Stevia

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni)

strana 1 od 29

http://www.gazdarica.com/stranice/kuharica/teme/Stevia-najslada-biljka

Stevia, najslađa biljkaStevia je najslađa biljka na svijetu! Listovi su 35 do 45 puta slađi od šećera.Kada se ekstrahira i pretvori u prah koji je po strukturi steviol glikozid, slađije 200 do 300 puta od šećera.

Dakle, pri zaslađivanju potrebno vam je 300 puta manje stevie nego šećera. Uz brojnaljekovita svojstva, to je idealno sladilo za sve one koji žele ostati zdravi. Preporuča se uzgojza vlastite potrebe!

Slad stevie se sastoji od 8 vrsti slada, koji se nalaze u listu stevije. Samo sa svih 8 vrsta,postiže se slad koji ima i ljekovito djelovanje. Sastav slada iz stevie su Stevisoid, RebaudiosidA,B,C,D,E,F i Dolceid. To je čisti neprerađeni slad.

PovijestStevia je južnoamerička biljka koju indijanska plemena Guarani koriste kao sladilo za hranu ipiće već više od 1500 godina. Steviu su u 18.stoljeću otkrili Španjolci, koji su dolaskom uParagvaj primijetili da domoroci koriste ovu biljku kao ljekovito sredstvo. Krajem 19.stoljećaMoises S.Bertoni prvi je napisao studiju o steviji i drugim paragvajskim biljkama i takoproširio glas o njenoj korisnoj primjeni.

Upotreba stevie kao zaslađivača je zabranjena u Americi i Europi. Zabrana je obrazloženazaključkom da "ne postoje zadovoljavajući podaci koji podupiru sigurnu upotrebu togproizvoda". Nakon pozornije analize vidljivo je da ti zakoni nisu znanstveno utemeljeni, većsu, najvjerojatnije, kompromis između industrije umjetnih zaslađivača i proizvođača prirodnehrane. Pojava stevie kao prirodnog alternativnog proizvoda ugrozila je interese mnogih


strana 2 od 29

kompanija. Budući se biljka stevia ne može patentirati pa je, stoga, jeftina i svima lakodostupna, "ugroženim" kompanijama je odgovarala zakonska zabrana. Iako brojni znanstveniradovi upućuju na ozbiljnu štetnost umjetnih sladila, situacija na tržištu umjetnih sladila senije nimalo promijenila, a zabrana upotrebe stevie kao zaslađivača još nije ukinuta. UAmerici je zabrana djelomično ukinuta i to ne iz dobrih namjera, već zato što su velikekompanije također vidjele svoje interese. U Europi je stevia sada u fazi "razmatranja", ali činise da je budućnost na strani stevie.

Danas se stevia najviše sadi upravo u Južnoj Americi, ali i Kini, Indiji i drugim zemljamaAzije. Budući da su umjetna sladila zabranjena u Japanu, stevia je veoma omiljena, a Japancisu i najveći uzgajivači te biljne vrste na svijetu.

LjekovitostDomoroci su stevijinim lišćem također brzo ublažavali glad i liječili neke bakterijske bolestiprobavnoga sustava, jer ima baktericidna svojstva, a onemogućava rast i ostalih infekcijskihorganizama. Stevia ima čak i antikancerogena svojstva te jača imunitet, tako da je čaj odstevie dobro piti za oporavak od gripe ili prehlade. Važno svojstvo stevie je u dentalnojhigijeni. Ona jednostavno ubija karijes. Kao ugljikohidratna jumbo-molekula ne mijenjakiselost u ustima za vrijeme jela. Konzumiranje jednog lista stevie, ujutro prije doručka ipranja zubi, dovodi nakon šest tjedana upotrebe, do nestanka karijesa na zubima. Stevia negubi svojstva ni na visokim temperaturama, tako da se njome mogu zaslađivati vrući čajevi, asluži i za pečenje kolača. Okus stevie istovjetan je okusu bijeloga šećera, pa je idealno sladiloza one koji vole slatkiše a pate od prekomjerne debljine, kao i za zdrave ljude koji to žele iostati. A pri zaslađivanju potrebno je 300 puta manje stevie nego šećera.

Zbog svojih svojstava stevia je dobar izbor za dijabetičare, za ljude s povišenim tlakom iliprekomjernom težinom i za sve one koji izbjegavaju rafinirani šećer u prehrani. Steviasnižava razinu šećera u krvi, ne utječe na inzulin, što je posebice važno za dijabetičare,snižava visoki krvni pritisak, smanjuje osjećaj gladi te poboljšava probavu. Najnovijaistraživanja pokazuju da proizvodi od stevie pomažu i u sprečavanju nastanka raka. Ukratkosvojstva setvie su: antibakterijska, protugljivična, protu upalna, antivirusna, protiv kvasca,kardiotoničko (uravnotežuje snagu srčanog mišića), diuretičko - potiče izlučivanje vode izorganizma, snizuje krvni tlak, proširuje krvne žile.

Utječe na

►sprečavanje nastanka raka►liječenje bakterijskih bolesti probavnoga sustava►regulacija prekomjerne tjelesne težine►smanjenje povišene razine masnoća u krvi i visoki krvni tlak►snižavanje razine šećera u krvi bez utjecaja na inzulin, što je posebice važno za dijabetičare►smanjenje anemije►oporavljanje organizma poslije terapije antibioticima te nakon gripe ili prehlade►pomoć u zarastanju rana i zaustavljanju alergija na hranu►usporavanje razvoja osteoporoze►pomoć u bržem izlječenju kod infekcija Candidom sp.►detoksikacija organizma►sprečavanje nastanka karijesa i zubnoga plaka


strana 3 od 29

►reguliranje probave►jačanje imuniteta

UpotrebaKoliko stevie je potrebno kako bi se zamijenio šećer?

Šećer Stevia prah Stevia tekućina1 šalica 1 žličica 1 žličica1 žlica 1/4 žličice 6 do 9 kapi1 žličica prstohvat do 1/16 žličice 2 do 4 kapi

Pazite !U mljevenom listu stevie može se kod nekih proizvoda kupiti, sa neprerađenim sušenimlistom stevie, pomiješan i preradjeni list stevie. To znači za jednu količinu prirodno osušenoglista, dodana je i pomiješana jedna količine lista iz kojeg je već prije sušenja izvađen slad.Takav list je otpad ali se dodaje kao punilo da poveća masu. Npr., u cigaretama nije sveduhan, veći dio su različita punila.Zato je naša preporuka; Kupite čitav list i sameljite ga sami !U otopljenom rastvoru Stevie, može se rastopiti svašta. Npr. Cyklamati, Asugrini, Aspartami,koji su sada jako, jako jeftini i industrija ih se treba nekako riješiti.Zato je naša preporuka; Kupite eksstrakt stevie u obliku krem bijelog praha i rastopite ga samiu tekućini !U oba slučaja sigurno će te biti sigurni što stavljate u sebe.Prvo dobiveni destilat iz stevie, koji sadrži svih osam vrsta ugljikohidrata je krem bijeli matprah, koji se sastoji iz sitnih štapića koji su na krajevima zaobljeni, i jednako ljekoviti kao istevia. Sve što je super bijelo, svjetlucavo i u malim kristalićima, slično šećeru, su dodatnodestilirani proizvodi, razdvojeni ugljikohidrati koji su separirani po jačini slasti. Najslabijeslatki Rebaudiosid F i Dolcheid koji imaju nadimak industrijski otpad, pakiraju se i prodajuna malo građanstvu.

Oni koji se bave eko - bio proizvodnjom, znaju kako se kopriva koristi kao "pesticid". Nasličan se način koristi i stevia, koja je još bolja i efikasnija.

Rezultati su i više nego dobri.

Sadnja i uzgojKada lišće stevie naraste do visine od 5 centimetara, počinje se rezati. Nakon berbe, lišće seprvo čisti, a zatim suši na suncu ili sušilima s toplim zrakom. Svježi suhi listovi stevie moguse kuhati i piti kao stevia čaj ili prirodno stevia sladilo, dok se daljnjom preradom dobivajubrojni dobrotvorni sastojci, koji se koriste za različite proizvode od stevie. Biljka steviaiznova raste čak 3 do 4 puta godišnje, što je čini vrlo profitabilnom kulturom. Njezin je uzgojjednako uspješan. Na jedan hektar biljke dobiva se od 1500 do 2000 kilograma suhog lišćastevie, što konačno iznosi od 100 do 200 kilograma ekstrakata.


strana 4 od 29

Stevijin bi korijen u Dalmaciji mogao prezimiti, pa bi biljka mogla rasti i listati nekolikogodina, baš kao i u Paragvaju.

Bez obzira što kalkulacija isplativosti lijepo i fino izgleda, mišljenja smo da proizvodnjastevie na veliko u Hrvatskoj ne uspijeva. Stevia se za sada isplati uzgajati samo za svojepotrebe. Velika količina suhog lista biljke stevie, ručno branje, eko-bio uzgoj može se jeftinouvesti iz Paragvaja. U Paragvaju imaju tri branja godišnje dok mi u Hrvatskoj samo jednu, aosim toga naša stevia nije kvalitetom jednaka onoj iz Paragvaja.

RazmnožavanjePostoje u osnovi dvije opcije za razmnožavanje. Sjeme i razmnožavanje reznicama.Najbolje je kada stevia izraste iz sjemena, no mnogi razmnožavaju rezanjem grančica.Razmnožavanje grančicama nije ekonomično. Potrebno je 25 tjedana da stevia koju sterazmnožili grančicom bude sposobna za selidbu na polje. Uspješnost pelcanja je 50 % , auspješnost na polju je 95 %.

I na kraju se pokazalo da je postotak steviosida 2% niži, od biljaka koje rastu iz sjemenja.

Razmnožavanje reznicama, znači čuvanje grančica u vodi. Uspješnost ovakvograzmnožavanja je puno veća.

http://www.gazdarica.com/trazi/tag/kameni+vrt

Uzgoj stevijeOvo je moj pokušaj uzgoja stevije. Izraziti sam sladokusaci ovisnik o slatkom. Svjesna sam da je to ovisnost kojutreba mijenjati. Bijeli šećer treba postepeno sve višeizbacivati iz jelovnika, jer ću si na ovaj način osiguratisiguran put za dijabetes...Slatkim se treba počastiti, ali tomoraju biti prirodne namirnice poput stevije ili meda.Čvrsto sam odlučila izdvojiti komad vrta i predodrediti gaza steviju. Nije mi cilj nikakva proizvodnja ili prodaja.Čisto želim zadovoljiti naše kućne potrebe za slatkim. Sve

sam dobro pročitala i odlučila sam pokušati.

Stevija ne podnosi temperature ispod -5 C. Najbolje rješenje za uzgoj je grijanistaklenik. U ovom stakleniku zimi se održava temperatura na +1 C. Zanavodnjavanje koristi se tehnika kapanja (perforirana cijev koja kapa i vlaži). Tlo jemalčirano upotrebom crno-bijele PE folije.

U preostalom dijelu staklenika uzgaja se jam, divlji krastavac, maca-maka, batat.Sve su to ljekovite, jestive biljke toplijih krajeva (većinom južne Amerike) i zato jestaklenik nužan.

Krenula sam po tržnicama tražeći sadnice stevije. Dočekalo


strana 5 od 29

me gadno iznenađenje kada sam shvatila da sadnice (i to vrlo male) koštaju po 20 kn. Očitapotražnja za ovom biljkom odredila je današnju visoku cijenu. Prodavačice su se žalile iobjasnile mi da je klijavost stevije iz sjemena jako mala (oko 2%), pa je jako teško uzgojitipresadnicu. Prošle godine steviju sam kupovala po 5 kn, a ove godine ta je cijena stvarnoprešla sve granice.

Kao i uvijek, okrenula sam se internetu i oglasima. Na nekom forumu sam vidjela oglas zasteviju po 3 kn. Javila sam se na mail adresu [email protected]. Dogovorila sam se sgospodinom Željkom i došla sam na lice mjesta, u staklenike s uzgojem stevije i drugihegzotičnih biljki. Staklenici se nalaze malo iznad Mirogoja na adresi Kameniti stol 5. Kadasam vidjela sve te biljke, bilo mi je ko u raju. Lijevo sam stavila par slikica s mobitela (fotićnisam nosila jer nisam očekivala ovu situaciju). Vidjela sam uzgoj batata, divljeg krastavca,jama, maca-maka. Naravno da sam svašta pitala i bila sam sva opčinjena. Dobila sam

korisne savjete što se tiče stevije i kupila sam 100presadnica stevije (jedan onaj stiropor). Cijena je bila3 kn po komadu, međutim gospodin uopće nije brojao,tako da sam dobila vjerojatno puno više. Kada tozbrojite s korisnim savjetima i ugodnim razgovorom,onda shvaćate kako sam otišla zadovoljna. Ovajkontakt bih preporučila svima. Firma se zoveEustoma d.o.o. i ljudi stvarno vole ono što rade i radeto dobro. Planiraju izgraditi sušaru u sklopu staklenikai tako zatvoriti proizvodni krug što se tiče stevije.

Krenula sam uređivati do vrta namijenjen steviji. Stevija ima plitak korijen i ne volizakorovljeno tlo. Taj plitak korijen je i razlog zbog kojeg stevija ne može preživjetikontinentalnu zimu. Ujedno je to moj najveći problem. Dvije tri stevije od prošle godine su miuginule preko zime. Nema šanse da vam preživi. Gospon Željko je rekao da posađene sadnicetreba preko zime dobro pokriti sijenom i odozgo još najlonom. Kod susjeda sam nabavilasijeno i imam ga u pripremi za zimu. Nakon sadnje mladih biljki, dio sijena sam iskoristila zamalčiranje.

Na slici vidite kako to sada izgleda kod mene. Ovaj kamen koji koristim kao granicu vrta nijekupljen. To je sve kamen iskopan iz te zemlje. Vjerojatno ima puno podzemnih vodenih žila,pa nastaju takva kamenja. Zemlja je glinasta i teška. Treba joj i pijeska i komposta. Stevija nepodnosi konstantnu sušu. U sušnim ljetnim mjesecima treba joj povremeno dodati vlagu.Štetnici je ne napadaju. Upravo suprotno, ona se i sadi među biljkama jer odbija insekte.Tako da sigurno poželjna u vrtu. Moram priznati da sam vrlo znatiželjna kakav će ishod bitina kraju i da li će preživjeti zimu. Ako ne uspije preživjeti, ja nisam spremna ponovopokušati. Opcija sa seljenjem u tegle uopće mi nije prihvatljiva. U staklenik također nisamspremna investirati. Ako živite u Dalmaciji bacite se na uzgoj ove biljke. Tamo korijenpreživljava.

Pročitaj više o ljekovitosti stevije i raznim receptima ....

13.05.2012.


strana 6 od 29

http://www.gazdarica.com/stranice/kuharica/recepti/Stevia-prah

Stevia prahSastojci

listovi stevie

Stevia se obično bere prije cvjetanja jer onda ima najveću slatkoću lista. Ja sam je pobralapred kraj cvjetanja jer sam htjela sjemenke za iduću sezonu. Nakon branja sušila sam stabljikena starim plahtama, na prozračnom mjestu. Već nakon 3-4 dana biljka je dovoljno posušena ijednostavno je odvojiti listove od stabljike. Samo povučete rukom od gornjeg dijela stabljikeprema dolje. Tanke vrškove stabljike također koristite. Bacate samo sasvim tvrde i drvenastedijelove stabljike. Dakle, sve ono što ne možete pretvoriti u prah. Na sljedećim slikama sevidi kako je to kod mene izgledalo.

1. slika - Sušenje stevie i odvajanje mekanih dijelova biljke.

2. slika - usitnjavanje stevie u prah


strana 7 od 29

http://www.gazdarica.com/stranice/kuharica/recepti/Tekuci-zasladivac

Tekući zaslađivačSastojci

2 velike žlice stevia praha (to je otprilike10 g praha)

voda

Za namjenu zaslađivanja čaja i napitaka:Zakuhate 1 l vode i kada se ohladi dodate dvije žlice stevia praha. Pustite da odstoji 24 h iprocijedite u bocu. Bocu držite u hladnjaku i po potrebi zaslađujete. Tekućina koju dobivateima ružnu zelenkastu boju.

Za namjenu kolača:U ovom slučaju umjesto 1 l vode koristite 2 dl prokuhane vode. Za kolače je potrebnatekućina puno veće slatkoće, a da se opet s druge strane ne pokvari recept kolača zbogdodatnog tekućeg sadržaja.

10 g stevie odgovara otprilike 300 g običnog šećera, pa se prema ovom omjeru ravnate kadaizrađujete kolač. Ako u kolač ide 100 g šećera, vi stavite 0,7 dl ove tekućine...

Ja osobno ne koristim steviu za zaslađivanje čaja. Previše promijeni sam okus čaja i prevladas okusom. Zato mislim da će to malo tko koristiti, ako baš ne mora. Kod kolača je druga priča.Bojala sam se da će i u kolaču prevladati okus stevie, ali nije. Za Božić sam radila sve sitnekolače na bazi stevia zaslađivača i ispalo je odlično. Okus stevie se ne osjeti a kolač je ipaksladak. Čak ni djeca nisu shvatila o čemu se radi i da nema šećera. Kada sam njih uspjelazavarat, onda je cilj postignut.

Kolače nikako nemojte raditi sa samim prahom jer je okus stevie, osim što je sladak, gorkast ivrlo intenzivan (gotovo neugodan). Uvijek koristite otopinu prema ovom receptu.


strana 8 od 29

http://www.gazdarica.com/stranice/kuharica/recepti/Tamni-kolac-sa-steviom

Tamni kolač sa steviomSastojci

brašno - 250g mljeveni rogač - 200g kakao - 50g prašak za pecivo bez fosfata - 1 vrećica mlijeko - 1/2 l jaja - 2 kom. 0,5 dl tekućeg zaslađivača od stevie

Tekući zaslađivač pripremate prema receptu. Ako već nemate otprije, pripremljen tekućizaslađivač, trebate ga pripremiti dan ranije od kada pripremate slatki kruh.

Pomiješati brašno, prašak za pecivo, rogač i kakao. Prah stevie rastopiti u dvije žlice vode tepomiješati to s mlijekom i umućenim jajima. Pomiješati suhe i mokre sastojke u homogenusmjesu, izliti u namašćeni pekač i peći 20 minuta na 200°C.


strana 9 od 29

http://www.gazdarica.com/stranice/kuharica/recepti/Slatki-stevia-kruh

Slatki stevia kruhSastojci

brašno - 16dkg 0,5 dl tekućeg zaslađivača grožđice - 10dkg jaja - 4 komada orah - 5dkg

Tekući zaslađivač napravite prema receptu. Ako već nemate otprije pripremljen tekućizaslađivač, trebate ga pripremiti dan ranije od kada pripremate slatki kruh.

Miksati 4 bjelanjka, dodati stevia prah, zatim jedan po jedan žumanjak. Na kraju umiješatibrašno, sitno narezane orahe, grožđice i ostalo sušeno voće koje imate. Umjesto oraha možetekoristiti bademe ili lješnjake. Možete staviti malo narezane narančine korice, sušene mareliceili slično sušeno voće. Pecite u četvrtastom dubokom kalupu za kruh. Uvijek u kalup stavimmasni papir i tako kruh uvijek s lakoćom izvadim iz kalupa.


strana 10 od 29

http://www.gazdarica.com/stranice/kuharica/recepti/Fantastcan-kompot

Fantastičan kompotSastojci

jabuke šljive Nekoliko listića stevije

Još nije prava sezona kompota, ali su nezrele jabuke već popadale sa stabla. Popadale su onejabuke u koje se uvukao crv. Naravno, da je šteta i to baciti. Ubrala sam još nekoliko takođernezrelih šljiva. Čisto da bude lijepa boja kompota. Taman je kraj sedmog mjeseca i sve tovoće taman što nije počelo polako zrijati. I ovako nedozrelo se može upotrijebiti za kompot.Ovo je trebalo biti divno osvježenje za prije spavanja.

Sve sam bacila u vruću vodu. Međutim, ovaj put nisam stavljala goleme količine šećera kojeinače idu u kompot. Bacila sam 7 - 8 listića stevije. Ove godine imam lijepi nasad te biljke.

Sve se zajedno kuhalo na blagoj vatri dok jabuke nisu omekšale.

Kompot je bio izuzetan! Dok ga pijete osjećate da su svi njegovi sastojci savršeni. Okus jeslatkast, blag mirisan. Ne moram naglašavati kako je ovaj napitak ljekovit. U sezoni voća, naovaj način iskoristite voće koje bi inače bacili i obavezno zasadite steviju. Par listića i svebude slatko, i to slatko na jedan poseban, prirodan način.


strana 11 od 29

http://stevia-zdravlje.com/biljka-stevija


STEVIJA (Stevia rebaudiana BERTONI) je višegodišnji zeljasti grm iz porodice glavočika(Asteraceae), koji može narasti i do 1 m u visinu. Listovi stevije su dugi oko 5 cm, a širokioko 2 cm. U listovima stevije nalazi se osam različitih glikozida, a najznačajniji su: steviozid,rebaudiozid C i dulkozid, koji se ovisno o načinu uzgoja i sorti nalaze u lišću u različitimpostocima i o tome ovisi koliko će biti “slatki”. Svježe lišće stevije ima ugodan slatki okuszbog glikozida steviozida, od kojih je najznačajniji steviozid, čiji je ekstrakt 200 do 300 putaslađi od šećera, dok je osušeno lišće stevije 30-40 puta slađe. Istraživanja su pokazala da tijelone probavljuje te slatke glikozide i oni se ne pretvaraju u glukozu, te je zato njezin GI = 0.Najvažniji nutrienti su K, Ca, Cr, Fe, Mg, proteini, beta karoteni, polifenoli, tanini i jako punohlapivih ulja.

Biljka Stevija

Stevia Rebaudiana biljka je iz porodice Compositae. Podrijetlom je iz Paragvaja gdje se višeod 1500 godina koristi kao zaslađivač gorkih ljekovitih pripravaka, čajeva (mate čaj!) i ostalihnapitaka. Krajem 19. stoljeća steviju je »otkrio« talijanski botaničar Bertoni i tako omogućionjezin uzgoj i u drugim krajevima svijeta. U obliku praška dobivenog sušenjem lišća ilivodenog ekstrakta stevija je vrlo slatkog okusa. Prirodni sastojci stevije glikozidi (steviozidi irebaudiozidi A i C) čine je i do 300 puta slađom od običnog šećera. Stoga su je Guarani(južnoamerički domoroci) nazivali »list slatkog meda«.


strana 12 od 29

Stevija je prirodni zaslađivač, za razliku od šećera neizaziva karijes niti nepoželjnu toleranciju na okus, sprečava nastajanje zubnog plaka, nemakalorija, nema štetnih nuspojava poput umjetnih zaslađivača i otporna je na visoketemperature (pogodna i za pripravu kolača!). Uzgoj stevije i priprava zaslađivača jednostavnisu i jeftini postupci. Stevija je grmolika biljka koja se sadi u proljeće, a u kasnu jesen, prijecvatnje, beru se listovi i suše na suncu nekoliko dana. Zbog svojih svojstava stevija je dobarizbor za dijabetičare, za ljude s povišenim tlakom ili prekomjernom težinom i za sve one kojiizbjegavaju rafinirani šećer u prehrani. Stevija snižava razinu šećera u krvi, ne utječe nainzulin (važno za dijabetičare!), snižava i visoki krvni pritisak, smanjuje osjećaj gladi,poboljšava probavu... (vidi knjigu Douglasa Kinghorna »Stevia: Genus Stevia«,Taylor&Francis, London, 2002). Konačno, najnovija istraživanja pokazuju da preparati stevijesudjeluju i u sprečavanju nastanka raka (Pure Appl. Chem. 2002, 74, 1309).

Zanimljivo je da standardi znanstvenih provjerastevije nisu, na isti način, primijenjeni pri kontroli umjetnih zaslađivača. Naprotiv,istraživanja tih kemikalija »kontaminirana« su kontroverzama i ignoriranjem znanstvenihrezultata. Profesor Olney sa Washingtonskog sveučilišta u St. Louisu tvrdi da umjetnizaslađivač aspartam sudjeluje u razvoju raka mozga kod djece (J. Neuropathol. Exp. Neurol.1996, 55, 1115), dok profesor Gurney iz istoga grada tvrdi da ne postoje statistički pokazateljipovećanja učestalosti raka mozga (J. Natl. Cancer Inst. 1997, 89, 1072). Američki Centar zakontrolu bolesti posjeduje provjerene izvještaje o 92 nuspojave koje izaziva aspartam - odglavobolja i mučnina do depresije i sljepoće. Još je više znanstvenih radova koji upućuju na


strana 13 od 29

moguće patološke efekte aspartama. Među najnovijim radovima objavljena je i japanskastudija o njegovoj citotoksičnosti (J. Pharmacol. Sci. 2003, 91, 83). Pokazano je da produktirazgradnje aspartama (metanol, formaldehid) uzrokuju smrt stanica (timocita). Sve to, izgleda,nije dovoljno da se razmotri zabrana upotrebe aspartama u prehrambene svrhe. Ostali umjetnizaslađivači (saharin i ciklamati) izazivaju rak kod eksperimentalnih životinja, no ipak senalaze na slobodnom tržištu. Zabrana upotrebe stevije kao zaslađivača nije ukinuta.

Stevija - izazov i za Hrvatsku

U Hrvatskoj se proizvodi stevije (vodena otopina, uvoz iz Italije) ne mogu naći u ljekarnama,već jedino u specijaliziranim biljnim drogerijama. Obilježeni su kao dijetetski pripravci, što»u prijevodu« znači da se zakonski ne mogu koristiti kao zaslađivači. Rezultati anketeprovedene u hrvatskim ljekarnama pokazali su da gotovo nijedna magistra farmacije nikadanije čula za steviju!

U Japanu, naprotiv, proizvodi stevije čine oko 50 posto tržišta zaslađivačima. Nakon skandalas umjetnim zaslađivačima, saharinom i ciklamatima, Japanska je vlada 70-ih godina prošlogstoljeća poduprla uvoz i uzgoj stevije kao sigurnije alternative sintetskim zaslađivačima. Tovrijedi i za Koreju, Kinu, Brazil, Argentinu i Paragvaj. U Australiji i Kanadi stevija seeksperimentalno uvodi kao novi usjev. Profesor Jungbluth sa Sveučilišta u Hohenheimuprocjenjuje vrijednost polja zasijanog stevijom i do 50 tisuća eura po hektaru. U Europi segodišnje troši oko 10 tisuća tona sintetskih zaslađivača upitne vrijednosti. Jungbluth smatra dase potreba za tim kemikalijama može zamijeniti sadnjom 26 tisuća hektara prirodnog sladilastevije. Stevija je prilagodljiva na različite klimatske uvjete, a naši krajevi posebno pogodujusadnji te biljke. Nažalost, nije poznato je li ijedan hektar naše zemlje zasijan sjemenomstevije! Uočeno je da nasadi stevije odbijaju kukce nametnike, posebno skakavce (u Kanadisu otkrili da i jeleni izbjegavaju nasade stevije!), pa je ta biljka vrlo korisna za one koji suskloni organskoj, ekološkoj poljoprivredi. Uzgoj stevije pravi je izazov za poljoprivrednike,jer o načinu sadnje i obrade ovisi slatkoća njezinih listova. Iako je službeno zabranjena kao»zaslađivač«, stevija nije »zabranjeno voće«. Može se saditi, prodavati (kao dijetetskipripravak) te kupovati i konzumirati (kao sladilo).


strana 14 od 29

http://stevia-zdravlje.com/

BILJKA STEVIJA - UPOTREBA I UZGOJ

Listići stevije rebaudiane bertoni, kao i iz njih izolirani stevioglikozidi pokazuju očiteprednosti u usporedbi s ostalim sladilima.Stevia / stevioglikozidi su potpuno prirodni produkti.Ne sadrže nikakve kalorije.Listovi se mogu direktno upotrijebiti.Zahvaljujući vrlo jakoj slatkoći, potrebna je mala količina stevije.Biljka nije toksična.Lišće ili stevioglikozidi se lako kuhaju.Podnosi zagrijavanje iznad 200° C.Ne prouzrokuje fermentaciju.Pojačivač okusa je.Klinički je testirana.Idealna je za djecu, jer ne izaziva ovisnost.Preporuča se dijabetičarima, regulira šećer u krvi, utječe na djelovanje gušterače.Pomaže kod probave.Dobra je protiv karijesa i drugih oblika bolesti zubi i desni.Pomaže kod oboljenja, koja su posljedica zaraze KandidomPomaže kod dijeta za mršavljenje i različitih ovisnosti.Slatkoća listova je 15-30 puta veća u usporedbi s bijelim šećerom.Čak i u Japanu, gdje je 1969. godine upotreba umjetnih zaslađivača bila zabranjena, tjograničena, zbog zdravstvenih rizika, upotreba stevije kao sladila zauzima 40% tržišta.

Tamo je možemo naći u gotovim jelima, morskim plodovima, slasticama, žvakama, soja sosu,napitcima itd.

Kuhanje sa stevijom

Stevija se može koristiti pri izradi raznovrsnih kolača na način da se prethodno pripremljenzeleni prah stevije u tekućem obliku (način pripreme zelenog praha stevije) stavlja kaopripravak i koristi kao zaslađivač umjesto šećera.

Neki od izdvojenih linkova sa receptima kuhanja sa stevijom:

Stevija – idealna za mršavljenje (coolinarika.com)

Biskvit s rogačem i stevijom (coolinarika.com)

Odobrena stevija (gastro.hr)


strana 14 od 29





Kuhanje sa stevijom







strana 14 od 29





Kuhanje sa stevijom







strana 15 od 29

Slasni recepti za zdrave kolače (zdravizivot.com.hr)

Priručnik dijetalne prehrane (oblizeki.com)

STEVIJA ZELENI PRAH - Sigurnost proizvoda

-------------------Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), najutjecajnije svjetsko zdravstveno tijelo, donjelaje rezoluciju u kojoj odobrava upotrebu stevije kao potpuno sigurne za ljudsku konzumaciju.Američka agencija za hranu i lijekove (US FDA) odobrila je zaslađivač na bazi stevije kaosiguran aditiv hrani. Važno je napomenuti da se stevija u sirovom obliku koristi u JužnojAmerici više od 2000 godina i služila im je za zaslađivanje čajeva i napitaka. U Japanu, Kini iKorei u obliku zaslađivača koristi se već preko 20 godina, i za svo to vrijeme korištenja nisuzabilježene negativne popratne pojave. Brojne znanstvene studije potvrđuju sigurnostupotrebe ove biljke, većina tih studija dostupna je i na internetu.

"...Europska komisija odobrila je uporabu tradicionalnog južnoameričkog zaslađivača stevijeu hrani i pićima u Europskoj uniji. Europska komisija odobrila je korištenje tog prirodnogzaslađivača u prehrambenoj industriji od 2. prosinca po preporuci Europske agencije zasigurnost hrane (EFSA). Stevia rebaudiana u raširenoj je uporabi u Aziji i Južnoj Americi jersu njezini ekstrakti slađi od šećera, a cijenjena je i zbog svoje ljekovitosti. Stevia bi takomogla zamijeniti aspartam ili druge zaslađivače u hrani ili pićima bez šećera..."

izvor: hrt.hr 15.studeni 2011.

PRIMJENA STEVIJEPrema svjetskim istraživanjima stevija ima širok spektar primjene i može se koristiti u:• juhama, umacima, raznim predjelima• salatama, jelima od sira, tjesteninama...• konzerviranju povrća i voća umjesto šećera (jer ne fermentira)• proizvodnji sladoleda, keksa i kolača jer ostaje stabilna i na 200 ºC• posušeno lišće stevije se može koristiti kao zaslađivač i dodatak u različitim mješavinamačajeva, kave, mlijeka, kakaoa, voćnih sokova i u ostalim pićima

• osušeno lišće stevije kao dodatak hrani poboljšava probavu i ima važnu ulogu u odvijanjuostalih procesa u ljudskom organizmu• redovitim korištenjem stevije pospješuje se aktivacija enzima u cijelom organizmu,smanjuje se razina "lošeg" kolesterola (LDL-a) i nivo glukoze u krvi• stevija je bez kalorija, glikemijski indeks (GI) = 0• odlična je za dijabetičare jer redovito uzimanje stevije stimulira rad gušterače (stvara seviše insulina)• učestalim korištenjem stevije smanjuje se visoki krvni tlak, pospješuje se prokrvljenost(mikro-cirkulacija krvi) u cijelom tijelu• poboljšava funkciju miokarda• stevija ima antiseptičko, antialergijsko i antimikrobno djelovanje (zbog anti-mikrobnogdjelovanja stevija se koristi kao dodatak pastama za zube, a proizvode se i gume za žvakanje)• jača regeneracijske procesu u organizmu• neutralizira toksine i pospješuje njihovo izlučivanje iz organizma (uključujući iradionukleide)• usklađuje rad endokrinih žlijezda


strana 16 od 29

• stimulira digestivne i urinarne procese u organizmu• ekstrakt stevije povoljno djeluje na mnoge bolesti kože (kupke za "čišćenje" kože)• korištenjem stevije reducira se ovisnost o alkoholu i pušenju, itd.

http://liderpress.hr/lider-trend/136321/

Slatka pobjeda stevije

Lider, 11. rujna 2011.17:58

Sve popularnija ljekovita biljka noćna je mora za industriju zaslađivača i šećera. Stevija jeprodukt prirode i kao takva ne može se patentirati te na tome ubirati ekstraprofit. Ipak, svijetje obožava.

Piše Mladen Volarić

Primjenom direktive 2004/24/EC početkom svibnja ljekovito bilje i tradicionalni biljnilijekovi, žele li s takvom deklaracijom opstati na tržištu, moraju na skupa testiranja kao i onisofisticirani, ali i ekstraprofitni proizvodi farmaceutske industrije. Dosad u velikom dijelusvijeta zabranjena i progonjena, jedna biljka izlazi iz ilegale i potrošačkom društvu otkrivasve vrijednosti. Riječ je o steviji koju je u Paragvaju 1899. godine otkrio švicarski istraživačMoises Santiago Bertoni i klasificirajući je prema binarnoj nomenklaturi nazvao Steviarebaudiana (Bertoni). Iako su pripadnici plemena Guarani tradicionalno upotrebljavali ka'ahe'e kao ljekovitu biljku, stevija je tek nakon Bertonijeva otkrića krenula u suvremenucivilizaciju. Nažalost, za razliku od Azije koja ju je objeručke prihvatila, Zapad je gotovo dodanašnjih dana područje embarga za tu biljku. Stručnjake je fascinirala neobična slatkoćasvježih listova koji su osušeni i samljeveni u prah 30 do 40 puta slađi od šećera. Francuski sukemičari početkom 30-ih godina izolirali nekoliko glikozida, među kojima su steviozid irebaudiozid A, A, glavne supstancije koje ekstrahirane imaju čak 300 do 400 puta slađiučinak od šećera.

Protiv ovisnostiKao posebnost te biljke, dr. sc. Bruno Novak ističe njezinu ulogu u reduciranju ovisnosti oalkoholu i pušenju. Naime, pušači u početnoj fazi odvikavanja izostanak pušenja nastoje


strana 17 od 29

kompenzirati čestom konzumacijom bilo čega slatkoga. Umjesto toga, preporučuje se pijenjeukusnog čaja od zelenog stevijina praha koji stvara efekte sitosti od slatke hrane. Zato sekonzumacija tijekom dana, a posebice prije jela, preporučuje kao dijetalna metoda kojom seoslabljuje osjećaj gladi i istodobno čisti organizam.

Međutim, kako je brzo moćna industrija šećera i kasnije za zdravlje još opasnija industrijaumjetnih zaslađivača saharina, aspartama, ciklamata i sličnih spojeva prepoznala u stevijiveliku, gotovo revolucionarnu opasnost za utjecaj i profit, društvenim i financijskim utjecajemuspjela je tu biljku proglasiti štetnom i protjerati je u ilegalu. Za razliku od SAD-a i mnogihzemalja pod njihovim utjecajem, stevija je u Hrvatsku donesena još 1920. godine. Premariječima dr. sc. Brune Novaka, zamjenika predstojnika Zavoda za povrćarstvo naAgronomskom fakultetu u Zagrebu, stevija se od 1920. godine kao biljna vrsta nalazi na listidopuštenih kultiviranih biljnih vrsta, čime je Hrvatska u prednosti u odnosu na mnoge zemljeu kojima još nije dopušten ni njezin uzgoj. Nažalost, Hrvatska nije iskoristila tu prednost iakosu opsežna istraživanja, koja unatrag sedam godina na Zavodu za povrćarstvo Agronomskogfakulteta provodi profesor Bruno Novak, pokazala velik potencijal uzgoja stevije u Hrvatskoj,čak i u kontinentalnim klimatskim uvjetima uz poštovanje njenih specifičnosti i osjetljivostina niske temperature.

- Unatoč golemim naporima svjetske industrije šećera i umjetnih zaslađivača da steviju ocrne,sva nezavisna istraživanja pokazala su upravo suprotno. Ne samo da je stevija benigna biljkanego njezina brojna ljekovita svojstva imaju znatno važniju ulogu od pukog zaslađivanja. No,dodatni je problem način puštanja stevije i njenih pripravaka na tržište: ako bi se ona službenodeklarirala kao dodatak prehrani, mora se poštovati Zakon o hrani koji je vrlo principijelan itočno određuje što se smije, a što ne smije upotrebljavati - objašnjava dr. sc. Novak i dodajekako to nema izravne veze s uzgojem stevije, ali ima s primjenom i odgovarajućimdeklariranjem. Samo ako Zavod za javno zdravstvo izda potreban certifikat, taj pripravak natržište.

Bijela ubija bijelog ubojicuNakon godina žestoke borbe protiv stevije, čini se da se industrija zaslađivača prilagođavanovonastaloj situaciji po pravilu ljutih rivala ‘ako ga ne možeš pobijediti, pridruži mu se’. Natržište je lansirala niz zaslađivača od ‘bijele’ stevije u obliku kapljica ili tableta. Prije nego štoju je EFSA službeno odobrila, u Francuskoj se proizvedena Fanta zaslađuje stevijom, a uŠvicarskoj razne vrste sokova. U ostalim državama proizvođači i trgovci moraju raznimlukavstvima zaobići apsurdnost propisa kako bi steviju sa svim njenim ljekovitim svojstvimaponudili kupcima. Zeleni stevijin prah također je dostupan na tržištu, ali s obzirom naapsurdnost novih propisa, mora se paziti kako se deklarira, odnosno da se ne ističe njezinaljekovitost. Naravno, na pomolu je novi biznis u svjetskim razmjerima, a uspije li stevijaizbaciti iz upotrebe opasne umjetne zaslađivače, kao i šećer, bit će to više nego slatkapobjeda. Izgleda da je ‘bijeli ubojica’, kako medicinari zovu šećer, dobio napokon svogubojicu, u obliku bijele stevije.

Upravo zbog velike borbe na razini Europske unije da se konačno otvore vrata tržišta steviji,čime se bavi i Europska agencija za sigurnost hrane EFSA (European Food Safety Authority),i u Hrvatskoj je 2010. godine bila vrlo aktivna komisija stručnjaka iz Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Hrvatske agencije za hranu izOsijeka, Instituta Ruđera Boškovića i Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo.

Kao što je godinama kočila uporabu i štitila šećerno-zaslađivačku industriju, FDA je


strana 18 od 29

kapitulacijom potkraj 2008. godine odobrila uporabu stevije kao prirodnog zaslađivača, ali nei kao dodatka hrani. Službeno, odobrenje je provedeno izdavanjem statusa tzv. GRAS-zaslađivača, (Generally Recognized As Safe - općenito prepoznatljiv kao neškodljiv) nakončega su je u proizvodnju počeli uvoditi svjetski divovi poput Coca-Cole, Pepsi Co., teproizvođač sastojaka za prehrambenu industriju Cargill Inc. i Merisant Co. Ovaj posljednjičak je izlaz iz financijskih teškoća potražio lansiranjem novog zaslađivača brenda PureViautemeljenog na steviji. Cargillov je odgovor lansiranje brenda Stevia Truvia u suradnji sCoca-Colom.

- Stevija je ipak probila barijeru i u ovom trenutku gotovo da ju je EFSA i priznala kaododatak prehrani. No, moraju se razlučiti dvije stvari, dva glavna pojavna oblika stevije natržištu: bijela i zelena. Bijeli prah stevije mješavina je ekstrakata dvaju glikozida-steviozida irebaudiozida A. Taj prah služi isključivo kao kvalitetan i nekaloričan zaslađivač, ali bezljekovitih svojstava. Zeleni prah dobiven je mljevenjem suhog lišća stevije. Osim spomenutihglavnih glikozida sadrži ostale glikozide, ali i niz vrlo ljekovitih tvari pa se možeupotrebljavati na mnogo načina - kaže prof. Novak.Na kraju razmatranja svih aspekata, i hrvatska komisija se zaključku priklonila kriterijima ipravilima koje je odobrila EFSA. To znači da se smije rabiti samo onaj oblik stevije koji imaminimalno 95% čistoće, što znači da 95 posto sastojaka moraju činiti steviozid i rebaudiozid.Tako se ponajprije nastoje zaštititi potrošači od neželjenih primjesa koje se mogu pronaći ustevijinu prahu uvezenom iz Kine. Odobrenjem uporabe ekstrakata donesena je i generalnapreporuka o doziranju, ovisno o tome je li riječ o bijeloj ili zelenoj steviji. Za bijeli stevijinkoncentrirani zaslađivač preporučen dnevni unos jest do 5 mg po kilogramu tjelesne težine, aza zeleni prah dnevna je doza i do tri grama.

- Budući da dopušten uzgoj stevije u Hrvatskoj, u zaključku naše komisije stoji da se njenolišće može upotrebljavati kao dodatak prehrani, ali samo u smjesi s ostalim biljkama s listePravilnika o hrani. Zatim je riječ o deklariranju: ako se napiše da je to čaj od stevije i mente,nema nikakvih problema. A da na deklaraciji zelene stevije piše samo stevija za zaslađivanje,to bi bio problem i to je formalnost koja nema veze s logikom. Zato se i u EU tome domišljajuna različite načine: u Njemačkoj, gdje je stevija pod posebnom paskom, na tržištu sepojavljuje u bočicama s deklaracijom da je riječ o kozmetičkom pripravku. Nema problemaako taj sadržaj skuhate kao čaj ili njime zasladite napitak - kaže Novak.U takvoj zakonskoj prereguliranosti dolazi se zapravo do novog apsurda. Odjednom sedopušta uporaba stevijinih ekstrakata propisane koncentracije kao zaslađivača, ali se gura izpodručja ljekovitog bilja, čak i prije posljednjeg propisa o obveznom testiranju ljekovitogbilja radi stavljanja u promet s takvom deklaracijom.

Unatoč donesenom zaključku koji je usklađen sa stajalištima EFSA-e, uporaba stevije uHrvatskoj još nije i službeno regulirana. Novak smatra da je kriva neusklađenost izmeđuHrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva poljoprivrede koje nije bilo upućeno usve aspekte. Naravno, nije isključeno ni lobiranje domaćih šećerana i trgovaca umjetnimsladilima čije bi pozicije, uspije li se stevija proširiti, mogle biti izložene velikom izazovu.Na pitanje ima li uopće mogućnosti dodjele poticaja za uzgoj stevije u Hrvatskoj, Novak kažeda se sad, kad su objelodanjena mnoge spoznaje o njezinoj o vrijednosti, u Ministarstvupoljoprivrede mogu čuti i takva razmišljanja. To bi se moglo provesti kroz sustav registriranihobiteljskih poljoprivrednih gospodarstava orijentiranih na komercijalni uzgoj stevije. Nečekajući pasivne mjerodavne institucije, prof. Novak je istodobno s vlastitim istraživanjimauzgoja inicirao stvaranje malih plantaža stevije u suradnji s OPG-ima.


strana 19 od 29

http://www.ordinacija.hr/zdravlje/ohr-savjetnik/stevija-prirodni-zasladivac-bez-stetnih-nuspojava/

Gledam svaki dan što ljudima radi pušenje, visoki tlak, kolesterol, pretjerana tjelesna težina,stres, nasljedni faktori i sve ostalo. Većinom su moji pacijenti u nekoj ili više tih rizičnihskupina. I kada maknete onaj manji dio zdravih i onaj još manji s nasljednim bolestima, ostajevam zaključak: neki ljudi sami sebe pojedu, popiju i popuše. Strašno.

I to u ovo doba interneta, kada do svih informacija možete doći jednim klikom na kompjuteru.No, očito je kako veliku većinu zdravstvenih tegoba uzrokuje ono što svakodnevnojedemo, pijemo i udišemo.

Kad sam ja bila mlada, a to nije bilo baš tako davno, moja baka a kasnije i mama kolače supekle na Božić i na Uskrs. Tortu za rođendan. Poneki štrudl za nedjeljni ručak i krafne zaFašnik. I bilo nam je super. Izlazak u grad i kolač u slastičarni bio je praznik. Ne zato jernismo imali. Takve su nam bile navike.

Moji sinovi jeli bi slatko stalno. Iza svakog obroka i između obroka, od kojih su neki slatki.Palačinke ili kruh s čokoladnim namazom za doručak. Ili keksi s mlijekom za večeru. I takogodinama. Korištenje ''light'' napitaka i umjetnih zaslađivača samo je alternativni unossmeća u organizam.

Danas gazim po šećeru i umjetnim zaslađivačima. Svesam ih bacila u smeće i koristim samo steviju!

Evo malo teksta sa weba. Samo ubacite "stevia" ili "stevija" u tražilicu:Stevia Rebaudiana biljka je iz porodice Compositae. Podrijetlom je iz Paragvaja gdje se višeod 1500 godina koristi kao zaslađivač gorkih ljekovitih pripravaka, čajeva (mate čaj!) i ostalihnapitaka. Krajem 19. stoljeća steviju je "otkrio" talijanski botaničar Bertoni i tako omogućionjezin uzgoj i u drugim krajevima svijeta. U obliku praška dobivenog sušenjem lišća ilivodenog ekstrakta stevija je vrlo slatkog okusa. Prirodni sastojci stevije glikozidi (steviozidii rebaudiozidi A i C) čine je i do 300 puta slađom od običnog šećera.


strana 20 od 29

Stevija je prirodni zaslađivač i, za razliku od šećera, ne izaziva karijes niti nepoželjnutoleranciju na okus, sprječava nastajanje zubnog plaka, nema kalorija, nema štetnih nuspojavapoput umjetnih zaslađivača i otporna je na visoke temperature (pogodna i za pripravukolača!).

Uzgoj stevije i priprava zaslađivača jednostavni su i jeftini postupci. Stevija je grmolikabiljka koja se sadi u proljeće, a u kasnu jesen, prije cvatnje, beru se listovi i suše na suncunekoliko dana. Zbog svojih svojstava stevija je dobar izbor za dijabetičare, za ljude spovišenim tlakom ili prekomjernom težinom i za sve one koji izbjegavaju rafinirani šećeru prehrani.

Stevija snižava razinu šećera u krvi, ne utječe na inzulin (važno za dijabetičare!), snižava ivisoki krvni tlak, smanjuje osjećaj gladi, poboljšava probavu... (vidi knjigu DouglasaKinghorna "Stevia: Genus Stevia", Taylor&Francis, London, 2002). Konačno, najnovijaistraživanja pokazuju da preparati stevije sudjeluju i u sprječavanju nastanka raka (PureAppl. Chem. 2002, 74, 1309).

Osamdesetih godina prošlog stoljeća američki FDA zabranio je upotrebu stevije kaozaslađivača bez nekog znanstvenog razloga ali pod jakim utjecajem lobija proizvođača šećerai umjetnih zaslađivača. Ta zabrana, paradoksalno, traje i danas.

A u prosjeku, svaki Amerikanac troši 65kilograma šećera godišnje. Prosječni Europljanin (a to smo i mi) upola manje. U prosjeku,svatko od nas, vreću od 30 kila šećera godišnje.

Jezivu statistiku o povećanju pretilosti i dijabetesa u Americi, a i u nas možete saznati i sami.

U Hrvatskoj se do nedavno, proizvodi stevije (vodena otopina, uvoz iz Italije) nisu mogu naćiu ljekarnama, već jedino u specijaliziranim biljnim drogerijama. Obilježeni su kao dijetetskipripravci, što "u prijevodu" znači da se zakonski ne mogu koristiti kao zaslađivači. Rezultatiankete provedene u hrvatskim ljekarnama pokazali su da gotovo nijedna magistra farmacijenikada nije čula za steviju!Statistiku za liječnike ne znam.

U Japanu, naprotiv, proizvodi stevije čine oko 50 posto tržišta zaslađivačima. Nakon skandalas umjetnim zaslađivačima, saharinom i ciklamatima, Japanska je vlada 70-ih godina prošlogstoljeća poduprla uvoz i uzgoj stevie kao sigurnije alternative sintetskim zaslađivačima. Tovrijedi i za Koreju, Kinu, Brazil, Argentinu i Paragvaj. U Australiji i Kanadi stevija se


strana 21 od 29

eksperimentalno uvodi kao novi usjev. Profesor Jungbluth sa Sveučilišta u Hohenheimuprocjenjuje vrijednost polja zasijanog stevijom i do 50 tisuća eura po hektaru.

U Europi se godišnje troši oko 10 tisuća tona sintetskih zaslađivača upitne vrijednosti.Jungbluth smatra da se potreba za tim kemikalijama može zamijeniti sadnjom 26 tisućahektara prirodnog sladila stevije. Stevija je prilagodljiva na različite klimatske uvjete, a našikrajevi posebno pogoduju sadnji te biljke.

Uočeno je da nasadi stevije odbijaju kukcenametnike, posebno skakavce (u Kanadi su otkrili da i jeleni izbjegavaju nasade stevije!), paje ta biljka vrlo korisna za one koji su skloni organskoj, ekološkoj poljoprivredi. Uzgoj stevijepravi je izazov za poljoprivrednike, jer o načinu sadnje i obrade ovisi slatkoća njezinihlistova. Iako je službeno zabranjena kao "zaslađivač", stevija nije "zabranjeno voće". Može sesaditi, prodavati (kao dijetetski pripravak) te kupovati i konzumirati (kao sladilo).

Kupila sam kutijicu stevije u prahu težine 38 grama za 146 kuna. Hopsa! Skupi sport.No, to je bilo prije skoro dvije godine. Svakodnevno koristimo prah, tablete i kapi za kavu,čaj, limunadu, kakao, kreme raznorazne i trošimo otprilike jednu kutijicu na 7 mjeseci.Čarolija.Tablete i tekućine umjetnih zaslađivača pobacali smo u smeće (šećer ionako ne trošimo većgodinama).

Eh, sad, ono što je nezgodno, neke vrste kolača nije moguće napraviti bez šećera. Pa se sadučimo raditi slatke stvari sa stevijom, a ovih dana ću se dočepati i recepata za kolače.No, umjereno i kontrolirano uzimanje šećera tu i tamo, neće nam naškoditi.


strana 22 od 29

Svakako, pažljivo tretirajte smeđi šećer. Iakonavodno zdraviji, ima jednaki glikemički indeks kao i bijeli šećer a često to i je obojeni bijelišećer.Ako možete, nabavite smeđi šećer od šećerne trske. Možete ga samljeti u mlincu za kavu ikoristiti umjesto šećera u prahu za kolače.

Vjerujem u svijetlu budućnost stevije nasuprot šećeru i umjetnim zaslađivačima, no budimorealni. Šećer je tek jedna od namirnica sa visokim glikemičkim indeksom koje trebamosagledati kao štetne za naše zdravlje.

Stevija postaje vrlo popularna u Hrvatskoj, mnogi je već uzgajaju profesionalno a još višeonako za sebe, kod kuće. Moja kolegica iz Varaždina uzgaja steviju u vrtu, bere i suši listiće izatim ih samelje u mužaru dok ne dobije sitni prah koji koristi kao zaslađivač.

Za više informacija o uzgajanju i korištenju stevije obratite se na:Doc. dr. sc. Bruno Novak, Zavod za povrćarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u ZagrebuKontakt: 01/2393-810

Razni proizvodi od stevije mogu se lako pronaći na internetu, biljke za kućni uzgoj u biljnimljekarnama, a cijena je iz dana u dan sve povoljnija.

Autorica teksta:

Dr. Mima Georgievaspecijalist internistkardiolog


strana 23 od 29

http://www.naturalnews.com/026519_blood_sugar.html#ixzz1djDJWSUK

These Top Seven Herbs Promote HealthyBlood Sugar and Support DiabetesTuesday, June 30, 2009 by: Elizabeth Walling

Learn more: http://www.naturalnews.com/026519_blood_sugar.html#ixzz2Qp3H4cvO

(NaturalNews) Finding ways to naturally manage blood sugar and diabetes has become increasinglyimportant as we become more aware of the adverse effects of prescription medications. Lifestylechanges are a crucial step in managing blood sugar levels, but at the same time, it can be difficult tomaintain lifestyle habits like eating right and exercising when the blood sugar roller coaster has youunder its thumb.

Natural herbs can offer a solution to fluctuating blood sugar levels that can help you regain thecontrol you need to make permanent lifestyle changes and enjoy a better quality of living. Here areseven of the top herbs recommended for blood sugar management:

Cinnamon bark. Studies show that less than half a teaspoon of cinnamon each day can help lowerblood glucose levels in people with type II diabetes. These benefits seem to only apply to Cassiacinnamon (also known as Chinese cinnamon), which is the form you commonly find on the spice rack.Just a teaspoon of cinnamon is packed with antioxidants and phenols, which fight disease and theinflammation associated with high blood sugar levels. To enjoy this spice's health benefits, you cansimply add a dash of cinnamon to your morning oatmeal, or you can take a cinnamon barksupplement if you prefer.

Glucomannan. Although it's recently received a lot of press as a weight loss supplement,glucomannan is packed with fiber that can help keep blood sugar levels under control.

Gymnema sylvestre. The traditional name of this herb means "destroyer of sugar." Gymnemasylvestre was commonly used in ancient ayurvedic medicine as a treatment for diabetes. A studypublished in Ethnopharmacology in 1990 showed a daily dose of 400 milligrams was effective inlowering blood glucose levels in diabetics over the long term. Some participants were even able tostop using their prescription medications after taking gymnema sylvestre.

Fenugreek. This herb is a popular traditional remedy for high blood sugar, and there have been anumber of clinical trials which showed that fenugreek could improve both blood sugar levels andcholesterol profiles.

Prickly Pear Cactus. Clinical evidence shows prickly pear cactus may lower blood glucose levels indiabetics by up to 46 percent. Broiled stems of the nopal variety seem to produce the best results.This variety was also shown to be effective for lowering LDL (bad) cholesterol levels, while preservingHDL (good) cholesterol levels.

Stevia. Finally sweeping the nation, the herbal sweetener stevia is more than just a replacement forsugar. Research has shown that stevia can also reduce blood glucose levels in those with type IIdiabetes. So replacing sugar with stevia in your morning coffee or tea can have a doubly positiveeffect.

Turmeric. A traditional Indian culinary spice, turmeric may have a positive effect on blood sugar andcholesterol levels.


strana 24 od 29

If you have been medically diagnosed with blood sugar issues or diabetes, then be sure to discuss anyherbal supplements you're taking with your physician. This is especially important if you are alreadyon insulin or other medications.

For More Information:

http://www.aaimedicine.com/jaaim/sep06/Blood_Sugar.pdf

http://the.honoluluadvertiser.com/article/2001/Aug/26/oh/oh08a.html

http://www.ajc.com/gatech/content/health/stories/2008/08/18/Healthy_E...

http://timesofindia.indiatimes.com/Health/Heres_how_to_combat_high_bl...

About the authorElizabeth Walling is a freelance writer specializing in health and family nutrition. She is a strongbeliever in natural living as a way to improve health and prevent modern disease. She enjoys thinkingoutside of the box and challenging common myths about health and wellness. You can visit her blogto learn more:www.livingthenourishedlife.com/2009/10/welcome.html

Learn more: http://www.naturalnews.com/026519_blood_sugar.html#ixzz2Qp3LTrLA


strana 25 od 29

http://www.coolinarika.com/magazin/clanak/stevija-idealna-za-mrsavljenje/

Stevija je novije sladilo biljnog podrijetla dobiveno ekstrakcijom iz listova i plodovakrizantema Stevia rebaudiana koja je zapravo srodnik kamilice. Listovi su 35 do 45 puta slađiod šećera pa se i koriste za zaslađivanje čaja. A kada se ekstrahira i pretvori u prah koji je postrukturi steviol glikozid, slađi je 200 do 300 puta od šećera. Ima lagani okus na sladić(Liquiritiae radix) što bi svakako trebalo zadovoljiti djecu, ali daleko je važnije da nemaenergetske vrijednosti i da ne pobuđuje lučenje inzulina zbog čega bi se idealno mogaouklopiti u sve redukcijske dijete. Ne može biti podloga za rast bakterija i prema tome neizaziva karijes u djece.

List biljke stevija korišten je stotinama godina kao sladno sredstvo kod indijanskih plemenaGuarani u Paragvaju.Budući da su druga umjetna sladila zabranjena u Japanu, stevija jeveoma omiljena, a Japanci su i najveći uzgajivači te biljne vrste na svijetu. Sladilo je izgledaneškodljivo i do sada još nije došlo pod udar ekoloških pokreta. Zanimljivo je da su stevija isteviozidi bili zabranjeni u SAD-u jer su smatrani "adulterantom" tj. svaki proizvod zaslađenstevijom smatra se falsificiranim! Stevija je bila zabranjena i na području EU, ali po svemusudeći situacija se brzo mijenja. Krajem 2008. Uprava za hranu i lijekove SAD-a (FDA)odobrila je njegovu uporabu u svojstvu aditiva sa statusom GRAS (generalno prepoznatljivakao neškodljiva) što je bio dovoljan znak da i Europa popusti.

Stevija dolazi u više raznih oblika, kao zeleni prah, smeđi tekući ekstrakt s jakim mirisom nasladić i kao bijeli prah. Komercijalno se najčešće koristi kao bijeli prah. Zbog visoke slatkoćenajmanja mrvica je ljudima preslatka pa se preporučuju razne varijante razrjeđivanjamiješanjem s inertnim materijalima kao što je dekstrinmaltoza, osobito u tekućem obliku kadase dozira brojem kapi. Stupanj slatkoće najbolje ilustrira sljedeća usporedba - jedna čajnažličica tekućeg ekstrakta jednaka je po snazi - šalici šećera! Stevija je gotovo idealna zaosvježavajuće napitke bez šećera i zasigurno će tamo naći svoje mjesto. Pod komercijalnimnazivom "rebiana" i "purre via" koristi se u poznatim markama osvježavajućih napitaka izSAD-a i Kanade, a često se koristi i u kombinaciji s izomaltozom.


strana 26 od 29

Ono što će svakako obradovati dijabetičare, ali i druge dijetalce, stevija ima dokazanomedicinsko djelovanje, ne podiže razinu glukoze u krvi i pojačava njezinu podnošljivost. Akose u malim količinama dodaje svinjama u tovu, udvostručuje se količina kalcija u mesu pa bise moglo govoriti i o sredstvu protiv osteoporoze.

List biljke stevija korišten je stotinama godina kao sladno sredstvo kod indijanskih plemenaGuarani u Paragvaju jer šećera uopće nije bilo. Međutim, ono što je važno jest da su urođeniciovu biljku koristili kao ljekovito sredstvo najčešće uz poznati mate čaj. Zanimljivo je daslatkoća uopće ne dolazi od ugljikohidrata, već od kemijskog spoja steviozida koji spada uglikozide. Tko god nije podnosio šećer i druga umjetna sladna sredstva, koristio je steviju.

Kao što je mnoge izume iznjedrio rat, tako je bilo i sa stevijom. Naime, Engleska je zavrijeme 2. svjetskog rata patila od nestašice šećera što znači da nije bilo ni kolača, nibombona, zapravo nije bilo nikakvih slatkiša. Istraživanje je počelo u Royal BotanicalGardens u mjestu Kew, ali zbog ratnih prilika sve je odgođeno za kasnije. I tada istraživanjestevije preuzimaju Japanci (također zbog oskudice šećera) i uspješno završavaju komercijalnuprodukciju biljke i ekstrakciju sladila. Posao je završen '50-ih godina, a '70-ih godina stevijapostaje glavno umjetno sladilo u Japanu. Sada Japan drži oko 50% svjetske produkcije stevije.

Utvrđeno je da stevija snižava povišeni krvni tlak, pomaže dijabetičarima pa čak pozitivnodjeluje kod vrlo neugodne kandidoze koja je često posljedica dugotrajne terapijeantibioticima. No ono što je naknadnim istraživanjem utvrđeno jest sposobnost stabiliziranjarazine šećera u krvi pa se koristi kod osoba koje padaju u hipoglikemične krize. Stevija neizaziva karijes u djece što je problem kod drugih vrsta sladnih sredstava. To znači da usporavai sprječava razvitak mikroflore kvarenja u usnoj šupljini na desnima i zubima. Ipak najvažnijaodlika tog sladila jeste da sladi sve čemu se doda, a da nema kalorija, što ga svrstava u odličnasredstva kod mršavljenja. Nadalje, utvrđeno je da stevija ima vrlo povoljno djelovanje nakožu jer je omekšava i čini glatkom zbog čega se koristi za pripremu maski za lice, osobitoprotiv mladenačkih akni. Ako se doda u sapun i druga kozmetička sredstva, ima vrlo povoljnodjelovanje na dermatitis, ekcem, seboreju, crvene mrlje itd.

Zbog svih navedenih svojstava sa stevijom se ne može mjeriti ni jedno drugo umjetno sladilo.

http://www.zdrav-zivot.com.hr/index.php?cat=stevija___ljekovita_kraljica_slatkoce

Naslovnica » Broj 88/2010. - Kako se hrane naše stanice » Stevija - ljekovita kraljica slatkoće »

Stevija - ljekovita kraljica slatkoćePiše: Tajana Varićak, aromaterapeutkinja

U novije se vrijeme često spominje i istražuje stevija, biljka iznimne slatkoće čiji ekstrakt izlišća uspješno zamjenjuje klasičnu upotrebu šećera saharoze iz šećerne trske. Za razliku odsaharoze, ekstrakt stevije ne samo da nije štetan za zdravlje već je i ljekovit. Ta bi biljkamogla postati spasonosna za oboljele od dijabetesa tipa 2 jer se bez straha može upotrebljavatikao sladilo s obzirom na to da ne povisuje razinu šećera u krvi i potiče izlučivanje inzulina.Osim toga, stevija djeluje protiv drugih čestih bolesti današnjice: povišenoga krvnog tlaka,osteoporoze, pretilosti, infekcije gljivicom Candidom albicans i povišene razine kolesterola u


strana 27 od 29

krvi. Stevija povoljno djeluje i na probavu, sprečava nastanak karijesa, pomaže kod alergijana hranu, primjenjuje se u terapiji kožnih bolesti te općenito za ljepotu i zdravlje kože, potičezacjeljivanje rana, detoksicira organizam i jača imunitet. U znanstvenoj literaturi spominje sečak i njezino djelovanje protiv raka jer je bogata antioksidansima.Stevija (lat. Stevia rebaudiana) je višegodišnja grmolika biljka iz porodice glavočika(Asteraceae). Može narasti do visine jednog metra, uspijeva čak i u siromašnim tlima, donosibogat prinos nekoliko puta godišnje, a odnedavno se uzgaja u Hrvatskoj. Stabljika nosinasuprotno raspoređene listove dugačke oko pet centimetara i široke oko dva centimetra, a zauzgoj biljke potrebno je puno svjetla i vlage. Ima li premalo svjetla, biljka cvate bijelimcvjetovima i razvija sjemenke crne boje koje imaju vrlo slabu klijavost. Cvatnju biljke jepoželjno spriječiti, osim za dobivanje sjemenki, jer početkom cvatnje slatkoća biljke naglopada. Najslađi su najveći, stariji listovi, koji se ubiru čak od tri do četiri puta na godinu,tijekom najviše tri godine.Unutar roda stevija poznato je oko 150 vrsta, sve su više ili manje slatkog okusa, a Steviarebaudiana je najslađa od svih. Njezina slatkoća je zaista zapanjujuća jer je od 200 do 400puta slađa od šećera saharoze. Slikovitije prikazano, samo jedna čajna žličica tekućegekstrakta jednaka je po slatkoći šalici šećera!Stevija je podrijetlom iz Paragvaja, gdje su je Guarana Indijanci zbog iznimne slatkoćenazvali "medeni list", na paragvajskom jeziku Ka'a He'e. Oni su je stoljećima upotrebljavalikao zaslađivač i ljekovito sredstvo za brže zacjeljivanje rana, liječenje šećerne bolesti,povišenoga krvnog tlaka i prekomjerne tjelesne težine. Slatke navike domorodaca otkrivenesu dolaskom španjolskih osvajača na američko tlo u 16. stoljeću. Oni su prenijeli biljku uEuropu gdje se počela upotrebljavati kao sladilo za čaj. Upotreba biljke pala je u zaborav,slučajno ili ne, nakon pojave šećera iz šećerne trske i repe u 18. stoljeću. U 19. stoljećušvicarski botaničar Moises Santiago Bertoni opisao je biljku Steviu rebaudianu te je onasvrstana u sve botaničke priručnike i enciklopedije. Svoje ime dobila je po dr. OvidijuRebaudiju koji je prije Bertonija proučavao tu biljku.Upotreba stevije u prehrani ponovno je doživjela procvat tijekom Drugoga svjetskog rata,kada su je zbog nestašice šećera saharoze počeli istraživati i upotrebljavati u Engleskoj.Istraživanje je počelo u Royal Botanical Gardens u mjestu Kew, no zbog ratnih je neprilikaodgođeno. Srećom, istraživanje su, također zbog nestašice šećera, preuzeli Japanci koji supedesetih godina prošlog stoljeća usavršili komercijalnu proizvodnju biljke i ekstrakcijusladila. Sedamdesetih godina stevija u Japanu postaje najvažnije sladilo, a Japanu danaspripada 50 posto svjetske proizvodnje. Ta nas činjenica ne treba iznenaditi jer je stevija biljkakoja daje visoki prinos pa je i financijski isplativa, štetnici je rijetko napadaju, povoljnodjeluje na zdravlje i jedino je sladilo koje nema dokazano nikakvo štetno djelovanje. Uz to,kao sladilo, iznimno je stabilna i na visokim temperaturama, čak i onima višima od 200°C pase, umjesto saharoze, može stavljati u kolače, džemove, kompote i ostale slatke proizvode. Zarazliku od šećera saharoze stevija ne fermentira pa se time osigurava dulji rok trajanjaproizvoda.Stevija je vrlo popularna u Brazilu gdje se umjesto sladila s aspartamom nalazi nastolovima kafića i restorana.Zanimljivo je da slatkoća te biljke ne potječe od ugljikohidrata, kako je to kod saharoze.Naime, stevija u svojim listovima sadrži osam glikozida, od kojih su dva zaslužna za njezinuiznimnu slatkoću: steviozid i rebaudiozid (tzv. REBA). Steviozid je 250 puta slađi odsaharoze iz šećerne repe, a rebaudozid je od saharoze slađi čak 480 puta. Količinarebaudozida je 4,5 puta manja od količine steviozida, a zanimljivo je da rebaudozid, iako jegotovo dvostruko slađi od steviozida, nakon pet sekundi otapanja daje gorak okus.Osim slatkih glukozida, stevija u svojim listovima sadrži vitamine A i C, željezo, kalcij, natrij,kalij, magnezij, fosfor, cink i flavonoid rutin. Neke od tih tvari su snažni antioksidansi pa jestevija kao zaslađivač danas prvi izbor.


strana 28 od 29

Kako je već spomenuto, stevija bi najvažniju primjenu mogla imati u prevenciji i liječenjudijabetesa.Znanstvenici odsjeka za endokrinologiju i metabolizam Sveučilišne bolnice u Kopenhagenuproučavali su hipoglikemijski učinak steviozida. Otkrili su da steviozid djeluje izravno na betastanice gušterače što pojačava izlučivanje inzulina.Od 2000. godine stevija se kao pomoćno sredstvo upotrebljava pri regulaciji krvnog tlaka.Njezin antihipertenzijski učinak potvrđen je studijom objavljenom u časopisu British Journalof Pharmacology. Tijekom tri mjeseca ispitanicima je stevija davana tri puta dnevno, u doziod 20 grama na dan. Zbog širenja krvnih žila došlo je do snizivanja i sistoličkog i dijasto-ličkog tlaka.Stevija posjeduje antimikrobna svojstva, djeluje protiv mnogih bakterija, posebno onih kojeuzrokuju karijes, a u studiji iz 2001. godine opisano je njezino djelovanje protiv rotavirusa,najčešćih uzročnika proljeva kod djece. Zbog tih je svojstava stevija izvrsno i sigurno sladiloza djecu, a osim u hranu može se dodavati u paste za zube, čijom redovitom upotrebomznatno opada broj kariogenih bakterija u ustima, smanjuje se stvaranje zubnog plaka inastanak karijesa.Zapanjujuće je koliko je stevija korisna za mršavljenje. Osim što se ne razgrađuje i skladištiu organizmu kao pričuvni izvor energije, stevija zadovoljava potrebu za slatkim. No tu nijekraj: istraživanja su pokazala da slatki glikozidi utječu na osovinu hipotalamus - želudac, štoblokira osjećaj gladi na samom početku - u središnjem živčanom sustavu. Taj se učinakpostiže uzimanjem 15 kapi ekstrakta 20 minuta prije jela.Ne smije se zaboraviti niti utjecaj biljke na zdravlje kože, našeg najvećeg organa. Stevija jedanas prisutna u mnogim pripravcima poput krema i maski za lice, a može se upotrebljavati iu kupkama. Kožu omekšava, pomlađuje, izglađuje bore, potiče zacjeljivanje, a djelotvorna je iprotiv akni, seboreje i dermatitisa.Ekstrakt i prah te slatke biljke služi i za zaslađivanje ljekovitih biljnih pripravaka, koji sukatkad neugodnog i gorkog okusa. Združena na taj način s drugim ljekovitim biljem, stevijase može upotrebljavati i u fitoterapiji.Osim povoljnog utjecaja na zdravlje ljudi, stevija je korisna i za biljke i životinje. Uspješnose primjenjuje u obrani protiv kukaca (posebno skakavaca) koji uništavaju biljne nasade pa seupotrebljava u biodinamičkom uzgoju biljaka, osobito u Kini. Po repelentnom djelovanjuučinkovitija je čak i od ekstrakta koprive. U Kanadi je primijećeno da jeleni izbjegavajunasade stevije, a svinje koje se njome tove imaju dvostruko veću količinu kalcija u mesu, štobi moglo značiti da je stevija učinkovito sredstvo protiv osteoporoze.Stevija je 1922. godine u Hrvatskoj priznata kao ljekovita biljka. Ipak, do njezina uzgoja uHrvatskoj trebalo je proći više od 80 godina. Godine 2006. na Zavodu za povrćarstvoAgronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu razvio se pilotprojekt o mogućnostima uzgojate biljke u Hrvatskoj. Zahvaljujući tom projektu, slaba klijavost biljke od tri do četiri postopovećana je na čak od 70 do 80 posto. S obzirom na to da stevija može uspijevati ukontinentalnom, a posebno mediteranskom dijelu Hrvatske, ovaj projekt može znatnopridonijeti hrvatskom gospodarstvu.Ubiranje listova počinje kada biljka naraste do visine od pet centimetara. Nakon berbe lišće sesuši na suncu ili u sušilima s toplim zrakom, a zatim se melje u fini prah. Jedan hektar biljkedaje od 1500 do 2000 kilograma suhog lišća od čega se može dobiti 100 do 200 kilogramaekstrakta.Stevija je danas na tržištu dostupna u obliku sušenog lista, bijelog i zelenog ekstrakta uprahu te tekućine. Tekućina se dobiva otapanjem praha u vodi. Potreban je oprez jer se natržištu mogu naći ekstrakti i tekućine koji u sebi sadrže neke moguće štetne tvari. Zaslađivačsa stevijom možete načiniti i sami: lišće stevije osušite i sameljite u mlincu za kavu. Dviječajne žličice lišća u prahu stavite u 2 decilitra kipuće vode i ostavite da ključa 5 do 10 minuta.


strana 29 od 29

Procijedite kroz filtar za kavu ili čaj i dobili ste zaslađivač zelene boje koji je potrebno držatiu hladnjaku, a zbog iznimne slatkoće dozira se u kapima. Želite li dobiti prozirni zaslađivač,pomiješajte istu količinu lišća u prahu i mlake vode te ostavite da ostroji 24 sata. Procijedite ičuvajte u hladnjaku. S vremenom i ta tekućina poprima zelenkastu nijansu.Pomalo iznenađuje da je zbog sumnje na moguću štetnost biljke za zdravlje, koja nikada nijepotvrđena ozbiljnijim znanstvenim istraživanjima, Uprava za hranu i lijekove SAD-a (FDA)zabranila upotrebu biljke kao sladila 1980. godine. Stevija je zatim zabranjena u mnogimdrugim zemljama svijeta. Godine 1995. FDA dopušta njezinu upotrebu samo kao preventivuza dentalnu higijenu djece. Ipak, do danas je provedeno više od 200 znanstvenih istraživanja oprimjeni ove biljke te se pokazalo da je potpuno sigurna; nema niti teratogeno (opasno poplod), niti otrovno, niti karcinogeno djelovanje. Doduše, uz prekomjerno uzimanje biljkevezane su određene nuspojave poput mučnine, vrtoglavice, glavobolje, povraćanja i mišićneslabosti, što može vrijediti za svaku tvar koja se uzme u prevelikim količinama. Nakon 28godina FDA je konačno promijenila stajalište pa je stevija 2008. godine odobrena kao sigurandodatak prehrani. Iako još uvijek nije odobrena kao sladilo te se može kupiti samo uljekarnama kao dodatak prehrani, tu korisnu biljku vjerojatno čeka puno svjetlija budućnost.

Documents

Stevia