Embed Size (px)
Citation preview
Stambena štednja
2
Uvod
Sustav stambene štednje postoji u Hrvatskoj više od 10 godina i pokazao se važnim elementom stabilnog, dugoročnog financiranja stambenih potreba. Cilj je sustava podizanje kvalitete stanovanja svih građana Hrvatske.
Kvaliteta stanovanja u novom, primjerenijem, bolje opremljenom ili većem prostoru, jedna je od bitnih sastavnica kvalitete života. Mogućnost da se na racionalan način, vlastitom ušteđevinom i uz manje zaduživanje osigura vlastiti krov nad glavom, jedan je od temeljnih čimbenika socijalne sigurnosti, gospodarskog razvitka i demografske obnove.
Štednja je bitna navika u društvu koje želi stvarati nove vrijednosti i podizati standard života svojih građana. Sigurnost štednje i podrška države takvom, namjenskom obliku štednje bitne su spoznaje koje građane svih generacija potiču na štedno ulaganje kako bi riješili svoje stambeno pitanje ili osigurali budućnost svojoj djeci. Sustav u kojem je štedišama zajamčena mala razlika između kamate na štednju i kamate na stambeni kredit ima snažnu socijalnu ulogu.
3
Zakonska regulativa i bitne postavke sustava stambene štednje
U sustav stambene štednje u Hrvatskoj uključilo se više od 600 tisuća građana, a financirano je tri milijarde kuna stambenih kredita. Štediše svoja sredstva stavljaju na raspolaganje stambenim štedionicama uz kamate od 2% do 4%, na minimalno 5 godina i to je isključivi izvor iz kojega stambene štedionice financiraju stambene kredite uz kamatnu stopu od 3,5% do 6%, fiksnu za cijelo vrijeme otplate kredita.
U Hrvatskoj posluje pet stambenih štedionica: HPB stambena štedionica, PBZ stambena štedionica, Prva stambena štedionica, Raiffeisen stambena štedionica i Wüstenrot stambena štedionica.
Zakonom o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje koji je stupio na snagu 1. siječnja 1998. definiran je model stambene štednje. Sustav stambene štednje temelji se na preciznim zakonskim odredbama koje stambenim štedišama daju punu sigurnost da će putem sustava moći ostvariti niz prednosti te da će se stabilnost sustava osigurati i u promjenjivim i zahtjevnim vremenima. Postavke na kojima se zasniva sustav su sljedeće:
državni poticaji za stambenu štednju
Državni poticaji kojima se stimulira štednja građana u stambenim štedionicama ključni su element sustava. Državni poticaji isplaćuju se stambenim štedišama na temelju njihovih uplata stambene štednje, u iznosu koji ovisi o propisanim uvjetima. Državni poticaji potrebni su kako bi stambena štednja bila atraktivan štedni proizvod za građane te da bi se u stambenim štedionicama akumulirali fondovi iz kojih je moguće odobravati povoljne i dugoročne kredite uz fiksne kamate.
Poticajima se u sustav želi privući i štediše koji ne namjeravaju podići kredit već žele sigurno štedjeti uz prinose koji su usporedivi s prinosima u drugim oblicima štednje. Svojim doprinosom u sustavu stambene štednje, takvi su stambeni štediše nužni za dugoročnu održivost sustava, a njihovo solidarno sudjelovanje u sustavu stambene štednje zapravo je uvjetovano postojanjem državnih poticaja. Štedišama koji se u sustav uključuju samo radi štednje omogućeno je slobodno raspolaganje svim ušteđenim sredstvima i državnim poticajima ako razdoblje njihove štednje, u pravilu, nije kraće od 60 mjeseci. U slučaju zahtjeva za raspolaganjem sredstvima prije ugovorenog minimalnog roka štednje gubi se pravo na državne poticaje i ostale pogodnosti stambene štednje. U sustavu stambene štednje potrebno je štedjeti najmanje pet godina kako bi se moglo slobodno raspolagati poticajima.
4
namjensko korištenje sredstava
U sustavu stambene štednje sredstva kredita mogu se koristiti isključivo namjenski, za potrebe koje su definirane Zakonom. Sredstva su namijenjena stambenim potrebama i poboljšanju stambenog standarda građana. Prema Zakonu, iz stambene štednje mogu se financirati samo stambene potrebe stambenih štediša. Isplate kredita moraju biti opravdane i dokumentirane (računi, kupoprodajni ugovori i drugi vjerodostojni dokumenti namjenskog korištenja, kojima se dokazuje namjensko trošenje sredstava).
ograničenja investiranja stambenih štedionica
Stambene štedionice imaju zakonska ograničenja investiranja slobodnih sredstava koja nisu odobrena štedišama kao kredit. Štedionice mogu ulagati samo u ograničen skup financijskih instrumenata. U pravilu je riječ o državnim obveznicama, odnosno o instrumentima s državnim garancijama ili o sličnim, nerizičnim oblicima investiranja. Zabranjeno je svako spekulativno, odnosno ulaganje s naglašenim rizikom. Tako je sustav dugotrajno siguran i zaštićen, a štednja u stambenim štedionicama prihvaćena kao jedan od najsigurnijih oblika štednje, što brojni građani prepoznaju i prihvaćaju. Poslovanje stambenih štedionica nadziru Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka.
ograničenja odnosa između kamatnih stopa na štednju i na kredite
U sustavu stambene štednje zakonski se uređuje maksimalni odnos između kamatne stope na štednju i kamatne stope na kredite koje štedionica može ugovoriti. Time je stambenim štedišama osigurano da će dobiti kredite uz najpovoljniju kamatnu stopu i sustav je dugoročno stabilan. Zakonom je određeno da se krediti iz stambene štednje odobravaju isključivo uz nepromjenjive anuitete i da je kamata na kredite najviše tri postotna poena viša od kamate na štednju.
5
Prednosti sustava stambene štednje
osiguranje povoljnog financiranja stambenih potreba građana
značajni prihodi državnog proračuna na temelju poreza
otvaranje i osiguranje radnih mjesta
poticanje štednje i antiinflacijski efekt
Stambena štednja je sustav u kojem štediša, uz sudjelovanje države, brže i povoljnije rješava svoje stambene potrebe, dok država dobiva izravne i neizravne prihode i koristi, znatno veće od troškova za poticaj stambenoj štednji.
Poticaji stambenoj štednji državi se višestruko vraćaju kroz razvoj industrije i građevinarstva te multiplikativno povećanje prihoda kroz PDV, porez na dobit i porez na dohodak. Također, ulaganjem stambenih štedionica u državne vrijednosne papire prikuplja se kapital iz domaće štednje.
Također, povećava se ukupna štednja stanovništva, smanjuje zaduženost građana i podiže kvaliteta stanovanja, a time i kvaliteta življenja. Stvaraju se preduvjeti za promjenu mentaliteta građana iz potrošačko-zaduživačkog u štedni, čime se dugoročno utječe na povećanje životnog standarda i smanjenje izdataka za buduće socijalne namjene.
Sustav stambene štednje je faktor stabilnosti na financijskom tržištu jer dugoročno jamči povoljne i nepromjenjive kamatne stope na kredit. Nepromijenjene kamate na ušteđene iznose na jednoj strani i povoljni dugoročni zajmovi s fiksnom kamatnom stopom na drugoj strani koče inflatorne procese.
6
Utjecaj poslovanja stambenih štedionica na nacionalnu ekonomiju i državni proračun Republike Hrvatske
Sustav stambene štednje došao je u fazu u kojoj državni proračunski prihodi od aktivnosti štedionica znatno nadilaze proračunske rashode za državne poticaje stambenoj štednji.
To potvrđuje i činjenica da su u protekle tri godine izravni prihodi proračuna na temelju kreditne aktivnosti stambenih štedionica iznosili više od 750 milijuna kuna, a izdaci za poticaje oko 650 milijuna kuna.
Državni poticaji za stambenu štednju namijenjeni su svim kategorijama stanovništva i njima je obuhvaćeno više od 600.000 građana koji su ujedno porezni obveznici, što čini oko 13 posto ukupne populacije. Prema podacima Ministarstva financija, državni poticaji za stambenu štednju u 2007. godini iznosili su oko 200 milijuna kuna, što je samo 2,25 posto od ukupno 8,9 milijardi kuna različitih potpora koje su, prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, isplaćene iz državnog proračuna tijekom 2007. godine.
Jednostavna računica govori da se, ako je štedionica vrlo aktivna u financiranju stambenih potreba građana, za jednu kunu koju država isplaćuje za poticaj stambenoj štednji u proračun vraća 2,6 kuna prihoda kroz poreze.
Uz izravne efekte, proračunske prihode, brojne su neizravne koristi stambene štednje za nacionalnu ekonomiju, ali i za ukupnu populaciju. To je povećanje zaposlenosti, osobito u građevinskoj industriji, te potrošnja građevinskih materijala i opreme koji su uglavnom hrvatski proizvodi.
Stambene su štedionice prošle godine u stambene svrhe uložile više od milijardu kuna, što je ekvivalent izgradnji 1000 novih stanova prosječne vrijednosti milijun kuna, što je opet ekvivalent oko 4000 zaposlenih koji su izravno ili neizravno sudjelovali u gradnji tih stanova. Stambene štedionice imaju potencijal financiranja stanogradnje na razini oko milijardu kuna godišnje (2000 stanova prosječne vrijednosti 500.000 kuna).
Neizravna je korist i zaštita socijalnog standarda građana, jer država aktivno sudjeluje u rješavanju stambenih potreba stanovništva i time smanjuje buduće socijalne izdatke za kategorije stanovnika koji u kasnijoj životnoj dobi nemaju riješeno stambeno pitanje.
7
Sadašnjost i budućnost stambene štednje
Na kraju 2008. godine oko 600.000 građana imalo je aktivan ugovor o stambenoj štednji, dok je ukupno više od milijun građana imalo ugovorni odnos s nekom od stambenih štedionica, a na svojim su računima imali oko 6,3 milijarde kuna.
Prema procjenama Ministarstva financija, u dobnoj skupini od 20 do 50 godina od ukupno 1,92 milijuna stanovnika čak je 1,5 milijuna onih koji bi mogli biti zainteresirani za stambenu štednju. Prema istraživanjima nezavisnih tvrtki, čak 40 posto građana nema nikakva saznanja o tome da Hrvatska isplaćuje državna poticajna sredstva za stambenu štednju, a čak 60 posto ispitanika ne zna koliko točno iznose.
Penetracija stambene štednje u ukupnom stanovništvu od svega 14 posto najniža je od svih tranzicijskih zemalja u kojima postoji takav sustav i izravna je posljedica preranog snižavanja državnih poticajnih sredstava sa 25 na 15 posto, koje se dogodilo izmjenom zakona iz 2005. godine. Istodobno, tadašnjom izmjenom zakona stambenim štedionicama dopušteno je odobravanje kredita za međufinanciranje, što su štedionice u velikoj mjeri i iskoristile, pa su ulaganja u stambene svrhe u protekle tri godine bila na razini milijardu kuna godišnje. Usporedbe radi, ukupan bankarski sustav je tijekom 2008. za stambene kredite isplatio oko sedam milijardi kuna.
U sljedećim godinama cilj je povećanje profitabilnosti štedionica smanjenjem troškova i povećanjem prihoda i to kroz veći volumen štednje, veći volumen redovnih kredita i kredita za međufinanciranje te kroz direktno financiranje stanogradnje. Time se dolazi i do cilja povećanja neto prihoda državnog proračuna kroz poreze.
Zbog svega toga, stambena štednja se i u budućnosti mora kretati u sferi nerizičnog dijela financijske industrije koji može računati na državni poticaj štedišama. Kako bi stambene štedionice zauzele i zadržale takvu poziciju na financijskom tržištu, ali i u percepciji stanovništva, nužna je sigurnost građana da će država i dalje kontinuirano davati poticaje te da ne treba očekivati nagle promjene. Sustav državnih poticaja trebalo bi prilagoditi pozitivnim iskustvima zapadnoeuropskih i tranzicijskih zemalja kako bi iznos poticaja korespondirao sa situacijom na financijskom tržištu i uvijek bio poticajan za štednju. Desetogodišnja iskustva stambene štednje u Hrvatskoj pokazuju nedovoljan senzibilitet Ministarstva financija za strana iskustva i zbivanja na financijskom tržištu, što rezultira smanjenjem pozitivnih efekata na državni proračun.
8
Zamašnjak stambene štednje – izravno financiranje stanogradnje
Stambene štedionice već dugo traže promjenu koja bi dala novi zamah sustavu stambene štednje - izravno financiranje stanogradnje. Građani bi putem stambenih štedionica mogli doći do stanova po povoljnijim cijenama, štedeći za stan koji je u izgradnji i financirajući ga povoljnim kreditom. Riječ je o suradnji stambenih štedionica, građevinskih tvrtki i štediša, kupaca stanova, koja svima donosi korist.
Već u samoj pripremi gradnje, graditeljska tvrtka može računati na stabilno i povoljno financiranje te na poznate kupce - štediše stambene štedionice. To pridonosi višoj stopi zaposlenosti i razvoju građevinarstva. Već pri sklapanju ugovora štediša ima uvid u ponudu stanova čiju gradnju financira stambena štedionica, a koji imaju povoljniju cijenu, dok su rizici vezani uz kupoprodaju nekretnine svedeni na minimum. Kupci stanova od početka štednje do useljenja mogu računati na unaprijed poznate, povoljnije uvjete kupnje stana.
Kako unaprijediti sustav stambene štednje? Stambene štedionice moraju poslovati profitabilno. Kako je za samu ideju i uspjeh sustava stambene štednje važno da stambene štedionice imaju ograničenu kamatnu stopu, potrebno je da teret njihovih troškova poslovanja bude racionalan i poslovno opravdan. Uz postojeći sustav osiguranja štednih uloga, tu su i ograničenja ulaganja viška slobodnih sredstava isključivo u državne vrijednosne papire, kao rezervu likvidnosti. Ukidanjem tih ograničenja otvorio bi se prostor za kreditiranje stambene gradnje. Proširenje mogućnosti ulaganja značilo bi za štedionice više prihode te zaštitu od velikih oscilacija cijena kroz strukturirano ulaganje u više vrsta financijskih instrumenata.
Smanjenje premijskih stopa osiguranja depozita te smanjenje gubitaka zbog volatilnosti vrijednosnih papira koji trebaju biti znatno manji u ukupnoj imovini stambenih štedionica dovelo bi do željenog smanjenja troškova.
9
Novi poslovi koji daju dodatnu vrijednost i kvalitetniji servis klijentima štedionica:
Posredovanje u prometu nekretnina: štedionice bi se mogle baviti i posredovanjem u prometu nekretninama samo za svoje štediše koji imaju neodgovarajuću nekretninu i žele je zamijeniti drugom nekretninom, a razliku u cijeni financirati iz stambene štednje ili kredita.
Poslovi zastupanja u osiguranju: podrazumijevaju mogućnost osiguranja u stambenoj štedionici, čime se pojednostavljuje proces odobravanja kredita i poboljšava kvaliteta servisa jer se sve rješava na jednom mjestu.
Kakva je budućnost stambene štednje u Hrvatskoj?
Temeljna ideja stambene štednje usmjerena je k dobrobiti cijeloga društva i već time ima pravo na dobre izglede u budućnosti.
Stambene štedionice u budućnosti bi se u svijesti stanovništva trebale profilirati kao specijalizirane institucije. Unatoč velikoj i raznolikoj ponudi financiranja stanovanja, upravo bi se stambene štedionice trebale potvrditi kao mjesto prvog odabira, gdje se na najpovoljniji način može riješiti pitanje vlastitog, primjerenog stambenog prostora.
Istodobno, stambene štedionice trebaju se profilirati kao proračunski isplativ projekt koji za društvo u cjelini ima niz lako mjerljivih, pozitivnih efekata. Ako svaka od uključenih strana pravodobno i u cijelosti ispunjava preuzete obveze, stvara se krug u kojem svi dugoročno profitiraju.
Iskustva zemalja s dugom tradicijom stambene štednje pokazuju da je taj sustav uspješan te da u njemu s povjerenjem sudjeluje više od polovice stanovništva, koncentrirajući značajan kapital koji služi poboljšanju kvalitete života građana i unapređuje društvo.
Uz čvrsto poštovanje temeljnih načela i mehanizama sustava, uz promjene koje ga osnažuju, sustav stambene štednje u Hrvatskoj ima vrlo dobru perspektivu.
10
Sustav stambene štednje u zemljama u okruženju
Sustav stambene štednje u Hrvatskoj u bliskoj je vezi sa sustavima koji su uvedeni u zemljama u neposrednom okruženju poput Austrije, Češke i Slovačke, ali i Njemačke, Rumunjske i Mađarske. Sustavi stambene štednje u tim zemljama, kao i u Hrvatskoj, uspostavljeni su kao vrlo važan element državne strategije upravljanja stambenom politikom.
Osnovni je cilj sustava ponuditi tržištu poseban financijski proizvod koji građanima omogućava dobivanje dugoročnih povoljnih stambenih kredita uz fiksne kamatne stope i različite opcije, ovisno o potrebama pojedine obitelji.
Sustavi temeljeni na tim postavkama pokazali su se vrlo uspješnima i dugotrajno stabilnima, u Njemačkoj i Austriji imaju uspješnu tradiciju dužu od 80 godina. U Hrvatskoj te u Mađarskoj i Rumunjskoj sustav je pokrenut nešto kasnije, potkraj prošloga i početkom ovog desetljeća, i susreo se s velikim potencijalima za uspjeh, ali i problemima koji su bili bitna odrednica njegova razvoja. Slični sustavi stambene štednje nedavno su osnovani i u drugim zemljama, poput Kazahstana i Kine, gdje se također želi aktivno djelovati na stambeni standard stanovništva uz pozitivne efekte na državni proračun.
Osobito je ilustrativan primjer tranzicijskih zemalja poput Češke i Slovačke, gdje se sustav pokrenut prije 15-16 godina pokazao vrlo uspješnim jer je stvorio uvjete da se na ekonomičan i efikasan način omogući građanima rješavanje stambenih problema u vremenima promjene gospodarskog sustava.
Primjeri sustava stambene štednje u Češkoj i Slovačkoj
U Slovačkoj je sustav stambene štednje pokrenut 1992., a u Češkoj godinu dana kasnije, s namjerom da se građanima omogući lakše rješavanje problema vezanih uz stanovanje i stambeni standard naslijeđen iz prethodnog razdoblja. Otada je broj stambenih štediša u ukupnom broju stanovnika dosegnuo omjere kao u sustavima Njemačke i Austrije. Tako je, primjerice, više od 30 posto stanovnika Slovačke sklopilo ugovor o stambenoj štednji, a taj je udjel u Češkoj viši od 55 posto.
11
Državni poticaji
Zahvaljujući državnim poticajima, stambenoj je štednji omogućen vrlo uspješan razvoj. Za ilustraciju, u sljedećem grafikonu prikazan je iznos državnih poticaja u Slovačkoj.
U Češkoj je iznos državnih poticaja dugo bio 25 posto, odnosno 4500 čeških kruna, da bi 2004. bio smanjen na 15 posto, odnosno maksimalno 3000 kruna. U oba je primjera sustav stambene štednje razvijan uz vrlo visoke iznose državnih poticaja, uz pažljivu promjenu iznosa poticaja, ovisno o ekonomskim pokazateljima. U Slovačkoj je uveden sustav aktivnog usuglašavanja iznosa državnih poticaja koji ovisi o prosječnoj kamatnoj stopi na depozite u toj zemlji, kako bi se sustav stambene štednje brzo prilagodio promjenama na tržištu (pa su tako poticaji 2008. povećani s obzirom na rast kamata).
45%
40%
25%
30%
25%
20%
15%
10%
5%
0%1992. 1997. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.1996. 2000.
7.000
6.000
5.000
4.000
3.000
2.000
1.000
0
državni poticaji u Slovačkoj
državni poticaji (%)
max državni poticaj (SKK)
12
Stambeno financiranje
Sustav stambene štednje u Češkoj i Slovačkoj bio je izuzetno uspješan i s aspekta stambenog financiranja. Od početka je usmjeren na stambeno financiranje klijenta, putem redovnih ili putem kredita za međufinanciranje. Na primjerima tih zemalja vidljiv je višestruki efekt državnih poticaja za financiranje stambene štednje, kao što je prikazano u sljedeća dva grafikona.
Slovačka - krediti i poticaji
državni poticaji (mil. SKK) krediti (mil. SKK)
Češka - krediti i poticaji
državni poticaji (mil. CZK) krediti (mld. CZK)
25,0
20,0
15,0
10,0
5,0
0,01997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
2,7 2,7 1,8 1,7 0,92,4 2,5 2,3 3,1 3,3
9,3
14,8
22,2
19,616,5 16,4 17,0
17,1 19,3 18,9
3,8
13,315,3 16,1 15,8
5,16,4 7,7 9,3 11,18,0
15,0 15,0 14,0 17,0 22,0
33,0
40,0 43,0
52,060,0
50,0
40,0
30,0
20,0
10,0
0,01997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
13
Takva sprega između državnih poticaja i financiranja stambenih potreba iz sustava stambene štednje ilustrativna je promatra li se sudjelovanje državnih poticaja u ukupnim sredstvima jednog ugovora o stambenoj štednji, kako je prikazano na sljedećem grafu.
Financiranje stambenih potreba u tim zemljama nije ograničeno samo na kupnju novih nekretnina nego je u velikoj mjeri orijentirano na obnovu, održavanje građevina i unapređenje stambenog standarda postojećih stambenih jedinica. Tu je uloga stambenih štedionica iznimno važna jer su rasprostranjene, lako dostupne i stanovnicima manjih sredina, s manjim financijskim mogućnostima i nižeg standarda.
Upravo takvim socijalnim slojevima sustav stambene štednje izuzetno je važan kako bi, s obzirom na vlastite ograničene mogućnosti, mogli poboljšati svoje uvjete stanovanja. Na sljedećem je grafu prikazan sustav financiranja u Češkoj, odnosno u Slovačkoj, s obzirom na namjenu.
Dijelovi ugovora o stambenoj štednjidržavni poticaj 3%
kamate 3%
kredit 50%
štedni depozit 44%
Namjena - Češka
ostalo 12%
obnova 34%
kupnja 25%
izgradnja 19%
Namjena - Slovačka
ostalo 25%
obnova 40%
kupnja 27%
izgradnja 8%
14
Multiplikativni efekti državnih poticaja u stambenoj štednji
U sustavima stambene štednje Češke i Slovačke analizirani su mulitplikativni efekti državnih poticaja u sustavu stambene štednje. Kako je stambena štednja zatvoren sustav kojem je svrha olakšati rješavanje stambenih problema stanovništva, njegovi se efekti mogu promatrati s nekoliko aspekata:
osiguranje povoljnog financiranja stambenih potreba
Poticaji stambene štednje sudjeluju otprilike s deset posto u iznosu pojedinačnog odobrenog kredita za stambene potrebe. To znači da je multiplikativni faktor državnih poticaja u stambenom financiranju viši od 10. Uzmu li se u obzir ukupni volumeni financiranja, taj je faktor gotovo dvostruko veći. U cjelokupnom sustavu, na primjerima Slovačke i Češke faktori uvećavanja uloženih sredstava kreću se od 4 do 10 i s vremenom rastu kako se povećavaju volumen financiranja i veličina sustava.
povrat u državni proračun na temelju poreza
Stambene štedionice financiraju isključivo stambene potrebe i trošenje je namjensko i kontrolirano. Povrat sredstava u državni proračun na temelju poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina te poreza na dobit i ostalih poreza iz poslovanja stambenih štedionica, višestruko prelazi iznos poticaja koji se isplaćuju iz državnog proračuna za sustav stambene štednje. Na primjeru Slovačke pokazalo se da je iznos prihoda proračuna na temelju sustava stambene štednje 6 puta veći od rashoda proračuna.
osiguranje radnih mjesta
Stambena štednja financira gradnju i rekonstrukciju stambenih jedinica i time izravno utječe na angažiranje građevinske industrije i zapošljavanje velikog broja radnika. Prema analizi tamošnjih sustava stambene štednje, na temelju financiranja iz stambene štednje angažirano je više od 40.000 odnosno 60.000 radnih mjesta u Slovačkoj, odnosno u Češkoj.
poticanje štednje i antiinflacijski efekt
Sustavom stambene štednje izravno se potiče štednja građana i to na dulji rok, čime se smanjuju inflacijski ekonomski pritisci. Takva vrsta štednje namijenjena je ponajprije onima koji žele i mogu štedjeti u manjim iznosima, stvarajući sredstva za buduća razdoblja, za potrebe svoje djece ili za stariju životnu dob.
15
Zagreb, Praška 5Tel.: 01 4888 211Fax: 01 4888 164Info tel.: 0800 232 [email protected]
Zagreb, Radnička cesta 44Tel.: 01 6363 730Fax: 01 6363 731Info tel.: 0800 365 365 [email protected] www.pbz-stambena.hr
Zagreb, Savska cesta 62Tel: 01 6065 111Fax: 01 6065 120Info tel.: 0800 81 [email protected]
Zagreb, Radnička cesta 47Tel.: 01 6006 100Fax: 01 6006 191Info tel.: 0800 444 777stambena.stednja@raiffeisenstambena.hrwww.raiffeisenstambena.hr
Zagreb, Heinzelova 33a Tel.: 01 4803 777Fax: 01 4803 798Info tel.: 0800 200 [email protected]
STAMBENE ŠTEDIONICE info
