Stefica Babic - završni rad - Lociranje poslovne krize na temelju financijskih pokazatelja poduzeća Ingra d.d

VISOKA POSLOVNA ŠKOLA

LIBERTAS,

ŠTEFICA BABIĆ

ZAVRŠNI RAD

LOCIRANJE POSLOVNE KRIZE

NA TEMELJU FINANCIJSKIH

POKAZATELJA

PODUZEĆA INGRA DD

Zagreb, prosinac 2009.

2

VISOKA POSLOVNA ŠKOLA

LIBERTAS,

KOLEGIJ: PLANIRANJE I ANALIZA POSLOVANJA

ZAVRŠNI RAD

KANDIDAT: Štefica Babić

TEMA ZAVRŠNOG RADA: Lociranje poslovne krize na temelju

financijskih izvještaja poduzeća Ingra d.d.

MENTOR: dr. sc. Milan Vukičević.

Zagreb, prosinac 2009.

3

SADRŽAJ

1. SAŽETAK ...................................................................................................................................... 8 2. UVOD .......................................................................................................................................... 11 3. FUNDAMENTALNA ANALIZA ............................................................................................... 12

3.1. Pojam i uloga fundamentalne analize .................................................................................. 12 3.2. Pojam i značenje analize financijskih izvještaja .................................................................. 13 3.3. Značaj vremenske neograničenosti poslovanja .................................................................... 13 3.4. Tržište kapitala ..................................................................................................................... 16

3.4.1. Temeljna obilježja tržišta kapitala............................................................................... 16 3.4.2. Tržište kapitala u Hrvatskoj ........................................................................................ 17 3.4.3. Što utječe na kretanje cijena dionica ........................................................................... 18

4. FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ......................................................................................................... 19 4.1. Bilanca ................................................................................................................................. 20

4.1.1. Osnovni elementi bilance ............................................................................................ 21 4.1.2. Oblik bilance ............................................................................................................... 21

4.2. Račun dobiti i gubitka .......................................................................................................... 23 4.2.1. Priznavanje prihoda i rashoda ..................................................................................... 24 4.2.2. Oblik iskazivanja računa dobiti i gubitka .................................................................... 25

4.3. Izvještaj o novčanom toku ................................................................................................... 28 4.3.1. Osnovni elementi izvještaja o novčanom toku ............................................................ 29 4.3.2. Klasifikacija novčanih tokova ..................................................................................... 30 4.3.3. Izvješća o novčanom toku – direktna i indirektna metoda .......................................... 32

4.4. Izvještaj o promjenama vlasničke glavnice ......................................................................... 32 4.5. Povezanost bilance, računa dobiti i gubitka, izvještaja o novčanom toku i izvještaja o

promjenama vlasničke glavnice ........................................................................................................ 33

5. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ................................................................................. 36 5.1. Horizontalna i vertikalna analiza financijskih izvještaja ..................................................... 37

5.1.1. Komparativna analiza.................................................................................................. 37 5.1.2. Vertikalna analiza........................................................................................................ 37

5.2. Pokazatelji analize financijskih izvještaja ........................................................................... 38 5.2.1. Osnovne skupine financijskih pokazatelja .................................................................. 39

5.2.1.1. Pokazatelji likvidnosti .............................................................................. 39

5.2.1.2. Pokazatelji zaduženosti............................................................................. 41

5.2.1.3. Pokazatelji aktivnosti ................................................................................ 42

5.2.1.4. Pokazatelji ekonomičnosti ........................................................................ 43

5.2.1.5. Pokazatelji profitabilnosti ......................................................................... 44

5.2.1.6. Pokazatelji investiranja ............................................................................. 44 5.2.2. Sintetički (zbrojni) financijski pokazatelji .................................................................. 48

5.2.2.1. Altmanov Z-score model .......................................................................... 49

5.2.2.2. Kralicekov DF pokazatelj ......................................................................... 50

5.2.2.3. BEX indeks ............................................................................................... 51 5.2.3. Inovativne mjere performansi poduzeća ..................................................................... 53

5.2.3.1. Ekonomski dodana vrijednost (EVA) ...................................................... 54

5.2.3.2. Tržišna dodana vrijednost (MVA) ............................................................ 55 5.2.4. Pokazatelji analize na temelju izvještaja o novčanom toku ........................................ 56

5.2.4.1. Pokazatelji ocjene likvidnosti i solventnosti ............................................ 57

5.2.4.2. Pokazatelji kvalitete dobiti ....................................................................... 57

5.2.4.3. Pokazatelji kapitalnih izdataka ................................................................. 58

5.2.4.4. Pokazatelji povrata novčanog toga ........................................................... 58

4

6. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PODUZEĆA INGRA DD ZA RAZDOBLJE 2006. –

2008. GODINE ..................................................................................................................................... 59 6.1. Povijest i razvoj INGRE d.d. .............................................................................................. 59 6.2. Analiza financijskih izvještaja i pokazatelja financijske analize poduzeća Ingra d.d. ......... 61

6.2.1. Podloga za analizu....................................................................................................... 61 6.2.2. HorIzontalna analiza financijskih izvještaja ............................................................... 67

6.2.2.1. Horizontalna analiza bilance .................................................................... 67

6.2.2.2. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka ............................................ 68 6.2.3. Vertikalna analiza........................................................................................................ 69

6.2.3.1. Vertikalna analiza bilance ........................................................................ 69

6.2.3.2. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka ................................................ 73 6.2.4. Analiza osnovnih skupina financijskih pokazatelja .................................................... 74

6.2.4.1. Pokazatelji likvidnosti .............................................................................. 74

6.2.4.2. Pokazatelji zaduženosti............................................................................. 76

6.2.4.3. Pokazatelji aktivnosti ................................................................................ 78

6.2.4.4. Pokazatelji ekonomičnosti ........................................................................ 81

6.2.4.5. Pokazatelji profitabilnosti ......................................................................... 82

6.2.4.6. Pokazatelji investiranja ............................................................................. 83 6.2.5. Zbrojni financijski pokazatelji .................................................................................... 86

6.2.5.1. Altmanov Z-score model .......................................................................... 86

6.2.5.2. Kralicekov DF pokazatelj ......................................................................... 87

6.2.5.3. BEX indeks ............................................................................................... 88 6.2.6. Dodana vrijednost ....................................................................................................... 90

6.2.6.1. EVA (Ekonomski dodana vrijednost) ...................................................... 90

6.2.6.2. MVA (Tržišna dodana vrijednost) ............................................................ 91 6.2.7. Pokazatelji analize na temelju izvještaja o novčanom toku ........................................ 92 6.2.8. Zaključna razmatranja o poslovanju poduzeća Ingra d.d. ........................................... 94

7. ZAKLJUČAK .............................................................................................................................. 96 LITERATURA ...................................................................................................................................... 99

POPIS TABLICA

Tablica 1.: Pokazatelji likvidnosti ............................................................................................................................................. 40

Tablica 2.: Pokazatelji zaduženosti ........................................................................................................................................... 42

Tablica 3.: Pokazatelji aktivnosti .............................................................................................................................................. 43

Tablica 4.: Pokazatelji ekonomičnosti ....................................................................................................................................... 43

Tablica 5.: Pokazatelji profitabilnosti ....................................................................................................................................... 44

Tablica 6.: Pokazatelji investiranja ........................................................................................................................................... 45

Tablica 7.: Veličine za izračun Altmanovog Z-score modela.................................................................................................... 49

Tablica 8.: Determinirane granice ocjena za predviđanje stečaja za Altmanov Z-score............................................................ 50

Tablica 9.: Veličine za izračun Kralicekovog DF pokazatelja .................................................................................................. 50

Tablica 10.: Vrijednost DF pokazatelja s pripadajućom ocjenom financijske stabilnosti ......................................................... 51

Tablica 11.: Ukupna poslovna izvrsnost BEX indeksa ............................................................................................................. 52

Tablica 12.: Pokazatelji likvidnosti i solventnosti na temelju izvještaja o novčanom toku ....................................................... 57

Tablica 13.: Pokazatelji kvalitete dobiti na temelju izvještaja o novčanom toku ...................................................................... 58

Tablica 14.: Pokazatelji kapitalnih izdataka na temelju izvještaja o novčanom toku ................................................................ 58

5

Tablica 15.: Pokazatelji povrata novčanog toka ........................................................................................................................ 59

Tablica 16.: Imovina na dan 31.12.06., 31.12.07., 31.12.08., te 30.06.09. ................................................................................ 62

Tablica 17.: Izvori imovine dan 31.12.06., 31.12.07., 31.12.08., te 30.06.09. .......................................................................... 63

Tablica 18.: Račun dobiti i gubitka poduzeća Ingra d.d. za 2006., 2007. i 2008. godinu .......................................................... 64

Tablica 19.: Izvještaj o novčanom tijeku poduzeća Ingra d.d. za 2006., 2007. i 2008. godinu ................................................. 65

Tablica 20.: Izvještaj o promjenama kapitala poduzeća Ingra d.d. za 2006., 2007. i 2008. godinu ........................................... 67

Tablica 21.: Horizontalna analiza bilance poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2009. ....................................................... 67

Tablica 22.: Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2009. ............................... 68

Tablica 23.: Struktura imovine poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. – 30.06.2009. ............................................................. 69

Tablica 24.: Detaljnija struktura imovine poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09. .................................................. 71

Tablica 25.: Struktura pasive poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09. .................................................................... 72

Tablica 26.: Struktura ukupnog prihoda s obzirom na izvore stjecanja poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. .......... 73

Tablica 27.: Struktura ukupnog prihoda s aspekta raspodjele poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ......................... 73

Tablica 28.: Pokazatelji likvidnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.2009. ....................................................... 74

Tablica 29.: Pokazatelji zaduženosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09. ......................................................... 76

Tablica 30.: Pokazatelji aktivnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. .................................................................. 78

Tablica 31.: Novčani jaz poduzeća Ingra d,d. za razdoblje 2006. - 2008. ................................................................................. 79

Tablica 32.: Pokazatelji ekonomičnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. .......................................................... 81

Tablica 33.: Pokazatelji profitabilnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ........................................................... 82

Tablica 34.: Pokazatelji investiranja poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ............................................................... 83

Tablica 35.: Izačun Altmanovog Z-score modela za poduzeće Ingra d.d za razdoblje 2006. - 2008. ........................................ 86

Tablica 36 .: Izračun Kralicekovog DF pokazatelja za poduzeće Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ................................... 87

Tablica 37.: Izračun BEX indeksa za poduzeće Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. .............................................................. 88

Tablica 38 .: Proračun prosječne stope troškova kapitla poduzeća Ingr d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ................................... 90

Tablica 39.: Izračun ekonomski dodane vrijednosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ........................................ 90

Tablica 40.: Izračun neto preostalog profita poduzeća Ingr d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ..................................................... 90

Tablica 41.: Proračun tržišne dodane vrijednosti za poduzeće Ingr d.d. u razdoblju 2006. - 2008. ........................................... 91

Tablica 42.: Strukturni izvještaj o novčanom toku poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.......................................... 92

Tablica 43.: Pokazatelji analize na temelju izvještaja o novčanom tijeku poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008........ 93

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1.: Struktura imovine poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09. ................................................................. 70

Grafikon 2.: Udio dugotrajne imovine u ukupnoj imovini poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09. ........................ 71

Grafikon 3.: Udio kratkotrajne imovine u ukupnoj imovini poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09. ...................... 71

Grafikon 4.: Struktura pasive poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09. .................................................................... 72

Grafikon 5.: Struktura ukupnog prihoda s obzirom an izvore stjecanja poduzeća Ingra d.d. za rzdoblje 2006. - 2008. ............ 73

Grafikon 6.: Struktura ukupnog prihoda s aspekta raspodjele poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09. ................... 74

Grafikon 7.: Pokazatelji likvidnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.2009. ...................................................... 75

Grafikon 8.: Visina radnog kapitala poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.2009. ...................................................... 75

Grafikon 9.: Koeficijent zaduženosti i koeficijent vlastitog financiranja poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.09.2009.

.................................................................................................................................................................................................. 76

6

Grafikon 10.: Stupanj pokrića I i II poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.2009. ....................................................... 77

Grafikon 11. Dani vezivanja imovine poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ............................................................. 79

Grafikon 12.: Dani vezivanja zaliha, potraživanja i obveza prema dobavljačima poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. -

2008. ......................................................................................................................................................................................... 79

Grafikon 13.: Novčani jaz poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ............................................................................... 80

Grafikon 14.: Pokazatelji ekonomičnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2009. ........................................................ 81

Grafikon 15.: Pokazatelji profitabilnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ......................................................... 82

Grafikon 16.: Ukupna i dividendna rentabilnost dionice poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ................................ 84

Grafikon 17.: Odnos knjigovodstvene i tržišne vrijednosti dionice poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ................ 84

Grafikon 18.: Original Z-score model za poduzeće Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ....................................................... 86

Grafikon 19.: Kralicekov DF pokazatelj za poduzeće Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. .................................................... 87

Grafikon 20.: BEX indeks poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. .............................................................................. 88

Grafikon 21.: Procjena po područjima pomoću BEX modela poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008. ........................ 89

POPIS SLIKA

Slika 1.: Stakeholderi (dionici).................................................................................................................................................. 14

Slika 2.: Izgled bilance u RH .................................................................................................................................................... 22

Slika 3.: Izgled računa dobiti i gubitka u RH ............................................................................................................................ 26

Slika 4.: Prikaz problema ostvarenog poslovnog gubitka i pozitivne neto dobiti, ..................................................................... 27

Slika 5.: Prilagođeni izvještaj računa dobiti i gubitka za potrebe analize .................................................................................. 28

Slika 6.: Povezanost bilance, računa dobiti i gubitka, izvještaja o promjenama glavnice i izvještaja o novčanim tokovima .... 35

Slika 7.: Klasifikacija temeljnih instrumenta i postupaka analize financijskih izvještaja, ......................................................... 36

Slika 8.: "Idealan" omjer strukture bilance ................................................................................................................................ 41

Slika 9.: Područja procjene izvrsnosti BEX pokazatelja;. ......................................................................................................... 52

Slika 10.: Rangiranje poslovne izvrsnosti s prognostičkim očekivanjima pomoću BEX indeksa; ............................................ 53

7

Na početku zahvalila bih svima koji su mi tijekom cijelog studija bili potpora i pomoć, onima

bez kojih ne bih mogla niti krenuti na studij, kao i onima bez čije potpore ne bih uspjela doći

do njegova kraja.

Najprije, želim zahvaliti Royal mirovinskom osiguranju d.d., a osobito predsjedniku Uprave

Royal mirovinskog osiguranja, gospodinu Ivi Bulašu na financijskoj potpori, (plaćenoj

školarini), bez koje ne bih bila u mogućnosti ni krenuti na studij. Gospodinu Ivi Bulašu

zahvaljujem i na tome što mi je omogućio da korištenje godišnjeg odmora prilagodim

potrebama studija i ispita, zbog čega su i rokovi uz određene projekte i poslovne zadatke

produljeni.

Nadalje, želim zahvaliti i financijskom direktoru, gospodinu Planinku Majetiću, koji je

odvojio nešto svog vremena, dao mi neke savjete i sugestije, te mi pomogao riješiti neke

tehničke probleme.

Isto tako, zahvaljujem kolegicama Mirjani Ivanković i Tajani Vrhovski koje su, zbog mojih

čestih izostanaka vrijeme svojih godišnjih odmora i ostalih obaveza prilagodile meni.

Zahvaljujem i kolegici Sanji Glas na savjetima i sugestijama, kao i strpljenju i vremenu da me

sasluša i ohrabri u teškim trenucima. Zahvaljujem i svim ostalim kolegicama i kolegama što

su imali razumijevanja te ponekad morali pričekati na moje odgovore i korake na poslu.

Posebno želim zahvaliti svojoj obitelji što su me poštedjeli i na sebe preuzeli cjelokupnu

obiteljsku odgovornost i obveze. Najprije, želim zahvaliti svojoj majci koja je svaki dan

kuhala za moju obitelj, te na sebe preuzela kućanske poslove. Od srca zahvaljujem svojim

kćerkama, Ivani i Ani Babić, koje, ne samo da su na sebe preuzele kućanske poslove, nego su

mi bile i moralna pomoć i podrška. Njihova vjera u moj uspjeh davala mi je posebnu snagu i

vjeru u sebe samu. Osobito želim zahvaliti svom suprugu, Ivanu Babiću, koji je, također, na

sebe preuzeo veliki dio obveza, imao puno strpljenja i razumijevanja za „vječnu studenticu“,

moja svakodnevna izbivanja od kuće, zanemarivanje obiteljskih obveza, te za moj potpuni

angažman studiju.

Zahvaljujem i svima ostalima koji su vjerovali u mene, te mi na bilo koji način i u bilo kom

trenutku bili podrška i pomoć.

Naposljetku, zahvaljujem mom mentoru, prof. dr.sc. Milanu Vukičeviću na njegovu uloženu

trudu i vremenu, kao i na korisnim savjetima i sugestijama.

8

1. SAŽETAK

Cilj ovog rada je prikazati kako se na osnovi analize financijskih izvještaja kao i cjelokupne

analize poduzeća mogu donositi kvalitetnije odluke o ulaganjima negoli kada se to radi na

osnovi sreće.

Donošenje odluka o ulaganjima jedan je od najkompleksnijih poslova u ekonomiji koje

zahtjeva velika znanja i vještine kao i sposobnosti predviđanja budućih događaja. Siguran

model temeljem kojeg se donose odluke o investiranju ne postoji. Svaki ulagatelj treba sam

stvoriti vlastiti model donošenja odluka o ulaganjima. No jedno je sigurno, tvrtke u koje se

ulaže, potrebno dobro proučiti i razumjeti. Uz razumijevanje okruženja u kojem tvrtka djeluje,

potrebno je saznati i kako ta tvrtka posluje, da li ostvaruje zaradu, da li je likvidno ili je

prezaduženo. Da bi došli do tih saznanja potrebno je znati čitati financijske izvještaje kao i

koristiti se raznim analizama i modelima koji uvelike mogu pomoći pri donošenju odluka kao

i smanjenju rizika ulaganja.

Fundamentalna analiza naglašava aspekte poslovanja važne za preživljavanje poduzeća, to su

prije svega sigurnost i uspješnost. Ulagateljima, kao i ostalim dionicima važna je pretpostavka

vremenske neograničenosti poslovanja poslovnih subjekata. Spoznaju vremenske

neograničenosti poslovanja, kao i spoznaje o dostignutom stupnju razvoja, te poslovanja

poduzeća u budućnosti zainteresirani dionici mogu saznati na temelju analize financijskih

izvještaja. Od 1999. godine uvedena je zakonska obveza tromjesečnog izvještavanja za tvrtke

koje kotiraju na tržištu kapitala, a financijski izvještaji tih tvrtki javno su dostupni na

stranicama ZSE.

Temeljni financijski izvještaji na osnovu kojih se provodi analiza financijskih izvještaja su: 1.

bilanca – izvještaj o financijskom položaju, izvještaj koji prikazuje imovinu i izvore te

imovine na određeni dan, 2. račun dobiti i gubitka – izvještaj o uspješnosti poslovanja, govori

nam koliko je prihoda i rashoda, odnosno koji je poslovni rezultat ostvaren u određenom

razdoblju, 3. izvještaj o promjenama vlasničke glavnice – prikazuje promjene koje su se na

glavnici dogodile između dva obračunska razdoblja , 4. izvještaj o novčanom toku – prikazuje

izvore pribavljanja i način uporabe novca, te 5. bilješke uz financijske izvještaje koje

obuhvaćaju sažetak važnih računovodstvenih politika i druga važna objašnjenja.

9

Za potpunije prosuđivanje i sagledavanje o uspješnosti i sigurnosti poslovanja potrebno je

promatrati dulje vremensko razdoblje kako bi uočili tendenciju i dinamiku promjena. Tada

govorimo o komparativnoj ili horizontalnoj analizi financijskih izvještaja. Radi boljeg

razumijevanja strukture bilance, te odnosa unutar pojedinih pozicija bilance, kao i odnosa

prihoda i rashoda, te primitaka i izdataka u računu dobiti i gubitka, odnosno izvještaju o

novčanom toku potrebno je izraditi strukturne financijske izvještaje i vertikalnu analizu

financijskih izvještaja.

Pri ocjeni vremenske neograničenosti poslovanja, te procjeni uspješnosti i stabilnosti

poduzeća, financijski izvještaji služe kao podloga za izradu raznih pokazatelja poslovanja. U

tom se smislu ističu klasični financijski pokazatelji, skupine pokazatelja, odnosno modeli za

procjenu bankrota poduzetnika. U klasične financijske pokazatelje ubrajamo pokazatelje:

likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti, ekonomičnosti, profitabilnosti, te pokazatelj investiranja.

Navedene skupine pokazatelja potrebno je promatrati povezano i međuovisno kako bi dobili

cjelokupni sliku o poslovanju. Radi lakšeg sagledavanja cjelokupnosti poslovanja formirani

su zbrojni ili skupni pokazatelji koji predstavljaju ponderirani zbroj više pojedinačnih

pokazatelja. Najčešće korišteni skupni pokazatelji su: Altmanov Z-score model, Kralicekov

DF pokazatelj, a u novije vrijeme u Hrvatskoj koristi se i BEX indeks kojeg su izradili

hrvatski znanstvenici sa splitskog Ekonomskog fakulteta Vinko Belak i Željana Aljinović-

Barać. Često se koriste i inovativne mjere performansi poduzeća za mjerenje i vrednovanje

uspješnosti poslovanja. Najznačajnije su: Ekonomski dodana vrijednost (EVA) i Tržišna

dodana vrijednost (MVA). Analiza na temelju izvještaja o novčanom toku provodi se na

temelju četiri skupine pokazatelja: 1. Pokazatelji ocjene likvidnosti i solventnosti, 2.

Pokazatelji kvalitete dobiti, 3. Pokazatelji kapitalnih izdataka, i 4 Pokazatelji povrata

novčanog toka.

Za analizu konkretnog slučaja iz prakse izabrala sam poduzeće koje kotira na našem tržištu

kapitala, poduzeće Ingra d.d. Na osnovi provedene analize može se zaključiti da poduzeće

Ingra d.d. ima velikih problema sa likvidnošću. Do problema sa likvidnošću došlo je zbog

prezaduženosti i nedovoljnoj zastupljenosti vlastitog kapitala u pasivi bilance. Problem

likvidnosti uzrokovan je i znatnim povećanjem udjela dugotrajnih potraživanja. Također, u

promatranom razdoblju povećalo se trajanje naplate potraživanja od kupaca a smanjeni su

dani vezivanja obveza prema dobavljačima, što je dovelo do povećanja novčanog jaza sa 57

10

dana u 2006. godini, na čak 256 dana u 2008. godini. Prema područjima procjene pomoću

BEX modela poduzeće Ingra d.d. za cijelo promatrano razdoblje ima izrazitih problema sa

financijskom snagom i profitabilnosti. Problemi sa likvidnošću počinju se javljati već 2007.

godine, a 2008. godine poduzeće Ingra d.d. prestalo je stvarati vrijednost za dioničare. Prema

BEX indeksu, poslovna izvrsnost poduzeća Ingra d.d. kreće se od dobre u 2006. godini do

granične u 2007. godini, da bi 2008. godine dosegla loše područje poslovne izvrsnosti prema

kojoj se vjerojatnost stečaja procjenjuje na preko 90% ukoliko poduzeće žurno ne pristupi

restrukturiranju i unapređenjima.

Poduzeće Ingra d.d. svjesno svojih problema sa likvidnošću i ne poriče ih. Uprava društva

počela je poduzimati korake za prevladavanje krize ulaskom u nove poslove, povećanim

izlaskom na inozemna tržišta, kako pojedinačno, tako i zajedničkim nastupom sa drugim

domaćim tvrtkama. Grupa Ingra većinski je vlasnik 15-tak poduzeća u Hrvatskoj, nekoliko

poduzeća u inozemstvu, također manjinski je vlasnik još 10-tak poduzeća u Hrvatskoj.

Poduzeće Ingra d.d. zbog svoje veličine i zastupljenosti na svjetskom tržištu dovoljno je jako i

čvrsto poduzeće. Ukoliko uspije riješiti problem likvidnosti pa makar i prodajom Arene

Zagreb, te ukoliko taj novac usmjeri na nove poslove koji donose zaradu moglo bi se spasiti

od stečaja i nastaviti poslovati pozitivno.

11

2. UVOD

Tema mog diplomskog rada je donošenje odluka o ulaganjima na tržištu kapitala na osnovi

analize financijskih izvještaja.

Ovu temu izabrala sam iz razloga što moje poduzeće ima obvezu i odgovornost očuvanja,

odnosno uvećanja realnih iznosa novčanih primitaka ostvarenih na osnovu prihoda iz

poslovnih aktivnosti. Bez obzira što osobno nisam odgovorna za donošenje odluka o

ulaganjima (o tome odlučuje financijski direktor), u svom sam poslu usko povezana sa tom

problematikom i iz tog sam razloga izabrala ovu temu.

Sa donošenja ispravnih odluka o ulaganjima suočeni su i fond manageri investicijskih

društava, financijski direktori ostalih poduzeća, kao i svi ostali ulagači koji raspolažu

viškovima novca te na taj način žele ne samo očuvati nego i uvećati vrijednost svoje imovine.

Na njima je velika odgovornost i rizik, jer tu se radi o velikim iznosima, gdje i dobici, ali i

gubici mogu biti ogromni.

Donošenje odluka o ulaganjima na tržištu kapitala jedan je od najkompleksnijih poslova u

ekonomiji općenito. Taj posao zahtjeva velika znanja i vještine te velike sposobnosti

predviđanja budućih događaja.1

Cilj ovog rada je prikazati kako se na osnovi analize financijskih izvještaja mogu donositi

kvalitetnije odluke o ulaganjima negoli kada se to radi na osnovi sreće ili rekla – kazala. Za

analizu konkretnog slučaja iz prakse izabrala sam poduzeće koje kotira na našem tržištu

kapitala, poduzeće Ingra d.d.. Analizu sam napravila na osnovi svima javno dostupnih

financijskih izvještaja objavljenih na stranicama ZSE.

Pri izradi završnog rada korištena je stručna literatura vezana uz problematiku tržišta kapitala

kao i analize financijskih izvještaja. Kao osnovna literatura korištene su knjige: Belak, V.,

Aljinović Barić, Ž: Tajne tržišta kapitala, Belak Excellens d.o.o., Zagreb, 2008.; i Žager, K.,

1 Belak, V., Aljinović Barić, Ž: Tajne tržišta kapitala, Belak Excellens d.o.o., Zagreb, 2008., str. 1

12

Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb,

2008. Od znanstvenih metoda pri izradi korištene su metode kompilacije i deskripcije.

3. FUNDAMENTALNA ANALIZA

3.1. Pojam i uloga fundamentalne analize

Fundamentalna analiza ili temeljna raščlamba uključuje analiziranje gotovo cjelokupnih

društveno-ekonomskih odnosa unutar neke zemlje, kao i između zemalja, te spada u

makroekonomsko područje ekonomije. Osnovne informacije za fundamentalnu analizu

možemo dobiti putem sredstava javnog informiranja (vijesti). Ona predstavlja rezultate čitavih

ekonomija, industrijskih grana kao i samih poduzeća.

Ako se primjenjuje na cjelokupno gospodarstvo, raščlamba uključuje kategorije kao što su:

bruto nacionalni proizvod, kamatne stope, nezaposlenost, inflacija, štednja, …

Kad se spustimo na razinu pojedinog poduzeća, fundamentalna analiza predstavlja

sveobuhvatnu analizu financijskih izvještaja koja ima za cilj prikazati njenu stvarnu

(ekonomsku) vrijednost. Ona se pored financijskih pokazatelja koje dobiva iz financijskih

izvještaja bavi i analizom mikro i makro okruženja u kojem poduzeće posluje.

Fundamentalna analiza teži gledati u budućnost, a naglašava aspekte poslovanja važne za

preživljavanje poduzeća a to su prije svega sigurnost i uspješnost. Fundamentalni pokazatelji

vezani su uz strukturu i način financiranja imovine, efikasnost, likvidnost i profitabilnost. Isto

tako, fundamentalnom analizom analitičar procjenjuje buduće zarade poduzeća, dividende,

kamatne stope, te rizike koji se nalaze pred pojedinim poduzećem ili granom industrije.

13

3.2. Pojam i značenje analize financijskih izvještaja

U suvremenim uvjetima poslovanja, u uvjetima djelovanja tržišta, računovodstvo postaje sve

značajnije. Nije moguće zamisliti poslovanje poduzeća te upravljanje poslovanjem i razvojem

poduzeća bez kvalitetnih računovodstvenih informacija.2

U kontekstu opstanka poduzeća u uvjetima tržišnog okruženja, pretpostavlja se upravljanje

poslovanjem i razvojem. Pri tome se uočava značenje analize poslovanja poduzeća koja

„proizvodi“ informacije potrebne za upravljanje.3

U cjelovitoj analizi poduzeća teži se cjelovitom obuhvatu svih relevantnih podataka i

informacija (i financijskih i nefinancijskih). Za razliku od cjelovite analize, analiza

financijskih izvještaja orijentirana je na novčane (financijske) podatke i informacije, te se

često naziva i financijskom analizom.S financijskog aspekta, analiza poslovanja mora

obuhvatiti analizu financijskih rezultata, financijskih uvjeta, financijske strukture i promjena u

financijskoj strukturi.

Financijski izvještaji bazirani su na prošlosti, na prošlim događajima, no svrha analize

financijskih izvještaja je pogled u budućnost. Na osnovi analize financijskih izvještaja stvara

se informacijska podloga za potrebe upravljanja poslovanjem i razvojem poduzeća. Osim

samih vlasnika i zaposlenika, za informacije o poslovanju, kao i pretpostavke vremenske

neograničenosti poslovanja poslovnih subjekta zainteresirani brojni stakeholderi (dionici).

3.3. Značaj vremenske neograničenosti poslovanja

Poduzeća se u pravilu osnivaju s ciljem ostvarivanja dobitka u vremenski neograničenom

roku. Izuzetak su oni poslovni subjekti koji su osnovani za obavljanje određenog poslovnog

pothvata čijim se dovršenjem gase. O spoznaji vremenske neograničenosti poslovanja, kao i

spoznaji o dostignutom stupnju razvoja, te poslovanja poduzeća u budućnosti zainteresirane

su mnogobrojne interesne skupine.

2 Žager, K., Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. V

3 Žager, K., Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. 32.

14

Slika 1.: Stakeholderi (dionici)

Pretpostavka vremenske neograničenosti poslovanja ili pretpostavka kontinuiteta temeljna je

računovodstvena pretpostavka utvrđena Okvirom Međunarodnih standarda financijskog

izvješćivanja. Pri sastavljanju financijskih izvješća obično se pretpostavlja postojanje

pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja, odnosno smatra se da poslovni subjekt

ne namjerava niti ima potrebu za likvidacijom, prekidanjem poslovanja ili traženjem zaštite

od vjerovnika sukladno zakonima ili propisima. U takvim slučajevima financijska izvješća

trebaju biti sastavljena na osnovi vremenski neograničenog poslovanja, što podrazumijeva da

se imovina i obveze iskazuju uz pretpostavku da će ih poduzetnik moći ostvariti, odnosno

podmiriti u normalnom tijeku poslovanja.4

Sva poduzeća koja kotiraju na tržištu kapitala zakonski su obavezna javno objavljivati

revidirane financijske izvještaje. Revizija je veza koja treba stvarati povjerenje između

dionika kao korisnika financijskih izvješća i menadžmenta kao tijela odgovornog za

4 Zenzerović, R.: Revizorsko razmatranje problematike vremenske neograničenosti poslovanja, Internet, RRIF 3/08,

str. 102.

MMeennaaddžžeerrii

DDoobbaavvlljjaaččii

VVllaaddaa

DDrruuššttvvoo

PPoottrrooššaaččii

ZZaappoosslleennii

VVllaassnniiccii

PPoosslloovvaannjjee

ppoodduuzzeeććaa

15

sastavljanje financijskih izvještaja. Problematika revizorskog razmatranja pretpostavke

vremenske neograničenosti poslovanja razrađena je Međunarodnim revizijskim standardima

570 – Vremenska neograničenost poslovanja. Obveze i odgovornosti revizora i menadžmenta

pri razmatranju vremenske neograničenosti poslovanja. Iako je revizor odgovoran za

provedbu odgovarajućih radnji kojima može utvrditi prihvatljivost procjene menadžmenta,

događaje i okolnosti koje mogu ukazivati na postojanje značajne sumnje u sposobnost

poslovnog subjekta da nastavi poslovati u vremenski neograničenom roku, a odgovoran je i

za odgovarajuće objave u revizorskom izvješću, on ne može predvidjeti buduće događaje i

okolnosti koje mogu dovesti do prestanka ili značajnog smanjenja obujma poslovanja klijenta.

Stoga, nepostojanje pozivanja u izvješću revizora na neizvjesnost nastavka vremenski

neograničenog poslovanja ne može se sagledati kao garancija da će subjekt biti sposoban

nastaviti s vremenski neograničenim poslovanjem.5

Revizori se pri ocjeni vremenske neograničenosti poslovanja poslovnog subjekta koriste

raznim revizijskim i analitičkim postupcima, kao što su klasični financijski pokazatelji,

skupni financijski pokazatelji, odnosno modeli za procjenu bankrota poduzetnika.

U točkama 23. i 24. MRS-a 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja utvrđena je obveza

menadžmenta da procjeni da li je poslovni subjekt sposoban nastaviti s vremenski

neograničenim poslovanjem. Menadžment tu procjenu donosi na osnovu analize svih

raspoloživih informacija. Procjena se mora odnositi na buduće razdoblje od najmanje 12

mjeseci od datuma bilance. Obzirom da se radi o budućim događajima i okolnostima procjena

sadrži određeni stupanj neizvjesnosti.

Značaj problematike vremenske neograničenosti poslovanja može se očitati u slijedećem:

Kada bi trebali izdvojiti nekoliko važnijih događaja u poslovnom svijetu koji su se dogodili u

ovom stoljeću, posebno mjesto zasigurno bi pripalo stečajevima velikih kompanija. Naime, u

prve dvije godine 21. stoljeća u SAD-u je stečaj proglasilo ukupno 448 kompanija čiji

vrijednosni papiri kotiraju na burzama, što je na godišnjoj razini dvostruko više od godišnjeg


str. 105.

16

prosjeka stečajeva u prethodnom desetljeću. Vrijednost imovine navedenih kompanija iznosila

je ukupno 626,5 milijardi dolara, od čega su 381,2 milijarde otpadale na svega 12 kompanija.

Upravo tih 12 kompanija spada u skupinu 20 najvećih kompanija u povijesti SAD-a nad

kojima je proglašen stečaj.

Stečajevi velikih kompanija nisu zaobišli ni Europu. Godine 2003. nad kompanijom Parmalat,

najvećim proizvođačem prehrambenih namirnica u Italiji i četvrtim po veličini u Europi,

proglašen je stečaj. Stečaj Parmalata najveći je stečaj u europskoj povijesti vrijednost koji se

procjenjuje na 1,5% talijanskog BNP-a, što je više od udjela vrijednosti stečaja dobro

poznatih slučajeva Enrona i WorldComa zajedno u BNP-u SAD-a.6

Ti događaji uzrokovali su pritisak i na rad revizora, iz razloga što su sva financijska izvješća

gore navedenih kompanija od strane revizora pozitivno ocjenjena. Slučaj Enron u propast je

povukao i jednu od pet najvećih revizorskih tvrtki Artur Andersen, što je rezultiralo vrlo

opreznim nastupom četiriju najvećih revizorskih tvrtki u svijetu kada je riječ o procjeni

vremenske neograničenosti poslovanja poduzetnika.

U uvjetima tržišnog okruženja normalna je pojava ulazak novih i izlazak postojećih

poduzetnika. Dok ulazak novih uglavnom karakterizira pozitivna gospodarska kretanja,

izlazak i smanjenje postojećih ima negativne posljedice za čitav niz dionika. Neke od

posljedica su: povećanje broja nezaposlenih, nelikvidnost, smanjenje proračunskih prihoda,

pad BNP-a, ….

3.4. Tržište kapitala

3.4.1. Temeljna obilježja tržišta kapitala

Tržište kapitala mjesto je na kojem se susreću ulagatelji – oni koji imaju višak novca i

spremni su ga uložiti s ciljem ostvarenja neke zarade i tvrtke emitenti – oni kojima nedostaje

novac, a žele ga dobiti.7 Cijena na burzi formira se prema zakonu ponude i potražnje: ako je


str. 105 i 106... 7 Belak, V., Aljinović Barić, Ž: Tajne tržišta kapitala, Belak Excellens d.o.o., Zagreb, 2008., str. 2

17

potražnja veća s obzirom na ponudu cijena će rasti, ako je ponuda veća od potražnje cijena će

padati. Kada bi se radilo samo o zakonu ponude i potražnje, da nema drugih utjecaja i faktora,

te da ne postoje zabranjene igre, tada bi bilo vrlo jednostavno zaraditi na burzi. No, situacija

na tržištu kapitala nije tako jednostavna, puno je zamršenija i kompliciranija, te ulagači,

osobito novi, moraju biti jako oprezni pri donošenju odluka o ulaganjima kako ne bi uletjeli u

klopku namještenih prilika.

Na stanje tržišta utječu razni činitelji, a neminovno politika i stanje u gospodarstvu općenito.

Obzirom na optimizam, odnosno pesimizam na tržištu kapitala govorimo o:

o Tržištu bikova – to je situacija kada na tržištu vlada optimizam, cijelo tržište

raste kao i cijene većine dionica. Tržište bikova privlači nove ulagače, dajući

im lažnu nadu da su ostvarene zarade rezultat njihova promišljenog odabira.

Tržište nošeno optimizmom cvjeta i cijene lete u nebo što dovodi do mjehurića

od sapunice, nakon čega cijene počinju padati, a ulagatelji u panici bježe s

tržišta i prodaju svoje dionice čime ubrzavaju danji pad cijena dionica i tržište

bikova postaje tržište medvjeda

o Tržište medvjeda – je situacija kada cijene dionica padaju ili se zadržavaju na

niskoj razini. Obilježava ga recesija i kriza u cijelom gospodarstvu. Ovo je

situacija depresivnog tržišta na kojem vlada pesimizam, a gubici su ogromni.

3.4.2. Tržište kapitala u Hrvatskoj

Osnutkom Zagrebačke burze 1991. godine započelo je s radom tržište kapitala u Hrvatskoj.

1993. godine osnovano je i Varaždinsko tržište vrijednosnica, koje se tijekom 2002.

transformira u Varaždinsku burzu. 2007. Varaždinska burza pripojena je Zagrebačkoj i one

danas funkcioniraju ujedinjeno pod nazivom Zagrebačka burza.

Financijsko izvještavanje za potrebe tržišta kapitala od samog početka nadzirala je Komisija

za vrijednosne papire, koju kao pravni slijednik od 2006. nasljeđuje HANFA.

Od 1999. godine uvedena je zakonska obveza tromjesečnog izvještavanja za tvrtke koje

kotiraju na tržištu kapitala s ciljem povećanja transparentnosti, a time i pravodobne

informiranosti svih sudionika na tržištu.

18

3.4.3. Što utječe na kretanje cijena dionica

Za svakog ulagatelja koji želi ući na tržište kapitala ključno pitanje je što utječe na cijene

dionica. Većina njih, kad shvati da na cijene dionica ne utječe jedan ili dva, već veliki broj

faktora kojih je nemoguće i nabrojiti, obeshrabre se i razočaraju shvativši da nije nimalo

jednostavno zaraditi na transakcijama.

Nedostatak relevantnih informacija s tržišta kapitala obeshrabruje ulagatelje i tjera ih s

tržišta. Suprotno tome, pripremanje relevantnih informacija vraća ulagačima samopouzdanje

i motivira ih na ulaganje. Nadalje, nedostatak informacija potiče loše tvrtke na ulazak na

burzu, dok istodobno dobre tvrtke neće ulaziti na burzu, svjesne da ih ulagatelji neće

prepoznati i na pravi način vrednovati. U konačnici, to će rezultirati neefikasnošću tržišta, jer

cijene neće održavati stvarnu, objektivnu vrijednost tvrtke.8

Da bi tržište bilo efikasno, kretanja na tržištu moraju biti transparentna, informacije ulagačima

moraju biti javno dostupne, a na ulagačima je da iskoriste sve javno dostupne informacije, te

da se, kako bi mogli donositi kvalitetnije odluke, educiraju u čitanju tih informacija.

Nažalost , još uvijek pojedini ulagači i autori smatraju da je tehnička analiza i praćenje ciklusa

na tržištu kapitala dovoljno za donošenje odluka o investiranju. Ipak postoje i oni ulagači i

autori koji se s tim ne slažu. Oni ističu važnost i vrijednost fundamentalne analize u

donošenju odluke o ulaganju. Za razliku od tehničke analize koja se bavi proučavanjem

trendova i grafikona, fundamentalna analiza zahtjeva razumijevanje financijskih izvještaja. a

time i educiranje ulagača koji žele biti uspješni u tom poslu.


19

Prikaz 1.: Warren Buffet o svom uspjehu; preuzeto: Belak, V., Aljinović Barić, Ž: Tajne tržišta kapitala,

Belak Excellens d.o.o., Zagreb, 2008.

Kada su ga pitali kako je postao tako uspješan ulagatelj,

Warren Buffett je odgovorio:

„Analizirajući stotine i stotine

financijskih izvještaja svake godine

Warren Buffet

4. FINANCIJSKA IZVJEŠĆA

Za promišljanje poslovanja nekog poduzeća nužna je adekvatna informacijska podloga.

Značajan dio takvih informacija nastaje u računovodstvu i zapisan je u financijskim

izvještajima.9

Cilj je financijskih izvještaja pružiti informaciju o financijskom položaju, uspješnosti i

novčanom toku poduzeća koja je korisna širokom krugu korisnika u donošenju ekonomskih

odluka. Financijski izvještaji, kao konačni proizvod financijskog računovodstva, postaju tako

kontrolni instrument pomoću kojih vlasnik može ocijeniti menadžera i njegovo upravljanje

poslovanjem poduzeća. 10

Financijski izvještaji pružaju informaciju o imovini, obvezama, kapitalu, prihodima i

rashodima, dobiti (gubitku), te o novčanom toku. Navedene informacije, zajedno s drugim

9 Žager, K., Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. 35

10 Tušek, B., Žager, L.: Revizija, drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih

djelatnika, Zagreb, 2007., str. 31

20

informacijama u bilješkama uz financijske izvještaje, pomažu korisnicima u procjenjivanju

iznosa, vremena i neizvjesnosti budućih novčanih tokova poduzeća. Za dobivanje potpunije i

realnije slike financijske izvještaje nužno je promatrati zajedno i u njihovoj međusobnoj

interakciji.

Temeljni izvještaji u kojima su sadržane te informacije su:

o Bilanca (izvještaj o financijskom položaju)

o Račun dobiti i gubitka (izvještaj o uspješnosti poslovanja)

o Izvještaj o promjenama vlasničke glavnice

o Izvještaj o novčanom toku

o Bilješke uz financijske izvještaje (obuhvaćaju sažetak važnih računovodstvenih

politika i druga objašnjenja)

4.1. Bilanca

Bilanca prikazuje imovinu kojom poduzeće raspolaže i izvore financiranja te imovine u

određenom trenutku, odnosno na određeni dan. Iz tog razloga kažemo da je bilanca financijski

izvještaj statičkog karaktera, koji nam daje trenutačni presjek, tj. trenutnu sliku financijskog

položaja poduzeća. Na osnovu podataka iz bilance donosimo i ocjenu o sigurnosti poslovanja

poduzeća.

Informacije koje pruža bilanca temelje se na osnovnoj bilančnoj i računovodstvenoj jednadžbi

na kojoj se temelji dvojno i knjigovodstvo, a možemo je zapisati ovako:

Imovina = Obveze + Kapital

Drugim riječima, jednadžba ukazuje na povezanost imovine i njezinih izvora. Bilanca

predstavlja dvostruki prikaz imovine: jednom prema pojavnom obliku, a drugi puta prema

podrijetlu, odnosno vlasničkoj pripadnosti te imovine.

21

4.1.1. Osnovni elementi bilance

Bilanca se sastoji od dva dijela: aktive i pasive. Prema bilančnoj jednadžbi proizlazi:

Aktiva = Pasiva

Imovina = Obveze + Kapital

Imovina je resurs kojeg kontrolira poduzeće kao rezultat prošlih događaja iz kojih se očekuju

priljevi budućih ekonomskih koristi u poduzeće. Imovinu prema funkcionalnosti možemo

podijeliti na dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu, a prema likvidnosti (sposobnosti pretvaranja

nenovčanih oblika imovine u novčani) imovina se sastoji od nematerijalne, materijalne, te

financijske imovine i potraživanja.

Obveze definiramo kao sadašnju obvezu poduzeća proizašlu iz prošlih događaja za čiju se

namiru očekuje da će stvoriti odljev resursa, a koji će donijeti buduće ekonomske koristi.

Glavnica je ostatak sredstava (imovine) poduzeća nakon odbitka svih njegovih obveza.

4.1.2. Oblik bilance

Kada govorimo o obliku bilance potrebno je voditi računa o dva bitna elementa: formalnom

izgledu bilance i strukturi aktive i pasive.

U formalnom pogledu, bilanca se može prikazati u obliku jednostranog i u obliku dvostranog

izvještaja. Kod jednostranog izvještaja prvo se upisuju pozicije aktive, a zatim pozicije pasive.

Kod dvostranog se izvještaja na lijevoj se strani prikazuju pozicije aktive, a na desnoj pozicije

pasive. U hrvatskoj praksi zastupljen je jednostrani izgled izvještavanja, dok se u američkoj

praksi koristi dvostrani izgled bilance. Za potrebe analize, zbog veće informativne snage,

dvostrani oblik izvještavanja je pogodniji od jednostranog.

Struktura aktive i pasive, odnosno redoslijed unosa pozicija u bilancu ovise o kriterijima

funkcionalnosti i likvidnosti (aktiva), odnosno namjeni i ročnosti (pasiva). Kriterij

funkcionalnosti nalaže da se u aktivi prvo unesu sve pozicije iste funkcionalne skupine, npr.

prvo dugotrajna, pa onda kratkotrajna imovina. Prema kriteriju likvidnosti imovina se može

unositi ili prema kriteriju opadajuće ili prema kriteriju rastuće likvidnosti. Pozicije pasive

unose se prema kriteriju namjene i kriteriju ročnosti. Kriterij namjene vezan je uz osnovna

22

pravila financiranja, kriterij ročnosti, koja može biti opadajuća ili rastuća, zahtijeva da se

pozicije pasive unose prema roku dospijeća. Uobičajeno je da se pozicije aktive unose prema

likvidnosti, a pozicije pasive prema ročnosti. Isto tako, potrebno je uskladiti kriterije unosa za

pasivu i aktivu, tj. ako aktiva počinje s novcem, tj. kratkotrajnom imovinom, onda pasiva

mora početi s kratkoročnim obvezama, i obrnuto. U SAD-u je uobičajena shema opadajuće

likvidnosti, dok je u Hrvatskoj i zemljama zapadne evrope to rastuća likvidnost.

Slika 2.: Izgled bilance u RH

AKTIVA

A POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

B DUGOTRAJNA IMOVINA

1. Nematerijalna imovina

2. Materijalna imovina

3. Financijska imovina

4. Potraživanja

C KRATKOTRAJNA IMOVINA

1. Zalihe

2. Potraživanja

3. Financijska imovina

4. Novac

D PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA

NAPLATA PRIHOA

E GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA

PASIVA

A KAPITAL I REZERVE

B DUGOROČNA REZERVIRANJA ZA RIZIKE I TROŠKOVE

C DUGOROČNE OBVEZE

D KRATKOROČNE OBVEZE

E ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I NEDOSPJELA

NAPLATA PRIHODA

23

4.2. Račun dobiti i gubitka

Za razliku od bilance čiji sastavni dijelovi su imovina obveze i kapital, osnovne kategorije

izvještaja o dobiti ili računa dobiti i gubitka su prihodi, rashodi te rezultat poslovanja. Isto

tako, za razliku od bilance koja nam govori o stanju imovine, obvezama i kapitalu na određeni

dan, račun dobiti i gubitka govori nam koliko je prihoda i rashoda ostvareno u određenom

razdoblju, tj kakav je poslovni rezultat ostvaren u tom određenom periodu.

Iako ta dva izvještaja govore o različitim elementima, između njih postoji međuovisnost.

Samim poslovanjem poduzeća događaju se promjene na stanju njegove imovine i izvorima te

imovine, povezano s time nastaju prihodi i rashodi. Rezultat poslovanja iskazan u računu

dobiti i gubitka element je koji povezuje ta dva izvještaja i u bilanci iskazan je u poziciji dobit

(gubitak) poslovne godine.

Povezanost računa dobiti i gubitka i bilance, odnosno, prihoda i rashoda s imovinom i

obvezama možemo ilustrirati razvijanjem osnovnog računovodstvenog modela

I = O + K

I = O + UK + ZK

I = O + UK + P – R

Iz čega proizlazi:

I + R = O + UK + P

Gdje su:

I = imovina, ZK = zarađeni kapital,

O = obveze, P = prihodi

K = kapital, R = rashodi

UK = uloženi kapital,

Iz gornje jednadžbe proizlazi da su prihodi povećanja zarade, a rashodi mjera smanjenja

zarade.

24

Iz svega možemo zaključiti slijedeće:

o Prihodi i rashodi pokazuju promjene na imovini i obvezama u određenom

obračunskom razdoblju;

o Te su promjene vezane uz povećanje (smanjenje) neto imovine, tj. kapitala;

o Izraz povećanja (smanjenja) neto imovine je financijski rezultat (dobit ili

gubitak);

o Financijski rezultat je spona između bilance i računa dobiti i gubitka;

o Realnost financijskog rezultata ovisi o realnosti procjene pozicija bilance;

o Nerealnost financijskog rezultata automatski podrazumijeva i nerealnost

bilance.11

4.2.1. Priznavanje prihoda i rashoda

Prema definiciji MSFI-a:

Prihodi su povećanje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili

povećanja imovine i smanjenja obveza, što ima za posljedicu povećanje glavnice, osim onog u

svezi s uplatama od strane sudionika u glavnici.

Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva ili

iscrpljenja sredstava, ili stvaranja obveza, što za posljedicu ima smanjenje glavnice, osim

onog u svezi s raspodjelom glavnice sudionicima.

Prihodi i rashodi su obračunske kategorije koje se ne poklapaju s novčanim tijekovima,

odnosno primicima i izdacima novca. Razlog tog nepoklapanja stoji u temeljnim

računovodstvenim pretpostavkama i načelima. Prema MSFI-ju, na kojem se temelji i naš

obračunski sustav, priznavanje prihoda i rashoda mora zadovoljiti primjenu sljedećih

pretpostavki i načela: 1. pretpostavka nastanka događaja; 2. načelo iskazivanja po bruto

osnovi; 3. načelo sučeljavanja prihoda i rashoda; 4. Načelo opreznosti.

11 Žager, K., Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. 74.

25

Prema pretpostavci nastanka događaja, prihodi i rashodi se utvrđuju prema nastanku

događaja, tj. priznaju se onda kada su zarađeni, kad su nastali (a ne kad je novac stvarno

primljen ili isplaćen) i unose se u financijske izvještaje razdoblja na koji se odnose. To znači

da se prihodi priznaju i u poslovnim knjigama evidentiraju onda kada su stvarno nastali, tj.

kad je roba prodana ili usluga izvršena i kad su zadovoljeni još neki minimalni uvjeti. Prihodi

se dakle, priznaju samo onda kad su stvarno izvjesni, sigurni, dok se rashodi priznaju i kad su

mogući (načelo opreznosti).12

Često se brkaju termini prihoda i rashoda sa terminima primitaka i izdataka. Iako su izrazi

slični, oni nemaju isto značenje. Za razliku od prihoda i rashoda (koji su obračunske

kategorije i ne prati ga tijek novca) primici i izdaci vezani su uz primitke i izdatke novca.

Dok su prihodi vezani uz prodaju dobara i usluga, primici su vezani uz priljeve novca koji

(najčešće) i jesu posljedica prodaje dobara i usluga: Međutim, to su različite kategorije i

vremenski se, osim u slučaju prodaje za gotovinu) ne događaju istovremeno. Osim prodaje za

gotovinu, primici mogu uslijediti prije prihoda (prodaja uz predujam), te nakon prihoda

(prodaja na kredit). Kao i kod prihoda i primitaka, tako i kod rashoda i izdataka postoji

vremenska nepodudarnost, te postoje slijedeći slučajevi: Izdatak prethodi rashodu (kupnja

dugotrajne imovine je izdatak, a tek obračunom amortizacije u idućim razdobljima događa se

rashod); rashod prethodi izdatku (npr. obračun troškova plaća, odgode plaćanja po fakturama

dobavljača, …). Isto tako, kao i kod prihoda i priljeva, i ovdje postoji mogućnost da se ove

dvije kategorije vremenski poklapaju (kupnja za gotovinu).

4.2.2. Oblik iskazivanja računa dobiti i gubitka

Izgled izvještaja o računu dobiti i gubitka, kao i bilance, u RH propisan zakonom i ima

jednostran oblik.

Osim zakonom, izgled financijskih izvještaja može biti predložen i od strane strukovne

organizacije (u svijetu). U tom slučaju informativna snaga ostvaruje se strukturiranjem


26

prihoda i rashoda ovisno o potrebama poduzeća i uvažavajući zahtjeve važećih

računovodstvenih standarda.

Račun dobiti i gubitka može biti prikazan i u obliku dvostranog računa, no zbog jače

informativne snage češće se koristi jednostran oblik izvještaja.Takav stupnjeviti oblik

omogućuje segmentiranje prihoda, te iskazivanje rezultata po vrstama aktivnosti (dobit iz

redovnog poslovanja, dobit od financijskih, te dobit od izvanrednih aktivnosti).

Slika 3.: Izgled računa dobiti i gubitka u RH

Za ocjenu poslovanja tvrtke sama neto dobit ne govori nam mnogo. Ako gledamo samo neto

dobit, to nas može odvesti u potpuno krivom smjeru. Tvrtka može imati pozitivan neto

rezultat koji je rezultat izvanrednih ili financijskih aktivnosti, a ne poslovnih koje su u stvari

najvažnije u procjenjivanju uspješnosti poslovanja neke tvrtke. Isto tako, poduzeće može

ostvariti pozitivan rezultat iz poslovnih aktivnosti, a imat će negativan neto rezultat zbog

utjecaja izvanrednih, odnosno financijskih aktivnosti.

27

Slučajevi kada se nakon ostvarenja poslovnog gubitka zbog utjecaja visokih izvanrednih

prihoda iskazuje neto dobit koja je iznimno visoka (u prikazanom slučaju iznosi 56% u

odnosu prema poslovnim prihodima) vrlo su nezgodni za analitičare. Nezgoda je tim veća što

se poslovni dobici i gubici ne iskazuju posebno u računu dobiti i gubitka nego ih treba

posebno izračunati. U ovakvim slučajevima svi pokazatelji uspješnosti koji se oslanjaju na

neto dobit bit će iznimno povoljni, što može stvoriti potpuno pogrešnu sliku o poslovanju

društva.13

Slika 4.: Prikaz problema ostvarenog poslovnog gubitka i pozitivne neto dobiti,14

OPIS IZNOS

Poslovni prihodi 1.183.630

- Poslovni rashodi -1.278.385

· Poslovni rashodi 1.302.496

· Promjene na zalihama -24.111

POSLOVNI GUBITAK -94.753

+ FINANCIJSKI PRIHODI 38.079

- FINANCIJSKI RASHODI -146.776

+ IZVANREDNI PRIHODI 889.552

- IZVANREDNI RASHODI -21.868

= DOBIT PRIJE POREZA 664.232

- POREZ NA DOBIT 0

NETO DOBIT 664.232

Kao što se vidi, neto dobit je relativna mjera uspješnosti poslovanja na čiju kontinuiranu

vrijednost mogu bitno utjecati financijske i izvanredne aktivnosti. Iz tog razloga ulagatelji kao

i ostali zainteresirani korisnici financijskih izvještaja moraju biti jako oprezni pri procjeni

rezultata poslovanja. Za dobivanje potpunije slike rezultata poslovanja biti će potrebno

prilagoditi izvještaje potrebama analize.


14 preuzeto: Belak, V., Aljinović Barić, Ž: Tajne tržišta kapitala, Belak Excellens d.o.o., Zagreb, 2008., str. 18

28

Slika 5.: Prilagođeni izvještaj računa dobiti i gubitka za potrebe analize

RAČUN DOBITI I GUBITKA

Za razdoblje …….

I POSLOVNI PRIHODI

II POSLOVNI RASHODI (s uključenom promjenom zaliha)

III DOBIT IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI

IV FINANCIJSKI PRIHODI

V FINANCIJSKI RASHODI

VI DOBIT IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

VI IZVANREDNI PRIHODI

VII IZVANREDNI RASHODI

VIII DOBIT IZ IZVANREDNIH AKTIVNOSTI

IX UKUPNI PRIHODI

X UKUPNI RASHODI

XI DOBIT (GUBITAK) PRIJE OPOREZIVANJA

XII POREZ NA DOBIT

XIII DOBIT (GUBITAK) RAZDOBLJA /NETO DOBIT (GUBITAK)/

4.3. Izvještaj o novčanom toku

Izvještaj o novčanom toku sastavni je dio temeljnih financijskih izvještaja koji pokazuje izvore

pribavljanja i način uporabe novca.15

Novac je važan čimbenik u poslovanju svakog poduzeća, a informacije o novčanim primicima

i novčanim izdacima od posebnog su značaja pri ocjeni aktivnosti poduzeća. Uz ocjenu

uspješnosti i stabilnosti poslovanja potrebno je voditi računa i o samoj likvidnosti poduzeća.

Često se događa da poduzeća iskazuju neto dobitak, a da zapravo imaju problema s

podmirivanjem svojih obveza. Stoga je podatak o tome odakle novac dolazi u poduzeće i za

koje svrhe se troši za vlasnike kao i za ostale korisnike vrlo važna informacija. Tu informaciju

osigurava im upravo izvještaj o novčanom toku


29

Bilanca i račun dobiti i gubitka sastavljaju se na temelju ekonomskih kategorija i

računovodstvene pretpostavke nastanka događaja, što znači da se prihodi i rashodi priznaju u

trenutku nastanka, a ne kada je novac primljen ili isplaćen. Priznavanje prihoda i rashoda ne

podudara se ni vremenski niti vrijednosno s novčanim primicima i izdacima. U novčanom

toku mogu se pojaviti primici i izdaci koji nemaju direktnog odraza na prihode i rashode

(emisija vrijednosnih papira, zaduživanje i vračanje glavnice, i dr.). Isto tako neke prihode i

rashode ne prati novčani tijek (npr. izvanredni prihodi s temelja otpisa obveza).

Za razliku od bilance i računa dobiti i gubitka u izvještaju o novčanim tokovima iskazuju se

financijske kategorije., tj. novčani primici i novčani izdaci.

Novčani tokovi jesu primici i izdaci novca i novčanih ekvivalenata. Novac obuhvaća gotovinu

u blagajni, novac po viđenju na depozitnim računima u banci (žiro ili tekući račun, devizni

račun i drugi depozitni računi). Novčani ekvivalenti jesu kratkotrajna visokolikvidna ulaganja

koja se brzo pretvaraju u poznate iznose novca i koja nisu pod značajnim utjecajem rizika

promjena vrijednosti.16

4.3.1. Osnovni elementi izvještaja o novčanom toku

Izvještaj o novčanom toku pruža informacije o primicima i izdacima novca i novčanih

ekvivalenata. Razlika između primitaka i izdataka naziva se čisti novčani tok.

Da bi shvatili o čemu sve ovisi iznos i promjena novca, prvo moramo znati da je novac

sastavni dio imovine poduzeća. Raščlanjivanjem dijelova imovine i izvora imovine doći ćemo

do parametara koji uzrokuju promjene novca. Kako bi došli do određenih zaključaka moramo

poći od osnovne bilančne jednakosti

AKTIVA = PASIVA

IMOVINA = IZVORI IMOVINE

I = O + K

KI + DI = O + K

16 Gulin, D., Spajić, F., Spremić, I., Tadijančević, S., Vašiček, V., Žager, K., Žager, L.: Računovodstvo,, Hrvatska

zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2006., str. 74.

30

N + KI´+ DI = O +K → N + M = O + K

Iz čega slijedi

ΔN + ΔM = ΔO + ΔK

ΔN = ΔO + ΔK – ΔM

Gdje su:

I = imovina, KI = kratkotrajna imovina,

O = obveze, KI´= kratkotrajna imovina bez novca,

K = kapital, DI = dugotrajna imovina

N = novac M = nenovčani oblik imovine,

Što znači da su promjene na novcu posljedica promjena na obvezama, kapitalu i nenovčanim

oblicima imovine. Prema tome, povećanje (primici) novca posljedica su povećanja obveza i

kapitala, te smanjenje nenovčanih oblika imovine, a smanjenje (izdaci) novca posljedica su

smanjenja obveza i kapitala, te povećanja nenovčanih oblika imovine.

4.3.2. Klasifikacija novčanih tokova

Kako bi se osigurala što kvalitetnija informacijska podloga, u izvještaju o novčanim

tijekovima, novčani primici i izdaci obavezno se razvrstava na poslovne, investicijske i

financijske aktivnosti. Za korisnike financijskih izvještaja vrlo je važna informacija iz kojih

aktivnosti poduzeće ostvaruje najviše primitaka. Normalno je za očekivati da poduzeće

najviše novca ostvaruje iz redovnih aktivnosti, jer je to ključni pokazatelj očuvanja poslovne

sposobnosti poduzeća.

Poslovne aktivnosti su glavne aktivnosti poduzeća koje imaju najznačajniji utjecaj na

financijski rezultat poduzeća. Neki od primjera novčanih primitaka i izdataka iz poslovnih

aktivnosti su: primici od prodaje roba i usluga; primici od osiguravajućih društava; primici

povrata poreza; izdaci dobavljačima za isporučenu robu ili usluge; izdaci za zaposlene;

novčani izdaci za poreze.

Investicijske (ulagateljske) aktivnosti obuhvaćaju novčane primitke i izdatke vezane uz

promjene na dugotrajnoj imovini, kao i trgovanju s vrijednosnim papirima drugih poduzeća.

31

Neke od stavaka novčanih primitaka i izdataka iz investicijskih (ulagateljskih) aktivnosti:

primici od prodaje dugotrajne imovine; primici od prodaje vrijednosnih papira drugih

poduzeća; primici od povrata danih kredita drugima; izdaci za kupnju dugotrajne imovine;

izdaci za kupnju vrijednosnih papira drugih subjekata; izdaci za dane kredite drugim osobama

Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti imaju utjecaj na financiranje poslovanja. Primici i

izdaci iz financijskih aktivnosti obuhvaćaju promjene vezane uz iznose i strukturu obveza i

kapitala. Najznačajnije stavke financijskih aktivnosti su: primici od emisije dionica; primici

od emisije obveznica; primici od primljenih kredita; izdaci za stjecanje vlastitih dionica;

izdaci za isplatu dividendi; izdaci za otplatu glavnice kredita; izdaci za kamate na kredite

Važno je napomenuti da dividende i kamate različiti autori (kao i poslovni subjekti) različito

klasificiraju. Neki smatraju da su isplaćene dividende, kao i izdaci za kamate na primljene

kredite posljedica poslovnih aktivnosti te da trebaju biti prikazani u poslovnim aktivnostima.

Smatra se da se na ovaj način osigurava informacija o sposobnosti poduzeća da podmiri

dividende i kamate iz redovnih poslovnih aktivnost. Za razliku od njih, drugi smatraju da bi se

isplaćene dividende trebale tretirati kao financijske aktivnosti, jer i primici od emisije dionica

spadaju u financijske aktivnost, kao i to da isplaćene dividende smanjuju kapital. Što se tiče

primitaka od dividendi od strane drugih poslovnih subjekata, one su posljedica ulaganja, pa ih

treba i tretirati kao primitke od ulagateljskih aktivnosti.

I kamate mogu biti svrstane u sve tri aktivnosti. Ukoliko imamo izdatke za kamate za neki

dugoročni kredit, ili kamate za emitirane obveznice, obzirom da su primljeni krediti i primici

od emisije obveznica financijske aktivnosti, bilo bi logično da se i izdaci za ove kamate

klasificiraju u financijske aktivnosti. Ukoliko imamo izdatke za kamate na nabavljenu

dugotrajnu imovinu, tada bi i te kamate trebale biti svrstane u investicijske aktivnosti, kao i

primici od kamata na dane kredite drugima, dok bi se npr. zatezne kamate trebale klasificirati

u poslovne aktivnosti.

Obzirom da postoje različita mišljenja o klasificiranju dividendi i kamata poslovni subjekti

moraju sami odlučiti gdje će razvrstati navedene primitke i izdatke. Koju god odluku donijeli,

bitno je da se jednom utvrđeno pravilo dosljedno primjenjuje. Ja se osobno priklanjam

mišljenju ovih drugih da se primici i izdaci za dividende i kamate klasificirati kao posljedica

aktivnosti kojih su nastali.

32

4.3.3. Izvješća o novčanom toku – direktna i indirektna metoda

Prema MRS-u 7 za pripremanje i predočavanje izvještaja o novčanom toku može se koristiti

direktna (izravna), ili indirektna (neizravna) metoda. MRS 7, ipak u točki 19 predlaže

primjenu direktne, dok u točki 20 alternativno dopušta primjenu indirektne metode. Za

primjenu direktne metode zalažu se i sva suvremena rješenja zbog bolje preglednosti i

jednostavnosti ovakvog načina izvještavanja. Nažalost, bez obzira na preporuke i bolju

informativnu snagu direktne metode, većina poduzeća prilikom izvještavanja koristi se

indirektnom metodom.

Temeljna razlika između direktne i indirektne metode je u prezentiranju novčanih primitaka i

izdataka iz poslovnih aktivnosti, dok kod investicijskih i financijskih aktivnosti nema razlike

u predočavanju novčanih primitaka i izdataka.

Prema direktnoj metodi objavljuju se ukupni primici i ukupni izdaci novca razvrstani po

osnovnim aktivnostima: poslovnim, investicijskim i financijskim, dok se kod indirektne

metode poslovne aktivnosti ne iskazuju kao bruto primici i bruto izdaci novca, već se neto

dobit ili gubitak usklađuje za učinke transakcija nenovčane prirode. Kod indirektne metode se

do čistog novčanog toka iz poslovnih aktivnosti dolazi na osnovi podataka iz računa dobiti i

gubitka, bilance i podataka operativne evidencije.

4.4. Izvještaj o promjenama vlasničke glavnice

Izvještaj o promjenama vlasničke glavnice treba pokazati promjene koje su se na glavnici

(kapitalu) dogodile između dva obračunska razdoblja. Te informacije nisu vidljive ni u

izvještaju o dobiti (računu dobiti i gubitka) kao ni u bilanci.

Izvještaj o dobiti, prikazuje informaciju o neto dobiti ili gubitku obračunskog razdoblja, ali ne

i promjene koje se neposredno iskazuju na pozicijama glavnice i nisu obuhvaćene računom

dobiti i gubitka. U bilanci poduzeća prikazane su i informacije o početnom i konačnom stanju

pojedinih pozicija glavnice (kapitala), ali ne i promjene tijekom obračunskog razdoblja.

Izvještaj o promjenama vlasničke glavnice daje nam informacije o svim promjenama

glavnice. Ovaj izvještaj ne prikazuje samo promjene glavnice s naslova uplata vlasnika i

zarade poslovanja, nego sve promjene gospodarskih aktivnosti koje povećavaju ili smanjuju

glavnicu. … Promjene u glavnici mogu biti višestruke, ali kvaliteta tih promjena nije ista.

33

Tako, npr. nije ista kvaliteta ako se glavnica povećala kao rezultat pozitivnog poslovnog

rezultata (dobiti) ili je porast posljedica revalorizacije.17

4.5. Povezanost bilance, računa dobiti i gubitka,

izvještaja o novčanom toku i izvještaja o promjenama

vlasničke glavnice

Da se podsjetimo, bilanca je statički izvještaj u kojem se iskazuje vrijednosno stanje imovine,

obveza i kapitala na određeni datum i služi za ocjenu financijskog položaja. Račun dobiti i

gubitka dinamički je izvještaj u kojem se sučeljavaju prihodi i rashodi tijekom određenog

razdoblja i služi za ocjenu uspješnosti. Izvještaj o promjenama glavnice treba pokazati koje su

se promjene dogodile na kapitalu između dva obračunska razdoblja, dok za izvještaj o

novčanim tijekovima možemo .reći da je novčanik poduzetnika, odnosno ovaj izvještaj nam

pokazuje izvore pribavljanja i način upotrebe novca. Navedeni financijski izvještaji temeljni

su financijski izvještaja, međusobno povezani, a promjene na njima uvjetovane su samom

aktivnošću poduzeća.

Da bi shvatili i dokazali povezanost bilance, računa dobiti i gubitka, izvještaja o promjeni

glavnice i izvještaja o novčanom toku moramo poći od osnovne bilančne jednakosti:

AKTIVA = PASIVA

IMOVINA = IZVORI IMOVINE

Značenje simbola:

I = imovina, K0 = kapital na početku obračunskog razdoblja

O = obveze, K1 = kapital na kraju obračunskog razdoblja

K = kapital, RP = rezultat poslovanja, ,

N = novac UK = uplaćeni kapital tijekom razdoblja,

KI = kratkotrajna imovina, RR – revalorizacijske rezerve

KI´= kratkotrajna imovina bez novca, PK – povućeni kapital od strane vlasnika

17 Gulin, D., Spajić, F., Spremić, I., Tadijančević, S., Vašiček, V., Žager, K., Žager, L.: Računovodstvo,, Hrvatska

zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2006., str. 88.

34

DI = dugotrajna imovina P = prihodi

M = nenovčani oblik imovine, R = rashodi

Razradom osnovne bilančne jednakosti dolazimo do povezanosti bilance i računa dobiti i

gubitka:

I = O + K

I = O + K0 + RP

I = O + K0 + P – R

Rezultat poslovanja je stavka koja povezuje izvještaj o promjenama glavnice sa bilancom i

računom dobiti i gubitka. Rezultat poslovanja je i razlika između kapitala na početku i

kapitala na kraju obračunskog razdoblja:

RP = K1 – K0

Ako uzmemo i pretpostavke da su na povećanje i smanjenje kapitala utjecali i drugi faktori

osim prihoda i rashoda, tada rezultat poslovanja možemo prikazati na ovaj način:

RP = K1 – UK – RR + PK – K0

Povezanost novčanog tijeka sa bilancom možemo dobiti raščlambom imovine na novčane i

nenovčane oblike imovine.

I = O + K

KI + DI = O + K

N + KI´+ DI = O +K → N + M = O + K

ΔN + ΔM = ΔO + ΔK

ΔN = ΔO + ΔK – ΔM

Drugim riječima:

o Na povećanje novca utječe povećanje obveza ili povećanje kapitala ili

smanjenje nenovčanih oblika imovine.

o Na smanjenje novca utječe smanjenje obveza ili smanjenje kapitala ili

povećanje nenovčanih oblika imovine.

35

Povezanost između ova četiri temeljna financijska izvještaja možemo vidjeti na slijedećem

jednostavnom primjeru:

Na početku razdoblja (01.01.200x) poduzeće „Z“ ima sljedeće stanje imovine, obveza i

kapitala:

AKTIVA PASIVA

Oprema 1.200 Kapital 2.800

Zalihe 2.000 Upisani kapital 2.500

Potraživanja od kupaca 600 Zadržana dobit 300

Novac 800 Dugoročne obveze 500

KO – dobavljači 1.300

AKTIVA – UKUPNO 4.600 PASIVA – UKUPNO 4.600

U mjesecu siječnju dogodile su se slijedeće promjene:

- Od kupaca je naplaćeno 400 Kn

- Prodano je robe u vrijednosti 1.000 Kn. Troškovi prodane robe iznose 600 Kn.

- Dobavljačima je plaćeno 500 Kn

- Isplaćene su dividende u iznosu od 200 Kn

Slika 6.: Povezanost bilance, računa dobiti i gubitka, izvještaja o promjenama glavnice i izvještaja o

novčanim tokovima

Izvještaj o NT za razdoblje

01.01.-31.01.200x.

Poslovne aktivnosti

Primici iz PA = 400

Izdaci iz PA = 500

Neto NT iz PA = -500

Investicijske aktivnosti = 0

Neto NT iz IA = 0

Financijske aktivnosti

Primici iz FA = 0

Izdaci iz FA = 200

Neto NT iz FA = -200

Ukupno neto NT = -700

Novac na početku = 800

Novac na kraju = 100

Izvještaj o promjeni

glavnice.01.01.200x.

Upisani kapital =2.500

Zadržana dobit = 300

Kapital =2.800

Bilanca 01.01.200x.

Oprema =1.200

Zalihe =2.000

Potraživanja = 600

Novac = 800

AKTIVA UKUPNO=4.600

Kapital =2.800



Dugoročne obveze = 500

KO – dobavljači =1.300

PASIVA UKUPNO=4.600

RDG 01.01.- 31.01.200x.

Poslovni prihodi =1.000

Poslovni rashodi = 600

Dobit = 400

Bilanca 31.01.200x.

Oprema =1.200

Zalihe =1.400

Potraživanja .=1.200

Novac = 100

AKTIVA UKUPNO=3.700

Kapital =3.000



Dobit razdoblja = 400

Dugoročne obveze = 500

KO – dobavljači = 800

PASIVA UKUPNO=3.700

Izvještaj o promjeni

glavnice.31.01.200x.


Zadržana dobit0 = 300

Isplaćene dividende= -200

Zadržana dobit1 = 100

Dobit razdoblja = 400

Kapital =3.000

36

5. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Cilj svakog poduzeća je razvoj i opstanak na tržištu. Da bi se to ostvarilo poduzećem je

potrebno upravljati. Za donošenje kvalitetnih poslovnih odluka potrebne su informacije.

Značajan dio tih informacija zapisan je u financijskim izvještajima. Analizom financijskih

izvještaja te se informacije pretvaraju u sažetu i prihvatljivu formu za donošenje odluka. Na

temelju analize financijskih izvještaja i ostalih informacija o poduzeću i njegovom okruženju

moguće je spoznati dostignuti stupanj razvoja kao i mogućnosti poslovanja poduzeća u

budućnosti.

Prilikom analize financijskih izvještaja možemo se koristiti čitavim nizom različitih

postupaka, kao što su postupci raščlanjivanja i uspoređivanja, te različitim financijskim

pokazateljima. Kad govorimo o postupcima uspoređivanja govorimo o komparativnim

financijskim izvještajima i horizontalnoj analizi, dok postupci raščlanjivanja obuhvaćaju

strukturne financijske izvještaje i služe za provođenje vertikalne analize. Najznačajniji

financijski pokazatelji kojima se koristimo pri ocjeni sigurnosti i uspješnosti poslovanja su

pojedinačni i skupni pokazatelji, sustavi pokazatelja, te zbrojni i sintetički pokazatelji.

Slika 7.: Klasifikacija temeljnih instrumenta i postupaka analize financijskih izvještaja18

,

18 preuzeto: Žager, K., Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb,

2008., str. 224.

TEMELJNI INSTRUMENTI

I POSTUPCI ANALIZE

KOMPARATIVNI

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

STRUKTURNI

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

FINANCIJSKI

POKAZATELJI

Postupak horizontalne analize Postupak vertikalne analize Pojedinačni pokazatelji

Skupine pokazatelja

Sustavi pokazatelja

Zbrojni (sintetički)

pokazatelji

37

5.1. Horizontalna i vertikalna analiza financijskih

izvještaja

5.1.1. Komparativna analiza

Komparativni financijski izvještaji služe kao podloga za provedbu horizontalne analize.

Horizontalna analiza omogućava uspoređivanje podataka kroz dulje vremensko razdoblje s

ciljem otkrivanja tendencije i dinamike promjena pojedinih bilančnih pozicija. Na temelju

uočavanja tih promjena prosuđuje se kakva je uspješnost i sigurnost promatranog poduzeća u

budućnosti. Za potpunije sagledavanje tendencije i dinamike promjena potrebno je uzeti dulje

vremensko razdoblje od najmanje 5 godina. Sagledavanjem poslovanja kroz dulje vremensko

razdoblje moguće je donijeti drugačije zaključke o poslovanju nego kad se promatraju samo

dvije godine.

Pored apsolutnih iznosa, u horizontalnoj analizi, zbog bolje preglednosti, koriste se

pokazatelji na osnovi indeksa. Za uočavanje tendencija i dinamike promjena na osnovi

indeksa jedna godina uzima se kao bazna, a ostale godine uspoređuju se sa tom baznom

godinom. Isto tako, pored usporedbe sa baznom godinom, uspoređuje se i tendencija

promjena jedne godine u odnosu na prethodnu godinu.

Kako bi došli do određenih zaključaka komparativnu bilancu potrebno je analitički razraditi.

Osim toga, za donošenje odluka bilancu je potrebno promatrati zajedno sa ostalim

financijskim izvještajima. Postupak horizontalne i vertikalne analize potrebno je razmatrati

povezano, osobito u slučajevima kada postoji inflacija..

5.1.2. Vertikalna analiza

Vertikalna analiza razmatra se u kontekstu raščlanjivanja i omogućava uvid u strukturu

financijskih izvještaja. Strukturni financijski izvještaji najčešće podrazumijevaju

uspoređivanje financijskih podataka u jednoj godini. No isto tako, izražavanjem strukture

financijskih izvještaja omogućava se i usporedba financijskih izvještaja na duže vremensko

razdoblje. Usporedba strukturiranih financijskih izvještaja osobito je korisna u uvjetima

inflacije u kojima komparativna analiza u apsolutnim iznosima ne bi bila moguća. Isto tako,

vertikalna analiza omogućuje usporedbu sa drugim poduzećima, pa i poduzećima različitih

veličina.

38

Kod vertikalne analize bilance uobičajeno je da se aktiva i pasiva izjednačavaju sa 100, a

pojedine pozicije bilance izračunavaju se kao postotak od ukupne aktive ili pasive. U računu

dobiti i gubitka sa 100 se obično izjednačavaju ili prihodi od prodaje, ili ukupni prihodi ili

neto dobit, a ostale pozicije razmatraju se u strukturi jednog od navedenih pokazatelja.

Primjenom postupaka horizontalne i vertikalne analize moguće je uočiti različite

karakteristike poslovanja poduzeća, no za produbljivanje i proširivanje saznanja o poslovanju

potrebno je formirati i čitav niz pokazatelja analize financijskih izvještaja.

5.2. Pokazatelji analize financijskih izvještaja

U financijskoj analizi i financijskom planiranju postoji mnoštvo pokazatelja i relativno ih je

lako koncipirati stavljanjem u odnose dviju ili više ekonomskih ili financijskih veličina. Zbog

lakšeg korištenja grupirani su po skupinama analitičko-planskih područja, pa tako

razlikujemo pokazatelje solventnosti, likvidnosti, profitabilnosti i sl. Oni su zapravo, statički

pokazatelji, ako se odnose na neki dan, ali ako se utvrđuju trendovi kretanja financijskog

stanja i poslovanja, onda se već radi o dinamičkim pokazateljima.19

Pri interpretaciji financijskih pokazatelja bitno je da oni služe za financijske prognoze.

Oslanjanje na određene koeficijente ili stope ovisi o analitičarevu uočavanju njihove moći

predviđanja u vezi s problemom – uočavanju temeljenom ili na subjektivnim uvjerenjima ili

na iskustvenoj analizi.20

Pokazatelje obično promatramo kao nositelje informacija koje su potrebne za upravljanje

poslovanjem i razvojem poduzeća, te donošenjem određenih poslovnih odluka. S aspekta

raznih interesnih skupina poduzeće treba zadovoljiti osnovna dva kriterija, a to su sigurnost i

uspješnost U kontekstu sigurnosti razmatramo pokazatelje likvidnosti i zaduženosti, a u

kontekstu uspješnosti govorimo o pokazateljima ekonomičnosti, profitabilnosti i investiranja.

Za razliku od navedenih pokazatelja koji imaju karakteristiku ili sigurnosti, ili uspješnosti,

pokazatelji aktivnosti mogu se smatrati i pokazateljima sigurnosti i pokazateljima uspješnosti

19 Vukičević, M.: Financije poduzeća, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2006., str. 77.

20 Vukičević, M.: Financije poduzeća, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2006., str. 95

39

iz razloga što koeficijent obrtaja s jedne strane utječe na likvidnost i financijsku stabilnost, a s

druge strane na rentabilnost poslovanja. Za izračun ovog pokazatelja koriste se podaci iz

bilance i podaci iz računa dobiti i gubitka..

Izračunati pokazatelji sami za sebe ne govore mnogo. Da bi mogli donijeti odgovarajući

zaključak zadovoljavaju li određeni pokazatelji ili ne, potrebno ih je usporediti s određenim

standardnim veličinama. Neke od standardnih veličina za usporedbu su:

o Planirani pokazatelj za analizirano razdoblje

o Kretanje određenog pokazatelja u određenom vremenskom razdoblju u

promatranom poduzeću

o Usporedba dobivenih veličina sa drugim poduzećima iste grupacije

o Usporedba dobivenih veličina sa prosječnom vrijednošću pokazatelja iste

grupacije.

5.2.1. Osnovne skupine financijskih pokazatelja

5.2.1.1. Pokazatelji likvidnosti

Likvidnost (Liquidity) se može definirati kao sposobnost tvrtke da u roku podmiri sve svoje

tekuće obveze. Solventnost (Solvency) se može definirati kao sposobnost tvrtke da u roku

udovolji svojim dugoročnim obvezama21

, odnosno, pravilnije bi bilo reći da je solventnost

sposobnost pokrića obveza na dugi rok.22

Najčešće korišteni pokazatelji likvidnosti su:

21 Belak, V.: Menadžersko računovodstvo, Računovodstvo revizija i financije., Zagreb, 1995., str. 71.

22 Belak, V.: Ispitivanje solventnosti poslovnog partnera, Internet, RRIF 9/09, str. 85.

40

Tablica 1.: Pokazatelji likvidnosti

Naziv pokazatelja Brojnik Nazivnik Iskustveni pokazatelj

koeficijent trenutne

likvidnosti novac kratkoročne obveze 0,1 – 0,3

koeficijent ubrzane

likvidnosti novac + potraživanja kratkoročne obveze 1, ili >1

koeficijent tekuće

likvidnosti kratkotrajna imovina kratkoročne obveze >2

koeficijent financijske

stabilnosti dugotrajna imovina

Kapital + dugoročne

obveze <1

Radno raspoloživ kapital = tekuća aktiva – tekuća pasiva 2 *

Koeficijent trenutne likvidnosti ne govori nam mnogo i lako nas može dovesti u

zabludu.Može se dogoditi da je na datum bilanciranja na žiroračun stigla veća količina novca,

pa se zbog visokog pokazatelja može zaključiti da poduzeće nema problema sa likvidnošću

što uopće ne mora biti točno.

Najznačajniji pokazatelji likvidnosti su koeficijent tekuće likvidnosti i pokazatelj financijske

stabilnosti. Pokazatelj tekuće likvidnosti morao bi biti veći od 2. Drugim riječima, dio

kratkotrajne imovine mora se financirati iz kvalitetnih dugoročnih izvora kako bi se održala

normalna likvidnost. Taj dio kratkotrajne imovine koji se financira iz dugoročnih izvora

naziva se radni kapital. Ukoliko poduzeće ima više radnog kapitala znači da su njegova

likvidnost i financijska stabilnost veća. Iz istog razloga, (zlatno pravila financiranja),

koeficijent financijske stabilnosti mora biti manji od 1 Ako je ovaj pokazatelj veći od 1 znači

da poduzeće nama radnog kapitala, odnosno, to znači da poduzeće dio svoje dugotrajne

imovine financira iz kratkoročnih izvora.

41

Slika 8.: "Idealan" omjer strukture bilance

BILANCA

AKTIVA PASIVA

50% – DUGOTRAJNA IMOVINA KAPITAL I REZERVE – 50% min DUGOROČNI IZVORI

50% – KI

25% ZALIHE D.O. – 25%

OBVEZE 50% max

radni kapital

25% POTR. + NOV. K.O. – 25% KRATKOROČNI IZVORI

UKUPNA AKTIVA – 100 UKUPNA PASIVA – 100

Idealan omjer strukture bilance kao i problematika likvidnosti ne može se svesti i opisati na

temelju nekoliko relativnih odnosa, već je potrebno razmotriti čitav niz čimbenika, a prije

svega:

o Vrsta djelatnosti (radno intenzivne, kapitalno intenzivne djelatnosti), što će

osim na likvidnost znatno utjecati i na strukturu aktive i pasive;

o Aktivnost poduzeća mjerena koeficijentom obrtaja i trajanjem obrtaja

5.2.1.2. Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelje zaduženosti možemo podijeliti u tri osnovne skupine:

1. Pokazatelje koji održavaju statičku zaduženost – formirani na temelju podataka iz

bilance

2. pokazatelje dinamičke zaduženosti – utvrđuju se na temelju podataka iz računa dobiti i

gubitka, te dug razmatraju s aspekta mogućnosti njegova podmirenja

3. Stupnjevi pokrića – računaju se na temelju podataka iz bilance. Ovi pokazatelji

razmatraju pokriće dugotrajne imovine glavnicom, odnosno glavnicom uvećanom za

dugoročne obveze. Zbog toga je pokazatelje stupnja pokrića moguće razmatrati i kao

pokazatelje likvidnost.

Kod pokrića troškova kamata razmatra se koliko su puta kamate pokrivene bruto dobiti, a

faktor zaduženosti govori nam koliko je godina potrebno da se iz ostvarene zadržane dobiti

uvećane za amortizaciju podmire ukupne obveze.

42

Tablica 2.: Pokazatelji zaduženosti


koeficijent zaduženosti ukupne obveze ukupna imovina <0,5

koeficijent vlastitog

financiranja glavnica ukupna imovina >0,5

koeficijent financiranja ukupne obveze glavnica <1

Pokriće troškova

kamatama

dobit prije poreza i

kamata kamate >3

Faktor zaduženosti ukupne obveze zadržana dobit +

amortizacija <3 - 5

Stupanj pokrića I glavnica dugotrajna imovina >1

Stupanj pokrića II glavnica + dugoročne

obveze dugotrajna imovina >1,5

5.2.1.3. Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti poznati su pod nazivom koeficijenta obrtaja, a računaju se na temelju

odnosa prometa i prosječnog stanja. Ovi pokazatelji ukazuju na brzinu cirkulacije imovine u

poslovnom procesu i u stvari nam govore koliko jedna novčana jedinica aktive stvara

novčanih jedinica prihoda.

Kada su nam poznati koeficijenti obrtaja, tada možemo izračunati i prosječne dane vezivanja

sredstava, tj. prosječno stanje obrtaja. Najčešće se koeficijent obrtaja izračunava za ukupnu

imovinu, kratkotrajnu imovinu, zalihe, te potraživanja.

Na temelju koeficijenta obrtaja potraživanja moguće je izračunati prosječno trajanje naplate

potraživanja. Ukoliko izračunamo i trajanje vezivanja zaliha i dane vezivanja obveza prema

dobavljačima moguće je izračunati i novčani jaz. Novčani jaz (ciklus) računamo prema

slijedećoj formuli: novčani jaz = dani pretvaranja zaliha u potraživanja + dani pretvaranja

potraživanja u novac – dani plaćanja dobavljača. Pozitivan broj dana novčanog ciklusa znači

da tvrtka mora platiti svoje obveze prije nego što dobije novac od svojih kupaca. Veći broj

dana novčanog ciklusa smanjuje financijsku snagu tvrtke: Negativan rezultat novčanog jaza

ima pozitivne efekte na financijsku snagu poduzeća iz razloga što poduzeće novac od kupaca

dobiva prije nego što plaća obveze svojim dobavljačima.

43

Tablica 3.: Pokazatelji aktivnosti


koeficijent obrtaja ukupne

imovine ukupni prihod ukupna imovina >1

koeficijent obrtaja

kratkotrajne imovine ukupni prihod Kratkotrajna imovina >2

koeficijent obrtaja

potraživanja prihod od prodaje potraživanja

koeficijent obrtaja zaliha Troškovi za prodano Zalihe

Trajanje naplate

potraživanja u danima Broj dana u godini (365)

Koeficijent obrtaja

potraživanja

Dani vezivanja zaliha Broj dana u godini (365) Koeficijent obrtaja zaliha

S aspekta sigurnosti i uspješnosti bolje je da je koeficijent obrtaja što veći, tj. da je vrijeme

vezivanja ukupne i pojedinih vrsta imovine što kraće.

5.2.1.4. Pokazatelji ekonomičnosti

Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari

po jedinici rashoda, te se računaju na osnovi podataka iz računa dobiti i gubitka. Osim

ekonomičnosti na razini ukupnog poslovanja za kompleksnije sagledavanje poslovanja

potrebno je razmotriti i parcijalne pokazatelje ekonomičnosti kao što su: ekonomičnost

poslovanja (prodaje), ekonomičnost financiranja te ekonomičnost izvanrednih aktivnosti.

Jasno je da je ekonomičnost poslovanja (prodaje) najvažniji pokazatelj u ovoj skupini

pokazatelja. Isto tako, podrazumijeva se, da pokazatelji ekonomičnosti moraju biti veći od

jedan i da je bolje da je koeficijent ekonomičnosti što je moguće veći broj.

Tablica 4.: Pokazatelji ekonomičnosti

Naziv pokazatelja Brojnik Nazivnik

ekonomičnost ukupnog poslovanja ukupni prihodi ukupni rashodi

ekonomičnost poslovanja (prodaje) prihodi od prodaje rashodi od prodaje

ekonomičnost financiranja financijski prihodi financijski rashodi

ekonomičnost izvanrednih aktivnosti izvanredni prihodi izvanredni rashodi

44

5.2.1.5. Pokazatelji profitabilnosti

Analiza profitabilnosti smatra se primarnom analizom odnosa koja je rezultat cjelokupne

poslovne politike i niza odluka. Pokazatelji profitabilnosti i rentabilnosti često se koriste

kamo indikatori upravljačke učinkovitosti i mjera sposobnosti poduzeća da omogući

zadovoljavajuću stopu povrata. Pomoću ovih pokazatelja procjenjuju se i budući dobici.

Profitabilnost se obično mjeri pomoću dva tipa pokazatelja: profitne marže i povrata na

investirano.

Tablica 5.: Pokazatelji profitabilnosti


neto marža profita neto dobit + kamate ukupni prihod

bruto marža profita dobit prije poreza + kamate ukupni prihod

neto rentabilnost imovine neto dobit + kamate ukupna imovina

bruto rentabilnost imovine dobit prije poreza + kamate ukupna imovina

rentabilnost vlastitog kapitala (glavnice) neto dobit vlastiti kapital

Prvi dojam o rezultatima poslovanja za ulagatelje počinje od procjene ostvarene neto dobiti.

Instinktivno, ulagatelji najčešće gledaju da li je tvrtka ostvarila neto dobit ili ne. No, za

potpunu informaciju o poslovanju i profitabilnosti to nije dovoljno. Puno više pažnje potrebno

je posvetiti kategorijama dobiti nego se samo koncentrirati na neto dobit. U toj raščlambi

profitabilnosti izuzetno je važna informacija o poslovnoj dobiti.. Pozitivni rezultati poslovne

dobiti ukazuju na održivost daljnjeg poslovanja, dok negativni upućuju na njegovu

neodrživost. Operativna (poslovna) marža mjeri se stavljanjem u odnos poslovnu dobit s

prihodom od prodaje (poslovnim prihodom), a ne s ukupnim prihodom.

5.2.1.6. Pokazatelji investiranja

Pomoću pokazatelja investiranja mjeri se uspješnost ulaganja u dionice poduzeća. Osim

podataka iz financijskih izvještaja, za izračunavanje ovih pokazatelja potrebni su i podaci o

dionicama, tj. broju običnih dionica, te njihovoj tržišnoj vrijednosti. Pokazatelji investiranja

prikazani su u tablici 6.

45

Najznačajniji pokazatelji investiranja su odnos tržišne cijene i knjigovodstvene vrijednosti,

odnos tržišne cijene i zarade, te pokazatelji rentabilnosti dionice. Pokazatelji rentabilnosti su u

biti pokazatelji rentabilnosti vlastitog kapitala, samo što u ovom slučaju kapital nije iskazan

po knjigovodstvenoj nego po tržišnoj vrijednosti.

Tablica 6.: Pokazatelji investiranja


Dobit po dionici (EPS) neto dobit broj dionica

Dividenda po dionici (DPS) Dio neto dobiti za dividende broj dionica

Odnos isplate dividendi (DPR) Dividenda po dionici (DPS) Dobit po dionici (EPS)

Odnos cijene i dobiti po dionici (P/E) Tržišna cijena dionice (PPS) Dobit po dionici (EPS)

Ukupna rentabilnost dionice Dobit po dionici (EPS) Tržišna cijena dionice (PPS)

Dividendna rentabilnost dionice Dividenda po dionici (DPS) Tržišna cijena dionice (PPS)

Za ulagatelje, kao temelj za procjenu dionica privlačnih za ulaganja, bitan je odnos tržišne

cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionica (engl. Price – to – Book; P/B) koji se izračunava

prema slijedećem obrascu:

nicidnostpodiotvenavrijeKnjigovods

cienapodioniTržišnacijBP / , odnosno

icednostglavntvenavrijeKnjigovods

vnicejednostglaTržišnavriBP /

Odnos tržišne i knjigovodstvene vrijednosti pokazuje nam koliko tržište vrednuje dionice u

odnosu prema njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti.

Za tržišnu vrijednost dionica Najčešće se uzima zaključna cijena na kraju godine. U

slučajevima znatnog odstupanja zaključne cijene od prosjeka, odnosno, odstupanja od tekućih

cijena zadnjeg kraćeg razdoblja, uzima se prosječna cijena u nekom razdoblju.

Knjigovodstvena se vrijednost dobije dijeljenjem vlasničke glavnice s redovnim brojem

dionica. Također, i u ovom slučaju može se izračunati prosječni vlasnički kapital na način da

zbrojimo vlasnički kapital na početku i na karaju razdoblja i taj iznos podijelimo sa 2 (dva).

46

Prosječna vrijednost vlasničkog kapitala često se koristi za društva čija vlasnička glavnica

obuhvaća vlastiti kapital i manjinske interese.

Ulagatelji kojima je važna vrijednost tvrtke u koju ulažu, te koji investiraju na duži rok odnos

tržišne i knjigovodstvene vrijednosti drže važnim za procjenu tekuće tržišne vrijednosti tvrtke

kao i za procjenu budućeg kretanja cijena dionica. Analitičari i ulagatelji smatraju da, ukoliko

se predviđa veliki porast zarada, da će porasti i odnos tržišne i knjigovodstvene vrijednosti, u

okviru čega će i sama tržišna cijena dionica rasti.

Međutim, donošenje odluka na temelju odnosa tržišne i knjigovodstvene vrijednosti nije tako

jednostavno. Razlog je što na odnos tržišne i knjigovodstvene vrijednosti istodobno utječe rast

(pad) tržišne cijene dionica kao i rast (pad) knjigovodstvene vrijednosti, a zbog čega su

moguće mnoge ekstremne situacije i neobična kretanja. Tako, na primjer, nizak vlasnički

kapital uvjetovan gubicima može dati visok odnos tržišne i knjigovodstvene vrijednosti, čak i

u slučajevima kada je tržišna cijena dionica nisko vrednovana s obzirom na prethodna

razdoblja.

Teškoća u predviđanju budućega kretanja tržišnih cijena dionica pomoću odnosa tržišne i

knjigovodstvene vrijednosti sastoji se u tome što veće zarade koje (po pravilu) utječu na

porast tržišne cijene dionica, istodobno povećavaju i vlasnički kapital. 23

Ulagatelji koji donose odluke na temelju ovog pokazatelja očekuju da će rast tržišne cijene

dionica pratiti rast vlasničke glavnice ili biti brži od rasta vlasničke glavnice

Dakle, pad ili rast odnosa tržišne i knjigovodstvene vrijednosti može ulagateljima donijeti

dobit i gubitak, ovisno o trendovima kretanja tržišnih cijena dionica i vlasničke glavnice.

Zbog toga se odnos tržišne i knjigovodstvene vrijednosti (P/B) u svrhu predviđanja budućega

kretanja tržišnih cijena dionica ne može promatrati statički i sintetički, nego dinamički i

analitički.


47

Analize prosječnih kretanja tržišnih cijena dionica prema odnosu tržišne i knjigovodstvene

vrijednosti pokazale su još jednu zanimljivu činjenicu. Naime, primijećeno je da za tvrtke koje

imaju odnos tržišne i knjigovodstvene vrijednosti (P/B) manji od 1,0, tržišne cijene dionica

znatno teže ostvaruju porast nego onih tvrtki koje su vrednovane više od njihove

knjigovodstvene vrijednosti.24

Pitanje je da li je za budući rast tržišne cijene bolje da tvrtka ima veći ili manji odnos tržišne i

knjigovodstvene vrijednosti i postoji li gornja granica tog odnosa. Gornja granica ne postoji,

ona ovisi o ostvarenim rezultatima tvrtke kao i budućim očekivanjima. Ako su rezultati

poslovanja ekstremno dobri, a buduća očekivanja još veća, tržišna će cijena, kao i odnos

tržišne i knjigovodstvene vrijednosti i dalje rasti.Međutim, na osnovi određenih analiza i

pretpostavki, te konzervativnosti (opreznosti) ulagača, smatra se da ulaganja mogu biti

privlačna ukoliko je odnos tržišne i knjigovodstvene vrijednosti manji od 3,0 –5,0. Prema

iskustvu Benjamina Gramama, najbolja situacija za ulaganje je kada je taj odnos manji od 3,0.

Za ulagatelja je najopasnija situacija kada je odnos tržišne i knjigovodstvene vrijednosti

(P/B) visok, a tekući ili očekivani poslovni rezultati su vrlo niski, jer će tada najviše izgubiti.25

Mnogi analitičari odnos cijene i zarade smatraju vrlo korisnim pri donošenju odluka o

ulaganjima. Međutim, kod ovog pokazatelja treba biti oprezan jer na njega utječe neto dobit

koja nije rezultat samo poslovnih aktivnosti već i financijskih i izvanrednih aktivnosti.

Odnos cijene i zarade (engl. Price Earings Ratio – P/E) je odnos između tržišne cijene

dionice i zarade po dionici (engl. Earnings per Share – EPS). Prema tome, vrijedi obrazac:26

oniciZaradapodi

enadioniceTržišnacijEPeizaradeOdnoscijen )/(

ihdionicaBrojredovn

dividendePovlašteneNetodobitEPSoniciZaradapodi )(


25 Belak, V., Aljinović Barić, Ž: Tajne tržišta kapitala, Belak Excellens d.o.o., Zagreb, 2008., str. 66 i 67.

26 Belak, V., Aljinović Barić, Ž: Tajne tržišta kapitala, Belak Excellens d.o.o., Zagreb, 2008., str. 115.

48

Odnos cijene i zarade (P/E) pokazuje za koliko godina bi ulagatelj vratio ulaganje u dionice

kada bi se isti rezultati ponavljali i u budućnosti.27

Na temelju iskustva i prakse vrlo niskim

odnosom smatra se kada je odnos cijene i zarade manji od 1,0, kada je on između 1,0 i 20,0

niskim omjerom, a između 20,0 i 40,0 to je vrlo visoki omjer. Za ulagatelje najpovoljniji

odnos cijene i zarade je kad je on između 1,0 i 20,0. Ukoliko je taj odnos veći od 20,0 znači

da je tržišna cijena dionice u području kada se očekuje usporavanje njezina rasta. Ukoliko je

taj odnos iznad 40,0 znači da je cijena previsoka ili zarada premala i u tom slučaju ne može se

očekivati porast tržišne cijene dionica.

.., donošenje odluka o ulaganjima samo na temelju statičnog odnosa cijene i zarade (P/E) nije

potpuno pouzdano, a ni jednostavno. Ipak, može se reći da je odnos cijene i zarade (P/E)

izuzetno korisna informacija za konstruiranje vlastitog modela odlučivanja.28

5.2.2. Sintetički (zbrojni) financijski pokazatelji

Pojedinačni pokazatelji su nositelji informacija o likvidnosti, zaduženosti, ekonomičnosti,

profitabilnosti i investiranju. Da bi se dobila cjelokupna slika o poslovanju, navedene skupine

pokazatelja potrebno je promatrati povezano i međuzavisno. Zbog toga su formirani zbrojni

ili skupni financijski pokazatelji koji predstavljaju ponderirani zbroj više pojedinačnih

pokazatelja, te na taj način stavljaju u zavisni odnos nekoliko odabranih pokazatelja koje

sintetiziraju cjelinu. Kao rezultat napora brojnih stručnjaka na podruju financijske analize,

danas su poznati različiti modeli skupnih financijskih pokazatelja od kojih su najznačajniji:

Altmanov Z-score, Kralicekov DF pokazatelj, Ohlsonovi modeli, Zavgrenin model,

Tehodossioujev model.29

U nastavku su prikazane dvije metode koje koriste i revizori pri ocjeni vremenske

neograničenosti poslovanja:Altmanov Z-score,, te Kralicekov DF pokazatelj. Također, u

nastavku je prikazan i BEX – Business Excelence indeks kojeg su izradili hrvatski

znanstvenici sa splitskog Ekonomskog fakulteta Vinko Belak i Željana Aljinović-Barać.




49

5.2.2.1. Altmanov Z-score model

Edward I. Altman proveo je prvo multivarijatno istraživanje odnosa financijskih pokazatelja i

vjerojatnosti za stečaj, čijim je istraživanjem nastao model nazvan Altman Z-score.30

Razvijen

je na temelju američke privrede, to je sintetički pokazatelj koji predviđa stečaj u roku od jedne

ili dvije godine. Na temelju istraživanja proizašli su slijedeći modeli:

Osnovni model – Z = 1,2X1 + 1,4X2 + 3,3X3 + 0,6X4 + 1,0X5

A model – Z = 0,717X1 + 0,847X2 + 3,107X3 + 0,42X4 + 0,998X5

B model – Z = 6,56X1 + 3,26X2 + 6,72X3 + 1,05X4

Razlika između osnovnog i A modela je u X4 pokazatelju gdje je tržišna vrijednost

zamijenjena knjigovodstvenom vrijednošću poduzeća. Osnovni model postavljen je za

proizvodna poduzeća, stoga je za potrebe procjene neproizvodnih poduzeća nastao B model

kod kojeg je izbačen X5 pokazatelj.

Tablica 7.: Veličine za izračun Altmanovog Z-score modela


X1 radni kapital ukupna imovina

X2 zadržana dobit ukupna imovina

X3 dobit prije kamata i poreza (ebid) ukupna imovina

X4 tržišna vrijednost glavnice ukupne obveze

X5 ukupni prihodi ukupna imovina


50

Tablica 8.: Determinirane granice ocjena za predviđanje stečaja za Altmanov Z-score

Z-score model

Raspon ocjene (od – 4,0 do + 8,0) – rizik stečaja

Vrlo mali

Sivo područje

Vrlo veliki 95%

Zabrinutost U roku 2 godine

Originalni >=3,0 2,99 – 2,79 2,78 – 1,81 1,80>=

Model A >=2,9 2,89 – 2,69 2,68 – 1,24 1,23>=

Model B >=2,6 2,59 – 2,39 2,38 – 1,141 1,10>=

5.2.2.2. Kralicekov DF pokazatelj

Prilikom ocjene pokazatelja treba imati na umu gospodarsko okruženje u kojem poduzeće

posluje kako bi njihova interpretacija bila što kvalitetnija. Altmanov Z-score pokazatelj

nastao je na uzorku američkih poduzeća. … Zato je Kralicek na temelju bilance i računa

dobiti i gubitka njemačkih, švicarskih i austrijskih poduzeća razvio model za procjenu

poslovne krize u poduzeću.31

Na temelju statičkih i dinamičkih pokazatelja razvijen je slijedeći model:

DF = 1,5X1 + 0,08X2 +10,0X3 +5,0X4 + 0,3X5 + 0,1X6

Tablica 9.: Veličine za izračun Kralicekovog DF pokazatelja


X1 čisti novčani tok ukupne obveze

X2 ukupna imovina ukupne obveze

X3 dobit prije kamata i poreza ukupna imovina

X4 dobit prije kamata i poreza ukupni prihodi

X5 zalihe ukupni prihodi

X6 poslovni prihodi ukupna imovina

31 Žager, K., Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. 272..

51

Tablica 10.: Vrijednost DF pokazatelja s pripadajućom ocjenom financijske stabilnosti

Vrijednost DF pokazatelja Financijska stabilnost

> 3,0 Izvrsna

> 2,2 Vrlo dobra

> 1,5 Dobra

> 1,0 Osrednja

> 0,3 Loša

≤ 0,3 Početak insolventnosti

≤ 0,0 Umjerena insolventnost

≤ - 1,0 Izrazita insolventnost

5.2.2.3. BEX indeks

Već je rečeno da prilikom ocjene pokazatelja treba imati na umu gospodarsko okruženje u

kojem poduzeće posluje. Iz tog su razloga hrvatski znanstvenici, Vinko Belak i Željana

Aljinović-Barać razvili indeks poslovne izvrsnosti BEX. Ovo dvoje hrvatskih znanstvenika

željelo je riješiti problem kako na temelju računovodstvenih podataka iz financijskih

izvještaja procijeniti poslovnu izvrsnost tvrtki na tržištu kapitala. Ovaj indeks do sada nije

korišten u svijetu. Preko BEX indeksa može se izmjeriti trenutna i očekivana poslovna

izvrsnost neke tvrtke. Indeks se može primijeniti i na tvrtke čije dionice ne kotiraju na burzi.

BEX omogućava brzu i jednostavnu procjenu poslovne izvrsnosti tvrtki na tržištu kapitala. Od

sličnih indeksa u svijetu razlikuje se po tome što je konstruiran u skladu s uvjetima poslovanja

u hrvatskom gospodarstvu, dok su ostali rađeni na tuđim tržištima, u drugim

računovodstvenim sustavima.

BEX model sastoji se od četiri pokazatelja s određenim ponderima utjecaja, što tvori slijedeći

izraz:

BEX = 0,388 ex1 + 0,579 ex2 +0,153 ex3 +0,316 ex4

52

Gdje su obuhvaćena ova područja procjene izvrsnosti pokazateljima:

Slika 9.: Područja procjene izvrsnosti BEX pokazatelja32

;.

BEX model omogućuje i procjenu poslovne izvrsnosti po područjima izvrsnosti, tj posebno za

profitabilnost, stvaranje vrijednosti, likvidnost i snagu financiranja. Takve detaljne

segmentalne procjene omogućuju poduzimanje akcija u područjima gdje su pokazatelji

nezadovoljavajući. Granične mjere svakog segmenta poslovne izvrsnosti dobiju se

uvrštavanjem kontrolnih mjera u BEX model.33

Ukupna poslovna izvrsnost pomoću BEX indeksa procjenjuje se na slijedeći način:

Tablica 11.: Ukupna poslovna izvrsnost BEX indeksa

BEX INDEKS RANG POSLOVNE IZVRSNOSTI

> 1,0 dobre tvrtke

0 – 1 potrebna su unapređenja

< 0 ugrožena egzistencija

Detaljnije rangiranje poslovne izvrsnosti s prognostičkim očekivanjima prikazano je na slici 10.

32 preuzeto: Belak, V.; Aljinović Barać, Ž.: Business excellence (/BEX) indeks – za procjenu poslovne izvrsnosti tvrtki

na tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj, Internet, RRIF 10/07, str 18. 33

Belak, V., Aljinović Barić, Ž: Tajne tržišta kapitala, Belak Excellens d.o.o., Zagreb, 2008., str. 34.

53

Slika 10.: Rangiranje poslovne izvrsnosti s prognostičkim očekivanjima pomoću BEX indeksa34

;

5.2.3. Inovativne mjere performansi poduzeća

Proces upravljanja temeljen na suvremenim znanstvenim dostignućima kao glavni cilj nameće

stvaranje vrijednosti, odnosno bogatstva za dioničare. Bogatstvo dioničara može se povećati

ostvarivanjem pozitivnog financijskog rezultata čijim dijelom dioničari mogu raspolagati na

temelju isplaćenih dividendi ili pak povećanjem tržišne vrijednosti dionica. Upravljanje s

ciljem povećanja vrijednosti dioničara čini bazu za formiranje sveobuhvatnog i integriranog

sustava, utemeljenog na stvaranju vrijednosti (value based management).

Upravljanje temeljeno na stvaranju vrijednosti dioničara nije u suprotnosti s postavljenim

modelom uravnoteženih ciljeva. Naime, tek u sinergijskom učinku motiviranih zaposlenika,

34 preuzeto: Belak, V.; Aljinović Barać, Ž.: Business excellence (/BEX) indeks – za procjenu poslovne izvrsnosti tvrtki

na tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj, Internet, RRIF 10/07, str 19.

54

zadovoljnih kupaca i efikasnih dobavljača poduzeće može stvoriti vrijednost za svoje

dioničare. Drugim riječima, najviše vrijednosti za svoje dioničare stvaraju ona poduzeća koja

imaju sposobnost da privuku i zadrže dobre radnike i lojalne kupce te kod kojih je efikasnost i

efektivnost poslovnih procesa na najvišoj mogućoj razini.

Jedan od osnovnih prigovora na tradicionalne mjere uspješnosti poslovanja temeljene na

financijskim izvještajima, jest to što rast ili pad vrijednosti na tržištu kapitala slabo korelira s

tradicionalnim pokazateljima rentabilnosti. Kako bi se riješio taj problem, u suvremenim

znanstvenim dostignućima pojavili su se novi modeli za mjerenje performansi poduzeća od

kojih su najznačajniji model tržišne dodane vrijednosti i model ekonomske dodane

vrijednosti.35

5.2.3.1. Ekonomski dodana vrijednost (EVA)

Najznačajnija suvremena mjera za mjerenje i vrednovanje uspješnosti poslovanja je

ekonomska dodana vrijednost (Economic Value Added – EVA). Ideju o ekonomskoj dodanoj

vrijednosti prva je objavila konzultantska kuća Stern Stewart 1993. godine pod nazivom

„EVA – Ključ za stvaranje bogatstva“ („EVA – The Real Key to Creating Wealthz“), čime je

počeo razvoj i široka primjena modela.

Koncept preostale dobiti ili preostalog profita (residual income – RI) kao mjera uspješnosti

temelji se na činjenici da se realnom dobiti dioničara može smatrati samo onaj dio dobiti koji

prekoračuje trošak investiranja, odnosno, očekivani povrat na investiciju. Pritom se trošak

investiranja najčešće računa kao tržišna cijena uloženoga kapitala. U tom se slučaju radi o

izačunavanju neto preostalog profita:36

Neto preostali profit = ostvarena neto dobit – tržišna cijena vlastitog kapitala

Ako je neto preostali profit pozitivna veličina, dioničari ostvaruju zaradu veću od one koju su

mogli ostvariti iz alternativnih ulaganja u relativno bezrizičan posao, odnosno zaradu veću

35 Žager, K., Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. 372,

373.. 36

Žager, K., Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. 373.

55

od tržišne cijene kapitala. Ako je neto preostali profit negativna veličina, dioničari usprkos

dobitku ostvaruju gubitak u odnosu na zaradu koju su mogli ostvariti iz alternativnih

ulaganja.37

Ekonomska dodana vrijednost izračunava se na način da se od operativne dobiti umanjene za

porez odbiju troškovi ukupno uloženog kapitala:

EVA = Operativna dobit umanjena za porez – trošak kapitala

Ukoliko je razlika između operativne dobiti umanjene za porez i troška kapitala pozitivna

znači da je poduzeće ostvarilo dobit iznad troškova kapitala. Drugim riječima, pozitivna EVA

znači da je poduzeće stvorilo novu vrijednost za dioničare.

5.2.3.2. Tržišna dodana vrijednost (MVA)

Jedna od mjera kojom se može utvrditi uvećava li menadžment poduzeća ili uništava

vrijednost svojih dioničara jest tržišna dodana vrijednost. Tržišna dodana vrijednost (market

value added – MVA) određuje se tako da se usporedi tržišna vrijednost poduzeća i uloženi

kapital.38

Tržišna dodana vrijednost (MVA) = tržišna vrijednost poduzeća – uloženi kapital

pri čemu se tržišna dodana vrijednost izračunava na slijedeći način:39

Tržišna vrijednost kratkoročnih obveza

+ tržišna vrijednost dugoročnih obveza

+ tržišna vrijednost kapitala (glavnice)

-----------------------------------------------------------

= tržišna vrijednost društva

– uloženi kapital

= tržišna dodana vrijednost




56

S obzirom na to da je tržišna dodana vrijednost apsolutni broj, kako bi se eliminirao utjecaj

veličine poduzeća i time omogućila izravna usporedba pokazatelja različitih poduzeća i u

različitim industrijama, uveden je koeficijent tržišne dodane vrijednosti kao odnos između

tržišne vrijednosti i vrijednosti ukupne imovine.40

Koeficijent tržišne dodane vrijednosti

izračunava se na slijedeći način:

Koeficijent MVA = tržišna vrijednost poduzeća / ukupna imovina

Koeficijent tržišne dodane vrijednosti pokazuje koliko na tržištu vrijedi jedna novčana

jedinica uložena u poduzeće. Ako je koeficijent broj veći od jedan, poduzeće stvara vrijednost

svojim dioničarima, a u suprotnom ono je smanjuje.41

Temeljna prednost tržišne dodane vrijednosti u odnosu na ostale pokazatelje uspješnosti

poslovanja jest u tome što snažno kolerira s promjenama tržišne vrijednosti poduzeća. Vrlo je

praktična i efikasna za upotrebu.42

Nedostatak je, što je za izračun ovog pokazatelja potrebna

tržišna vrijednost kapitala, pa se ovaj pokazatelj može izračunati samo za poduzeća čijim se

vlasničkim vrijednosnim papirima trguje na burzi.

5.2.4. Pokazatelji analize na temelju izvještaja o novčanom toku

Analiza kretanja novčanih tokova jedna je od temeljnih analiza koja se upotrebljava za

praćenje dinamičke likvidnosti svakoga investicijskog projekta.43

Rezultat je analize novčanih

tokova specifičan izvještaj o novčanom toku u određenom vremenskom razdoblju. On

pokazuje cirkulaciju novca, odnosno podrijetlo pribavljanja novca i svrhu njegove uporabe.44

Analiza na temelju izvještaja o novčanom toku može se provesti na temelju četiri skupine

pokazatelja: pokazatelji ocjene likvidnosti i solventnosti (asseing liquidty and solvency);

pokazatelji kvalitete dobiti (quality of income); pokazatelji kapitalnih izdataka (capital

expenditures); pokazatelji povrata novčanog toka (cash flow returns).






57

5.2.4.1. Pokazatelji ocjene likvidnosti i solventnosti

S obzirom da se pojam likvidnosti veže uz sposobnost transformacije pojedinih oblika imovine

u novac, a solventnost kao sposobnost podmirenja obveza, pokazatelj ocjene likvidnosti i

solventnosti koji se računaju na temelju izvještaja o novčanom toku ukazuju na sposobnost

pokrića kamata, obveza i dividendi.45

Tablica 12.: Pokazatelji likvidnosti i solventnosti na temelju izvještaja o novčanom toku


Novčano pokriće kamata NT iz PA prije kta i poreza Rashodi od kamata

Novčano pokriće dividendi

običnim dioničarima

NT iz PA – izdaci za dividende

povlaštenim dioničarima

Novčani izdaci za dividende

običnim dioničarima

Novčano pokriće ukupnih

dividendi NT iz poslovnih aktivnosti

Novčani izdaci za ukupne

dividende

Novčano pokriće tekućih obveza NT iz poslovnih aktivnosti Tekuće obveze

Novčano pokriće ukupnih obveza NT iz poslovnih aktivnosti Ukupne obveze

Novčano pokriće kamata nadopuna je pokazatelja pokrića troškova kamata. Usporedbom ova

dva pokazatelja može se uočiti odstupanje između novčanog toka i dobiti. Za ove pokazatelje

trebaju biti zainteresirani vjerovnici (npr. banke i drugi davatelji zajmova) jer upućuju na

njihovu sigurnost glede naplate kamata.46

5.2.4.2. Pokazatelji kvalitete dobiti

Razlika između računa dobiti i gubitka i izvještaja o novčanom toku proizlaze iz osnova na

temelju kojih su sastavljena ova dva izvještaja. Račun dobiti i gubitka sastavljen je na

obračunskoj osnovi nastanka događaja, a izvještaj o novčanom toku temelji se na novčanoj

osnovi, odnosno na novčanim primicima i izdacima. Dobivene vrijednosti pokazatelja

kvalitete prodaje potrebno je promatrati zajedno sa ostalim instrumentima analize financijskih

izvještaja kao što su npr. dani naplate potraživanja



58

Tablica 13.: Pokazatelji kvalitete dobiti na temelju izvještaja o novčanom toku


Kvaliteta prodaje (prihoda) Novčani primici s osnove prodaje Prihodi od prodaje

Kvaliteta dobiti Novčani tok iz poslovnih aktivnosti Dobit iz poslovnih aktivnosti

5.2.4.3. Pokazatelji kapitalnih izdataka

Poznato je da je za poslovanje poduzeća značajna kapitalna imovina, bez koje bi bilo vrlo

teško provesti proizvodnju, pružiti usluge ili obaviti kupoprodaju robe. … Pokazatelji

kapitalnih izdataka upućuju na sposobnost poduzeća da podmiri takve kapitalne izdatke u

kratkom roku.47

Tablica 14.: Pokazatelji kapitalnih izdataka na temelju izvještaja o novčanom toku


Pokazatelj nabave kapitalne imovine NT iz PA – izdaci za dividende NI za nabavu dugotrajne imovine

Pokazatelji investiranja NT iz investicijskih aktivnosti NT iz financijskih aktivnosti

Pokazatelji financiranja NT iz investicijskih aktivnosti NT iz PA + NT FA

5.2.4.4. Pokazatelji povrata novčanog toga

Pokazatelji povrata novčanog toga upućuju na sposobnost stvaranja novca i određuju povrat

novca na ukupnu imovinu, odnosno glavnicu i obveze, pa se de facto i u ovom slučaju radi o

svojevrsnom „pokazatelju rentabilnosti“. Stoga se i ovaj pokazatelj može ubrojiti u

pokazatelje koji utvrđuju uspješnost poslovanja poduzeća.48

Pokazatelji iz ove skupine trebaju

se promatrati zajedno s pokazateljima investiranja koji se dobiju uvrštavanjem podataka iz

bilance i računa dobiti i gubitka. I u ovom slučaju, uz podatke iz financijskih izvještaja

koristit će se i drugi podaci, poput podataka o broju dionica.49

Pokazatelj novčanog toka po

47 Žager, K., Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. 282 48 Žager, K., Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. 279. 49 Žager, K., Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. 283

59

dionici pokazuje koliki se maksimalni iznos novca stvorenog poslovnim aktivnostima može

isplatiti po jednoj dionici.50

Tablica 15.: Pokazatelji povrata novčanog toka


Novčani tok po dionici NT iz PA – novčani izdaci za dividende

povlaštenih dionica

Ponderirani prosječni broj običnih

dionica

Povrat novca na uloženu imovinu NT iz PA + kamate + porezi Ukupna imovina

Povrat novca na glavnicu i obveze NT iz poslovnih aktivnosti Dioničarska glavnica + ukupne obveze

Povrat novca na dioničarsku glavnicu NT iz poslovnih aktivnosti Dioničarska glavnica

6. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

PODUZEĆA INGRA DD ZA RAZDOBLJE 2006. –

2008. GODINE

6.1. Povijest i razvoj INGRE d.d. 51

INGRA d.d. osnovana je 18. veljače 1955. godine kao poslovno udruženje tada najvećih i

najznačajnijih poduzeća sa svrhom objedinjavanja i zajedničkog nastupa u inozemstvu. Od

samog početka, INGRA je nudila i izvodila velike investicijske projekte kao što su velika

energetska i industrijska postrojenja, a gradila je i velike turističke komplekse, hotele, bolnice

i slične kapitalne objekte po sustavu "ključ u ruke". U više od 50 godina svoga postojanja,

INGRA je izvela više od 700 investicijskih objekata u više od 30 zemalja svijeta. INGRA,

danas u svijetu dobro prepoznatljiv brand, zahvaljujući svojoj tradiciji i dugogodišnjoj

prisutnosti na tržištima koje obrađuje, uspjela je zadržati i proširiti većinu svojih tržišta te

otvoriti i neka nova.

Zajedno sa svojim članicama, INGRA je bila prva tvrtka iz srednje i istočne Europe koja je

prije 35 godina počela raditi u Njemačkoj. Osamdesetih godina INGRA je sudjelovala u

50 Žager, K., Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedija, Zagreb, 2008., str. 284 51 Izvor podataka: Bilješke uz financijske izvještaje poduzeća Ingra d.d. za 2008. godinu; Internet stranica poduzeća Ingra

d.d.

60

konstruiranju dvije hidroelektrične centrale u SAD. Tijekom svoga postojanja INGRA je

prolazila kroz brojne transformacije prilagođavajući se zahtjevima tržišta te promjenama

cjelokupnog političko-ekonomskog i pravnog sustava.

U postupku pretvorbe INGRE d.d. temeljni kapital Izdavatelja procijenjen je na DEM

(njemačka marka) 4.000.000. Odlukom Glavne skupštine od 16. srpnja 2004. godine usklađen

je temeljni kapital Izdavatelja koji je iznosio DEM 4.000.000, što primjenom čvrstog

službenog tečaja njemačke marke i eura od 1,95583 njemačkih maraka za 1 euro iznosi EUR

2.045.167,5248, a što primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke za euro koji vrijedi

na dan donošenja odluke o sazivanju glavne skupštine (1.6.2004.) čini protuvrijednost od

15.059.503,13 kuna.

Odlukom Glavne skupštine od 16. srpnja 2004. godine temeljni kapital povećan je s iznosa od

15.059.503,13 kuna za iznos od 44.940.496,87 kuna na iznos od 60.000.000,00 kuna,

podijeljen je na 40.000 dionica bez nominalnog iznosa i unesen je u cijelosti uplatom iz

sredstava Društva.

Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, redovne dionice INGRE uvrštene su dana 12.

siječnja 2006. godine u Kotaciju javnih dioničkih društava Zagrebačke burze d.d. (JDD), gdje

se njima trguje pod burzovnom oznakom INGR-R-A. Do toga datuma dionicama INGRE

trgovalo se isključivo na Slobodnom tržištu Varaždinske burze d.d.

U okviru raznovrsnog djelokruga poslovnih aktivnosti u koje je danas uključena, INGRA je

proširila svoju primarnu djelatnost izvoza investicijskih projekata za poznate naručitelje na

investicijske projekte namijenjene tržištu kroz vlastite investicije. Investicijska izgradnja

obavlja se po sistemu “ključ u ruke” i uključuje građevinske radove, energetiku, industriju,

montažu, brodogradnju, pa i djelatnost turizma. Poslove obavlja u suradnji s više od 40 tvrtki.

Osim na inozemnom tržištu, a danas su to tržišta Njemačke, Alžira, Libije, Srednjeg Istoka,

Rusije i Nigera, INGRA je pojačala prisutnost na velikim infrastrukturnim projektima u

Hrvatskoj, poput izgradnje autocesta, stanogradnje, objekata poput javnih ustanova (bolnice,

hotela, veleposlanstva i sl.) ili infrastrukture mobilnih mreža.

61

Danas INGRA djeluje kao dioničko društvo koje je, uz investicijsku izgradnju kojom se bavi

od osnutka, proširilo svoje djelatnosti na stanogradnju, turizam, osobito nautički turizam,

cestogradnju i druge prateće djelatnosti.

Upisani kapital povećan je sa 60 mio kn koliko je iznosio 31.12.2004. na 100 mio kn tijekom

2007. godine. Povećanje upisanog kapitala u visini 20 mio kn odnosi se na emitiranje novih

dionica, a ostalih 20 mio kn rezultat je prijenosa iz zadržane dobiti. Emisijom dionica

ostvarena je kapitalna dobit u visini 323 mio kn. 200 mio kn kapitalne dobiti tijekom 2008.

godine preneseno na upisani kapital, pa visina upisanog kapitala 31.12.2008. iznosi 300 mio

kn.

Uprava društva Ingra d.d. sastoji se od tri člana i čine ga: Igor Oppenheim Predsjednik

Uprave, Jasna Ludviger Član Uprave, te Aleksandar Ivančić Član Uprave. Nadzorni odbor

sastoji se od četiri člana i čine ga: Dr. Danijel Režek - Predsjednik Nadzornog odbora,

Akademik Dr. Jakša Barbić, Zamjenik Predsjednika Nadzornog odbora, Josip Protega - član

Nadzornog odbora, te Nadan Vidošević - član Nadzornog odbora

6.2. Analiza financijskih izvještaja i pokazatelja

financijske analize poduzeća Ingra d.d.

6.2.1. Podloga za analizu

Kao podlogom za analizu poslovanja poduzeća Ingra d.d. koristit ću se temeljnim

financijskim izvještajima za period 2006. – 2008. godine, i to: bilancom, računom dobiti i

gubitka, izvještajem o novčanom tijeku, te izvještajem o promjeni glavnice. Financijski

izvještaji društva Ingra d.d. javno su dostupni i objavljeni na stranicama ZSE. Bilanca

poduzeća Ingra d.d. prikazana je u tablici 16. (imovina), i tablici 17 (izvori imovine).

62

BILANCA DRUŠTVA INGRA D.D., ZAGREB

- u 000 kn

Tablica 16.: Imovina na dan 31.12.06., 31.12.07., 31.12.08., te 30.06.09.

AKTIVA Stanje 31.12. 2006

Stanje 31.12. 2007

Stanje 31.12. 2008

Stanje 30.06. 2009

A DUGOTRAJNA IMOVINA 183.575 572.070 1.303.180 1.220.698

1. NEMATERIJALNA IMOVINA 10.324 76.160 73.734 44.521

Goodwill 10.324 76.160 73.734

2. MATERIJALNA IMOVINA 134.693 307.552 238.291 176.229

Zemljište 12.060 12.060 13.168

Zgrade (osim stambenih zgrada) 95.179 89.787 94.993

Postrojenja i oprema (strojevi) 1.368 2.413 32.870

Alati, pogonski i uredski namještaj 4.619 6.639

Prijevozna sredstva 3.395

Ulaganja u nekretnine 22.691 198.673 90.621

3. FINANCIJSKA IMOVINA 32.382 37.777 86.977 107.951

Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 729 729 54.263

Sudjelujući interesi (udjeli) 7.235 23.912 24.221

Ulaganja u vrijednosne papire 4.743 5.149

Potr. za kredite (zajmove), depozite i kaucije 15.562 7.289 1.279

Ostala dugotrajna financijska imovina 8.856 1.104 2.065

4. POTRAŽIVANJA 6.176 150.581 904.178 891.997

Ostala potraživanja 6.176 150.581 904.178

5. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA

B KRATKOTRAJNA IMOVINA 674.565 905.297 857.970 656.952

1. ZALIHE 320.671 378.267 398.477 276.421

Sirovine, materijal, rezervni dijelovi i sitni

inventar 8 19 19

Proizvodnja u tijeku (nedovršeni proizvodi i

poluproizvodi) 320.663 311.238 364.214

Gotovi proizvodi 3.798 2.587

Predujmovi za zalihe 63.212 31.657

2. POTRAŽIVANJA 102.057 203.469 319.886 255.047

Potraživanja od povezanih poduzetnika 6.192 2.195

Potraživanja od kupaca 102.057 153.331 204.378

Potraživanja od države i drugih institucija 40.565 95.926

Ostala potraživanja 3.381 17.387

3. KRTKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 175.938 214.296 65.907 90.999

Potr. za kredite (zajmove), depozite i kaucije 127 6.407 350

Ulaganja u vrijednosne papire 175.811 207.563 65.384

Ostala financijska imovina 326 173

4. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 75.899 109.265 73.700 34.485

C VREMENSKA RAZGRANIČENJA

(Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi)

0 8.139 3.683 29.755

D GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA

E UKUPNA AKTIVA 858.140 1.485.506 2.164.833 1.907.405

63

Tablica 17.: Izvori imovine dan 31.12.06., 31.12.07., 31.12.08., te 30.06.09.

PASIVA Stanje 31.12. 2006

Stanje 31.12. 2007

Stanje 31.12. 2008

Stanje 30.06. 2009

A KAPITAL I REZERVE 170.758 665.313 532.833 500.243

1. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 60.000 100.000 300.000 300.000

2. KAPITALNE REZERVE 323.000 123.000 123.000

3. REZERVE IZ DOBITI 9.621 10.568 18.346 49.502

Zakonske rezerve 5.993 13.506 17.006

Rezerve za vlastite dionice 6.000 6.525 8.000

Vlastite dionice i udjeli

-2.372,00 -9.463,00 -6.660,00

Statutarne rezerve

Ostale rezerve (osim revalorizacijskih rezervi) 0 0

4. REVALORIZACIJSKE REZERVE 45.695 44.752 43.809 -5.528

5. ZADRŽANA DOBIT 54.626 58.824 37.086 37.086

6. PENESENI GUBITAK

7. DOBIT POSLOVNE GODINE 78.421 0

8. GUBITAK POSLOVNE GODINE 0 -375 355

9. MANJINSKI INERESI 816 49.748 10.967 -4.172

B REZERVIRANJA 51.938 47.888 7.045 7.059

C DUGOROČNE OBVEZE 238.909 276.917 649.837 652.022

Obveze prema bankama i drugim kreditnim

institucija 226.380 240.636 636.002

Odgođena porezna obveza 12.529 36.281 13.835

D KRATKOROČNE OBVEZE 396.535 493.721 951.266 748.081

Obveze za kredite domaćih osoba (pema

bankama i drugim fin. inst). 118.558 150.540 275.764

Obveza za primljene predujmove 124.724 186.579

Obveze prema dobavljačima 269.958 181.140 417.840

Obveze prema zaposlenicima 3.544 4.573

Obveze za poreze, doprinose i druga javna

davanja 8.019 28.868 41.651

Obveze s osnove udjela u rezultatu 789 1.043

Ostale kratkoročne obveze 4.116 23.816

E VREMENSKA RAZGRANIČENJA 0 1.667 23.852 0

F UKUPNA PASIVA 858.140 1.485.506 2.164.833 1.907.405

64

Tablica 18.: Račun dobiti i gubitka poduzeća Ingra d.d. za 2006., 2007. i 2008. godinu

RAČUN DOBITI I GUBITKA DRUŠTVA INGRA D.D., ZAGREB

- u 000 kn

Naziv pozicije 2006. 2007. 2008.

I. UKUPNI PRIHODI OSNOVNE DJELATNOSTI 374.054 743.742 1.260.068

1 Prihodi od prodaje 351.801 706.451 1.200.238

2 Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizv., robe i

usl.

3 Ostali poslovni prihodi 22.253 37.291 59.830

II. UKUPNI RASHODI OSNOVNE DJELATNOSTI 359.734 675.552 1.209.040

1 Smanjenje vrijednosti zaliha ned. proizvo. i got.

proizv. 117.100

2 Povećanje vrijednosti zaliha ned. proizvo. i got.

proizv. 67.077 0 105.901

3 Materijalni troškovi 304.585 386.862 1.092.576

Troškovi sirovina i materijala 1.935 1.005 12.914

Troškovi prodane robe

Ostali vanjski troškovi 302.650 385.857 1.079.662

4 Troškovi osoblja 47.160 86.354 82.485

5 Amortizacija 3.734 5.733 11.109

6 Ostali troškovi 71.332 74.301 113.208

7 Vrijednosno usklađivanje 1.506 15.563

Dugotrajne imovine (osim financijske imovine)

Kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 1.506 15.563

8 Rezerviranja 3.696

9 Ostali poslovni rashodi 0 0

DOBITAK I(GUBITAK) IZ OSNOVNE DJELATNOSTI 14.320 68.190 51.028

III. FINANCIJSKI PRIHODI 35.849 40.664 26.449

1 Kte, teč.razl., dividende i sl. prih.iz odnosa s povez.

pod.

2 Kte, teč.razl., divid. i sl. prih.iz odnosa s nepovez.

pod. 35.816 35.939 24.991

3

Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa

33

4 Nerealizirani dobici (prihodi) 4.725 1.458

5 Ostali financijski prihodi

IV. FINANCIJSKI RASHODI 6.562 7.358 71.485

1 Kte, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim

pod.

2

Kte, tečajne razl. i drugi rashodi iz odnosa s nepov. poduzetnicima i drugim osobama

6.562 7.358 63.366

3 Nerealizirani gubici (rashodi) financijske imovine 8.119

4 Ostali financijski rashodi

NETO DOBITAK (GUBITAK) IZ FINANCIJSKIH

AKTIVNOSTI 29.287 33.306 -45.036

UKUPNI PRIHODI IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI 409.903 784.406 1.286.517

UKUPNI RASHODI IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI 366.296 682.910 1.280.525

POSLOVNA DOBIT 43.607 101.496 5.992

V. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI

VI. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

VII. UKUPNI PRIHODI 409.903 784.406 1.286.517

VIII. UKUPNI RASHODI 366.296 682.910 1.280.525

IX. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 43.607 101.496 5.992

X. GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA

65

XI. POREZ NA DOBIT 11.752 23.075 6.367

XII. DOBIT (GUBITAK) RAZDOBLJA 31.855 78.421 -375

Tablica 19.: Izvještaj o novčanom tijeku poduzeća Ingra d.d. za 2006., 2007. i 2008. godinu

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU DRUŠTVA INGRA D.D., ZAGREB

- u 000 kn

66

31.12.06. 31.12.07. 31.12.08.

31.855 78.421 -375

3.734 5.733 11.109

188.686 66.871 354.506

0 0 0

0 0 0

1.589 0 0

225.864 151.025 365.240

0 0 0

29.862 109.551 111.961

270.558 57.596 20.210

452 150.581 753.957

300.872 317.728 886.128

75.008 166.703 520.888

0 0 60.578

0 0 99.189

0 0 0

0 0 0

0 23.752 0

0 23.752 159.767

75.441 244.428 0

133.903 37.577 0

50.066 4.050 63.289

259.410 286.055 63.289

96.478

259.410 262.303 0

0 343.000 0

213.309 46.238 520.590

148.672 83.134 0

361.981 472.372 520.590

0 0 0

0 10.000 10.000

0 0 0

0 0 0

0 0 121.745

0 10.000 131.745

361.981 462.372 388.845

27.563 33.366

0 35.565

48.336 75.899 109.265

587.845 647.149 1.045.597

560.282 613.783 1.081.162

27.563 33.366 -35.565

75.899 109.265 73.700

Naziv pozicije

3. Povećanje zaliha

4. Ostalo smanjenje novčanog tijeka

2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

1. Dobit prije poreza (to je u stvari neto dobit)

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

5. Smanjenje zaliha

6. Ostalo povećanje novčanog tijeka

I. Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti

1. Smanjenje kratkoročnih obveza

A1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH

A2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH

1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i

2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih

2. Amortizacija

3. Povećanje kratkoročnih obveza

4. Smanjenje kratkotrajnih potraživanja

II. Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti

3. Novčani primici od kamata

4. Novčani primici od dividendi

5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti

III. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti

1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i

2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih financijskih

3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti

IV. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti

B1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH

B2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH

1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih

2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i

3. Ostali primici od financijskih aktivnosti

V. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti

1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica

2. Novčani izdaci za isplatu dividendi

3. Novčani izdaci za financijski najam

4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica

5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti

VI. Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti

C1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH

C2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH

Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

Ukupno povećanje novčanog tijeka

Ukupno smanjenje novčanog tijeka

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja

Povećanje novca i novčanih ekvivalenata

Čisti novčani tijek

67

Tablica 20.: Izvještaj o promjenama kapitala poduzeća Ingra d.d. za 2006., 2007. i 2008. godinu

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA DRUŠTVA INGRA D.D., ZAGREB

- u 000 kn

Naziv pozicije 31.12.2006 31.12.2007 31.12.2008

1 2 3 4

1. Upisani kapital 60.000 100.000 300.000

2. Kapitalne rezerve 0 323.000 123.000

3. Rezerve iz dobiti 55.316 44.395 78.178

4. Zadržana dobit ili preneseni gubitak 23.430 58.824 37.086

5. Dobit ili gubitak tekuće godine 32.012 78.421 -375

6. Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine 44.752 43.809

7. Revalorizacija nematerijalne imovine

8. Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju 15.921 -48.865

9. Ostala revalorizacija

10. Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje

11. Tekući i odgođeni porezi (dio)

12. Zaštita novčanog tijeka

13. Promjene računovodstvenih politika

14. Ispravak značajnih pogrešaka prethodnog razdoblja

15. Promjene manjinskog interesa

16. Ukupno kapital i rezerve 170.758 665.313 532.833

6.2.2. HorIzontalna analiza financijskih izvještaja

6.2.2.1. Horizontalna analiza bilance

Tablica 21.: Horizontalna analiza bilance poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2009.

- u 000 kn

Struktura blanceStanje

31.12. 2006

Stanje

31.12. 2007

Stanje

31.12. 2008

Iznos

povećana

07. - 06.

Iznos

povećana

08. - 07.

Iznos

povećana

08. - 06.

% poveć.

07. / 06.

% poveć.

08. / 07.

% pov. 08.

/ 06.

AKTIVA

Dugotrajna imovina 183.575 572.070 1.303.180 388.495 731.110 1.119.605 211,63 127,80 609,89

Kratkotrajna imovina 674.565 905.297 857.970 230.732 -47.327 183.405 34,20 -5,23 27,19

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja 0 8.139 3.683 8.139 -4.456 3.683 -54,75

Ukupna aktiva 858.140 1.485.506 2.164.833 627.366 679.327 1.306.693 73,11 45,73 152,27

PASIVA

Kapital i rezerve 222.696 713.201 539.878 490.505 -173.323 317.182 220,26 -24,30 142,43

Dugoročne obveze 238.909 276.917 649.837 38.008 372.920 410.928 15,91 134,67 172,00

Kratkoročne obveze 396.535 493.721 951.266 97.186 457.545 554.731 24,51 92,67 139,89

Odgođeni prihodi 0 1.667 23.852 1.667 22.185 23.852 1.330,83

Ukupna pasiva 858.140 1.485.506 2.164.833 627.366 679.327 1.306.693 73,11 45,73 152,27

Dugotrajna imovina je 2007. u odnosu na 2006. veća je za 211%, 2008. u odnosu na 2007.

veća je za 128%. Povećanje dugotrajne imovine u promatranom razdoblju (2008. u odnosu na

2006.) iznosi 600%.

68

Kratkotrajna imovina – bilježi porast u 2007. u odnosu na 2006. za 34%, dok u 2008. u

odnosu na 2007. kratkotrajna imovina bilježi pad od 5%. Kratkotrajna imovina u

promatranom se razdoblju (2008. u odnosu na 2006.) povećala 27%.

Kapital i rezerve – porasli su za 220% 2007. u odnosu na 2006., dok u 2008. u odnosu na

2007. bilježe pad od 24%. U promatranom razdoblju kapital je porastao za 142% 2008. u

odnosu na 2006. godinu. Uvidom u Izvještaj o promjenama vlasničke glavnice i bilješke uz

financijske izvještaje vidimo da je uzrok ovako velike promjene na kapitalu 2007. u odnosu

na 2006. emisija novih dionica kojom se prikupilo 350 mio dodatnog kapitala od čega je za 20

mio kn povećan temeljni kapital, 323 mio kn odnosi se na kapitalnu dobit, a 7 mio kn je

trošak emisije novih dionica..

Dugoročne obveze – bilježe kontinuirani rast. 2007. u odnosu na 2006. porasle su za 16%,

dok su 2008. u odnosu na 2007. porasle za čak 135%. U promatranom razdoblju dugoročne

obveze porasle su 172%.

Kratkoročne obveze – također bilježe kontinuirani rast. U 2007. u odnosu na 2006. porasle

su za 25%, dok su 2008. u odnosu na 2007. porasle za 93%. U promatranom razdoblju

kratkoročne obveze porasle su 140%.

6.2.2.2. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka

Tablica 22.: Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2009.

- u 000 kn

2006. 2007. 2008.

Iznos

povećana

07. - 06.

Iznos

povećana

08. - 07.

Iznos

povećana

08. - 06.

% poveć.

07. / 06.

% poveć.

08. / 07.

% pov. 08.

/ 06.

I. 374.054 743.742 1.260.068 369.688 516.326 886.014 98,83 69,42 236,87

II. 359.734 675.552 1.209.040 315.818 533.488 849.306 87,79 78,97 236,09

14.320 68.190 51.028 53.870 -17.162 36.708 376,19 -25,17 256,34

III. 35.849 40.664 26.449 4.815 -14.215 -9.400 13,43 -34,96 -26,22

IV. 6.562 7.358 71.485 796 64.127 64.923 12,13 871,53 989,38

29.287 33.306 -45.036 4.019 -78.342 -74.323 13,72 -235,22 -253,77

409.903 784.406 1.286.517 374.503 502.111 876.614 91,36 64,01 213,86

366.296 682.910 1.280.525 316.614 597.615 914.229 86,44 87,51 249,59

43.607 101.496 5.992 57.889 -95.504 -37.615 132,75 -94,10 -86,26

V. 0 0 0 0 0 0

VI. 0 0 0 0 0 0

VII. 409.903 784.406 1.286.517 374.503 502.111 876.614 91,36 64,01 213,86

VIII. 366.296 682.910 1.280.525 316.614 597.615 914.229 86,44 87,51 249,59

IX. 43.607 101.496 5.992 57.889 -95.504 -37.615 132,75 -94,10 -86,26

XI. 11.752 23.075 6.367 11.323 -16.708 -5.385 96,35 -72,41 -45,82

XII. 31.855 78.421 -375 46.566 -78.796 -32.230 146,18 -100,48 -101,18

UKUPNI RASHODI

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

POREZ NA DOBIT

DOBITAK I(GUBITAK) IZ OSNOVNE DJELATNOSTI

DOBIT (GUBITAK) RAZDOBLJA

IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI

POSLOVNA DOBIT

IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

UKUPNI PRIHODI

NETO DOBITAK (GUBITAK) IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

UKUPNI PRIHODI IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI

UKUPNI RASHODI IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI

FINANCIJSKI PRIHODI

FINANCIJSKI RASHODI

UKUPNI RASHODI OSNOVNE DJELATNOSTI

Naziv pozicije

UKUPNI PRIHODI OSNOVNE DJELATNOSTI

69

Poslovni prihodi 2007. u odnosu na 2006. porasli su za 99%, a u 2008. u odnosu na 2007.

porasli su za 69%. Međutim u istom razdoblju i poslovni rashodi bilježe rast pa tako taj rast u

2007. u odnosu na 2006. iznosi 88%, a 2008. u odnosu na 2007. rast poslovnih rashoda iznosi

79%. U promatranom razdoblju i poslovni prihodi i poslovni rashodi porasli su za cca 236%,

dok je dobit iz poslovnih aktivnosti u 2007. u odnosu na 2006. porasla za 376%, u 2008. dobit

iz poslovnih aktivnosti iznosila je 75% dobiti 2007. godine. U promatranom razdoblju dobit iz

poslovnih aktivnosti porasla je za 256%.

Financijski prihodi bilježe rast 2007. u odnosu na 2006. od 13%, no 2008. u odnosu na 2006.

financijski prihodi bilježe pad od 35%. Pad financijskih prihoda u promatranom razdoblju

iznosi 26%. U istom tom razdoblju financijski rashodi bilježe konstantan rast pa tako u 2007.

u odnosu na 2006. taj rast iznosi 12%, a u 2008. u odnosu na 2007. rast financijskih rashoda

iznosi čak 872%. Financijski su se rashodi u promatranom razdoblju povećali enormnih

1.000%, iz tog razloga u promatranom razdoblju u 2008. godini ostvaren gubitak iz

financijskih aktivnosti u iznosu od 45.036.000 Kn.

Izvanrednih aktivnosti nije bilo, pa je tako dobit prije oporezivanja u 2007. u odnosu na 2006.

veća za 133%, u 2008. u odnosu na 2007. manja je za 94%, a dobit prije oporezivanja u

promatranom periodu manja je za 86%. Dobit nakon oporezivanja veća je za 146% 2007. u

odnosu na 2006., dok je u 2008. ostvaren neto gubitak u iznosu od 375.000 Kn.

6.2.3. Vertikalna analiza

6.2.3.1. Vertikalna analiza bilance

Tablica 23.: Struktura imovine poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. – 30.06.2009.

Struktura aktive%

31.12. 06

%

31.12. 07

%

31.12. 08

%

30.06. 09

Dugotrajna imovina 21,39% 38,51% 60,20% 64,00%

Kratkotrajna imovina 78,61% 60,94% 39,63% 34,44%

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja 0,00% 0,55% 0,17% 1,56%

Ukupna imovina - struktura 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%

70

Grafikon 1.: Struktura imovine poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09.

Struktura imovine poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09.

21,39%

38,51%

60,20%64,00%

78,61%

60,94%

39,63%

34,44%

0,00% 0,55% 0,17% 1,56%0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

80,00%

90,00%

%

31.12. 06

%

31.12. 07

%

31.12. 08

%

30.06. 09

Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Plaćeni troškovi budućeg razdoblja

U strukturi imovine u 2006. značajan udio čini kratkotrajna imovina u odnosu na dugotrajnu.

U 2007. udio kratkotrajne imovine još je uvijek duplo veći od udjela dugotrajne imovine,

međutim taj odnos se 2008. mijenja u korist dugotrajne imovine kada dugotrajna imovina čini

čak 60% ukupne imovine poduzeća, a kratkotrajna samo 40%. Porast udjela dugotrajne

imovine u odnosu na kratkotrajnu imovinu najviše se može zahvaliti porastu dugoročnih

potraživanja koja su u strukturi ukupne imovine u 2006. godini činila samo 0,72%, da bi u

2007. porasli na 10%, a u 2008. na čak 42%. 30.06.2009. dugoročna potraživanja u strukturi

imovine iznose 47%. Također, u ukupnoj imovini značajnu promjenu zabilježila su i ulaganja

u nekretnine koja su sa 2,64% u 2006. porasla na 13,37% u 2007., da bi 2008. pala na 4,19%

Kratkotrajna imovina u strukturi ukupne imovine bilježi konstantan pad u čemu najveći

doprinos ima pad kratkotrajne financijske imovine koja je 2006. u strukturi ukupne imovine

iznosila 20,5%, da bi u 2007. udio kratkotrajne financijske imovine u strukturi ukupne

imovine iznosio 14,5%, a u 2008. samo 3,04%. Nadalje, smanjenju udjela kratkotrajne

imovine u ukupnoj imovini doprinjeo je i pad zaliha koje su u 2006. iznosile 37,37%, u 2007.

25,46%, da bi u 2008. udio zaliha iznosio 18,41%, a 30.06.09. 14,49%. Novac na računu i

blagajni također bilježi pad u strukturi ukupne imovine, dok kratkoročna potraživanja bilježe

blagi rast. Kratkoročna potraživanja su u strukturi ukupne imovine 2006. imala udio od

11,89%, 2007. 13,70%, a 2008. 14,78%. 30.06.2009. udio potraživanja u odnosu na ukupnu

imovinu pada na 13,37%.

71

Tablica 24.: Detaljnija struktura imovine poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09.

Struktura aktive%

31.12. 06

%

31.12. 07

%

31.12. 08

%

30.06. 09

Nematerijalna imovina 1,20% 5,13% 3,41% 2,33%

Materijalna imovina 15,70% 20,70% 11,01% 9,24%

Financijska imovina 3,77% 2,54% 4,02% 5,66%

Potraživanja 0,72% 10,14% 41,77% 46,76%

Ukupno dugotrajna imovina 21,39% 38,51% 60,20% 64,00%

Zalihe 37,37% 25,46% 18,41% 14,49%

Potraživanja 11,89% 13,70% 14,78% 13,37%

Kratkotrajna financijska imovina 20,50% 14,43% 3,04% 4,77%

Novac na računu i u blagajni 8,84% 7,36% 3,40% 1,81%

Ukupno kratkotrajna imovina 78,61% 60,94% 39,63% 34,44%

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja 0,00% 0,55% 0,17% 1,56%

SVEUKUPNO IMOVINA 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%

Grafikon 2.: Udio dugotrajne imovine u ukupnoj imovini poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09.

Udio dugotrajne imovine u ukupnoj imovini poduzeća Ingra d.d.

za razdoblje 2006. - 30.06.09.

1,20%

5,13%3,41% 2,33%

15,70%

20,70%

11,01%9,24%

3,77%2,54%

4,02%5,66%

0,72%

10,14%

41,77%

46,76%

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

45,00%

50,00%

%

31.12. 06

%

31.12. 07

%

31.12. 08

%

30.06. 09

Nematerijalna imovina Materijalna imovina Financijska imovina Potraživanja

Grafikon 3.: Udio kratkotrajne imovine u ukupnoj imovini poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09.

Udio kratkotrajne imovine u ukupnoj imovini poduzeća Ingra d.d.

za razdoblje 2006. - 30.06.09.

37,37%

25,46%

18,41%

14,49%

11,89%13,70%

14,78%13,37%

20,50%

14,43%

3,04%4,77%

8,84%7,36%

3,40%1,81%

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

%

31.12. 06

%

31.12. 07

%

31.12. 08

%

30.06. 09

Zalihe Potraživanja Kratkotrajna f inancijska imovina Novac na računu i u blagajni

72

Tablica 25.: Struktura pasive poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09.

Struktura pasive%

31.12. 06

%

31.12. 07

%

31.12. 08

%

30.06. 09

Kapital i rezerve 25,95% 48,01% 24,94% 26,60%

Dugoročne obveze 27,84% 18,64% 30,02% 34,18%

Kratkoročne obveze 46,21% 33,24% 43,94% 39,22%

Odgođeni prihodi 0,00% 0,11% 1,10% 0,00%

Ukupna pasiva - struktura 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%

Grafikon 4.: Struktura pasive poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09.

Struktura pasive poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09.

25,95%

48,01%

24,94%26,60%27,84%

18,64%

30,02%

34,18%

46,21%

33,24%

43,94%

39,22%

0,00% 0,11% 1,10% 0,00%0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

%

31.12. 06

%

31.12. 07

%

31.12. 08

%

30.06. 09

Kapital i rezerve Dugoročne obveze Kratkoročne obveze Odgođeni prihodi

„Idealan“omjer pasive bilance trebao bi biti 50% vlastitog kapitala 25% dugoročnih i 25%

kratkoročnih obveza, isto tako, dio kratkotrajne imovine trebao bi se financirati iz dugoročnih

izvora. Već na prvi pogled vidimo da je poduzeće Ingra d.d. daleko od tog idealnog omjera

osim u 2007. godini u kojoj kapital čini 48% izvora imovine poduzeća Ingra d.d. Porast udjela

vlastitog kapitala u 2007. godini poduzeće Ingra d.d. može zahvaliti emisiji novih dionica i

velikoj kapitalnoj dobiti, a ne rezultatu poslovanja. No već slijedeće godine udio vlastitog

kapitala ponovno pada na svega 25%, pa možemo zaključiti da su efekti dokapitalizacije bili

kratkotrajni.

Udio dugoročnih obveza u 2006. godini iznosio je 28%, u 2007. pao je na 19%, da bi 2008.

dosegao 30%, a 30.06.09. dugoročne obveze u strukturi pasive iznose 34%. U istom razdoblju

kratkoročne su obveze u 2006. iznosile čak 46% u ukupnim izvorima imovine, u 2007.

spustile su se na 33%, da bi se opet.u 2008. godini udio kratkoročnih obveza popeo na preko

73

40% (44%). 30.06.09. udio kratkoročnih obveza u ukupnoj pasivi iznosi 34,22%. Bez obzira

na visok udio kratkoročnih obveza one su do 2008. još uvijek niže od udjela kratkotrajne

imovine, međutim 2008. kratkoročne obveze premašuju iznos kratkotrajne imovine što će

dovesti do problema sa likvidnošću.

6.2.3.2. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka

Tablica 26.: Struktura ukupnog prihoda s obzirom na izvore stjecanja poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Struktura ukupnog prihoda%

2006

%

2007

%

2008

Prihodi prodaje 91,25% 94,82% 97,94%

Financijski prihodi 8,75% 5,18% 2,06%

Izvanredni prihodi 0,00% 0,00% 0,00%

Ukupni prihodi 100,00% 100,00% 100,00%

Grafikon 5.: Struktura ukupnog prihoda s obzirom an izvore stjecanja poduzeća Ingra d.d. za rzdoblje 2006. - 2008.

Struktura ukupnog prihoda s obzirom na izvore stjedanja poduzeća

Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

91,25% 94,82% 97,94%

8,75%5,18% 2,06%0,00% 0,00% 0,00%0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

120,00%

%

2006

%

2007

%

2008

Prihodi prodaje Financijski prihodi Izvanredni prihodi

U svim promatranim godinama najveći udio čine prihodi od prodaje koji u 2006. iznose 91%,

u 2007. 95%, a u 2008. 98%. U istom razdoblju udio financijskih prihoda pada sa 9% u 2006.

na 5% u 2007., te na samo 2% u 2008. godini.

Tablica 27.: Struktura ukupnog prihoda s aspekta raspodjele poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Struktura ukupnog prihoda%

2006

%

2007

%

2008

Poslovni rashodi 87,76% 86,12% 93,98%

Financijski rashodi 1,60% 0,94% 5,56%

Porez na dobit 2,87% 2,94% 0,49%

Neto dobit (gubitak) 7,77% 10,00% -0,03%

Ukupni prihodi 100,00% 100,00% 100,00%

74

Grafikon 6.: Struktura ukupnog prihoda s aspekta raspodjele poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09.

Struktura ukupnog prihoda s aspekta raspodjele poduzeća Ingra d.d. za

razdoblje 2006. - 2008.

87,76% 86,12%

93,98%

1,60% 0,94%5,56%2,87% 2,94% 0,49%

7,77% 10,00%

-0,03%

-20,00%

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

%

2006

%

2007

%

2008

Poslovni rashodi Financijski rashodi Porez na dobit Neto dobit (gubitak)

U strukturi ukupnih prihoda s aspekta raspodjele najznačajnije mjesto zauzimaju poslovni

rashodi koji su u 2006. iznosili 88%, u 2007. 86% da bi u 2008. porasli na 94%. Izvanrednih

prihoda i rashoda u promatranom razdoblju nije bilo, dok su financijski prihodi u 2006.

iznosili 1,60%, u 2007 0,94% da bi u 2008. porasli na 5,56% , te bili veći od financijskih

prihoda za 45 mio kn, što je rezultiralo neto gubitkom u 2008. godini u iznosu od 375.000 kn.

U strukturi financijskih rashoda značajan udio povećanja odnosi se na kamate i tečajne razlike

koje su sa 7 mio kn u 2007. porasle na čak 63 mio kn u 2008. godini, dok su se prihodi od

kamata u tom istom razdoblju smanjili sa 36 mio kn na 25 mio kn. Također u 2008. godini u

financijskim rashodima pojavljuju se i nerealizirani gubiti financijske imovine u visini 8 mio

kn kojih u 2006. i 2007. nije bilo, a koji su posljedica negativnih kretanja cijena vrijednosnih

papira na tržištu kapitala.

6.2.4. Analiza osnovnih skupina financijskih pokazatelja

6.2.4.1. Pokazatelji likvidnosti

Tablica 28.: Pokazatelji likvidnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.2009.

Naziv pokazatelja 2006 2007 2008 2009 poželjne vrij.

Koeficijent trenutne likvidnosti (KTrL) 0,19 0,22 0,08 0,05 0,1 - 0,3

Koeficijent ubrzane likvidnosti (KUL) 0,45 0,63 0,41 0,39 0,7 - 1,0

Koeficijent tekuće likvidnosti (KTL) 1,70 1,83 0,90 0,88 1,4 - 2,0

Koeficijent financijske stabilnosti (KFS) 0,40 0,58 1,10 1,05 0,5- 1,0

Radni kapital RK (u 000 kn) 278.030 411.576 -93.296 -91.129

75

Grafikon 7.: Pokazatelji likvidnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.2009.

Pokazatelji likvidnosti poduzeća Ingra d.d.

za razdoblje 2006 - 30.06.2009

0,19 0,22

0,08 0,05

0,45

0,63

0,41 0,39

1,701,83

0,90 0,88

0,40

0,58

1,10 1,05

0,00

0,20

0,40

0,60

0,80

1,00

1,20

1,40

1,60

1,80

2,00

2006 2007 2008 2009

Koeficijent trenutne likvidnosti (KTrL) Koeficijent ubrzane likvidnosti (KUL)

Koeficijent tekuće likvidnosti (KTL) Koeficijent f inancijske stabilnosti (KFS)

Grafikon 8.: Visina radnog kapitala poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.2009.

278.030

411.576

-93.296 -91.129

-100.000

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

2006 2007 2008 2009

Visina radnog kapitala poduzeća Ingra d.d.

za razdoblje 2006. - 30.06.09. (u 000 kn)

Radni kapital RK (u 000 kn)

Analizirajući pokazatelje likvidnosti uočava se da poduzeće Ingra d.d. ima problema sa

likvidnošću koji su imali blago poboljšanje u 2007. u odnosu na 2006., međutim u 2008., kao

i u prvih 6 mjeseci 2009. pokazatelji likvidnosti postaju zabrinjavajući.

Uobičajeno se ističe da bi koeficijent ubrzane likvidnosti trebao biti 1 ili veći od jedan, za

hrvatsko okruženje zadovoljavajući standard je 0,7 – 1,0, međutim kod Ingre d.d. taj se

pokazatelj kreće od 0,45 u 2006., nešto je bolji u 2007. (0,63), da bi u 2008. pao na 0,41 a za

prvih 6 mjeseci 2009. ovaj pokazatelj pao je na 0,39.

76

Koeficijent tekuće likvidnosti trebao bi biti 2 ili veći od dva (za hrvatsko okruženje 1,4 – 2,0).

Za poduzeće Ingra d.d. ovaj pokazatelj u 2006. iznosi 1,70, u 2007. 1,83 što bi zadovoljilo

hrvatske standarde, međutim u 2008. pada na 0,9, za prvih 6 mjeseci 2009. pao je na 0,88.

Koeficijent financijske stabilnosti po definiciji mora biti manji od 1 jer poduzeće dio svoje

kratkotrajne imovine mora financirati iz kvalitetnih dugoročnih izvora, tj. iz radnog kapitala.

Što je vrijednost ovog pokazatelja manja to je i financijska stabilnost veća. Kao što se vidi iz

gornje tablice visina ovog pokazatelja za poduzeće Ingra d.d. za 2006. i 2007. bila je

zadovoljavajuća. Problem se javlja u 2008. kada se taj pokazatelj penje na 1,10 da bi se u

prvih 6 mjeseci 2009 blago spustio na 1,05, ali još je uvijek previsok. Već se iz pokazatelja

financijske stabilnosti vidi da poduzeće u 2008. i u prvom polugodištu 2009. godine nema

radnog kapitala, pa su tako tekuće obveze u 2008. godini veće od tekuće imovine za 93 mio

kn, a za prvih 6 mjeseci nedostatak radnog kapitala iznosi 91 mio kn. .

6.2.4.2. Pokazatelji zaduženosti

Tablica 29.: Pokazatelji zaduženosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.09.

Naziv pokazatelja 2006 2007 2008 2009 poželjne vrij.

Koeficijent zaduženosti (KZ) 0,74 0,52 0,74 0,73 max 0,5

Koeficijent vlastitog financirnja (KVF) 0,26 0,48 0,25 0,27 min 0,5

Koeficijent financiranja (KF) 2,85 1,08 2,97 2,76 max 1

Pokriće troškova kamatama (PTK) 7,65 14,79 1,09 1,01 >3 - 5

Faktor zaduženosti (FZ) 10,89 11,94 33,22 34,82 <3 - 5

Stupanj pokrića I (SP I.) 1,21 1,25 0,41 0,42 min 1

Stupanj pokrića II (SP II.) 2,51 1,73 0,91 0,95 min 1,5

Grafikon 9.: Koeficijent zaduženosti i koeficijent vlastitog financiranja poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. -

30.09.2009.

0,74

0,26

0,52

0,48

0,74

0,25

0,73

0,27

0,00

0,10

0,20

0,30

0,40

0,50

0,60

0,70

0,80

0,90

1,00

2006 2007 2008 2009

Koeficijent zaduženosti i koeficijent vlastitog financiranja

poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006 - 30.06.2009

Koeficijent zaduženosti (KZ) Koeficijent vlastitog f inancirnja (KVF)

77

Grafikon 10.: Stupanj pokrića I i II poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 30.06.2009.

Stupanj pokrića I i II poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. do 30.06.09.

1,21 1,25

0,41 0,42

2,51

1,73

0,91 0,95

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

2006 2007 2008 2009

Stupanj pokrića I (SP I.) Stupanj pokrića II (SP II.)

Koeficijent zaduženosti, koeficijent vlastitog financiranja, te koeficijent financiranja odraz su

strukture pasive i govore koliko je imovine pokriveno iz vlastitog, odnosno, tuđeg kapitala, te

ukazuju na odnos tuđeg i vlastitog kapitala. Za poduzeće Ingra d.d. u promatranom razdoblju

sva tri pokazatelja govore nam da je poduzeće prezaduženo. Tuđi izvori financiranja 2006.

godine iznose čak74% a vlastiti samo 26% . 2007. godine situacija je gotovo zadovoljavajuća,

(52% tuđih sredstava u odnosu na 48% vlastitih), međutim to je i godina u kojoj je izvršena

dokapitalizacija u iznosu od 20 mio kn i ostvaren kapitalni dobitak na emitirane dionice u

iznosu 323 mio kn. 2008. situacija je opet 74% nasuprot 26% u korist tuđih izvora. Taj omjer

(73% nasuprot 27%) ostaje i za prvih 6 mjeseci 2009. godine. Koeficijent financiranja

maksimalno bi trebao iznositi 1, odnosno obveze ne bi smjele biti veće od vlastitog kapitala,

međutim on je samo 2007. godine nešto više od 1 (1,08), dok je u 2006. koeficijent

financiranja 2,85, 2008. on iznosi 2,97, a za prvih 6 mjeseci 2009. taj koeficijent i dalje je

visok i iznosi 2,76.

Pokriće troškova kamatama govori koliko su puta kamate pokrivene iznosom bruto dobiti.

Ukoliko je to pokriće veće zaduženost je manja i obrnuto. Kod poduzeća Inga d.d. za 2006., a

osobito u 2007. godini ovaj pokazatelj je i više nego zadovoljavajući. Međutim problem

nastaje 2008. godine kada su kamate iznose gotovo koliko i bruto dobit, te je iz tog razloga u

2008. godini i ostvaren neto gubitak.

78

Faktor zaduženosti govori nam koliko je godina potrebno da se iz ostvarene dobiti uvećane za

amortizaciju podmire ukupne obveze. Ovaj faktor raste iz godine u godinu i previsok je u

cijelom promatranom periodu. U 2006. iznosio je 11 godina, 2007. 12 godina, a 2008. bile bi

potrebne čak 33 godine da se iz ostvarene neto dobiti uvećane za amortizaciju podmire

kamate.

Stupanj pokrića I i II govore nam o pokriću dugotrajne imovine glavnicom, odnosno

glavnicom uvećanom za dugoročne obveze. Stupanj pokrića I trebao bi biti minimalno 1, te je

za poduzeće Ingra d.d. ovaj pokazatelj zadovoljavajući u 2006. i 2007. godini, međutim u

2008. godini ovaj pokazatelj drastično pada na čak 0,41. Stupanj pokrića II koji treba biti veći

od 1, odnosno minimalno 1,5 također je za poduzeće Ingra d.d. zadovoljavajući u 2006.

(2,51) i 2007. (1,73). 2008. godine ovaj pokazatelj pada na 0,91, a za prvih 6 mjeseci 2009.

godine on iznosi 0,95. Sa ovim problemom susreli smo se već kod analiziranja koeficijenta

financijske stabilnosti kao i prilikom izračuna radnog kapitala. Koji je za 2008. i prvih 6

mjeseci 2009. bio negativan.

6.2.4.3. Pokazatelji aktivnosti

Tablica 30.: Pokazatelji aktivnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Naziv pokazatelja 2006 2007 2008 poželjne vrij.

Koeficijent obrtaja ukupne imovine (Koui) 0,48 0,53 0,59 > 1

Koeficijent dugotrajne dugotrajne imovine (Kodi) 2,23 1,37 0,99

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine (Koki) 0,61 0,87 1,50 > 2

Koeficijent obrtaja zaliha (Koz) 1,12 1,79 3,03

Koeficijent obrtaja potraživanja (KOp) 60,57 4,94 1,39

Koeficijent vezivanja obveza prema dobavljačima (Kvd) 1,33 3,73 2,89

Dani vezivanja ukupne imovine 764,13 691,24 614,19

Dani vezivanja dugotrajne imovine 163,47 266,20 369,73

Dani vezivanja kratkotrajne imovine 600,67 421,25 243,42

Trajanje vezivanja zaliha (TVZ) 325,37 204,38 120,30

Trajanje naplate potraživanja u danima (TN) 6,03 73,90 261,91

Dani vezivanja obveza prema dobavljačima 273,91 97,87 126,14

79

Grafikon 11. Dani vezivanja imovine poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Dani vezivanja imovine poduzeća Ingra d.d.

za razdoblje 2006. - 2008.

764,13

691,24

614,19

163,47

266,20

369,73

600,67

421,25

243,42

325,37

204,38

120,30

0,00

100,00

200,00

300,00

400,00

500,00

600,00

700,00

800,00

900,00

2006 2007 2008

Dani vezivanja ukupne imovine Dani vezivanja dugotrajne imovine

Dani vezivanja kratkotrajne imovine Trajanje vezivanja zaliha (TVZ)

Grafikon 12.: Dani vezivanja zaliha, potraživanja i obveza prema dobavljačima poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Dani vezivanja zaliha, potraživanja i obveza prema dobavljačima

poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

325,37

204,38

120,30

6,03

73,90

261,91273,91

97,87

126,14

0,00

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

300,00

350,00

2006 2007 2008

Trajanje vezivanja zaliha (TVZ) Trajanje naplate potraživanja u danima (TN)

Dani vezivanja obveza prema dobavljačima

Tablica 31.: Novčani jaz poduzeća Ingra d,d. za razdoblje 2006. - 2008.

2006 2007 2008

Trajanje vezivanja zaliha (TVZ) 325,37 204,38 120,30

Trajanje naplate potraživanja u danima (TN) + 6,03 73,90 261,91

Dani vezivanja obveza prema dobavljačima - 273,91 97,87 126,14

Novčani Jaz 57,48 180,41 256,06

80

Grafikon 13.: Novčani jaz poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Novčani Jaz poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

57,48

180,41

256,06

0,00

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

300,00

2006 2007 2008

Novčani Jaz

Pokazatelji aktivnosti ukazuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu iz kojih je

moguće izračunati prosječne dane vezivanja sredstava. S aspekta sigurnosti i uspješnosti bolje

je da je koeficijent obrtaja što veći broj, tj. da je vrijeme vezivanja ukupne i pojedinačnih

vrsta imovine što kraći. Kod poduzeća Ingra d.d. koeficijent obrtaja ukupne imovine je daleko

ispod poželjnih vrijednosti koje bi trebale biti minimalno 1, a u poduzeću Ingra on iznosi 0,48

2006., 0,53 2007., te 0,59 2008. godine. Smanjenje vremena vezivanja ukupne imovine

najviše se može zahvaliti smanjenju vremena vezivanja zaliha koji su 2006. iznosili 325 dana,

2007. 204 dana, a 2008. dani vezivanja zaliha iznosili su 120 dana. Međutim problem se

javlja u povećanju dana naplate potraživanja i smanjenu vezivanja obveza prema

dobavljačima. Trajanje naplate potraživanja 2006. godine iznosilo je samo 6 dana, 2007.

povećalo se na 74 dana, da bi trajanje naplate potraživanja u 2008. godini iznosilo čak 120

dana. U istom razdoblju skratilo se vrijeme obveza prema dobavljačima, koji su 2006. godine

iznosili 274 dana, u 2007. smanjili su se na 98 dana, a 2008. godine dani vezivanja obveza

prema dobavljačima nešto su se povećali u odnosu na 2007. i iznose 126. dana.

Povećanje trajanja naplate potraživanja i smanjenje dana vezivanja obveza prema

dobavljačima dovodi do povećanog novčanog jaza. Za novčani jaz bolje je da to bude što

manji broj. Najbolje je da on bude negativan, jer bi to značilo da će poduzeće svoja

potraživanja naplatiti prije dospijeća svojih obveza. Veći novčani jaz znači da poduzeće mora

svoje obveze platiti prije naplate svojih potraživanja što će dovesti do problema sa

likvidnošću. U poduzeću Ingra d.d. novčani jaz u 2006. godini iznosio je 57 dana, 2007.

porastao je na 108 dana, da bi u 2008. porastao na čak 256 dana. To se i odrazilo na likvidnost

poduzeća Ingra d.d. koje je svoje obveze, zbog nelikvidnosti, u 2009. godini plaćalo svojim

dionicama.

81

6.2.4.4. Pokazatelji ekonomičnosti

Tablica 32.: Pokazatelji ekonomičnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Pokazatelji ekonomičnosti 2006 2007 2008 poželjne vrij.

Ekonomičnost ukupnog poslovanja (Eu) 1,12 1,15 1,00 > 1

Ekonomičnost poslovanja - prodaje (Ep) 1,04 1,10 1,04 > 1

Ekonomičnost financiranja (Ef) 5,46 5,53 0,37 > 1

Grafikon 14.: Pokazatelji ekonomičnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2009.

Ekonomičnost poslovanja poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

1,12 1,15 1,001,04 1,10 1,04

5,46 5,53

0,370,00

0,501,00

1,50

2,00

2,503,00

3,50

4,00

4,505,00

5,50

6,00

2006 2007 2008

Ekonomičnost ukupnog poslovanja (Eu) Ekonomičnost poslovanja - prodaje (Ep)

Ekonomičnost f inanciranja (Ef)

Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari

po jedinici rashoda. Podrazumijeva se da je bolje da koeficijent ekonomičnosti bude što veći

broj, a u svakom slučaju koeficijent ekonomičnosti trebao bi biti veći od 1. Za poduzeće Ingra

d.d. ekonomičnost prodaje, koji je ujedno i najvažniji pokazatelj u ovoj skupini pokazatelja za

cijelo promatrano razdoblje kreće se oko 1 (1,04 u 2006., 1,10 u 2007, te opet 1,04 u 2008.),

pa možemo zaključiti da veličina ovog pokazatelja nije zadovoljavajuća. Ekonomičnost

financiranja je u 2006. i 2007. bila relativno dobra (preko 5), međutim u 2009. ekonomičnost

financiranja pada na 0,37, odnosno daleko ispod poželjne veličine, a to se odrazilo i na

ostvareni neto gubitak u 2009. godini.

82

6.2.4.5. Pokazatelji profitabilnosti

Tablica 33.: Pokazatelji profitabilnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Pokazatelji profitabilnosti 2006 2007 2008

Neto marža profita (MPn) 9,37% 10,94% 4,90%

Bruto marža profita (Rb) 12,24% 13,88% 5,39%

Neto rentabilnost imovine (Rn) 4,48% 5,77% 2,91%

Bruto rentabilnost imovine (Rb) 5,85% 7,33% 3,20%

Rentabilnost vlastitog kapitala (Rg) 14,30% 11,00% -0,07%

Grafikon 15.: Pokazatelji profitabilnosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Pokazatelji profitabilnosti za razdoblje poduzeća Ingra d.d.

za razdoblje 2006. - 2008.

9,37%

10,94%

4,90%

12,24%

13,88%

5,39%4,48%

5,77%

2,91%

5,85%

7,33%

3,20%

14,30%

11,00%

-0,07%

-2,00%

0,00%

2,00%

4,00%

6,00%

8,00%

10,00%

12,00%

14,00%

16,00%

2006 2007 2008

Neto marža profita (MPn) Bruto marža profita (Rb)

Neto rentabilnost imovine (Rn) Bruto rentabilnost imovine (Rb)

Rentabilnost vlastitog kapitala (Rg)

Bruto rentabilnost imovine je i prvi ex pokazatelj kod izračuna BEX indeksa. Kod izračuna

BEX indeksa ovaj pokazatelj nema odlučujući utjecaj već služi kao stabilizator BEX indeksa.

Međutim, njegova je uloga znatno veća kad se poslovna izvrsnost procjenjuje po segmentima.

Naime, Warren Buffett smatra kako je kontinuirano dobar povrat na ukupni kapital (engl.

Return on total capital) jak indikator da tvrtka može zadržati dugotrajnu konkurentnu

prednost. … Dobrim povratom na ukupni kapital on drži povrat od 20% i više. U nas je

kontrolna mjera tog pokazatelja 17% ili više.52

Kao što vidimo iz gornje tabele bruto


83

rentabilnost imovine poduzeća Ingra d.d. je daleko ispod poželjnih 17%. U 2006. visina ovog

pokazatelja je 5,85%, 2007. on iznosi 7,33%, da bi u 2008. pao na samo 3,20%. Drugim

riječima, na svakih 100 novčanih jedinica uloženih u aktivu poduzeće Ingra d.d. ostvaruje

5,85 jedinica dobitka 2006., 7,33 novčanih jedinica 2007., te samo 3,20 novčanih jedinica

2008. godine.

Rentabilnost vlastitog kapitala upozorava na to koliko se racionalno menadžment koristio

raspoloživim vlastitim kapitalom, odnosno koliko novčanih jedinica dobitka poduzeće

ostvaruje na 100 novčanih jedinica vlastitog kapitala. Ukoliko ovaj pokazatelj usporedimo sa

rentabilnosti ukupne imovine i kamatnom stopom koja održava cijenu korištenja tuđeg

kapitala moguće je doći do zaključka o isplativosti korištenja tuđim kapitalom djelovanjem

financijske poluge. Kod poduzeća Ingra d.d. rentabilnost vlastitog kapitala veća je od

rentabilnosti imovine u 2006. i 2007. godini. U 2008. godini, godini u kojoj poduzeće Ingra

d.d. ostvaruje gubitak ovaj pokazatelj ima negativan predznak. Što se tiče korištenja

financijske poluge poduzeću Ingra d.d. 2006. godine isplatilo se koristiti tuđim izvorima

sredstava, 2007. godine rentabilnost vlastitog kapitala još je uvijek veća od rentabilnosti

imovine za 5%, no upitna je isplativost korištenja tuđim sredstvima zbog visine kamatne stope

na korišteni tuđi kapital. 2008. godine poduzeće Ingra d.d. na 100 kuna vlastitog kapitala

ostvarilo je 0,07 kn gubitka, a obzirom da je u 2008. godini rentabilnost vlastitog kapitala niža

od rentabilnosti ukupne imovine, poduzeću Ingra d.d. nije bilo isplativo niti zaduživanje.

6.2.4.6. Pokazatelji investiranja

Tablica 34.: Pokazatelji investiranja poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Pokazatelji investiranja 2006 2007 2008

Dobit po dionici (EPS) 5,52 12,53 -0,05

Dividenda po dionici (DPS) 5,55 12,52 0,63

Odnos isplate dividendi (DPR) 1,00 1,00 -12,41

Odnos cijene i dobiti po dionici (P/E) 13,70 28,72 -1.486,29

Ukupna rentabilnost dionice (RDu) 7,30% 3,48% -0,07%

Dividenda rentabilnosti dionice (RDd) 7,34% 3,48% 0,84%

Knjigovodstvena vrijednost obične dionice 38,62 113,99 73,62

Tržišna vrijednsot dionice 75,67 360,00 76,00

Broj običnih dionica 5.767 6.257 7.334

Tržišna vrijednsot glavnice - u 000 kn 436.412 2.252.340 557.357

Knjigovodstvena vrijednost glavnice - u 000 kn 222.696 713.201 539.878

Odnos tržipne cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionica (P / B) 1,96 3,16 1,03

84

Grafikon 16.: Ukupna i dividendna rentabilnost dionice poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Rentabilnost dionice poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

7,30%

3,48%

-0,07%

7,34%

3,48%

0,84%

-1,00%

0,00%

1,00%

2,00%

3,00%

4,00%

5,00%

6,00%

7,00%

8,00%

2006 2007 2008

Ukupna rentabilnost dionice (RDu) Dividenda rentabilnosti dionice (RDd)

Grafikon 17.: Odnos knjigovodstvene i tržišne vrijednosti dionice poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Odnos knjigovodstvene i tržišne vrijednosti dionice poduzeća Ingra

d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

38,62

113,99

73,6275,67

360,00

76,00

0,00

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

300,00

350,00

400,00

2006 2007 2008

Knjigovodstvena vrijednost obične dionice Tržišna vrijednsot dionice

Odnos tržišne i knjigovodstvene vrijednosti poduzeća Ingra d.d. u 2006. bio je 1,96, te je

tržišna cijena dionice bila prihvatljiva za ulaganja. 2007. godine odnos tržišne i

knjigovodstvene vrijednosti penje se preko 3, što znači da je tržište vrednovalo vrijednost

tvrtke puno više od njene knjigovodstvene vrijednosti. Ovakav odnos tržišne i

knjigovodstvene vrijednosti može se objasniti time što je 2007. godina bila rastuće tržište,

odnosno tržište bikova. Međutim, ulagatelji koji su kupovali dionice po toj cijeni, u 2008.

godini, godini u kojoj je nastupila kriza, bili su, i još uvijek su na gubitku. 2008. odnos tržišne

85

i knjigovodstvene vrijednosti je 1,03, te djeluje povoljan za ulaganja. Ulaganja bi

najvjerojatnije i bila povoljna da je došao kraj krize i da je došlo do pozitivnog razvoja

gospodarstva. Nažalost, to se nije dogodilo, kriza se nastavila, osobito se osjetila u

graditeljstvu pa su tržišne cijene dionica Ingra d.d. i dalje padale. 30.06.2009. tržišna cijena

dionice iznosila je 42,98 kn, a odnos tržišne i knjigovodstvene vrijednosti pada na 0,62.

Ukoliko ne dođe do oporavka u gospodarstvu, te ukoliko poduzeće Ingra d.d. ne ugovori neke

nove poslove, osobito na inozemnim tržištima, teško da će tržišna cijena dionice porasti.

Odnos cijene i zarade (P/E) pokazuje za koliko godina bi ulagatelj vratio ulaganje u dionice

kada bi se isti rezultati ponavljali i u budućnosti.53

Za poduzeće Ingra d.d. odnos cijene i

zarade 2006. godine iznosio je 13,70, što znači da bi se ulaganje vratilo za nešto manje od 14.

godina u nepromijenjenim uvjetima, međutim, 2007. odnos cijene i zarade penje se na 28,72

što je visok odnos cijene i zarade, a time i rizičan za ulagatelje. 2008. godine poduzeća Ingra

d.d. poslovalo je sa gubitkom.

Ukoliko usporedimo ukupnu i dividendnu rentabilnost dionica poduzeća Ingra d.d. možemo

uočiti da je za 2006. i 2007. godinu ukupna i dividendna rentabilnost praktički ista, što znači

da je poduzeće Ingra d.d. cijelu neto dobit odučilo isplatiti kroz dividende. 2009. godine

dividendna rentabilnost veća je od ukupne rentabilnosti zbog ostvarenog neto gubitka i može

se zaključiti da je poduzeće Ingra d.d. u 2008. godini dividende isplatilo iz zadržane dobiti.


86

6.2.5. Zbrojni financijski pokazatelji

6.2.5.1. Altmanov Z-score model

Tablica 35.: Izačun Altmanovog Z-score modela za poduzeće Ingra d.d za razdoblje 2006. - 2008.

Naziv

pokaza

telja

Opis 2006. 2007. 2008.

Radni kapital 278.030 411.576 -93.296

Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

X1 0,32399142 0,27706115 -0,04309616

Zadržana dobit 54.626 58.824 37.086

Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

X2 0,06365628 0,03959863 0,01713111

Dobit prije kamata i poreza (EBID) 50.169 108.854 69.358

Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

X3 0,05846249 0,07327739 0,0320385

tržišna vrijednsot glavnice 436.412 2.252.340 557.357

ukupne obveze 635.444 770.638 1.601.103

X4 0,68678323 2,92269522 0,3481084

ukupni prihodi 409.903 784.406 1.286.517

Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

X5 0,47766448 0,5280396 0,59428002

Original 1,56 2,91 0,88

1,00

1,2

1,4

3,3

0,6

X5

X1

X2

X3

X4

Grafikon 18.: Original Z-score model za poduzeće Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Original Z-score original model za poduzeće Ingra d.d. za razdoblje 2006. -

2009.

1,80 1,80 1,80

2,79 2,79 2,79

3,00 3,00 3,00

1,56

2,91

0,88

0,00

0,20

0,40

0,60

0,80

1,00

1,20

1,40

1,60

1,80

2,00

2,20

2,40

2,60

2,80

3,00

3,20

2006. 2007. 2008.

Original - veliki rizik Original - zabrinutost - donja granica

Original - vrlo mali rizik Original - Ingra d.d.

87

Iz gornjeg grafikona i usporedbi originalnog Z-score modela za Ingru d.d. sa rasponom

ocjenama visine rizika tog modela može se uočiti da je poduzeće Ingra d.d. bilo u području

velikog rizika za stečaj 2006 godine. 2007. godina, godina dokapitalizacije, prema Z-score

modelu, za Ingru je bila povoljna i se nalazi na gornjoj granici zabrinutosti, odnosno skoro

dotiče područje vrlo malog rizika za stečaj. Međutim, u 2008. godini ocjena rizika je vrlo

niska (samo 0,88), što poduzeće Ingra d.d. svrstava u vrlo veliki rizik za stečaj.

6.2.5.2. Kralicekov DF pokazatelj

Tablica 36 .: Izračun Kralicekovog DF pokazatelja za poduzeće Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Naziv

pokaza

telja

Opis 2006. 2007. 2008.

Čisti novčani tok 27.563 33.366 -35.565

ukupne obveze 635.444 770.638 1.601.103

X1 0,04337597 0,04329659 -0,02221281

Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

ukupne obveze 635.444 770.638 1.601.103

X2 1,35045732 1,92763139 1,35208853


Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

X3 0,05846249 0,07327739 0,0320385


ukupni prihodi 409.903 784.406 1.286.517

X4 0,12239237 0,13877252 0,05391145

Zalihe 320.671 378.267 398.477

ukupni prihodi 409.903 784.406 1.286.517

X5 0,78230947 0,48223369 0,30973318

Poslovni prihodi 374.054 743.742 1.260.068

Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

X5 0,43588925 0,50066577 0,58206245

DF pokazatelj Ingra d.d. 1,65 1,84 0,82

X6

X5

X1

X2

X3

X4

0,3

0,10

1,50

0,08

10,00

5,00

Grafikon 19.: Kralicekov DF pokazatelj za poduzeće Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Kralicekov DF pokazatelj poduzeća Inga d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

3,00 3,00 3,00

2,20 2,20 2,20

1,50 1,50 1,50

1,00 1,00 1,00

0,31 0,31 0,31

1,651,84

0,82

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

3,50

2006. 2007. 2008.

Izvrsno Vrlo dobro Dobro Osrednje Loše Ingra d.d.

88

Prema Kralicekovom DF pokazatelju poslovanje poduzeća Ingra d.d. kreće se od dobe u

2006. 2007. ocjena je i dalje dobra, mada se približava vrlo dobroj ocjeni. 2008. ocjena pala

na osrednju. Čini se da je Kralicekov DF pokazatelj nešto blaži u ocjeni krize od Altmanovog

Z-score pokazatelja.

6.2.5.3. BEX indeks

Tablica 37.: Izračun BEX indeksa za poduzeće Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Naziv

pokaza

telja

Područje procjene 2006. 2007. 2008.

Dobit prije kamata i poreza (EBIT) 50.169 108.854 69.358

Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

ex1=profitbilnost 0,05846249 0,07327739 0,0320385

neto dobitak 31.855 78.421 -375

vlastiti kapital x cijena kapitala (6%) 13.362 42.792 32.393

ex2=stvaranje vrijednosti 2,38404222 1,83260633 -0,01157669

radni kapital 278.030 411.576 -93.296

Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

ex3=likvidnost 0,32399142 0,27706115 -0,04309616

5x(dobitak+amortizacija+deprecijacija 177.945 420.770 53.670

ukupne obveze 635.444 770.638 1.601.103

ex4=financijska snaga 0,28003254 0,54600214 0,03352064

BEX pokazatelj Ingra d.d. 1,54 1,30 0,01

0,388

0,579

0,153

0,316

ex1

ex2

ex3

ex4

Grafikon 20.: BEX indeks poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

BEX indeks poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

6,00 6,00 6,00

4,00 4,00 4,00

2,00 2,00 2,00

1,00 1,00 1,00

0,00 0,00 0,00

1,541,30

0,010,00

1,00

2,00

3,00

4,00

5,00

6,00

7,00

2006. 2007. 2008.

Izvrsno Vrlo dobro Dobro Granično Loše Ingra d.d.

89

Grafikon 21.: Procjena po područjima pomoću BEX modela poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

2006. 2007. 2008.

1,83260633 -0,01157669

0,28003254 0,54600214 0,03352064

32,40% 27,71% -4,31%

Financijska snaga

Područje procjene

Granične mjere

Pokazatelj

Radni kapital / ukupna aktiva

Naziv

pokaza

telja

BEX poduzeća Ingra d.d.

> 25%

ex1

ex2

ex3

5,85% 7,33% 3,20%

2,38404222

ex4

Profitabilnost

Dobit prije poreza i kamata EBIT / Ukupna aktiva

min 17,20%

Stvaranje vrijednosti

5(dobit + D + A) / ukupne obveze

> 1

Neto poslovna dobit / Vl. Kapital x cijena kapitala

>1

Likvidnost

Detaljnije rangiranje poslovne izvrsnosti pomoću BEX indeksa sastoji se od slijedećih ocjena

poslovne izvrsnosti: Loše, granično područje, dobro, vrlo dobro, izvrsno, kandidat za svjetsku

klasu i svjetska klasa. Uvidom na gornji grafikon možemo uočiti da je poduzeće Ingra d.d.

prema BEX indeksu 2006. i 2007. godine ocjenjena sa ocjenom dobar, što spada u niže ocjene

poslovne izvrsnosti, kod koje se poboljšanje može očekivati samo ako poduzeće pristupi

unapređenjima. 2008. godine ocjena poslovne izvrsnosti dotiče kategoriju loše poslovne

izvrsnosti. Prema ovoj ocjeni poduzeću je ugrožena egzistencija. Potrebno je žurno pristupiti

restrukturiranju i unapređenjima, inače će se loše poslovanje nastaviti pa postoji opasnost od

propasti vjerojatnost je preko 90%).54

Prema područjima procjene BEX modela profitabilnost i financijska snaga poduzeća Ingra

d.d. daleko su ispod graničnih veličina za cijelo promatrano razdoblje. Stvaranje vrijednosti je

zadovoljavajuće 2006. i 2007. godine, no u 2007. je lošije nego u 2006, da bi 2008. poprimilo

negativan predznak. Likvidnost je izvrsna 2006., u 2007 približava se graničnoj vrijednosti od

25%, a 2008. poprima negativan predznak. Ukoliko pokazatelje likvidnosti iz BEX modela

usporedimo sa standardnim pokazateljima likvidnosti možemo uočiti da kod BEX modela

2007. godina ima lošiju ocjenu za razliku od standardnih pokazatelja likvidnosti kod kojih je

2007. bolja za sve pokazatelje likvidnosti od 2006. godine


90

6.2.6. Dodana vrijednost

6.2.6.1. EVA (Ekonomski dodana vrijednost)

Tablica 38 .: Proračun prosječne stope troškova kapitla poduzeća Ingr d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Opis 31.12.2006 31.12.2007 31.12.2008

Troškovi vlastitog kapitala

Bezrizična stopa (Rf) 5,25% 5,25% 5,25%

Beta 1,20 1,20 1,20

Premija tržišnog rizika (Mp) 6,00% 6,00% 6,00%

Troškovi vlastitog kapitala (R) R=Rf+ß*Mp 12,45% 12,45% 12,45%

Troškovi dugova 7,00% 7,00% 7,00%

Troškovi duga nakon oporezivanja 5,60% 5,60% 5,60%

Struktura kapitala

Vlastiti kapital 25,95% 48,01% 24,94%

Dugoročne obveze i posudbe 27,84% 18,64% 30,02%Prosječna stopa troškvoa kapitala (WACC)

WACC = (% udjela vl.kap)*R + (% udjela dug.

Obv)*% troškova duga nakon oporezivanja

4,79% 7,02% 4,79%

Tablica 39.: Izračun ekonomski dodane vrijednosti poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Opis 2006. 2007. 2008.

Operativna dobit umanjena za porez 38.417 85.779 62.991

Trošak kapitala (VK + DO) * WACC 22.111 69.519 56.938

Ekonomski dodana vrijednost (EVA) 16.306 16.260 6.053

Tablica 40.: Izračun neto preostalog profita poduzeća Ingr d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

Opis 2006. 2007. 2008.

Neto dobit 31.855 78.421 -375

Troškovi vlastitog kapitala 27.726 88.794 67.215

Neto preostali profit (rezidualnda dobit) 4.129 -10.373 -67.590

Prema izračunu iz tablice 39. poduzeće Ingra d.d. ostvarilo je dobit iznad troškova kapitala (u

000 kn) od 16.306 Kn u 2006. godini, 16.260 Kn u 2007. godini, te 6.053 Kn u 2008. godini.

Ukoliko operativna dobit nakon oporezivanja premašuje troškove kapitala bogatstvo dioničara

se povećava, odnosno pozitivna EVA znači da je poduzeće stvorilo novu vrijednost za

dioničare. S druge stran, neto preostali profit je za 2007. i 2008. godinu negativan, što znači

da dioničari, usprkos ostvarenom dobitku 2007. godine, ostvaruju gubitak u odnosu na zaradu

koju su mogli ostvariti iz alternativnih ulaganja.

91

6.2.6.2. MVA (Tržišna dodana vrijednost)

Tablica 41.: Proračun tržišne dodane vrijednosti za poduzeće Ingr d.d. u razdoblju 2006. - 2008.

R. br. Struktura blance 31.12. 2006 31.12.2007 31.12.2008

1 Tržišna cijena dionice 31.12. 75,67 360,00 76,00

2 Broj redovnih dionica 5.767 6.257 7.334

3 Tržišna vrijednost kapitala (glavnice) (1*2) 436.412 2.252.340 557.357

4 Tržišna (knjigovodstvena) vrijednost DO 238.909 276.917 649.837

5 Tržišna (knjigovodstvena) vrijednost KO 396.535 493.721 951.266

6 Tržišna vrijednost društva (3+4+5) 1.071.856 3.022.978 2.158.460

7 Uloženi kapital (glavnica) 222.696 713.201 539.878

8 Tržišna dodana vrijednost (6-7) 849.160 2.309.777 1.618.582

9 Ukupna imovina 858.140 1.485.506 2.164.833

10 MVA (6-9) 213.716 1.537.472 -6.373

11 Koeficijent MVA (6/9) 1,25 2,03 1,00

Ako je pokazatelj tržišne dodane vrijednosti pozitivan broj, poduzeće uvećava vrijednost

svojim dioničarima, a u suprotnom ono je uništava.55

Za poduzeće Ingra d.d. tržišna dodana

vrijednost je pozitivna za cijelo promatrano razdoblje, no 2008. tržišna dodana vrijednost je

skoro za 30% manja nego 2007. godine. Koeficijent tržišne dodane vrijednosti pokazuje

koliko na tržištu vrijedi jedna novčana jedinica uložena u poduzeće. Ako je koeficijent broj

veći od jedan, poduzeće stvara vrijednost svojim dioničarima, a u suprotnom ono je

smanjuje.56

Iz gornje tablice možemo vidjeti da jedna kuna uložena u poduzeće Ingra d.d. na

tržištu vrijedi 1,25 Kn u 2006. godini, 2,03 Kn u 2007. godini i samo 1,00 Kn u 2008. godini,

odnosno 2008. godine ulaganjem u poduzeće Ingra d.d. nismo ništa zaradili.



92

6.2.7. Pokazatelji analize na temelju izvještaja o novčanom toku

Tablica 42.: Strukturni izvještaj o novčanom toku poduzeća Ingra d.d. za razdoblje 2006. - 2008.

2006. 2007. 2008.

5,42 12,12 -0,04

0,64 0,89 1,06

32,10 10,33 33,90

0,00 0,00 0,00

0,00 0,00 0,00

0,27 0,00 0,00

38,42 23,34 34,93

0,00 0,00 0,00

5,08 16,93 10,71

46,03 8,90 1,93

0,08 23,27 72,11

51,18 49,10 84,75

-12,76 -25,76 -49,82

0,00 0,00 5,79

0,00 0,00 9,49

0,00 0,00 0,00

0,00 0,00 0,00

0,00 3,67 0,00

0,00 3,67 15,28

12,83 37,77 0,00

22,78 5,81 0,00

8,52 0,63 6,05

44,13 44,20 6,05

-44,13 -40,53 9,23

0,00 53,00 0,00

36,29 7,14 49,79

25,29 12,85 0,00

61,58 72,99 49,79

0,00 0,00 0,00

0,00 1,55 0,96

0,00 0,00 0,00

0,00 0,00 0,00

0,00 0,00 11,64

0,00 1,55 12,60

61,58 71,45 37,19

4,69 5,16 0,00

0,00 0,00 3,40

8,22 11,73 10,45

100,00 100,00 100,00

95,31 94,84 103,40

4,69 5,16 -3,40

12,91 16,88 7,05

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

Ukupno povećanje novčanog tijeka

Ukupno smanjenje novčanog tijeka

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja

Povećanje novca i novčanih ekvivalenata

4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica

5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti

VI. Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti

C1) NETO POVEĆANJE (SMANJENJE) NOVČANOG TIJEKA OD

V. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti

1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica

2. Novčani izdaci za isplatu dividendi

3. Novčani izdaci za financijski najam

1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih

2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih

3. Ostali primici od financijskih aktivnosti

3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti

IV. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti

B1) NETO POVEĆANJE (SMANJENJE) NOVČANOG TIJEKA OD

5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti

III. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti

1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne

2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih financijskih

1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne

2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata

3. Novčani primici od kamata

4. Novčani primici od dividendi

II. Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti

A1) NETO POVEĆANJE (SMANJENJE) NOVČANOG TIJEKA OD

1. Smanjenje kratkoročnih obveza

2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja

3. Povećanje zaliha

4. Ostalo smanjenje novčanog tijeka

Naziv pozicije

Čisti novčani tijek

1. Dobit prije poreza (to je u stvari neto dobit)

2. Amortizacija

3. Povećanje kratkoročnih obveza

4. Smanjenje kratkotrajnih potraživanja

5. Smanjenje zaliha

6. Ostalo povećanje novčanog tijeka

I. Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti

Analizom strukturiranog izvještaja o novčanom toku poduzeća Ingra d.d. može se uočiti da su

u cijelom promatranom razdoblju najzastupljeniji primici iz financijskih aktivnosti, koji u

ukupnim primicima 2006. godine čine 61,58% primitaka, u 2007. čak 72,99% primitaka, da bi

u 2008. bili ipak nešto manji, no još uvijek najzastupljeniji i čine 50% ukupnih primitaka.

93

Poslovni primici u cijelom promatranom razdoblju čine samo 30-tak % ukupnih primitaka. U

tom cijelom promatranom razdoblju i neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti ima negativan

predznak zbog čega su i svi pokazatelji novčanog tijeka negativni. Negativan neto novčani

tijek rezultat je i investicijskih aktivnosti 2006. i 2007. godine. Kako bi prevladalo probleme

likvidnosti poduzeće Ingra d.d. bilo je primorano na izdavanje vlasničkih i dužničkih

vrijednosnih papira, te su primici po toj osnovi 2007. iznosili 343 mio kn. Negativni neto

novčani tijekovi iz poslovnih i investicijskih aktivnosti doveli su i do negativnog ukupnog

neto novčanog tijeka u 2008. godini..

U nastavku prikazane su skupine pokazatelja i ocjene po skupinama na temelju izvještaja o

novčanom tijeku.

Tablica 43.: Pokazatelji analize na temelju izvještaja o novčanom tijeku poduzeća Ingra d.d. za razdoblje

2006. - 2008.

Skupine pokazatelja Postupak izračuna 2006 2007 2008

Pokazatelji ocjene likvidnosti i solventnosti

Novčano pokriće kamata NT iz PA prije kta i poreza / rashodi kta -0,77 -3,00 -19,59

Novčano pokriće dividendi običnim dioničarima NT iz PA - izd.za povl.div./izd.za ob.div. 0,00 -16,67 -52,09

Novčano pokriće ukupnih dividendi NT iz PA / izdaci za ukupne dividende 0,00 -16,67 -52,09

Novčano pokriće tekućih obveza NT iz PA / tekuće obveze -0,19 -0,34 -0,55

Novčano pokriće ukupnih obveza NT iz PA / ukupne obveze -0,12 -0,22 -0,33

Pokazatelji kvalitete dobiti

Kvaliteta prodaje (prihoda) primici s osnove prodaje / prihod prod. 0,60 0,20 0,29

Kvaliteta dobiti NT iz PA / dobit iz PA -5,24 -2,44 -10,21

Pokazatelji kapitalnih izdataka

Pokazatelj nabave kapitalne imovine NT iz PA - izd.za div./izd.za nab. DI -0,99 -0,72 0,00

Pokazatelj investiranja NT iz IA / NT iz FA -0,72 -0,57 0,25

Pokazatelji financiranja NT iz IA / NT iz PA + NT iz FA -0,90 -0,89 -0,73

Pokazatelji povrata novčanog toga

Novčani tok po dionici NT iz PA - ispl.div.za povl.d./prosj.br.d. -13,01 -26,64 -71,03

Povrat novca na uloženu imovinu NT iz PA + kte + porezi /ukupna imov. -0,03 -0,07 -0,23

Povrat novca na glavnicu (kapital) i obveze NT iz PA / kapital + ukupne obveze -0,09 -0,11 -0,24

Povrat noca na dioničarsku glavnicu (kapital) NT iz PA / dioničarska glavnica -1,25 -1,67 -1,74

Za cijelo promatrano razdoblje novčani tijek iz poslovnih aktivnosti je negativan, drugim

riječima u svakoj godini promatranog razdoblja više je bilo izdataka iz poslovnih aktivnosti

nego primitaka. Iz tog su razloga i svi pokazatelji likvidnosti i solventnosti negativni. Iz tog

istog razloga negativnu vrijednost imaju i svi ostali pokazatelji osim pokazatelja kvalitete

dobiti, koji ima pozitivan predznak, ali ocjene su, osim za 2006., vrlo niske.

Iz pokazatelja kvalitete prihoda od prodaje možemo uočiti da je u 2006. godini prosječno

napaćeno 60% prihoda od prodaje, međutim naplata prihoda od prodaje drastično pada u

94

2007. godini kada je prosječno naplaćeno samo 20% prihoda od prodaje. U 2008. godini

prosječno je naplaćeno 30% prihoda od prodaje. Negativna kvaliteta dobiti govori da dobit iz

poslovne aktivnosti nije bila dovoljno pokrivena novčanim tokom poslovnih aktivnosti.

Kao i neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti, tako i neto novčani tijek iz investicijskih

aktivnosti ima negativan predznak 2006. i 2007. godine. Pozitivan predznak neto novčani

tijek investicijskih aktivnosti dobiva 2008. godine. Pokazatelj investiranja 2008. godine iznosi

0,25 što znači novčani tijek iz investicijskih aktivnosti čini 25% novčanog tijeka iz

financijskih aktivnosti.

Svi pokazatelji povrata novčanog tijeka imaju negativan predznak iz razloga negativnog neto

novčanog tijeka iz poslovnih aktivnosti.

6.2.8. Zaključna razmatranja o poslovanju poduzeća Ingra d.d.

Iz provedene analize može se zaključiti da poduzeće Ingra d.d. ima velikih problema sa

likvidnošću. Do problema sa likvidnošću došlo je zbog prezaduženosti poduzeća i

nedovoljnoj zastupljenosti vlastitog kapitala u pasivi bilance. Vlastiti kapital čini svega 25%

izvora imovine poduzeća Ingra d.d. 2006. i 2008. godine. Za razliku od premale zastupljenosti

vlastitog kapitala u pasivi bilance, kratkoročne obveze zastupljene su sa izrazito visokim

udjelom od čak cca 40-tak % u cijelom promatranom razdoblju. Problem likvidnosti

uzrokovan je i znatnim povećanjem udjela dugoročnih potraživanja koja su sa 0,72% u 2006.

godini porasla na gotovo 50% u 2008. godini. Također, u promatranom razdoblju povećalo se

i trajanje naplate potraživanja od kupaca sa 6 dana u 2006. godini na čak 270 dana u 2008.

godini. U tom istom razdoblju smanjeni su dani vezivanja obveza prema dobavljačima sa 274

dana u 2006. na 126 dana u 2008. godini, što je dovelo do povećanja novčanog jaza sa 57

dana u 2006. godini, preko 180 dana u 2007., na čak 256 dana u 2008. godini. Drugim

riječima, poduzeće Ingra d.d. mora svoje obveze platiti 256 dana prije nego naplati svoja

potraživanja. Prema područjima procjene pomoću BEX modela poduzeće Ingra d.d. za cijelo

promatrano razdoblje ima izrazitih problema sa financijskom snagom i profitabilnosti.

Problemi sa likvidnošću počinju se javljati već 2007. godine, a 2008. godine poduzeće Ingra

d.d. prestalo je stvarati vrijednost za dioničare. Prema BEX indeksu, poslovna izvrsnost

poduzeća Ingra d.d. kreće se od dobre u 2006. godini do granične u 2007. godini, da bi 2008.

godine dosegla loše područje poslovne izvrsnosti prema kojoj se vjerojatnost stečaja

95

procjenjuje na preko 90% ukoliko poduzeće žurno ne pristupi restrukturiranju i

unapređenjima.

Poduzeće Ingra d.d. ne poriče probleme sa likvidnošću pa u dnevnim novinama Bussines,hr

(studeni 2009.) stoji: „Uprava također navodi da je „društvo suočeno s otežanom likvidnošću i

Uprava Društva predano radi na restrukturiranju postojećih obveza.“ U članku također stoji da

Uprava Ingre navodi da je tijekom prvih devet mjeseci ove godine došlo do usporavanja

gospodarskih aktivnosti, osobito na domaćem tržištu. Iz tog razloga Ingra je raspoložive

resurse usmjerila na inozemna tržišta. Isto tako Ingra pokreće nove projekte, kao što su

domovi za treću dob, te razvoj ekološko-energetskih projekata. Također, Ingra smatra da je za

ulazak na inozemna tržišta nužna konsolidacija tvrtki istog sektora kao i povezanih

djelatnosti, te su. Ingra i Tehnika 12. studenog 2009. sklopile ugovor o poslovnoj suradnji za

područje Alžira. na rok od pet godina. Ingra je ušla i na područje turizma te sa Atlantskom

plovidbom planira dokapitalizirati Hotel Lapad. Time će Ingra postati vlasnik 13,7% dionica

Hotela Lapad. Također, Ingra d.d. najavila je i prodaju Arene Zagreb. Prihod ostvaren

prodajom riješio bi probleme sa likvidnošću i nakon zatvaranja kredita Ingri bi ostalo 30-tak

milijuna eura za nove projekte.

Iz navedenih aktivnosti može se uočiti da je poduzeće Ingra d.d. svjesno svojih problema, te

da je počelo poduzimati korake za prevladavanje krize ulaskom u nove poslove, povećanim

izlaskom na inozemna tržišta, kako pojedinačno, tako i zajedničkim nastupom sa drugim

domaćim građevinskim tvrtkama. Grupa Ingra većinski je vlasnik 15-tak poduzeća u

Hrvatskoj, nekoliko poduzeća u inozemstvu, također manjinski je vlasnik još 10-tak poduzeća

u Hrvatskoj. Poduzeće Ingra d.d. zbog svoje veličine i zastupljenosti na svjetskom tržištu

dovoljno je jako i čvrsto pa ukoliko uspije riješiti problem likvidnosti, pa makar i prodajom

Arene Zagreb, i ukoliko taj novac usmjeri na nove poslove koji donose zaradu moglo bi se

spasiti od stečaja i nastaviti s poslovanjem.

96

7. ZAKLJUČAK

Profesor Belak u Tajnama tržišta kapitala započinje knjigu izrekom:

Na Tržištu Kapitala Sigurno Je Samo To Da Ništa Nije Sigurno

Nedavno smo i sami bili svjedoci te nesigurnosti i rizika ulaganja. Veliki broj ulagača bilo je

privučen kontinuiranim rastom cijena dionica. Taj kontinuirani rast stvorio je privid da

ulaganje u dionice donosi sigurnu zaradu, pa je veliki broj „ulagatelja“ bez puno razmišljanja

počeo kupovati dionice. Nakon tog ubrzanog rasta i stvaranja „mjehura od sapunice“ uslijedio

je šok pada tržišta i cijena gotovo svih dionica. Pad tržišta iznosio je 50 i više% što je dovelo

do ogromnih gubitaka i velikih razočaranja. Ti gubici osvijestili su mnoge ulagatelje koji su

sada puno oprezniji prilikom investiranja svojeg ili tuđeg kapitala. Sada svi ulagatelji

pristupaju tržištu s puno više ozbiljnosti i opreza te počinju studirati kretanja na tržištu i

rezultate koje ostvaruju tvrtke čijim dionicama se trguje.57

Ozbiljni ulagatelji shvatili su da im

raznorazne analize i modeli mogu pomoći pri donošenju odluka i smanjenju rizika ulaganja.

Ti ozbiljni ulagatelji shvatili su da dobro obaviješteni i educirani ulagatelj može donijeti

kvalitetnije odluke negoli kad to radi na puku sreću. Međutim, siguran model temeljem kojeg

se donose odluke o investiranju ne postoji. Stoga svaki ulagatelj treba sam stvoriti vlastiti

model donošenja odluka o ulaganjima.

Ulaganje ovisi o kontekstu. Najbolji savjet o ulaganju je općenit i bezvremenski, ali ne

pomaže mnogo ukoliko morate otkriti što učiniti danas. „Kupuj jeftino, prodaj skupo!“ savjet

je koji funkcionira u svim ulagačkim okruženjima – nije važno radi li se o dvadeset i prvom

stoljeću, a vi ste Warren Buffet i kupujete bezvrijedne obveznice, ili o devetnaestom stoljeću, a

vi ste Rotshild i iskorištavate paniku koja okružuje Waterloo, ili je pak petstota godina pr.n.e.,

a vi ste predsokratski filozof Tales iz Mileta i zarađujete bogatstvo na tržištu roba. Međutim

problem s tim savjetom jest u tome što vam on nije potreban ako znate što je jeftino, a što

skupo. Ako ne znate, ne treba vam ni savjet jer ga nećete moći iskoristiti.58

U svijetu


58 Hagstrom, R.G.: Buffettova načela, bezvremenska načela ulaganja za novu ekonomiju, Katarina Zrinski d.o.o.,

Varaždin, 2008., str. 1.

97

zakrčenom informacijama, resurs koji manjka jest razumijevanje. Sama informacija nije

dovoljna da bi osigurala uspješno ulaganje. Potrebno je razumjeti kako najbolje upotrijebiti

informaciju da bi se ostvarili željeni ciljevi.59

Robert G. Hagstrom kaže da za uspješna ulaganja Warrena Buffetta nije zaslužan samo

njegov dobar karakter i obrazovanje, već da su za taj uspjeh zaslužne i vrlo važne

karakteristike poput hrabrosti i samopouzdanja. Kao i u svakom drugom poslu, da bi se

postalo uspješnim potrebno je odmaknuti se od mase i imati hrabrosti pronaći svoj put.

Ukoliko slijedimo put mase završit ćemo uprosječeni u masi. Pronaći svoj put često znači biti

„nerazuman“. „Razuman čovjek prilagođava se svijetu,“ napisao je George Bernard Shaw.

„Nerazuman ustrajava u pokušaju da prilagodi svije sebi. Zato sav napredak ovisi o

nerazumnom čovjeku.“ …. Kada pogledamo novija postignuća „razumnih“ ljudi, u najboljim

slučajevima vidimo mediokritet, a u najgorim katastrofu.60

Warren Buffet, „najveći ulagač na svijetu“, jedini je ulagač koji se svake godine nalazi među

prvih pet Forbesovih najbogatijih ljudi Amerike, djelovao je suprotno zakonima mase i

moderne teorije portfelja. Bio je „nerazuman“. On vjeruje da su ulagači kojima je potrebno

široko raspršenje oni koji ne razumiju ono što rade. Jedno od Buffetovih načela je: Najbolji

način da nadmašite tržište: Ne natrpavajte se stotinama dionica: čekajte nekoliko iznimnih

prilika.61

Tajna Bufettova uspjeha je u tome što on prije nego kupi neku tvrtku ili dionice

neke tvrtke dobro prouči tu tvrtku. Kad Buffett ulaže, gleda tvrtku. Kad gleda vrijednosnicu,

brzo prelazi preko cijene vrijednosnice i počinje analizirati atribute tvrtke. Procjenjuje

jednog po jednog, u odnosu na načela tvrtke, upravu i financije, koje predstavljaju srž

njegove investicijske analize. Nakon toga računa koliko tvrtka vrijedi. Tek tada gleda cijenu

vrijednosnice.62

Buffett smatra da se uspjeh tvrtke ne može procijeniti prema kratkoročnoj

promjeni cijene njezinih vrijednosnica nego da za procjenu vrijednosti treba promotriti


Varaždin, 2008., str. 18. 60

Hagstrom, R.G.: Buffettova načela, bezvremenska načela ulaganja za novu ekonomiju, Katarina Zrinski d.o.o.,

Varaždin, 2008., str. 20. 61


Varaždin, 2008., str. 20. 62


Varaždin, 2008., str. 22

98

temeljna obilježja tvrtke. On smatra da bi ulagači i poslovni ljudi trebali promatrati tvrtku na

isti način jer u osnovi žele istu stvar. Razlika je samo u tome što poslovni čovjek kupuje cijelu

tvrtku, a ulagač kupuje njezin dio. I poslovnog čovjeka i ulagatelja u osnovi zanima to koliko

tvrtka u budućnosti može generirati novca.

Nema jedinstvenog savjeta kako postati dobar i uspješan ulatatelj. Svaki ulagatelj treba

pronaći svoj vlastiti put kao i tvrtke u koje želi ulagati. Buffettov način je da ulaže u tvrtke

čije poslovanje razumije, koje imaju jasnu budućnost. Buffett ne želi ulagati u tehnološke

tvrtke jer ne razumije tehnologiju i njihova mu je budućnost nejasna. No uspješne tehnološke

tvrtke generiraju velike dobiti pa će ulagatelji koji su spremni prihvatiti određenu razinu rizika

i među tehnološkim tvrtkama pronaći one koje će im donijeti dobru zaradu. Bez obzira na

izbor tvrtki, onaj tko želi biti uspješan mora znati minimizirati rizike ulaganja. Rizik će uvijek

postojati, no ukoliko ulagatelj detaljno prouči tvrtku i ukoliko razumije njeno poslovanje,

rizike će svesti na razumnu mjeru. Još jedno od Buffettovih načela i savjeta je:

Promatrajte vrijednosnice kao tvrtke: Pogledajte gospodarstvo tvrtke i proučite ga tako

pozorno kao da ćete sutra postati glavni izvršni direktor te tvrtke. Zatim provjerite cijenu.63


Varaždin, 2008., str. 24

99

LITERATURA

Knjige

1. Belak, V., Aljinović Barić, Ž: Tajne tržišta kapitala, Belak Excellens d.o.o., Zagreb,

2008

2. Žager, K., Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager, L.: Analiza financijskih izvještaja,

Masmedija, Zagreb, 2008.

3. Hagstrom, R.G.: Buffettova načela, bezvremenska načela ulaganja za novu ekonomiju,

Katarina Zrinski d.o.o., Varaždin, 2008.

4. Vukičević, M.: Financije poduzeća, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb,

2006

5. Gulin, D., Spajić, F., Spremić, I., Tadijančević, S., Vašiček, V., Žager, K., Žager, L.:

Računovodstvo,, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb,

2006

6. Tušek, B., Žager, L.: Revizija, drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Hrvatska

zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2007

7. Belak, V.: Menadžersko računovodstvo, Računovodstvo revizija i financije., Zagreb,

1995.

Članci

1. Zenzerović, R.: Revizorsko razmatranje problematike vremenske neograničenosti

poslovanja, Internet, RRIF 3/08

2. Belak, V.: Ispitivanje solventnosti poslovnog partnera, Internet, RRIF 9/09, str. 85

Ostalo

1. www.zse.hr

2. www.ingra.hr

3. Internet – članci vezani uz poduzeće Ingra d.d.

4. Dnevni list Bussines.hr – članci vezani uz poduzeće Ingra d.d. i tržište kapitala

http://www.zse.hr/

http://www.ingra.hr/

Documents

Stefica Babic - završni rad - Lociranje poslovne krize na temelju financijskih pokazatelja poduzeća Ingra d.d