STATUT SAMOSTALNOG SINDIKATA HRVATSKIH CESTA · STATUT SAMOSTALNOG SINDIKATA HRVATSKIH CESTA 3 Članak 8. Sindikat može, radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka, osnivati strukovne

1

S T A T U T SAMOSTALNOG SINDIKATA HRVATSKIH CESTA

SIJEČNJA 2018.

Na temelju članka 172. Zakona o radu (NN br. 93/14), osnivačka skupština Samostalnog sindikata Hrvatskih cesta održana dana 22. siječnja 2018. godine donijela je:

S T A T U T Samostalnog sindikata Hrvatskih cesta

I. TEMELJNE I UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Samostalni sindikat Hrvatskih cesta (dalje u tekstu: Sindikat) je samostalna, dobrovoljna i interesna udruga radnika zaposlenih u Hrvatskim cestama.

Članak 2.

Sindikat djeluje na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske.

Članak 3.

Sindikat je ustrojen i organiziran demokratski.

STATUT SAMOSTALNOG SINDIKATA HRVATSKIH CESTA

2

II. OPĆE ODREDBE

Članak 4.

Sindikat je pravna osoba i registrira se u skladu sa zakonskim propisima.

Opći i posebni akti Sindikata ne mogu biti u suprotnosti s odredbama ovoga Statuta.

Sindikat je organizacija neovisna od poslodavaca i njihovih organizacija i udruženja, vlasti, političkih stranaka i vjerskih zajednica.

Članak 5.

Puni naziv Sindikata je: ”Samostalni sindikat Hrvatskih cesta“.

Skraćeni naziv Sindikata je: „SSHC“.

U međunarodnom komuniciranju Sindikat koristi naziv: “Independent Trade Union of Croatian Roads”.

Sjedište Sindikata je: Vončinina 3, Zagreb.

Članak 6.

Sindikat ima svoj znak i pečat.

Znak Sindikata je okruglog oblika, a sastoji se od bijele i zelene boje. Sadrži sljedeće elemente: središnji bijeli krug u kojem je smješten stiliziran prikaz dvotračne ceste u lijevom zavoju s lučnim nadvožnjakom u zelenoj boji, kružni vijenac u zelenoj boji u kojem je bijelim slovima ispisan naziv SAMOSTALNI SINDIKAT HRVATSKIH CESTA s bijelom točkom u sredini i bijelom kružnicom uz obod vijenca.

Pečat Sindikata identičan je znaku Sindikata, s time da je otisak pečata u zelenoj boji.

Članak 7.

Sindikat se može udružiti s drugim sindikatima i sindikalnim udruženjima u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu, te stupati u ugovorne odnose sa svim pravnim subjektima u zemlji i inozemstvu.

Odluke o udruživanju kao i razdruživanju s drugim sindikatima i sindikalnim asocijacijama donosi Skupština Sindikata dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika Skupštine Sindikata, a odluke o stupanju u ugovorne odnose kao i istupanju iz njih donosi Središnji odbor Sindikata natpolovičnom većinom ukupnog broja članova.


3

Članak 8.

Sindikat može, radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka, osnivati strukovne i druge klubove.

Odluku o tome donosi Središnji odbor Sindikata natpolovičnom većinom ukupnog broja članova.

III. SVRHA I CILJEVI SINDIKALNOG DJELOVANJA

Članak 9.

Sindikat djeluje na ostvarivanju i zaštiti materijalnih, socijalnih i drugih prava i interesa svojih članova, a posebice:

socijalne sigurnosti i pravednosti;

poboljšanja uvjeta rada te zaštite zdravlja i okoliša;

promicanje ravnopravnog vrednovanja muškaraca i žena na radnim mjestima;

zaštite radnika od bilo kojeg oblika represije i isključivosti;

razvoja industrijske demokracije, te pravne države;

zaposlenosti radnika (pravo na rad) i svih oblika zaštite na radu i na osnovi rada;

pravednog i stimulativnog dijela plaća i poreza;

razvoja stvaralačkih i stručnih potencijala, te podizanja obrazovne i kulturne razine;

ostvarivanja i zaštite sindikalnih prava i sloboda članova Sindikata;

zaštite prava i slobode djelovanja svih svojih članova;

radno-pravne zaštite svojih članova;

sklapanja kolektivnih ugovora u ime i za račun svojih članova;

djelovanja s pozicije socijalnih partnera u cilju poticanja, sklapanja i primjene kolektivnih ugovora, donošenja takvih radno-socijalnih propisa i mjera gospodarske, socijalne i razvojne politike, koji će biti rezultat usklađenih interesa svih socijalnih partnera.

Za ostvarivanje svojih ciljeva Sindikat koristi sve legalne oblike sindikalne borbe, sukladno važećim zakonskim propisima.


4

IV. NAČELA DJELOVANJA

Članak 10.

Sindikat djeluje u skladu sa sljedećim načelima:

pravom radnika na sindikalno samoorganiziranje;

dobrovoljnošću učlanjenja i istupanja iz Sindikata;

radničkom solidarnošću;

samostalnim utvrđivanjem i donošenjem svog sindikalnog programa;

samostalnim biranjem sindikalnih predstavnika, te njihovog djelokruga rada;

samostalnim odlučivanjem o metodama sindikalne borbe;

financijskom samostalnošću;

javnošću rada Sindikata i njegovih organa i odgovornošću prema članstvu;

interesnog, a nestranačkog djelovanja;

demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova;

prihvaćanjem i primjenom konvencija međunarodne organizacije rada;

odgovornosti i djelotvornosti u radu.

V. ČLANSTVO SINDIKATA

Članak 11.

Članom Sindikata mogu postati sve osobe koje prihvaćaju odredbe ovoga Statuta.

Član Sindikata može biti i umirovljenik koji nakon odlaska u mirovinu izjavi da želi zadržati članstvo u Sindikatu.

U slučajevima kada članu Sindikata miruju prava i obveze iz radnog odnosa, miruje mu i članstvo u Sindikatu i obveza plaćanja članarine, te se ne smatra prekidom sindikalnog staža.

Članom Sindikata može postati i svaki drugi radnik koji prihvaća Statut Sindikata.

Članak 12.

Članom Sindikata postaje se potpisivanjem pristupnice.


5

Članak 13.

Članovi Sindikata ne mogu biti:

vlasnici društva,

članovi Uprave društva,

odnosno svi oni koji imaju pregovaračke ovlasti vlasnika u odnosu na prava radnika.

Skupština Sindikata može, kada postoje posebni interesi za Sindikat, donijeti odluku o uvjetima članstva za određene kategorije radnika ili pravnih osoba koje prihvaćaju ciljeve i svrhu djelovanja Sindikata, ali bez priznavanja upravljačkih prava.

Članak 14.

Članstvo u Sindikatu prestaje :

istupanjem,

brisanjem,

isključenjem,

umirovljenjem, osim ako član izjavi da želi zadržati članstvo u Sindikatu,

smrću člana.

Članak 15.

Istupanje iz članstva u Sindikatu ostvaruje se potpisom istupnice i vraćanjem članske iskaznice Sindikata.

Članu Sindikata koji istupa iz Sindikata, odmah dospijevaju na naplatu sve eventualne nepodmirene obveze koje ima prema Sindikatu.

Nepodmirene obveze koje se otplaćuju obročno tako se i naplaćuju osim ako radnik dobrovoljno ne želi jednokratnu otplatu duga.

Istupnica o prestanku članstva u Sindikatu predaje se osobno predsjedniku Sindikata ili dopredsjedniku, ili se šalje na njihovu adresu poštom ili e-poštom.

Članak 16.

Istupanjem, brisanjem i isključenjem člana iz članstva prestaju sve prema Statutu važeće sindikalne povlastice, uključujući i pravnu zaštitu.


6

Članak 17.

Člana Sindikata može se isključiti iz članstva ako se dokaže da je povrijedio članske obveze utvrđene ovim Statutom, što se posebice odnosi na:

kršenje odredbi Statuta,

opetovano nesudjelovanje u akcijama Sindikata,

prijevara i utaja sindikalnog novca i imovine,

neovlašteno raspolaganje sindikalnom imovinom,

prekoračenja statutarnih ovlaštenja,

nanošenje štete Sindikatu protuzakonitim radnjama za vrijeme štrajka ili drugih industrijskih akcija,

svaki drugi oblik nanošenja štete Sindikatu,

pripadnost organizaciji protivnoj Sindikatu,

odavanje poslovne tajne,

sudjelovanje ili potpomaganje u aktivnostima usmjerenim protiv Sindikata.

Članak 18.

Na odluku o isključenju, član može uložiti žalbu Središnjem odboru Sindikata u roku od petnaest dana od dana kada mu je odluka bila uručena.

Središnji odbor Sindikata mora u roku od petnaest dana od dana zaprimanja žalbe donijeti odluku o isključivanja ili ne-isključivanja člana iz Sindikata.

Odluka Središnjeg odbora je konačna u postupku pred tijelima Sindikata.

Članak 19.

Učlanjenjem u Sindikat svaki član stječe pravo :

birati i biti biran u tijela Sindikata;

sudjelovati u radu Sindikata i tijelima Sindikata, te inicirati njihovo sazivanje;

na zastupanje i zaštitu osobnih i zajedničkih interesa i prava na načelima uzajamnosti i solidarnosti;

na materijalnu pomoć iz sindikalnih fondova u skladu s Pravilima o dodjeli sredstava solidarnosti Sindikata;

na sindikalno informiranje, obrazovanje i osposobljavanje;

na organiziranje rekreativnih i kulturnih aktivnosti i bavljenje njima.


7

Članak 20.

Osnovne obveze članova Sindikata su :

poštivanje odredbi ovog Statuta, programa, te odluka tijela Sindikata;

sudjelovanje u sindikalnim akcijama;

redovito plaćanje sindikalne članarine te savjesno i odgovorno obavljanje svih povjerenih zadataka i funkcija;

odnos prema sindikalnoj imovini s pažnjom dobrog gospodara.

VI. DJELOVANJE I ORGANIZACIJA SINDIKATA

Tijela Sindikata:

1. Skupština Sindikata

2. Središnji odbor

3. predsjednik Sindikata

4. zamjenik predsjednika Sindikata

5. Statutarna komisija Sindikata

6. Nadzorni odbor Sindikata

7. Sud časti

Članak 21.

Sva tijela Sindikata biraju se na četiri(4) godine te im istekom tog roka prestaju mandati.

Iznimno, Središnji odbor Sindikata, koji je izvršno tijelo Sindikata, mora u roku od dva mjeseca od isteka roka iz stavka 1. ovog članka provesti izbore za sva sindikalna tijela.

U prijelaznom mandatu Središnji odbor Sindikata ima samo tehničku funkciju.

VII. SKUPŠTINA SINDIKATA

Članak 22.

Skupština Sindikata (dalje u tekstu: Skupština) je najviše tijelo Sindikata kojeg čine zastupnici izabrani tako da se na svakih 20 članova bira jedan član Skupštine, dok se za svakih narednih započetih 20 članova bira još po jedan zastupnik.

Predsjednik Sindikata je također zastupnik u Skupštini.

Način rada Skupštine utvrđuje se Poslovnikom o radu Skupštine Sindikata.


8

Broj zastupnika u Skupštini utvrđuje Središnji odbor na temelju odredbi ovoga Statuta.

Skupština se sastaje najmanje jedanput godišnje (redovna sjednica). Osim redovne sjednice, sjednica Skupštine može biti sazvana kao izvanredna sjednica, tematska sjednica, te kao svečana sjednica Skupštine.

Izborna sjednica Skupštine saziva se svake četiri godine, protekom mandata na sindikalnim dužnostima određenim odredbama članaka 32. 34. 36. 39. 40. 42. i 48. ovoga Statuta.

Na izbornoj sjednici Skupštine, Skupština potvrđuje i izbor članova određenih odredbama ovoga Statuta.

Konstituirajuća sjednica Skupštine saziva se u roku od najduže 15 dana od dana utvrđivanja konačnih izbornih rezultata, koje utvrđuje nadležno tijelo Sindikata, a to je Izborni odbor koji se sastoji od tri člana.

Članak 23.

Izvanredna sjednica Skupštine Sindikata saziva se na zahtjev :

Središnjeg odbora Sindikata,

Nadzornog odbora Sindikata,

predsjednika Sindikata,

najmanje 1/5 zastupnika Skupštine.

Zahtjev za izvanrednu sjednicu Skupštine podnosi se u pisanom obliku s navođenjem razloga zbog kojeg se traži sazivanje izvanredne sjednice Skupštine.

Izvanredna sjednica Skupštine mora se sazvati najkasnije u roku od 15 dana od dana postavljanja zahtjeva, a mora se održati najkasnije u roku od 30 dana od dana sazivanja sjednice Skupštine.

Članak 24.

Skupština potvrđuje izbor za članove Statutarne komisije, članove Nadzornog odbora, članove Suda časti, te bira zastupnike u tijela udruga više razine.

Skupština potvrđuje mandate članovima Središnjeg odbora Sindikata.

Skupština ne može početi sa radom ukoliko na sjednici nije prisutno najmanje jedna polovina (1/2) zastupnika od ukupnog broja zastupnika Skupštine.

O svim pitanjima Skupština odlučuje natpolovičnom većinom od kvorumske većine zastupnika, osim kada je ovim Statutom predviđeno da odluke donosi dvotrećinskom većinom od ukupnog broja glasova svih zastupnika.

O svim pitanjima zastupnici Skupštine glasuju javno, osim ako zastupnici na sjednici Skupštine ne odluče drugačije.


9

Mandat zastupnika u Skupštini traje četiri godine. Nakon roka od četiri godine ističe im mandat i svi moraju biti ponovo birani.

Skupština može iz opravdanih razloga prije isteka mandata opozvati sindikalne dužnosnike te članove Statutarne komisije, članove Nadzornog odbora i zastupnike u udrugama više razine.

Članak 25.

Ovlasti Skupštine su :

donosi Statut, Poslovnik, Programske osnove djelovanja Sindikata, te njihove izmjene i dopune natpolovično većinom;

donosi pravilnik o materijalno-financijskom knjigovodstvu i pravilnik o kasi uzajamne pomoći;

potvrđuje odlukom sve izabrane predstavnike u tijela Sindikata;

usvaja godišnja izvješća o realizaciji plana rada Sindikata i Financijskog plana;

donosi za svaku godinu plan rada Sindikata, Financijski plan Sindikata, te prenosi ovlasti i zaduženja na druga tijela Sindikata radi realizacije istih;

donosi odluke o važnosti za cijeli Sindikat, te prenosi ovlasti na druga tijela Sindikata radi realizacije istih;

donosi odluke o investicijskim ulaganjima za koje se zahtijeva veći angažman financijskih sredstava (vrijednost angažiranja sredstava iznad 300 000 kuna);

donosi odluke o sklapanju kolektivnih ugovora te prenosi ovlasti na druga tijela, da o istom mogu punopravno pregovarati i potpisivati u ime Sindikata;

donosi odluke o stupanju u udruge više razine i istupanje iz njih, te provodi načela sindikalnog djelovanja udruga više razine u koje je Sindikat učlanjen dvotrećinskom (2/3) većinom svih zastupnika;

donosi odluke o pridruživanju drugih srodnih sindikata kao i pojedinih članova ili grupa iz drugih sindikata;

oblikuje i donosi stavove Sindikata o bitnim pitanjima u vezi s ciljevima i svrhom sindikalnog djelovanja Sindikata;

surađuje u radu s ostalim organizacijskim oblicima Sindikata, odlučuje o zahtjevima i prigovorima upućenima Skupštini;

utvrđuje visinu članarine i njezinu namjenu kroz godišnji Financijski plan Sindikata;

donosi odluku o prestanku rada Sindikata;

donosi odluku o razdvajanju i izdvajanju dijela članstva iz Sindikata;

obavlja i ostale zadaće iz svoje nadležnosti.

Skupština može svoje ovlasti prenijeti na svoje izvršno tijelo Središnjeg odbora Sindikata, koje rukovodi radom Sindikata između dviju sjednica Skupštine.


10

VIII. SREDIŠNJI ODBOR SINDIKATA

Članak 26.

Središnji odbor Samostalnog sindikata je izvršno tijelo Skupštine Sindikata koje rukovodi radom Sindikata između dviju sjednica Skupštine.

Središnji odbor Sindikata ravna se odredbama ovoga Statuta i odlukama Skupštine Sindikata. Za svoj rad odgovara Skupštini i na prvom sljedećem zasjedanju mora izvijestiti Skupštinu o svom radu i radu Sindikata.

Središnji odbor Sindikata bira se na izborima. Središnji odbor ima najmanje pet (5), a najviše petnaest (15) članova, a broj je uvijek neparan.

Članove Središnjeg odbora još čine predsjednik Sindikata i zamjenik predsjednika Sindikata.

Mandat članova Središnjeg odbora traje četiri (4) godine. Nakon isteka četverogodišnjeg mandata prestaje im mandat te moraju biti ponovno birani.

Predsjednik Sindikata po položaju predsjedava Središnjim odborom.

Članak 27.

Središnji odbor odlučuje na sjednicama koje se u pravilu održavaju jednom u tri (3) mjeseca.

Sjednicu Središnjeg odbora saziva i njome predsjedava predsjednik Sindikata.

Predsjednik Sindikata sjednicu Središnjeg odbora saziva na osobnu inicijativu, na zahtjev 1/3 članova Središnjeg odbora sindikata i na zahtjev većine članova Skupštine Sindikata.

U slučaju spriječenosti predsjednika Sindikata, sjednicu Središnjeg odbora Sindikata saziva i vodi zamjenik predsjednika Sindikata ili osoba koju odredi Središnji odbor većinom glasova.

Članak 28.

Sjednica Središnjeg odbora može se održati ako je na istoj nazočno 1/2 članova od ukupnog broja članova Središnjeg odbora.

Odluke na sjednici Središnjeg odbora donose se natpolovičnom većinom glasova od kvorumske većine.

Članak 29.

Ovlasti Središnjeg odbora su :

provodi odluke Skupštine Sindikata;


11

po ovlaštenju Skupštine Sindikata sklapa kolektivne ugovore;

sklapa ugovore iz svoje nadležnosti i prati provedbu svih sklopljenih ugovora;

sklapa ugovore o međusobnim odnosima između Predsjednika Sindikata i svih sindikalnih dužnosnika, kao i stručnih osoba koje obavljaju stručne poslove za Sindikat;

donosi odluke iz područja investicija, odluke o dodjeli sredstava solidarnosti;

donosi odluke vezane za provođenje štrajka;

donosi odluke o aktivnostima vezanim za područja uvjeta rada i zaštite na radu;

donosi odluke o informiranju članstva;

donosi odluke iz područja radno pravne zaštite;

odlučuje o poduzetničkom i komercijalnom poslovanju Sindikata (visina vrijednosti angažiranja sredstava do 100 000 kuna);

donosi odluku o održavanju Skupštine Sindikata;

bira i imenuje stalna i povremena povjerenstva i odbore;

vodi brigu o sindikalnoj imovini i financijskom poslovanju Sindikata i za to snosi punu odgovornost;

donosi odluku o osnivanju arbitraže i imenovanju arbitara za rješavanje sporova;

obavlja i ostale zadatke iz svoje nadležnosti i one koje mu povjeri Skupština;

donosi odluke o imenovanju na dužnosti u Sindikatu;

donosi Izborna pravila kojima se uređuju rokovi i način provođenje izbora u Sindikatu;

donosi Pravila o dodjeli sredstava solidarnosti;

odlučuje o žalbama suda časti i te odluke su konačne.

IX. PREDSJEDNIK SINDIKATA

Članak 30.

Predsjednik Sindikata bira sa na izborima, glasovima većine članova koji izađu na izbore, na rok od četiri godine.

Ako od više kandidata nijedan ne dobije većinu, dva kandidata s najviše glasova idu u drugi krug koji se održava u roku od sedam dana od dana kada izborna komisija utvrdi rezultate.

Izbori za predsjednika održavaju se istovremeno sa izborima za Skupštinu Sindikata i Središnji odbor Sindikata.

Nakon isteka četverogodišnjeg mandata predsjedniku Sindikata prestaje mandat te mora biti ponovno biran.


12

Prijedlog kandidata za funkciju predsjednika Sindikata mogu ravnopravno podnositi Središnji odbor kao i član Sindikata koji prikupi potpise najmanje 20% ukupnog broja članstva Sindikata.

Središnji odbor utvrđuje i donosi Izborna pravila kojima određuje rokove i način provođenja izbora u Sindikatu.

Za svoj rad predsjednik Sindikata odgovara Skupštini Sindikata i Središnjem odboru Sindikata.

Predsjednik Sindikata po svojoj je dužnosti predsjednik Središnjeg odbora i zastupnik u Skupštini Sindikata.

Ako je predsjednik Sindikata odsutan, zamjenjuje ga zamjenik predsjednika Sindikata, u okviru dobivenih ovlasti. Predsjednik Sindikata mora podnijeti izvješće o radu nadležnim tijelima Sindikata najmanje jedanput godišnje, a na zahtjev i češće.

Članak 31.

Zadaci Predsjednika Sindikata su:

predstavlja i zastupa Sindikat na svim razinama;

naredbodavac je za izvršenje usvojenog Financijskog plana Sindikata, za korištenje i raspolaganje sredstvima Sindikata u okviru svojih ovlasti (čija je ukupna vrijednost do 50.000 kuna);

predsjedava sjednicama Središnjeg odbora, te rukovodi njihovim radom;

provodi odluke Skupštine i Središnjeg odbora;

organizira poslove na razini cijelog Sindikata;

aktivno sudjeluje u pregovaranju i sklapanju kolektivnih ugovora i sporazuma;

raspolaže financijskim sredstvima Sindikata sukladno odlukama Skupštine i Središnjeg odbora;

prati provedbu kolektivnih i drugih sklopljenih ugovora i sporazuma.

X. ZAMJENIK PREDSJEDNIKA SINDIKATA

Članak 32.

Zamjenika predsjednika Sindikata bira sa na izborima, većinom članova koji izađu na izbore, na rok od četiri godine.

Ako od više kandidata nijedan ne dobije većinu, dva kandidata s najviše glasova idu u drugi krug koji se održava u roku od sedam dana od dana kad izborna komisija utvrdi rezultate.

Izbori za zamjenika predsjednika održavaju se istovremeno s izborima za Skupštinu Sindikata


13

i Središnji odbor Sindikata.

Nakon isteka četverogodišnjeg mandata zamjeniku predsjednika Sindikata prestaje mandat te mora biti ponovno biran.

Za svoj rad zamjenik predsjednika Sindikata odgovara Skupštini Sindikata i Središnjem odboru.

Zamjenik predsjednika Sindikata po svojoj dužnosti je član Središnjeg odbora i zastupnik u Skupštini.

Članak 33.

Zadaci zamjenika predsjednika Sindikata su :

rukovođenje cjelokupnim radom Sindikata,

davanje stručne pomoći,

rukovođenje i obavljanje poslova u dodijeljenom području rada Sindikata sukladno odlukama nadležnih tijela Sindikata.

XI. STATUTARNA KOMISIJA SINDIKATA

Članak 34.

Statutarna komisija Sindikata (dalje u tekstu: Statutarna komisija) ima tri (3) člana.

Članove Statutarne komisije bira Skupština Sindikata na mandat od četiri (4) godine. Nakon isteka četverogodišnjeg mandata prestaje im mandat te moraju biti ponovno birani.

Članovi Statutarne komisije na svojoj prvoj sjednici između sebe biraju predsjednika. Statutarna komisija radi na temelju Poslovnika, kojeg sama donosi, a za svoj rad odgovara Skupštini.

Članak 35.

Zadaci Statutarne komisije su:

daje autentična tumačenja i objašnjenja ovoga Statuta;

ocjenjuje i donosi odluke o usklađenosti svih akata Sindikata s ovim Statutom;

raspravlja i rješava pritužbe statutarnog karaktera koje joj upute članovi i tijela;

analizira i nadzire primjenu Statuta, te predlaže izmjene i dopune Statuta;

obavlja i druge poslove statutarnog karaktera.


14

XII.NADZORNI ODBOR SINDIKATA

Članak 36.

Nadzorni odbor Sindikata (dalje u tekstu: Nadzorni odbor) ima tri (3) člana.

Članove Nadzornog odbora Sindikata bira Skupština Sindikata, na mandat od četiri (4) godine.

Nakon isteka četverogodišnjeg mandata prestaje im mandat te moraju biti ponovno birani.

Članovi Nadzornog odbora na svojoj prvoj sjednici biraju između sebe predsjednika.

Predsjednik Sindikata, zamjenik predsjednika Sindikata, kao i članovi Središnjeg odbora, ne mogu biti članovi Nadzornog odbora.

Predsjednik Nadzornog odbora ili po njemu ovlašteni član poziva se po potrebi na sjednice Skupštine Sindikata.

Članak 37.

Zadaci Nadzornog odbora su nadzor i kontrola materijalno-financijskog poslovanja cjelokupnog Sindikata.

Za reviziju poslovanja Sindikata Nadzorni odbor može ovlastiti i pojedine stručne osobe (revizore). Sva tijela čije se poslovanje kontrolira dužna su Nadzornom odboru odnosno revizoru dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju.

Nadzorni odbor ima pravo kontrole svih tijela Sindikata u svako doba.

Svoja izvješća o obavljenom nadzoru Nadzorni odbor podnosi predsjedniku Sindikata, Skupštini Sindikata i Središnjem odboru Sindikata.

Članak 38.

Nadzorni odbor ovlašten je nadzirati uporabu i plodouživanje cjelokupne imovine Sindikata te predlagati njeno unaprjeđenje.

Nadzorni odbor je obvezan najmanje jedanput godišnje pregledati materijalno-financijsko poslovanje Sindikata.

Nadzorni odbor može odlučiti da se pregled materijalno financijskog poslovanja Sindikata obavlja i češće.


15

XIII. SUD ČASTI

Članak 39.

Sud časti:

izvješćuje Središnji odbor o slučajevima kršenja Statuta ili drugih akata Sindikata;

donosi odluke o sankcijama za članove Sindikata.

Sud časti ima tri člana. Članovi međusobno biraju predsjednika Suda časti.

Članove Suda časti bira Skupština Sindikata.

Mandat članovima Suda časti traje 4 (četiri) godine. Nakon isteka četverogodišnjeg mandata članovima Suda časti prestaje mandat te moraju biti ponovno birani.

Da bi odluka koju Sud časti donese bila pravovaljana, za nju treba glasati natpolovična većina prisutnih.

Članovi Suda časti ne mogu biti članovi Skupštine, Središnjeg odbora Sindikata ili članovi Nadzornog odbora Sindikata, odnosno predsjednik ili zamjenik Sindikata.

XIV.RADNIČKA VIJEĆA I ZAŠTITA NA RADU

Članak 40.

Sindikat može pokrenuti postupak utemeljenja radničkih vijeća (izborom ili imenovanjem). Središnji odbor Sindikata provodi kandidacijski postupak i utvrđuje listu kandidata za članove radničkih vijeća, kako je to predviđeno odredbama Zakona o radu.

Odluku o imenovanju sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća donosi Skupština Sindikata.

Sindikat može pokrenuti postupak izbora povjerenika zaštite na radu, sukladno Zakonu o zaštiti na radu i općim propisom o radu.

XV. KOLEKTIVNO PREGOVARANJE

Članak 41.

Kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora provodi se u skladu s odredbama Zakona o radu, drugim propisima koji reguliraju ovo područje i odredbama ovoga Statuta. Ovim Statutom uređuju se pitanja:

imenovanja osoba ovlaštenih za kolektivno pregovaranje;

načina utvrđivanja legitimnosti osoba ovlaštenih za kolektivno pregovaranje;


16

ovlasti, prava i dužnosti članova pregovaračkog odbora;

sva druga pitanja, važna za vođenje i tijek kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugovora i njegovih izmjena i dopuna.

Članak 42.

Članove pregovaračkog odbora za kolektivno pregovaranje o sklapanju kolektivnih ugovora imenuje Središnji odbor Sindikata.

U pregovarački odbor imenuju se osobe za koje se opravdano može smatrati da će svojim stručnim i moralnim kvalitetama na najbolji način zastupati interese članstva i Sindikata.

Članak 43.

Predsjednik Sindikata je po položaju član pregovaračkog odbora te je zadužen za koordinaciju njegova rada.

Predsjednik Sindikata svoju ovlast iz prethodnog stavka može prenositi na treće osobe (članove pregovaračkog odbora).

Pri imenovanju ostalih članova pregovaračkog odbora, uz uvjete naznačene prethodnim člankom, vodit će se računa o području ili razini za koju se sklapa kolektivni ugovor.

Članovima pregovaračkog odbora, odnosno pregovaračkom odboru, izdaje se punomoć u pisanom obliku.

Članak 44.

Ovlasti pregovaračkog odbora su:

izrada nacrta i prijedloga teksta kolektivnih ugovora ili njihovih pojedinih dijelova;

vođenje kolektivnih pregovora s poslodavcima o sklapanju kolektivnih ugovora;

donošenje svih odluka za vrijeme kolektivnih pregovora koje prethodno nisu utvrđene odlukom nadležnog tijela Sindikata, a za koje pregovarački odbor smatra da ih može donijeti;

prikupljanje svih relevantnih činjenica koje se odnose na područja i predmete kolektivnih pregovaranja;

izvješćivanje nadležnih tijela Sindikata o tijeku i rezultatima kolektivnih pregovora.

Članak 45.

U slučaju dvojbe pregovarački odbor dužan je od Središnjeg odbora Sindikata zatražiti dodatno mišljenje.


17

Središnji odbor Sindikata može provesti postupak izjašnjavanja članstva, iz onog društva za koje se kolektivni ugovor sklapa, o kolektivnom ugovoru ili njegovim spornim dijelovima ili odredbama.

Ukoliko se izjašnjavanje provede osobnim izjašnjavanjem članstva, odluka članstva obvezujuća je za Sindikat i članove pregovaračkog odbora.

Članak 46.

Pregovarački odbor ovlašten je ispregovarati kolektivni ugovor samo u okviru mandata dobivenog od strane Skupštine Sindikata.

Kolektivni ugovor u ime Sindikata potpisuje predsjednik Sindikata ili njegov zamjenik.

XVI. INDUSTRIJSKE AKCIJE

Članak 47.

U odnosima sa socijalnim partnerima, državnim tijelima i institucijama, poslodavcima i udrugama poslodavaca te ostalim čimbenicima socijalnog dijaloga, u namjeri ostvarivanja ciljeva utvrđenih odredbama ovog Statuta, Sindikat će se služiti sljedećim metodama djelovanja:

razgovorima,

pregovorima,

priopćenjima,

istupanjem u javnim medijima,

upozorenjima,

prosvjedima,

štrajkom.

Utvrđene metode djelovanja provodit će se sukladno općim demokratskim načelima i načinima, a u slučaju da je pojedina metoda djelovanja utvrđena zakonom ili posebnim propisom, ista će se provoditi sukladno tim normama i odredbama ovog Statuta.

Odluku o organiziranju i vrsti industrijske akcije donosi Glavno povjereništvo Sindikata.

Odluku iz prethodnog stavka, osim odluke o organiziranju štrajka, Glavno povjereništvo Sindikata može prenijeti na Središnji odbor Glavnog povjereništva Sindikata.


18

Štrajk

Članak 48.

Štrajk kao najsnažnija metoda industrijske akcije, pokreće se kada su iscrpljene sve druge mogućnosti rješavanja nastalog spora s poslodavcem ili drugim sudionikom socijalnog dijaloga i kada za rješavanje nastalog spora nisu zakonom određeni drugi načini njegova rješavanja.

Nitko nema pravo u ime Sindikata odreći se prava na štrajk.

Sporazumi i ugovori u kojima se Sindikat za određeno razdoblje ili određena pitanja, obvezuje na neprovođenje štrajka ne smatraju se odricanjem prava na štrajk.

Štrajk se provodi sukladno odredbama zakona, sklopljenih kolektivnih ugovora te drugih od Sindikata prihvaćenih sporazuma.

Članak 49.

U slučaju potrebe za provođenjem industrijskih akcija (štrajka) u izdvojenim društvima, gdje Sindikat ima članstvo, prije odluke o provođenju akcije potrebno je provesti izjašnjavanje članstva u tom izdvojenom društvu, sukladno odredbama Statuta.

Odluku o provođenju štrajka donosi Središnji odbor Sindikata nakon provedenog postupka izjašnjavanja članstva o organiziranju štrajka.

Odluka donesena osobnim izjašnjavanjem članstva, obvezujuća je za sva tijela, članove i dužnosnike Sindikata.

Članak 50.

Štrajkom rukovodi štrajkački odbor. Središnji odbor imenuje članove štrajkačkog odbora.

Predsjednik Sindikata po svom položaju rukovodi štrajkačkim odborom.

Štrajkački odbor zadužen je za provođenje štrajka sukladno odredbama zakona ili drugih za Sindikat obvezujućih ugovora, sporazuma ili odluka.

Članak 51.

Sindikat se obvezuje da će pri svakom organiziranju i provođenju štrajka voditi računa o zaštiti materijalnih interesa sudionika u štrajku, te zaštiti života, zdravlja i imovine građana. Sindikat može u svrhu zaštite materijalnih interesa sudionika u štrajku osnovati poseban fond.


19

XVII. ČLANARINA I SINDIKALNA IMOVINA

Članak 52.

Članarina je osnovni izvor prihoda i financiranja Sindikata.

Visinu članarine, način ubiranja i raspodjele određuje Skupština Sindikata.

Skupština može prilikom određivanja visine članarine pojedinim kategorijama članova (radnicima na duljim bolovanjima, porodiljinom dopustu, neplaćenom dopustu, umirovljenicima i slično) odrediti drugačiji iznos članarine ili privremeno potpuno osloboditi od obveze plaćanja članarine.

Ostali prihodi Sindikata mogu biti od imovine i drugi na zakonu zasnovani prihodi.

Nadležno tijelo Sindikata svojom odlukom može angažirati slobodna financijska sredstva vodeći računa o interesima i potrebama Sindikata i članova.

Sindikalna imovina smije se ulagati samo ako se na taj način ispunjava ili se omogućava ostvarivanje sindikalnih zadaća i ciljeva utvrđenih ovim Statutom.

Vodeći računa o prethodnom stavku, u Sindikatu se mogu osnivati namjenski fondovi, sukladno zakonu.

Članak 53.

Sindikat imovinu može stjecati samo na zakonom propisani način.

Članak 54.

U slučaju razdvajanja na više novih Sindikata, pitanje diobe imovine riješit će Skupština Sindikata odlukom o razdvajanju, sukladno odredbama Zakona o radu.

U slučaju izdvajanja dijela članstva u novi Sindikat, pitanje diobe imovine riješit će se Sporazumom, koji u roku od šest mjeseci zaključuju Skupština Sindikata i statutarno ovlašteno tijelo novog Sindikata koji je nastalo izdvajanjem dijela članstva.

Skupština Sindikata može ovlastiti i Predsjednika Sindikata za potpisivanje Sporazuma iz prethodnog stavka.

U slučaju samovoljnog izdvajanja članova suprotno odredbama ovog Statuta, Sindikat nastavlja s radom, a izdvojeni članovi nemaju pravo na udio u do tada stečenoj imovini Sindikata.

Članak 55.

U slučaju prestanka rada Sindikata po bilo kojoj osnovi, njegovu imovinu nakon izvršenih obveza prema trećim osobama preuzima humanitarna udruga koja djeluje na području Republike Hrvatske.


20

XVIII. POSLOVNA TAJNA

Članak 56.

Poslovnom tajnom smatraju se dokumenti i podaci čije bi javno iznošenje moglo nanijeti štetu Sindikatu (podaci o pregovorima za sklapanje kolektivnih ugovora, o imovini Sindikata, o pokretanju industrijskih akcija i slično)

Poslovnom tajnom smatraju se i podaci koje je Sindikat primio s obvezom čuvanja tih podataka kao poslovne tajne.

Obveza je članova tijela i drugih ovlaštenih osoba, sindikalnih dužnosnika te članstva da čuvaju podatke koji su utvrđeni poslovnom tajnom.

Povreda poslovne tajne kvalificira se težom povredom članskih obveza.

Poslovna tajna traje pet godina od dana prestanka članstva u Sindikatu.

XIX. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE

Članak 57.

Središnji odbor Sindikata utvrđuje cjeloviti sustav sindikalnog obrazovanja i osposobljavanja povjerenika i članova, u skladu s potrebama Sindikata, programima i Financijskim planom Sindikata.

XX. FINANCIJSKO POSLOVANJE SINDIKATA

Članak 58.

Osnovna načela financijskog poslovanja Sindikata su namjensko, racionalno i transparentno financijsko upravljanje sa sindikalnom imovinom.

Sindikat obavlja svoje financijsko poslovanje preko jedinstvenog žiro-računa.

Osobe ovlaštene za financijsko poslovanje deponiraju svoje potpise kod poslovne banke putem koje se vodi financijsko poslovanje Sindikata.

Za raspolaganje novčanim sredstvima Sindikata moraju se odlukom nadležnog tijela Sindikata utvrditi najmanje dva potpisnika .

Skupština Sindikata donosi odluku o preraspodjeli članarine i Financijski plan poslovanja Sindikata, na prijedlog Središnjeg odbora Sindikata.

Skupština Sindikata može za usvajanje godišnjeg Financijskog plana poslovanja Sindikata ovlastiti i Središnji odbor Sindikata.


21

XXI. INFORMIRANJE I PROMIDŽBA

Članak 59.

Sindikat je obvezan pravovremeno izvješćivati svoje članove o aktivnostima u koje je uključen, a koje su za članstvo od interesa i značaja.

Članak 60.

U cilju efikasnije promidžbe Sindikata izrađuje se i koristi odgovarajući propagandni materijal (letci, publikacije, plakati i slično) te se o radu Sindikata izvješćuju mediji.

XXII. PRESTANAK RADA SINDIKATA

Članak 61.

Sindikat prestaje sa radom ako se ispune pretpostavke iz članka 190. Zakona o radu

Odluku o prestanku rada donosi Skupština Sindikata većinom svih članova.

Odluka o prestanku mora u sebi sadržavati i pravnog sljednika Sindikata koji time preuzima sva prava i obveze, te odluku o imovini.

XXIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 62.

Sindikat će u roku od jedne godine od dana donošenja Statuta donijeti potrebne akte i odluke sukladno odredbama ovoga Statuta.

Sindikat će do izbora za tijela voditi privremeni predsjednik i Središnji odbor od pet članova.

Izbori se moraju održati u roku od godinu dana od dana osnivanja Sindikata.

Središnji odbor od pet članova većinom glasova bira sva tijela i osobe sukladno Statutu kao privremene, te im mandat traje do izbora redovitih članova.

Središnji odbor donosi sve akte propisane ovim Statutom.

Članak 63.

Izmjene i dopune Statuta donose se načinom i postupkom predviđenim za njegovo donošenje.

Središnji odbor Sindikata može donositi pročišćene tekstove Statuta, kao i ostalih akata Sindikata.

Documents

STATUT SAMOSTALNOG SINDIKATA HRVATSKIH CESTA · STATUT SAMOSTALNOG SINDIKATA HRVATSKIH CESTA 3 Članak 8. Sindikat može, radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka, osnivati strukovne