RVATSKA MISAO 'A Z A Š I B E N I K I A U S T R O - U C i A R S K l

L U G O D I Š N J E I T R O M J E S E Č N O S U R A Z M

1-20. — P O J E D I N I B R O J 10 P A R A . 0 0 1

= P L A T I V O I U T U Ž 1 V 0 U SiBfc.l>

I Z L A Z I ' S V A K I D A N : : TELEFON BR. 7 4 . - ČEKOVNI RAČUN 129 .871 .

j NTA TRG'i , 5V. ' R A N E ZA

K 7 . D A Y A T E L " O D G O V O R N I

r i S A K H R V A T S K A Z A D R U Ž N A

J I K U f. Z, S . 0 . |. = = = = =

///. ŠIBENIK, ponedjeljak 8. veljače 1915. BR. 28. (258.)

južnom ratištu. BEČ, 6. veljače. Službeno se

pćuje: Na južnome ratištu u zadnje i nije se dogodilo ništa važ-

3EČ, 7. veljače. Službeno se ćuje. Ma južnome ratištu nema nl-

ve promjene. Ma Jadranu upriličiše naši rl aviatičari napadaj na fran-

transporte. Napadaj imao obar uspjeh. Bombe, bacane eroplana, zgodile su više puta.

saopć

- . i P

ski porazi u Bukovini. BEČ, 6 . veljače. Službeno se.

saopćuje: Na čitavom frontu na Karpa-i u Bukovini bojevi traju.

Položaj u Poljskoj i zapadnoj Galiciji jest nepromjenjen.

Ruski noćni napadaj Kod Lo-sna bio je odbiven.

BEČ, 7. veljače. Službeno se pćuje: Položaj u rusKoj PoljsKoj i u dnoj Galiciji nepromjenjen.

l̂a frontu na Karpatima vodi žestoka borba.

južnoj Bukovini nalaze se četž u uspješnom prodiranju, nalaze se na podpunom uz-. Zarobljeno je jučer 1 . 2 0 0

a mnogobrojni ratni materi-aplijenjen. Jučer poslije podne

su naše čete u Kimpolung, ushićenja pučanstva.

U Rusiji. BERLIN, 6. veljače. Službeno aopćuje:

uski jučeranji napadaji na no-pruskoj granici, kao i juž-

Visle protiv našeg fronta lumina i u odsječku Bzura

su odbiveni. Mi smo 1.000 zarobili, zaplijenili 6 puš-strojeva.

BERLIN, 7. veljače. Službeno aopćuje: Ma obim ratištim — francu-

i ruskom — jučer, osim erijske borbe, nije bilo ni-

znatna dogadjaja.

siegis, koji su bili od nas zauzeti, ostali su bez uspjeha.

Jednako razbio se je nepri­jateljski nasrtaji u Argoni.

BERLIN, 7. veljače. Službeno se saopćuje:

Jugoistočno Yperna mi smo zauzeli francuske strijeljačke jarke i zaplijenili dva engleska puščana stroja.

Južno od kanala La Bassee neprijatelj je provalio u jedan od naših strijeljačkih jarki ; borba je ondje još u toku.

ministar trgovine te mistar unutarnjih posala. Za njegova vladanja zbila se je i poznata afera Svetojeronimskog Zavoda u Rimu.

Ogromni h u n t i gitei. FRANKFURT, 7. veljače.

„Frankfur ter Ze i tung" pr ima

iz Genfa:

Ovdješnji pouzdanik od

f rancuskih novina primio

je iz Pariza vijest, da u

višim f rancusk im vojnim kru­

govima c i rku l i ra tajno izvje­

šće, u kojemu se kaže, da

gubitci Francuske u samim

poginul ima iznose do konca

si ječnja više od 450 hil jada

l judi.

Car mili na ruskom rali. BERLIN, 6 veljače. Car Vilim

pošao je preko Čenstohove na istočno ratište.

BERLIN, 7 veljače. Car Vilim posjetio je jučer šlesko domobranstvo u strijeljačkim šančevima kod Gruszv-na, istočno Wloszczowa.

TuFsho-rushi rat Opći ustanak u Perziji.

CARIGRAD, 7. veljače. Dopi­snik agencije Milli javlja iz T e -herana dne 3. siječnja, da je ple­me Talas , koje obitava obalni kraj Enzeli na Kaspijskom moru, ustalo protiv Rusa, navalilo na Enzeli, razrušilo centralu ruskog društva vagona, a zatim povuklo se u gore .

1 jedan dio ratobornog ple­mena Scheschvvan takodjer se je uzbunilo te se dalo u potjeru za Rusima.

Predstoji ustanak svih ple­mena sjeverne Perzije protiv Ru­sije.

francuskog ratišta. BERLIN, 6. veljače. Službeno aopćuje: Ponovni francuski napadaji

položaja sjeverno od Mas-

Odstup Bilinskog U i i e r nasljednik. BEČ, 7 veljače. Korrespondenz

» Wilhelm" javlja:

Već najavljeni odstup zajedničkog ministra financija viteza Bilinskog, kako saznajemo, uzslijedio je. Za nje­govog nasljednika imenovan je bivši ministar predsjedntk Ernest von Kor-ber, koji će slijedećih dana biti od kralja zaprisegnut.

* * *

Novi ministar financija, koji je ujedno i upraviteljem Bosne, poznat je kao kcvrstna sila. Bio je neko doba

Rusija će dobiti novaca. PARIZ, 7. veljače. Konferencija

ministara financija Rusije, Engleske i Francuske zaključila je, da se ima stvoriti udruženje zajedničkih finan-cijalnih kao i vojnih pomoćnih sred­stava za nastavak rata do konačne pobjede. Ova medjusobna financijalna podpora ima vrijediti koliko za dr­žave koje sada ratuju toliko i za one, koji će se u buduće saveznicima pri­ključiti. Ova podpora ima se pokriti zajmom u ime jaeflfcjtf. Francuske i Rusije. [|p

KonferencijajHadalje zaključila, da sve kupnje kod neutralnih država imaju poduzimati skupno, te za Ru­siju stvoriti povoljnije prilike za eksport.

Kolera u petrojradu. HAMBURG, 7 veljače. „Hambur­

ger Nachrichten" javljaju, da se je u Petrogradu pojavila epidemija kolere, koja je svaki dan to veća. Smrtnih slučajeva ima vrlo mnogo.

Ruski car na fronti. PETROGRAD, 7. veljače. Car

Nikola prispio je na frontu.

U Portugala. LISABON, 7. veljače. Pukovnik

artiljerije Monteiro imenovan je za ministra vanjskih posala.

Živo je još u pameti novogodišnji govor grofa Stjepana Tisze. I sama bečka štampa našla je, u koliko joj prilike dozvolile, štošta da grofu Tiszi podbodne. Valjda je napokon sam Tisza uvidio, da mu je red „ublažiti" neke izraze, osobito u koliko se od­nose na Hrvate, pa je zato na jednom koncertu u Budimpešti dne 30. pr. mj. držao svečani govor u kojemu je rekao i slijedeće:

Svrnemo li okom na naš bratski narod, koji s magjarskim narodom tvori zajedničku državu, zar ne opa­

žamo takodjer u redovima hrvatskoga naroda uznosite simptome junačtva i požrtvovnosti, koja se razvija u vjer­noj službi za jednu te istu stvar? Zar ne oživljuju s nova u našoj duši slavni primjeri prošlih vjekova, kadno je Zrinjski bio u isti mah vodja ma-gjarskoga i hrvatskoga naroda, kadno je ovaj veliki vojnik, o čiju se bojnu sreću jednako veže magjarska kao i hrvatska slava, bio lovorom ovjenčani pjesnik magjarskoga naroda, ali se u isti mah u svojem hrvatskom dopisi­vanju podpisivao „Zrinski"? U ono vrijeme nas je skupa vezalo pravo bratimstvo u dobru i u zlu, zajednič­koj žalosti i u zajedničkoj slavi. Do­šla su vremena, kad se je osilila na-rodnostna ideja, te nas na oko raz­dvojila. Razvile su se protivštine. Do­šlo je doba, kad su one dovele do bratoubilačkoga rata, pa tako se je kasnije činilo, da se je mir opet uz-postavio, ipak je bio ovaj mir skop­čan s mnogo trzavica i neizvjestnosti, sa sumnjom i nepovjerenjem. Jedva je prošlo nekoliko godina, kad se je činilo, da ozbiljna protivŠtina, ozbiljna kriza prijeti miru obaju bratskih na­roda. A tek je evo godina dana, od-kako smo opet mogli da s uspjehom zastupamo politiku zajedničkoga ra-zumievanja, miroljubivosti i ljubavi. Ovo zajedničko razumievanje, ova miroljubivost, ova ljubav, ovo povje­renje mora se sred kušnja velikoga rata odista duboko uvriježiti u dubi­nama duševnoga života obaju naroda. Ona slavna vitežka djela, s kojima su hrvatske čete u ovom ratu izvojevale sebi same vječitu slavu, ona vitežka djela moraju da budu takodjer izvori ljubavi, štovanja i povjerenja, štono klija u srdcu svakoga Magjara.

U drugu ruku mtžemo iz nauka ovoga rata crpsti takodjer sud, da hrvatski narodni duh, hrvatska narodna ideja stranputicom luta, ako dopušta, da ga vode kalni valovi struja sum­njive vrijednosti; da takodjer hrvatski narodni duh mora tražiti siguran te­melj svoje snage i svojega rada ondje, gdje su ga udarili naši otci: u krilu tisućgodišnje ugarske države, u pozi­tivnom historijskom i pravnom temelju, koji im obezbijedjuje individualan slo­bodan razvoj u svezi s magjarskim bratskim narodom.

* * Ovaj najnoviji govor ugarskog

premiera ponukovao je bečku „Zeit", da grofu Tiszi posveti uvodni članak pod naslovom „Monolozi", kako na­ziva njegovo govorničke eskurende.

„Jedini državnik, koji, u ovo doba, kada ne riječ nego čin vrijedi, u Austro-Ugarskoj ističe se kao go­vornik, jest grof Tisza. Sada se je grof Tisza iskazao da hoće ne više kao godišnji nego kao mjesečni go­vornik da bere lovorike".

Bečki list zatim zamjera grofu Tiszi, što se je dotakao jugo­slavenskog pitanja. Bilo je — veli — vrlo loše u ovo doba spominjati o-preke koje su u najnovije vrijeme iz­bijale izmedju Magjara i Hrvata te hrvatskom nacionalizmu označivati put, kojim mu je ići. Hrvatsko, ili bolje

jugoslavensko pitanje spada u naj­veće i najvažnije poslove države, koji se imaju pretresati i uredili nakon rata, te je sigurno, da konačno za­dovoljavajuće riješenje ovog pitanja može se naći samo razumnim narod­nim sporazumom, dakle dialozima sudjelujućih, a ne monolozima grofa Tisze. Neidje, da jedan državnik slu­čajnu nakl .nost prilika, koje mu doz­voljavaju da bude jedinim govornikom na javnoj tribuni, upotrebljava za to, da se monolozima pričinja k.io da samo on i samo svojim zaključkom ima odlučiti, o uredbi budućih poli­tičkih odnošaja u monarkiji.

Uopće vrlo loše se doimlje, kada uvijek samo jedan hoće da ima gla­vnu riječ, a to ne krepošću svog au­toriteta, nego radi privremene zapreke drugoga, ne jer bi on sam imao da govori, nego jer drugome je razgovor časovito oduzet. Javna tribuna je za govore i protugovore, a ne za govore jednog čovjeka, za debate a ne za monologe. Grof Tisza je previše raz­borit i iskusan čovjek, a da bi mu se mogio pripisati neukus, da hoće igrat se prama inozemstvu diktatora Monarkije ili samo njegove prepoten­tne g l a v e . . .

Zračni torpedo. Rotterdamski „Allgemeen Han-

delsblat" donosi od svog dopisnika sa fronte kod Benune, da su Nijemci izumili zračni torpedo. Veli dalje, da nije mu dopušteno opisivat ga, ali da je od strašnog učinka, te je uspjeh osiguran. Ovaj izum je znatan uspjeh tehnike.

Kako li će to biti lijepo, kada zrakom budu hujili torpedo-hitci ba­čeni iz zrakoplova!

Gubitci pomorske bitke na Sjevernom Mom U „Neue Freie Presse" nalazi se

prikaz o šteti koju su imale Engleska i Njemačka u nedavnoj bitci u Sje­vernom Moru.

Engleska je imala ove štete: boj­ni krstaš „Tiger" izgubljen 100 mi­lijuna kruna; bojni krstaš „Lion" tež-ko oštećen 36 milijuna; bojni krstaš „Princess Royal" težko oštećen 18 milijuna; bojni krstaš „New Zealand" težko oštećen 12 milijuna; tri velika torpedo razarača izgubljena 15 mi­lijuna. Ukupni gubitak brodova 181 milijun kruna.

Njemačka pak imala je ovu štetu: bojni krstaš „Blücher" potopljen 45 milijuna; jedan bojni krstaš lako o-štećen 4 milijuna. Ukupna šteta na brodovima 49 milijuna.

U bitci je ispaljeno ukupno 4800 topovskih hitaca i to po 2400 svaka ratujuća stranka. Englezi su imali to­pove većeg kalibra, pa zato je njih ono 2.400 hitaca te izlizanje topova koštalo 23 milijuna kruna ili 10.000 kruna svaki hitac. Njemačku je 2400

hitaca te izlizanje topova koštalo 13 milijima kruna, ili 5.500 krnna svaki hitac.

Ukupna šteta za brodove i za ispaljane hitce: Engleska 204 miliju­na, a Njemačka 62 milijuna.

KRONIKA. Vrlo uvaženi napuljski list „ M a t t m o "

piše : K a d budu p o r a ž e n e vlasti t r o j n o g a

s p o r a z u m a na k o p n u , bit ć e č a s , kad se

m o r a uplesti Italija I to kolonijalnim r a t o m ,

kojemu se toliko ne protivi javno mnijenje.

Sudjelovanje Italije u p o m o r s k o m ratu imalo

bi z a posl jedicu d a bi s e e n g l e s k o - f r a n c u s k o

b r o d o v l j e iz S r e d o z e m n o g a m o r a m o r a l o

š t o brže povući n a Bisertu , T o u l o n i G i b r a l ­

tar , tako da bi Itatija z a g o s p o d o v a l a S r e ­

d o z e m n i m m o r e m . Ništa nije smješnije n e g o

s t rah Tal i jana pred b o m b a r d i m e n t o m njihova

pr imorja .

» * • Sofijsko „ J u t r o " d o z n a j e iz d i p l o m a t ­

s k o g izvora , d a je u p e t r o g r a d s k i m k r u g o ­

vima držanje Rumunjske p r e m a Austriji i

N j e m a č k o j u p o t o n j e vr i jeme pobudilo v e ­

liko n e z a d o v o l j z t v o . R u s i j a v e ć dulje v r e m e n a

zaht i jeva , da Rumujska dozvoli t ranspor t i ­

ranje ruskih č e t a , š to je Rumunjska uvijek

otklanjala . S a d u ruskim diplomatskim

k r u g o v i m a g o v o r e , d a ć e Rusija, bupući da

s e podupiranju Rumunjske više ne nada,

pro t iv Rumunjske energično istupiti. G o v o r e

i o e n e r g i č n o j noti Rusije na Rumunjsku.

K a k o javlja „ N o v o j e V r e m j a " , o d r e -

djuje m i k a d o v dekret T s i n g t a u k a o drugu

ratnu luku j a p a n s k o g brodovl ja .

U Ztlrichu je izašla b r o š u r a , koja

s t v a r a r a s p o l o ž e n j e za z a s e b a n mir izmedju

N j e m a č k e , A u s t r o - U g a r s k e i Rusije. K a o

duševni inspirator se označuje visoki ruski

ar is tokrat grof Horvin Milevski, koji ondje

kratko vri jeme b o r a v i . O n veli, d a s e s a d a

k o d c a r e v e boles tničke postel je bije žes tok

boj izmedju nacional is t ičke ratne s t ranke i

pravih monarhis ta , koji su skloni miru. Ovi

uvidjaju, da Rusija o d rata ne ć e imati n i -

k a k o v e koristi . S t o g a z a g o v a r a j u p o š t e n mir

s A u s t r o - U g a r s k o m i N j e m a č k o m bez teri­

torijalnih s t e č e v i n a , d o k nacionalist ička struja

s a skroz o s o b n i h i materijalnih raz loga

traži, da se ra t dalje vodi i to čim b e z o ­

bzirnije, kako bi zapriječili s p o r a z u m sa

protivnicima

Ministar za Galiciju Dlugosz ods tupio

je. N a n j e g o v o mjesto imenovan dr. Z d i -

s lav Moravski .

Vodja tršćanskih socijalista zastupnik

Pit toni bio je osudjen na 6 mjeseci t a m n i ­

c e radi uvrede n a n e s e n e predsjedniku p o ­

licije Manussiu.

Domaće vijesti. B o r b a p r o t i c e n z u r i . V o d e ju p o ­

glavito Nijemci. T a k o je g r a d s k o z a s t u p ­

s t v o u I .m /11 u s v o j o j rezoluciji o s o b i t o n a ­

glasilo d a se š tampi d a d e veća s l o b o d a

obzirom na to š to carevinsko vijeće i p o ­

krajinski sabori ne djeluju.

S j e ć a s e s v o g ž u p n i k a 1 n a r a ­

t i š t u . Vrli o. i4nte Bilonić, dekan u Drnišu

doživio je od s v o g župljana Ivana Marina

u g o d n o iznenadjenje.

Pr imio je o d njega k a o u s p o m e n u s a

ratišta lijepu p o s v e t u u b o j a m a izradjenu, a

g l a s i :

„ U s p o m e n a sa ratišta n a š e g b o r a v k a

na južnom ratištu g o d . 1 9 1 4 / 1 5 . kod s lavne

c. i k. R e g . br. 3 7 .

J a Zugsfflhrer Ivan Marin Antin iz

T r b o u n j a šaj jem u s p o m e n s v o m župniku

fra Anti Biloniću, koji s e B o g u moli i radi

za nas vojnike, koji s m o na b o j n o m polju,

a b o r i m o s e h r a b r o z a c a r a i kralja Franju

J o s i p u 1. i milu d o m o v i n u . — Zugsftlhrer

Ivan M a r i n ; M i j o M a d o n i ć ; J o s i p D u a n č i ć ;

Dr . Ante Mladinka . Travnik , 2 2 . siječnja

1 9 1 5 " .

PREDPLAĆUJTE SE NA „ H R V A T S K U MISAO".

• • • D D • ' • • • • • • • • • O

Grad i okolica. M o l i t v e z a m i r o b d r ž a v a l e su se ju ­

čer u n a š e m gradu uz veliko u č e s t v o v a n j e

p u č a n s t v a . U Stolnoj Bazilici p o č e l a je

Adoraci ja P r e s v e t o g na 1 0 sati pr . p . K r o z

cijelo vr ieme c r k v a je bila uvijek puna vjer­

nika. Molitve su svršile sa b l a g o s l o v o m ,

preko kojeg su učenici realne gimnazije

v e o m a lijepo pjevali „ M i s e r e r e " o d M a y c r a

i „ T a n t u m ergo." o d P . de D o s s .

0 r a s v j e t i g r a d a . P o g l a v a r s t v o o -

bjelodanilo je slijedeću o b j a v u :

Radi vojničkih s igurnestnih razloga ne

smije s e u ni jednom predjelu g r a d a , sela i

okol ice vidjeti sa s t rane m o r s k e nikakova

rasvje ta . Naregjuje s e s t o g a pučans tvu d o ­

g o v o r n o sa č. i k. kotarskim P o m o r s k i m

Z a p o v j e d n i č t v o m u Šibeniku na temelju §

7 C a r s k e P o v e l j e 2 0 / 4 , 1 8 5 4 . D. Z . L . Br .

9 6 , da čim se upali električna svjet lost ili

s v j e ć e zatvori s v e p r o z o r e d o t i č n o da s p u ­

sti z a s t o r e ( š k u r e t e ) na način da svjet lost

ne prodire vani, a gdje nema takovih z a ­

s t o r a , stakla moraju biti pokrita tamnim

neprozirnim p a p i r o m ili na koji drugi način,

s a m o da svjetlost n ipošto ne prodire .

Svi suvišni fenjeri na ulicama moraju

biti ugašeni a ostali sa s t rane m o r s k e m o -

rafu biti zastrt i .

P r e m d a o v a o d r e d b a za s a d a nema

o s o b i t o g raz loga , njom se namjerava u p o ­

zoriti p u č a n s t v o e d s se izbjegne paniku

k a d a bi s e u buduće eventualno u drugim

prilikama m o r a l o narediti utrnuće s v a k e

rasvjete .

P/ekršitelji o v e n a r e d b e biti ć e k a ž ­

njeni u smislu § 11 C a r s k e P o v e l j e 2 0 . / I V .

1 8 5 4 Br . 9 6 D. Z . L. na g l o b u od 2 - 2 0 0

kruna ili od 8 sati d o 14 d a n a za tvora ,

eventualno smatrani od vojničke vlasti k a o

d a su u d o g o v o r u sa neprijateljem, te ć e

se p r e m a tomu postupat i proti Istim.

Š k o l s k a d j e c a v o d j e n a o d svojih uč i ­

telja, obavila su jučer u S to lnoj Bazilici i

u crkvi sv . F r a n c klanjanje pred P r e s v e t i m

moleći za mir.

O d l i k o v a n j e . Brzojavljaju nam iz B e č a

6 . v e l j a č e :

„ W i e n e r Zei tung" javlja, da je n a d ­

v o j v o d a F r a n o Salvator , k a o zastupnik p o ­

krovitelja „ C r v e n o g K r i ž a " , podijelio lije­

č n i č k o m savjetniku d.ru Filipu C o l o m b a n i

u Šibeniku p o č a s t n i znak „ C r v e n o g Križa"

d r u g o g r a z r e d a .

Č e s t i t a m o !

P j e g a v i t i f u s u T i j e s n u . O p ć i n a T i ­

j e s n a brzojavlja nam, d a ispravimo javljenu

vijest p o d ovim n a s l o v o m t a m o , da je u

T i j e s n o m e bio konstantiran s a m o jedan s lu­

č a j p j e g a v o g tifusa, š to ovim r a d o č inimo.

f U r s u l a S o l t y s e k preminnla je jučer

u 7 2 . godini života. Mir blagoj duši, a u c ­

viljenoj obitelji naše s a u e e š ć c !

I s p i t i s e m e s t a r s k i piivatista i h o -

spitanjkinja pri c. k. realnoj gizmnaziji u

Šibeniku obdržavat i će se od 17. d o 20-

tek. vel jače . Prijamni ispiti za sve razrede

bit ć e o d 21 d o 2 4 tek. m j e s e c a .

P r v i s e m e s t a r s v r š a v a u subotu 2 7 .

vel jače , a drugi počimlje na 1. ožujka.

P o u k u u g l a s o v l r a n j u tražim. P o ­

nude neka se šalju p o d A. M. na u r e d ­

ništvo „Hrvatske Misfi" .

tmmilDuTlQIlQDEIDul]

VELIKA ZLATARIjA

GJ. PLANČIĆ Vis - Starigrad - Velaluka

:-: ŠIBENIK. :-: Kupuje staro zlato i srebro

uz najpovoljnije cijene.

milijun p i s a ć i h strojeva '• 1 u porabi. = = = = =

M o d e l X i X I .

:: :: BEZ KONKURENCIJE :: :: — = ™ Podpuno — ~ = amerikansko pokućstvo

I i C L - TRST Piazza della Borsa No. 14 I kat

T e l e f o n b r . 17-70.

QHtlQimillDIIDiQIliQIl'nD

M O D E S A L O N

M a r i l a Đ u n d i ć - ŠIBENIK -

Daje na znanje da ima veliki izbor šešira i nakita najnovije vrsti za gospodje 1 gospodjice. Novosti za zim­sku saisonu.

Prima popravke uz naj­umjerenije

P. T. Č a s t i m o s e slaviti d o znanja s v a ­

koj cijenjenoj o s o b i , da s m o v e ć od d a v n a osnoval i klesarsku zadrugu p o d n a s l o v o m :

: - : P R V A S P L I T S K A : - :

KLESARSKA UMU regis t r i rana na ograničeno jamčenje

U S P L I T U .

Z a d r u g a obavlja s v a k o v r s t n e kle ­s a r s k e radnje bilo u m r a m o r u ili kamenu uz najpovoljnije uvjete .

O s o b i t o m p r e c i z n o š ć u izradjuje žrtvenike, balaustre , krst ionice , n a d ­g r o b n e s p o m e n i k e Ud. u najmodernijim s l o g o v i m a . Skladište je obskrbl jeno sa m r a m o r n i m mater i ja lom, takodjer m r a ­mornim p l o č a m a za p o k u ć s t v o . B u d u ć je ista providjena izvrstnim radnim s i ­lama i dovoljnim kapitalom, to je u stanju svaku naručbu brzo i tačno iz ­vršiti na p o d p u n o z a d o v o l j s t v o gg . naručitelja.

N a zahtjev šalje nacr te , uzorke materijala, k a o š t o i s v e upute i r a z ­jašnjenja.

P r e p o r u č a s e u g l e d n o m obćinstvu i p r e p o š t o v a n o m s v e ć e n s t v u , d a ju p o ­č a s t e svojim cijenjenim n a r u č b a m a .

U P R A V A .

no

m E l

V E L I K A Z A L I H A

R u h o t v o r i n a , O d l e l a , C i p e l a Galice, sumpora i gume prve

svjetske tvorn ice

m

» P I S A R A « vješta sudskim poslima traži advokatska kancelarija. Informa­

cije u uredništvu lista.

M L I J E K O : k r a v l j e 1 o v č i j e ' " W i m m » " " . " s — a — B B č i s t o , n a r a v n o i

s t e r i l i z i r a n o , p r o d a j e p o 4 8 p a r a l i t a r ,

Uzorna Mijekarna J. Drezga.

u . z. s . o . j . ( D r . A N T E D U L I B I Ć I D R U G ) .

HRVATSKE ZADRUŽNE

TISKARE U ŠIBENIKU ::

UVEZUJE DUGOTRAJNO I SOLIDNO SVAKE VRSTI UVEZA, KAO: PROTOKOLE, MISSALE, MOLITVENIKE 1 SVE U TU STRUKU SPA-:-: :-: DAJUĆE RADNJE. :-: :-:

C1ENE UMJERENE. - IZRADBA BRZA :-: :-: I SOLIDNA. :-: :-:

rjj" H R V A T S K A Z A D R U Ž N A T ISKARA ^ • Š I B E N I K • *

U K N J I Ž E N A Z A D R U G A S A O G R A N I Č E N I M J A M S T V O M

( D r . A . D U L I B I Ć I D R U G ) —

O B S K R B L J E N A J E SVIM M A T E R I J A L O M , T A K O D A J E

U S T A N J U T O Č N O , B R Z O , U M O D E R N O N S L O G U T E

U Z V E O M A U M J E R E N E C I J E N E 1ZRADJ1VATI S V E

: - : R A D N J E S P A D A J U Ć E U T I S K A R S K U S T R U K U : - :

I Z R A D J U J E P O I M E N C E P O S J E T N I C E , T R G O V A Č K E

M E M O R A N D U M E , R A Č U N E , N A S L O V N E L I S T O V E ,

T R G O V A Č K E 1 S L U Ž B E N E O B V O J E , V J E N Č A N E K A R T E ,

P L E S N E I D R U G E Z A B A V N E P O Z I V E I P R O G R A M E ,

. O S M R T N I C E , C I J E N I K E , J E S T V E N I K E I T . D , I T . D .

V E L I K O S K L A D I Š T E T I S K A N I C A Z A O B Ć I N E I

: - : : - : Ž U P S K E U R E D E . : - : : - :

P R O D A J A R A Z N O V R S N O G Č I S T O G P A P I R A I O B V O J A

Da postigneš obilan prirod svoga rada na poljodjelskom polju morati ćeš pognojiti svoje usjeve, vinograde, masline, voćna stabla i t. d. sa

4 0 ° | 0 Kal i jevom soli ili kaini tom

15-16°|o Ka lc iumcianamidom

16-21°| 0 T h o m a s o v o m d r o z g o m

i to prama uputama koje svak može da zatraži bezplatno kod podpisane, bilo ustmeno ili pismeno. Ista tvrdka zani-manicima dijeli poučne knjižice p uporabi gnjojiva za sve kulture, te prema zahtjevu drži i specijalna predavanja. Ove tri vrsti daju rsti uspjeh kao KAS a cjenije od istoga.

Ova gnjojiva dobivaju se izključivo kod podpisane tvrdke, kas jedini i glavni zastupatelj i razpačavaoc, i to prama uvjetima postavljenim od tvornica

GRUBIŠ1Ć & Comp. :-: Šibenik. ( b r z o j a v n i n a s l o v G R U B A R E S — t e l e f o n b r . 5 6 ) .