrade na dvije vrste:

o Gume koje su izrađene iz jednog komada, tj. bez zračnice sa jednom posebnom špagom i takve se gume zovu tabulari, one se pumpaju na 12 atmosfera; to su kvalitetnije a time i skuplje gume

o Gume koje u sebi imaju zračnicu i koje se pumpaju na 6-8 atmosfera

o To su gume koje se koriste za dvoransku igru, te nisu za vanjsku upotrebu. Svaki igrač dolazi na trening, do sportskog terena u sobnim kolicima, te se potom premješta u sportska invalidska kolica

o Sportska invalidska kolica su načinjena tako da imaju kosi položaj kotača i kosi položaj guma, razlog je dvojak:

36

o Zbog smanjenja trenja (guma dodiruje tko samo unutrašnjim rubom te se na taj način smanjuje trenje)

o Da bi se izbjegle ozljede šake sa gornje strane u kontaktu sa drugim invalidskim kolicima

o Na kolicima se može korigirati visina posolja za stopala, ovisno o dužini potkoljeni

o Sportska invalidska kolica su građena iz jednog dijelao Sportska invalidska kolica moraju biti izgrađena od čvrstih ali i laganih

materijala (karbon, titan ...)

Konstrukcija sportskih proteza

o Razlikujemo proteze koje se koriste u svakodnevnom životu i sportske proteze

o Sportske proteze se konstruiraju na temelju:o Sporta kojim se osoba bavi (npr.stojeća odbojka, atletika - bacanja)o Visini tijelao Težini tijelao Dužini bataljkao Opsegu bataljka

o Najviše se mijenja opseg bataljka, zbog atrofije bataljka potrebno je mijenjati silikonski umetak

o Proteza sadrži savitljivo stopalo i hidrauliku u koljenom zglobu, jer proteza mora biti ravna u koljenu.

o Hidraulika u tom koljenom zglobu u protezi podešava se ovisno o uvjetima u kojima se trenira

37

11. OSTALI SPORTOVITwin košarka

o Poseban oblik košarke koji ima naziv twin jer su na svakoj polovici igrališta po 2 koša, jedan viši i jedan niži koš. sveukpno na terenu se nalazi 4 koša

o Jedan koš je na normalnoj visini kao i kod standardne košarke, adrugi na visini 1,5m nalazi se na liniji slobodnog bacanja

o Svaka ekipa ima 5 igračao Igra je sporija od quad ragbija i košarke u invalidskim kolicimao Sport koji je nastao u Japanuo Za osobe s kvadriparezom

Apinizamo Za osobe s amputacijama, potrebna snaga ramenog obruča i gornjih

ekstremiteta

Padobranstvoo Za osobe s amputacijamao Za osobe u invalidskim kolicima – osovine kolica se moraju posebno

konstruirati

Zmajarenjeo Potreban posebno konstruiran podložak za gluteuse radi doskoka

Body buildingo Gornjih ekstremiteta

Bundgy jumpingo Posebna invalidska kolica

Skijanje na vodi

Streljaštvo i streličarstvo za osobe sa sljepoćom

38

o Kod streličarstva se u luku nalazi mali mehanizam koji odašinje lasersku zraku, mehanizam je spojen sa slušalicama i kada laserska zraka dođe u područje jednog od krugova mete odašilje jedan zvuk

o Svaki od krugova mete ima poseban zvuk, s kojim natjecatelj mora biti upoznat prije natjecanja

39

Documents

Sport osoba s invaliditetom - skripta