Iščašenja (luksacije) zglobova

U sportu su daleko najčešće luksacije ramena, malih zglobova prstiju te patele (ivera).

Iščašenje podrazumijeva da zglobna tijela trajno napuštaju normalnu poziciju, odnosno nisu više u anatomskom kontaktu. Repozicija (vraćanje zglobnih tijela u anatomsku poziciju) se vrlo rijetko može dogoditi spontano (bez utjecaja vanjske sile - repozicijskog manevra druge osobe) - najčešće se repozicija čini u zdravstvenoj ustanovi uz pomoć anestezije ili bez nje.

U kontaktnim sportovima kao što su košarka, rukomet, nogomet, ragbi… prilikom nenamjernih ili namjernih sudara s drugim igračem te zbog direktnog udarca u rame ili zbog padova na ispruženu ruku, može doći do iščašenja ramena (glenohumeralnog zgloba). Zbog pada na rame može nastati iščašenje akromioklavikularnog zgloba (zgloba između ključne kosti i lopatice). Naravno da se pad na rame ili na ispruženu ruku može dogoditi i u nekontaktnim sportovima kao što su atletika ili skijanje. Prva pomoć je imobilizacija (mirovanje zgloba – ruka se položi u maramu koja visi oko vrata) nakon čega se ozlijeđeni sportaš mora uputiti u najbližu zdravstvenu ustanovu. Iščašeno rame se liječi konzervativno: repozicijom (namještanjem zgloba) te kraćom imobilizacijom. U kompliciranijim slučajevima, vrlo rijetko je potreban operacijski zahvat.

U slučaju nepravilnog liječenja iščašenja ramena, ali i ne samo zbog toga, može se razviti stanje kod kojeg rame iskače već pri minimalnoj sili kod određenih pokreta (najčešće kod dizanja ruke iznad glave uz vanjsku rotaciju). Takvo stanje nazivamo recidivirajućom (ponavljanom) luksacijom ramena. Liječenje u tom slučaju je uvijek kirurško jer konzervativne metode liječenja (naročito u sportaša) obično ne daju nikakav rezultat. Suprotno tome, liječenje luksacije akromioklavikularnog zgloba je najčešće kirurško jer se zglobna tijela obično ne mogu reponirati konzervativnim metodama.

Kod naglih rotacijskih kretnji u nogometu, košarci ili rukometu može doći do iščašenja patele (ivera). Iščašenje je najčešće lateralno, što znači da patela iskoči na vanjsku stranu koljena. Prva pomoć je imobilizacija koljena priručnim sredstvom uz led lokalno te transport u najbližu zdravstvenu ustanovu. Liječnik vrlo često ne vidi iščašenu patelu jer prije iščašenja dođe do spontane repozicije; ipak iskusan liječnik će na osnovu brojnih znakova (simptomatologije) i dodatne rendgenske obrade lako zaključiti da je došlo do luksacije patele. Liječenje može biti kirurško (artroskopija koljena i centriranje patele) ili konzervativno (procedure fizikalne terapije). Ukoliko se sportaš ne operira, a ponovno doživi iščašenje patele, operacija je nužna - u suprotnom razvija se stanje kod kojeg patela iskače vrlo često tijekom sportske aktivnosti (recidivirajuća luksacija patele). U tom slučaju sportaš se mora ili podvrgnuti operacijskom zahvatu stabilizacije patele ili napustiti sportsku aktivnost.

Do iščašenja malih zglobova šake vrlo često dolazi u odbojci (slika 7). Prva pomoć je imobilizacija, led i transport u najbližu zdravstvenu ustanovu, gdje će se zglob namjestiti (reponirati).

Slika 7. Otvorena luksacija srednjeg interfalangealnog zgloba kažiprsta