1

SSSSSSSSppppppppoooooooommmmmmmmeeeeeeeennnnnnnniiiiiiiikkkkkkkk pppppppprrrrrrrriiiiiiiirrrrrrrrooooooooddddddddeeeeeeee SSSSSSSSkkkkkkkkaaaaaaaakkkkkkkkaaaaaaaavvvvvvvvaaaaaaaacccccccc

PPllaann uupprraavvlljjaannjjaa ZZaa ppeerriioodd 22001111--22002211.. ggooddiinnaa

Juli 2011.

2

UVOD

SSaaddrraajj ii ssttrruukkttuurraa PPllaannaa uupprraavvlljjaannjjaa ssuu pprriillaaggooeennii ooddrreeddbbaammaa ZZaakkoonnaa oo pprrooggllaaeennjjuu SSppoommeenniikkaa pprriirrooddee SSkkaakkaavvaacc,, PPrraavviillnniikkaa oo ssaaddrraajjuu ii nnaaiinnuu iizzrraaddee PPllaannaa uupprraavvlljjaannjjaa zzaattiieenniimm ppooddrruujjiimmaa FFBBiiHH kkaaoo ii pprraavviilliimmaa,, kkoojjaa jjee pprrooppiissaallaa MMeeuunnaarrooddnnaa uunniijjaa zzaa kkoonnzzeerrvvaacciijjuu pprriirrooddee ((IInntteerrnnaattiioonnaall UUnniioonn ffoorr NNaattuurree CCoonnsseerrvvaattiioonn -- IIUUCCNN)).. PPrreemmaa ddeeffiinniicciijjii MMeeuunnaarrooddnnee uunniijjee zzaa kkoonnzzeerrvvaacciijjuu pprriirrooddee ((IIUUCCNN,, ssttrr..4411)),, ppllaann uupprraavvlljjaannjjaa jjee iinnssttrruummeenntt kkoojjiimm ssee uukkaazzuujjee nnaa ttoo kkaakkoo ppooddrruujjee ttrreebbaa ttiittiittii,, kkoorriissttiittii,, rraazzvviijjaattii ii nnjjiimmee uupprraavvlljjaattii .. PPllaann uupprraavvlljjaannjjaa ssee zzaassnniivvaa nnaa ppoossttoojjeeeemm ssttaannjjuu zzaattiieennoogg ppooddrruujjaa;; nnjjiimmee ssee ooppiissuujjee zzaattiieennoo ppooddrruujjee ii nnjjeeggoovvee pprriirrooddnnee ssppeecciiffiinnoossttii ii ppoossttoojjeeee kkuullttuurrnnoo--hhiissttoorriijjsskkoo nnaasslliijjeeee,, oossllaannjjaajjuuii ssee nnaa rreezzuullttaattee pprrooccjjeennee ii rreezzuullttaattee tteerreennsskkiihh iissttrraaiivvaannjjaa.. PPoorreedd ttooggaa,, uu PPllaannuu ssee ooppiissuujjuu ii vvrreeddnnuujjuu ppoottrreebbee ii uuggrrooaavvaajjuuii ffaakkttoorrii,, kkoojjii ssee mmoogguu ppoojjaavviittii uu zzaattiieennoomm ppooddrruujjuu.. PPrriipprreemmaa oovvoogg ddookkuummeennttaa pprroollaa jjee kkrroozz vviiee rraazzvvoojjnniihh ffaazzaa.. UU ppeerriioodduu 22000077.. ddoo 22000099.. ggooddiinnee,, zzaa ppoottrreebbee iiddeennttiiffiikkaacciijjee pprroobblleemmaa,, ddeeffiinniirraannjjaa cciilljjeevvaa ii ppoolliittiikkee uupprraavvlljjaannjjaa ii kkrreeiirraannjjaa dduuggoorroonnee vviizziijjee,, vvrreennoo jjee pprriikkuupplljjaannjjee ppooddaattaakkaa,, aannaalliizzuu ppoossttoojjeeeegg ddoossttuuppnnoogg lliitteerraattuurrnnoogg ffoonnddaa ii iissttrraaiivvaannjjaa ddiirreekkttnnoo nnaa tteerreennuu.. NNaa bbaazzii ddoobbiivveenniihh rreezzuullttaattaa ii vvllaassttiittiihh iisskkuussttaavvaa rraaddnnoogg ttiimmaa,, iizzrraaeenn jjee ffiinnaallnnii ddookkuummeenntt,, kkoojjii jjee oobbuuhhvvaattiioo ppaarraammeettrree kkoojjii ssuu bbiillii ddeeffiinniirraannii pprroojjeekkttnniimm zzaaddaattkkoomm.. NNoovviimm FFeeddeerraallnniimm pprraavviillnniikkoomm oo ssaaddrraajjuu ii nnaaiinnuu iizzrraaddee ppllaannaa uupprraavvlljjaannjjaa zzaattiieenniimm ppooddrruujjiimmaa,, pprrooppiissaannee ssuu oossnnoovvnnee ssmmjjeerrnniiccee zzaa ssaaddrraajj ii ssttrruukkttuurruu ppllaannoovvaa uupprraavvlljjaannjjaa,, zzbboogg eeggaa jjee nnaa pprreetthhooddnnoojj vveerrzziijjii ddookkuummeennttaa bbiilloo nneeoopphhooddnnoo iizzvvrriittii ooddrreeeennee ddooppuunnee.. UUeeee uu iizzrraaddii PPllaannaa zzaaiinntteerreessiirraanniihh pprreeddssttaavvnniikkaa ssttrruunnee ii iirree jjaavvnnoossttii ((ooppiinnee,, jjaavvnnee iinnssttiittuucciijjee,, mmjjeessnnee zzaajjeeddnniiccee,, rreeggiioonnaallnnee ii llookkaallnnee nneevvllaaddiinnee oorrggaanniizzaacciijjee ii uuddrruueennjjaa,, oobbrraazzoovvnnee iinnssttiittuucciijjee ii ppoojjeeddiinnccii)),, oobbeezzbbiijjeeeennoo jjee kkrroozz ttrrii ppllaannsskkee ssttrruunnee rraaddiioonniiccee nnaa kkoojjiimmaa ssuu,, nnaakkoonn pprreezzeennttaacciijjaa rraaddnniihh vveerrzziijjaa ppllaannaa uupprraavvlljjaannjjaa,, pprriissuuttnnii mmooggllii ddaavvaattii kkoommeennttaarree ii ssuuggeessttiijjee ii uueessttvvoovvaattii uu kkrreeiirraannjjuu zzaajjeeddnniikkiihh zzaakklljjuuaakkaa.. FFiinnaallnnaa vveerrzziijjaa PPllaannaa uupprraavvlljjaannjjaa jjee uurraaeennaa nnaakkoonn ddeettaalljjnniihh aannaalliizzaa ssvviihh iizznniijjeettiihh pprriijjeeddllooggaa ii kkoommeennttaarraa.. PPllaann uupprraavvlljjaannjjaa ssee ddoonnoossii nnaa ppeerriioodd oodd ddeesseett ggooddiinnaa,, ttee ssee oobbaavvlljjaa rreevviizziijjaa PPllaannaa uupprraavvlljjaannjjaa zzaattiieenniimm ppooddrruujjeemm nnaa nnaaiinn ii uu ppoossttuuppkkuu kkoojjii jjee pprrooppiissaann zzaa nnjjeeggoovvoo ddoonnooeennjjee.. NNaakkoonn iisstteekkaa rraazzddoobblljjaa oodd ppeett ggooddiinnaa ssee aannaalliizziirraa pprroovvooeennjjee ggooddiinnjjiihh pprrooggrraammaa zzaattiittee,, oouuvvaannjjaa ii kkoorriitteennjjaa zzaattiieennoogg ppooddrruujjaa,, pprrooccjjeennaa uukkuuppnniihh eeffeekkaattaa PPllaannaa uupprraavvlljjaannjjaa zzaattiieenniimm ppooddrruujjeemm,, ttee ssee ppoo ppoottrreebbii,, oobbaavvlljjaajjuu iizzmmjjeennee ii ddooppuunnee PPllaannaa.. PPrriilliikkoomm iizzrraaddee PPllaannaa uupprraavvlljjaannjjaa kkoorriitteenn jjee PPrroossttoorrnnii ppllaann ppoosseebbnnoogg ppooddrruujjaa pprriirrooddnnoogg nnaasslliijjeeaa VVooddooppaadd SSkkaakkaavvaacc kkoojjii jjee uussvvoojjiillaa SSkkuuppttiinnaa KKaannttoonnaa uu sseepptteemmbbrruu 22000099..ggooddiinnee ((SSll..nnoovviinnee KKSS bbrr..2222//0099)),, ttee ddooddaattnnee eekkssppeerrttiizzee kkoojjee ssuu zzaa ttee ppoottrreebbee uurraaeennee:: HHiiddrrooggeeoollookkee kkaarraakktteerriissttiikkee ii zzaattiittaa vvooddnnoogg ppooddrruujjaa pprriirrooddnnoogg nnaasslliijjeeaa VVooddooppaadd SSkkaakkaavvaacc,, AAnnaalliizzaa zzddrraavvssttvveennoogg ssttaannjjaa uummaa ppooddrruujjaa pprriirrooddnnoogg nnaasslliijjeeaa VVooddooppaadd SSkkaakkaavvaacc ii OOppttiimmaallnnaa eekkoollookkaa ssttrruukkttuurraa ppooppuullaacciijjaa ffaauunnee nnaa ppooddrruujjuu pprriirrooddnnoogg nnaasslliijjeeaa VVooddooppaadd SSkkaakkaavvaacc..

3

PPllaann uupprraavvlljjaannjjaa SSppoommeenniikkoomm pprriirrooddee SSkkaakkaavvaacc jjee kkoonncciippiirraann uu ttrrii ppooggllaavvlljjaa.. PPrrvvoo ppooggllaavvlljjee ssee ooddnnoossii nnaa cciilljjeevvee ii ppoolliittiikkuu uupprraavvlljjaannjjaa ppooddrruujjeemm aa ssaa ppoottppooggllaavvlljjiimmaa:: SSvvrrhhaa,, ffuunnkkcciijjee ii cciilljjeevvii SSppoommeenniikkaa pprriirrooddee SSkkaakkaavvaacc ii PPoolliittiikkaa uupprraavvlljjaannjjaa SSppoommeenniikkoomm pprriirrooddee SSkkaakkaavvaacc.. DDrruuggoo ppooggllaavvlljjee ttrreettiirraa ssmmjjeerrnniiccee ooddrriivvoogg uupprraavvlljjaannjjaa ssaa zzaasseebbnniimm ppoottppooggllaavvlljjiimmaa:: OOccjjeennaa ssttaannjjaa SSppoommeenniikkaa pprriirrooddee SSkkaakkaavvaacc ii uuttjjeeccaajjnnoogg ppooddrruujjaa,, KKoonncceepptt zzaattiittee cciijjeelloogg ppooddrruujjaa ii ppoojjeeddiinniihh zzoonnaa,, NNaaiinnii pprraaeennjjaa ssttaannjjaa SSppoommeenniikkaa pprriirrooddee SSkkaakkaavvaacc ii nnjjeeggoovviihh vvrriijjeeddnnoossttii,, UUpprraavvlljjaannjjee ppoojjeeddiinniimm pprriirrooddnniimm ii kkuullttuurrnniimm vvrriijjeeddnnoossttiimmaa ii rreessuurrssiimmaa SSppoommeenniikkaa pprriirrooddee ,, RRaazzvvoojj ii uuvvjjeettii rraazzvvoojjaa ddooppuutteenniihh ddjjeellaattnnoossttii uu ppoojjeeddiinniimm zzoonnaammaa ,, SSmmjjeerrnniiccee zzaa iizzgglleedd oobbjjeekkaattaa nnaa ppooddrruujjuu SSkkaakkaavvccaa,, PPoovveezziivvaannjjee SSppoommeenniikkaa pprriirrooddee SSkkaakkaavvaacc ssaa ssuussjjeeddnniimm ppooddrruujjiimmaa ii UUttjjeeccaajj SSppoommeenniikkaa pprriirrooddee SSkkaakkaavvaacc nnaa ookkoollii ii ddrruuttvveennoo--ggoossppooddaarrsskkii kkoommppeekkss.. TTrreeii ddiioo -- SSmmjjeerrnniiccee zzaa rreeaalliizzaacciijjuu PPllaannaa uupprraavvlljjaannjjaa ssee ooddnnoossii nnaa pprroossttoorrnnoo--vvrreemmeennsskkuu ddiinnaammiikkuu ii pprraatteeee eekkoonnoommsskkee aassppeekkttee rreeaalliizzaacciijjee pprreeddvviieenniihh ssmmjjeerrnniiccaa.. DDeettaalljjnniijjee sseeggmmeennttnnee aannaalliizzee ssaaddrraannee ssuu uu ppoottppooggllaavvlljjiimmaa:: RRaazzvvoojj PPllaannaa uupprraavvlljjaannjjaa kkrroozz aakkttiivvnnoossttii ppoo ggooddiinnaammaa,, NNaaiinn ii iizzvvoorrii ffiinnaannssiirraannjjaa,, TTrrookkoovvii rreeaalliizzaacciijjee ppllaannaa ii IInnssttiittuucciioonnaallnnaa ssttrruukkttuurraa ii nnoossiitteelljj aakkttiivvnnoossttii uu uupprraavvlljjaannjjuu SSppoommeenniikkaa pprriirrooddee SSkkaakkaavvaacc..

4

I. CILJEVI I POLITIKA UPRAVLJANJA SPOMENIKOM PRIRODE SKAKAVAC

I.1. SVRHA UPRAVLJANJA SPOMENIKOM PRIRODE SKAKAVAC

Skuptina Kantona Sarajevo je 25.04.2002.godine proglasila ire podruje vodopada Skakavac treom kategorijom prirodnog dobra pod nazivom Spomenik prirode. Odlukom o proglaenju ireg podruja vodopada Skakavac Spomenikom prirode, koja je 2010.godine preimenovana u Zakon (Sl.novine KS br.11/10), proglaena je zatita prostora u obuhvatu od 1430,70 ha. Propisom o zatiti definirane su granice, zoniranje prostora (zavisno od stepena zatite), kao i koritenje i upravljanje prostorom. Utvrene su tri zone zatite i to: Prva (nukleus) povrine 460,80 ha Druga (pufer) povrine 616,90 ha i Trea (tranzicijska zona) povrine 353,00 ha. Po definiciji Spomenik prirode je povrina koja sadri jedan, ili vie, specifinih prirodnih ili prirodno/kulturnih odlika koje su od izuzetne vrijednosti usljed nasljeene rijetkosti, reprezentativnosti ili estetskih kvaliteta ili kulturnog znaaja. Na osnovu utvrenih prirodnih vrijednosti na podruju spomenika prirode Skakavac moe se zakljuiti da uspostava ovog zatienog podruja ima svrhu: ouvanja postojeih i unapreenje zatite svih elemenata fizikogeografskog i biolokog

diverziteta u zoni zatienog podruja, razvoja i unapreenja ekoturistikih potencijala opina Stari grad, Centar, Vogoa i Ilija i

ireg podruja - Kantona Sarajevo na razini organiziranih i planskih turistikih posjeta koje imaju sportsko-rekreativni i edukacioni karakter, a u koje su, istovremeno, ukljueni i kulturni elementi ireg podruja.

samoodrivog razvoja lokalne zajednice u smislu aktivnog uea lokalnog stanovnitva u odravanju i unapreenju funkcioniranja zatienog podruja i njegovog daljeg turistikog promoviranja,

poveanja uea prihoda od ekoturizma na razini ukupne turistike privrede u Bosni i Hercegovini.

I.1.1. Osnovni ciljevi upravljanja Spomenikom prirode Skakavac OOssnnoovvnnii cciilljj ppllaannaa uupprraavvlljjaannjjaa zzaattiieenniimm ppooddrruujjeemm jjee pprreemmaa ssmmjjeerrnniiccaammaa pprrooppiissaanniimm oodd ssttrraannee IIUUCCNN,, uuttvvrriivvaannjjee uuvvjjeettaa,, rrjjeeeennjjaa,, nnaaiinnaa ii ppoossttuuppaakkaa zzaa uussppoossttaavvuu dduuggoorroonnoogg ssiisstteemmaa zzaattiittee bbiioollookkee rraazznnoolliikkoossttii,, vvrriijjeeddnnoossttii ppeejjzzaaaa ii ssiisstteemmaa uupprraavvlljjaannjjaa zzaattiieenniimm ppooddrruujjeemm,, nnaa nnaaeelliimmaa ooddrriivvoogg kkoorriitteennjjaa pprriirrooddnniihh,, kkuullttuurrnniihh ii ddrruuggiihh ddoobbaarraa.. U vezi sa navedenom definicijom, primarni smisao uspostave i upravljanja Spomenikom prirode Skakavac je osiguranje funkcionalne zatite svih visoko vrijednih elemenata postojeeg fizikogeografskog i biolokog diverziteta, kao i unapreenja njihove dalje zatite. Osim navedenog, jedan od osnovnih ciljeva upravljanja predstavlja i vrednovanje i koritenje prirodnih potencijala Spomenika prirode Skakavac u svrhu osiguranja samoodrivog razvoja,

5

kako zatienog podruja, tako i lokalne zajednice i uope ostvarivanja ekonomske dobiti kako bi se aktivnosti na zatiti novih prirodno vrijednih podruja dalje irile. Tabela 1. Osnovni ciljevi upravljanja Spomenikom prirode Skakavac

Vaan cilj upravljanja jeste ukljuenje Spomenika prirode Skakavac u mreu zatienih podruja Bosne i Hercegovine i na taj nain znaajno poveanje mogunosti organiziranih ekoturistikih aktivnosti na razini cijele Bosne i Hercegovine.

I.2. POLITIKA UPRAVLJANJA SPOMENIKOM PRIRODE SKAKAVAC

Upravljanje podrujem Spomenika prirode Skakavac na uravnoteenim osnova, od sutinskog je znaaja za ouvanje fizikogeografskog i biolokog diverziteta podruja, kao i socio-kulturnog naslijea u iroj regiji Kantona Sarajevo. Politika upravljanja Spomenikom prirode Skakavac se zasniva na sljedeim elementima: Ouvanje fizikogeografskog i biolokog diveziteta zatienog podruja, i njegove

neposredne uticajne zone, Dalje unapreenje mehanizama zatite prirodnih vrijednosti unutar zatienih zona i na

irem okolnom prostoru, Promoviranje prirodnih i socio-kulturnih vrijednosti Spomenika prirode, kao i njegovog

cijelog neposrednog utjecajnog podruja i ire regije, Odrivo koritenje postojeih resursa Spomenika prirode Skakavac za potrebe: recentnih

i buduih ekoturistikih posjeta, obrazovnih programa i naunih istraivanja,

CILJEVI UPRAVLJANJA po kategorijama

Ia Ib II III IV V VI

Nauno istraivanje 1 3 2 2 2 2 3

Zatita divljine 2 1 2 3 3 -- 2

Prezervacija vrsta i genetike raznolikosti 1 2 1 1 1 2 1

Odravanje usluga ekosistema 2 1 1 -- 1 2 1

Zatita specifinih prirodnih/kulturnih objekata

-- -- 2 1 3 1 3

Turizam i rekreacija -- 2 1 1 3 1 3

Obrazovanje -- -- 2 2 2 2 3

Odriva upoteba resursa iz prirodnih ekosistema

-- 3 3 -- 2 2 1

Odravanje kulturnih//tradicionalnih atributa

-- -- -- -- -- 1 2

Klju za III kategoriju: 1. Primarni cilj 2. Sekundarni cilj 3. Potencijalni primjenjivi cilj - Nije primjenjivo

6

Ostvarivanje odrivog razvoja lokalne zajednice koritenjem postojeih prirodnih resursa ovog zatienog podruja u skladu sa utvrenim planom koritenja i predloenim mjerama zatite.

I.2.1. Principi planiranja politike upravljanja na

podruju Spomenika prirode Skakavac Jedna od vrlo znaajnih uloga Spomenika prirode Skakavac je da ono bude graevni element u okviru iroke kantonalne skale, kao i nacionalne sheme i strategije za zatitu prirode. Planiranje treba ukljuiti razmatranje mogueg povezivanja u budunosti sa drugim zatienim podrujima u irem bioregionu, te u kreiranju koridora za divlje ivotinje. Ovo zatieno podruje e imati znatno veu strateku vrijednost za konzervaciju i uravnoteenu upotrebu prirodnih resursa, kada je ukljueno u regionalni pristup zatiti bioloke raznolikosti i u mozaik zatienih podruja. Takoer, je neophodno da sistem planiranja bude dovoljno fleksibilan da zadri postojee naine upotrebe zemljita i tradicionalne poljoprivredne proizvodnje uz uvjet da oni mogu podravati konzervaciju prirodnih vrijednosti.

I.2.2. Osnovni principi koji definiraju politiku upravljanja Spomenikom prirode Skakavac

U vezi sa navedenim opim pravilom za politiku upravljanja zatienim podrujima, organizacija IUCN je za kategoriju III Spomenik prirode predloila dvanaest temeljnih principa na kojima se treba bazirati politika upravljanja ovom kategorijom. 1. Konzervacija biodiverziteta i drugih prirodnih vrijednosti 2. Interakcija izmeu prirodnih vrijednosti i lokalne zajednice 3. Aktivno uee lokalnog stanovnitva u ekonomskim aktivnostima 4. Politika upravljanja treba biti voena u saradnji i uz pomo javnih institucija ija je nadlenost zatita okolia, lokalne zajednice, naunih institucija koje se bave istraivanjem biodiverziteta ili prirodnih procesa uope, obrazovnih ustanova, turistikih zajednica i sl. 5. Princip komenadmenta u upravljanju Spomenikom prirode Skakavac 6 . Efikasnost koja podrazumijeva iru drutvenu i posebno ekonomsku podrku, 7. Bazni princip u upravljanju Spomenikom prirode Skakavac ukljuuje primarnu zatitu najvanijih postojeih prirodnih elemenata. U ovom zatienom podruju primarni element zatite i budue restauracije je vodopad Skakavac i njegovo neposredno utjecajno podruje. 8. Kada postoji nepomirljiv sukob izmeu ciljeva upravljanja, prioritete treba dati

7

ouvanju baznih potencijala zatienog podruja. 9. Ekonomske aktivnosti koje se oslanjaju na funkcije Spomenika prirode Skakavac optimalno trebaju biti locirane u zoni izvan zona zatite. 10. Upravljanje Spomenikom prirode Skakavac treba biti poslovno orijentirano i na najvioj profesionalnoj razini. 11. Politika upravljanja koju provodi upravlja treba biti fleksibilna i adaptivna, ali ne smije znaajnije odstupati od smjernica koje su zacrtane u Planu upravljanja. 12. Uspjeh upravljanja Spomenikom prirode Skakavac treba biti mjeren ekolokim i socijalnim pokazateljima.

II. SMJERNICE ZA ODRIVO UPRAVLJANJE

SPOMENIKOM PRIRODE SKAKAVAC

IIII..11.. SSTTAANNJJEE ZZAATTIIEENNOOGG II UUTTJJEECCAAJJNNOOGG PPOODDRRUUJJAA

SSPPOOMMEENNIIKKAA PPRRIIRROODDEE SSKKAAKKAAVVAACC

Ocjena stanja zatienog i utjecajnog podruja podrazumijeva sintetsku analizu svih prirodnih vrijednosti, na osnovu kojih je zatieno podruje Skakavac proglaeno Spomenikom prirode, koja je sadrana u Studiji valorizacije prirodnih vrijednosti istraivanog podruja, dopunjenu sa elaboracijom stanja po pojedinim sektorima relevantnim za zatieno podruje (umarstvo, poljoprivreda, stoarstvo, ribarstvo, lovstvo, turizam, infrastruktura i socio-ekonomski status), datu od strane referentnih eksperata.

II.1.1. Ocjena stanja zatienog podruja

Podruje Skakavac smjeteno je u luku Perakog potoka sa pritokama, sa desne dolinske strane Jasikovicom i Jasikovakim potokom, te Suicom, iji tokovi uviru u konveksnu stranu Perakog potoka.Po obliku ovaj prostor izgleda kao potkovica ili amfiteatar otvoren prema zapadu i jugozapadu u pravcu oticanja Vogoansko-perake rijeke. Amfiteatar je omeen sa sjeverne, istone i june strane viim reljefom koji se uzdie i do 1.500 m; Bukovik 1.532 m; Raljevo Brdo 1.492 m na jugoistoku, Vranjske Stijene 1.401 m na istoku; Preke ravni 1386 m na sjeveroistoku, Stojne stijene sa Nebeinom 1.416 m na sjeveru, te Uevice na zapadu 1.393 m.

Po omeenim konturama, zatieno podruje ima oblik poligona koji prelazi u elipsu sa duom osovinom u pravcu istok - zapad u duini od 5 km, i kraim sjever - jug, dugom 44 km.

Geoloko-petrografske karakteristike

U svim strukturno-facijalnim jedinicama dominiraju formacije donjeg i srednjeg trijasa. Osim trijasa, na pojedinim mjestima su prisutne i kreda i jura te miocen i kvartar.

8

Geomorfoloke karakteristike

U orografskom pogledu istraivani prostor je veoma heterogen. ine ga brojni vrhovi, esto piramidalni, doline, kanjoni, klisure, usjeci i vrtae. Ravnih terena je veoma malo. Teren je veoma ispresijecan. Padine najviih vrhova konvergiraju prema Nahorevu i Koevskom potoku na zapadnu te prema Perakom potoku na sjeveru. Istraivani prostor ine brojni vrhovi. Najvii je Bukovik (1.532 m), zatim Crepoljsko brdo (1.525 m), koji sa Kozjaom (1.500 m) predstavlja jednu cjelinu. Sjeverne padine ovih vrhova su veoma strme i padaju prema Perakom potoku. Veoma su esti i vrtaasti oblici reljefa.

Na ovom prostoru registrirani su i mnogi prirodni geomorfoloki fenomeni. To su stijene, peine, klisure, kanjoni i krke konfiguracije. Od klisura i kanjona najznaajniji su klisure Babinog potoka, Stublinskog potoka, Perakog potoka, Suice, Jasikovice i drugih, uglavnom kraih vodotoka. Od stijena i peina, svojom kofiguracijom i ouvanou su sa najveim vrijednostima: Skakavac, ue potoka Skakavac, Crvene stijene, Keina stijena, Suica, Bijela stijena, Vranjska stijena, Uevica, Kozjaa, te neki drugi, uglavnom manji objekti. Svi ovi geomorfoloki sistemi imaju izuzetno visoku indikatorsku vrijetnost u kategorizaciji specifinih biotopa, kao i evaluaciji prirodnih vrijednosti datog prostora.

Klimatske karakteristike

Klima ovog prostora je umjereno-kontinentalna sa snanim utjecajem odreenih varijanti planinske klime. Osim toga, specifian poloaj ovog prostora uvjetovao je i znatan utjecaj tipine kontinentalne klime, naroito na sjeveroistonom dijelu prostora, te utjecaja morskih struja i submediteranske klime na junim padinama ovog terena.

Hidrografske karakteristike

U hidrografskom pogledu istraivani prostor je veoma specifian. Na tu osobitost imali su uticaja brojni faktori. Pored reljefa, najznaajniji u determinaciji hidrografske mree su geoloka podloga, tip zemljita, pravac pruanja veih hidrosistema, te biljni pokrov.

I pored brojnih krkih oblika reljefa i propusnosti geoloke podloge, na ovom prostoru su brojni izvori, potoci, manje rijeice i ponori. Od izvora najznaajniji su: Bukovik, vrela ispod Bukovika, vrela ispod brda Crepoljsko, izvori ispod Han-Toplica, ispod Vranjske stijene, Vukinjaa izvori, Stupline i mnogi drugi. Mnogi od njih su tipini krki, sa ponorima i ponovnim pojavljivanjem na povrini.

Od potoka najvei su Peraki, Babin potok, potok Suica, koji ine rijeku Vogou, desnu pritoku rijeke Bosne. Peraki potok ini glavni hidrografski kostur ovog podruja. Nizvodno od lokaliteta Perca, ovaj potok prelazi u rijeicu Vogou, a uzvodno ide sve do Bludne ravni ispod Crnog vrha gdje nastaje iz vie "pitalina" koje se cijede iz manjih tresetita u zoni tamnih etinarskih uma.

9

Najveu prirodnu vrijednost cijelog zatienog podruja ima vvooddooppaadd SSkkaakkaavvaacc, koji je sa relativnom visinom od 98 m jedan od najveih u Bosni i Hercegovini. Izvor Skakavca je ispod Bukovika, najvieg vrha na ovom podruju. Malom potoku se usput priduuje i vie manjih izvora, koji ubrzo zatim formiraju dosta jak i hladan potok Skakavac, koji se sputa niz strmi teren sve do nekadanjeg planinarskog doma "Skakavac", kada se umiruje i nastavlja put do stijene nekoliko stotina metara dalje. Sa aspekta svojih hidrogeomorfolokih karakteristika, visokih floristikih i faunistikih vrijednosti, a naroito vrijednosti neponovljivih ekosistema i pejzanih osobenosti, ovaj kompleksni ekosistem ima neporocjenjive vrijednosti, te je kao takav odreen kao nukleus ovog zatienog podruja, odnosno postavljen je u centar aktivnosti odrive zatite i prihvatljivog upravljanja. Na osnovu brojnih terenskih opservacija i analize postojeih literaturnih podataka o kvaliteti voda predmetnih vodotoka i stanju okolia moe se konstatirati da je postojee stanje vodopada Skakavac i neposrednog okolnog podruja zadovoljavajue. Meutim, recentno su, u odreenoj manjoj mjeri, prisutni elementi antropogenog pritiska kroz odreena oneienja. Potpune i svrsishodne mjere zatite i ouvanja vodopada Skakavac mogue je planirati i realizirati samo pod uvjetom da se izvri uklanjanje svih potencijalnih izvora oneienja u neposrednom slivnom podruju potoka i vodopada Skakavac, a prije svih planinarskog doma i njegovih pomonih objekata, kao i stambenog i pomonih objekata koji se nalaze uz vodopad. Za ocjenu postojeeg stanja Vodopada Skakavac neophodno je izvriti instrumentalna mjerenja i odreivanje fiziko-hemijskih karakteristika vode po hidrolokim sezonama, kao i mineroloko-petrografsku analizu i stabilnost stijenskih masa samog vodopada. Potrebno je, takoer, izvriti detaljnu kvalitativno-kvantitativnu vegetacijsku analizu du neposredne padinske strane vodopada do korita Perakog potoka, kako bi se dobila tana predodba nultog vegetacijskog stanja, kao jedne od najznaajnijih osnova za ocjenu postojeeg, kao i budueg praenja stanja vodopada Skakavac.

Biogeografske karakteristike

Relativno izraen stepen heterogenosti prirodnih faktora (geoloke podloge, tipova tala, reljefa, hidrografske mree, ekoklime, te drugih faktora) uvjetovao je razvoj veoma bogatog ivog svijeta i brojnih ivotnih zajednica.

Ovo podruje ima veoma visok stepen bioloke raznolikosti. Ovdje je registrirano vie od 1.500 vrsta viih biljaka. O broju algi, gljiva, ivotinja, posebno insekata, te niih oblika i formi organizacije ivota takorei i nema potpuno egzaktnih podataka. Osnovano se pretpostavlja da su te vrijednosti veoma visoke.

Tu su i brojni predstavnici faune - sisara, ptica, gmizavaca, vodozemaca, mekuaca, insekata i mnogih grupa ivotinja sa niim stepenom organizacije.

10

Biljni svijet - flora

Specifian poloaj, klimatske prilike, geoloka podloga, tipovi zemljita, odnos ovog prostora i njegov poloaj u sistemu planina kontinentalnih Dinarida, (izraena je posebna orogeneza, te pedogeneza i singeneza) kao i utjecaj antropogenog faktora uvjetovao je i niz floristikih, vegetacijskih i ekolokih specifinosti.

U sastavu flore i vegetacije ovog prostora konstatirano je oko 1.500 vrsta vaskularnih biljaka. Biljnogeografskom analizom utvren je visok procent vrsta endeminog karaktera - dinarskog, balkanskog i jugoistonoevropskog rasprostranjenja.

Balkanskom flornom elementu pripada oko 100 oblika. Nekim od njih kao to je Pancicia serbica nalazi se jedna od najsjevernijih granica rasprostranjenja. Ve na susjednoj planini Zvijezdi ova vrsta nije zabiljeena.

Biljnogeografska povezanost ovog prostora sa Apeninima, Karpatima i Alpima rezultirala je i pojavom niza vrsta balkansko-apeninskog i balkansko-alpskog flornog elementa. Iz ove biljnogeografske skupine utvreno je preko 50 taksona.

Povezanost sa planinama jugistonih Dinarida, te junoevropskih planina ostvarena je preko sistema populacija oko 30 taksona, koji imaju junoevropsko rasprostranjenje.

Osim toga, na ovom podruju utvreno je i prisustvo niza interesantnih i rijetkih vrsta biljaka koje imaju znaajnu ekoloku, fitocenoloku i biljnogeografsku dijagnostiku vrijednost.

Medicinska flora

itavo podruje veoma je bogato medicinskom florom. Ovdje raste nekoliko stotina ljekovitih, jestivih, aromatinih i vitaminskih biljaka.

Iz ove skupine treba navesti malinu Rubus idaeus, kupinu Rubus sp., divlje rue Rosa sp., kantarion uti Hypericum perforatum, H. quadrangulum, kantarion crveni Centaurium umbellatum, macinu travu ili odoljen Valeriana officinalis, V. montana, razne vrste metvice ili nane Mentha sp., ivicu Ajuga reptans, dobriicu Glechoma hederacea, majinu duicu Thymus sp., dubaac Teucrium chamaedrys, ivu travu Teucrium montanum, balkansku kruinu Rhamnus fallax, velebilje Atropa belladonna, naprstak Digitalis sp., kiprovinu Epilobium angustifolium, origano Origanum vulgare, suruicu Filipendula ulmaria, F. vulgaris, jagodu umsku Fragaria vesca, zlaticu Solidago virgaurea, gospin plat Alchemilla sp., verem Calamintha alpina, travu od srdobolje Potentilla erecta, travu od utrobice Gentiana asclepiade, i mnoge druge koje su ujedno i medonosne.

Medicinska flora svojom raznolikou, fizioloko-farmakolokim djelovanjem, te kvalitetom zdrave sirovine prua velike mogunosti u razvoju zdravstvenog i edukacionog turizma i pokretanja proizvodnje najireg spektra fitofarmaka. Dosadanja istraivanja medicinske flore na

11

ovom prostoru potvrdila su blizu 400 ljekovitih, jestivih, vitaminskih i aromatinih samoniklih biljaka.

Medonosna flora

Na ovom prostoru veoma je zastupljeno i razliito medonosno bilje. Idui od brdskog pojasa pa sve do u gorski i donji dio pretplaninskog pojasa, tokom godine se fenoloki smjenjuju brojne medonosne vrste od kojih su neke veoma pogodne ne samo za prirunu proizvodnju zdravog meda ve i za mnogo ozbiljniju proizvodnju ove dragocjene i zdrave hrane i lijeka.

Takorei, u toku vegetacione sezone, ne postoji niti jedan dan koji nije pokriven cvjetovima neke od medonosnih biljnih vrsta.

Idui od ranog proljea, tu su cvatovi podbjela Tussilago farfara, jagorevine ili jaglike Primula acaulis, visibabe Galanthus nivalis, drijena Cornus mas, afrana Crocus vernus, raznih vrsta vrba Salix sp., umarica Anemone nemorosa, mlaa Corydalis cava, zatim bijele ljubice Viola alba, mirisne ljubice Viola odorata, sve do pojave behara koji se prospe po kronjama trenje Prunus avium, jabuke Malus sylvestris, kruke Pyrus pyraster, trnjine Prunus avium, gloga Crataegus monogyna. Tu su i razne vrste rua Rosa canina, kupine Rubus fruticosus, maline Rubus idaeus, jagode Fragaria vesca i drugih. U isto vrijeme cvjetaju razliite vrste maslaka Taraxacum sp., prstenjka Bellis perennis, djeteline Trifolium sp., lucerke Medicago sp., medenika Melittis melisophyllum, razne vrste lipa Tilia sp., da bi u ljetnom periodu, pored nekih od ve pomenutih, svojim nektarom zamirisale i livadska kadulja Salvia pratensis, vrbolika Lythrum salicaria, zvonika Campanula patula, grahorica Vicia sp., grahor Lathyrus sp., zeina Centaurea jacea, suruica Filipendula vulgaris, gladiika Ononis spinosa, razne vrste metvica Mentha sp. i mnoge druge.

U gorskom i pretplaninskom pojasu, visoke medonosne vrijednosti imaju razne vrste majine duice Thymus sp., crni korijen Scorzonera rosea, kozija brada Tragopogon pratensis, Acinos alpinus, kiprovina Epilobium angustifolium, estoslavice Veronica sp., naprstak Digitalis sp., razne vrste encijana Gentiana sp., brojne petoprste Potentilla sp., lavlji zub Leontodon autumnalis, vrijesak Calluna vulgaris, pa sve do ujesen kada cvjetaju brojne vrste razbicviker-biljke Euphrasia sp., talije Parnasia palustris, mrazovca Colchicum autumnale i nekih drugih biljaka.

Sintaksonomski pregled biljnih zajednica istraivanih ekosistema

Detaljan pregled zajednica i vrsta dat je u Valorizaciji prirodnih vrijednosti podruja Skakavac. U ovom kontekstu izdvajamo slijedee: Vegetacija pretplaninskih rudina na kiselim tlima; Vegetacija higrofilnih vritina i acidofilnih livada; Vegetacija tamnih etinarskih uma; Vegetacija liarsko- listopadnih uma;Vegetacija ibljaka i ikara; Vegetacija ibljaka; Vegetacija svijetlih etinarskih uma; Vegetacija visokih zeleni; Vegetacija sjeina i poarita; Vegetacija bara i movara; Vegetacija oko izvora i potoka u gorskom i subalpinskom pojasu; Vegetacija u pukotinama stijena; Vegetacija sipara;

12

Vegetacija mezofilnih livada; Vegetacija termofilnih livada, kamenjarskih panjaka i kamenjara; Vegetacija higrofilnih livada; Tercijerna vegetacija. Na osnovu provedenih istraivanja o dominantnim ekosistemima i njihovoj vegetacijskoj raznolikosti moe se zakljuiti da najveu prostornu distribuciju i ekoloki znaaj u istraivanom podruju imaju umski i livadski ekosistemi. Ukupni broj umskih ekosistema je 10, s tim da dominira zajednica Abieti-Piceetalia koja se rasprostire na 379,9 ha. Pored nje znaajnije povrinsko rasprostranjenje imaju zajednice Abieti-Fagetum sa 193,6 ha , Fagetum montanum 175,6 ha i Ostryio-Fagenion 150,1 ha . Livadski ekosistemi su predstavljeni sa tri razliita tipa, meu kojima dominira zajednica Festuco-Agrostion sa 234,5 ha ili 16% od ukupne povrine. Tipovi ekosistema Spomenika prirode Skakavac

Tip ekosistema Povrina (ha) umski ekosistemi Abieti-Fagetum 193,558 Abieti-Piceetalia 366,962 Fagetum montanum 175,644 Ostryo-Fagenion 150,046 Piceetum abietis montanum 12,407 Piceo-Pinetum 13,105 Quercetum pubescentis daleschampi 70,982 Seslerio autumnalis-Ostryetum carpinifoliae 30,764 Seslerio-Ostryon 59,403 Seslerio-Ostryon (Aceri carpinetum orientalis) 82,835 Ukupno umski ekosistemi: 1155,71 Livadski ekosistemi Festuco-Agrostion 234,445 Arrhenatherion 25,084 Pancicion 8,465 Ukupno livadski ekosistemi: 267,99 Ukupno ekosistemi: 1423,70

ivotinjski svijet - fauna

Uporednom analizom podataka o biogeografskim karakteristikama pojedinih ekosistema i bioma (Matvejev, 1961; Lakui, 1981; Dizdarevi, Redi, 1997) moe se nedvojbeno tvrditi da se podruje Skakavca odlikuje i izuzetnom faunistikom raznovrsnou, to se naroito oituje u pojedinim skupinama organizama.

13

Ekosisteme tamnih etinarskih uma klase Vaccinio-Piceetea u faunistikom smislu karakterizira prisustvo slijedeih konzumenata: Sus scrofa, Vulpes vulpes, Canis lupus, Apodemus flavicola, A. silvaticus, a od ptica Regulus regulus, Turdus viscivarus, Parus cristatus, P. ater, Fringilla fringilla i mnoge druge. Gmizavci i vodozemci su u ovakvim biocenozama vrlo rijetki, ali se mogu sresti Vipera ursini, V. berus, Lacerta vivipara, Salamandra atra, Triturus vulgaris, i dr.

U ekosistemima mezofilnih liarsko-listopadnih uma, ibljaka i ikara nalaze stanite brojne vrste sisara kao to su lisica, krtica, je, jazavac, zec, obini puh, umski mi, divlja svinja, srnda itd. Meu pticama se najeim pojavljivanjem istiu crvenda Erithrocus rubeculus, siva sjenica, drozd pjeva Turdus ericotorum, obian brgljez Sitta europaea, jastreb miar Buteo buteo, crni kos Tardus merula i dr. Od gmizavaca konstatirano je prisustvo vrsta Lacerta agilis, Coluber sp. i Anguis fragilis, a od vodozemaca abe Hyla arborea i Rana agilis.

Bogata je i entomofauna: Papilio machaon, Saturnia pavonia, Lymantria dispar, niz vrsta strizibuba i skakavaca.

Termofilne liarsko-listopadne zajednice, (znaajno su zastupljene na ovom prostoru,) karakterizira nejee pojavljivanje slijedeih vrsta: jazavac Meles meles, je Erinaceus europaeus, lisica, djetli Dendrocopus syriacus, kobac Accipiter brevipes, zelena una Picus viridis, golub Columba livia, svraka Pica pica, avka Coleum monedula. Od gmizavaca u ovim ekosistemima su najbrojniji guteri Lacerta viridis i L. muralis, poskok Vipera amodites i druge vrste. U ovim tipovima umskih zajednica brojne su populacije razliitih vrsta insekata, meu kojima su najee obini mrav Myrmica ruginoides, brojne vrste iz skupine Lepidoptera (Saturnia sp., Papilio sp.), jelenak Lucanus cervus te strizibube iz roda Cerambyx. U tlu se mogu nai brojne vrste iz skupina Colembolla, Symphilla i Pauropoda (Cvijovi, 1984).

Ekosisteme higrofilnih uma na podruju Skakavca karakterizira, pored ostalih, prisustvo brojnih vrsta insekata prilagoenih uvjetima poviene vlanosti stanita.

Livadske ekosisteme karakterizira posebna faunistika slika. Dinamika osnovnih ekolokih faktora uvjetuje visok stepen biodiverziteta zoocenoza. ivotinjska naselja na subalpinskim livadama ine najee vrste Montifringilla nivalis, Anthus spinoletta, Falco tinunculus, Gyps fulvus, Carduelis canabina, Corvus cornix iz naselja ptica. Zbog surovosti ekoklimatskih uvjeta vrste sisara nisu brojne, ali u vegetacijskom periodu ove vrste dolaze iz susjednih ekosistema kao i vrste gmizavaca (Vipera ursini - macrops, Coronella austriaca i Lacerta viridis). U vrijeme duih kinih perioda pojavljuje se i u ovim tipovima ekosistema Salamandra atra. Razliite livadske ekosisteme donjih vegetacijskih pojaseva karakterizira brojno prisustvo vrsta iz naselja Orthoptera i Lepidoptera. U vegetacijskom periodu, brojne medonosne biljne vrste predstavljaju odlinu pelinju pau na iroko rasprostranjenim livadama istraivanog podruja.

Vodeni ekosistemi, su brojni na istraivanom podruju, obiluju kako iroko rasprostranjenim tako i endeminim vrstama Trichoptera, Plecoptera, Diptera i Ephemeroptera. Prema nalazima brojnih autora, cijelo podruje Dinarida karakterizira visoka brojnost endeminih vrsta insekata, ije je rasprostranjenje ogranieno na usko dinarsko podruje ili na ire podruje Balkana.

14

Ribe, odnosno populacije riba nisu posebno istraivane. Iako postoje brojni, ve pomenuti vodotoci, oni su veoma slabo ili nikako naseljeni ribljim populacijama. Kao to je ve reeno radi se o brzim planinskim potocima, ponornicama i slinim hidrostanitima koja nisu optimalna za razvoj ribljih vrsta. Od salmonida, tu je potona pastrmka Salmo trutta m. fario, a nizvodno od vodopada Skakavac u Perakom potoku i Vogoi lipljen Thymallus thymallus i mladica Huho hucho. Od ciprinida navode se kobalj Chondrostoma nasus, klen Leuciscus cephalus, te sapaa Barbus meridionalis, koje naseljavaju vode rijeke Vogoe.

Svijet gljiva fungia

Na istraivanom podruju je veoma raznovrstan. Visoka razina ukupne bioloke raznolikosti prostora Skakavca uvjetovala je razvoj mnotva predstavnika treeg carstva u okviru ivih organizama, jednog od najmanje poznatih u planetaranim razmjerama, carstva gljiva.

Od ranog proljea pa sve do u kasnu jesen, u umama, livadama i na obradivim povrinama rastu mnoge vrste makromiceta, meu kojima su veinom jestive i ljekovite, iako postoje i gljive sa istraenim fiziolokim djelovanjem, odnosno otrovne gljive kako se popularno zovu u narodu. Njihov broj je zanemarljiv u odnosu na brojne jestive gljive. Mnoge od njih imaju najviie nutricione vrijednosti.

Jo u rano proljee tu je martovka Hygrophorus marzuolus, urevaa Tricholoma georgii te i mnoge druge vrste ovog roda, jablanovaa Pholiota aegerita, paprena mlijenica Lactarius piperatus, smrak Morchela conica kao i druge vrste ove izuzetno djelotvorne i ukusne gljive, lisiarka Cantherulus cybarius. Kasnije se pojavljuju sunanica Macrolepiota procera, Coprinus comatus, zatim razne vrste peuraka - rudnjaa Psaliota campestris, velika peurka Psaliota macrospora, lipika Psaliota arvensis, umska peurka Psalliota silvicola, panjevka Hypholoma capnoides, razne vrste kolibia Collybia sp., vilin klinac Marasmius oreades, jesenke Lactarium deliciosus, krasnica Russula cyanoxantha, bukovaa Pleurotus ostreatus, brojne vrste iz roda vrganja, Boletus sp., srnjaa Hydnum imbricatum, puhare Lycoperdon sp, i mnoge druge.

Ne treba zaboraviti i na najee otrovnice - pupavke - Amanita citrina, A. phalloidies, Amanita verna, A. virosa, muhare Amanita muscaria i A. pantherina, olovasta rudoliska Entoloma lividum, cjepae Inocybe sp., razne vrste branjaa kao to je Clitocybe dealbata, C. cerussata, bljuvara Russula emetica, ludara Boletus satanas i neke druge.

II.1.2. Ocjena stanja utjecajnog podruja Utjecajno podruje Spomenika prirode Skakavac se moe definirati sa aspekta postojanja veza izmeu pojedinih parametara prirodne sredine unutar i izvan zatienog podruja: ddiirreekkttnniihh vveezzaa (neposredna utjecajna zona) od desetak kvadratnih kilometara - za geoloke,

geomorfoloke i pedogenetske procese i vegetacijsko variranje, iinnddiirreekkttnniihh vveezzaa do vie desetina kvadratnih kilometara - za hidroloke objekte, kvalitet

zraka, migratorne vrste faune i sl.

15

IIII..11..22..11.. NNeeppoossrreeddnnaa uuttjjeeccaajjnnaa zzoonnaa zzaattiieennoogg ppooddrruujjaa ssaa aassppeekkttaa pprriirrooddnniihh ppootteenncciijjaallaa

Generalne kvalitativne karakteristike parametara fizikogeografskog i biolokog diverziteta u neposrednoj utjecajnoj zoni Spomenika prirode Skakavac imaju smanjene vrijednosti, uslijed pojaanih antropogenih pritisaka na njih:

- pojaana degradacija primarnih umskih ekosistema, posebno na parcelama koje su privatno vlasnitvo;

- manji indeks kvaliteta vode u vodotocima slivnog podruja Perakog potoka, zbog antropogenih pritisaka;

- izuzetak od navedenog ine slabo degradirani umski ekosistemi visoke zatitne vrijednosti, kojim gazduju Sarajevo-umed.o.o. Sarajevo.

IIII..11..22..22.. NNeeppoossrreeddnnaa uuttjjeeccaajjnnaa zzoonnaa zzaattiieennoogg ppooddrruujjaa ssaa aassppeekkttaa ddrruuttvveenniihh ppootteenncciijjaallaa

Sva naseljena mjesta, odnosno stanovnitvo koje ivi u njima putem direktnih ili indirektnih interesnih veza gravitiraju zatienom podruju. Konkretnije, u neposrednoj utjecajnoj zoni Spomenika prirode Skakavac nalaze se slijedea naselja: Gornji Moioci, Donji Moioci, Gvozdarevo, Via, Klakie, Ubare, Vrape, Vrbaki Gaj, Vidotina, Vidakovii, Koare, Stubline, Mandra i Vukinjaa. Sva naseljena mjesta su bila lokalnim asfaltnim ili makadamskim putevima povezana sa zatienim podrujem. Meutim, nekoliko mjesta su nenaseljena, jer ih je lokalno stanovnitvo napustilo tokom ratnog perioda. S obzirom da su navedena podruja i prije rata imala depopulacijska obiljeja i da su ih naseljavale stare skupine stanovnika, realno je za oekivati da e nekoliko takvih naselja koji se nalaze u FBiH (Klakie, Ubare, Vrbaki kraj i Vidakovii) ostati bez funkcije stalnih naselja i u buduem periodu. U preostalim naseljima, pored postojeih, prisutan je trend povremenog obilaska izbjeglog stanovnitva. Privredni sektor u smislu organizirane proizvodnje ili drugih privrednih aktivnosti u njima ne postoji. U naselju Nahorevo lokalno stanovnitvo je stimulisano za uzgoj krava i ovaca kao i za poljoprivrednu proizvodnju ekstenzivnog tipa, koja se sve vie razvija, tako da se viak proizvoda otkupljuje od strane zadruge, koja je formirana u naselju Nahorevo. S tim u vezi postoje povoljni preduvjeti, da se u zoni neposrednog utjecaja organizira stoarstvo tradicionalnog tipa i da se vri proizvodnja mlijenih i mesnih proizvoda prema prihvatljivim ekolokim standardima koja bi sainjavala dio ugostiteljske gastronomske ponude lokalnog stanovnitva. NNaa oossnnoovvuu iizznneesseenniihh ppookkaazzaatteelljjaa mmooee ssee kkoonnssttaattiirraattii,, ddaa uu nneeppoossrreeddnnoojj uuttjjeeccaajjnnoojj zzoonnii,, sshhooddnnoo vveelliiiinnii zzaattiieennoogg ppooddrruujjaa,, ppoossttoojjee ppoozziittiivvnnee ddeemmooggeeooggrraaffsskkee pprreettppoossttaavvkkee zzaa uussppjjeeaann rraazzvvoojj eekkoottuurriizzmmaa.. OOnnee ssee oogglleeddaajjuu,, pprriijjee ssvveeggaa,, kkrroozz uukkuuppnnii bbrroojj ssttaannoovvnniikkaa kkoojjii oommoogguuaavvaa ddaa ssee llookkaallnnoo ssttaannoovvnniittvvoo oorrggaanniizziirraa zzaa iizzvvrraavvaannjjee rraazzlliiiittiihh aakkttiivvnnoossttii zzaa ppoottrreebbee uupprraavviitteelljjaa,, ooddnnoossnnoo zzaa pprruuaannjjee rraazzlliiiittiihh vvrrssttaa uusslluuggaa zzaa ppoottrreebbee ppoossjjeettiillaaccaa zzaattiieennoomm ppooddrruujjuu.. PPoosseebbnnoo zznnaaaajjaann ppootteenncciijjaall pprreeddssttaavvlljjaajjuu pprroodduukkttii aauuttoohhttoonnoogg eekksstteennzziivvnnoogg ssttooaarrssttvvaa nnaa kkoojjiimmaa bbii ssee ddoobbrriimm ddiijjeelloomm ttrreebbaallaa bbaazziirraattii ggaassttrroonnoommsskkaa uuggoossttiitteelljjsskkaa ii mmaalloopprrooddaajjnnaa ppoonnuuddaa.. MMeeuuttiimm,, zzaa ssvveeoobbuuhhvvaattnnuu pprrooccjjeennuu ii aannaalliizzee ddeemmooggrraaffsskkiihh ppootteenncciijjaallaa,, nneeoopphhooddnnoo bbii bbiilloo ddaa ssee llookkaallnnoo ssttaannoovvnniittvvoo iissttrraaii ssaa aassppeekkaattaa oossnnoovvnniihh ddeemmooggrraaffsskkiihh ssttrruukkttuurraa,, aa pprriijjee ssvviihh bbiioollookkee,,

16

eekkoonnoommsskkee ii oobbrraazzoovvnnee,, kkaakkoo bbii ssee oossiimm kkvvaannttiittaattiivvnnoo mmooggllaa ii kkvvaalliittaattiivvnnoo pprroocciijjeenniittii llookkaallnnaa zzaajjeeddnniiccaa ii mmoogguunnoossttii nnjjiihhoovvoogg uukklljjuueennjjaa uu ssvvee ppootteenncciijjaallnnee rraazzvvoojjnnee pprroojjeekkttee. TTaakkooeerr,, jjee nneeoopphhooddnnoo iizzvvrriittii eedduucciirraannjjee llookkaallnnoogg ssttaannoovvnniittvvaa ssaa rraazzlliiiittiihh aassppeekkaattaa:: eekkoottuurriizzaamm,, uuggoossttiitteelljjssttvvoo,, ttrrggoovviinnaa,, uunnaapprreeeennjjee kkvvaalliitteettee ii ppoonnuuddee ssttooaarrsskkiihh mmlliijjeennoo--mmeessnniihh pprrooiizzvvooddaa.. NNaa oovvaajj nnaaiinn bbii ppoossttoojjeeii llookkaallnnii ddeemmooggrraaffsskkii ppootteenncciijjaall bbiioo mmaakkssiimmaallnnoo pprriipprreemmlljjeenn zzaa aakkttiivvnnoossttii kkoojjee ssuu nnaa ffoonnuu eekkoottuurriissttiikkiihh aakkttiivvnnoossttii kkoojjee pprroovvooddii uupprraavvaa zzaattiieennoogg ppooddrruujjaa..

IIII..11..22..33.. NNaasseelljjaa SSppoommeenniikkaa pprriirrooddee SSkkaakkaavvaacc Shodno opim prirodnim uvjetima, ira regija planine Ozren je praktino nenaseljena, odnosno postoji samo nekoliko manjih seoskih naselja sa stalnom funkcijom stanovanja. Unutar zatienog podruja registrirano je samo jedno naseljeno mjesto selo Luke, koje administrativno pripada opini Ilija, a funkcionalno je gravitiralo Vujoj Luci i Palama. Naselje praktino nema stalnu stambenu funkciju, jer je teko dostupno i bez napajanja strujom. Sistem vodosnadbijevanja je baziran na dovoenje vode iz okolnih nekaptiranih vrela. Broj stanovnika, prema popisu iz 1991. godine iznosio je svega 35 stanovnika, sa tendencijom kontinuiranog smanjenja stalnih stanovnika. Za naselje je povezano i oblinje lokalno groblje, koje je bilo u funkciji do poetka rata. Unutar obuhvata je registrirano nekoliko pojedinanih ili jedna manja grupacija nenaseljenih objekata seoskog tipa u podruju Jasikovca, kao i objekt planinarskog doma na Bukoviku i potpuno devastirani objekti planinarskog doma u zoni nukleusa uz potok Skakavac. U postratnom periodu naselje Luke, kao ni ostali pomenuti objekti stanovanja nisu stalno naseljeni. Konkretnije, tokom posljednjih nekoliko godina registrirani su samo kratkotrajni - jednodnevni do viednevnih boravaka lokalnog stanovnitva, koji su uglavnom u funkciji obilazaka i popravki nekadanjih stambenih objekata. Naselja su locirana u III zatitnoj zoni u kojoj su, shodno planiranim mjerama zatite, dozvoljene aktivnosti na sanaciji devastiranih stambenih i pomonih objekata, uz preferiranje njihovog autohtonog izgleda. Objekti Upravitelja nisu izgraeni, dok objekti devastiranog planinarskog doma treba ukloniti iz zone nukleusa.

IIII..22.. KKoonncceepptt zzaattiittee SSppoommeenniikkaa pprriirrooddee SSkkaakkaavvaacc Osnovni dokument kojim je odreen koncept, principi i naela za uspostavljanje efikasne zatite na cijelom podruju je Zakon o proglaenju Spomenika prirode Skakavac, kojim su definirane granice obuhvata, kategorija zatienog podruja, zoniranje prostora, mjere zatite, mogue intervencije u zatienom podruju, koritenje prirodnih resursa i politika upravljanja. Osnovni pristup u konceptu zatite treba biti komponentni, odnosno po pojedinanim elementima prirodnog diverziteta, koji istovremeno predstavljaju najvanije prirodne i motivske vrijednosti zatienog podruja i predmet su primarne zatite. Od elemenata fizikogeografskog diverziteta prisutni su geomorfoloki i hidroloki elementi. Najvaniji geomorfoloki element koji ima i hidroloki prefiks je vodopad Skakavac. Primarna zatita bbiioollookkoogg ddiivveerrzziitteettaa je dosta kompleksnija s obzirom da je predmet zatite iva komponenta prirodnog diverziteta, koja je viestruko osjetljivija na mnoge promjene u okoliu.

17

Shodno tome, strategiju zatite elemenata biodiverziteta potrebno je organizirati prema strukturi, na razini biljne i ivotinjske komponente, odnosno na razini flore odnosno vegetacije i faune u zatienom podruju. Jedna od primarnih metoda zatite flore, odnosno vegetacije jeste kkoonnzzeerrvvaacciijjaa pprriirrooddee.. Konzervacija biodiverziteta se moe sprovesti na dva naina:

u in situ uvjetima konzervacijski pristup baziran na ekosistemima

Druga konceptualna razina organizacije zatite unutar Spomenika prirode Skakavac se moe oznaiti kao kompleksno-zonalna. Ovaj koncept podrazumijeva organizaciju koncepta zatite prirodnih vrijednosti prema pojedinim zonama unutar zatienog podruja. Ovim konceptom primarna zatita prirodnih vrijednosti obavlja se u skladu sa preporukama baznog Elaborata za valorizaciju prirodnih vrijednosti Spomenika prirode Skakavac na pojedine zone koje su inkorporirane u pomenuti Zakon o proglaenju zatienog podruja. Prema tim odredbama, koncept zatite je baziran na razini dva seta aktivnosti:

mjere zatite, intervencije u zatienom podruju.

U okviru navedenih mjera zatite inkorporiran je ve opisani konzervacijski pristup zatiti prirodnih vrijednosti, ali se on provodi kompleksnim pristupom organizaciji zatite prirodnih vrijednosti unutar prostornih granica obuhvata pojedinih zona. S tim u vezi, koncept zatite je organiziran kao set integralnih mjera kojima se definiraju zabranjene aktivnosti po pojedinim zonama.

IIII..22..11.. PPrraaeennjjee ((mmoonniittoorriinngg)) ssttaannjjaa SSppoommeenniikkaa pprriirrooddee SSkkaakkaavvaacc Cilj monitoringa jeste ouvanje prirodnih vrijednosti i unapreenje zatite i konzervacije elemenata prirodnog diverziteta Spomenika prirode Skakavac. S tim u vezi, praenje opeg stanja prirodnog diverziteta je jedan od kljunih zadataka za proces odrivog razvoja Spomenika prirode Skakavac. Osnovni zadatak monitoringa jeste da se utvrdi uspjenost implementacije osnovnih razvojnih ciljeva, smjernica, zadataka i planiranih projekata koji su sadrani u Planu upravljanja, a odnose se na prirodni diverzitet. Rezultati monitoringa e takoer omoguiti pravovremeno reagiranje i preduzimanje odreenih mjera u onim segmentima Plana upravljanja gdje je dolo do problema u implementaciji odreenih planiranih aktivnosti uslijed ega vizija ouvanja i daljnjeg razvoja prirodnog diverziteta i osnovne funkcije zatienog podruja, ne mogu da se ostvare. Navedene problemske situacije se mogu pojaviti kao rezultat dva razliita uzroka:

da su dijelovi Plana upravljanja koji se odnose na zatitu i ouvanje prirodnog diverziteta koncepcijski i sadrajno dobro prilagoeni planiranim vizijama i ciljevima razvoja, ali se aktivnosti ne provode prema definiranim smjernicama;

da Plan upravljanja nije u potpunosti prilagoen realnim smjernicama za odrivi razvoj zatienog podruja, pa se javljaju objektivni problemi u procesu njegove implementacije.

U prvom sluaju se glavni razlozi neprovoenja plana mogu podijeliti u nekoliko nivoa:

18

uprava zatienog podruja, koja ne provodi plan upravljanja prema zacrtanim smjernicama zbog nedovoljne strunosti u radu, slabe opremljenosti, loe finansijske situacije institucije i sl.,

ope pogoranje ekonomske ili politike situacije, elementarne nepogode i sl.

Osnovni cilj koji je u strategiji razvoja dat za Spomenik prirode Skakavac je ouvanje i konzervacija prirodnih vrijednosti i unapreenje zatite elemenata prirodnog diverziteta zatienog podruja i neposredne utjecajne zone. S tim u vezi neophodno je primijeniti ve poznate metode stalnih komponentnih praenja prirodnih procesa i uspostaviti instrumentalni monitoring za iste. Za navedene potrebe su najbolje primjenljivi akcijski planovi, koji se odnose na komponentno praenje postojeeg stanja i unapreenje zatite elemenata prirodnog diverziteta Spomenika prirode Skakavac: 1. MMoonniittoorriinngg ggeeoommoorrffoollookkiihh ii hhiiddrroo--ggeeoommoorrffoollookkiihh oobbjjeekkaattaa, prije svih vodopada Skakavac. 2. Monitoring kvaliteta i zaliha voda eekkoohhiiddrroollookkii mmoonniittoorriinngg, 3. MMoonniittoorriinngg pprriimmaarrnniihh vveeggeettaacciijjsskkiihh eekkoossiisstteemmaa, posebno umskih, je jedna od najvanijih

aktivnosti koje se provode na zatiti biolokog diveziteta podruja. 4. Monitoring faune

Rezultat provedenih monitoringa bie prikupljanje i dostava podataka - Ministarstvu prostornog ureenja i zatite okolia Kantona Sarajevo, koje e zapoeti uspostavu centralizirane baze podataka o zatienim podrujima i njihovim aktivnostima.Za svaku navedenu aktivnost treba vriti edukaciju zaposlenika, koji e raditi monitoring na razini upravitelja zatienog podruja, dok se za monitoring procesa koji nisu dovoljno istraeni treba napraviti posebne programe istraivanja.

IIII..22..22.. UUpprraavvlljjaannjjee pprriirrooddnniimm vvrriijjeeddnnoossttiimmaa ii rreessuurrssiimmaa SSppoommeenniikkaa pprriirrooddee SSkkaakkaavvaacc

Na osnovu kategorije zatite, (definiranoj kroz Studiju valorizacije prirodnih potencijala istraivanog podruja) kao i koncepta zatite (koji je koncipiran ovim Planom), upravljanje prirodnim vrijednostima i resursima Spomenika prirode Skakavac, treba da se provodi na kkoommppoonneennttnnoomm ii kkoommpplleekkssnnoomm pprriissttuuppuu. Komponentni pristup podrazumijeva da se za svaki pojedinani element iz kompleksa prirodnog diverziteta razvija poseban upravljaki pristup, koji e omoguiti da se sprovodi njegova efikasna zatita i da istovremeno on bude u funkciji odrivog razvoja ovog podruja. Svakako da se, u ovako zacrtanom modelu upravljanja pojedinanih elemenata prirodnih vrijednosti, mogu pojaviti odreeni konflikti na relaciji zatita ekoturistika i resursna valorizacija, koji se mogu negativno odraziti na aspekt odrivog upravljanja. Konkretnije, koncept zatite elemenata prirodnog diverziteta predstavlja primarni cilj politike upravljanja, i s tim u vezi, njihova resursna valorizacija mora biti podreena aspektu zatite. Kompleksni pristup u upravljanju elementima prirodnog diverziteta Spomenika prirode Skakavac podrazumijeva funkcionalno upravljanje, koje treba biti u skladu sa definiranom vizijom, ciljevima i politikom Plana upravljanja, uz uvaavanje svih mjera i preporuka koje su date u Zakonu o proglaenju i Prostornom planu za Spomenik prirode.

19

Ovakav pristup omoguava valorizaciju postojeih prirodnih vrijednosti i prirodnih resursa za ekonomski odrivo upravljanje. Ovaj koncept se bazira na potpunom razvoju ekoturizma i s tim u vezi svih neophodnih prateih djelatnosti i infrastrukture: trgovake, ugostiteljske, edukativne i sl. U implementaciji navedenih aktivnosti znaajnu ulogu treba imati lokalno stanovnitvo koje ivi u okruenju zatienog podruja, kako sa radnog, tako i sa aspekta angamana resursa koje to stanovnitvo posjeduje. Osnovni principi na kojima se bazira navedena politika upravljanja elementima Spomenika prirode Skakavac inkorporirani su u slijedeim smjernicama:

prilagodljivo upravljanje; upravljanje koje ima obiljeja transparentnosti i otvorenosti; upravljanje koje se provodi uz podrku i sudjelovanje lokalne zajednice i druge

zainteresirane javnosti; upravljanje bazirano na educiranom osoblju; upravljanje bazirano na razvoju partnerskih odnosa sa srodnim institucijama; upravljanje bazirano na meunarodnoj saradnji; upravljanje bazirano na potpunom provoenju akcijskih planova; kvalitet upravljanja u svim segmentima se bazira na praenju (monitoringu); upravljanje koje se bazira na primjeni rezultata istraivakih studija i analiza.

IIII..22..33.. RRaazzvvoojj ii uuvvjjeettii rraazzvvoojjaa ddooppuutteenniihh ddjjeellaattnnoossttii uu ppoojjeeddiinniimm zzoonnaammaa

SSppoommeenniikkaa pprriirrooddee SSkkaakkaavvaacc Sve dozvoljene aktivnosti, koje se provode na podruju Spomenika prirode Skakavac su definirane u Zakonu o proglaenju ireg podruja vodopada Skakavac Spomenikom prirode. Ovim zakonom su odreene mjere kojima se definiraju doputene aktivnosti koje se mogu obavljati u ovom zatienom podruju. One su koncipirane, prije svega, prema principu zonacije i primjenljive su samo unutar odreenih zona. U cilju ouvanja bioloke, geoloke, hidroloke i ekoloke, te pejzane raznolikosti i svih vrijednosti sadranih u njima, neophodno je, spram doputenih aktivnosti, razviti odrive i odgovorne mehanizme u okviru svake od potencijalnih aktivnosti koje se planiraju u zatienom podruju. Zato je potrebno prilagoditi sve aktivnosti prema utvrenom stanju i procjenjenom kapacitetu prihvata, te potencijalnim mogunostima ekositema zatienog podruja. Nije namjera i cilj razviti odgovarajue djelatnosti po svaku cijenu u okviru zatienog podruja, npr. umarstvo, poljoprivredu, vodoprivredu, turizam i slino, ve identificirati obrasce odrivih i odgovornih djelatnosti koje su potrebne za funkcioniranje zatienog podruja kao budueg ekoloko-ekonomskog i socijalnog sistema. Moraju se pronai elementi kompatibilnosti ove tri dominantne komponente.

uummaarrssttvvoo

NNuukklleeuuss:: U nukleusu se ne mogu vriti nikakve intervencije u smislu sjee ili vjetake interventne reforestacije, kao i aktivnosti koje bi mogle izmijeniti, naruiti, devastirati ili degradirati strukturu i dinamiku postojeih umskih i drugih ekosistema. ak se ne doputa ni

20

tzv. sanitarna sjea izuzev u sluajevima kada postoji direktna opasnost po okolne ekosisteme, usljed mogueg proirenja datog patolokog stanja. Nije doputeno ekonomsko sakupljanje umskih plodova, ljekovitih i jestivih biljaka i gljiva, kao ni predstavnika faune. U ovoj zoni treba omoguiti da materija nesmetano krui, a energija protie ime e se osigurati maksimalna koegzistencija i ekoloka ravnotea kako u nukleusu, tako i itavom zatienom podruju. PPuuffeerrsskkaa zzoonnaa:: U puferskoj zoni se ne vre nikakve intervencije u smislu organizirane sjee stabala ili unoenja bilo kakvih stranih egzotinih ili potencijalnih invazivnih vrsta. Doputa se saniranje pojedinanih stabala uz adekvatne mjere i izradu strune dokumentacije. Nastojati svu raspoloivu biomasu zadrati na mjestu i tako omoguiti njeno ukljuivanje u prirodne biohemijske cikluse u tzv. in situ uvjetima. TTrraannzziicciijjsskkaa zzoonnaa:: Zbog relativno male povrine ukupnog zatienog podruja ne predvia se organizirana profitabilna eksploatacija umskih ekosistema, a naroito drvne biomase. Dozvoljava se, uz razvijene mjere, osiguranje lokalnog stanovnitva ogrevnim drvetom, te objekata specijalne namjene kao dijelova urbane infrastrukture zatienog podruja. Dozvoljava se sanitarna sjea i upotreba drvne mase prema potrebi zatienog podruja. Sve intervencije se izvode na bazi strune dokumentacije, a odobaravaju se od strane strunog kolegija zatienog podruja. Akcije koje treba provesti na razini djelatnosti:

izvriti totalnu inventuru umskih ekosistema; instalirati sisteme za kontrolu brojnosti umskih patogena; napraviti plan protivpoarne zatite; utvrditi strukturu uma po zonama;

LLoovv ii rriibboolloovv U svim zonama zatienog podruja lov i ribolov su praktino zabranjeni kao aktivnosti, kako bi se postigao osnovni cilj zatienog podruja trajna zatita biodiverziteta i njegov nesmetan razvoj u harmoninoj sredini. Akcije:

Izraditi studiju procjene stanja lovne divljai u skladu sa standardima procjene biodiverziteta ove skupine ivotinja;

Napraviti lovnu osnovu na nelovnom podruju sa posebnim osvrtom na neke atribute vrsta i populacija: brojnost, mikrodistribucija, ishrana i reprodukcija;

Omoguiti potpomognutu propagaciju plemenite autohtone divljai, ukrasa naih uma; Postaviti prikladna hranilita za divlja i osigurati hranom tokom zimskog perioda.

PPoolljjoopprriivvrreeddaa

Lokalno stanovnitvo u kontakt zoni sa zatienim podrujem je usredsreeno na razliite oblike poljoprivredne proizvodnje u cilju zadovoljavanja vlastitih potreba, te za razliite oblike trinog privreivanja. Poljoprivredna proizvodnja je izuzetno bitna za uravnoteeno funkcioniranje zatienog podruja. Glavnina potrebnih sirovina za proizvodnju hrane u sektoru

21

odrivog turizma moe biti podmireno iz ovog sektora. Na taj nain se generira potreban profit za lokalnu zajednicu. U ovom zatienom podruju, slijedei tradicionalne lokalne vrijednosti, strukturu i kapacitet prihvata raspoloivih ekosistema, mogui su slijedei oblici u okviru poljoprivrednog sektora:

ratarstvo - proizvodnja zdrave hrane; stoarstvo - uzgoj sitne i krupne stoke. Shodno injenici da u zatienom podruju ima

znaajan udio privatnih livada prihvatljivo je da se na njima uzgaja sitna i krupna stoka na bazi ekstenzivnog stoarstva: maksimalno optereenje na panjacima je do 1,9 GV/ha (GV: 10 koza ili ovaca - 1 GV): krave 1,0 mlado govedo (1-2 godine) 0,7 telad 0,15 konji 1,2 ovce i koze 0,1

NNuukklleeuuss:: U nukleusu nisu dozvoljene nikakve aktivnosti u oblasti poljoprivrednog sektora. Naroito se zabranjuje unoenje bilo kakvih vrsta biljaka i ivotinja i sjemena biljaka, koje ne pripadaju ovom podneblju, a koje su kategorisane kao invazivne organske vrste. U cilju odravanja biodiverziteta livada koji ini posebne vrijednosti ove zone, neophodno je njihovo odravanje sezonskim koenjem. PPuuffeerrsskkaa zzoonnaa:: U puferskoj zoni veoma je poeljno odravanje prirodnih travnjaka i proizvodnja zdrave stone hrane - sijena. Livadski ekosistemi se trebaju redovito kositi kako bi se sauvala njihova prirodna struktura i na taj nain ouvao i odravao potrebni biodiverzitet sadran upravo u livadskim i panjakim ekosistemima. Ratarska proizvodnja bi trebala biti u cijelosti ograniena. TTrraannzziicciijjsskkaa zzoonnaa:: U oblasti poljoprivredne proizvodnje, neophodno je definirati tane lokacije u tranzicijskoj zoni za potrebe ratarstva, koje kulture saditi, sijati, zabraniti tretiranje pesticidima promovirati tzv. organsku poljoprivredu, zabraniti uzgoj alohtonih i invazivnih vrsta, uspostaviti sistem ekoloke kontrole. Ova zona uglavnom se moe koristiti za uravnoteenu ratarsku proizvodnju, te razvoj gorskog voarstva uz primjenu autohtonih sorti jabuka, kruaka i treanja. Aktivnosti koje se planiraju u svim zonama su odrivo pelarstvo i proizvodnja ekolokog meda. Na ovaj nain se osiguravaju i polinatori (insekti opraivai) mnogih plemenitih vrsta biljaka. U oblasti odrivog stoarstva definirane su tane lokacije u tranzicijskoj zoni za potrebe stoarstva (prema prostornom planu), potrebno je odrediti dozvoljeni broj grla po hektaru, definirati nain odravanja panjaka, nain ishrane ivotinja i upravljanje ekskrementima. Planira se eventualna kompenzacija za autohtono stanovnitvo radi nametanja posebnih normi i prakse odrivog razvoja u poljoprivrednoj praksi. Za sada se ne predvia otkup zemljita u privatnoj svojini, jer za to jo ne postoje realne potrebe. Funkcioniranje zatienog podruja se moe ostvariti i u postojeim vlasnikim odnosima.

VVooddee,, vvooddnnee ppoovvrriinnee ii vvooddnnaa iinnffrraassttrruukkttuurraa Ovom oblau se regulira upravljanje prirodnim povrinskim vodama i otpadnim vodama, sukladno kategoriji zatienog podruja i njegovim prirodnim vrijednostima i Zakona o koritenju voda i vodnih povrina.

22

Zatieno podruje je bogato povrinskim vodama. Tu su brojni izvori aktivni tokom itave godine, planinski potoii, potoci od kojih je najvei Peraki potok koji nizvodno sa drugim vodotocima gradi rjeicu Vogou. U granicama Spomenika prirode, utvrenim u Prostornom planu podruja posebnih obiljeja, radi zatite izvorita za pie Perakog vrela, predvieno je da se za podruja izvora i potoka Skakavac i Perakog vrela, koje se protee u sve tri zatiene zone, primjenjuju najstroe mjere zatite. NNuukklleeuuss:: U ovoj zoni, sve hidroloke objekte treba sauvati u prirodnom okruenju. Nisu dozvoljena bilo kakva kaptiranja vrela i preusmjeravanja postojeih vodotoka i izgradnja vjetakih hidrolokih sistema, npr. bazena. U ovoj zoni nee biti podizani bilo kakvi novi objekti koji e generirati bilo kakve otpadne vode, a naroito komunalne otpadne vode koje sadre fekalne vode. Uz staze i sve prilaze nukleusu staviti obavjetenja i upozorenja o njihovoj odgovornosti za budunost zatienog podruja, a posebno hidrolokog fenomena vodopada Skakavac. PPuuffeerrsskkaa zzoonnaa:: U ovoj zoni nee se vriti bilo kakva kaptiranja postojeih povrinskih voda. Reim i upravljanje hidrolokim resursima je isti kao i u nukleusu, s tim to se na prikladnim mjestima planira podizanje ogranienog broja vjetakih objekata za snabdijevanje posjetioca pitkom vodom. Dozvoljeno je izmjetanje postojeeg planinarskog doma izvan slivnog podruja vodopada Skakavac. Eventualne otpadne vode bit e uredno sakupljane u vodoodrive cisterne, a njihov sadraj prema potrebnoj dinamici bit e odvoen specijalnim vozilima gradskog komunalnog preduzea na zato odreeno mjesto. Posjetioci e biti upozoreni i obavjeteni o reimu otpadnih voda u ovoj zoni putem prikladnih info-tabli i pisanog materijala. TTrraannzziicciijjsskkaa zzoonnaa:: U ovoj zoni se planira podizanje objekata posebne namjene kao i objekata za individualno stanovanje i prikladnih seoskih gazdinstava. Treba izbjei kaptiranje izvora i u ovoj zoni, ukoliko je mogue izvriti prikladnu i racionalnu supstituciju iz susjedne zone izvan granica zatienog podruja. Ukoliko se moraju izvriti vodozahvati, izvriti parcijalnu kaptau izvora, kako bi se sauvala prirodna raznolikost nizvodno od izvorinog podruja. Otpadnim vodama iz objekata koji konvergiraju prema slivnom podruju druge i prve zone, upravljati kao i u puferskoj zoni. Na drugim lokalitetima, podizanjem specijaliziranih bazena, izvriti ekoloku purifikaciju otpadnih voda iz domainstava i gazdinstava, te ugostiteljskih objekata sistemom fitoremedijacije. Time se postiu potpuni ekoloki efekti u pogledu ouvanja postojeih ambijentalnih vrijednosti i ostvaruje viestruka korist proizvodnja biljne biomase koja se moe koristiti kao fertilizator u organskoj poljoprivrednoj proizvodnji i kao sredstvo za proizvodnju zdrave stone hrane. Mjere i akcije:

neophodna je stalna kontrola biolokog i ekolokog kvaliteta postojeih voda; ukoliko se budu koristile vode u svrhe vodosnabdjevanja ireg podruja, neophodno je

izvriti izradu studije procjene utjecaja na okoli (prema utvrenim standardima) ime bi se regulirali i finansijski efekti u korist zatienog podruja Skakavac.

23

SSaaoobbrraaaajj Spomenik prirode Skakavac, iako je jo uvijek izolovan od mree frekventnih saobraajnica, ipak ima dosta gustu mreu puteva razliite kategorije. To se posebno odnosi na juni i jugozapadni dio podruja, odnosno lijevu obalu Perakog potoka. Neophodno je uspostaviti reim saobraaja sukladno namjeni, postojeem stanju i kapacitetu prihvata ekosistema zatienog podruja. NNuukklleeuuss:: U nukleusu se ograniava pristup svim motornim vozilima, izuzev vozila specijalne namjene (vozila zatienog podruja, vozila protivpoarne zatite, javnog komunalnog preduzea, policije i sl.). PPuuffeerrsskkaa zzoonnaa:: Reim saobraaja je isti kao u nukleusu. TTrraannzziicciijjsskkaa zzoonnaa:: Dozvoljava se ogranien pristup motornim vozilima. Odreuju se mjesta za odrivo parkiranje. Najstroije se zabranjuje pranje motornih vozila i mjenjanje ulja. O tome se posjetioci pravovremeno upozoravaju uz isticanje konkretnih sankcija. Akcije i mjere:

zvanian ulaz u zatieno podruje je iz pravca Nahoreva. Na ulazu se podie uredan parking sa videonadzorom i svom potrebnom infrastrukturom;

na ulazu se podie prikladna info-tabla u drvetu sa svim neophodnim informacijama o ekolokim karakteristikama zatienog podruja, normama boravka i ponaanja u zatienom podruju, kao i obavjetenjima o eventualnoj odgovornosti;

sa ovog parkinga se internim transportom prevoze posjetioci do eljenih lokacija; ovaj put se oplemenjuje na postojeoj duini, na relaciji Nahorevo - Gornji Moioci i

osposobljava se za upotrebu internog transporta specijalne namjene; postojei put Nahorevo Skakavac G. Moioci u doglednoj budunosti treba spojiti sa

desnom obalom zatienog podruja prema Jasikovici, povrh Crvenih stijena, tako da slui cjelovitom razgledanju i svojevrsnom uivanju u ljepotama zatienog podruja;

Na ulazu u zatieno podruje iz pravca Gornjih Moioca treba podii parking sa svom pripadajuom infrastrukturom, kao i na ulazu iz pravca Nahoreva;

na ostalim (pjeakim) prilazima zatienom podruju postaviti infotable sa potrebnim informacijama o mikrolokaciji i normama ponaanja i boravka;

OOddggoovvoorrnnii ii eekkoollookkii ttuurriizzaamm

Ovaj oblik turizma podrazumijeva rekreaciju, rehabilitaciju, duhovnu relaksaciju (meditaciju) i obrazovni turizam. Uz primarnu zadau ouvanja ukupnih prirodnih vrijednosti zatienog podruja, mogu je razvoj odrivog, ekolokog ili tzv. otvorenog turizma. Ovo podruje prema svojim prirodnim kapacitetima, stupnju procijenjene senzitivnosti i pogodnosti za razvoj razliitih antropogenih aktivnosti, djelimino je pogodno za masovni turizam. Konkretnije, ovo je podruje pogodno za ogranieni turizam, odnosno tzv. odgovorni turizam. Procjenjuje se da je realna i ekoloki podnoljiva optereenost od 100.000 posjetitelja godinje, cijenei ograniene vrijednosti kapaciteta prihvata pojedinih zona zatienog podruja u odnosu na ekvivalentni broj stanovnika (EBS). Za razvoj odgovornog turizma neophodne su mjere i akcije:

podizanje info-tabli i info-centara sa svim neophodnim informacijama o prostoru, topografiji, prirodnim vrijednostima i normama boravka i ponaanja;

24

obiljeavanje edukacijskih staza sa prikladnim info-tablama u drvetu i/ili kamenu i informacijama o specifinosti bioloke i ekoloke raznolikosti datog podruja;

podizanje odrivih i ekoloki prikladnih vidikovaca, bez znaajnijih intervencija u smislu promjena postojeih ambijentalnih vrijednosti;

uspostava tzv. piknik zona za cjelodnevni boravak sa odreenim loitima za vatru, zabavnog parka za djecu, igralitima, klupama za odmor i drugim sadrajima, lokalitet Ravne;

obiljeavanje i uredjenje postojeih pjeakih staza od glavnog puta prema Uevici, Bukoviku, G. Moiocima, Vodopadu Skakavac, Percima, dolini Suice, Crvenim stijenama, uu Skakavca u Peraki potok;

za razvoj obrazovnog i naunog turizma, te za praenje strukture i dinamike ekosistema zatienog podruja neophodno je uspostaviti tzv. trajne plohe u svim vanijim ekosistemima: ispod vodopada Skakavac u zoni zajednice Aceri obtusati-Fagetum, zatim kod ua Skakavca u Peraki potok u zajednici Seslerio autumnalis-Fagetum, iznad Skakavca prema Bukoviku u zoni zajednice Pinetum nigrae, na putu izmeu Skakavca i G. Moioca u zoni zajednice Abieti-Piceetum abietis, u pukotinama Crvenih stijena u zajednicama sveze Edraianthion, u regionu Peria u zajednici livada Festuco-Agrostetum i zajednici crnograbovih uma Seslerio autumnalis-Ostryetum carpinifoliae;

u ove svrhe mogue je podizanje kampova za ljetne kole u prirodi, izgradnja ekolokih nastambi za realizaciju dodatne i dirigovane kolske i izvankolske edukacije i konferencijskog turizma;

urediti tzv. put izazova - vodopad Skakavac - ue Skakavca - Suhi Potok - podnoje Crvenih stijena - izlaz prema Jasikovici za pojedinane posjete i posjete manjih grupa;

urediti put za specijalne namjene i elje gostiju od ua Skakavca - desna obala do kanjona ispod Borovih stijena;

urediti put - pjeaku stazu od podnoja vodopada, ispod stijene Skakavca i povratak na Ravne ili na zapadnu stranu livade Perii;

prema Gornjim Moiocima mogue je podizanje objekata za polisezonski boravak, manjih zimsko-rekracijskih staza i druge prikladne infrastrukture; razvoj odrivog gljivarenja i dirigovanog sakupljanja ljekovitog bilja za vlastite potrebe i uitak u prirodi uz struno voenje;

isti sadraji su mogui u regionu Jasikovice, te iznad Crvenih stijena gdje je optimalno podruje za razvoj odrivog seoskog turizma i svih oblika fizike i duhovne rekreacije kroz posmatranje izvanrednih vizuelnih efekata vodopad Skakavac i druge ambijentalne ljepote Bukovika, Uevice i ostalih;

u svim zonama dozvoljava se fotosafari na zato posebno ureenim mjestima, tzv. ekama za divlja;

Crvene stijene i slini lokaliteti su pogodini za edukacijski alpinizam, paragliding i sline oblike intenzivne rekreacije i ekstremnih sportova.

OOttppaadd U Zatienom podruju uspostavlja se efikasan sistem upravljanja svim vrstama otpada prikladno sakupljanje, privremeno deponovanje i transport na deponiju Smiljevii. Odlaganje otpada povjerava se nadlenom komunalnom preduzeu.

25

NNuukklleeuuss:: U ovoj zoni ne postoji nikakva insfrastruktura za odlaganje otpada, kako se ne bi naruile ambijentalne vrijednosti, a naroito ne u zoni vodopada Skakavac. Posjetioci se upozoravaju da eventualno generirani otpad sauvaju u prikladnim vreicama do mjesta za njegovo privremeno odlaganje. PPuuffeerrsskkaa zzoonnaa:: Na mjestima gdje se posjetioci due zadravaju potrebno je postaviti prikladne korpe za smee na lokalitetima koje Upravitelj odredi s tendencijom uklanjanja uz stalnu edukaciju posjetilaca o prostoru i odgovornog odnosa prema otpadu, uz glavne etnice i lokalne saobraajnice postavljaju se prikladne korpe obloene prirodnom drvenom galaneterijom koje se uklapaju u prirodni ambijent. Ovakvu infrastrukturu treba instalirati u blizini potencijalnih vidikovaca i na mjestima gdje se posjetioci due zadravaju. TTrraannzziicciijjsskkaa zzoonnaa:: U tranzicijskoj zoni, na skrovito mjesto, primjereno prirodnom okruenju instalirati zatvorene kontejnere za privremeno odlaganje otpada. Otpad se ne smije spaljivati u zatienom podruju. Sav prikupljeni otpad e prema utvrenoj dinamici biti transportovan na deponiju Smiljevii, u skladu sa utvrenim zakonskim normativima iz ove oblasti.

GGrraaeevviinnsskkii oobbjjeekkttii Planira se podizanje graevinske infrastrukture posebne namjene radi postizanja primarnih efekata zatite i uravnoteenog upravljanja zatienim podrujem. Podizanje bilo kakvih novih objekata u privatnom sektoru se onemoguava u nukleusu i puferskoj zoni. Doputa se izgradnja porodinih gazdinstava u tranzicijskoj zoni, uz potrebnu saglasnost Uprave zatienog podruja. U vezi sa realizacijom ovog cilja planiraju se slijedee mjere:

Ukloniti postojee objekte, uglavnom u ruevnom stanju, i izvriti ekoloku restauraciju lokaliteta;

Podizanje vidikovaca na odabranim mjestima, a kao graevinski materijal e se koristiti autohtoni kamen, drvo i samo po potrebi metal (za ojaavanje ograda na mjestima na visokim uzvienjima);

Ureenje pjeakih staza do vodopada Skakavac, zatim staza kroz nukleus prema uu Skakavca u Peraki potok od drveta i kamena;

Mostovi e biti od autohtonog drveta posebno projektovani u skladu sa ambijentalnim vrijednostima lokalne sredine;

Stacionarni objekti (planinarski domovi, planinske kue za odmor) bie sa ogranienom visinom, izgraeni od drveta i kamena, a arhitektura e biti usaglaena sa ambijentalnim vrijednostima;

Energenti u objektima bie elektrina energija iz javne elektro-mree, ogrevno drvo i drugi ekoloki prihvatljivi energenti za zagrijavanje, uz podizanje loita sukladno vaeoj zakonskoj regulativi u ovoj oblasti. Shodno iznesenim parametrima na nivou sektorskih smjernica na podruju Spomenika prirode Skakavac mogu se izvesti odreeni generalni zakljuci o setu prihvatljivih aktivnosti. Meutim, treba napomenuti da je njihova provedba mogua samo uz striktnu primjenu usvojenog prostornog plana, kako bi se rizik od izraenijih negativnih utjecaja takvih aktivnosti

26

sveo na najmanju moguu mjeru. Doputene aktivnosti su koncipirane zonalno uz uvaavanje svih planiranih mjera zatite koje su predviene za pojedine zone. Nukleus (zona A) zatienog podruja povrine 460,80 ha se odlikuje visokim stepenom geoloko-geomorfoloke, hidroloke i biogeografske raznolikosti. Ovdje se nalaze ekosistemi koje odlikuje visoka ouvanost primarne floristike strukture. Analogno predvienim mjerama zatite u prvoj zatienoj zoni dozvoljeno je:

ureenje staza za siguran pristup vodopadu Skakavac; ureenja staza i punktova za edukativno posmatranje i izuavanje podruja; ureenja odmorita za posjetioce; postavljanje planinskog mobilijara; koenje privatnih livada; izgradnja potrebne protivpoarne infrastrukture.

Puferska zona (zona B) povrine 616,90 ha funkcionalno se odreuje na nivou konzervacije kako sopstvenih ekosistema, tako i ekosistema u nukleusu, odnosno jezgru podruja, te prua znaajne mogunosti za istraivanja, osmatranja, edukaciju i duhovnu rekreaciju. Slino kao i kod prve zone, u odnosu na predviene mjere zatite u drugoj zoni su dozvoljene sljedee aktivnosti:

izgradnja graevina za Upravitelja prostora i planinarskih domova, a u skladu sa Prostornim planom;

dozvoljena sjea stabala za potrebe sanitarne zatite i za protivpoarnu zatitu; ekstenzivno paarenje na privatnim livadama; koenje privatnih livada; izgradnja edukacionih staza; markiranje pjeakih staza; markiranje hidrolokih spomenika, spomenika novije historije, arheolokih i sakralnih

lokaliteta; markiranje karakteristinih ekosistema i sl.; postavljanje informativnih sadraja od prikladnih materijala, dozvoljena je ograniena upotreba motoriziranih sredstava za Upravitelja; ograniena upotreba motornih vozila za osmatranja, interventne slube, slubu za potrebe

ekolokog turizma i opserviranja (vozila sa odobrenjem Upravitelja). izgradnja potrebne protivpoarne infrastrukture.

Tranzicijska zona (zona C) povrine 353,00 ha predstavlja granino podruje sa nezatienim okruenjem. Ova zona je namijenjena prvenstveno aktivnostima u oblasti umarstva, poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva utemeljenim na principima uravnoteenog razvoja i predstavlja zonu prijelaza na relaciji: zatieno podruje neposredno okruenje. Sadanji stepen ouvanosti fizikogeografske i bioloke raznolikosti te izgraena drutvena infrastruktura treba da omogui uspostavu neophodnih ekolokih koridora odgovarajueg nivoa koji e garantirati nesmetanu prirodnu komunikaciju izmeu zona sa velikom raznolikou unutar zatienog podruja sa okolnim visokoplaninskim regionima. U odnosu na planirane mjere zatite dozvoljene aktivnosti u treoj zoni su:

27

dozvoljena gradnja definirana Prostornim planom; obavljanje poljoprivrednih djelatnosti i stoarstva; dozvoljena sjea stabala za potrebe sanitarne zatite i za protivpoarnu zatitu; graenje novih i irenje postojeih relejnih graevina za koje se utvrdi javni interes, a u

skladu sa postojeim i novim propisima o elektromagnetnom i nejonizirajuem zraenju; ekstenzivno paarenje na privatnim livadama; koenje privatnih livada; izgradnja potrebne protivpoarne infrastrukture.

ZZaa ssvvee nnaavveeddeennee aakkttiivvnnoossttii kkoojjee ssee mmoogguu pprriimmjjeennjjiivvaattii uunnuuttaarr ooddrreeeenniihh zzoonnaa zzaattiieennoogg ppooddrruujjaa,, nneeoopphhooddnnoo jjee uuttvvrrddiittii ddooddaattnnaa pprraavviillaa kkoojjiimmaa ee ssee ddeettaalljjnniijjee rreegguulliissaattii nnaaiinnii ii uuvvjjeettii kkoorriitteennjjaa ppoojjeeddiinniihh sseeggmmeennaattaa nnaa kkoojjiimmaa ssee ddoozzvvoolljjeennee aakkttiivvnnoossttii ooddvviijjaajjuu..

IIII..22..44.. SSmmjjeerrnniiccee zzaa iizzgglleedd oobbjjeekkaattaa nnaa ppooddrruujjuu SSppoommeenniikkaa pprriirrooddee SSkkaakkaavvaacc Oslanjajui se na ope smjernice za odrivi razvoj zatienog podruja Spomenika prirode Vodopad Skakavac izgled postojeih objekata i, svakako, izgradnja novih mora da zadovolji nekoliko kriterija / faktora na osnovu kojih bi se ostvarili maksimalni efekti u valorizaciji pejzane arhitekture. 11.. OOkkoolliinnsskkii ffaakkttoorrii

Skala: da projekt arhitekture objekata odgovara generalnoj skali tradicionalne arhitekture drugih objekata u okruenju;

dizajn: da je dizajn podesan prirodnom okruenju u smislu njegovih utjecaja na okoli; materijala: da su lokalnog porijekla i da se koriste na nain koji uglavnom odraava

tradicionalne tehnike gradnje; pejzana arhitektura: da se razmatra sadnja stabala ili ibova oko objekata koji su u

skladu sa dominantnim umskim ekosistemima u okruenju; lokacija: da je lokacija infrastrukturno podesna u odnosu na druge objekte i da postoje

alternativne lokacije; tehnologije i potronja resursa: da je graevinska shema dizajnirana tako da minimizira

upotrebu resursa (voda, energija, otpad, otpadne vode, buka, svjetlost itd.), i da je razmatrana mogunost upotrebe tehnologija sa najmanjim utjecajem na okoli (bilo modernih ili tradicionalnih);

zelena praksa: da graevinski menaderi u razvojnim shemama koriste bioloki razgradive proizvode i da nastoje da smanje upotrebu vozila, graevinskih maina isl.

22.. DDrruuttvveennii ffaakkttoorrii::

Odnosi sa zajednicom: da razvojna infrastrukturna shema ima podrku lokalne zajednice; utjecaj na lokalnu zajednicu: da infrastrukturna shema uzrokuje prihvatljivu stopu

lokalnih drutvenih promjena, te da osigurava finansijsku, socioloku i sl. stabilnost lokalne zajednice i njenih interesa

utjecaj na kulturnu tradiciju: da razvojna infrastrukturna shema podrava kulturnu tradiciju koja identificira lokalnu zajednicu;

28

podrka zajednici: da se projekti oslanjaju na interese lokalne zajednice i da zadovoljava i njene potrebe;

podrka socio-demografskim elementima u okruenju: da projekti podravaju razliite socio-demografske kategorije: mladi i stari, mukarci i ene, bogatiji i siromaniji, razliite etnike grupe, razliite profesije i sl.

33.. EEkkoonnoommsskkii ffaakkttoorrii::

koritenje resursa: da infrastrukturni projekti podravaju uravnoteenu upotrebu resursa u ovom podruju, npr., u poljoprivredi i umarstvu i da vode ka smanjenju potronje neobnovljivih resursa;

zapoljavanje: da infrastrukturni projekti doprinose dodatnom zapoljavanju lokalnog stanovnitva kroz razliite oblike radne i zanatske djelatnosti i tako doprinose dobrobiti i razvoju lokalne zajednice.

Generalne smjernice za izgled objekata u zatienom podruju i neposrednom utjecajnom podruju podrazumijevaju maksimalnu implementaciju svih navedenih faktora kako bi izgraeni objekti bili uklopivi u pejzane vrijednosti ueg prostora.

IIII..22..55.. PPoovveezziivvaannjjee SSppoommeenniikkaa pprriirrooddee SSkkaakkaavvaacc ssaa ssuussjjeeddnniimm ppooddrruujjiimmaa Opi razvoj i ekonomska opstojnost Spomenika prirode Skakavac, ne moe se promatrati bez sagledavanja meusobnih veza i interakcija sa irim podrujem koje ga okruuje. To znai da je sagledavanje okruenja zatienog podruja direktno u funkciji provoenja planirane zatite i odrivog razvoja ekoturizma, odnosno u funkciji je realizacije ciljeva definiranih u Planu upravljanja. U tom smislu regionalni aspekt povezivanja Spomenika prirode Skakavac se moe posmatrati u odnosu na slijedee prostorne obuhvate:

1. makrookruenje; 2. mezookruenje; 3. mikrookruenje.

IIII..22..66.. UUttjjeeccaajj SSppoommeenniikkaa pprriirrooddee SSkkaakkaavvaacc

nnaa ookkoollii ii ddrruuttvveennoo--ggoossppooddaarrsskkii kkoommpplleekkss Kvalitet okolia je od vitalnog znaaja za opstanak ovog zatienog podruja. S obzirom da se plan upravljanja realizira u narednih 10. godina neophodno je preduzimati sve mjere i aktivnosti u cilju sprjeavanja postojeih i potencijalnih negativnih zahvata i utjecaja na slatkovodne resurse, umske komplekse, pedoloki supstrat (posebno visoko produktivni) i zrak kako bi se zatitili od svih oblika zagaenja. Isto tako, predmet primarne zatite moraju biti prirodni procesi, koji se odvijaju na razini zatvorenih miniciklusa kakvi su, naprimjer, od kruenja nutrijenata do sezonalnog plavljenja Perakog i pritonih potoka. U ovom pogledu se prostor Spomenika prirode Skakavac bitno ne razlikuje od drugih zatienih podruja, ali u konkretnom upravljanju i relizaciji planirane zatite u odnosu na zatitu okolia, postoje odreene specifinosti. S obzirom da je nekoliko javnih institucija Kantona Sarajevo (Zavod za javno zdravstvo, Vodovod i Kanalizacija, Agencija za slivno podruje Save u F BiH i sl.) ukljueno u programe zatite okolia Upravitelj za zatieno podruje, treba nastojati da

29

iskoordinira mjere i programe rada izmeu ovih institucija kako bi se optimizirali rezultati na relaciji provoenja zakonskih procedura i aktivnosti koje se odnose na provedbu komponentne i kompleksne razine zatite.

KKoonnzzeerrvvaacciijjaa pprriirrooddee ii bbiiooddiivveerrzziitteettaa Menadment ovog podruja treba pomoi u osiguravanju da prirodne vrijednosti odre svoj integritet, a kulturne komponente svoju autentinost. Ovo se, prije svega, odnosi na centralnu motivsku vrijednost zatienog podruja vodopad Skakavac, kao i na ostale najvrednije elemente fizikogeografskog i biolokog diverziteta.

PPllaanniirraannjjee zzaattiittee ookkoolliiaa ii kkoonnzzeerrvvaacciijjaa ppeejjzzaanniihh vvrriijjeeddnnoossttii

Budui da je podruje Spomenika prirode Skakavac slabo naseljeno, u njemu se odvijaju i odreene ekonomske aktivnosti, to s vremena na vrijeme, zahtijeva zamjenu, izgradnju ili irenje razliitih infrastrukturnih objekata kao i odreene promjene u nainu upotrebe zemljita. Ovakve forme razvoja su u principu, uz uvaavanje definiranih mjera zatite, podesne za ovo zatieno podruje, ak i kada se one u drugim tipovima zatienih podruja dozvoljavaju samo pod izuzetnim okolnostima. Konkretnije, da bi ove promjene imale pozitivne efekte, sve znaajnije strukture ili graevinske operacije kao i sve znaajnije promjene u nainu upotrebe zemljita trebaju biti kontrolirane kroz sistem planiranja upotrebe zemljita. Potrebno je procijeniti ta nije podesno i osigurati da ono to je doputeno bude dobro dizajnirano i u skladu sa potrebama ovog podruja, odnosno u funkciji ekoloki odrivog razvoja.

UUrraavvnnootteeeennii pprriissttuupp eenneerrggiijjii,, iinnffrraassttrruukkttuurrii ii oottppaadduu

Uravnoteeni pristupi upotrebi energije ukljuuju upotrebu obnovljivih izvora, kao to je solarna ili energija vjetra, i konzervaciju energije putem postavljanja i zadovoljavanja visokih standarda izolacije i generalne promocije efikasnosti koritenja energije u svim objektima. Ovdje spada i zabrana koritenja motornih vozila na fosilna goriva (u skladu sa definiranim mjerama zatite) u okviru zatienog podruja. Umjesto njih akcenat se stavlja na koritenje bicikla ili elektrinih vozila. Uravnoteeni pristup podrazumijeva i dizajniranje objekata koji e omoguiti prilikom izgradnje, ali i nakon toga, minimalnu upotrebu resursa. Jedan od ciljeva je i minimizacija otpada, usvajanje visokih standarda, kako bi se minimizirala upotreba resursa i koliina otpada, podsticanje upotrebe biorazgradivih materijala od strane turista u ovom podruju. U oblasti voda, uravnoteeni pristupi podrazumijevaju podrku inovativnim tehnikama, kako bi se smanjila potronja i poveala stopa recikliranja vode.

Ekoturizam, uravnoteeni turizam, ekoloka svijest, edukacija, informiranje i tumaenje

Ekoturizam predstavlja prvenstveno odrivu verziju turizma zasnovanog na prirodi, a ukljuuje i ruralne i kulturne elemente turizma.

30

Podruje Spomenika prirode Skakavac je bogato prirodnim resursima tj. posjeduje visok stepen fizikogeografske i bioloke raznolikosti. Ovo podruje treba da bude, pored definiranih reima zatite, vrlo detaljno ukljueno i u turistiku privredu i nauno-obrazovnu funkciju Kantona Sarajevo i cijele zemlje. OOssnnoovvnnii cciilljjeevvii rraazzvvoojjaa eekkoottuurriizzmmaa nnaa oovvoomm ppooddrruujjuu ssuu::

doprinos ouvanju biodiverziteta, ostvarivanje dobrobiti lokalnog stanovnitva, edukacija u prirodi, odgovorno djelovanje turista i turistike privrede, razvoj turizma usmjerenog ka malim grupama od strane malih preduzea, postizanje najmanje mogue potronje neobnovljivih resursa, naglaeno lokalno uee, vlasnitvo i preduzetnike mogunosti, posebno za lokalno

stanovnitvo. Razvoj ekoturizma na ovom zatienom podruju zahtijeva aktivno uee irokog spektra razliitih uesnika ukljuujui turistiku zajednicu, lokalne vlasti, nevladine organizacije i lokalnu zajednicu. Turistika zajednica mora biti podstaknuta da pravilno upravlja turistima uz pomo smjernica i propisa. Kanton i Opine takoer, moraju biti spremni da na pravilan nain finansiraju upravljanje ekoturizmom ili e, u protivnom, rizikovati naruavanje svojih prirodnih i kulturnih resursa. Prema principima iz Agende 21, da bi se ostvarili istaknuti ciljevi neophodno je zadovoljiti slijedee preduvjete:

1. Razviti specijalizovani marketing da bi se privukli turisti koji su prvenstveno zainteresirani za posjetu prirodi;

2. Razviti upravljake sposobnosti koje su prilagoene postupanju sa posjetiocima u zatienim oblastima prirode;

3. Razviti vodike usluge i usluge tumaenja, poeljno pruane od strane lokalnog stanovnitva, koje su usmjerene ka pitanjima historije, prirode i odrivog razvoja;

4. Kreirati politike koje odreuju prihode od turizma za fondove kako za zatitu prirode, tako i za odrivi razvoj lokalnih zajednica;

5. Fokusirati se na lokalno stanovnitvo, kojem treba dati pravo na razvoj turizma, na bazi prethodne informiranosti, davanje sredstava i osiguranje obuke da bi iskoristili prednosti ovakve opcije odrivog razvoja.

KKlljjuunnii zzaaddaaccii rraazzvvoojjaa eekkoottuurriizzmmaa uu oovvoomm ppooddrruujjuu ssuu sslliijjeeddeeii::

Ekonomija: Seoski turizam daje mogunost za stvaranje prihoda i otvaranja radnih mesta. To je aktivnost koja moe pomoi da se omogue dodatne ekonomske aktivnosti, uz zamjenu tradicionalnih seoskih aktivnosti koje su sada u opadanju (npr., poljoprivreda).

Zatita okolia: Okoli je od sutinskog znaaja za seoski turizam. Odgovarajua zakonska regulativa, uravnoteen pristup planiranju i usvajanje pristupa zasnovanog na najboljim iskustvima iz prakse u voenju seoskog turizma sutinski su za osiguranje zatite.

Zakonski okvir: Zakonska regulativa je neophodan preduvjet za uspjean razvoj ruralnog turizma.

31

Kvalitet ivota: Kretanje posjetilaca ka ruralnim oblastima moe pomoi odravanju vitalnosti postojeih usluga (npr., prodavnice itd.), ime se doprinosi ukupnom poboljanju kvaliteta ivota u lokalnim zajednicama.

Ouvanje kulture i tradicije: Zbog vanosti koju kultura i tradicija imaju za posj