Srebrenica

SDnevni

avaz

Dosje

SrebrenicaDnevni avaz, petak, 11. juli/srpanj 2008.2

1. Abdurahmanoviæ (Fehim) Idriz 19322. Abdurahmanoviæ (Hrusto) Junuz 19393. Abdurahmanoviæ (Idriz) Sakib 19554. Ademoviæ (Adem) Zulfo 19575. Ademoviæ (Atif) Hasan 19436. Ademoviæ (Avdo) Sado 19337. Ademoviæ (Mehmedalija) Fazlija 19568. Ademoviæ (Salih) Abdurahman 19299. Ademoviæ (Salih) Junuz 194710. Ahmetoviæ (Huso) Ibrahim 193911. Ahmiæ (Sulejman) Mehmed 193912. Aliæ (Alija) Mevludin 196213. Aliæ (Atif) Himzo 194114. Aliæ (Hasib) Mujo 196615. Aliæ (Hurem) Mustafa 195216. Aliæ (Ibrahim) Hajro 195917. Aliæ (Ibro) Ibrahim 192718. Aliæ (Red`ep) Kadrija 197819. Aliæ (Šahin) Rašid 196020. Aljiæ (Junuz) Salko 197521. Aljiæ (Salih) Nazif 195622. Aljkanoviæ (Osman) Aljo 195223. Aljukiæ (Ibrahim) Hasib 195524. Atiæ (Abdurahman) Fehim 194725. Avdiæ (Husein) Hakija 193726. Avdiæ (Huso) Šaæir 195127. Avdiæ (Jusup) Alija 193828. Avdiæ (Kadrija) Mesud 197429. Avdiæ (Mašo) Avdo 194330. Avdiæ (Mujo) Nurija 192931. Avdiæ (Osman) Alija 193832. Avdiæ (Ramo) Ohran 194933. Avdiæ (Uzeir) Adem 192734. Beæiroviæ (Huso) Mujo 194935. Beæiroviæ (Sabrija) Murat 196936. Beæiroviæ (Sulejman) Samir 197537. Begiæ (Zild`ija) Samir 197738. Bektiæ (Munib) Mensur 197339. Bešiæ (Munib) Hamed 196140. Beširoviæ (Bego) Šemsudin 197541. Boriæ (Ramo) D`evad 197842. Bošnjak (Alija) Amir 197743. Buljubašiæ (Hamdija) Safet 197844. Cvrk (\ul) Nurija 193645. Èamd`iæ (Juso) Zuhdo 194046. Èelikoviæ (Suljo) Sulejman 196447. Èiviæ (Ahmo) Bekto 193448. Èiviæ (Šefket) Mujo 197449. Èiviæ (Šukrija) Kadrija 196850. Èiviæ (Zuhdo) Mustafa 193251. Èizmiæ (Salko) Meho 193652. Èokeroviæ (Mujo) Ned`ad 196953. Èokeroviæ (Mujo) Rifet 197454. Èomiæ (Salih) Azem 195655. Èomiæ (Sulejman) Mirfet 197956. Æatiæ (Omer) Mehmedalija 194057. Dautoviæ (Alaga) Esed 195358. Dautoviæ (Red`o) Abdulah 195959. Dautoviæ (Red`o) Salih 195760. Dediæ (Ejub) Edin 197661. Dediæ (Meho) Šerif 1975

62. Dediæ (Ramiz) Ibrahim 196663. Deliæ (Hasan) Ibro 194964. Deliæ (Huso) Meho 196265. Deliæ (Huso) Munib 196366. Deliæ (Šaban) Nazif 193567. Demirovski (Esad) Imer 195968. Derviševiæ (Bekir) Behrudin 198069. Durakoviæ (Mušan) Halil 195470. D`ananoviæ (Kasim) Mevludin 196571. D`aniæ (Atif) Latif 196072. \oziæ (Ahmo) Mensur 193573. Efendiæ (Mahmut) Mehmedalija 195774. Fejziæ (Salko) Mujo 196175. Gabeljiæ (Adem) Husein 194476. Gabeljiæ (Adem) Jusuf 194377. Gabeljiæ (Kasim) Kadir 197178. Gabeljiæ (Suljo) Abid 194879. Garaljeviæ (Juso) Idriz 194280. Gurdiæ (Bego) Sadik 195081. Gušiæ (Alija) Nazif 195382. Gušiæ (Šaban) Pašan 195083. Had`iæ (Huso) Husein 196384. Hafizoviæ (Mustafa) Muniz 195385. Hakiæ (Hamdija) Almir 197986. Haliloviæ ( Omer) Mehmed 192387. Haliloviæ (Bajro) Sead 197088. Haliloviæ (Huso) Asim 194489. Haliloviæ (Huso) Rašid 195590. Haliloviæ (Ibro) Seid 196791. Haliloviæ (Mehmed) Sabit 196192. Haliloviæ (Osman) Mevludin 196293. Haliloviæ (Osman) Osmo 195894. Haliloviæ (Osman) Salim 197595. Haliloviæ (Salèin) Munib 194396. Haliloviæ (Šahin) Šahbaz 196497. Haliloviæ( Šaban) Fadil 193998. Hamzabegoviæ (Husein) D`evad 196599. Hamzabegoviæ (Zuhdija) Sead 1965100. Hand`iæ (Avdo) Hakija 1940101. Haniæ (Red`o) Rešid 1974102. Harbaš (Alija) Enes 1947103. Hasanoviæ (Alaga) Amil 1948104. Hasanoviæ (Alija) Fajko 1930105. Hasanoviæ (Husein) Mustafa 1950106. Hasanoviæ (Huso) Bego 1941107. Hasanoviæ (Mušan) Avdo 1935108. Hasanoviæ (Salih) Sadik 1958109. Hasiæ (Alija) Ned`ib 1957110. Hasiæ (Avdo) Dahmo 1966111. Hasiæ (Jusuf) Muhidin 1972112. Hasiæ (Ned`ib) Edin 1979113. Hasiæ (Ramo) Šaban 1970114. Haskiæ (Suljo) Sabahudin 1977115. Hirkiæ (Halid) Beris 1963116. Hirkiæ (Osman) D`emal 1959117. Hirkiæ (Osman) Rasim 1953118. Hod`iæ (Halid) Hazim 1965119. Hod`iæ (Mustafa) Hamid 1935120. Hod`iæ (Mustafa) Mujo 1971121. Hod`iæ (Sado) Alija 1934122. Hod`iæ (Salièin) Šefik 1955

123. Hrustiæ (Omer) Semir 1973124. Hukiæ (Idriz) Rašid 1965125. Huremoviæ (Esed) Izet 1954126. Huremoviæ (Hasib) Fahrudin 1954127. Huremoviæ (Mujo) Muradif 1946128. Huriæ ( Adem) Ragib 1920129. Huriæ (Emin) Sulejman 1945130. Husejinoviæ (Avdo) Alija 1956131. Husejnoviæ (Izet) Suljo 1970132. Husejnoviæ (Mehmed) Hašim 1937133. Husiæ (Fadil) Suljo 1959134. Ibrahimoviæ (Adem) Hamed 1928135. Ibrahimoviæ (Hamid) Ibran 1977136. Ibrahimoviæ (Hasan) Ahmo 1946137. Ibrahimoviæ (Mujan) Sabir 1976138. Ibrahimoviæ (Ramo) Šefik 1947139. Ibrahimoviæ (Salko) Ramo 1933140. Imamoviæ (Salih) Nevzet 1976141. Imširoviæ (Muharem) Osman 1955142. Isakoviæ (Mustafa) Sabahudin 1970143. Jahiæ (Salko) Suljo 1933144. Jahiæ (Vehbija) Azem 1969145. Junuzagiæ (Mujo) Alija 1947146. Jusufoviæ ( Hašim) Ramo 1946147. Jusufoviæ (Jusuf) Sadik 1961148. Kadriæ (Medo) Juso 1938149. Kaliæ (Hamid) Bekir 1957150. Kaliæ (Hasan) Nermin 1978151. Karamujiæ (Ramo) Æamil 1934152. Kardaševiæ (Omer) Mujo 1952153. Kasumoviæ (Hasib) Halid 1975154. Kasumoviæ (Sinan) Ramo 1953155. Klempiæ (Huso) Osman 1958156. Klempiæ (Ševko) Amir 1972157. Korkutoviæ (Ibro) Ibran 1953158. Krd`iæ (Abid) Daut 1931159. Krd`iæ (Alija) Adem 1939160. Krd`iæ (Hamid) Hamdija 1961161. Krd`iæ (Ramo) Behudin 1971162. Krliæ (Salih) Nazif 1943163. Kurtiæ (Beæir) Rifet 1946164. Leloviæ (Husein) Avdo 1923165. Lemeš (Zuhdija) Muriz 1977166. Ljeskovica (Huso) Bahrija 1976167. Ljeskovica (Rešo) Murat 1937168. Malagiæ (Alija) Nurija 1939169. Malagiæ (Hilmo) Hajro 1945170. Malagiæ (Omer) Ohran 1951171. Malagiæ (Ramo) Meho 1950172. Malagiæ (Red`o) Enez 1941173. Malkiæ (Ibrahim) Behajija 1937174. Malkiæ (Ismet) Mevludin 1958175. Maljiševiæ (Suljo) Salko 1976176. Mand`iæ (Ago) Salih 1934177. Mand`iæ (Ibrahim) Sulejman 1937178. Mašiæ (Mustafa) Sadija 1950179. Mašiæ (Sulejman) Fahir 1975180. Mašiæ (Šaban) Ramo 1957181. Mehiæ (Alija) Šaban 1948182. Mehiæ (Muharem) Muradif 1957183. Mehiæ (Omer) Mehan 1951

184. Mehiæ (Omer) Šaban 1949185. Mehiæ (Šaban) Jusuf 1970186. Mehmedoviæ (Abdulah) Mevludin 1955187. Mehmedoviæ (Beæir) Smail 1955188. Mehmedoviæ (Hasan) Meho 1957189. Mehmedoviæ (Mehmed) Rahman 1933190. Mehmedoviæ (Osman) Fikret 1974191. Mehmedoviæ (Sadik) Sead 1974192. Memiæ (Adem) Safet 1969193. Memiæ (Bego) Šaban 1942194. Memiæ (Sulejman) Nurif 1937195. Memiševiæ (Huso) Adil 1949196. Memiševiæ (Huso) Edhem 1953197. Mešanoviæ (Mustafa) Šahin 1942198. Muhiæ (Bekto) Huso 1940199. Muhiæ (Fejzo) Azem 1952200. Muhiæ (Hasib) Ramiz 1953201. Mujanoviæ (Mustafa) Amir 1946202. Mujanoviæ (Rasim) Sumbul 1941203. Mujèinoviæ (Mujèin) Nijaz 1975204. Mujiæ (Abid) Hakija 1969205. Mujiæ (Rizvan) Jusuf 1960206. Mujiæ (Šaban) Šefik 1964207. Mulaliæ (Omer) Muriz 1973208. Muminoviæ (Hasan) Rasim 1932209. Muminoviæ (Ramo) Ibrahim 1936210. Muminoviæ (Rasim) Hazim 1971211. Muminoviæ (Salih) Sead 1977212. Muratagiæ (Šaban) Sulejman 1941213. Muratoviæ (Haso) Sinan 1937214. Musiæ (Hakija) Nurija 1943215. Mustabašiæ (Smajil) Samir 1978216. Mustafiæ (Adem) Suljo 1937217. Mustafiæ (Hakija) Sejdalija 1955218. Mustafiæ (Ibiš) Osman 1928219. Mustafiæ (Mehmedalija) Šahbaz - Kemo 1957220. Mustafiæ (Nurija) Sead 1973221. Mustafiæ (Osmo) Dahmo 1964222. Mustafiæ (Ramo) Smail 1965223. Mustafiæ (Sejdalija) Azmir 1974224. Mustafiæ (Šaban) Muhamed 1967225. Nuhanoviæ (Alija) Smail 1959226. Omeroviæ (Abid) Ramiz 1959227. Omeroviæ (Alija) Nazif 1953228. Omeroviæ (Junuz) Suljo 1946229. Omeroviæ (Mujo) Adem 1939230. Omeroviæ (Omer) Smail 1962231. Omeroviæ (Osman) Avdo 1927232. Omeroviæ (Ramo) Kasim 1979233. Omeroviæ (Sejfo) Nazif 1922234. Omiæ (Muharem) Bajro 1958235. Osmanoviæ (Ahmet) Mujo 1955236. Osmanoviæ (Alija) Hakija 1942237. Osmanoviæ (Huso) Ibro 1940238. Pirgiæ (Smail) Suljo 1954239. Pitareviæ (Bekto) Omer 1952240. Pleho (Sejfo) Beæir 1953241. Rahmiæ (Habib) Mesud 1971242. Ramiæ (Nazif) Ramiz 1938243. Ramiæ (Ramiz) Sabit 1972244. Ramiæ (Ramo) Fadil 1960245. Rizvanoviæ (Alija) Ramo 1954

246. Rizvanoviæ (Meho) Hasan 1960247. Saliæ (Ibrahim) Hakija 1931248. Saliæ (Ramiz) Hasan 1977249. Salihoviæ ( Adem) Ibro 1950250. Salihoviæ (Avdo) Abdulah 1951251. Salihoviæ (Avdo) Adil 1960252. Salihoviæ (Esed) Behaija 1959253. Salihoviæ (Esed) Zijad 1966254. Salihoviæ (Meho) Mehan 1943255. Salihoviæ (Safet) Sabit 1973256. Salihoviæ (Salko) Abdulah 1977257. Salkiæ (Bajro) Behajia 1974258. Salkiæ (Bajro) Benjamin 1977259. Salkiæ (Mehmed) Sebib 1979260. Salkiæ (Šerif) Šaban 1932261. Salkiæ (Zajko) Zajim 1962262. Salkoviæ (Bego) Red`o 1934263. Selimoviæ (Abdulah) Alija 1947264. Selimoviæ (Abdulah) Vejsil 1945265. Selimoviæ (Alija) Aljo 1976266. Selimoviæ (Bajro) Hasan 1952267. Selimoviæ (Husein) Abid 1942268. Sinanoviæ (Huso) Idriz 1938269. Sinanoviæ (Smajo) Himzo 1932270. Siruèiæ (Meho) Abdulah 1937271. Smailoviæ (Adem) Šerif 1956272. Smajiæ (Ibrahim) Šahin 1930273. Smajiæ (Osman) Adem 1977274. Smajiæ (Ramo) Ajet 1967275. Smajiæ (Sejdulah) Rizo 1977276. Smajlagiæ (Murat) Fadil 1959277. Smajloviæ (Abid) Mešan 1959278. Smajloviæ (Ramo) Mersid 1976279. Smajloviæ (Smajo) Abid 1938280. Smajloviæ (Smajo) Atif 1940281. Spahiæ (Abdulah) Nijaz 1963282. Subašiæ (Bajro) Hamzalija 1957283. Suæeska (Abdulah) Almir 1976284. Suljagiæ (Mehmed) Sadik 1953285. Suljanoviæ (Osman) Nijazija 1977286. Suljiæ (Avdo) Asim 1935287. Suljiæ (Ramo) Šaæir 1940288. Suljiæ (Salko) Nazif 1911289. Šabanoviæ (Mehan) Husein 1947290. Šabiæ (Ibiš) Idriz 1951291. Šabiæ (Mujo) Rešid 1965292. Šahmanija (Alija) Agan 1953293. Šeèiæ (Hasan) Sejdalija 1974294. Šeèiæ (Salih) Abid 1960295. Šehiæ (Alija) Ned`ib 1957296. Tabakoviæ (Alija) Murat 1937297. Taloviæ (Mušan) Mustafa 1935298. Tihiæ (Mustafa) Hemed 1937299. Turkoviæ (Bekto) Mehmedalija 1947300. Turnad`iæ (Mustafa) Red`o 1937301. Uvaliæ (Ibrahim) Senad 1974302. Veliæ (Velija) Meho 1955303. Zemunoviæ (Ohran) Mirsad 1955304. Zukanoviæ (Fadil) Sabahudin 1975305. Zukiæ (Husein) Zuhrijet 1969306. Zukiæ (Huso) Mehmed 1937307. Zukiæ (Salih) Refik 1961

SPISAK @RTAVA PREDVI\ENIH ZA UKOP DANA 11. 7. 2008. GODINE NA MEMORIJALNOM CENTRU SREBRENICA - POTOÈARI ZA @RTVE GENOCIDA IZ 1995. GODINE

Rb. Prezime (Oèevo ime) Ime Dob Rb. Prezime (Oèevo ime) Ime Dob Rb. Prezime (Oèevo ime) Ime Dob Rb. Prezime (Oèevo ime) Ime Dob Rb. Prezime (Oèevo ime) Ime Dob

UMemorijalnom centruPoto~ari danas }e, na13. godi{njicu genoci-

da, biti obavljena d`enaza iukop 307 srebreni~kih rtava.

U proteklih pet godina uovom mezarju ukopano je2.907 `rtava, {to s novih 307iznosi ukupno 3.214.

Prema podacima Komisije

za tra`enje nestalih, u srebre-ni~kom masakru ubijene su8.372 osobe, {to zna~i da se jo{traga ili ~eka identifikacijavi{e od 5.100 rtava.

Ina~e, prvih 600 identificir-anih `rtava srebreni~kog ma-sakra ukopano je 30. maja2003. godine, a 11. jula te godi-ne jo{ 282 posmrtna ostatka.

Memorijalni centar Po-to~ari zvani~no je otvoren 20.septembra 2003. godine, uz pr-isustvo biv{eg predsjednikaSAD Bila Klintona (Bill Cli-nton), i tada je ukopano 107`rtava.

Narednih godina ukopi suvr{eni isklju~ivo na godi{njicugenocida - 11. jula.

U proteklih pet godina ukopano je 2.907 `rtava srebreni~kog genocida, a traga se ili ~eka identifikacija jo{ vi{e od 5.100 ubijenih

Memorijalni centar Poto~ari Danas ukop 307 `rtava genocida

Spisak identificiranihSrebreni~ana

„Gradska groblja“ Visoko: Tabuti s posmrtnim ostacima Srebreni~anaspremni za ukop (Foto: AP)

Srebrenica Dnevni avaz, petak 11. juli/srpanj 2008. 3

Koliko je srebreni~ka tra-gedija velika i bolna, po-kazuje i pri~a iz naselja

Budak nadomak Poto~ara. Ne-koliko kilometara od Memorija-lnog centra, iznad lokacije zakoju se donedavno pretposta-vljalo da krije tijela Srebreni~a-na, nalazi se nekoliko bo{nja-~kih ku}a u kojima danas `ivesame srebreni~ke majke.

Istra`ivanja zavr{ena neda-vno pokazala su da lokacija sa-kriva na desetine poveza koji susrebreni~kim djedovima, o~evi-ma, sinovima... stavljani na o~idok su ubijani.

Sve izgubila - Sve {to sam imala, izgubila

sam. Sina Sabahudina u 20. godi-ni `ivota 1992. ubila je granata.Drugi sin Fahrudin (23) poginuoje 1993. godine. A najmla|i Re{idi suprug Red`ep nestali su padomSrebrenice. O njima jo{ ni{ta neznam. Ja vi{e ne `ivim nikakav`ivot, za moju bol lijeka nema -ka`e Munira Salihovi}.

Ona se me|u prvima vratilau svoje selo.

- Najbolje mi je ovdje, jer

ho}u da gledam gdje sam svojudjecu odgajala, hranila i gdjesmo se posljednji put rastali. Nemogu zaboraviti ovaj put, tu sume zadnji put moj Re{id i Red`opoljubili - ka`e Munira.

Iznad nje `ive jetrve Fatima i

[uhreta Omi}. Fatima je 1993.godine izgubila sina Hidajeta(23), stariji sin Sabrija nije uspiopre`ivjeti srebreni~ki genocid ijo{ nije identificiran.

- Sinko, {ta se meni danasmili, ni{ta me vi{e ne mo`e obr-adovati. ^ekam vikende kadami iz Tuzle do|u k}erka Fata izet Sead s unu~adi, posebno vo-lim kada mi do|u Sabrijina dje-ca - govori nam Fatima.

Svaku no} legne sa strahom jer„nije jednostavno biti sama ovdje“.

- Pro{le zime nisam izlazila tri

dana iz ku}e, a i snijeg je padao.Kada sam iza{la, oko ku}e sam vi-djela stope u snijegu. Ko god jebio, nije mi se javio. Uhvatio mestrah, ne bih plakala, ali suzesame idu. Sna{li su me starost,`alost i strah - ka`e Fatima.

Pri~a da je jednom prilikomrekla Sulji ^akanovi}u, medici-naru koji joj donosi lijekove i pr-edsjedniku Op}inske komisijeza povratak, da bi `eljela dobitimotornu pilu.

- Suljo me samo pogledao,osmjehnuo se i odmahnuo gla-vom. Ne tra`im freze, krave iovce, jer nemam mu{karaca, alikada mi neko do|e, mo`e mi pre-rezati koje drvo - govori Fatima.

Dodaje da mu vi{e nikada tonije spomenula „jer bez lijekovane mo`e ivjeti“.

Strah od bolesti- Mogu da ne jedem tri dana,

ali bez tableta ne mogu. Popijemih pregr{t na dan, a Suljo mi sve toobezbijedi. Ne bih se sekirala da jeumrijeti odmah, nego ako se ra-zbolim, ko }e me paziti. Onako pi-jem tablete ~im osjetim bilo kakvubol - zavr{ava svoju pri~u.

Odmah do Fatimine ku}e `ivi[uhreta s bolesnom i nijemom k}e-rkom Ajkom (44) i zetom MehomAvdi}em. I ona je ostala bez svojihnajmilijih. Na samom po~etku agr-esije ubijen joj je sin Mesud, a pa-dom Srebrenice sin Bajro. Bajro jeprona|en prije pet godina u maso-vnoj grobnicu u Liplju i danas }ebiti ukopan u Poto~arima.

Penziju od 300 maraka po-tro{i na lijekove za sebe i k}erku.

- Doktorica mi ka`e neka ti dje-ca kupe lijek, a ja joj odgovorim dadjece nemam. Ali, {ta se mo`e, iv-jeti se mora - pri~a kroz suze [u-hreta. Mediha MUSTAFI]

U naselju Budak danas `ive samo majke, bez igdje ikoga

Vratila sam se u mjestogdje su me moji Re{id i

Red`o zadnji put poljubiliZa moju bol lijeka nema, ka`e Munira Salihovi} � Sna{li su me starost,

`alost i strah, govori Fatima Omi}, koja je ostala bez sinova Hidajeta i Sabrije

Munira Salihovi}: Izgubila tri sina i supruga

Fatimu Omi} `alosti ~injeni-ca da je ve} ~etiri godine, otka-ko se vratila, nije obi{la nije-dna predstavnica srebreni~kihudru`enja.

- Ni{ta ih ne ko{ta da do|u, da

malo posjedimo, da popri~amo,da podijelimo zajedno ono {to nasboli. Ve} ovako one se {etaju poSarajevu i Tuzli, a predstavljajunas koje nikada nisu vidjele - ka`ekategori~no Fatima.

Fatimu niko ne obilazi

[uhreta i Ajka Omi}: Sve potro{e na lijekove

Fatima Omi}: Raduje se unu~adi

Mehmed Ali} iz Podga-ja kod Srebrenice u julu1995. godine izgubio je petsinova: Kadira (37), Beha-dila (35), Fadila (31), Muju(29) i Nuriju (25). Sin Sa-kib pukim slu~ajem jepre`ivio, ali je osam mjese-ci pro{ao najgore torture usrbijanskom logoru u[ljivovici. Mehmed je ra-dio u Njema~koj, gdje ga jezadesio rat.

- Sa suprugom Havkom prviput sam se sastao 1996. godine uDoborovcima kod Gra~anice.Prema pri~ama svjedoka, Kadiri Behadil bili su na ~elu kolone,a na za~elju Fadil i Mujo. Nurijaje bio u sredini.

Razdvojili se da ne poginusvi zajedno. U jednom trenutkuNurija je bio te{ko ranjen, pa suse sinovi sastali da ga ponesu.Tada je na njih zapucano izPAT-a. Danas mi niko ne mo`epokazati mjesto gdje su izginuli- ka`e nam Ali}.

Kada je 1996. godinedo Havke stigla vijest daje Sakib `iv i da se nalaziu logoru, srce joj nije iz-dr`alo. Prepuklo je od tu-ge, pa je Mehmedu ostaloda sam nosi bol. Od sino-va {ehida ostalo mu je de-vetero unu~adi.

Danas `ivi u Doboro-vcima sa Sakibom i nje-govom porodicom. Doksmo razgovarali, Sakib

nam je pokazivao o`iljke kojisvjedo~e o patnjama koje jepre`ivio u Srbiji.

- Morao sam se razdvojiti odbra}e, jer sam nai{ao na srpsku za-sjedu. Krenuo sam u @epu, a kadaje i ona pala, oti{li smo u Srbiju.Od smrti nas je spasio Crveni kri`.Danas mi je te{ko do}i do bilo ka-kvog posla. I kada ga ima, te{komi je raditi, jer su mi kosti polo-mljene, a du{a ubijena. Stalno sa-njam bra}u - ka`e Sakib, otac dvo-je djece koje je nazvao po majci ibratu, Havka i Mujo. H. ALI]

Mehmedu Ali}u unu~ad jedina utjeha

Mehmed Ali} izgubio pet sinova

Poko{eni rafalom dok su spa{avali ranjenog brata

[esti sin Sakib zarobljen u @epi i sproveden u logor [ljivovica, gdje je proveo sam mjeseci

Hajra Salimovi} i Emina Ha-jdarevi} svakog mjeseca obilazemezarja svojih najmilijih uko-panih u Poto~arima.

Emina je pro{le godine uko-pala mu`a Kemala, a nada se da}e jednog dana ukopati i sinaEdina, koji je imao samo 16 go-dina kada je ubijen.

- @elja mi je da mu prona|ukosti i da mu du{a na|e smiraj.

Jer, kako se sve sporo odvija ovaidentifikacija, strah me da }eikada do toga do}i. Moje dijetetek je do{lo na svijet, nikome ni-kada na`ao ni{ta nije u~inilo.

Kada obi|em mezarluk, da-nima mi pred o~ima stoji ispisa-no njegovo ime na ovoj plo~i -pri~a Emina pokazuju}i naplo~u gdje je njegovo ime ukle-sano. Me. Mu.

Emina Hajdarevi} redovno obilazi mezarje

@eli samo smiraj za svog Edina Emina pokazuje sinovljevo ime na plo~i

Sakib Ali} biou srbijanskomlogoru

5Srebrenica4 Dnevni avaz, petak,

11. juli/srpanj 2008.

\eva Hasanovi} sa Zaimovim prslukom

\eva Hasanovi} danas ukopava sina Sadika

Zaim mi je na rastankurekao: „Ne daj im da mi dijete uzmu“

Sadik je skinuo prsten s ruke i rekao mi da ga damstarijoj unuci � Samed pre`ivio golgotu

[to se vi{e bli`io 11. juli, dankada se 1995. godine danas 67-go-di{nja \eva Hasanovi} iz Bratu-nca rastala od sinova Sadika, Zai-ma i Sameda u Srebrenici, sve jevi{e rasla tuga u du{i.

Samed je uspio pre`ivjeti, aSadik i Zaim nisu. Umjesto nadeda bi se mogli odnekud pojaviti,\eva }e danas kosti svog Sadikaspustiti u mezar.

Ostavio prsten- Kako smo se rastali? Te`e ni-

je moglo! Jo{ pamtim put pun su-za kojim su zauvijek oti{li. Mojstariji sin Sadik skinuo je prsten sruke i rekao mi da ga dam starijojunuci, a ona ga i danas ~uva vi{enego i{ta na svijetu. Zaim se sa-geo, poljubio sin~i}a i rekao mi:„Mama, pomozi mome djetetu i`eni. Ne daj da mi dijete uzmu.“

Dugo sam za njima uplakanagledala, ali sam znala da nemamodrugog izbora - govori \eva.

Sadik je na|en u masovnoj gr-obnici u Kamenici kod Zvornika.

- Reko{e mi da Zaima nema.Pitala sam za{to, kada su zajedno

oti{li. Jedino mi je Samed pre`iv-io pad Srebrenice. Odveli su ga~etnici u logor Batkovi}, gdje jekasnije razmijenjen. Polumrtav jeoti{ao na lije~enje u [vicarsku.Ka`e, ne}e se vratiti ovdje gdjenema njegove bra}e ni oca - govo-ri ova uplakana starica, koja ve}osmu godinu sama vehne u ro-dnim Sikiri}ima kod Bratunca.

Kada je u maju 1992. godinekrenula prema Srebrenici, njenmu` Salih ostao je sam i golorukda brani njihov dom. ^etni~ka gaje ruka odvela na stadion u Bratu-nac, odatle u Tuzlu, gdje je samotri mjeseca nakon pada Srebreni-ce umro od tuge za sinovima.

Put smrti- Nije umro, crkao je od nei-

zvjesnosti za sudbinom sinova {toodo{e putem smrti za Srebrenicu.Poslao ih je da se spase, ali sudbi-na je druga~ije htjela. Nije mogaopreboljeti da on ostane u `ivotu, ada mu nema sinova - pri~a \eva,koja ~vrsto u rukama dr`i prsluk{to joj jedino ostade od Zaima, dagrli cijelog `ivota umjesto njega.

Prilog pripremili: Almasa Had`i}, Mensura Mustafi}, Mediha Mustafi}, Mihneta Avdi},

Edin Barimac i Hasan ^ali}

Amor Ma{ovi} - ekshumacije od 1996. do danas

Ta~an broj ubijenihbit }e te{ko utvrditi

Najvi{e masovnih grobnica u Zvorniku Iz 69 primarnih i sekundarnih

masovnih grobnica, otvorenih od1996. godine do danas, prema ri-je~ima Amora Ma{ovi}a, neka-da{njeg {efa Federalne komisijeza tra`enje nestalih, a danas dire-ktora Instituta za nestale osobeBiH, ekshumirano je ukupno6.710 posmrtnih ostataka Srebre-ni~ana ubijenih u julskom egzo-dusu 1995.

- Ovom broju trebamo dodatijo{ 974 posmrtna ostatka pro-na|ena u pojedina~nim grobnica-ma. Radi se isklju~ivo o posmr-tnim ostacima Srebreni~ana ubi-jenih u julu 1995. godine na vi{elokacija od Srebrenice do Zvorni-ka - iznosi Ma{ovi} stravi~ne po-datke o zlo~inima.

Nekada{nja Federalna komisi-ja u svom dugogodi{njem radu ne-rijetko se suo~avala sa ~injenicom

da su dijelovi tijela jedne osobe pr-onala`eni u nekoliko grobnica.

- Najvi{e masovnih grobnicaprona|eno je na podru~ju Zvor-nika. Samo u Kamenici ih je 13,od kojih je ekshumirano njih de-vet. Najve}a od njih je Kamenica10, iz koje smo izvadili 1.153 po-smrtna ostatka - govori Ma{ovi}.

Osim u Zvorniku, posmrtniostaci pronala`eni su i u Vlaseni-ci, Bratuncu, Srebrenici, Mi-li}ima i Trnovu, ali i na nekoliko

mjesta u Srbiji. - Do sada su identificirane

3.542 `rtve, od ~ega je 2.819 uko-pano u Poto~arima, a 168 u meza-rjima u RS i Federaciji BiH. U to-ku je obrada 1.800 slu~ajeva. Ka-da }e biti zavr{ena kompletna

identifikacija ubijenih Srebre-ni~ana, te{ko je prognozirati - za-klju~uje Ma{ovi}.

Navodi i da }e ta~an broj ubi-jenih u srebreni~kom egzodusu1995. godine biti te{ko utvrditi.Me|u brojnim posmrtnim ostaci-ma koji ~ekaju na identifikaciju,ka`e, postoji i jedan broj onih od~ijih tijela je prona|ena samo je-dna ili dvije kosti, tako da }e bitivrlo te{ko izvr{iti stvarnu pripre-mu za njihov ukop.

36 �lokacija obradili bh. timovi

32 �lokacije obradio Ha{ki

tribunal

1 �lokaciju obradio tim

iz Finske

Statistika

Jedna od 13 masovnih grobnica u Kamenici

Gdje su ubijani Bo{njaci od 11. do 18. jula 1995.

Srebreni~ki putevi smrtiZarobljavanja nao~igled holandskih vojnika � Prva egzekucija 1.500 mu{karaca 13. jula u Kravici � Mislio sam samo na

to da moja majka ne}e znati gdje sam skon~ao, posvjedo~io O. T. iz Petkovaca

Gdje su sve ubijani Srebre-ni~ani zarobljeni u julu1995. godine te{ko da }e se

ikada precizno mo}i utvrditi. Pr-etpostavlja se da ih je na putu od[u{njara u Srebrenici do Nezukau Sapni stradalo deset hiljada, {tone mo`e biti pouzdan broj.

Masovno i organizirano ubija-nje zarobljenih srebreni~kihmu{karaca, samo izme|u 11. i 18.jula 1995., prema ha{kim doku-mentima, dogodilo se na 11 mje-sta, od kojih je ve}ina u op}inamaZvornik i Bratunac.

Prva zarobljavanja desila su seve} 11. jula u Poto~arima, gdje su,nao~igled holandskih vojnikaUjedinjenih naroda, po~ele maso-vne egzekucije zarobljenih mu-{karaca, ali i silovanja i ubistva`ena.

Strijeljanje u skladi{tu- Vidjeli smo dvojicu srpskih

vojnika, od kojih je jedan ~uvaostra`u, a drugi je skinutih panta-lona le`ao na jednoj djevojci. Vi-djeli smo da djevojka le`i na tlu,na nekom du{eku. Na du{eku jebilo krvi, ~ak je i ona bila pokri-vena krvlju. Na nogama je imalamodrice. I po nogama joj je teklakrv.

Bila je u potpunom {oku, izbe-zumljena - rije~i su Davida Vaase-na, desetara u holandskom bata-ljonu, koji je, svjedo~e}i naha{kom su|enju komandantuDrinskog korpusa Vojske RS Ra-dislavu Krsti}u, opisivao {ta sedoga|alo u njihovoj bazi u Po-to~arima.

Ubistva i mu~enja u Poto~ari-

ma izme|u 11. i 13. jula najboljeje opisao T. T., tako|er svjedo~e}iu slu~aju „Krsti}“.

- Te no}i, 12. jula, odveli su tr-ojicu bra}e, od kojih je jedan biodijete, dok su ostali bili adolesce-nti. Kada je majka dje~aka krenu-la da ih tra`i, na{la ih je zaklane -ispri~ao je svjedok.

Ve} 13. jula uve~er dogodila semasovna egzekucija 1.500 zaro-bljenika u magacinu Zemljora-dni~ke zadruge u Kravici.

Prema sje}anju svjedoka K. T.na su|enju Krsti}u, izme|u 1.000i 1.500 mu{karaca iz kolone, kojisu bje`ali kroz {umu i bili zaro-bljeni na poljani kod Sandi}a po-slije podne 13. jula, autobusimaili pje{ice odvedeno je u skladi{teu Kravici. Oko 18 sati, kada seskladi{te napunilo, srpski vojnici

po~eli su ubacivati ru~ne bombe ipucati u ljude.

- Odjednom je u skladi{tu na-stala velika pucnjava, a mi nismoznali odakle dolazi. U skladi{tu setako zamra~ilo da ni{ta nismomogli vidjeti. Ljudi su po~eli jau-kati, vikati, zapomagati. Onda binastalo zati{je, pa bi onda odje-dnom sve po~elo iznova. I tako suoni nastavili pucati sve dok nijepala no}. Te{ko mi je da toopi{em. Ni u jednom filmu stravei u`asa nisam vidio ni{ta sli~no -ispri~ao je K. T., jedan od rijetkihkoji je pre`ivio strijeljanje u Kra-vici.

Povezi na rukama Mu{karci su 12., 13. i 14. jula

strijeljani i u samom Bratuncu,posebno u zgradi Osnovne {kole

„Vuk Karad`i}“, zatim u nekolikodrugih objekata gdje su bili za-tvoreni zarobljenici iz Poto~ara,ali i oni zarobljeni na cesti Bratu-nac - Mili}i.

Jedan broj zarobljenika 13. i14. jula ubijen je na putu premaTi{}i, gdje su kolonama autobusai kamiona prevo`ene `ene i djecaiz baze u Poto~arima. Na jednompa{njaku uz put prema Ti{}i do-vezen je kamion pun tijelamu{karaca koji su likvidirani za

samo desetak minuta. Pretpostavlja se da je u Oraho-

vcu kod Zvornika uve~er 14. julalikvidirano nekoliko stotina zaro-bljenih mu{karaca. Strijeljali suih pripadnici In`injerijskog bata-ljona Zvorni~ke brigade, a nakon{to su njihova tijela prona|ena unekoliko sekundarnih masovnihgrobnica, vidjelo se da su svi pri-likom egzekucije imali povezaneo~i i ruke.

- Poslije podne 14. jula, drugugrupu od 1.500 do 2.000 zaroblje-nika iz Bratunca odvezli su nasjever, u {kolu u Petkovcima(Zvornik). Kao i u drugim mjesti-ma zato~enja, uslovi su bili bije-dni. Bilo je veoma vru}e i pretr-pano, ljudi nisu dobili ni hranu,ni vodu, a neki zarobljenici bilisu toliko `edni da su ~ak po~elipiti vlastiti urin...

Naposljetku su ljude prozivaliu manjim grupama. Re~eno im je

da se svuku do pojasa, da izuju ci-pele, a ruke su im vezali na le|-ima.

Tako opisuje jedan od pre`i-vjelih svjedoka stanje u {koli uPetkovcima u koju je, s ostalimzarobljenicima, doveden nakonzarobljavanja u okolici Konjevi}-Polja.

- Bilo mi je `ao {to }u umrijeti`edan. Nastojao sam se kritime|u ljudima {to sam du`e mo-gao, kao i svi ostali. Samo samhtio po`ivjeti jo{ sekund ili dva.A kada je do{ao red na mene,isko~io sam sa, mislim, jo{ ~etvo-ricom ljudi.

Nepoznata mjestaOsjetio sam {ljunak pod noga-

ma. Boljelo je. Hodao sam pognu-te glave i ni{ta nisam osje}ao. Aonda sam pomislio da }u umrijetiu trenu, da ne}u patiti. I misliosam samo na to da moja majka ni-kada ne}e saznati gdje samskon~ao. To su mi bile misli doksam izlazio iz kamiona - prisjetiose O. T., pre`ivjeli svjedok strije-ljanja u Petkovcima.

Pogubljenja su vr{ena i u Cer-

skoj, gdje je dovezena grupa odstotinjak zarobljenika i tu likvidi-rana. Nekoliko stotina zaroblje-nih Srebreni~ana ubijeno je u{koli u Pilici (Zvornik) izme|u14. i 16. jula te na Vojnoj ekono-miji u Branjevu.

Prema svjedo~enju ha{kog op-tu`enika Dra`ena Erdemovi}a, li-kvidacije i na Ekonomiji i u Do-mu kulture u Pilici 16. i 17. julavr{ili su pripadnici Desetog dive-rzantskog puka VRS, ~iji je biopripadnik.

Jedan od svjedoka ispri~ao jeda je na obali Drine, u Kozluku,ubijeno nekoliko stotina mu{kar-aca. Dan kasnije zakopani su umasovnu grobnicu blizu mjestapogubljenja. Na kojim mjestimasu jo{ vr{ena masovna pogublje-nja zarobljenih Srebreni~ana, ni-kada se ne}e saznati.

Sude}i prema posmrtnim ost-acima pronala`enim u rasponuod vi{e od stotinu kilometara odSrebrenice do Zvornika, izvjesnoje da su pogubljenja vr{ena i uKonjevi}-Polju, Novoj Kasabi,Drinja~i...

General Radislav Krsti} prvije bosanski Srbin pravomo}noosu|en na 35-godi{nju zatvor-sku kaznu pred Ha{kim sudomza genocid u Srebrenici. Krsti}je osu|en jer je bio zapovjednikDrinskog korpusa Vojske Repu-blike Srpske, jedne od jedinicaodgovornih za genocid nad Bo{-

njacima u Srebrenici. Kaznuodslu`uje u Velikoj Britaniji.

Prvi kojem je su|eno i pre-su|eno za Srebrenicu bio je vo-jnik Dra`en Erdemovi}, jo{ 1998.godine. Priznav{i odgovornost,dobio je pet godina zatvora. Ka-znu je odle`ao u Norve{koj. Sada`ivi s novim identitetom.

Radislavu Krsti}u 35 godina, Erdemovi} odslu io kaznu

Vojnici UN-a nisu sprije~ili masakr

- Iz lijeve kolone isko~io jejedan vojnik i obratio se momdjetetu. Rekao nam je da se sklo-nimo udesno, a mom sinu je ka-zao: „Mladi}u, ti }e{ na lijevustranu.“ Zgrabila sam ga za rukui onda sam ih molila, preklinja-la. Za{to ga odvodite? Ro|en je1981. godine. On je ponovio na-re|enje. A ja sam ga tako ~vrstodr`ala, no on ga je zgrabio... Iuhvatio je mog sina za ruku i

odvukao ga na lijevu stranu. Aon se okrenuo i rekao mi: „Ma-ma, mo`e{ li mi ponijeti ovu tor-bu? Mo`e{ li je, molim te,~uvati...“

To je posljednji put da sammu ~ula glas - ispri~ala je krozsuze jedna od majki svjedokinjana su|enju Radislavu Krsti}u,kojoj su u Poto~arima srpski vo-jnici iz ruku oteli trinaestogo-di{njeg sina i poslali ga u smrt.

Dijete otrgnuto iz maj~inog naru~ja

Ratni prizor iz Srebrenice

Satelitski snimak masovnih grobnica

Srebrenica, juli 1995. godine: O~aj majki

Ma{ovi}: Otvoreno 69 grobnica

5Srebrenica4 Dnevni avaz, petak,

11. juli/srpanj 2008.

\eva Hasanovi} sa Zaimovim prslukom

\eva Hasanovi} danas ukopava sina Sadika

Zaim mi je na rastankurekao: „Ne daj im da mi dijete uzmu“

Sadik je skinuo prsten s ruke i rekao mi da ga damstarijoj unuci � Samed pre`ivio golgotu

[to se vi{e bli`io 11. juli, dankada se 1995. godine danas 67-go-di{nja \eva Hasanovi} iz Bratu-nca rastala od sinova Sadika, Zai-ma i Sameda u Srebrenici, sve jevi{e rasla tuga u du{i.

Samed je uspio pre`ivjeti, aSadik i Zaim nisu. Umjesto nadeda bi se mogli odnekud pojaviti,\eva }e danas kosti svog Sadikaspustiti u mezar.

Ostavio prsten- Kako smo se rastali? Te`e ni-

je moglo! Jo{ pamtim put pun su-za kojim su zauvijek oti{li. Mojstariji sin Sadik skinuo je prsten sruke i rekao mi da ga dam starijojunuci, a ona ga i danas ~uva vi{enego i{ta na svijetu. Zaim se sa-geo, poljubio sin~i}a i rekao mi:„Mama, pomozi mome djetetu i`eni. Ne daj da mi dijete uzmu.“

Dugo sam za njima uplakanagledala, ali sam znala da nemamodrugog izbora - govori \eva.

Sadik je na|en u masovnoj gr-obnici u Kamenici kod Zvornika.

- Reko{e mi da Zaima nema.Pitala sam za{to, kada su zajedno

oti{li. Jedino mi je Samed pre`iv-io pad Srebrenice. Odveli su ga~etnici u logor Batkovi}, gdje jekasnije razmijenjen. Polumrtav jeoti{ao na lije~enje u [vicarsku.Ka`e, ne}e se vratiti ovdje gdjenema njegove bra}e ni oca - govo-ri ova uplakana starica, koja ve}osmu godinu sama vehne u ro-dnim Sikiri}ima kod Bratunca.

Kada je u maju 1992. godinekrenula prema Srebrenici, njenmu` Salih ostao je sam i golorukda brani njihov dom. ^etni~ka gaje ruka odvela na stadion u Bratu-nac, odatle u Tuzlu, gdje je samotri mjeseca nakon pada Srebreni-ce umro od tuge za sinovima.

Put smrti- Nije umro, crkao je od nei-

zvjesnosti za sudbinom sinova {toodo{e putem smrti za Srebrenicu.Poslao ih je da se spase, ali sudbi-na je druga~ije htjela. Nije mogaopreboljeti da on ostane u `ivotu, ada mu nema sinova - pri~a \eva,koja ~vrsto u rukama dr`i prsluk{to joj jedino ostade od Zaima, dagrli cijelog `ivota umjesto njega.

Prilog pripremili: Almasa Had`i}, Mensura Mustafi}, Mediha Mustafi}, Mihneta Avdi},

Edin Barimac i Hasan ^ali}

Amor Ma{ovi} - ekshumacije od 1996. do danas

Ta~an broj ubijenihbit }e te{ko utvrditi

Najvi{e masovnih grobnica u Zvorniku Iz 69 primarnih i sekundarnih

masovnih grobnica, otvorenih od1996. godine do danas, prema ri-je~ima Amora Ma{ovi}a, neka-da{njeg {efa Federalne komisijeza tra`enje nestalih, a danas dire-ktora Instituta za nestale osobeBiH, ekshumirano je ukupno6.710 posmrtnih ostataka Srebre-ni~ana ubijenih u julskom egzo-dusu 1995.

- Ovom broju trebamo dodatijo{ 974 posmrtna ostatka pro-na|ena u pojedina~nim grobnica-ma. Radi se isklju~ivo o posmr-tnim ostacima Srebreni~ana ubi-jenih u julu 1995. godine na vi{elokacija od Srebrenice do Zvorni-ka - iznosi Ma{ovi} stravi~ne po-datke o zlo~inima.

Nekada{nja Federalna komisi-ja u svom dugogodi{njem radu ne-rijetko se suo~avala sa ~injenicom

da su dijelovi tijela jedne osobe pr-onala`eni u nekoliko grobnica.

- Najvi{e masovnih grobnicaprona|eno je na podru~ju Zvor-nika. Samo u Kamenici ih je 13,od kojih je ekshumirano njih de-vet. Najve}a od njih je Kamenica10, iz koje smo izvadili 1.153 po-smrtna ostatka - govori Ma{ovi}.

Osim u Zvorniku, posmrtniostaci pronala`eni su i u Vlaseni-ci, Bratuncu, Srebrenici, Mi-li}ima i Trnovu, ali i na nekoliko

mjesta u Srbiji. - Do sada su identificirane

3.542 `rtve, od ~ega je 2.819 uko-pano u Poto~arima, a 168 u meza-rjima u RS i Federaciji BiH. U to-ku je obrada 1.800 slu~ajeva. Ka-da }e biti zavr{ena kompletna

identifikacija ubijenih Srebre-ni~ana, te{ko je prognozirati - za-klju~uje Ma{ovi}.

Navodi i da }e ta~an broj ubi-jenih u srebreni~kom egzodusu1995. godine biti te{ko utvrditi.Me|u brojnim posmrtnim ostaci-ma koji ~ekaju na identifikaciju,ka`e, postoji i jedan broj onih od~ijih tijela je prona|ena samo je-dna ili dvije kosti, tako da }e bitivrlo te{ko izvr{iti stvarnu pripre-mu za njihov ukop.

36 �lokacija obradili bh. timovi

32 �lokacije obradio Ha{ki

tribunal

1 �lokaciju obradio tim

iz Finske

Statistika

Jedna od 13 masovnih grobnica u Kamenici

Gdje su ubijani Bo{njaci od 11. do 18. jula 1995.

Srebreni~ki putevi smrtiZarobljavanja nao~igled holandskih vojnika � Prva egzekucija 1.500 mu{karaca 13. jula u Kravici � Mislio sam samo na

to da moja majka ne}e znati gdje sam skon~ao, posvjedo~io O. T. iz Petkovaca

Gdje su sve ubijani Srebre-ni~ani zarobljeni u julu1995. godine te{ko da }e se

ikada precizno mo}i utvrditi. Pr-etpostavlja se da ih je na putu od[u{njara u Srebrenici do Nezukau Sapni stradalo deset hiljada, {tone mo`e biti pouzdan broj.

Masovno i organizirano ubija-nje zarobljenih srebreni~kihmu{karaca, samo izme|u 11. i 18.jula 1995., prema ha{kim doku-mentima, dogodilo se na 11 mje-sta, od kojih je ve}ina u op}inamaZvornik i Bratunac.

Prva zarobljavanja desila su seve} 11. jula u Poto~arima, gdje su,nao~igled holandskih vojnikaUjedinjenih naroda, po~ele maso-vne egzekucije zarobljenih mu-{karaca, ali i silovanja i ubistva`ena.

Strijeljanje u skladi{tu- Vidjeli smo dvojicu srpskih

vojnika, od kojih je jedan ~uvaostra`u, a drugi je skinutih panta-lona le`ao na jednoj djevojci. Vi-djeli smo da djevojka le`i na tlu,na nekom du{eku. Na du{eku jebilo krvi, ~ak je i ona bila pokri-vena krvlju. Na nogama je imalamodrice. I po nogama joj je teklakrv.

Bila je u potpunom {oku, izbe-zumljena - rije~i su Davida Vaase-na, desetara u holandskom bata-ljonu, koji je, svjedo~e}i naha{kom su|enju komandantuDrinskog korpusa Vojske RS Ra-dislavu Krsti}u, opisivao {ta sedoga|alo u njihovoj bazi u Po-to~arima.

Ubistva i mu~enja u Poto~ari-

ma izme|u 11. i 13. jula najboljeje opisao T. T., tako|er svjedo~e}iu slu~aju „Krsti}“.

- Te no}i, 12. jula, odveli su tr-ojicu bra}e, od kojih je jedan biodijete, dok su ostali bili adolesce-nti. Kada je majka dje~aka krenu-la da ih tra`i, na{la ih je zaklane -ispri~ao je svjedok.

Ve} 13. jula uve~er dogodila semasovna egzekucija 1.500 zaro-bljenika u magacinu Zemljora-dni~ke zadruge u Kravici.

Prema sje}anju svjedoka K. T.na su|enju Krsti}u, izme|u 1.000i 1.500 mu{karaca iz kolone, kojisu bje`ali kroz {umu i bili zaro-bljeni na poljani kod Sandi}a po-slije podne 13. jula, autobusimaili pje{ice odvedeno je u skladi{teu Kravici. Oko 18 sati, kada seskladi{te napunilo, srpski vojnici

po~eli su ubacivati ru~ne bombe ipucati u ljude.

- Odjednom je u skladi{tu na-stala velika pucnjava, a mi nismoznali odakle dolazi. U skladi{tu setako zamra~ilo da ni{ta nismomogli vidjeti. Ljudi su po~eli jau-kati, vikati, zapomagati. Onda binastalo zati{je, pa bi onda odje-dnom sve po~elo iznova. I tako suoni nastavili pucati sve dok nijepala no}. Te{ko mi je da toopi{em. Ni u jednom filmu stravei u`asa nisam vidio ni{ta sli~no -ispri~ao je K. T., jedan od rijetkihkoji je pre`ivio strijeljanje u Kra-vici.

Povezi na rukama Mu{karci su 12., 13. i 14. jula

strijeljani i u samom Bratuncu,posebno u zgradi Osnovne {kole

„Vuk Karad`i}“, zatim u nekolikodrugih objekata gdje su bili za-tvoreni zarobljenici iz Poto~ara,ali i oni zarobljeni na cesti Bratu-nac - Mili}i.

Jedan broj zarobljenika 13. i14. jula ubijen je na putu premaTi{}i, gdje su kolonama autobusai kamiona prevo`ene `ene i djecaiz baze u Poto~arima. Na jednompa{njaku uz put prema Ti{}i do-vezen je kamion pun tijelamu{karaca koji su likvidirani za

samo desetak minuta. Pretpostavlja se da je u Oraho-

vcu kod Zvornika uve~er 14. julalikvidirano nekoliko stotina zaro-bljenih mu{karaca. Strijeljali suih pripadnici In`injerijskog bata-ljona Zvorni~ke brigade, a nakon{to su njihova tijela prona|ena unekoliko sekundarnih masovnihgrobnica, vidjelo se da su svi pri-likom egzekucije imali povezaneo~i i ruke.

- Poslije podne 14. jula, drugugrupu od 1.500 do 2.000 zaroblje-nika iz Bratunca odvezli su nasjever, u {kolu u Petkovcima(Zvornik). Kao i u drugim mjesti-ma zato~enja, uslovi su bili bije-dni. Bilo je veoma vru}e i pretr-pano, ljudi nisu dobili ni hranu,ni vodu, a neki zarobljenici bilisu toliko `edni da su ~ak po~elipiti vlastiti urin...

Naposljetku su ljude prozivaliu manjim grupama. Re~eno im je

da se svuku do pojasa, da izuju ci-pele, a ruke su im vezali na le|-ima.

Tako opisuje jedan od pre`i-vjelih svjedoka stanje u {koli uPetkovcima u koju je, s ostalimzarobljenicima, doveden nakonzarobljavanja u okolici Konjevi}-Polja.

- Bilo mi je `ao {to }u umrijeti`edan. Nastojao sam se kritime|u ljudima {to sam du`e mo-gao, kao i svi ostali. Samo samhtio po`ivjeti jo{ sekund ili dva.A kada je do{ao red na mene,isko~io sam sa, mislim, jo{ ~etvo-ricom ljudi.

Nepoznata mjestaOsjetio sam {ljunak pod noga-

ma. Boljelo je. Hodao sam pognu-te glave i ni{ta nisam osje}ao. Aonda sam pomislio da }u umrijetiu trenu, da ne}u patiti. I misliosam samo na to da moja majka ni-kada ne}e saznati gdje samskon~ao. To su mi bile misli doksam izlazio iz kamiona - prisjetiose O. T., pre`ivjeli svjedok strije-ljanja u Petkovcima.

Pogubljenja su vr{ena i u Cer-

skoj, gdje je dovezena grupa odstotinjak zarobljenika i tu likvidi-rana. Nekoliko stotina zaroblje-nih Srebreni~ana ubijeno je u{koli u Pilici (Zvornik) izme|u14. i 16. jula te na Vojnoj ekono-miji u Branjevu.

Prema svjedo~enju ha{kog op-tu`enika Dra`ena Erdemovi}a, li-kvidacije i na Ekonomiji i u Do-mu kulture u Pilici 16. i 17. julavr{ili su pripadnici Desetog dive-rzantskog puka VRS, ~iji je biopripadnik.

Jedan od svjedoka ispri~ao jeda je na obali Drine, u Kozluku,ubijeno nekoliko stotina mu{kar-aca. Dan kasnije zakopani su umasovnu grobnicu blizu mjestapogubljenja. Na kojim mjestimasu jo{ vr{ena masovna pogublje-nja zarobljenih Srebreni~ana, ni-kada se ne}e saznati.

Sude}i prema posmrtnim ost-acima pronala`enim u rasponuod vi{e od stotinu kilometara odSrebrenice do Zvornika, izvjesnoje da su pogubljenja vr{ena i uKonjevi}-Polju, Novoj Kasabi,Drinja~i...

General Radislav Krsti} prvije bosanski Srbin pravomo}noosu|en na 35-godi{nju zatvor-sku kaznu pred Ha{kim sudomza genocid u Srebrenici. Krsti}je osu|en jer je bio zapovjednikDrinskog korpusa Vojske Repu-blike Srpske, jedne od jedinicaodgovornih za genocid nad Bo{-

njacima u Srebrenici. Kaznuodslu`uje u Velikoj Britaniji.

Prvi kojem je su|eno i pre-su|eno za Srebrenicu bio je vo-jnik Dra`en Erdemovi}, jo{ 1998.godine. Priznav{i odgovornost,dobio je pet godina zatvora. Ka-znu je odle`ao u Norve{koj. Sada`ivi s novim identitetom.

Radislavu Krsti}u 35 godina, Erdemovi} odslu io kaznu

Vojnici UN-a nisu sprije~ili masakr

- Iz lijeve kolone isko~io jejedan vojnik i obratio se momdjetetu. Rekao nam je da se sklo-nimo udesno, a mom sinu je ka-zao: „Mladi}u, ti }e{ na lijevustranu.“ Zgrabila sam ga za rukui onda sam ih molila, preklinja-la. Za{to ga odvodite? Ro|en je1981. godine. On je ponovio na-re|enje. A ja sam ga tako ~vrstodr`ala, no on ga je zgrabio... Iuhvatio je mog sina za ruku i

odvukao ga na lijevu stranu. Aon se okrenuo i rekao mi: „Ma-ma, mo`e{ li mi ponijeti ovu tor-bu? Mo`e{ li je, molim te,~uvati...“

To je posljednji put da sammu ~ula glas - ispri~ala je krozsuze jedna od majki svjedokinjana su|enju Radislavu Krsti}u,kojoj su u Poto~arima srpski vo-jnici iz ruku oteli trinaestogo-di{njeg sina i poslali ga u smrt.

Dijete otrgnuto iz maj~inog naru~ja

Ratni prizor iz Srebrenice

Satelitski snimak masovnih grobnica

Srebrenica, juli 1995. godine: O~aj majki

Ma{ovi}: Otvoreno 69 grobnica

SrebrenicaDnevni avaz, petak,

11. juli/srpanj 2008.6

Hronologija srebreni~kog genocida i golgote

Kasapin Mladi} i njegovi krvniciubili vi{e od 8.500 nevinih ljudi

U bazu UN-a u Poto~arima nakon upada vojske i policije RS spas potra`ilo izme|u 20.000 i 30.000 civila

Od 6. do 11. jula

Po~etak napadaPod komandom ratnog zlo-

~inca Ratka Mladi}a ofanzivaVojske RS na Srebrenicu po~elaje 6. jula 1995. godine. Pet po-smatra~kih punktova UNPRO-FOR-a u ju`nom dijelu enklave,za{ti}ene zone UN-a, padaju je-dan za drugim.

Neki od holandskih vojnikapovukli su se u enklavu. Posadedrugih posmatra~kih punktovapredale su se Srbima. Zahtjeviza zra~nu podr{ku NATO-a zaodbranu grada su upu}eni, alinikakva pomo} nije stigla do14.30 sati 11. jula, kada je NA-TO bombardirao tenkove VRSkoji su se primicali gradu.

Planovi NATO-a da nastavisa zra~nim napadima odba~enisu nakon {to je Mladi} zaprije-tio da }e ubiti holandske vojni-ke koji su se nalazili u njegovomzarobljeni{tvu te da }e granatir-ati bazu UN-a u Poto~arima ukoju se sklonilo izme|u 20.000 i30.000 ljudi, ve}inom `ene, dje-ca, starci i invalidi.

11. i 12. juli

„Lov na ljude“Oko pono}i 11. jula kolona u

kojoj je bilo izme|u 10.000 i

15.000 mu{karaca poku{ala jekroz {ume pobje}i do Tuzle. Sr-pske snage 12. jula pokrenule suartiljerijski napad na kolonu ko-ja je prelazila asfaltnu cestu napodru~ju izme|u Konjevi}-Po-lja i Nove Kasabe, na putu pre-ma Tuzli.

Otprilike, samo jedna tre}i-na mu{karaca uspjela je prije}icestu i kolona je razbijena u dvadijela. Ostatak kolone bio je iz-lo`en jakoj vatri i granatiranjucijeli dan i no}. Ljudi sa za~eljakolone, koji su pre`ivjeli te pa-tnje, opisali su tu akciju kao„lov na ljude“.

Mu{karci koji su u Poto~ari-ma odvojeni od `ena, djece i sta-raca (~iji je broj iznosio otprili-ke 1.000), preba~eni su u Bratu-

nac, gdje su kasnije dovedenimu{karci zarobljeni u koloni.Potom su uslijedila ubistva hi-ljada zarobljenih Bo{njaka. Ve}-ina njih pobijena je u pa`ljivoisplaniranim masovnim egzeku-cijama, po~ev{i od 13. jula, i tona podru~ju odmah sjeverno odSrebrenice.

12. i 13. juli

Izdvajanje u Poto~arimaDvanaestog jula u jutarnjim

satima srpske snage po~ele suizdvajati mu{karce od ostalih

izbjeglica u Poto~arima. Ti ljudiodvo|eni su u zgradu u Poto~ar-ima poznatu kao „bijela ku}a“. Vo-jnici holandskog bataljona 13. julaprimijetili su jasne znakove da Sr-bi ubijaju neke od bo{nja~kihmu{karaca koji su bili izdvojeni.

Na obali Jadra 13. jula seda-mnaest mu{karaca je postrojenoi strijeljano.

13. juliMasakr u Kravici

Prva masovna egzekucija bi-la je popodne 13. jula. Izme|u1.000 i 1.500 Bo{njaka, koji subili zato~eni na poljani kod Sa-ndi}a, toga dana je autobusimaili pje{ice odvedeno u skladi{teu Kravici. Oko 18 sati, kada seskladi{te napunilo, vojnici supo~eli unutra ubacivati ru~nebombe i pucati direktno u ljudenagurane u skladi{tu. Kada jepucnjava prestala, skladi{te jebilo puno le{eva. Forenzi~ki do-kazi upu}uju na vezu izme|uskladi{ta u Kravici, primarnemasovne grobnice poznate kaoGlogova 2 i sekundarne grobni-ce poznate pod nazivom ZeleniJadar 5.

13. i 14. juli:

Zaustavljanje u Ti{}iAutobusi pretrpani bo{n-

ja~kim `enama, djecom i starci-ma na putu iz Poto~ara u Klada-nj bili su zaustavljeni u Ti{}i ipretra`eni. Bo{nja~ki mu{karci,koji su na|eni, iskrcani su iz au-tobusa. Jednog svjedoka nasu|enju Radislavu Krsti}u s togkontrolnog punkta odveli su uobli`nju {kolu, gdje se ve} nala-zio izvjestan broj drugih zaro-bljenika. Oko pono}i, svjedoka

su zajedno s jo{ 22 mu{karcaukrcali u kamion, s rukama ve-zanim na le|ima. Kada je kami-on do{ao do punkta, vojnici sustali oko stra`njeg dijela kamio-na i po~eli pucati u zarobljenike.

14. juli

Pucanje u le|aRano ujutro 14. jula velika

grupa zatvorenika koje su vojni-ci RS dr`ali u Bratuncu odveze-na je konvojem od 30 autobusa u{kolu u Grbavcima kod Oraho-

vca. Pre`ivjeli procjenjuju da jetamo bilo izme|u 2.000 i 2.500ljudi.

Nakon {to su ih u gimna-sti~koj sali dr`ali nekoliko sati,mu{karce su tog poslijepodnevau manjim grupama odvozili ka-mionima na strati{ta udaljenamanje od jednog kilometra.

Postrojili su ih i pucali im ule|a. Pre`ivjele su ubili doda-tnim hicima. Kori{tene su dvije

susjedne livade: kada se jednanapunila tijelima, egzekutori suse preselili na drugu.

Dok su se vr{ile egzekucije,kako su izjavili pre`ivjeli, te{kamehanizacija kopala je jame.

Od 14. do 16. jula

Strati{te Branjevo^etrnaestog jula u {kolu u se-

lu Pilica, sjeverno od Zvornika,autobusima je prevezeno jo{ zar-obljenika. Zbog dehidracije ivru}ine, vi{e mu{karaca je umr-

lo u gimnasti~koj sali {kole.Ljude su u {koli u Pilici dr`alidvije no}i. Prema ve} poznatomobrascu, 16. jula ljude su pro-zvali da iza|u iz {kole i ukrcaliih u autobuse s rukama vezanimna le|ima.

Odvezeni su na Vojnu ekono-miju Branjevo gdje su ih postroja-vali u grupama od deset i strijelja-li. Toga dana ubijeno je izme|u1.000 i 1.200 ljudi.

Za{ti}ena zona Srebrenica: I `ene i djeca bili prepu{teni Mladi}evim krvnicima

Rijetki su pre`ivjeli bijeg kroz {umu

Masovne egzekucije zaro-bljenih Srebreni~ana desile suse na desetak lokacija. Neke odnjih udaljene su od op}ine Sre-brenica vi{e od stotinu kilome-tara unutar teritorije RS. To suPilica (op}ina Zvornik, na gra-nici s op}inom Bijeljina), Ko-zluk i Grbavci (op}ina Zvor-nik), Cerska, Debelo Brdo iNova Kasaba (op}ina Vlaseni-ca), Konjevi}-Polje i Kravica

(op}ina Bratunac), zatim nekelokacije na podru~ju op}ineKalesija, Trnovo, a ubistva suse de{avala i na podru~juop}ine [ekovi}i. Na teritorijitih op}ina do sada se nalazive}ina masovnih grobnica. Unovembru 2007. godine u ma-sovnoj grobnici Kamenicaekshumirana su 64 kompletnai 426 nekompletnih ostatakaubijenih u Srebrenici.

Lokacije masovnih egzekucija Srebreni~ana

Premje{tanje tijela

Forenzi~ki dokazi pokazu-ju da su u periodu od nekolikosedmica u septembru i po~-etkom oktobra 1995. godine sr-pske snage iskopale mnoge pri-marne grobnice i premjestile ti-jela u udaljene sekundarne gro-bnice. Forenzi~ke analize uspjelesu povezati odre|ene primarne isekundarne grobnice Branjevovojna baza i an~ari put 12, Pe-tkovi}i brana i Liplje 2, Oraho-vac (La`ete 2) i Hod`i}i put 5,Orahovac (La`ete 1) i Had`i}iput 3 i 4, Glogova i Zeleni Jadarte Kozluk i an~ari put 3.

U junu 2005. godine poja-vio se videosnimak zlostavlja-nja i egzekucije ~etvero djece idva mladi}a, `rtava srebre-ni~kog genocida. Dokaz se po-javio na su|enju SlobodanuMilo{evi}u, kao svjedo~anstvoo umije{anosti pripadnika po-licijskih jedinica iz Srbije,odnosno „[korpiona“, u srebr-eni~kom genocidu. Kasnije suidentificirani kao ~etvoricamaloljetnika mla|ih od 16 go-dina i dvojica dvadesetih godi-na, koji su strijeljani u Godi-njskim Barama kod Trnova.

Dokaz „[korpioni“

Snimak zlo~ina kod Trnova

Srebrenica Dnevni avaz, petak

11. juli/srpanj 2008. 7

� Najgori masakr

- Masovno ubistvo blizu osamhiljada odraslih mu{karaca idjece bio je najgori masakr civi-la u Evropi nakon Drugog svje-tskog rata i nemilosrdno po-dsje}anje da postoje zli ljudi ko-ji }e ubijati nedu`ne bez ikakvesavjesti ili milosti.

� To je genocid

- Odajem po~ast svim `rtvamakoje su pale u ime ludosti kojase mo`e sasvim opravdano na-zvati genocidom. Srebrenica tr-eba postati ono {to }e, na krajukrajeva, zna~iti da je to ludilokona~no uklonjeno. Ona trebapodsje}ati sve nas da se takvozlo vi{e ne mo`e ponoviti.

�Neuspjeh Zapada

- Srebrenica je bila neuspjehNATO-a, Zapada, o~uvanja mi-ra i Ujedinjenih naroda. Bila jeto tragedija za kakvu nikada nebi trebalo biti dozvoljeno da seponovo desi.

� Gnusni zlo~in

- Zlo~ini koji su po~injeni u Sre-brenici nisu samo ubistva, oni subili usmjereni protiv konkretnegrupe ljudi s namjerom da se onauni{ti. Ti zlo~ini bili su tako gnu-sni da je opravdano dati im na-jte`u kvalifikaciju - genocid.

Svjetski zvani~nicio genocidu

D`ord` Bu{, ameri~ki predsjednik

Bil Klinton, biv{i ameri~ki predsjednik

Ri~ard Holbruk, „tvorac“ Dejtona

Teodor Meron, biv{i predsjednikHa{kog tribunala

Radovan Karad`i}:Odgovoran za genocid

Radovan Kar-ad`i} jedan je odosniva~a i pre-dsjednik Srpskedemokratske str-anke (SDS). Naosnovu indivi-dualne krivi~neodgovornosti ikrivi~ne odgovor-nosti nadre|enogtereti se za geno-cid, sau~esni{tvo

u genocidu, istrebljenje, ubistva,hotimi~no li{avanje `ivota, pro-gone, deportaciju, ne~ovje~nadjela, protivpravno teroriziranjecivila, uzimanje talaca. U bje-kstvu je ve} 13 godina.

Ratko Mladi}:Naredio zlo~in

Ratko Mladi},oficir JNA, od 14.maja 1992. do 22.decembra 1996.zapovjednik je vo-jske bosanskih Sr-ba. Na osnovu in-dividualne kri-vi~ne odgovorno-sti i krivi~ne odgo-vornosti nadre|-enog tereti se zagenocid, progone,

istrebljenje i ubistva, deportaciju,ne~ovje~na djela, uzimanje talaca,kr{enje zakona i obi~aja ratovanjai zlo~in protiv ~ovje~nosti. Nalazise u bjekstvu od 1995. godine.

Vujadin Popovi}:Ubistvo 7.000 ljudi

Vujadin Popovi}, biv{i oficirJNA, zajedno s drugim star-je{inama i jedinicama VRS iMinistarstva unutra{njih poslo-va (MUP) bio je ~lan i svjesniu~esnik udru`enog zlo~ina~kogpoduhvata koji je rezultirao ubi-stvom 7.000 ljudi u srebreni~kojenklavi. Su|enje Popovi}u uHagu je u toku.

Vidoje Blagojevi}:Osu|en na 15 godina

Vidoje Blagojevi}, biv{i oficirJNA-a, u maju 1995. imenovanje za komandanta Bratuna~kebrigade koja je direktno u~estv-

ovala u okupaciji srebreni~kezone. Osu|en je na 18 godinazatvora, a kasnije mu je kaznasmanjena na 15 godina.

Dragan Obrenovi}:Priznao zlo~in

Dragan Obrenovi}, od dece-mbra 1992. do novembra 1996.godine bio je na du`nostina~elnika {taba/zamjenika ko-mandanta Zvorni~ke brigadeVRS. Priznao je da je kriv zau~e{}e u ubistvu 7.000 Bo{njakai osu|en je na 17 godina zatvora.

Dragan Joki}: Osu|en na 9 godina

Dragan Joki} je s ~inom majoraobavljao du`nost na~elnikain`injerije Zvorni~ke brigade.Kao na~elnik in`injerije bio je~lan {taba Zvorni~ke brigade isavjetnik komandantu za poslo-ve in`injerije, kao {to su miner-ski radovi, izgradnja puteva iprojekti iskopavanja. Osu|en jena devet godina zatvora.

Momir Nikoli}:Organizirao pogubljenja

Momir Nikoli}bio je pomo}nikkomandanta zabezbjednost i oba-vje{tajne posloveBratuna~ke briga-de vojske bosa-nskih Srba.Izjasnio se kri-vim za progoncivila bo{nja~kenacionalnosti uSrebrenici 1995.

godine i priznao da je u~estvo-vao u koordiniranju i organizir-anju operacije VRS koja je imalaza cilj pogubljenje vi{e od 7.000mu{karaca i mladi}a. Osu|en jena 27 godina, a kazna mu je ka-snije smanjena na 20 godina.

Drago Nikoli}: Tereti se za genocid

Drago Nikoli} za vrijeme napa-da VRS na enklavu Srebrenicabio je na~elnik bezbjednosti uZvorni~koj brigadi. U periodu od13. jula do novembra 1995. bio jeprisutan i na svojoj du`nosti u zo-ni odgovornosti Zvorni~ke briga-de. Tereti se za genocid, zlo~in pr-otiv ~ovje~nosti i kr{enje zakona

i obi~aja ratovanja. Su|enje je utoku.

Ljubi{a Beara:Su|enje u toku

Ljubi{a Beara jeza vrijeme napa-da Vojske RS nasrebreni~ku en-klavu te ubijanjai pogubljenja bo-{nja~kih mu{kar-aca koja su uslije-dila, imao ~in pu-kovnika i bio na-~elnik za bezbje-dnost Glavnog

{taba VRS. On je tako|er bio odgo-voran i za zarobljene Bo{njake izSrebrenice u periodu od 11. jula do1. novembra 1995. godine.Su|enje je u toku.

Ljubomir Borov~anin: Zlo~ini u Poto~arima

Ljubomir Borov~anin je biv{ikomandant zdru`enih snaga je-dinica MUP-a RS. Umije{an jeu ubijanja u Poto~arima, Bratu-ncu, masovna i organizirana ubi-janja u Poto~arima i Ti{}i, ubija-nja i zlostavljanja mu{karaca zar-obljenih du` puta Bratunac-Mi-li}i te masovna i organiziranaubijanja na podru~ju Zvornika. Su|enje je u toku.

Vinko Pandurevi}:U~estvovao u genociduVinko Pandurevi} je od 1992. do1996. godine bio zapovjednik Pr-ve zvorni~ke lake pje{adijske bri-gade. Bio je upoznat sa srebre-ni~kim genocidom nad bo{nj-a~kim civilima i u njemu je akti-vno sudjelovao. Osim toga, kaostarje{ina Zvorni~ke brigade,snosi odgovornost i za ubijanja iniz drugih zlo~ina koje su po~ini-le osobe pod njegovim zapovje-dni{tvom. Su|enje je u toku.

Milorad Trbi}: Pogubljenja dje~aka

Milorad Trbi} za vrijeme napa-da na Srebrenicu bio je zamje-nik na~elnika za bezbjednostZvorni~ke brigade VRS. Kaopomo}nik Drage Nikoli}a su-djelovao je u prebacivanju, pri-tvaranju i pogubljenju bo{n-

ja~kih mu{karaca i dje~aka, kojese odvijalo nakon njihovog ula-ska u zonu odgovornosti Zvor-ni~ke brigade. Su|enje je u toku.

Mom~ilo Peri{i}: Pomo} zlo~incima

iz BeogradaMom~ilo Peri{i} je biv{i na~el-nik General{taba Vojske Jugo-slavije. Prema navodima optu-`nice, pomagao je i podr`avao~injenje krivi~nih djela u Srebr-enici u julu 1995. koja suuklju~ivala protivpravno li{ava-nje `ivota, nehumana djela i pri-silna premje{tanja, iako je znaoda }e njegova pomo} biti isko-ri{tena za ~injenje tih zlo~ina. Su|enje je u toku.

Milan Gvero:Mladi}ev pomo}nik

Milan Gvero, pomo}nik koma-ndanta za obavje{tajno-bezbje-dnosne poslove Glavnog {tabaVRS, bio je neposredno odgovo-ran komandantu Glavnog {taba,generalu Ratku Mladi}u. Op-tu`en je za genocid zbog ubistva7.000 Bo{njaka u Srebrenici. Su|enje je u toku.

Radivoje Mileti}:Klju~na uloga

Radivoje Mileti}, kao zastupnikna~elnika Glavnog {taba VojskeRepublike Srpske, bio je glavnisavjetnik komandanta RatkaMladi}a i imao klju~nu ulogu uorganizaciji i pripremama za pr-ovo|enje njegovih nare|enja idirektiva. Optu`en je za zlo~inenad Bo{njacima u Srebrenici i@epi. Su|enje je u toku.

Zdravko Tolimir: U~estvovao u

etni~kom ~i{}enju Zdravko Tolimir, pomo}nik ko-mandanta za obavje{tajno-be-zbjednosne poslove Glavnog{taba Vojske RS, bio je neposre-dno odgovoran Ratku Mladi}u.Tolimir je optu`en da je bio upo-znat s planom za etni~ko ~i{}enjeSrebrenice i @epe od bo{nja~kogstanovni{tva, te u~estvovao u nje-govom izvr{enju.Su|enje je u toku.

@rtve krvnika bila i nevina djeca

Deset godina nakon masakrau Srebrenici, Sud BiH je podigaoprvu optu`nicu za genocid pre-ma kojoj se 11 pripadnika polici-jskih i vojnih snaga RS tereti dasu u~estvovali u ubistvu vi{e odhiljadu zarobljenih Bo{njaka do-vedenih u skladi{te Zemljora-dni~ke zadruge u Kravici nakon

pada Srebrenice. Optu`eni su: Milo{ Stupar,

Milenko Trifunovi}, Petar Mitr-ovi}, Brano D`ini}, AleksandarRadovanovi}, Slobodan Jako-vljevi}, Miladin Stevanovi}, Ve-libor Maksimovi}, Dragi{a @iv-anovi}, Branislav Medan i Milo-van Mati}.

Optu`enici Suda BiH

Za genocid u Srebrenici Tu`ila{tvo Ha{kog tribunala, pored osu|enih Radislava Krsti}a i Dra`ena Erdemovi}a,optu`ilo je jo{ 16 osoba iz politi~kog i vojnog vrha RS.

Prenosimo dijelove tih ha{kih optu`nica

Dosjei Ha{kog tribunala

Srebreni~ki krvnici

Karad`i}: U bjekstvu 13 godina

Mladi}: Komandovaovojskom

Beara: Na~elnik bezbjednosti

Nikoli}:Osu|en na 20 godina

SrebrenicaDnevni avaz, petak,

11. juli/srpanj 2008.8�Srebreni~ani

su iznevjereni

- Srebreni~ke rtve nadale su seme|unarodnoj za{titi, a iznevjere-ne su kolektivnom, kolosalnom isramnom gre{kom, prouzrokova-nom, zna~ajnim dijelom, i zbogodsustva zajedni~ke evropske po-litike i stava. Ovo je bio ogromanzajedni~ki i sraman proma{aj.

�Bilo mi je u`asno te{ko

- Sprijateljio sam se sa ~ovjekomkoji je u Poto~arima sahranio svogsina. Poistovjetio sam se s njim ibilo mi je u`asno te{ko, kao da sa-hranjujem svoje dijete. Srebrenicaozna~ava va`an moment na putukojim Srbi prolaze od negiranjaka priznanju zlo~ina.

�Ne smije se zaboraviti

- Masakr nad skoro osam hiljadamu{karaca i dje~aka u srcu Evropene{to je {to ne smijemo nikada za-boraviti ili dopustiti da se ponovodogodi. Mnogi od onih koji suodgovorni za taj zlo~in protiv ~ov-je~nosti tamo su gdje pripadaju.

�Sveto mjesto za BiH

- Srebrenica je sveto mjesto zaBiH i simbol ove zemlje. Nemojtese pla{iti da ona mo`e nestati kaosimbol. Me|unarodna zajednica}e ustrajati da se sve rtve zlo~inau Srebrenici identificiraju.

Svjetski zvani~nicio genocidu

Havijer Solana, visoki predstavnikEU za vanjsku politiku

Pedi E{daun, biv{i visoki predstavnik

Miroslav Laj~ak, visoki predstavnik

Jap de Hop Shefer, generalni sekretar NATO-a

Alija Izetbegovi}, prvi predsjednik Bosne i Hercegovine

Svijet je izdao SrebrenicuS

rebrenica je bila za{ti}enazona i mi smo vjerovali dasvijet ne}e dozvoliti da bu-

de na takav na~in prega`ena. Po-uzdavali smo se u to da }e svijetonemogu}iti invaziju na Srebre-nicu. To se, me|utim, nije dogo-

dilo. Svijet je izdao Srebrenicu.Ujedinjeni narodi su proveli istr-agu i ta istraga pokazuje jasnukrivicu me|unarodne zajedniceza to, izjavio je svojevremeno ogenocidu u Srebrenici rahmetliAlija Izetbegovi}, prvi predsjed-nik Bosne i Hercegovine.

Ujedinjeni narodi su proveli istragu i ona pokazuje jasnu krivicu me|unarodne zajednice za to

Bolan opro{taj pre`ivjelih Srebreni~ana od svojih najmilijih

Izetbegovi}: Vjerovali smo svijetu

- Tragedija Srebrenice zauvijek}e progoniti historiju UN-a. Ne smijemo zaboraviti da su ar-hitekti ubijanja u Srebrenici idrugdje u BiH, iako optu`eni odHa{kog tribunala, jo{ na slobodi -izjavio je povodom zlo~ina u Sre-brenici Kofi Anan, biv{i genera-lni sekretar UN-a. Anan: Zlo~inci jo{ na slobodi

Kofi Anan, biv{i generalni sekretar UN-a

Tragedijakoja }e nasprogoniti

Kardinal Pulji} u Srebrenici: Po{tovanje svim nevinim rtvama

Poseban osje}aj za `rtve genocida - U povijesti ~ovje~anstva sve civi-lizacije i kulture imale su posebanosje}aj prema pokojnima, ali pose-bno treba imati osje}aj prema rt-vama genocida i rtvama neprave-dnog rata.

Zato sam prvi put do{ao u Po-to~are da ovim nevinim `rtvamaizrazim po{tovanje, ali i svim ne-vinim `rtvama - kazao je prilikomposjete Srebrenici kardinal VinkoPulji}, nadbiskup vrhbosanski.

Kardinal Vinko Pulji}, nadbiskup vrhbosanski

Stjepan Mesi}

Oni koji su ovo u~inilinemaju pravo na ivot- Svi oni koji su sudjelovali u za-povijedanju ili izvr{avanju sre-breni~kog zlo~ina moraju seizvesti pred lice pravde. Ja samina~e protiv smrtne kazne, alioni koji su ovo u~inili nemajupravo na `ivot - izjavio je StjepanMesi}, predsjednik Hrvatske.

Mesi}: Moraju se kazniti

Kolin Farel

Osje}aj boli i gubitka- Bilo mi je zlo nakon posjeteSrebrenici. Te{ko je opisatikoliko su o~ito zrak i tlo zatr-ovani ubistvom osam hiljadaljudi u jednom danu. Zaistadobijete osje}aj boli i gubitka.Tu`an sam, zaista sam tu`an,izjavio je irski glumac KolinFarel nakon posjete Srebrenici.

Farel: Zatrovani i zrak i tlo

Karla del Ponte, biv{a ha{ka tu`iteljica

Zaslu ili su najve}e kazne- Uspjeli smo dokazati da je po~injengenocid u Srebrenici, da je silovanjekori{teno kao sredstvo terora i da je tozlo~in protiv ~ovje~nosti. Odgovorniza neke od najgorih zlo~ina po~inje-nih tokom pro{log stolje}a zaslu`ili sunajve}u kaznu - izjavila je Karla delPonte, biv{a glavna tu`iteljica Ha{kogtribunala. Del Ponte: Najgori zlo~in