Strategija razvoja Općine Lanišće · područja, cijeli prostor Ćićarije obiluje izvorištima pitke vode, a specifični mikroklimatski uvjeti naglašavaju kvalitet zraka. Netaknute

Listopad 2018.

Strategija razvoja Općine Lanišće

od 2017. do 2020.

Strategija razvoja Općine Lanišće od 2017. do 2020.

Stranica 2 od 93

Ovaj dokument pripremljen je temeljem ugovora o

uslugama između izvođača, tvrtke Moneo Savjetovanje

d.o.o. Zagreb i naručitelja, Općine Lanišće. Dokument je

pripremljen za naručitelja i u skladu s Odlukom

općinskog Vijeća, u svrhu realizacije razvojnih ciljeva.

Svi podaci navedeni u ovom dokumentu za koje nije

eksplicitno naveden izvor, potječu od naručitelja i

njegovih partnera. Izrađivači dokumenta ne mogu

garantirati za točnost podataka preuzetih iz sekundarnih

izvora i/ili predlagatelja projekta niti preuzeti odgovornost

za posljedice korištenja ovog dokumenta od treće

strane, ili u drugu svrhu, te za eventualne greške ili

nedorečenosti koje proizlaze iz pogrešnih podataka koji

su im dostavljeni.

impressum

Naručitelj

Općina Lanišće

Načelnica Roberta Medica

MONEO savjetovanje d.o.o.

mr.sc. Mirta Vukelić

mr.sc. Kristian Korunić

mag.iur. Martina Antolović Ujčić

Općina Lanišće

.

Izrada dokumenta


Stranica 3 od 93

SADRŽAJ

POPIS TABLICA .................................................................................................................................5

POPIS SLIKA I DIJAGRAMA ..............................................................................................................6

POPIS KRATICA ................................................................................................................................7

SAŽETAK ...........................................................................................................................................8

1. UVOD ........................................................................................................................................ 11

1.1. Svrha i predmet strategije razvoja ...................................................................................... 11

1.2. Strateška usklađenost dokumenta ..................................................................................... 11

Metodologija .............................................................................................................................. 12

Logička osnova ......................................................................................................................... 12

Radna metodologija ................................................................................................................... 13

2. OPĆENITO O OPĆINI LANIŠĆE ............................................................................................... 15

2.1. Ustroj Općine ..................................................................................................................... 15

2.2. Razvojni trendovi ............................................................................................................... 16

2.3 Razvojne perspektive i strateška polazišta .............................................................................. 18

3. SOCIO-EKONOMSKI PROFIL OPĆINE .................................................................................... 21

3.1. Prostor............................................................................................................................... 21

3.1.1 Opće prostorne značajke .................................................................................................. 21

3.1.2 Demografska slika ............................................................................................................ 22

3.1.3. Prirodna obilježja ............................................................................................................. 24

3.1.4 Kulturno-povijesna i graditeljska baština ............................................................................ 26

3.1.5 Infrastruktura .................................................................................................................... 29

3.2. Gospodarstvo .................................................................................................................... 34

Slika gospodarstva .................................................................................................................... 34

Poljoprivreda ............................................................................................................................. 37

Proizvodne i uslužne djelatnosti ................................................................................................. 38

Turizam ..................................................................................................................................... 38

3.3. Društvo .............................................................................................................................. 41

Obrazovanje .............................................................................................................................. 41

Građanske inicijative i kultura .................................................................................................... 41

Zdravstvo i socijalna skrb ........................................................................................................... 42

4. ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI ...................................................................................... 44

4.1. Opći trendovi ..................................................................................................................... 44

Europska unija i svijet ................................................................................................................ 44

Republika Hrvatska i Istra .......................................................................................................... 45

4.2. SWOT analiza ................................................................................................................... 47

4.3. Analiza izvora financiranja ................................................................................................. 49


Stranica 4 od 93

Općinski proračun ...................................................................................................................... 49

Ostali izvori financiranja ............................................................................................................. 53

4.4. Postojeće razvojne inicijative i razvojni scenariji ................................................................. 53

5. STRATEGIJA ............................................................................................................................ 55

5.1. Vizija razvoja ..................................................................................................................... 55

5.2. Opći ciljevi i prioriteti .......................................................................................................... 55

5.3. Mjere i projekti ................................................................................................................... 57

6. PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA ....................................................................................... 63

6.1. Mehanizmi provedbe ......................................................................................................... 63

Aktivnosti provedbe ................................................................................................................... 63

Uloge i odgovornosti .................................................................................................................. 63

Dinamika ................................................................................................................................... 65

Izvori financiranja ....................................................................................................................... 65

6.2. Monitoring i evaluacija ....................................................................................................... 66

Struktura praćenja i ocjene ........................................................................................................ 66

Pokazatelji ................................................................................................................................. 67

7. PRILOZI .................................................................................................................................... 71

7.1. Prilog 1. Baza projekata 2017.-2023. ................................................................................. 71

7.2. Prilog 2. Pregled ciljeva i mjera Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020, Operativnog

programa Konkurentnost i kohezija i Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali ................ 80

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.- 2020. ....................................................... 80

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. -2020. ......................................................... 83

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali ......................................................................... 90


Stranica 5 od 93

POPIS TABLICA

Usporedni podaci o broju stanovnika, promjenama između popisa 2011. i 2001. godine te starosnoj

dobi na različitim administrativnim razinama ...................................................................................... 23

Stanovništvo po naseljima općine Lanišće......................................................................................... 23

Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za općinu Lanišće i susjedne općine, IŽ i RH ................ 35

Stanovništvo Općine prema glavnim izvorima sredstava za život (Popis 2011.) ................................. 37

Usporedni prikaz prioritetnih ciljeva glavnih strateških dokumenata ................................................... 45

SWOT analiza općine Lanišće .......................................................................................................... 47

Izvršenje Proračuna Općine Lanišće 2014. – 2017. ........................................................................... 49

Struktura prihoda Općine Lanišće za 2016. i 2017. godinu ................................................................ 51

Struktura rashoda Općine Lanišće za 2016. i 2017. godinu ............................................................... 52

Opći ciljevi Strategije razvoja Općine Lanišće .................................................................................... 56

Popis mjera i projekata ...................................................................................................................... 57

Provedba Strategije – aktivnosti, funkcije i dionici .............................................................................. 64

Kategorije praćenja i procjene s obzirom na vrijeme, kriterij i svrhu .................................................... 66

Nacrt instrumenata praćenja i procjene ............................................................................................. 66

Vrste pokazatelja uspjeha s obzirom na nivoe ciljeva ........................................................................ 67

Pokazatelji rezultata i outputa po prioritetima za opći cilj GOSPODARSTVO ..................................... 68

Pokazatelji uspjeha općeg cilja KVALITETA I STANDARD ŽIVOTA................................................... 69

Pokazatelji uspjeha općeg cilja DEMOGRAFSKA POLITIKA ............................................................. 69

Pokazatelji uspjeha općeg cilja EKOLOGIJA I KULTURA .................................................................. 70

Sistematiziran, sveobuhvatan pregled projekata i mjera .................................................................... 71

Projekti općine prioritizirani po zrelosti ............................................................................................... 78


Stranica 6 od 93

POPIS SLIKA I DIJAGRAMA

Nivoi ciljeva ....................................................................................................................................... 13

Organizacijska struktura Općine Lanišće ........................................................................................... 15

Otvaranje pučke škole u selu Brgudac, 1896. godine ........................................................................ 17

Položaj Istarske županije i Općine Lanišće u RH ............................................................................... 22

Izvorište Korita .................................................................................................................................. 25

Plakat za manifestaciju „Zarozgajmo na Ćićariji“ ................................................................................ 29

Pretovarna stanica „Griža“ ................................................................................................................ 34

Rekreacijski turizam na području Općine Lanišće .............................................................................. 40

Klub žena Ćićarije/ Udruga „Jažulice“ ................................................................................................ 41

Prioriteti općih ciljeva ........................................................................................................................ 56


Stranica 7 od 93

POPIS KRATICA

BDP Bruto domaći proizvod

CBA Cost benefit analysis (analiza troškova i koristi)

DZS Državni zavod za statistiku

ENU Energetska učinkovitost

EU Europska unija

IŽ Istarska županija

JLS Jedinica lokalne samouprave

JPP Javno privatno partnerstvo

JU, JP Javna ustanova, javno poduzeće

KBC Kliničko bolnički centar

LAG Lokalna akcijska grupa

MINGO Ministarstvo gospodarstva

MSP Mala i srednja poduzeća

NN Narodne novine

NVO Nevladine organizacije

OIE Obnovljivi izvori energije

OPG Obiteljsko poljoprivrednog gospodarstvo

OPKK Operativni program konkurentnost i kohezija

OPULJP Operativni program učinkoviti ljudski resursi

PPI Poduzetničke potporne institucije

PRR Program ruralnog razvoja

RH Republika Hrvatska

TDU Tijela državne uprave

TK Telekomunikacije

TZ Turistička zajednica

ŽCGO Županijski centar za gospodarenje otpadom


Stranica 8 od 93

SAŽETAK

Općina Lanišće je jedinica lokalne samouprave Istarske županije koja u svom sastavu ima 14 naselja, i

to: Lanišće, Podgaće, Prapoće, Klenovšćak, Kropinjak, Slum, Trstenik, Rašpor, Račja Vas, Dane,

Vodice, Jelovice, Brest i Brgudac. Općina Lanišće ustrojena je krajem 1992. godine temeljem Zakona o

područjima Županija, gradova i općina u RH. (NN, br. 90/1992 od 30.12.1992. godine) te kao takva

djeluje od 1993. godine.

Općina Lanišće se nalazi na krajnjem sjeveroistoku Istarskog poluotoka. Prostire se u brdsko –

planinskom području Ćićarije, od planine Žbevnice do Oštrog vrha na površini od 144 km² te prema

posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine broji svega 329 stanovnika. Prostor Ćićarije na

sjeverozapadu prelazi u područje Krasa (Slovenija), a na sjeveroistoku obuhvaća planinski lanac s više

vrhova koji prelaze visinu od 1000 m. Na jugoistoku Ćićarija se veže na planinu Učka, dok jugozapadnu

granicu čini greben koji je od srednjoistarske zone viši od 200 do 400 metara. Područje Općine na

sjevernom djelu graniči sa Republikom Slovenijom, na jugu s gradom Buzetom i općinom Lupoglav, a

na istoku s Primorsko-goranskom županijom, a glavni prometni pravac koji ju veže s ostatkom Hrvatske

je županijska cesta koja se preko Lupoglava veže na Istarski ipsilon.

Geomorfološki navedeno područje spada u tzv. „Bijelu Istru“. Prostorni plan Istarske županije

karakterizira ovaj dio kao područje s velikim brojem naselja i izdvojenih dijelova naselja uglavnom niskog

vitaliteta i niskim stupnjem integriranosti prostora, slabim prometnim vezama s ostatkom Županije,

izuzetno lošim demografskim obilježjima, prostorno neuravnoteženim gospodarskim obilježjima te s jako

izraženom osjetljivošću okoliša. Element ugroze okoliša, ali i prepreka demografskoj i gospodarskoj

revitalizaciji općine Lanišće jest i nedovoljno razvijena vodovodna i kanalizacijska mreža, kao i slaba

pokrivenost mobilnom informatičko-komunikacijskom infrastrukturom. Ograničavajući faktor u planiranju

i provedbi javnih i privatnih razvojnih inicijativa su i lokalno-specifični nerješeni imovinsko pravni odnosi

u smislu vlasništva i načina upravljanja nad nekadašnjim komunelama, oko čega se vodi i dugogodišnji

pravni spor s Republikom Hrvatskom. Konačno, s aspekta javne politike ograničenje razvoja predstavlja

i slaba financijska snaga JLS. Naime, godišnji proračun Općine dosiže tek nešto više od milijun i petsto

tisuća kuna, što istu svrstava na dno ljestvice istarskih jedinica lokalne samouprave po proračunskim

prihodima.

Kao ekološki izrazito sačuvano područje, općina Lanišće poznata je po krškom reljefu sa nizom

geomorfoloških pojava i brojnim endemskim staništima i vrstama. Krajnji jugoistočni dio Općine je i

zaštićeno područje Parka prirode Učka, čak 110 km2 je obuhvaćeno ekološkom mrežom Natura 2000,

a sveukupno zaštićena prirodna područja čine čak 82,5% površine Općine. Za razliku od većine kraških

područja, cijeli prostor Ćićarije obiluje izvorištima pitke vode, a specifični mikroklimatski uvjeti

naglašavaju kvalitet zraka. Netaknute prirodne ljepote, bioraznolikost, očuvani okoliš te bogata i

nedovoljno valorizirana povijesno-kulturna baština adekvatnim mjerama potencijalna su okosnica

razvoja turističkih i njima vezanih djelatnosti na ovom slabo naseljenom području koji pretežito živi od

primarne poljoprivredne proizvodnje.

Pod uvjetom rješavanja razvojnih ograničenja, naročito onih koji se tiču stvaranja preduvjeta za privatnu

inicijativu (komunalna infrastruktura) i uzimajući u obzir resursnu osnovu, Prostorni plan uređenja

Općine i ova Startegija razvoja vide buduće razvojne značajke Općine Lanišće temeljene na

prirodnim resursima i njihovoj revalorizaciji u smjeru razvoja atraktivne turističke ponude


Stranica 9 od 93

(aktivni i zdravstveni turizam), proizvodnje zdrave hrane, lovstva, stočarstva (posebno ovčarstva

i kozarstva) i određene proizvodnje eksploatacijom drvne mase, kamena i prirodne vode1.

Temeljem socio-ekonomske analize Općine, strateškog planiranja i konzultacije s građanima,

dugoročna vizija budućnosti Lanišća je:

Generalno razvojno usmjerenje i vizija razvoja proizašli iz analiza, konzultacija i strateškog planiranja

osnova su za praktičnu provedbu ove Strategije. Uzimajući dodatno u obzir svrhu i predmet Strategije,

kao i trenutne kapacitete Općine, definirana su slijedeća strateška polazišta za aktivnosti i mjere

predviđene ovim dokumentom:

Razvojni napori moraju se usmjeriti na zadovoljenje potreba lokalnog stanovništva i podizanje

standarda kvalitete života kao preduvjeta za društvenu revitalizaciju, uzevši u obzir projekcije

koje govore da se broj stanovnika Općine neće značajnije mijenjati u narednom 10-godišnjem

periodu

Koncentracija na korištenje, unaprijeđenje i (re)aktivaciju postojećih prostornih struktura naselja

Gospodarski razvoj temeljen na prirodnim resursima s koncentracijom na ruralni turizam,

ekološku poljoprivredu odnosno proizvodnja zdrave hrane i eksploataciju drveta, kamena i

vode.

Iznalaženje prikladne kombinacije infrastrukturnih i 'soft' mjera kojima će se ostvariti zacrtani

ciljevi (integrirani prostorni pristup), a posebice uzimajući u obzir institucionalna ograničenja

jedinice lokalne samouprave.

Kako bi se vizija Općine mogla realizirati, definiran je cijeli niz mogućih mjera i projekata, od kojih su

neki pred samom realizacijom, dok su neki još uvijek samo projektne ideje. Pri tome treba imati na umu

iznimno ograničene ljudske i financijske kapacitete općinske uprave usljed čega realizacija Strategije

podrazumjeva oslanjanje na vanjske izvore financiranja (u prvom redu bespovratna sredstva), kao i na

nužnost izgradnje partnerskih i suradničkih mreža u kojima će Općina imati facilitatorsku i/ili

koordinacijsku ulogu. Na slici niže shematski su prikazani ciljevi i prioriteti Startegije razvoja Općine

Lanišće.

1 PPUO Lanišće, prijedlog Prve izmjene, Knjiga 3. Obrazloženje, str. 8-9.

Lanišće,

općina na obroncima Ćićarije, zelena oaza gospodarskog

i socijalnog prosperiteta.


Stranica 10 od 93

GOSPODARSTVO

Omogućiti rast i razvoj privatnog sektora, s

naglaskom na turizam, poljoprivredu i i malo

poduzetništvo, baziranona postojećim očuvanim

prirodnim resursima.

P1 Razvoj poljoprivrede,

šumarstva i proizvodnje zdrave

hrane

P2 Održivi razvoj turizma i pratećih

djelatnosti

P3 Potpora obrtništvu, maloj proizvodnji i

djelatnostima visoke dodane vrijednosti

KVALITETA I STANDARD ŽIVOTA

Investicijama u komunalnu i društvenu infrastrukturu u cijelini razviti visoki standard života i rada u Lanišću.

P4 Komunalna, prometna i društvena

infrastruktura

P5 Civilni aktivizam, socijalno uključivanje i

funkcionalna javna uprava

DEMOGRAFSKA OBNOVA

Zadržati postojeće stanovništvo i potaknuti

novo naseljavanje/povratak

raseljenog stanovništva.

P6 Pronatalitetnapolitika

P7 Privlačenje novih stanovnika

EKOLOGIJA I KULTURA

Zaštititi prirodne i kulturne resurse i

ekosustave te osigurati njihovo održivo

korištenje.

P8 Ekološke prakse i energetska učinkovitost

P9 Očuvanje prirodnih resursa i

ekosustava

P10 Očuvanje i valorizacija kulturne

baštine


Stranica 11 od 93

1. UVOD

1.1. SVRHA I PREDMET STRATEGIJE RAZVOJA

Strategija razvoja općine (u daljnjem tekstu: Strategija) jest temeljni strateški dokument razvoja lokalne

zajednice, formiran u svrhu planiranja, provedbe, kontrole, ocjene i usmjeravanja ukupnog razvitka

općine ili grada. Služi kao vodič i okvir lokalnoj samoupravi u planiranju i provedbi razvojnih politika, a

potencijalnim investitorima i donatorima daje uvid u smjer razvoja koji lokalna zajednica smatra

poželjnim.

Svrha Strategije je dakle, da strukturira strateško razvojno razmišljanje, planiranje i djelovanje u

horizontalnom (sektorskom) i vertikalnom (lokalno, regionalno, nacionalno, nadnacionalno) smislu.

Strateško razmišljanje i djelovanje u javnom sektoru je posebno kompleksno i zahtjevno jer uključuje

široku lepezu ciljeva i interesa, a provodi se kroz velik broj instrumenata – zakona, porezne politike,

programa, projekata, usluga i sl. Stoga je izrada i provedba Startegije kompleksan, višeznačan proces

pod utjecajem raznih političkih, ekonomskih i društvenih čimbenika, koji se u konačnici materijalizira u

jednom dokumentu i iz njega proizašlim aktivnostima.

Predmet ovog Plana ukupnog razvoja obuhvaća područje Općine Lanišće, pri čemu je bitno imati na

umu veličinu područja i ekonomsku snagu Općine kao administrativno-upravne jedinice samouprave,

njezin položaj u Istarskoj županiji te karakteristike društvenih, prostornih i gospodarskih pokazatelja.

Dokument «Strategija razvoja Općine Lanišće 2017 - 2020.» sastoji se od osnovne analize stanja,

analize razvojnih mogućnosti, te strategije razvoja – prioriteta, mjera i projekata, kao i zadataka te

njihovog načina provedbe, uključujući mehanizme praćenja i ocjene učinaka.

1.2. STRATEŠKA USKLAĐENOST DOKUMENTA

Izrada Startegije razvoja Općine Lanišće temelji se na Statutu Općine Lanišće i Odluci Općinskog vijeća

donešene 25. srpnja 2017. godine, a dokument je strateški usklađen s Prostornim planom Općine2 i

Prostornim planom Istarske županije3. Polazište za izradu iste nalazimo u Pravilniku o provedbi mjere

07 «Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima» iz Programa ruralnog razvoja Republike

Hrvatske za razdoblje 2014 – 2020. Razrada Strategije slijedi logičku osnovu (vidi poglavlje 1.3.1), kao

i saznanja o raspoloživim i predvidivim izvorima financiranja – vlastita sredstva, domaći i europski

fondovi, u prvom redu mjere Strategije razvoja.

Važnija nadlokalna strateška usmjerenja s kojima je Strategija usklađena su obuhvaćena sljedećim

dokumentima:

EUROPA 2020 – Europska strategija za pametan, uključiv i održiv rast

Program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2014.-2020.

Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. -2020.

Strategija regionalnoga razvoja RH za razdoblje do 2020. godine

Zakon o regionalnom razvoju, (NN br. 147/14, 123/17, 118/18) i Zakon o sustavu strateškog

planiranja i upravljanja razvojem (NN123/17)

Županijska razvojna strategija Istarske županije do 2020. godine

2 Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Lanišće, Službene novine Istarske županije 25/18 od 10.

prosinca 2018. g.

3 http://www.zpuiz.hr/index.php?id=230


Stranica 12 od 93

Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije (2008. - 2013.)

Master plan razvoja turizma Istarske županije 2015.- 2025.)

Istarska kulturna strategija 2014. – 2020.

Županijski Plan za zdravlje i socijalno blagostanje s godišnjim operativnim planovima

aktivnosti

Zeleni Plan Istarske županije, strategija održivog razvoja (prosinac 2014.)

Lokalna razvojna strategija LAG-a Sjeverna Istra (2015. – 2020.)

Načela i odredbe navedenih dokumenata uzeti su u obzir pri analizi i definiranju strategije predstavljene

ovim dokumentom.

METODOLOGIJA

Izrada i provedba svake strategije razvoja iterativan je proces oblikovan od strane raznih i ponekad

kontradiktornih, političkih, ekonomskih i društvenih čimbenika i interesa. Definiranje i prikupljanje

informacija iz raznih izvora radi utvrđivanja činjenica o trenutnom stanju i trendovima te osnovnim

tendencijama među subjektima i stanovništvom zajednice glede za njih važnih komunalnih,

infrastrukturnih i drugih potreba, ključno je za kreiranje relevantne, provedive i održive razvojne putanje

ukorjenjene na izgrađenom konsenzusu i efektivnim partnerskim odnosima.

LOGIČKA OSNOVA

Općenito, strateško planiranje olakšava organizacijama proces usmjeravanja i kontrole vlastitih

aktivnosti i resursa na ciljeve i rezultate koje žele postići. Kao takvo, ono je neodvojivo od pojma

strateškog djelovanja koje podrazumijeva prikladno alociranje resursa na prioritetna područja, praćenje,

kontrolu i kontinuirano usavršavanje. .

Iz tog razloga strategija razvoja mora biti usmjerena i jasna, a planski proces uključuje interaktivnu

analizu više faktora, kao što su:

• Vizija & Vrijednosti: vizija željene budućnosti bazirana na općeprihvaćenim generalnim

principima;

• Dokazna baza & Analiza: razumijevanje trenutne situacije, trendova i realističnih scenarija

razvoja, zajedno s uzrocima i posljedicama, a bazirano na dokaznoj bazi (statistika, ekonomska,

znanstvena i društvena istraživanja i saznanja) te stavljeno u širi kontekst, odnosno uspoređeno

s komparabilnim okruženjem i dobrom praksom;

• Dionici: razumijevanje stavova, problema i perspektiva različitih dionika, te planiranje njihovog

uključenja u planerski proces, a posebice uloge u provedbi strategije;

• Kapaciteti provedbe: analiza i ocjena sustava i instrumenata za provedbu strategije, dostupnih

resursa, a u cilju uklanjanja eventualnih barijera razvoja i uspješne implementacije strategije.

Analizom i interpretacijom ovih faktora dolazimo do razvojne strategije koju tipično formuliramo kao

logički povezane nivoe ciljeva, od kratkoročnih do dugoročnih i vice versa.


Stranica 13 od 93

Slika 1-1 Nivoi ciljeva

DUGOROČNO, STRATEŠKO

KRATKOROČNO, OPERATIVNO

Dobra strategija je iteracija 'od gore prema dolje' i od dolje prema gore' – formulira se (i mijenja)

kombiniranjem viših, dugoročnih ciljeva ('od gore') s konkretnim projektnim idejama koje izrastaju iz

bazičnih potreba ('od dolje'). U konačnici, cilj je napraviti strategiju koja je PRIKLADNA (odgovara na

potrebe), PROVEDIVA (sukladna dostupnim resursima) i PRIHVATLJIVA (ima javnu i političku potporu

koja joj osigurava legitimitet). Na taj se način osigurava konstantna usmjerenost javnih politika na

stvarne potrebe građana i društva u cjelini.

RADNA METODOLOGIJA

Alati korišteni za proces pripreme Strategije razvoja Općine Lanišće su poznate i često primjenjivane

tehnike, poput:

Priprema osnovne analize – pregled i sumiranje dostupnih statističkih i drugih činjeničnih

podataka.

Identifikacija profila općine – tj. interpretacija sirovih podataka i artikuliranje razvojnih

trendova, uzoraka, neujednačenosti i obrazaca razvoja.

SWOT analiza i analiza razvojnih trendova – detekcija ključnih pitanja koja mogu biti

sektorska (npr. poljoprivreda, zdravstvo, obrazovanje i sl.) ili tematska (npr. propadanje

industrije, gubitak vještina i sl.), kao i dosadašnjih obrazaca razvoja i mogućnosti

financiranja.

Razrada potencijalnih strategija u svrhu definiranja razvojnih ciljeva na dugoročnom i

srednjoročnom nivou (vizija razvoja, strateški ciljevi i prioriteti).

Po definiciji ciljeva, strateško-planski proces uključuje praktično promišljanje i detekciju

instrumenata provedbe (programa, projekata i dr. mjera) koje mogu dovesti do željenih

rezultata, kao i mjere za praćenje i ocjenu napretka.

vizija

(gdje

želimo biti?)

ciljevi, prioriteti

mjere,projekti (kako do tamo?)


Stranica 14 od 93

Glavni izvori podataka su javno dostupni dokumenti i informacije sa službenih stranica (DZS,

ministarstva, agencije i ustanove, JL(R)S)), komunikacija i koordinacija između stručnog izrađivača

Strategije i općinske uprave te javno provedena savjetovanja sa stanovništvom Općine.

Iterativni planski proces i primjena ovih tehnika su reflektirani i u strukturi dokumenta koji se sastoji od

četiri cjeline:

Poglavlja 2 i 3 – analiza stanja

Poglavlje 4 – analiza razvojnih mogućnosti

Poglavlje 5 – strategija (vizija, ciljevi, prioriteti i mjere)

Poglavlje 6 – provedba Strategije

Praktično, proces izrade Strategije Općine Lanišće proveden je krajem 2018. – početkom 2019. godine,

a samu pripremu dokumenta preuzeli su stručnjaci tvrtke MONEO savjetovanje d.o.o. U suradnji s

Općinom tijekom listopada i studenog izrađene su prve analize te je provedeno javno savjetovanje sa

zainteresiranim građanima u obliku javne prezentacije održane 21.11.2018. Prvi nacrt Strategije

prezentiran je građanima Lanišća 21.02.2019, nakon čega je otvorena mogućnost dostave direktnih

pisanih primjedbi. Nakon očitovanja Općine, dokument je finaliziran početkom ožujka 2019. godine te

prihvaćen od strane Općinskog vijeća dana 15. travnja 2019. godine.


Stranica 15 od 93

2. OPĆENITO O OPĆINI LANIŠĆE

2.1. USTROJ OPĆINE

Sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi općina je jedinica lokalne samouprave

koja se osniva u pravilu za više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu

cijelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva.

Općina Lanišće je jedinica lokalne samouprave Istarske županije koja u svom sastavu ima 14 naselja, i

to: Lanišće, Podgaće, Prapoće, Klenovšćak, Kropinjak, Slum, Trstenik, Rašpor, Račja Vas, Dane,

Vodice, Jelovice, Brest i Brgudac. Ustrojena je 1993. godine temeljem Zakona o područjima Županija,

gradova i općina u RH.

Općina je pravna osoba koja svoj samoupravni djelokrug određuje statutom kojeg donosi predstavničko

tijelo. U samoupravni djelokrug općine spadaju poslovi od lokalnog značaja kojima se neposredno

ostvaruju potrebe građana, i to osobito poslovi koji se odnose na sljedeća područja:

• uređenje naselja i stanovanje,

• prostorno i urbanističko planiranje,

• komunalne djelatnosti i gospodarstvo,

• briga o djeci i mladima,

• socijalna skrb,

• primarna zdravstvena zaštita,

• predškolski odgoj i osnovno obrazovanje,

• kultura, tjelesna kultura i sport,

• zaštita potrošača,

• zaštita i unapređenje prirodnog okoliša,

• protupožarna i civilna zaštita

• promet na svome području, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Za obavljanje ovih poslova, Općina koristi vlastite prihode kojima u okviru svog samoupravnog

djelokruga slobodno raspolaže, te nastoji sve više iskorištavati ostale vanjske izvore (kao npr. projekti i

programi financirani iz EU) ili zaduživanja.

Iznos godišnjeg proračuna Općine kreće se 1.000.000 do 2.000.000 kn.

Organizacijska struktura Općine Lanišće prikazana je u nastavku.

Slika 2-1 Organizacijska struktura Općine Lanišće

Načelnik

Jedinstveni upravni

odjel

Općinsko vijeće


Stranica 16 od 93

Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana koje donosi akte u okviru djelokruga Općine i obavlja

druge poslove u skladu s zakonom i općinskim statutom. Općinsko vijeće ima predsjednika i dva

potpredsjednika. Broj članova vijeća ovisi o broju stanovnika općine, pa tako općina sa do 500

stanovnika ima 7 predstavnika u predstavničkom tijelu. Mandat članova Općinskog vijeća izabranog na

redovnim izborima traje četiri godine, neobvezan je i neopoziv. Članovi Općinskog vijeća za obavljanje

te dužnosti ne primaju plaću.

Načelnik je nositelj izvršne vlasti Općine i zastupa Općinu te ima jednog zamjenika. Odgovoran je za

ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata

upravnog tijela Općine. Mandat načelnika traje četiri godine.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine Lanišće te obavljanje poslova državne

uprave koji su zakonom prenijeti na Općinu, osnovano je upravno tijelo Općine – Jedinstveni upravni

odjel. Jedinstveni upravni odjel samostalan je u okviru svog djelokruga, a za zakonito, stručno, efikasno

i pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovoran je Općinskom načelniku.

Odjelom upravlja i rukovodi pročelnik kojeg imenuje izvršno tijelo općine, a koji nadzire rad službenika i

namještenika. Sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu Općine, Jedinstveni upravni odjel po

sistematizaciji radnih mjesta predviđa radno mjesto pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela,

administrativnog referenta i referenta za računovodstveno – financijske poslove.

Službenici i namještenici obavljaju svoje zadaće temeljem Godišnjeg plana i programa rada kojeg

predlaže Pročelnik uz prethodnu suglasnost Načelnika, sukladno Zakonu o službenicima i

namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Službenici su osobe koje u upravnim tijelima lokalnih jedinica kao redovno zanimanje obavljaju poslove

iz samoupravnog djelokruga te opće, administrativne, financijsko-planske, materijalno-financijske,

računovodstvene, informatičke i druge stručne poslove.

U Općini Lanišće trenutno je zaposlen 1 službenik na puno radno vrijeme te pročelnica na pola radnog

vremena.

Namještenici su osobe koje u upravnim tijelima lokalnih jedinica obavljaju pomoćno-tehničke i ostale

poslove čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i nesmetanog obavljanja poslova iz djelokruga

upravnih tijela lokalnih jedinica. Trenutno u svojstvu namještenika u Općini nema zaposlenih osoba.

Općine mogu osnivati mjesne odbore kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o

lokalnim poslovima. Općina Lanišće za sada nema osnovanih mjesnih odbora.

2.2. RAZVOJNI TRENDOVI

Prvi zapisi o Lanišću i naseljima koji ga okružuju potječu još iz 14. stoljeća. Prema dostupnim zapisima

ovaj kraj je kao i ostatak istarskog poluotoka kroz stoljeća mijenjao vlastodršce i društveno uređenje.

Područje je u srednjem vijeku pripadalo Akvilejskom patrijarhatu, grofovima Goričkim, a poslije Mletačkoj

Republici pod nazivom Rašporski kapetanat odnosno Rašporska gospoštija. Kroz povijest je navedeni

kapetanat, poput mnogih istarskih mjesta, bio poznat kao istaknuta utvrda i važno strateško uporište

koje je u prošlosti mletačke Istre uvijek imalo značajnu ulogu. Rašpor i istoimeni kapetanat često su

spominjani u mnogobrojnim izvješćima dužnosnika za vladu u Veneciji. Nakon što je stara utvrda 1511.

godine razorena u ratu Cambraiske lige središte kapetana premješteno je u Buzet, ali je titulu zadržalo

i dalje.

Tek po prestanku postojanja Mletačke Republike 1797. godine cijela se Istra sjedinila i pripojila

Habsburškoj Monarhiji. Nakon kratke vladavine Napoleona Istra ponovo pripada Austrijskom Carstvu te


Stranica 17 od 93

se u njoj počinje graditi jedinstveni sustav javne uprave. Uvode se nove poljoprivredne kulture, napose

krumpir i kukuruz, a Istra bilježi velik demografski rast. Od 1816 do 1849. bila je dijelom Kraljevine Ilirije,

administrativne jedinice Austrijskog Carstva, a od 1849. pa do 1918. godine na području Istre

uspostavljena je Markgrofovija Istra koja je zajedno s Kneževskom Grfovijom Goricom i gradiškom i

Slobodnim carskim gradom Trstom činila Austrijsko primorje. U studenom 1918. g. temeljem

Londonskog ugovora pripala je Italiji.

Početkom 20.stoljeća područje Lanišća imalo je više stanovnika od Buzeta. Prema podacima iz Zbornika

Općine Lanišće, 1910. godine je na ovim područjima živjelo čak 4756 stanovnika, koji su se pretežito

bavili primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, točnije stočarstvom i proizvodnjom drvenog ugljena

(krbunice). Žene iz sela su putovale sa naprtnjačama punim ugljena preko Učke u Volosko i Opatiju te

zapadno u Trst prodavati ugljen.

U drugoj polovici 19. stoljeća u Istri jačaju preporodne ideje za razvoj pismenosti i školstva u okviru

borbe za ostvarivanje kulturnih, obrazovnih i ekonomskih prava istarskih Hrvata u Austro-Ugarskoj

Monarhiji, koje su zaživjele 1851, kada je otvorena prva pučka škola u Lanišću, sredstvima samih

župljana, pod vodstvom svestrana svećenika Jakova Marčelj, sudionika Ilirskog pokreta4.

Slika 2-2 Otvaranje pučke škole u selu Brgudac, 1896. godine

U bližoj povijesti reljefno područje Ćićarije pružalo je utočište borcima protiv 25 – godišnjeg fašističkog

režima. Upravo je na ovim prostorima, točnije u selu Brgudac organiziran prvi pokret otpora na istarskom

poluotoku odnosno osnovana je prva oružana formacija na poluotoku Istri, a sve radi početka rušenja

fašizma i sjedinjenja Istre s domovinom Hrvatskom. Iz toga se razloga na cijelom području Ćićarije mogu

vidjeti spomen obilježja palim borcima i domovi koji svjedoče o važnosti pokreta za ovaj kraj te o važnosti

antifašizma za Istru. Ovdje je organizirana prva pučka škola na materinjem jeziku u Istri za vrijeme

talijanske okupacije i to u drugoj polovici 1943. godine, nakon što je započela narodnooslobodilačka

borba. Razdoblje nakon II. svjetskog rata bilo je obilježeno industrijalizacijom, urbanizacijom i

masovnom emigracijom u inozemstvo, što je drastično utjecalo na inače rijetko naseljeno područje

4 Izvor; http://www.matica.hr/vijenac/519/obrazovanjem-protiv-sustavne-represije-22812/


Stranica 18 od 93

Ćićarije i dovelo do zapuštanja i propadanja kuća, obradivih polja i šuma Ćićarije, a isti trend zamjećuje

se i u modernoj Hrvatskoj.

Jedan od bitnijih povijesnih događaja na području Lanišća, vremenski smješten upravo iza II. Svjetskog

rata, 1947. godine je i stradavanje sada blaženog Miroslava Bulešića, Sluge Božjega. U vremenima

kada je komunizam jačao, uključujući njegovu netrpeljivost prema vjernicima i predstavnicima Crkve,

bili su učestali izgredi i napadi na svećenstvo, međutim nastraj na bl. Bulešića netom nakon održavanja

posljednje mise i davanja sakramenta potvrde odjeknuo je u narodu oštrije od drugih, te je sam don

Bulešić odmah među ljudima proglašen mučenikom. Nakon brutalne smrti u župnoj crkvi u Lanišću,

zabranjeno je bilo širenje glasnina o preminulom svećeniku te prisustvovanje na sprovodu. Toliko da

čak njegova najuža rodbina nije u istome sudjelovala. Zahvaljujući dugoj borbi tek 1958. godine posmrtni

ostaci blaženika preseljeni su, na zahtjev obitelji u Savičentu, njegovo rodno mjesto. Župljani župe

Lanišće, zajedno s Lanišćanima iseljenima diljem svijeta su u čast bl. Miroslavu Bulešiću podignuli bistu

2013. godine. Navedeni događaj uz mnogobrojnu sakralnu baštinu ovoga kraja daje temelje za ozbiljniji

i sustavniji pristup razvoju vjerskog turizma na ovome području.

2.3 RAZVOJNE PERSPEKTIVE I STRATEŠKA POLAZIŠTA

Iako je prirodna resursna osnova općine Lanišće izuzetna (bogatstvo pitke vode, mikroklima i kvalitet

zraka, nezagađenost okoliša, bioraznolikost, atraktivnost krajobraza i sl.5), postoji nekoliko lokalno-

specifičnih faktora koji otežavaju kreiranje protuteže trendovima depopulacije i deterioracije ruralnog

prostora, a koji uz rijetke iznimke pogađaju gotovo sve lokalne zajednice u RH. Prema Prostornom planu

uređenja Općine (PPUO), dugogodišnji i još uvijek dominantan čimbenik usporenog razvoja Lanišća jest

prometna izdvojenost popraćena niskom razinom komunalne opremljenosti, što se prvenstveno odnosi

na cestovne pravce i vodno gospodarstvo. Tome valja nadodati da u pogledu infrastrukturne

opremljenosti lokalno stanovništvo ograničavajućim precipira i nedovoljnu pokrivenost mobilnom

informacijsko-komunikacijskom mrežom, iako ista u užem smislu nije primarna komunalna

infrastruktura. Nadalje, čimbenik koji je relevantan za rješavanje problema komunalne infrastrukture te

veće javne i privatne investicija općenito jest i specifična situacija nerješenih imovinsko-pravnih odnosa,

odnosno načina upravljanja i korištenja komunelama (seoskim dobrima), oko čega se vodi dugogodišnji

spor s Republikom Hrvatskom6. Konačno, ograničavajući faktor razvoja predstavlja i slaba ekonomska

snaga kako Općine, tako i njezinog malobrojnog stanovništva.

Pod uvjetom rješavanja navedenih ograničenja, naročito onih koji se tiču stvaranja preduvjeta za

privatnu inicijativu (komunalna infrastruktura) i uzimajući u obzir resursnu osnovu, Prostorni plan

uređenja Općine i ovaj Plan ukupnog razvoja vide buduće razvojne značajke Općine Lanišće

temeljene na prirodnim resursima i njihovoj revalorizaciji u smjeru razvoja atraktivne turističke

ponude (aktivni i zdravstveni turizam), proizvodnje zdrave hrane, lovstva, stočarstva (posebno

ovčarstva i kozarstva) i određene proizvodnje eksploatacijom drvne mase, kamena i prirodne

vode7.

Seoska prostorno gospodarska struktura područja (domaćinstva, okućnice, građevine, tradicija,

zemljište i dijelom infrastruktura) koja je trenutno nedovoljno ili nikako iskorištena (višak stambenog

5 Preko 76% površine Općine je područje NATURA 2000, a 1004 ha je zaštićeno kao dio Parka prirode Učka.

6 Ćićarijske komunele u Istri su bile seoske zajednice, odnosno zajednička imovina stanovnika ćićarijskih sela Brgudac, Dane,

Brest, Lanišće, Podgaće, Račja Vas, Rašpor, Slum i Trstenik. Do prve polovine 19.st. bile su državno dobro koje je austrijska

vlast na dražbama 1832. i 1833. g. prodala zajednicama seljaka, no kompletna dokumentacija je uništena tijekom II.svj. rata. U

vrijeme Italije komunele su pokušali tretirati kao općinska dobra, ali su ti pokušaji propali zbog otpora seljaka i zajedničkim

zemljištem je upravljalo posebno izabrano predstavništvo sela.

7 PPUO Lanišće, prijedlog Prve izmjene, Knjiga 3. Obrazloženje, str. 8-9.


Stranica 19 od 93

prostora u lošem i ruševnom stanju, zapuštenost poljoprivrednih parcela), ujedno ima i posebno vrijedno

i osobito obilježje koje u tendencijama europskih razvojnih i ekoloških kretanja raste na značenju pa

njezin razvoj treba posebno pažljivo usmjeravati8.

Što se tiče prostorno planskih i strateških odrednica razvojnih tokova, Programom prostornog uređenja

Republike Hrvatske na području Općine Lanišće predviđeno je očuvanje biosfere i osobitih vrijednosti

prostora na kojima treba uspostaviti jedinstvene kriterije zaštite prostora i okoliša.

Prostornim planom Istarske županije na području Općine Lanišće određeni su slijedeće građevine,

zahvati i površine od važnosti za državu i županiju:

Od državne važnosti:

stalni granični prijelazi između RH i Republike Slovenije Jelovice (međunarodni promet putnika)

i Slum (pogranični promet)

elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema javnih komunikacijskih mreža

pokretnih komunikacija,

prijenosni dalekovod 2x400 kV Plomin-Melina,

područje obuhvata ekološke mreže – NATURA 2000, parka prirode i posebnih botaničkih

rezervata.

Od županijske važnosti:

županijske ceste na području općine te lokalne ceste Prapoće – Lanišće, Brgudac, Brest –

klenovšćak, i Klenovšćak - Prapoće (planirana).

helidrom Fineda (planirani)

elektronički komunikacijski vodovi koji spajaju pristupne čvorove i pristupni čvorovi

regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama 2. reda te vodne građevine vodoopskrbnog

sustava Sveti Ivan

dalekovod 2x110kV Buzet-EVP Jurdani–Pehlin te dalekovodi 20 kV s transformatorskim

stanicama na tim dalekovodima

letjelište zmajeva Raspadalica i polivalentni sportsko-rekreacijski centar Raspadlica

planinarski domovi

turistička razvojna područja Jelovice, Trstenik, Raspadalica, Burgudac

eksploatacijsko polje tehničko-građevnog kamena Martinjak

mobilno reciklažno dvorište

Prema PPUO Lanišće, trajni i dugoročni ciljevi razvoja ovog područja su9:

Optimalno korištenje prostora uz puno vrednovanje svih dijelova prostora područja općine,

Racionalno korištenje prirodnih resursa neophodnih za razvoj sadašnjih i budućih generacija te

poboljšanje i unapređenje kvalitete okoline i življenja,

Osiguranje prostornih uvjeta za optimalni razvitak prometnog, vodoprivrednog

vodnogospodarskog i energetskog sustava u skladu s potrebama gospodarstva i stanovništva,

Zaštita i oplemenjivanje okoline uz očuvanje prirodne i graditeljske baštine, kao sustavne

komponente očuvanja ekološke i kulturne ravnoteže,

Očuvanje biološke raznolikosti ekosustava i to posebno u zaštićenim područjima prirode i

područjima ekološke mreže – NATURA 2000 područjima,

8 Ibid.

9 Izmjene i dopune PPUO, Pogl. 3.1, str. 69.


Stranica 20 od 93

Razvoj turističke rekreacije kontinentalno — brdske ponude Istarske županije. Očuvanje

kulturno-povijesnih vrijednosti, a naročito graditeljske baštine.

U odnosu na ove ciljeve glavni ograničavajući faktor razvoja svakako predstavlja zabrinjavajuća

depopulacija ovog djela Istre i postojeća demografska slika, stoga se ostanak stanovništva nameće kao

apsolutni prioritet. Prema projekcijama Izmjena i dopuna PPUO za 2025. godinu predviđa se pad broja

stalnih i povremenih stanovnika (prema Popisu 2011. g. 329 stalnih i i 393 povremenih10 stanovnika) te

se prostorni razvoj za razdoblje do 2025. planira za najviše 552 stanovnika (273 stalnih i 279

povremenih). U prostornom smislu to podrazumijeva zadržavanje postojećih prostornih struktura pa se

tako kroz najnovije izmjene PPUO veličina građevinskog područja i građevinskih struktura izvan GP

smanjuje za 603 ha u odnosu na originalni plan iz 1999. g. Dodatno, novim izmjenama PPUO drastično

se povećava udio zaštićenih područja prirode koji je u ovom razdoblju od početka 2000-ih porastao sa

23% na 83% površine Općine.

Što se tiče strateških usmjerenja koje potječu iz suradnje javnog, privatnog i civilnog sektora, ista su

definirana kroz Lokalnu akcijsku grupu Sjeverna Istra koja je osnovana 14. ožujka 2011. godine, a

osim Lanišća okuplja i gradove Buje – Buie, Buzet, Novigrad – Cittanova, Umag – Umago i općine

Brtonigla – Verteneglio, Grožnjan – Grisignana, i Oprtalj – Portole, te od 2015, i općine Vižinada-

Visinada, Tar-Vabrega-Torre-Vabrega i Kaštelir-Labinci-Castelliere-S.Domenica. Ovo povijesno,

zemljopisno, gospodarski i društveno povezano područje strateške smjernice razvoja vidi u turizmu,

obrtništvu, trgovini, poljoprivredi, ribarstvu i industriji. Prema Lokalnoj razvojnoj strategiji za razdoblje

2014. – 2020. godine, razvojni ciljevi LAG-a su:

SC 1. Povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

SC 2. Promicanje održivog sutava poljoprivredne proizvodnje

SC 3. Poticanje razvoja nepoljoprivrednih djelatnosti

SC 4. Razvoj lokalne infrastrukture i poboljšanje životnog standarda

SC 5. Promicanje udruživanja radi prijenosa znanja i inovacija

Iz gore navedenih strateških razmatranja, a uzimajući u obzir svrhu i predmet Strategije, proizlaze

slijedeća strateška polazišta za aktivnosti i mjere predviđene ovim dokumentom:

Razvojni napori moraju se usmjeriti na zadovoljenje potreba lokalnog stanovništva i podizanje

standarda kvalitete života kao preduvjeta za društvenu revitalizaciju, uzevši u obzir projekcije

koje govore da se broj stanovnika Općine neće značajnije mijenjati u narednom 10-godišnjem

periodu

Koncentracija na korištenje, unaprijeđenje i (re)aktivaciju postojećih prostornih struktura naselja

Gospodarski razvoj temeljen na prirodnim resursima s koncentracijom na ruralni turizam,

ekološku poljoprivredu/proizvodnju zdrave hrane i eksploataciju drveta, kamena i vode.

Iznalaženje prikladne kombinacije infrastrukturnih i 'soft' mjera kojima će se ostvariti zacrtani

ciljevi (integrirani prostorni pristup), a posebice uzimajući u obzir institucionalna ograničenja

jedinice lokalne samouprave.

10 Procjenjeno na temelju broja stanova za odmor i pretpostavke od 3 osobe po stanu.


Stranica 21 od 93

3. SOCIO-EKONOMSKI PROFIL OPĆINE

3.1. PROSTOR

3.1.1 OPĆE PROSTORNE ZNAČAJKE

Istarski poluotok, dio kojeg zauzima i Općina Lanišće, geografski obuhvaća površinu od 3.476 četvornih

kilometara, i na njemu se nalaze tri države: Hrvatska, Slovenija i Italija. Većina hrvatskog dijela

poluotoka nalazi se u Istarskoj županiji (IŽ) - 2.820 km2, što je 4,98 posto od ukupne površine Republike

Hrvatske.

Općina Lanišće se nalazi na krajnjem sjeveroistoku Istarskog poluotoka, na samoj granici sa

Republikom Slovenijom te pripada tzv. „Bijeloj Istri“. Prostire se u brdsko – planinskom području

Ćićarije, od planine Žbevnice do Oštrog vrha na površini od 144 km² te prema posljednjem popisu

stanovništva iz 2011. godine broji svega 329 stanovnika. Prostor s jedne strane obuhvaća planinski

lanac na sjeveru s više vrhova koji prelaze visinu od 1000 m te visoravan na visini od oko 600 metara

koja se pruža između planinskih lanaca do grebena koji čine jugozapadnu granicu Ćićarije. Na

sjeverozapadnom djelu Ćićarija prelazi u područje Krasa (Slovenija) dok je na jugoistoku povezana s

planinom Učkom.

Administrativno Općina Lanišće jedna je od 41 jedinice lokalne samouprave (JLS) Istarske županije

(IŽ), pri čemu površinom spada među najveće JLS županije, ujedno s najmanjim brojem

stanovnika i gustoćom naseljenosti11. Neposredni susjedi općini su Grad Buzet s jugozapadne

strane, s kojim je gospodarski, povijesno i geografski povezana, Općina Lupoglav na jugu, Primorsko-

goranska županija na istoku (Općina Matulji i Grad Opatija,) a na sjeveru Općina graniči s Republikom

Slovenijom s kojom i danas, pet godina nakon ulaska Republike Hrvatske u sastav Europske Unije, ima

problema s prekograničnim prolazima odnosno podignutom žicom uzduž cijele granice.

Malobrojno stanovništvo Općine živi u 14 naselja – Brest, Brgudac, Dane, Jelovice, Klenovšćak

Kropinjak, Lanišće, Podgaće, Prapoće, Račja Vas, Rašpor, Slum, Trstenik i Vodice, od kojih tek naselja

Lanišće i Podgaće imaju preko 50 stanovnika, a 5 naselja je praktički nenaseljeno (s manje od 10

registriranih stanovnika12). Prostor Općine dominantno je šumsko područje (59%), a od 5.636 ha

poljoprivrednih i ostalih poljoprivrednih i šumskih površina (39% površine Općine), oko 4% otpada na

obradivo tlo, dok ostatak čine ostale poljoprivredne i šumske površine, pašnjaci i livade. Ratarske

površine su ograničene na kraška polja i male ponikve u okolici naselja i danas su djelomično obrađene

uglavnom za vlastite obiteljske potrebe, što je slučaj i s uzgojem stoke. Jedini proizvodni pogon na

cijelom prostoru općine je tvornica prerade drvne građe u naselju Lanišće, u vlasništvu i sastavu

Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma podružnica Buzet, Radna jedinica prerada drveta Lanišće, koja

upošljava 13 radnika. Dominacija prirodnog okoliša i niski stupanj naseljenosti reflektiran je i u

pokazateljima izgrađenosti prostora, pa tako na građevinska područja otpada tek 1,7% površine

općine13.

Na kartama u nastavku prikazan je položaj Istarske županije u odnosu na Republiku Hrvatsku i Općine

Lanišće u odnosu na ostatak Istre. Samo naselje Lanišće je smješteno na brežuljku nadmorske visine

11 Općina Lanišće zauzima 5,1% površine Istarske županije, a u njoj živi 0,16% županijskog stanovništva.

12 Izvor: popis stanovništva iz 2011. godine

13 Građevinska područja naselja 68 ha i izgrađene strukture van građevinskog područja 149 ha; Izvor: Izmjene i dopune PPUO

Lanišće, Knjiga 3 Obrazloženje, str. 74.


Stranica 22 od 93

od 228 metara i broji 88 stanovnika po Popisu iz 2011. Glavni pristupni pravac Lanišću je s autoceste

Istarski ipsilon, izlaz Lupoglav.

Slika 3-1 Položaj Istarske županije i Općine Lanišće u RH

Izvor: Istarska županija

3.1.2 DEMOGRAFSKA SLIKA

Demografska slika Republike Hrvatske obilježena je izrazito negativnim demografskim kretanjima. U

razdoblju između dva popisa stanovništva 2001. i 2011. godine broj stanovnika je smanjen za otprilike

3,4% te je 2011. iznosio 4.284.889 stanovnika, dok je prema procjenama Državnog zavoda za statistiku

(DZS) do kraja 2017. g. taj broj dodatno smanjen na 4.105.493. Unatoč tome što se nastoji provoditi

pronatalitetna populacijska politika, demografske projekcije RH su izrazito nepovoljne, kako u smislu

broja stanovnika, tako i u smislu starenja stanovništva, udjela radno aktivnog stanovništva i migracija.

Generalno negativni demografski trendovi nešto su manje izraženi u Istarskoj županiji koja demografski

stagnira. Tako prema Popisu 2011. u Istarskoj županiji živi 208.055 stanovnika, što je povećanje od

1.721 stanovnika u odnosu na 2001. (+0,8%). Projekcije DZS za 2017. navode 208.323 stanovnika

Istarske županije. Unutar Istarske županije evidentni su trendovi urbanizacije i napuštanja sela,

odnosno koncentracije populacije u urbaniziranim priobalnim područjima pa su tako najrjeđe

naseljena područja u unutrašnjosti: Gračišće, Cerovlje, Oprtalj, Bale, Grožnjan, Lupoglav i znatno

najslabije Lanišće. Za ilustraciju, gustoća naseljenosti Županije iznosi 73 stanovnika na km2, što je

približno jednako hrvatskom prosjeku (78 st./ km²), a ovaj pokazatelj drastično varira od oko 29

stanovnika/km2 u unutrašnjosti do oko 93 stanovnika/km2 u obalnom području, dok na području Općne

Lanišće iznosi 2,3 st./km2.

Depopulacijski trend na prostoru Općine Lanišće evidentan je već cijelo stoljeće. Naime, na tom

je prostoru 1910. godine živjelo čak 4756 stanovnika, sredinom 40-tih godina 20. stoljeća oko 3000

stanovnika, da bi do moderne Hrvatske taj broj pao na svega 398 u 2001., odnosno 329 u 2011. godini.


Stranica 23 od 93

Do 2025. godine predviđa se daljnji pad na 273 stanovnika, kojima treba pridodati i procjenjeni broj

povremenih stanovnika kojih je oko 40014.

Na prostoru općine po kućnom broju je nastanjeno svega 0,83 stanovnika, a u nastanjenom objektu živi

2,27 stanovnika. Sveukupno na prostoru općine postoji 438 nenastanjenih objekata.

Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. vidljivo je da u ukupnom stanovništvu prevladava muška

populacija sa 172 osobe, a da je osoba ženskog spola nešto malo manji broj odnosno ukupno 157.

Najviše stanovnika je u starosnom rangu između 60 i 64 godine (njih 34), te u rangu između 70 – 74

godine (njih 31). Od ukupnog broja stanovništva mladih do 30 godina starosti bilo je svega 83 osobe,

dok je osoba iznad 70 godina starosti i više 2011. godine bilo 87. Indeks starenja ukupnog

stanovništva općine Lanišće iznosi 332,5, što je više od dvostruko više od indeksa starenja

Istarske županije koji iznosi 136,8.

U nastavku dajemo usporedni pregled popisa stanovništva iz 2011. u odnosu na različite administrativne

razine.

Tablica 3-1 Usporedni podaci o broju stanovnika, promjenama između popisa 2011. i 2001.

godine te starosnoj dobi na različitim administrativnim razinama

2001 2011 Promjena 2001-2011

Udio u IŽ / RH

Prosj. starost

Indeks starenja[1]

Koeficijent starosti[2]

RH 4.437.460 4.284.889 -3.44% - / 100% 41.7 115.0 42.028

IŽ 206.344 208.055 0.83% 100% / 4.86% 43.0 136.8 43.732

Lanišće 398 329 17,69% 0.16% / 0.008% 49.7 33.5 40.4

Tablica 3-2 Stanovništvo po naseljima općine Lanišće

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011

14 Broj povremeno korištenih stanova prema popisu iz 2011. god. iznosio je 131 stan, uglavnom u vikend kućama ili obiteljskim

kućama. Uz pretpostavku da prosječnu obitelj čine 3 osobe po stanu, Lanišće ima i 393 povremenih stanovnika.

Naselja Popisane osobe -

ukupno Općina Lanišće 329

1. Brest 39

2. Brgudac 14

3. Dane 9

4. Jelovice 17

5. Klenovščak 6

6. Kropinjak 4

7. Lanišće 88

8. Podgaće 52

9. Prapoće 28

10. Račja Vas 28

11. Rašpor 3

12. Slum 24

13. Trstenik 4

14. Vodice 16


Stranica 24 od 93

Iz tabličnog prikaza prostorne raspoređenosti stanovništva vidljivo je da tek dva naselja – Lanišće i

Podgaće imaju preko 50 stanovnika, a čak 5 sela je pred izumiranjem, odnosno s manje od 10

stanovnika.

Po nacionalnoj pripadnosti čak 92,40% stanovništva hrvatske je narodnosti, dok ostalih 7,60% pripada

slovenskoj, srpskoj, talijanskoj, njemačkoj ili bošnjačkoj narodnosti.

3.1.3. PRIRODNA OBILJEŽJA

KRAJOLIK

U odnosu na ostatak Istarskog poluotoka, Općina Lanišće krajobrazno pripada tzv. „Bijeloj Istri“, koja je

dobila ime po specifičnoj zemlji bijele boje te po bijelim liticama s kojima su isprekidani zeleni obronci

Ćićarije (antičko-latin. Mons Carusadius). Prema Prostornom planu Istarske županije zajedničke

karakteristike ove krajobrazne cijeline su sljedeće: obuhvaća dio pograničnog područja koje je

obilježeno nizom usporednih geomorfoloških terasa koje idu u smjeru sjeverozapad – jugoistok i u

kojima se izmjenjuju vapnenački grebeni s krškim poljima, velikim brojem naselja i izdvojenih dijelova

naselja uglavnom niskog vitaliteta i niskim stupnjem integriranosti prostora, slabim prometnim vezama

s ostatkom Županije, izuzetno lošim demografskim obilježjima, prostorno neuravnoteženim

gospodarskim obilježjima te s jako izraženom osjetljivošću okoliša.

U ovom, sjevernom vapnenačkom području, prostire se nekolicina krajobraznih cijelina od kojih u sastav

Općine Lanišće spadaju:

- donji greben Ćićarije, od tektonskog spoja s masivom Učke do granice sa Republikom

Slovenijom, karakteriziran je dominantnim položajem vapnenačkog grebena ispod kojega su nastala

mala naselja s pripadajućim konusnim, odnosno trapezoidnim oblicima užeg areala obradivog zemljišta

(Gorenja Vas, Semić, Nugla itd.) i

- gornji greben Ćićarije, od Kastavske šume do granice sa Republikom Slovenijom, karakteriziran

s nizom malih naselja uz rub kraških polja (Lanišće, Prapoće, Podgaće, Račja Vas, Trstenik, Dane,

Vodice itd.), a sama kraška polja prebogata su fenomenima (vrtače, ponori, kamenjari) što u cjelini čini

područje županije s najizrazitijim krškim obilježjima.

Južni greben Ćičarije (Žbevnica, 1014m; Brajkov vrh, 1092m; Orljak, 1106m; Veliki Planik, 1272m)

relativno je blago položen, a završava s visoravni koja se s prosječne visine od oko 500m do 650m

naglo spušta prema flišnoj Istri. Presijecaju ga ceste Buzet–Brest–Dane i Lupoglav–Lanišće.

PRIRODNI RESURSI

Najznačajniji prirodni resursi Ćićarije - Općine Lanišće su šume, pašnjaci, plodno tlo, površinske i

podzemne vode, prirodne cjeline zaštićene zbog svojih osobitih vrijednosti, divlje životinje i

ptice te planinska klima i čisti zrak, rezerve kamena, ljekovito bilje i stalni vjetar.

Od 5.636 ha poljoprivrednog zemljišta na području općine na obradivo tlo otpada svega 234 ha (4%),

a ostatak čine pašnjaci i livade. Pašnjake potpuno obrašćuju pojedine drvenaste vrste, ponegdje je

došlo do promjene u flornom sastavu, ali još uvijek su dobri za ispašu. Ratarske su površine ograničene

na kraška polja i male ponikve u okolici naselja. Danas se za vlastite obiteljske potrebe obrađuje jedan

dio ratarskih površina, a stoka (goveda, ovce, svinje) se uzgaja također uglavnom za vlastite potrebe.

Šume, koje zapremaju 8.461 ha u dobrom su stanju. Uglavnom su to niske termofilne šume i šikare


Stranica 25 od 93

hrasta medunca i crnog graba, a u višim, te sjeveru izloženim nižim djelovima pojedinih obronaka visoke

bukove šume. Relativno velike površine zasađene su crnogoričnim vrstama, od kojih je najzastupljenjiji

crni bor.

Na cijelom području Općine Lanišće ustanovljeno je lovište "Ćićarija" površine 14.454 ha (od čega 69

ha se nalazi na području Grada Buzeta te 113 ha na području Općine Lupoglav), kojom gospodari

lokalno lovačko društvo.

Za razliku od većine kraških područja, cijeli prostor Ćićarije prirodno je dobro opskrbljen vodom.

Primjerice, u Rašporu se uz cestu nalazi otvor, nekoliko stotina metara duboka ponora, u koji se ulijevaju

oborinske vode s flišnog prostora od Trstenika do Račje Vasi.

Ispod Brajkovog vrha na spoju geoloških struktura vapnenca i fliša, izvire čista planinska voda koja puni

drvena korita i napaja obližnju lokvu. Izvorište Korita i livada na tom području od pamtivijeka su imali

veliku važnost za lokalno stanovništvo. To je prepoznala još i austrougarska vlast koja je za vladavine

Franje Josipa ovdje uredila objekt u svrhu lakšeg zahvaćanja vode. Iz izvora se voda prelijevala u prvo,

kameno korito, a zatim niz padinu u 13 korita izrađenih od stabala topole.

Slika 3-2 Izvorište Korita

Ovako poredana korita imala su važnu vodozahvatnu i higijensku funkciju. Voda za piće toči se direktno

iz izvora, prvo korito služi za umivanje, u drugom se peru noge, a na ostale se pušta blago da se napoji.

ZAŠTITA PRIRODE

Na području Općine Lanišće, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18) registrirana je

kategorija zaštite park prirode „Učka“ (1999.). Ukupna površina parka prirode „Učka“ u IŽ iznosi 7956,93

ha, a u Općini Lanišće nalazi se 1003,84 ha proglašene kategorije zaštite. Ukupna površina zaštićenih

područja prirode15 na području Općine iznosi 11.884 ha, što čini 82,51% površine Općine.

Prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga ugroženih vrsta Hrvatske te postojećih znanstvenih i

stručnih studija, na području Općine Lanišće stalno ili povremeno živi niz ugroženih i strogo zaštićenih

vrsta. Osim pojedinačno zaštićenih vrsta, ostale važne vrste iskazane su u smislu ciljnih vrsta područja

ekološke mreže RH (područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000). Natura 2000 mreža na

području Općine zauzima površinu od 110,62 km2, odnosno 76,8% površine Općine, a odnosi se

u većoj mjeri na područje očuvanja značajnog za ptice (POP) šifre HR 1000018 Učka i Ćićarija (98,2

15 Park prirode Učka, regionalni park Ćićarija, 6 posebnih botaničkih rezervata i 1 spomenik prirode u Slumu.


Stranica 26 od 93

km2 na području Općine od ukupnih 310 km2 POP) te područja očuvanja značajna za vrste i stanišne

tipove (POVS) na površini od 1.238 ha.

Pored zaštićenih područja prirode i područja ekološke mreže, kroz PPUO utvrđena su i zaštićena i

dodatna područja za koja ne postoje akti o proglašenju zaštite, kao što su posebni botanički (floristički)

rezervati.

Istarska regija ima 40 zaštićenih područja što čini 7,1% površine čitave županije16. Sva zaštićena

područja (osim Nacionalnog parka Brijuni i Parka prirode Učka) su pod upravom javne ustanove Natura

Histrica, zadužene za upravljanje zaštićenim područjima i ostalim prirodnim dobrima na teritoriju Istarske

regije.

KLIMA

Klima Istre je uvjetovana činjenicom da se radi poluotoku koji je s triju strana okružen morem,

udaljavanjem od kojeg sredozemna klima prelazi u umjereno kontinentalnu. Klimu Istre određuje položaj

u razmjerno toplom pojasu i u području utjecaja zapadne zračne cirkulacije, a karakteriziraju je uglavnom

blage i vlažne zime, dok su ljeta vruća i sparna. Zimi preko Alpa i Dinarida iznad kontinentalnih dijelova

Europe dotječe hladan i suh zrak (bura), koji može znatno sniziti temperaturu i uzrokovati mraz. Utjecaj

reljefa najbolje se vidi u brdovitoj Ćićariji, od Slavnika do Učke. Zbog veće nadmorske visine tu je

temperatura niža, a oborina je više nego u nižim dijelovima Istre.

S porastom nadmorske visine u unutrašnjosti Istre prosječne siječanjske temperature snižavaju se na 2

do 4°C, u najvišim predjelima na sjeveroistoku poluotoka i ispod 2°C. Srpanjske su temperature u

unutrašnjosti 20 do 22°C, u brdovitoj Ćićariji 18 do 20°C, a na najvišim vrhovima i ispod 18°C.

Prostorni raspored oborina u Istri također je pod utjecajem reljefa. Veći dio vlažnog zraka nad Istru dolazi

s jugozapada. Zračne se mase sudaraju s reljefnom preprekom između Slavnika i Učke, te zbog

podizanja zraka dolazi do kondenzacije i stvaranja oborina. Zato su brdoviti predjeli na sjeveroistoku

najkišovitiji. Oni godišnje imaju više od 1500 mm oborina, a masiv Učka i više od 2000 mm. Iako količina

oborine raste od zapada prema istoku Istre, cijeli poluotok ima isti oborinski režim. Najviše oborina

padne u jesen (listopad, studeni), a manje je izrazit sekundarni vrhunac na prijelazu proljeća u ljeto.

Snježni pokrivač je generalno gledajući rijetka pojava za Istarski poluotok, ali viši, kontinentalni predjeli

poput Slavnika, Učke i najviših vrhova Ćićarija imaju i više od 20 dana snijega godišnje.

3.1.4 KULTURNO-POVIJESNA I GRADITELJSKA BAŠTINA

Brojna naselja u unutrašnjosti Istre imaju bogatu povijesnu i kulturnu vrijednost te poseban značaj u

pogledu očuvanja istarskog identiteta stoga ne čudi što je jedan od glavnih prioriteta lokalnih i

županijskih vlasti usko vezan za njihovu obnovu i revitalizaciju. Riječ je o bogatoj ostavštini koja potiče

još od prapovijesti, a u svojim je različitim povijesnim oblicima uspješno očuvana do danas.

Bogata povijest Lanišća ogleda se u činjenici da svako naselje ima mnoštvo kulturno – povijesnih

spomenika koji svjedoče o nekadašnjoj veliči i živosti prostora u kojem danas ima više praznih objekata

od stanovnika. Također, brojna su i potencijalna arheološka nalazišta koje tek treba istražiti.

Jedan od najvažnijih i najpoznatijih arheoloških pojedinačnih lokaliteta evidentiran kao preventivno zaštićeno nepokretno kulturno dobro jest Arheološki lokalitet kaštel Rašpor (P-5781), smješten na brežuljku Gradina, a nastanjen od prapovijesti. Sam Kaštel je nastajao u periodu od 13. do 17. stoljeća

16 Program zaštite okoliša Istarske županije (s Izvješćem o stanju okoliša), OIKON d.o.o. institut za primjenjenu tehnologiju,

svibanj 2006.


Stranica 27 od 93

kao iznimno značajno strateško uporište za ove prostore. U rašporskoj utvrdi bilo je sjedište rašporskih kapetana tj. najviših političkih i vojnih autoriteta za seosko područje do 1511. godine kada je kaštel porušen, a sjedište preseljeno u Buzet.

Evidentirana su i ostala nepokretna kulturna dobra koja nisu dovoljno valorizirana, a znatno utječu na

sliku kulturno-povijesnih vrijednosti Općine Lanišće, kao što su.

o Arheološki lokaliteti Lokve, Sv. Bartul (ostaci obrambenog zida nekadašnje gradine),

Novačka pećina (keramičarski ostaci i kremene alatke iz raznih faza korištenja),

nalazišta neolitika i bakrenog doba u pećinama

o Memorijalno i povijesno područje spomen sela Brgudac zbog važnih događaja tijekom

2. svjetskog rata

Sakralne građevine:

- crkva Sv. Mateja u Slumu iz 16 st. sa zidnim oslikom „a fresco“ i „a secco“ tehnikom i

glagoljaškim natpisom

- crkva Sv. Luke Evanđeliste (Sv. Blaža) u Brgudcu iz 18 st. (preventivno zaštićeno kulturno

dobro P-5974)

- kapelica Sv. Marije u Brgudcu iz 19. st.

- župna crkva Sv. Kancijana, Kancija i Kancijanile u Lanišću iz početka 20. st.

- crkva Blažene Djevice Marije u Račjoj Vasi iz 16 st.

- crkva Sv. Lucije u Trsteniku iz 16 st.

- crkva Sv. Martina u Vodicama iz 19. st.

- crkva Sv. Križa u Prapoćama iz 18. st.

- crkva Sv. Katarine u Klenovšćaku

- crkva Sv. Trojstva u Brestu iz 19. st.

- kapelica Sv. Nikole u Rašporu iz 19. st.

- crkva Sv. Jelene u Jelovicama iz 19. st.

- kapelica Sv. Ane u Podgaćama iz 15. st.;

Graditeljski sklopovi:

- kaptažne građevine izvora vode u Podgaćama i u Prapoćama;

Civilne građevine:

- rodna kuća jezikoslovca Josipa Ribarića u Vodicama

- kameni most u Danama.

U nastavku se izlažu zanimljive pojedinosti o značajnijim kulturno – povijesnim sakralnim spomenicima.

Župna crkva Presvetoga Trojstva - izgrađena je 1878. vjerojatno na mjestu starije (iz XIV.st.) u naselju

Brest koje ima najmanji zvonik na cijelom poluotoku Istri. Samu crkvu sv. Trojstva izgradili su Austrijanci

1878. godine u zamjenu za pravo korištenja vode sa seoskog izvora. Ugovor nije predvidio gradnju

zvonika pa je zvonik, visok nekoliko metara, izgrađen naknadno. Sredstva za zvonik skupli su stanovnici

Bresta.

Crkva sv. Lucije u Trsteniku - na najvišoj koti naselja nalazi se groblje s crkvom sv. Lucije, koja ima

maleni četvrtasti zvonik na pročelju pokraj ulaznih vrata. Prema popisima stanovništva potkraj 19. st.

Trstenik je brojio 223 stanovnika, a nakon toga ih stalno gubi, te polagano izumire. Područje Trstenika

bilo je dio Rašporske gospoštije, pa je s njom pripalo i Veneciji (1394). Dobro su sačuvani struktura


Stranica 28 od 93

naselja, stambena i gospodarska arhitektura s početka 20. st., izvorna organizacija prostora, te tipična

zatvorena dvorišta s visokim zidovima i širokim ulaznim vratima.

Još jedna od (prirodnih) znamenitosti predstavlja i uređeni izvor pitke vode u Račjoj Vasi koji se nalazi

u središtu sela, a zajedno s crkvom Blažene Djevice Marije, koja se spominje još 1580. godine i 10 m

visokim pripadajućim zvonikom glavna su atrakcija svih zaljubljenika u planinarenje koji dolaze u ove

krajeve na tradicionalno planinarsko odmorište - 1106 m visoki Orljak.

U selu Brgudac se nalazi crkva Sv. Blaža koja se spominje 1580. godine. Posjeduje zvonik sa jednim

zvonom (visine 11 m), oltar sa reljefom Sv. Luke evanđelista, Sv. Blaža i drugog sveca, a iznad se nalazi

medaljon sa Blaženom Djevicom Marijom. Brgudac je također i simbol antifašističke borbe u Istri, jer je

upravo tu 1. studenog 1943. godine formirana 4. istarska partizanska četa. Iz toga razloga u okolici

Brgudca postoje mnogobrojne spomen ploče palim borcima i žrtvama fašističkog terora, partizanskim

kuririma, žrtvama poginulim od bombardiranja, uključujući spomen domovi koji svjedoče o borbenoj

povijesti svoga kraja.

U župnoj crkvi Sv. Kancijana, u Lanišću čuvaju se kipovi visoke umjetničke vrijednosti Sv. Luke i Blaža

i jedne svetice (nedefinirano zbog dotrajalosti kipa) koji pripadaju ovoj crkvi kao i knjiga misala štampana

goticom, grafike križnog puta, barokni svjećnjaci i druge liturgijske dragocijenosti.

U Vodicama se nalazi Crkva sv. Martina, koja je izgrađena u 19.st., a obnovljena 1939. i 1999. godine.

Stara crkva istoga titulara nalazi se na groblju poviše sela, a prema mjesnoj tradiciji, na tom je mjestu

bilo staro selo. Vodice su spaljene 10.8.1944.godine, kad je cjelokupno zatečeno stanovništvo

odvedeno u logore.

Većina navedenih spomenika spada u graditeljsku baštinu općine te posjeduje određen stupanj zaštite,

međutim proces degradacije sveukupne graditeljske baštine je prisutan.

Poznate ličnosti porijeklom iz ovog kraja su Mirko Vratović, pravnik i političar, Vladimir Vratović, klasični

filolog, Mate Žmak-Matešić, publicist i kroničar i Antun Žmak, učitelj i narodni preporoditelj.

Današnjih dana, Lanišće sve više posviješćuje svoju prošlost i radi na očuvanju i valoriziranju svoje

materijalne i nematerijalne kulturne baštine kroz razna kulturna događanja.

Osim tradicionalnih manifestacija posvećenih lokalnim svecima, svake se godine u mjesecu svibnju u

Lanišću održava manifestacija „Zarozgajmo na Ćićariji“ , s ciljem da se život i običaji ondašnjih ljudi ne

ugase zauvijek. Rezultat manifestacije jest očuvan specifičan način pjevanja, svojstven samo području

Ćićarije, službenog naziva „bugarenje“. Izraz „bugarenje“ prvi su puta unijeli u stručnu terminologiju

Ivan Matetić Ronjgov i Slavko Zlatić. Sami Ćići nikada nisu za svoje starinsko pjevanje rekli da je to

bugarenje, već su uvijek govorili da će „zarozgat“. Do današnjih dana bugarenje je ostalo gotovo

neistraženo, neobrađeno i neobjašnjeno. To je način pjevanja u dvoglasju, a izvodi se skupno, s

izražajnom netempiranošću. Osnovni napjev u pravilu izvodi jedan pjevač na kojega se kasnije

nadovezuju drugi (gornja i donja dionica). Karakterističan je završetak pjevanja padom donje pjevačke

dionice. To je oblik pjevanja kod kojega se u osnovi pjeva lirsko-epski tekst i to na štokavici ili čakavici.

Vjerojatno tekst u pjesmama bugarenja vuče korijene iz davnine. Zahvaljujući planinskom lancu Ćićarije,

bugaranje se kroz godine odvijalo bez utjecaja iz vana, te ga i dan danas nalazimo u izvornom obliku.

No nažalost, ono polako odumire. Ovaj način pjevanja gubi bitku s modernom glazbom. Da nije Ženske

vokalne skupine Lanišće sada znane kao ZVS Jažulice i ZVS Frndalice ona se već nekoliko godina ne

bi više čula, iako narodna pjesma i ples Istre doživljava svoje ponovno rođenje. Sve je više onih koji

pjevaju i plešu istarsku glazbu, međutim to se ne može reći i za bugarenje jer je ono vezano isključivo

za područje Ćićarije, područje na kojem živi svega tristotinjak stanovnika.


Stranica 29 od 93

Slika 3-3 Plakat za manifestaciju „Zarozgajmo na Ćićariji“

3.1.5 INFRASTRUKTURA

Komunalna infrastruktura je temelj za kvalitetno funkcioniranje prema gospodarskim, ekološkim i

društvenim potrebama i kriterijima, a podrazumijeva vodove i građevine u funkciji prometnog sustava,

sustava elektroničkih komunikacija, vodnogospodarskog sustava (sustava vodoopskrbe,

navodnjavanja, odvodnje otpadnih voda, melioracijske odvodnje, uređenja vodotoka i drugih voda) i

sustava energetike.

Infrastrukturno općina Lanišće je slabo opremljena, s nedostatnom vodno-gospodarskom

infrastrukturom, sa nepotpunom telefonskom mrežom i osjetno lošim stanjem postojećih

prometnica i lokalnih putova, stoga se poboljšanje ovog stanja nameće kao pretpostavka bilo

kakve revitalizacije.

PROMETNA INFRASTRUKTURA

CESTOVNI PROMET

Geoprometni položaj sjeverne Istre određen je sustavom državnih cestovnih pravaca prema Rijeci –

Puli – Sloveniji – Trstu, te sustavom županijskih i lokalnih cesta. Cestovni promet znatno ubrzava

prometnica Istarski ipsilon ukupne duljine 151 km. Dionicom A8 Matulji – Kanfanar Istra se kroz tunel

Učku i autocestu Zagreb-Rijeka prometno povezuje s ostatkom države, a dionicom A9 Slovenija –

Kanfanar – Pula Istra je povezana sa sjevernim susjedom, Republikom Slovenijom.

Općina Lanišće priključuje se na istarski ipsilon preko izlaza Lupoglav. Osim ovog glavnog prometnog

pravca iz smjera Lupoglava (županijska cesta ŽC5014 Ž5011 – Račja Vas – Lanišće – Lupoglav (D44)

i pravac koji koji povezuje sjeverni dio općine s ostatkom županije je i prilaz preko Buzeta (županijska


Stranica 30 od 93

cesta ŽC5011 Vodice (Ž5012) – Brest – Buzet (D44). Od županijske važnosti je još i cesta koja se u

smjeru istok-zapad (Primorsko-goranska županija-Slovenija) proteže sjevernim dijelom općine (ŽC5012

G.P. Jelovice (gr. R. Slovenije) – Vodice – Permani (D8),

Ukupna duljina cestovne mreže Općine Lanišće iznosi 55,43 km od čega se 45,11 km (81%) odnosi na

županijske ceste, a 10,32 km (19%) na lokalne ceste. Cestovna gustoća na razini općine iznosi 0,38

km/km2 što je gotovo dvostruko manje od prosjeka Istarske županije.

Osim javnih cesta, na području Općine Lanišće nalazi se 50-tak kilometara ostalih cesta koje nisu javne

(nerazvrstane ceste i ostale ceste), koje se funkcionalno nadovezuju na postojeću cestovnu mrežu

javnih prometnica, omogućavajući pritom bolju povezanost između naselja.

Iako je cestovna mreža zadovoljavajuća s obzirom na trenutni broj stanovnika, nedostatak planske

izgradnje, odnosno nepostojanje državnih cesta u funkciji povezanosti Općine Lanišće s

ostatkom regije, kao i stanje javnih i ostalih prometnica (loše građevinsko stanje, niska razina

tehničkog standarda i opremljenosti) predstavljaju ograničavajući faktor razvoja.

S više od 500 kilometara biciklističkih staza i ponudom smještaja, Istarska županija je vodeća regija u

području cikloturizma u Hrvatskoj. Na području općine također se prepoznaje potencijal ovog

inovativnog te brzo rastućeg oblika turizma pa se na području Općine Lanišće nalazi i/ili prolazi 6

biciklističkih staza s oznakom Istra Bike&Bed:

- 501 Po Istarskim Vrhovima,

- 503 Po obroncima Ćićarije,

- 504 Pod Žbevnicom,

- 505 Put Rašporskih kapetana,

- 506 Buzet Sjever,

- 507 Bicikleton v Roč.

Također, u ovom segmentu turizma odnosno cikloturizma istaknula se kao interesantna i privatna

inicijativa nazvana „5 izvora Ćićarije“, duga 25 km. Radi se o rekreativnoj biciklijadi prilagođenoj za sve

uzraste koja spaja naljepše pejzaže Ćićarije te izvore pitke vode u Brestu, Prapoćama, Podgaćama,

Račjoj Vasi i Trsteniku, a cilj joj je edukacija i rekreacija sudionika.

ŽELJEZNIČKI PROMET

Prema Prostornom planu Istarske županije, na potezu Lupoglav - Buzet - Republika Slovenija planira

se koridor pruge visoke učinkovitosti za međunarodni promet, kao sastavni dio koridora (Trst - Kopar) -

Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split – Dubrovnik, što će se provesti kada se ostvare

uvjeti željezničkog povezivanja prostora Istarske županije s ostatkom nacionalnog prostora i zemljama

Europske unije.

Koridor u istraživanju željezničkog tunela kroz Ćićariju u cijelosti prolazi područjem ekološke mreže Park

prirode Učka, a dijelom i kroz krajnji južni dio Općine, no uzimajući u obzir dugogodišnju stagnaciju ovog

projekta, najnovije Izmjene i dopune PPUO ne sadržavaju odredbe o željezničkom prometu.


Stranica 31 od 93

ZRAČNI PROMET

Ni na području općine, a ni na području LAG-a nema zračnih luka, stoga zračni putnički promet gravitira

prema međunarodnim lukama u Puli, Trstu, Veneciji i Ljubljani. Zračna luka Trst ima najveći značaj u

gospodarskom smislu, pogotovo za potencijalni turistički sektor.

Prostornim planom Istarske županije planirana je izgradnja heliodroma javne i interventne namjene, od

čega bi se uz korištenje postojeće infrastrukture na aerodromima u Puli i Vrsaru, heliodrom interventne

namjene sagradio i na planiranoj lokaciji „Brgudac“, u Općini Lanišće. Novi nacrt Prostornog plana

Općine Lanišće (pak) definira heliodrom interventne namjene na lokaciji „Fineda“. Minimalna komunalna

opremljenost helidroma obuhvaća komunikacijsku infrastrukturu, hidrantsku mrežu, površinsku

odvodnju poletno-sletne površine i opremu nužnu za slijetanje i polijetanje helikoptera odnosno

svjetlosnu signalizaciju za funkcioniranje u noćnim uvjetima te direktni kolni priključak na prometnu

površinu.

Također, od interesa za Istarsku županiju jest i postojeće letjelište – sportska zračna luka

poletišta/sletišta - letjelište zmajeva Raspadalica, u Slumu.

VODNO GOSPODARSTVO

Vodoopskrba

Općina Lanišće opskrbljuje se pitkom vodom iz sustava javne vodoopskrbe Sv. Ivan, putem vodospreme

Brest kapaciteta V= 600 m3. Nedaleko vodospreme nalaze se prekidne komore PK Černehi i PK

Kropinjak, koje imaju funkciju kontrole i regulacije tlaka u vodoopskrbnom sustavu.

Većina naselja priključena je na građevine javne vodoopskrbe. Izvan sustava javne vodoopskrbe su

naselja Brest i Brgudac te izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene

Raspadalica, koja se vodom opskrbljuju iz obližnjih kaptiranih izvora putem vlastite vodoopskrbne

mreže. U odnosu na ukupan broj od 329 stalnih stanovnika, na javni vodovod spojeno je 276 stanovnika,

odnosno 83,89 % (2016. god.). Javnom vodoopskrbom upravlja poduzeće “Istarski vodovod” iz Buzeta.

Na području općine postoji velik broj izvora vode, a u većini naselja postoje i građevine za zahvaćanje

izvorske vode (kaptaže) koje predstavljaju dodatne izvore vode izvan sustava javne vodoopskrbe.

Prostornim planom predviđa se proširenje mreže javne vodoopskrbe za naselja i zone koje trenutno

nisu obuhvaćene javnom mrežom (Brest, Brgudac i izdvojena građevinska područja izvan naselja).

Odvodnja

Na području općine nema izvedenog sustava javne odvodnje niti uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda. Odvodnja otpadnih voda vrši se u postojeće septičke jame upitne vodotjesnosti ili se

nepročišćene ispuštaju u okoliš. Otpadne vode iz trenutno jedinog proizvodnog pogona na području

općine - tvornice drvene ambalaže, ispuštaju se u septičku jamu.

U većini naselja, zbog malog broja stanovnika, ne postoji ekonomska opravdanost izgradnje sustava

javne odvodnje. Stoga je potrebno osigurati ekonomski i tehnički opravdan i učinkovit način odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda kojim bi se osigurala jednako učinkovita zaštita podzemnih voda, a time i

izvorišta vode koja se koriste ili se mogu potencijalno koristiti za piće. Prostornim planom je, sukladno

usvojenom Programu Istarskog vodozaštitnog sustava d.o.o., planiran sustav javne odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda za naselje Lanišće, s mogućnošću proširenja sustava i na obližnje

Podgaće. Otpadne vode ostalih naselja i njihovih izdvojenih dijelova planiraju se rješavati

vodonepropusnim septičkim/sabirnim jamama za prihvaćanje otpadnih voda pojedinačnih građevina ili


Stranica 32 od 93

tipskim uređajima za pročišćavanje s ispuštanjem pročišćenih otpadnih voda u prijemnik, ovisno o nivou

sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.

Uređenje vodotoka

Hidrografska mreža na području općine slabo je razvijena s obzirom da je područje najvećim dijelom

izgrađeno od karbonatnih naslaga dobre propusnosti. Na području flišnih naslaga registrirani su i

površinski vodotoci polja Lanišće–Podgaće–Prapoće, vodotok Dane i Brest, a njihova osnovna

karakteristika je da su svi bujičnog karaktera, a otječu u ponore.

Pojedine građevine uređenja vodotoka starijeg su datuma i nepoznate protočnosti, što se posebno

odnosi na pojedine cestovne propuste i dijelove toka u naseljima. U dijelu kroz polja, u slučaju velikih

voda dolazi do stvaranja predponorskih retencija, ali mjerenih podataka o nivoima velikih voda i

kapacitetima ponora nema i generalno se može zaključiti da infrastrukturni sustav uređenja vodotoka i

zaštite od štetnog djelovanja voda nije uređen u dovoljnoj mjeri.

Sustav uređenja vodotoka i drugih voda Općine Lanišće dio je cjelovitog sustava zaštite od štetnog

djelovanja voda na području malog sliva „Mirna-Dragonja“, a predviđa dogradnju sustava uređenja

vodotoka i zaštite od poplava, njegovu mjestimičnu rekonstrukciju, sanaciju i redovno održavanje korita

i vodnih građevina, uz prethodno utvrđivanje inundacijskog područja, javnog vodnog dobra i vodnog

dobra, a sve temeljem planova nadležnog javnopravnog tijela (Hrvatske vode).

ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

Na području Općine Lanišće u cijelosti je izvršen prelazak sa tronaponskog na dvonaponski

elektroenergetski sustav. Sustav na području Općine čine samo objekti za distribuciju električne energije

odnosno nadzemni i podzemni vodovi naponske razine 20 kV i 0,4 kV te pripadne distribucijske

transformatorske stanice 20/0,4 kV su ukupno instaliranom snagom od 950 kVA. Napajanje potrošača

Općine Lanišće vrši se preko dva 20 kV voda iz TS 110/20 kV Buzet. Navedeni objekti dio su

distribucijske mreže Hrvatske odnosno dio ukupnog elektroenergetskog sustava Hrvatske,

distribucijskog područja Elektroistra Pula, a organizacijski pripadaju Pogonu Buzet.

U izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene - Raspadalica,

postavljene su fotonaponske ploče (solarni paneli) za direktnu pretvorbu sunčeve energije u električnu

energiju, za vlastite potrebe.

Karakteristike potrošnje na području općine u skladu su s postojećim kapacitetima pa tako trenutno

nema potrebe za razvojem elektroenergetske mreže, odnosno za izgradnjom više novih trafostanica za

potrebe postojećih korisnika. Ipak, Prostornim planom definirani su koridori dalekovoda planiranih PP

IŽ, kao i načelne lokacije eventuano potrebnih proširenja srednjenaponske i niskonaponske mreže te

transformatorskih stanica.

Nadalje, određena je obveza izvedbe javne rasvjete za javne površine u naseljima, ovisno o

posebnostima pojedinih sadržaja (stanovanje, turizam, javne zgrade, prometne površine, spomenici i

dr.).

U kontekstu energetske infrastrukture, valja istaknuti da na području općine postoje uvjeti za

gospodarski opravdano korištenje energije vjetra, kao obnovljivog izvora za proizvodnju električne

energije. Iako su prethodnih godina razmatrani takvi scenariji koji bi mogli biti značajan poticaj

lokalnoj ekonomiji, iste će trebati pažljivo implementirati slijedom naputaka s nacionalnog

nivoa17.

17 PPUO iz 1999. g. je na temelju prethodno provedenih ispitivanja mjerenja jačine i učestalosti vjetra predviđao lokacije za

izgradnju oko 30 vjetroelektrana snage 2 MW i 3 MW, s ukupnom instaliranom snagom od cca 80 MW. U najnovijim Izmjenama i


Stranica 33 od 93

TELEKOMUNIKACIJE

Lokalne jedinice poštanske mreže nekad su se nalazile u Lanišću i Slumu, dok danas ne postoji ni jedan

poštanski ured na području cijele Ćićarije. Sva se korespondencija odvija kroz ured u gradu Buzetu.

Nepokretnu elektroničku komunikacijsku mrežu (EKM) čine područne telefonske centrale u Lanišću,

Brgudcu, Klenovščaku i Vodicama. Prijenos informacija između pristupnih čvorova obavlja se

svjetlovodnim kabelima, osim sa pristupnim čvorom Brgudac koji putem radijske postaje na antenskom

prihvatu ostvaruje bežičnu mikrovalnu vezu s radijskom postajom na Učki. Elektronički komunikacijski

vodovi većim su dijelom podzemni.

Pokretnu EKM čini anteski stup s baznom postajom na području naselja Brest, na padinama brda

Žbevnica, ali ista ne zadovoljava potrebe u potpunosti jer postoje područja koja nisu pokrivena signalom.

Razvojne potrebe i planovi u području telekomunikacija odnose se na rekonstrukciju postojećih vodova

(zamjena s novijim tehnologijama i izmeštanje nadzemnih vodova podzemno unutar javnih površina),

kao i dogradnju EKM na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži. Što se pokretne

mreže tiče, Izmjenama i dopunama PPUO su određene 4 elektroničke komunikacijske zone radijusa

1500 m za smještaj samostojećih antenskih stupova i baznih stanica. Infrastruktura ove vrste za sada

je smještena samo u budućoj elektroničkoj komunikacijskoj zoni Koprnjak.

GOSPODARENJE OTPADOM

Komunalne usluge na području općine obavlja poduzeće „Park“ d.o.o. za obavljanje komunalnih

djelatnosti, Buzet. Tvrtka je osnovana 1986. godine i jedini osnivač društva je Grad Buzet. Temeljem

ugovora o javnim uslugama, ovo poduzeće opslužuje čitav teritorij Lanišća. Pored usluga koje se tiču

gospodarenja otpadom, tvrtka pruža i usluge održavanja čistoće javnih površina, održavanja

nerazvrstanih cesta, pogrebnih usluga i održavanja groblja.

Sukladno zakonskim obavezama, Općina Lanišće mora u svakom naselju omogućiti prikupljanje

komunalnog otpada putem spremnika za miješani i biorazgradivi komunalni otpad te posebnih

spremnika za odvojeno prikupljanje posebnih vrsta komunalnog otpada (papir i karton, plastični i metalni

ambalažni otpad, stakleni ambalažni otpad) koji će biti postavljeni na tzv. „zelenim otocima“. Nadalje,

prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, na području općine potrebno je uspostaviti i

minimalno jedno mobilno reciklažno dvorište, što je kroz Izmjene i dopune PPUO Lanišće predviđeno

na lokaciji u blizini Podgaća, a doprinjet će smanjenju deponiranih količina i manjem zagađanjenju

zaštićenih predjela Ćićarije.

Količine otpada generirane na području Općine su izrazito male. Od 01. srpnja 2018. godine kada

je s radom započeo Županijski centar za gospodarenje otpadom „Kaštijun“, sav miješani komunalni

otpad prikupljen na području Grada Buzeta i Općine Lanišće više se ne odlaže u Buzetu, već se preko

pretovarne stanice „Griža“ (na granici između Buzeta i Lanišća) prevozi na obradu u Pulu.

dopunama PPUO ovaj plan je izostavljen slijedom nepovoljnog mišljenja nacionalnog tijela nadležnog za procjenu utjecaja na

NATURA 2000 mrežu. Međutim, to ne isključuje korištenje drugih obnovljivih izvora energije ili pozicioniranje vjetroelektrana na

područja koja nisu obuhvaćena ekološkom mrežom.


Stranica 34 od 93

Slika 3-4 Pretovarna stanica „Griža“

Izvor:

www.park.hr

3.2. GOSPODARSTVO

SLIKA GOSPODARSTVA

U nacionalnim okvirima, Istarska županija od osamostaljenja RH nadilazi prosječne statističke

makroekonomske pokazatelje RH i generalno se svrstava u razvijenije županije.

Prema kompozitnom pokazatelju razvijenosti područja koji se koristi na nacionalnom nivou - indeksu

razvijenosti18 - Istarska županija pripada najrazvijenijoj IV. skupini, u prvoj polovini iznadprosječno

razvijenih županija, odmah iza Grada Zagreba (vrijednosti indeksa razvijenosti 108,970). Jedinice

lokalne samouprave razvrstavaju se u 8 skupina, pri čemu skupine VIII do V čine natprosječno razvijene

JLS, a one od IV do I skupine ispodprosječno razvijene. Prema ovom indeksu koji uzima u obzir stopu

nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihod JLS po stanovniku, opće kretanje

stanovništva i stupanj obrazovanosti, općina Lanišće pripada u III skupinu jedinica lokalne s

indeksom razvijenosti vrijednosti 95,899 od republičkog prosjeka, što ju rangira na redno mjesto

390 od 556 JLS RH. U donjoj tablici u nastavku prikazani su osnovni društveno – gospodarski

pokazatelji Općine Lanišće i njoj susjednih općina, kao i usporedba sa Županijom i RH19.

18 Utvrđivanje indeksa razvijenosti odnosno postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave vrši Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju

Republike Hrvatske (Narodne novine br. 147/14 I 123/17). Prema najnovijim izmjenama zakona, postupak ocjenjivanja provodi

se svake 3 godine, a zadnje je izvršeno krajem 2017. (temeljem podataka 2014-2016), te je na temelju istog donešena Odluka o

razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/17) koja je u primjeni od

01.01.2018.

19 Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, Narodne novine 132/17


Stranica 35 od 93

Tablica 3-3 Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za općinu Lanišće i susjedne općine,

IŽ i RH

O

pći

na

Lan

išće

Bu

zet

Lup

ogl

av

Mat

ulji

(P

GŽ)

Op

atija

(P

GŽ)

Ista

rska

žu

pan

ija

VRIJEDNOSTI OSNOVNIH POKAZATELJA

Prosječni dohodak per capita

30,744 37.551 33.257 35.234 39.279 35.191

Prosječni izvorni prihodi per capita

2,18 3.568 2.451 2.960 7.626 5,536

Prosječna stopa nezaposlenosti

3,84% 46,10% 5,02% 10,74% 10,47% 6,54%

Kretanje stanovništva (2016/2006)

79,59 98,83 97,37 105,45 93,35 101,17

Indeks starenja (2011)

332,5 119,6 150 134,9 218,4 136,8

Stupanj obrazovanja (VSS, 20-65 god.)(2011)

12,63% 19,44% 12,68% 23,29% 38,14% 22,50%

VRIJEDNOSTI STANDARDIZIRANIH POKAZATELJA

Prosječni dohodak per capita

109,96 120,59 113,88 116,97 123,28 113,17

Prosječni izvorni prihodi per capita

98,99 106,05 100,36 102,95 126,69 118,37

Prosječna stopa nezaposlenosti

114,29 113,51 113,09 107,25 107,52 117,11

Kretanje stanovništva (2016/2006)

88,96 104,74 103,54 110,18 100,25 112,79

Indeks starenja (2011)

73,98 102,03 98,03 100,01 89,01 90,84

Stupanj obrazovanja (VSS, 20-65 god.)(2011)

100,18 110,01 100,25 115,56 136,98 106,28

Indeks razvijenosti 95,899 109,138 104,479 108,471 111,572 108,97

Rang (redno mjesto) 390. od

556 43. od

556 128. od

556 54. od

556 24. od

556 2. od 21

Skupina III VIII VI VIII VIII IV

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja fondova Europske unije, www.razvoj.gov.hr., obrada autora

Gospodarstvo županije je zahvaljujući prirodnim i ljudskim resursima raznoliko i bazira se, osim na

turizmu koji je važan zamašnjak razvoja, i na drugim djelatnostima – od poljoprivrede, stočarstva,

ribarstva, marikulture, preko brodogradnje i industrijske proizvodnje. Mjereno prema visini bruto

domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku, Istarska županija je već dugi niz godina na prvome mjestu

među 20 županija RH, odmah poslije Grada Zagreba, premašujući za oko 25% prosječni BDP po

http://www.razvoj.gov.hr/


Stranica 36 od 93

stanovniku RH. BDP IŽ po stanovniku u 2014. iznosio je 13.224,79 eura20, čime se uz Grad Zagreb,

Primorsko goransku županiju svrstava među jedine koje imaju BDP po stanovniku > 12.000 EUR, što je

međutim u odnosu na prosjek EU 28 za istu godinu (27.600 eura) više nego duplo manje. IŽ ima

uvjerljivo najveći udjel u turističkom prometu koji je u 2016. iznosio 24.1% dolazaka i 29.6% noćenja21,

dok u ukupnom hrvatskom izvozu sudjeluje s oko 5,5%, što ju uz Grad Zagreb, Zagrebačku i

Varaždinsku županiju čini najvećim izvoznicima u RH22.

Što se tiče strukture gospodarstva gledano prema broju pravnih osoba, na dan 31. prosinac 2017.

dominiraju djelatnosti trgovine (32%) i građevine (22%), a najviše je zaposlenih u prerađivačkoj industriji

(12.843) i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (11.951).

Prema podacima FINA-e za 2017. godinu23, poduzetnici županije ostvarili su ukupan prihod u iznosu od

33,8 milijardi kuna. Ista analiza pokazala je da se između 41 grada i općine Istarske županije prema

broju poduzetnika, broju zaposlenih i ukupnom prihodu izdvaja grad Pula. Preko 80% ukupnih prihoda

poduzetnika županije ostvarili su poduzetnici u 10 gradova - sa sjedištem u Puli, Rovinju, Poreču,

Umagu, Buzetu, Pazinu, Labinu, Novigradu i Bujama te u općini Kršan.

Što se tiče zaposlenosti, u 2017. godini je ista povećana u odnosu na 2016. godinu. Povećanje je

nastupilo kod pravnih osoba za 3060 zaposlenih ili 4,7% te kod obrtnika za 31 zaposlenu osobu ili 0,6%.

Do smanjenja broja zaposlenih došlo je kod poljoprivrednika za 3 zaposlena ili 0,4%, kod samostalnih

profesionalnih djelatnosti za 15 zaposlenih ili 1,4%, te kod radnika zaposlenih kod samostalnih

obveznika plaćanja doprinosa za 29 zaposlenih ili 0,4%. Stopa registrirane nezaposlenosti u Istarskoj

županiji 31. prosinca 2017. godine iznosila je 5,7% što je u odnosu na prosinac 2016. godine smanjenje

od 1,3%24, dok je na dan 31.03.2018. godine veći za 3.243 osoba ili 3,94% u odnosu na ukupnu

zaposlenost u istom razdoblju 2017. godine.

Prema podacima FINA-e, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u Istarskoj županiji 2017.

godine iznosila je 5.546,00 kn, što je 3,8% više u odnosu na prosječnu neto plaću u 2016. godini koja

je iznosila 5.343,00 kn. Najviša prosječna plaća isplaćuje se u djelatnostima informacija i komunikacija

(7.428 kn), dok su najniže prosječne plaće isplaćene u uslužnim djelatnostima (3.823 kn).

Ekonomija općine Lanišće počiva samo na jednoj tvornici prerade drva (Uprava šuma

podružnice Buzet, RJ Prerada drveta Lanišće) koja predstavlja cjelokupno gospodarstvo općine

i njenu gospodarsku zonu. Nekadašnja laniška Ambalaža počela je s radom u travnju 1980. godine,

a od 1997. posluje kao samostalni d.o.o. u stopostotnom vlasništvu Hrvatskih šuma d.o.o. Odnedavno

je pod cjelokupnom upravom Hrvatskih šuma, kako i samo ime govori, radna jedinica prerade drveta

Lanišće spada pod Upravu šuma, Podružnicu u Buzetu. Većinom obrađuju jelovinu i smrekovinu piljenu

za građu, letve, grede i daske, a u manjoj količini obrađuju elemente bukovine za izvoz. Većinom

proizvodi za lokalno odnosno domaće tržiše, dok se manji dio (negdje do 405) sprema za izvoz. U

trenutku pripreme Strategije zapošljavaju 13 zaposlenika, u većini domicilnog, međutim s obzirom na

planove širenja djelatnosti, u bliskoj budućnosti planiraju dodatno povećavanje radnog kolektiva.

Sirovinu nabavljaju iz Hrvatskih šuma, odnosno prostora Učke, Liske i Klane, a u manjoj mjeri Ćićarije.

Potencijalnu gospodarsku aktivnost predstavlja i iskorištavanje tehničko – građevnog kamena pa je

tako Izmjenama i dopunama PPUO planirana lokacija „Martinjak“, u okolici Lanišća, veličine 20 ha na

kojoj su planirati rudarski objekti i postrojenja, građevine u funkciji obrade mineralne sirovine, asfaltna

baza, betonara i reciklažno dvorište za građevinski otpad. Glavna prepreka realizaciji ovog plana su

20 DZS, Bruto domaći proizvod – pregled po županijama 21 Ministarstvo turizma, Turizam u brojkama 2016. 22 DZS, Robna razmjena s inozemstvom – Pregled po županijama 23 https://www.fina.hr/novosti 24 Izvor: Godišnjak za 2017. godinu izdan od strane HZZ, PU Pula


Stranica 37 od 93

neadekvatni pristupni putevi, a nemogućnost Općine da izgradnju istih financira samostalno

otežava pronalazak strateških partnera za ovakvu investiciju.

Izvori prihoda lokalnog stanovništva odražavaju ekonomsku i demografsku strukturu pa je tako udio

stalno zaposlenih i umirovljenika gotovo izjednačen, a zanemariv broj stanovnika živi od poljoprivrede

(vidi tablicu dolje).

Tablica 3-4 Stanovništvo Općine prema glavnim izvorima sredstava za život (Popis 2011.)

LANIŠĆE M Ž Ukupno25 Udio M Udio Ž Ukupno

172 157 329 52,28% 47,72% Udio

Prihodi od stalnog rada 72 26 98 41,86 16,56 29,79

Prihodi od povremenog rada

10 1 11 5,81 0,64 3,34

Prihodi od poljoprivrede 3 1 4 1,74 0,64 1,22

Starosna mirovina 41 52 93 23,84 33,12 28,27

Ostale mirovine 11 16 27 6,4 10,19 8,21

Prihodi od imovine - - - - - -

Socijalne naknade 6 8 14 3,49 5,1 4,26

Ostali prihodi 6 10 16 3,49 6,37 4,86

Povremena potpora drugih

10 - 10 5,81 3,04

Bez prihoda 24 44 68 13,95 28,03 20,67

Nepoznato - - - - - -

Izvor: DZS, Popis 2011, Tablica 19. Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život i spolu po

gradovima/općinama

POLJOPRIVREDA

U doba najveće naseljenosti, početkom 20. stoljeća, razmjerno škrta prirodna bogatstva Ćićarije

korištena su do punog kapaciteta. Raspoloživa polja i dolci, sjenokoše i pašnjaci korišteni su do zadnjeg

kvadrata, a šume su sječene za vlastite potrebe i za prodaju onoliko koliko je tržište zahtjevalo. Ljudi

su se bavili stočarstvom i mljekarstvom, nešto manje poljodjelstvom. Samo u selu Brgudac uzgajalo se

preko 3.000 grla stoke. U drugoj polovici 20. stoljeća krenulo se s postepenim uvođenjem mliječnih sorti

goveda i na Ćićariji, ali je daljnji razvoj stočarstva prekinut valom iseljavanja radno sposobnog

stanovništva u urbane sredine te se danas broj stoke računa u par desetaka grla krupne i nekoliko

stotina grla sitne stoke..

Danas je poljoprivreda i uz nju vezane djelatnosti prerade na niskim razinama zbog nedostatka

radno sposobnog stanovništva voljnog da se bavi primarnim sektorom proizvodnje. Prema

25 Zbroj podataka po pojedinim retcima veći je od podatka „Ukupno“ (ukupan broj stanovnika) jer su osobe mogle dati i dva

odgovora (dva različita prihoda) i stoga su te osobe iskazane u dva retka


Stranica 38 od 93

podacima iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava za 2017. godinu kojeg vodi Agencija za plaćanja u

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

(OPG) na području općine je u 2017. godini iznosio tek osamnaest (18), od čega su u četiri (4)

OPG – a nositelji mlađi od 41 godine, a u njih sedam (7) stariji od 56 godina. Interesantno je

naglasiti da su od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava u njih pet (5) nositeljice žene. Prema

Popisu 2011. g, u Općini Lanišće poljoprivredno zemljište koristi 87 kućanstava od ukupno 142

kućanstva. U djelatnosti poljoprivrede i šumarstva zaposleno je 14 osoba.

Uz slabosti komunalne infrastrukture, najveća kočnica razvoju poljoprivredne proizvodnje je

dugogodišnja problematika oko vlasništva nad tzv. „seoskim dobrima“ ili komunelama koje

svojata Republika Hrvatska, a preostalo lokalno stanovništvo pokušava, uz financijsku i logističku pomoć

Općine, spriječiti ponovno izvlaštenje ogromnih šumskih i poljoprivrednih prostranstava Ćićarije.

PROIZVODNE I USLUŽNE DJELATNOSTI

Uz poljoprivredu i već spomenutu tvornicu prerade drva, gospodarstvo općine Lanišće čini tek nekolicina

obrta koji se bave također uzgojem sitne stoke te uslužnim djelatnostima u šumarstvu. Jedan zajednički

obrt se bavi morskim ribolovom, a na području općine djeluje i tvrtka za održavanje i popravak motornih

vozila.

Što se tiče smještaja ovih djelatnosti u prostoru posebnih ograničenja nema, uzimajući u obzir velik broj

neiskorištenih nekretnina unutar naselja. Izmjenama i dopunama PPOU se također predviđa 24 ha

obrtničko-proizvodnih zona odnosno izdvojenih građevinskih područja u okolici skoro svih naselja

općine, a ista su su planirana u skladu s položajem naselja i prometnica, ne ugrožavajući ruralni identitet

i prirodni ambijent. Iako u prostorno-planskom smislu nema ograničenja za razvoj proizvodnih i

uslužnih djelatnosti, generalno se može zaključiti da su infrastrukturna neopremljenost i

financijska zahtjevnost takvih investicija glavna kočnica razvoju.

TURIZAM

Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana Republike Hrvatske. Dugoročni trendovi ukazuju da

se nakon pada tijekom ratnih i poratnih godina, od 1995. bilježi konstantan rast turističkog prometa - u

2017. godini udio turizma u BDP –u je iznosio 19,6%, dok je samo u godini iza iznosio 18,9%26. Udio

Istarske županije u turističkom prometu RH je značajan te za 2017. godinu iznosi 25,3% postelja, 23.5%

dolazaka i čak 29.5% noćenja. Pet od 10 gradova s najvećim turističkim prometom 2016. nalaze se u

Istri (Rovinj, Poreč, Umag, Medulin i Pula).

Višegodišnji podaci o turističkom prometu sugeriraju osnovne trendove razvoja turizma u Istri27:

U periodu od 14 godina, između 2002. i 2016. godine, ukupna se smještajna struktura u Istarskoj županiji povećala za 84%; rast je proizašao pretežito iz rasta kapaciteta privatnog smještaja i kampova, usljed čega je ukupni udio hotela i turističkih naselja pao sa oko trećine na manje od petine ukupnih kapaciteta.

Turistički promet (broj dolazaka i noćenja) kontinuirano se povećava, na razini RH i Istre, ali se godišnja stopa rasta usporava u zadnjih 3 godine.

26 Ministarstvo turizma: Turizam u brojkama 2017.; https://mint.gov.hr/UserDocsImages/AA_2018_c-

dokumenti/180608_HTZTUBHR_2017.PDF 27 Master plan turizma Istarske županije 2015-2025.


Stranica 39 od 93

Oko 95% turističkog prometa Istre čine strani turisti. Ovisnost turizma Istre o 5 glavnih tržišta ne mijenja se bitno kroz 12 godina, ona i dalje čine oko 70% ukupnog prometa, a gosti iz Njemačke, Italije, Austrije i Slovenije čine oko 66% turističkog prometa.

U srpnju i kolovozu se ostvaruje preko 60% ukupnog turističkog prometa, a pridoda li se tomu još lipanj i rujan, vidljivo je da se preko 85% turističkog prometa ostvaruje u samo 4 mjeseca u godini

Prosječna jedinična potrošnja turista u 2014. iznosila je 64 eura dnevno te je porasla u odnosu na 47 eura dnevno u 2002., ali i pala za 10% u odnosu na 2010. Prema najnovijem TOMAS istraživanju, u 2017. prosječna jedinična potrošnja na razini RH iznosila je 79 eura.

Ekonomski učinci sektora turizma u Istri se blago povećavaju u odnosu na druge sektore (udio u prihodima porastao je za 1%, a udio u zaposlenosti za 4,5% u 12-godišnjem razdoblju). U odnosu na ostatak Hrvatske, prihodi i zaposlenost u turizmu Istre stagniraju, a u strukturi najvećih poduzeća se pored turizma izdvaja prerađivačka industrija.

'Sunce i more' čine preko 85% ukupnog fizičkog prometa, a rast prometa na postojećem modelu jednog dominantnog turističkog proizvoda bliži se saturaciji i u posljednje tri godine sve više usporava. Trenutno ga još uvijek podržava privatni smještaj kroz rast kapaciteta, dok noćenja u svim drugim oblicima smještaja u posljednje dvije godine padaju. Međutim, kampovi i smještaj u domaćinstvu koji su u fokusu ne stvaraju značajnije dodane vrijednosti u doživljajima ili makroekonomskim efektima (povećani prihodi, zapošljavanje, održivost), što je evidentno iz stagnacije prosječne potrošnje turista28.

Problem sezonalnosti, opterećenosti obale u odnosu na unutrašnjost i povezani ekološki pritisci ukazuju

na dugoročno neodrživ model razvoja na temelju proizvoda 'sunce i more', što je odavno prepoznato u

strateškim razvojnim dokumentima IŽ. Međutim, usprkos usmjerenim naporima i javnim politikama, kao

i znatnom napretku na ovom području, još uvijek se profit od turizma na obali mjeri u milijunima eura

godišnje, a turistička ponuda unutrašnje i sjeverne Istre je tek u povojima. To je naročito izraženo

u općini Lanišće zahvaljujući njenom krajnje perifernom geografskom položaju na granici Istarske i

Primorsko-goranske županije te zatvorenošću državne granice prema Sloveniji. Niska ekonomska

aktivnost, dominacija ruralnih obilježja, depopulacija i starenje stanovništva te nedostatna

infrastruktura i druge (ne)pogodnosti dodatni su ograničavajući faktori turističkog razvoja

Lanišća.

U sklopu izrade Prostornog plana Općine Lanišće izvršena je valorizacija fizičkih karakteristika područja

Ćićarije koja je utvrdila mogućnosti razvoja ovog prostora kao kontinentalno - brdske turističke

rekreacije.

Naime područje Ćićarije, naročito gornji plato, na nadmorskoj visini od cca 1.000 m, svojim

mikroklimatskim i fizičkim kvalitetama, prirodnim uvjetima: čisti zrak, voda, okoliš, te mogućnostima

realizacije i izgradnje centara i objekata, upućuje na mogući razvoj turističkih djelatnosti kao što su:

agroturizam i gastro turizam (kuće za odmor u prirodi, zdrava hrana),

turizam aktivnog odmora i turizam ekstremnih sportova (paragliding, speleo-avanture, slobodno

penjanje, vožnje mountain-bike-a, treking, planinarenje itd.),

izletnički turizam: more – brda

astro-turizam (zvjezdarnica Žbevnica) i naučno-istraživački turizam (speleologija, arheološka

nalazišta),

lovni turizam,

zimski turizam – TOUR skijanje,

vjerski turizam,

28 Iako nominalno jedinična potrošnja raste (47 EUR 2002., 64 EUR 2014., 79 EUR 2017.)


Stranica 40 od 93

zdravstveni turizam,

rekreacijsko – sportski turizam (priprema sportaša, jahanje i dr.),

Slika 3-5 Rekreacijski turizam na području Općine Lanišće

Turistički smještaj u Općini Lanišće zadnjih godina počinje dobivati konkretnije obrise. Naime, na cijelom

području postoji desetak kuća za odmor, od kojih nekolicina ima bazen, a veliki je hit među turističkom

ponudom kamp na površini od 4 ha, u kojem nema ni struje, ni vode, ali se nude raznorazni outdoor

sportovi poput označenih i uređenih trail staza, staza za penjanje, planinarenje, uzletište za

paraglajdere. Osim toga, evidentan je trend prodaja nekretnina u svrhu prenamjene u kuće za

odmor, kao što je to realnost već dugih niz godina u ostalim djelovima Istre. Unutar naselja je moguća

i gradnja pojedinačnih ugostiteljsko-turističkih građevina, a PPUO-om je ostavljena mogućnost izgradnje

turističkih naselja i kampova na izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko turističke namjene

(turistička razvojna područja – TRP) u okolici sela Jelovice, Trstenika, Raspadalice i Brgudca (ukupne

površine od 37 ha). Osim toga, načelno je moguće građevinska područja (polu)napuštenih ruralnih

naselja u cijelosti ili dijelom odrediti kao difuzni (dislocirani) hotel.

Imajući u vidu skromne, ali za općinu značajne realizacije u domeni aktivnog odmora i rekreacijsko-

sportskog turizma kao i trendove u istoj, potencijal predstavljaju i obiteljska planinarska staza

Marećica te postojeće paragliding uzletište Raspadalica u okolici Sluma u blizini kojeg je

prostornim planom predviđena velika rekreacijska površina na kojoj je moguće sukladno obilježjima

prostora i uz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti, uređivati pješačke, biciklističke, jahačke,

trim i slične staze, igrališta za rekreaciju odraslih i djece, postavljati rekreacijske sprave i sl..

Jedan od značajnih pomaka u segmentu razvoja turizma vidljiv je u sve većoj posjećenosti planinarskih

ruta. Najpoznatija planinarska destinacija Korita prepuna su entuzijasta i zaljubljenika u prirodu čim se

sunce ukaže, a put do Žbevnice mami sve, od amatera do profesionalaca. Navedene lokacije imaju i

uređene planinarske domove. Tako preuređena Planinarska kuća na Žbevnici može primiti i do 30 ljudi,

ima dnevni boravak s kuhinjom, sanitarni čvor, prostoriju za domaćina i skladište. Planinski dom na

Koritima drvena je brvnara, otvorena vikendom, koja također prima do 30 ljudi.

Zaključno, u skladu s razvojnom politikom regije, a zahvaljujući očuvanosti ambijentalnih, kulturnih i

prirodnih vrijednosti, održivi turizam i s njime povezana ekološka poljoprivreda odnosno


Stranica 41 od 93

proizvodnja zdrave hrane na seoskim gospodarstvima jedan su od izglednijih čimbenika

revitalizacije ruralnog područja Općine Lanišće.

3.3. DRUŠTVO

OBRAZOVANJE

Na području općine Lanišće nema vrtića, pa su mlade obitelji iz Ćićarije primorane djecu predškolske

dobi voditi u Dječji vrtić „Grdelin“ Buzet odnosno od ove godine u Dječji vrtić Olga Ban Pazin, Područni

vrtić Lupoglav. U naselju Lanišće djeluje Područna škola Osnovne škole "Vazmoslav Gržalja" Buzet u

kojoj se održava nastava od 1. do 4. razreda koju trenutno pohađa dvoje učenika. S obzirom na

projekcije o povećanju tog broja, područnoj školi ne prijeti zatvaranje u bliskoj budućnosti.

Općina Lanišće je u 2017. godini osiguravala proračunska sredstva za potrebe školstva i obrazovanja.

Za školsku godinu 2016./2017. stipendije se isplaćuju u iznosu od 400,00 kn učenicima srednjih škola i

650,00 kn studentima koji su stekli uvjete za stipendiranje. Ukupan iznos osiguran iz proračuna za

predškolski odgoj i obrazovanje iznosi 43.600,00 kuna.

GRAĐANSKE INICIJATIVE I KULTURA

Broj stanovnika na području Ćićarije danas je umanjen za više od 90% u odnosu na početak 20. stoljeća

pa je za očuvanje tradicije i kulture područja ugroženog demografskim izumiranjem izuzetno važno

djelovanje građanskih i drugih udruga koje okupljaju lokalno stanovništvo. Važnost od stanovništva

vođenih inicijativa, prepoznala je i općinska uprava koja je 2005. g. zajedno s nekolicinom aktivistica

krenula u osnivanje udruge Klub žena "Ćićarije“ danas nazvane ZVS „Jažulice“ i ZVS „Frndalice“.

Udruga, sukladno usvojenom motu „bura im je zibarinka bila…“, u svom djelovanju sa ponosom ističe

zasluge u promicanju Ćićarije i njene kulture, običaja, zanata i tradicionalne gastronomije koje su sažele

u prepoznatljiv Ćićski meni koji se sastoji od tace, jote, šuga od divljači, štrudela po starinski i čaše

bijelog vina. Osim toga organiziraju i edukativne tribine posvećene istraživanju ljekovitog bilja,

humanitarne akcije, izlete i vlastite zabavne sadržaje.

Slika 3-6 Klub žena Ćićarije/ Udruga „Jažulice“

Šumska prostranstva i imovinu stavnovnika od požara čuva Dobrovoljno vatrogasno društvo "Ćićarija“

Lanišće – DVD "Ćićarija" Lanišće, a kao što je navedeno u poglavlju 2.3. Razvojni trendovi o zaštiti

interesa nad seoskim dobrima na ovim područjima, oko kojih se vodi dugogodišnji sudski spor s

Republikom Hrvatskom, brine nekolicina Udruga za upravljanje zajedničkom imovinom s područja


Stranica 42 od 93

općine. Osim navedenih, stanovnici Ćićarije zaljubljenici su u boćanje, slijedom čega postoje čak dva

boćarska kluba na ovom području, „Lanišće“ i „Žbevnica“.

Na području općine postoje društveni/spomen domovi u naseljima Brgudac, Račja Vas, Brest, Prapoće

i Slum. U Brgudcu je, u zgradi stare škole, otvoren Spomen dom prvog partijskog savjetovanja za Istru

u spomen na formirano partijsko rukovodstvo za Istru 10.3.1943. godine te Prvo partijsko savjetovanje.

Također, u ovoj je školi za vrijeme talijanske okupacije, u drugoj polovici 1943. godine započelo

školovanje djece na materinjem jeziku29.

Stara škola u Brestu te dom u selu Prapoće koriste se kao društveni domovi za stanovnike tih naselja,

stara škola u Račjoj Vasi će se sanirati zahvaljujući INTERREG projektu „Kašteliri“ na način da će

uređeno prizemlje biti jedan od outputa projekta, a 1. kat će se nacionalnim sredstvima urediti za

društvene namjene, dok su stare škole u Slumu i Trsteniku u neadekvatnom stanju za korištenje.

U naselju Vodice rekonstruirana je stara škola u Znanstveno edukacijski centar “Speleo kuća” u svrhu

edukacije i promocije zaštite prirode i okoliša te proučavanja krša. Cilj i svrha Znanstveno edukacijskog

centra je osiguranje održivosti zamišljenog koncepta interdisciplinarnog rada između više znanstvenih i

stručnih institucija na međunarodnoj razini. Aktivnosti koje centar pruža na skoro 400 m2 imaju

znanstveni i stručni te edukativni predznak. Također, postoji mogućnost višednevnog boravka na lokaciji

uz davanje na raspolaganje cjelokupne infrastrukture objekta, a u svrhu daljnjeg znanstveno –

edukativnog istraživanja krša i zaštite okoliša Sjeverne Istre. Zahvaljujući Javnoj ustanovi Natura histica

centar pruža i aktivnosti ekološkog turizma odnosno po potrebi organizira i službena vođenja centra i

okolne prirode. U edukativnom smislu cilj je edukacija svih dobnih skupina, a pritom se ponajprije želi

motivirati najmlađe uzraste s cjelokupnog područja Istarske županije na boravak u prirodi i upoznavanje

svog zavičaja30

ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

Program javnih potreba u socijalnoj skrbi Općine Lanišće za 2018. godinu propisuje sljedeće oblike

pomoći:

1. naknada za troškove stanovanja,

2. troškovi ogrjeva,

3. jednokratna naknada.

Za potrebe u socijalnoj skrbi općina je samo kroz 2018. godinu osigurala 139.000,00 kuna u koju

konkretno spadaju i potpore za novorođenu djecu, pomoć za podmirenje troškova stanovanja (ogrijev),

te ostale nakande u naravi, program „Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama“ se financira iz

općinskog proračuna u godišnjoj vrijednosti od 60.000,00 kuna, dok se program „Dislocirani dnevni

boravak Lanišće“ financirao sa 50.000,00 kuna. Još se potpomaže predškolski program i prijevoz za

isti.

Kako bi olakšala život potrebitima na svome području Općina je osnovala Program „Pomoć u kući“

koji je započeo s radom 1. lipnja 2006. godine. Od samih početaka rada na Programu Općina uviđa

nužnost razvijanja kvalitetnije skrbi o starijim osobama kroz različite sustave pomoći i podrške

uvažavajući njihove specifične potrebe, a to su pružanje socijalnih usluga pomoći u kući prilagođenih

individualnim potrebama korisnika (pomoć u kućanstvu, obavljanju osobne higijene, pomoć u obavljanju

administrativnih i sl. poslova te prijevoz liječniku i u ostale institucije društva), spriječavanje socijalne

isključenosti starijih osoba, osiguranje starijim osobama što duži ostanak u vlastitom domu i

prolongiranje smještaja u instituciju, te održavanje učinkovitog sustava skrbi koji uvažava lokalne

potrebe.

29 Izvor: https://brgudac.com/spomen-dom/ 30 Izvor: https://www.speleo-house.eu/


Stranica 43 od 93

Nadalje, uz stalnu financijsku pomoć Istarske županije, Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb

Općina provodi projekt „Dislocirani dnevni boravak Lanišće“ u kontinuitetu od 01.01.2009. godine do

danas, u posebno uređenom i opremljenom prostoru općinske zgrade u Lanišću. Kvaliteta života osoba

treće životne dobi s područja Općine Lanišće uz probleme uzrokovane životnom dobi, lošijim

zdravstvenim stanjem i socijalnim uvjetima smanjena je nizom drugih čimbenika, a to su problem

prostorne udaljenosti od Buzeta sa svim institucijama društva, nepostojanje javnog prijevoza i otežani

klimatski uvjeti. Dosadašnjim provođenjem projekta Dislociranog dnevnog boravka, starije osobe

ostvarile su potrebu za uslugama Dnevnog boravka u kojemu se nalaze jednom tjedno. Ciljevi projekta

su smanjiti osjećaj usamljenosti korisnika, uključiti korisnike u život zajednice, usvojiti nova znanja i

vještine, potaknuti kreativnost kod korisnika. potaknuti korisnike da brinu o vlastitom zdravlju, poboljšati

kvalitetu i prevenirati zdravstvene teškoće.

Na području općine ne djeluju ustanove ambulante zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Najbliži domovi

zdravlja se nalaze u Buzetu i Rijeci, te zdravstvene stanice (ambulante) u Buzetu.

Najbliži veći medicinski centri su Opća bolnica Pula i KBC Rijeka. Najbliži Centar za socijalnu skrb nalazi

se u Buzetu, te pokriva sve općine i gradove sjeverne Istre.


Stranica 44 od 93

4. ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI

4.1. OPĆI TRENDOVI

Za sagledavanje razvojnih mogućnosti, bitno je sagledavanje trendova, prognoza, ali i politika na svim

nivoima, lokalnih, nacionalnih, pa čak i globalnih. Na taj se način dobija uvid u ono što je realno ostvarivo,

kako bi se vlastiti ograničeni prihodi mogli povećati putem vanjskih privatnih ili javnih ulaganja i kako bi

se javna sredstva usmjerila u inicijative koje imaju multiplicirajući efekt, odnosno stvaraju uvjete za

privatne inicijative, a istovremeno poboljšavaju dostupnost i kvalitetu javnih usluga.

EUROPSKA UNIJA I SVIJET

Temeljem analiza uspješnosti dosadašnjih politika i prognoza budućih trendova, Europska komisija je

osmislila razvojnu strategiju koja je primjenjiva za tekuće sedmogodišnje razdoblje, od 2014. – 2020.

Razvojna strategija Europske unije pod nazivom „Europe 2020“ donosi viziju socijalne tržišne ekonomije

za 21. stoljeće, i pokušavajući rješiti nedostatke postojećeg modela, predlaže rast koji je pametan, održiv

i uključiv, tj. temeljen na sljedećim prioritetima:

Pametan rast kroz razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i inovacijama

Održiv rast promoviranje konkurentnijih gospodarstava temeljenih na učinkovitosti i

ekološkoj/okolišnoj svijesti

Uključiv razvoj: zadržati visoke stope zaposlenosti, socijalnu i teritorijalnu koheziju.

Konkretno, Unija je definirala mjerljive i ambiciozne ciljeve u 5 područja, a koji su obvezujući i za

Hrvatsku te su kao takvi prenešeni i u nacionalne dokumente putem kojih se usmjeravaju javna

financiranja, naročito ona iz EU fondova:

Zaposlenost: 75% populacije u dobi između 20 – 64 godina treba biti zaposleno

Inovacije: 3% BDP-a uloženo u istraživanje i razvoj

Klima/energija – cilj «20/20/20» (smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20%, povećati udio

obnovljivih izvora energije za 20%, te energetsku učinkovitost)

Obrazovanje: smanjiti postotak (ispod 10%) osoba koji rano napuste školovanje, i povećati na

40% udio osoba do 34 godine koje će završiti neki oblik višeg obrazovanja (treći stupanj)

Socijalna uključenost: smanjiti broj siromašnih i socijalno isključenih osoba za minimum 20

milijuna ljudi.

Europska Komisija objavila je nacrte regulative i strateških smjernica koje se tiču narednog

sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja, od 2021. do 2027. godine. Nova razmišljanja i djelovanja

Europske unije neće uvelike odstupati od dosadašnje težnje za uravnoteženim napretkom cjelokupnog

teritorija EU, ali će se ta uravnoteženost pokušati postići poglavito kroz sufinanciranje razvoja digitalnih

tehnologija i istraživanja znanosti (industrija 4.0) uz istovremeno pojednostavljenje dokumentacije kako

kod pripreme tako i kod provedbe svih projekata. Od značajnijih promjena valja istaknuti smanjenje

stope maksimalnog sufinanciranja iz ESI fondova s 85 na 75%. Za razdoblje 2021.-2027. predlažu se

sljedeći prioriteti:

Smarter Europe – inovacije,digitalizacija, ekonomska transformacija i MSP

Greener, carbon-free Europe - energetska tranzicija

More Connected Europe – strateške prometne i digitalne mreže

More Social Europe – zapošljavanje, obrazovanje, socijalna uključenost i zdravstvo

Europe closer to citizens (CLLD strategije i održivi urbani razvoj)


Stranica 45 od 93

REPUBLIKA HRVATSKA I ISTRA

Temeljem europskih i nacionalnih prioriteta, i u Republici Hrvatskoj je izrađen niz strateških dokumenata,

koji se reflektiraju na dosadašnje iskustvo i određuju željenu razvojnu putanju. Na regionalnom nivou,

Istarska se županija ističe kao proaktivan akter koji sukladno trendovima i nacionalnim prioritetima

aktivno promišlja razvoj u predstojećem razdoblju. Za male općine poput Lanišća, razvojna usmjerenja

i trendovi na regionalnom, pa čak i nacionalnom nivou su važni parametri koje treba sagledati pri ocjeni

i planiranju.

Usporedna analiza strateških ciljeva glavnih planskih dokumenata kao što su Strategija LAG-a Sjeverna

Istra, Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije, Županijska razvojna strategija i Program

ruralnog razvoja RH i Strategija ruralnog razvoja RH koji su prikazani u tablici niže sugeriraju nekoliko

'tema' bitnih za razvoj ruralnih područja:

Konkurentnost gospodarskih aktivnosti

Uvjeti života, društvena i komunalna infrastruktura

Očuvanje, zaštita i održiva upotreba prirodnih resursa, okoliša i kulturnog nasljeđa

Institucionalno okruženje, planiranje, suradnja

Ljudski resursi, inovacije, prijenos znanja

Tablica 4-1 Usporedni prikaz prioritetnih ciljeva glavnih strateških dokumenata

LAG Sjeverna Istra

2015-2020

Strateški program ruralnog razvoja IŽ

2008-2013

Županijska razvojna strategija

Program ruralnog razvoja RH 2014.-2020.

P1

Poboljšanje konkurentnosti

primarnih proizvođača

njihovom boljom integracijom u

poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa

kvalitete, dodajući vrijednost

poljoprivrednim proizvodima

Izgradnja institucionalnog okruženja koje

potiče poboljšanje životnih uvjeta u

ruralnim područjima

Konkurentno gospodarstvo

Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi,

šumarstvu i ruralnim područjima

P2

Poboljšanje gospodarskih rezultata svih

poljoprivrednih gospodarstava i

olakšavanje restrukturiranja i

modernizacije

Povećanje konkurentnosti

glavnih gospodarskih

sektora u ruralnim područjima

Razvoj ljudskih resursa

Jačanje isplativosti poljoprivrednoga

gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta

poljoprivrede u svim regijama te promicanje

inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama

P3

Olakšavanje ulaska poljoprivrednika s

odgovarajućom izobrazbom u

sektor poljoprivrede, a

pogotovo

Održiva uporaba prirodnih resursa, očuvanje i zaštita prirode i okoliša

Zaštita prirodnih resursa i upravljanje prostorom

Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom,

uključujući preradu i plasiranje poljoprivrednih

proizvoda na tržište, dobrobit životinja te


Stranica 46 od 93

generacijske obnove

upravljanje rizikom u poljoprivredi

P4 Zaštita i očuvanje

kulturnog nasljeđa Visoka kvaliteta života

Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava

povezanih s poljoprivredom i šumarstvom

P5

Trajno poboljšanje učinkovitosti rada

komplementarnih – suradnih institucija u funkciji ruralnog

razvitka

Prepoznatljivost istarskog identiteta

Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka

prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske

promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i

šumarskom sektoru

P6

Promicanje društvene uključenosti, suzbijanja

siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim

područjima

Izvor: obrada autora

U tom smislu, a pri tome ne umanjujući prioritete razvoja ostalih sektora, važno je istaknuti smjernice

dane Master planom turizma Istarske županije, koji prepoznaje neodrživost modela masovnog turizma

velikih brojki temeljenih na proizvodu «sunce i more», te predlaže diverzifikaciju ponude istarskih

turističkih odredišta prema prirodnim i stečenim razvojnim predispozicijama. Master plan nadalje,

temeljem niza istraživanja, analiza i rasprava identificira obrise nove istarske turističke budućnosti u

formi šest obalnih clustera te cluster unutrašnjosti Istre, kojem pripada i Općina Lanišće. Ideja je dakle,

datosti svakog pojedinog clustera oblikovati u nove proizvode koji moraju biti konkurentni na tržištu i

međusobno komplementarni.

Za općinu Lanišće to znači izgradnju prepoznatljivosti i autohtonosti na osnovama postojeće

prirodne, kulturne i povijesne baštine. To također podrazumijeva stavljanje u pogon i razvoj

postojećih i potencijalnih resursa koje Ćićarija posjeduje (npr. vrhovi Ćićarije, speleološke jame,

autohtoni gastro proizvodi, šume, mnogobrojne postojeće biciklističke staze poput „501 Po Istarskim

vrhovima MTB“, „505 Put Rašporskih kapetanata MTB“), uz iskorištavanje «mrežnih» efekata iz šire

okolice (npr. postojeći smještaji, povezivanje s biciklističkim stazama na području Grada Buzeta i

njihovom gastro ponudom).

S obzirom da se radi o ruralnom području, neodvojiv dio razvoja turizma, kao i razvoja općenito, jest i

razvoj poljoprivrede, šumarstva, lovnog i vodnog gospodarstva. Osim Strategije ruralnog razvoja

Istarske županije, taj aspekt razvoja sadržan je posebice u strateškim planovima razvoja lokalne

akcijske grupe Sjeverna Istra koju uz Općinu Lanišće čini još sedam jedinica lokalne samouprave –

Brtonigla, Buje, Buzet, Grožnjan, Novigrad, Oprtalj i Umag. Postojeći resursi - poljoprivredno i šumsko

zemljište, kontinentalna klima povoljna za razvoj zimskog turizma, visokokvalitetni (tradicionalni,

prepoznatljivi, „zdravo“ uzgojeni) proizvodi za razvoj gastroturizma, uvjeti su koji upućuju na moguće

održive razvojne putanje područja.


Stranica 47 od 93

4.2. SWOT ANALIZA

SWOT analiza je kvalitativna analitička metoda koja interpretacijom podataka iz analize situacije

promišlja o ključnim pojavama ili situacijama koji utječu na razvoj, apstrahirajući ih u pojednostavljene

faktore koji se klasificiraju kao snage, slabosti, prilike i prijetnje. Treba uzeti u obzir da se radi o

subjektivnoj, neegzaktnoj metodi koja ima za cilj potaknuti strateško promišljanje i planiranje. Pri

formulaciji SWOT analize Lanišća, snage i slabosti su pozitivni i negativni faktori sadašnjosti ('statični',

'interni'), a prilike i prijetnje faktori budućnosti ('dinamični', 'eksterni').

Tablica 4-2 SWOT analiza općine Lanišće

SNAGE SLABOSTI

PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ, INFRASTRUKTURA

Načelno povoljan geografski i prometni položaj (blizina zračne luke Trst, Rijeke i Kopra kao velikih regionalnih centara)

Bogata prirodna i kulturna baština

Očuvana, ekološki zdrava i lijepa priroda i okoliš

Potencijal za korištenje/crpljenje prirodnih resursa (kamen, drvo, vjetar, kvaliteta zraka)

Nedovoljna prometna povezanost (ključni pravci) i kvaliteta prometne mreže

Nedostatna ostala komunalna infrastruktura (internet, kanalizacija, voda, otpad)

GOSPODARSTVO I GOSPODARSKE AKTIVNOSTI

Raspoloživost prostora

Usprkos velikom egzodusu stanovništva stočarstvo se kao grana poljoprivredne proizvodnje još uvijek uspijelo održati

Poljoprivredno tlo pogodno za razvoj ekološke poljoprivrede

Pravno pitanje komunela

Demografska struktura/tržište rada

Nedostatak financijske/institucionalne podrške poduzetništvu

Nedovoljna razvijenost turističkog gospodarstva (smještaj, ugostiteljstvo, tradicija)

Turistička neprepoznatljivost

Nedovoljno korištenje modernih tehnologija u proizvodnji, plasmanu i marketingu

Nepovezanost gospodarstvenika (u malom i srednjem poduzetništvu, posebno u poljoprivredi)

DRUŠTVO, DRUŠTVENE AKTIVNOSTI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM

Značajna i sačuvana kulturna baština (materijalna i nematerijalna – tradicija i prepoznatljivost Istarskog identiteta)

Održavanje manifestacija s naglaskom na očuvanje tradicije (npr.„Zarozgajmo na Ćićariji“)

Uspostavljeni dobri prekogranični odnosi s Republikom Slovenijom

Aktivno i angažirano civilno društvo

Nedostatak iskustva, administrativnog i financijskog kapaciteta za sudjelovanje u programima financiranim od EU,

Demografska slika i trendovi (depopulacija, starenje stanovništva)

Nepostojanje programa i institucija za cjeloživotno učenje

Nedovoljna iskorištenost i valorizacija kulturne baštine

Nepostojanje centra zdravstvene zaštite


Stranica 48 od 93

Održavanje zavičajne nastave na području općine i učenje o značenju antifašizma za Istarski poluotok, šumski vrtić i nastava u prirodi

PRILIKE PRIJETNJE

Pronalaženje strateških partnera za razvoj turizma temeljenog na resursima (zdravstveni, sportski/adrenalinski, kulturni)

Povezivanje sa znanstveno obrazovnim institucijama po pitanju prirode/okoliša (brojne zaštićene biljne i životinjske vrste adekvatno zaštititi i dodatno valorizirati kroz turističko – edukativne / znanstvene programe)

Relativna dostupnost razvojnih programa i potpore središnje države za razvoj komunalne infrastrukture i sanacija i razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja

Rastuća dostupnost inovativnih tehnologija za jačanje konkurentnosti i kvalitete života

Dostupnost europskih i nacionalnih fondova za projekte ruralnog razvoja i poljoprivredu, razvoj konkurentnosti i MSP, razvoj ljudskih resursa uključujući civilno društvo, povećanje efikasnosti i kapaciteta lokalne samouprave

Mogućnosti koje se otvaraju temeljem iskustva i mreže prekograničnih partnerstava za nove zajedničke razvojne inicijative

Proaktivna i participativna nastojanja u planiranju razvoja od strane JLS i Županije

Pozitivni makroekonomski trendovi u okruženju i niz vezanih efekata (porast turističke potrošnje, strana ulaganja i sl.)

Lobiranje u cilju rješavanja pitanja imovinsko – pravnih odnosa (s RH i raseljenim stanovništvom)

Povijesno poznat kraj po proizvodnji „krbuna“ - drvnog ugljena ima sve predispozicije za obnavljanje ove djelatnosti koristeći moderne tehnologije

Primjena neodrživih praksi lokalnog razvoja (devastacija prirodne i kulturne baštine, prostora i resursa uslijed zaštite parcijalnih interesa)

Propadanje kulturne i prirodne baštine uslijed neadekvatnog korištenja

Netočna percepcija razvojnih potreba na razini središnje države (odražava se u potpori i financiranju razvojnih projekata)

Pogoršanje općih društveno-ekonomskih uvjeta uslijed neprimjerene makroekonomske, fiskalne i drugih razvojnih politika na nacionalnom nivou

Povećanje stupnja konkurencije za lokalne poljoprivredne proizvode zbog povećanog uvoza i nemogućnosti izvoza

Negativni efekti globalizacije (proces prelaska svjetske proizvodnje na istočna europska tržišta i dalekoistočna tržišta)

Nestabilnost / nesigurnost institucija, zakona i dr; utjecaj kratkovidnih političkih odluka

Nerentabilnost javne komunalne infrastrukture uslijed male gustoće naseljenosti

Zagađenje okoliša uslijed nedovoljno izgrađene komunalne infrastrukture, posebno podzemnih voda

Depopulacija i daljnje starenje stanovništva


Stranica 49 od 93

4.3. ANALIZA IZVORA FINANCIRANJA

OPĆINSKI PRORAČUN

Sagledavanje razvojnih mogućnosti te artikuliranje željenog razvojnog smjera mora uzeti u obzir ne

samo multisektorsku analizu stanja i već definirane strateške smjernice, nego i financijske kapacitete i

postojeće razvojne inicijative odnosno razvojne smjernice. Na taj je način moguće razviti Strategiju

razvoja koja će biti istinski 'ugrađena' i realistična te može zaživjeti u danoj zajednici.

Općinsko vijeće godišnjim proračunom planira prihode i rashode Općine u narednoj godini. Svrha

proračuna je da odredi jasan, logičan plan za alokaciju resursa Općine u programe esencijalnih javnih

usluga, ali i razvojnih projekata koji potiču gospodarski i društveni napredak zajednice. Dakle, proračun

nije samo pravni akt i financijski plan, nego donekle i strateški dokument upravljanja razvojem.

Za realizaciju svojih funkcija i obavljanje poslova u okviru svog samoupravnog djelokruga Općina koristi

vlastite prihode i prihode od zaduživanja. Sukladno čl. 68. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi vlastiti prihodi Općine su:

1. općinski, gradski, odnosno županijski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, 2. prihodi od stvari u njezinom vlasništvu i imovinskih prava, 3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasništvu, odnosno u kojima

ima udio ili dionice, 4. prihodi od naknada za koncesije, 5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u skladu sa zakonom, 6. udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom, 7. sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu, 8. drugi prihodi određeni zakonom.

Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna je također pravni akt općinskog vijeća, kojim se utvrđuje

poslovanje u zaključenoj godini u usporedbi s prethodnom fiskalnom godinom i planom. U nastavku

slijede analize realizacije Proračuna Općine Lanišće, počevši sa sumiranim prikazom četverogodišnjeg

razdoblja 2014. – 2017. Usporedba između realizacije i planova je izostavljena iz prikaza31.

Tablica 4-3 Izvršenje Proračuna Općine Lanišće 2014. – 2017.

NAZIV 2014 2015 2016 2017

PRIHODI I RASHODI POSLOVANJA

PRIHODI POSLOVANJA 1.169.653 1.919.088 1.528.630 1.187.335

Prihodi od poreza 582.740 468.034 480.430 467.385

Pomoći iz inozemstva i subjekata unutar općeg proračuna

143.848 813.244 500.051 213.096

Prihodi od imovine 2.832 5.125 2.565 9.715

Prihodi od upr. i adm. pristojbi, pristojbi po posebnim propisima

440.233 625.585 539.341 459.795

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i donacija

0 6.500 6.000 34.127

Prihodi iz proračuna - - - -

Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 0 600 243 3.217

RASHODI POSLOVANJA 1.233.861 1.301.462 1.367.617 1.384.134

Rashodi za zaposlene 206.112 215.441 223.983 228.118

31 Sve tablice analize proračuna napravljene su obradom službenih godišnjih izvještaja o izvršenju proračuna


Stranica 50 od 93

Materijalni rashodi 838.178 819.889 869.519 865.396

Financijski rashodi 8.220 8.165 7.112 7.537

Subvencije - - - -

Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna

77.363 11.813 11.177 15.164

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i drugo

69.101 164.216 186.233 197.245

Ostali rashodi 34.887 81.938 69.593 70.674

VIŠAK/MANJAK PRIHODA POSLOVANJA -64.208 617.626 161.013 -196.799

PRIHODI I RASHODI ZA NABAVU/OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 0 0 4.161 4.541

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 17.012 643.905 185.220 0

VIŠAK/MANJAK PRIHODA OD NEFINANCIJSKE IMOVINE

17.012 643.905 181.059 4.541

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA UKUPNO

UKUPNI PRIHODI 1.169.653 1.919.088 1.532.791 1.191.876

UKUPNI RASHODI 1.250.873 1.945.367 1.552.837 1.384.134

UKUPAN VIŠAK/MANJAK PRIHODA - 81.220 -26.279 -20.046 -192.258

B. RAČUN FINANCIRANJA

Primici od financijske imovine i zaduživanja 0 0 0 0

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 0 0 0 0

NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE 0 0 0 0

C. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

Vlastiti izvori 382.514 301.294 275.015 254.969

Višak/manjak (A) + neto zaduživanje/financiranje (B) + prenesena sredstva (C)

301.294 275.015 254.969 62.711

Godišnji proračun Općine Lanišće kreće se u rasponu od 1 do 1,5 milijuna kuna, uz iznimku 2015.

godine gdje se očigledno povećanje prihoda vidi u stavci Pomoći iz inozemstva i subjekata unutar općeg

proračuna. Sumarni pregled protekle četiri godine pokazuje da je svake godine Općina realizirala veće

izdatke od primitaka, ali zahvaljujući prijenosu sredstava iz proteklih godina, kumulativno poslovanje

općine je i dalje pozitivno. Generalno, financijski kapacitet općine je izrazito mali, s nemogućnošću

zaduživanja.


Stranica 51 od 93

Po strukturi vlastitih prihoda, u 2017. godini preko 99% otpada na prihode poslovanja, a ostatak od

0,38% na prihode od prodaje nefinancijske imovine:

Tablica 4-4 Struktura prihoda Općine Lanišće za 2016. i 2017. godinu

NAZIV 2016 2017 Index 2013-2014 Udjeli 2017


PRIHODI POSLOVANJA 1.528.630 1.187.335 77,7 99,62% 100%

Prihodi od poreza 480.430 467.385 97,3 39,36%

Pomoći iz inozemstva i subjekata unutar općeg proračuna

500.051 213.096 42,6 17,95%

Prihodi od imovine 2.565 9.715 378,8 0,82%

Prihodi od upr. i adm. pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada

539.341 459.795 85,3 38,72%

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija

6.000 34.127 568,8 2,87%

Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 243 3.217 1.323,90 0,27%

RASHODI POSLOVANJA 1.367.617 1.384.134 101,2

VIŠAK/MANJAK PRIHODA POSLOVANJA 161.013 -196.799


Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 4.161 4.541 109,1 0,38%

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 185.220 0 0


338.321 331.165 97,9


UKUPNI PRIHODI 1.532.791 1.191.876 77,8

UKUPNI RASHODI 1.552.837 1.384.134 89,1

UKUPAN VIŠAK/MANJAK PRIHODA -20.046 -192.258 959,1

Najveći udio u prihodima poslovanja pripada prihodima od poreza (39,36%)32 te prihodima od upravnih

i administrativnih pristojbi (38,72%) što se uglavnom odnosi na prihode po posebnim propisima

(primjerice prihodi vodnog gospodarstva, doprinosi za šume i sl.), te na komunalne doprinose i naknade.

Veća stavka u prihodima poslovanja su i Pomoći iz inozemstva i općeg proračuna koja u godišnjem

udjelu proračuna 2017. g. iznosi 17,95 % . i odnosi se na tekuće pomoći iz drugih proračuna. Razmjerno

veliko smanjenje ove stavke u odnosu na prethodnu 2016. godinu rezultat je izmjene zakonodavnog

okvira kojima su ukinute kapitalne pomoći koje su u 2016. iznosile 293.176,00 kuna. Za razliku od

realnosti drugih proračuna, udio prihoda od imovine u proračunu Općine Lanišće je minimalan i iznosi

0,82%, kao i prihod od prodaje nefinancijske imovine koji iznosi svega 4.541,00 kuna i odnosi se na

prodaju zemljišta u vlasništvu Općine. Zaključno, vidljiva je ovisnost općinskih prihoda o

transferima i oslanjanje na zakonom zajamčene prihode, bez vlastitih izvora.

Na strani rashoda, situacija je sljedeća:

32 Odluka o porezima Općine Lanišće iz 2013. godine, KLASA: 410-01/13-01/13, URBROJ: 2106/02-01-02-13-1 propisuje da se

na području Općine Lanišće ubiru sljedeći porezi: 1. prirez porezu na dohodak po stopi od 1%, 2. porez na potrošnju, 3. porez

na tvrtku ili naziv, 4. porez na kuće za odmor.


Stranica 52 od 93

Tablica 4-5 Struktura rashoda Općine Lanišće za 2016. i 2017. godinu

NAZIV 2016 2017 Index 2016-

2017 Udjeli (2017)


PRIHODI POSLOVANJA 1.528.630 1.187.335

RASHODI POSLOVANJA 1.367.617 1.384.134 101,2

Rashodi za zaposlene 223.983 228.118 101,8 16,48%

Materijalni rashodi 869.519 865.396 99,5 62,52%

Financijski rashodi 7.112 7.537 106 0,54%

Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna

11.177 15.164 135,7 1,10%

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i drugo

186.233 197.245 105,9 14,25%

Ostali rashodi 69.593 70.674 101,6 5,11%

VIŠAK/MANJAK PRIHODA POSLOVANJA 161.013 -196.799


Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

4.161 4.541

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

185.220 0 0 -

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

185.220 0 0 -

Rashodi za nabavu plemenitih metla i ostalih pohranjenih vrijednosti

0 0 - -

Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini

0 0 - -


-151,059 4,541 109,1


UKUPNI PRIHODI 1.532.791 1.191.876

UKUPNI RASHODI 1.552.837 1.384.134 89,1

UKUPAN VIŠAK/MANJAK PRIHODA -20.046 -192.258 959,1

Usporedba rashoda u 2016. i 2017. godini ne pokazuje veća odstupanja u strukturi troškova. S obzirom

da nije bilo novih zapošljavanja rashodi za zaposlene su ujednačeni i na približnoj razini od oko 16%

ukupnog iznosa godišnjih rashoda, uz tek blago povećanje kroz četverogodišnji period. Materijalni

rashodi predstavljaju najveću stavku na strani rashoda, a podrazumijevaju naknade troškova za

zaposlene, rashode za materijal i energiju, usluge tekućeg i investicijskog održavanja, naknade za rad

predstavničkih tijela i ostale nespomenute prihode. Iz godišnjeg financijskog izvještaja vidljivo je kako

se je u prijelazu iz 2016. godine na 2017. najviše smanjio budžet na stavci troškova za rad

predstavničkog i drugih tijela i povjerenstava, te se iznos od 100tinjak tisuća kuna usmjerio na ostale

nespomenute prihode. Financijski rashodi se u cijelosti odnose na na bankarske usluge i usluge platnog

prometa, s obzirom da Općina nema financijskih zaduženja. Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg

proračuna igraju minimalnu ulogu u ukupnim rashodima, a odnose se samo na pomoći unutar općeg

proračuna. S obzirom na konstantno starenje lokalnog stanovništva i nemogućnost da se samostalno

brinu o osnovnim životnim potrebama, općina izdvaja 14,25% od ukupnih rashoda za naknade


Stranica 53 od 93

građanima i kućanstvima (u novcu i u naravi). Zaključno, evidentno je da su izdaci Općine ograničeni

na ispunjavanje zakonskih obveza i tekuće poslovanje.

OSTALI IZVORI FINANCIRANJA

Uz vlastite prihode i zaduživanja, te tekuće pomoći od države, Općina ima mogućnost realizacije

sredstava i putem donacija, pomoći i/ili zajedničkih razvojnih projekata u okvirima:

Županijskih programa

Programa suradnje s Republikom Slovenijom i drugim bilateralnim programima

EU programa za Hrvatsku (strukturni i kohezijski fondovi, fondovi ruralnog razvoja i

poljoprivrede)

EU programa za zemlje članice (prekogranični, sektorski)

Internacionalnih/multinacionalnih programa i međunarodnih organizacija

S obzirom na veličinu sredstava EU fondova koji se stavljaju na raspolaganje Republici Hrvatskoj u

razdoblju 2014-2020, u Prilogu 2 dan je sažeti pregled prioriteta, mjera i operacija koje su programirane

kroz tri programa – Operativni program konkurentnost i kohezija (Europski fond za regionalni razvoj i

Kohezijski fond), Operativni program učinkoviti ljudski potencijali (Europski socijalni fond) i Program

ruralnog razvoja (II stup Zajedničke poljoprivredne politike, Europski poljoprivredni fond za ruralni

razvoj).

U danom trenutku, zbog malih kapaciteta i nemogućnosti zaduživanja, korištenje alternativnih izvora

financiranja je jedina realna opcija za realizaciju većih negospodarskih investicija na području

Općine Lanišće. No, pri razmatranju alternativnih izvora financiranja treba voditi računa o tome da je

takvo financiranje u pravilu moguće samo u sklopu periodičnih javnih poziva koji su vremenski

ograničeni, sektorski usmjereni i detaljno određuju uvjete prihvatljivosti troškova, prijavitelja, aktivnosti,

veličine investicije, načina i rate (su)financiranja. Praćenje i informiranost o ovim izvorima je

imperativ za male općine poput Lanišća, a treba uzeti u obzir i da njihovo korištenje može zahtjevati

značajne materijalne, ljudske i organizacijske resurse. Stoga, s obzirom na raznovrsnost i

periodičnost ovakvih programa, učinkovito je raditi 'matching', odnosno ciljano povezivanje

konkretnih projektnih ideja s dostupnim programima, kao i kontinuirano raditi na partnerstvu i

umrežavanju koji su nerijetko i službeni uvjeti za sudjelovanje. Konkretni prijedlozi koji su na ovom

tragu detaljnije su opisani u Poglavlju 6. Provedba Strategije razvoja.

4.4. POSTOJEĆE RAZVOJNE INICIJATIVE I RAZVOJNI SCENARIJI

Proračuni malih općina izuzetno su osjetljivi na makroekonomske i opće političke prilike. Zakonska

rješenja, kao npr. izmjene Zakona o komunalnom gospodarstvu, Zakona o regionalnom razvoju, Zakona

o područjima posebne države skrbi i sl. imaju potencijalno veliki utjecaj na proračune malih općina koje

se ne mogu osloniti na vlastite prihode. U tom smislu Općina Lanišće je u povoljnom položaju - zbog

indeksa razvijenosti ispod republičkog prosjeka33 i statusa potpomognutog područja odnosno područja

33 95,899%, III skupina skupinu po indeksu razvijenosti odnosno u potpomognuta područja prema Zakonu o regionalnom razvoju

(NN 123/17) i Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN123/17)


Stranica 54 od 93

posebne državne srbi34, ima pristup većem broju raznih nacionalnih razvojnih programa za

sufinanciranje socijalne i fizičke infrastrukture35, što ujedno može značiti i dodatne prednosti u smislu

iznosa sufinanciranja, i/ili u postupku ocjenjivanja, odnosno dodjele sredstava. Na osnovu novog

Zakona o brdsko – planinskim područjima (NN br. 118/18) koji je 04. siječnja 2019. g. stupio na snagu

te nacrtu Odluke o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-

planinskog područja, Općina Lanišće će pripasti u prvu skupinu, čime će joj se otvoriti brojne mogućnosti

povlaštenog pristupa izvorima financiranja.

Bez obzira na dostupnost vanjskih izvora, ili upravo usprkos istima, strateško planiranje i djelovanje je

u slučaju malih općina poput Lanišća je specifično i puno potencijala. S jedne strane, proračunska

ograničenja zahtjevaju usmjeravanje sredstva na zadovoljavanje bazičnih potreba zajednice ne

ostavljajući mogućnost prioritiziranja i fokusiranja na intervencije koje bi potencijalno mogle imati

pozitivni mrežni efekt, a s druge, dostupnost vanjskih izvora financiranja (najčešće s više razine) diktira

takvu prioritizaciju. Očigledno to je strukturni problem koji sa sobom poteže cijeli niz političkih pitanja i

izazova teritorijalne i fiskalne reogranizacije, no bez ulaženja u tu temu, može se zaključiti da takvo

stanje podcrtava važnost dobrog upravljanja, a u Hrvatskoj sada postoji već niz dobrih primjera malih

općina i gradova koji uspjevaju usmjeriti razvoj na lokalnoj razini u željenom smjeru. Fokus javne uprave

treba biti na ekonomičnosti i učinkovitosti u smislu pružanja servisa građanima i poduzetnicima,

uključujući informiranje i poticanje udruživanja i okupljanja resursa, kako između Općine i drugih

subjekata, tako i među građanima i poslovnim subjektima.

Iz danog razvojnog scenarija te iz analize stanja predstavljene u prethodnom poglavlju 3, iščitavaju se

sljedeće okosnice (pokretači) razvoja općine Lanišće:

Održavanje, unaprijeđenje i razvoj komunalne infrastrukture

Razvoj gospodarstva s naglaskom na turizam i poljoprivredu

Kulturna materijalna i nematerijalna baština i njezino stavljanje u funkciju gospodarstva.

Pri osmišljavanju konkretnih aktivnosti, realno je pretpostaviti potrebu za širom lepezom intervencija u

navedenim područjima, što će zasigurno nadići financijske i provedbene kapacitete/mogućnosti općine

u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju. Iz tog razloga, prioritet javne uprave – a time i naglasak ovog

dokumenta u dijelu koji se odnosi na konkretne aktivnosti – mora biti na 'soft' mjerama osmišljenim da

potaknu i stvore preduvjete za privatnu inicijativu (npr. turistička promocija, brendiranje, umrežavanje i

poticaji i sl.) te manje infrastrukturne zahvate koje je moguće realizirati u partnerstvu (npr. turistička

signalizacija, projekti prekogranične suradnje). Za osiguravanje osnovnih servisa koji su

investicijski zahtjevni (npr. kanalizacija, ceste i sl.), fokus Općine mora biti na lobiranju prema

relevantnim institucijama i pripremi osnovne projektne dokumentacije, a u slučaju gospodarski

isplativih investicija na iznalaženju strateških partnera. U oba slučaja Općina također mora raditi

na rješavanju pravnih preduvjeta za investicije (npr. vlasništvo, prostorni plan).

34 Općina Lanišće spada u 3. skupinu područja posebne državne skrbi koja su ocijenjena kao dijelovi RH koji zaostaju u razvoju

prema tri kriterija razvijenosti: ekonomskom, strukturnom i demografskom, Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 86/08,

57/11, 51/13, 148/13, 76/14, 147/14,18/15, 106/18) 35 Primjerice Program održivog razvoja lokalne zajednice MRRFEU, Program za financiranje poboljšanja socijalne, komunalne i

gospodarske infrastrukture


Stranica 55 od 93

5. STRATEGIJA

5.1. VIZIJA RAZVOJA

Vizija razvoja predstavlja artikuliranu sliku željene budućnosti. S obzirom da se operacionalizira kroz ciljeve i konkretne mjere, nije nužno da bude artikulirana kao sveobuhvatna izjava koja pokriva sve aspekte društvenog i gospodarskog života. Radije, vizija apstrahira posebnosti područja u slikovitu predodžbu poželjnog mjesta za življenje, temeljenu na rezultatima SWOT analize i tekućim razvojnim inicijativama koje ukazuju na generalni željeni razvojni smjer Općine:

U svrhu brendiranja općine kao poželjnog turističkog odredišta, mjesta ulaganja ili stanovanja, kao i pri razvoju individualnih projekata i njihovih naziva, preporučuje se korištenje imena Ćićarije u kombinaciji sa sljedećim pojmovima/pridjevima:

Ekološko, zeleno, izvorno, očuvano, netaknuto, prirodno, zdravo

Aktivni odmor, rekreacija, avantura, adrenalin, zdravlje, sport, planine, harmonija (ljudi i

prirode / života ...)

U ovom kontekstu treba napomenuti i da je u tijeku36 izrada Stručne podloge za proglašenje Regionalnog parka Ćićarija koji je trenutno definiran prostornim planom IŽ I Općine Lanišće kao planska zaštita. Regionalni park najveća je kategorija zaštite županijske razine koja za sada ne postoji u IŽ. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi. U regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga. Regionalni park nudi niz dobrobiti i povoljnih mjera/prilika za lokalno stanovništvo, tradicionalne djelatnosti i njihovu zaštitu, kao i za razvoj okolišno usmjerenog turizma i poduzetništva. Uspostava Regionalnog parka Ćićarija također podrazumijeva sveukupno 'brendiranje' Općine u tom smjeru. Međutim, prilikom eventualnog proglašenja parka takve razine valja imati na umu protivljenje stanovništva daljnjoj zaštiti i protekciji prirode nauštrb slobodnijeg razvoja gospodarstva i poljoprivrede te općenitog življenja na ovim prostorima.

Iz navedene vizije proizlaze četiri definirana strateška smjera djelovanja Općine:

1. Gospodarstvo, s naglaskom na održivi turizam i eko poljoprivredu/proizvodnju zdrave hrane 2. Kvaliteta i standard života 3. Demografska obnova 4. Ekologija i kultura

5.2. OPĆI CILJEVI I PRIORITETI

Četiri strateška smjera djelovanja Strategije razvoja Općine Lanišće proizlaze iz potrebe da se obuhvate

svi aspekti življenja na nekom području. Suštinski ista područja daju se iščitati i iz relevantnih strateških

dokumenata regionalnog i nacionalnog nivoa, kako je prikazano u poglavlju 4.

36 U sklopu projekta LIKE, vidi Prilog 1

Lanišće, općina na obroncima Ćićarije, zelena oaza gospodarskog i

socijalnog prosperiteta


Stranica 56 od 93

Tablica 5-1 Opći ciljevi Strategije razvoja Općine Lanišće

GOSPODARSTVO Omogućiti rast i razvoj privatnog sektora, s naglaskom na turizam, poljoprivredu i

malo poduzetništvo, bazirano na postojećim očuvanim prirodnim resursima

KVALITETA I STANDARD

ŽIVOTA

Investicijama u komunalnu i društvenu infrastrukturu u cijelini (IKT, vodovod,

kanalizacija, prometnice, javna rasvjeta, zgrade društvene namjene..) razviti visoki

standard života i rada u Lanišću

DEMOGRAFSKA

OBNOVA

Zadržati postojeće stanovništvo i potaknuti novo naseljavanje/povratak raseljenog

stanovništva

EKOLOGIJA I KULTURA Zaštititi prirodne i kulturne resurse i ekosustave te osigurati njihovo održivo

korištenje

Nije nužno posebno naglašavati da postoji očigledna horizontalna uzročno-posljedična veza između

općih ciljeva: npr. investicije u komunalnu i društvenu infrastrukturu podržava gospodarstvo ali i

demografsku obnovu; zaštita kulturnog nasljeđa u uskoj je vezi s razvojem turizma, ali i kvalitete života,

i sl. Ono što treba uzeti u obzir pri razumijevanju ovih 'horizontala' jest da su one vidljivije, intenzivnije,

a time i lakše ostvarive u manjim zajednicama kao što je općina Lanišće, pa je u tom smislu artikuliranje

općih ciljeva ovdje više nominativne prirode. To istovremeno znači da ciljeve treba promatrati holistički

i omogućiti da se nužne intersektorske veze aktiviraju na nivou projekata i prioriteta, umjesto da se

posebno izdvajaju 'horizontalne teme'37.

Sljedeći grafički prikaz pokazuje prioritete derivirane iz općih ciljeva.

Slika 5-1 Prioriteti općih ciljeva

37 Tipične horizontalne teme su okoliš, energetska učinkovitost, anti-diskriminacija, ravnopravnost spolova, socijalno uključivanje

i sl.

•P1Razvoj poljoprivrede, šumarstva i proizvodnja zdrave hrane

•P2 Održivi razvoj turizma i pratećih djelatnosti

•P3 Potpora obrtništvu, maloj proizvodnji i djelatnostima visoke dodane vrijednosti

Gospodarstvo

•P4 Komunalna, prometna i društvena infrastruktura

•P5 Civilni aktivizam, socijalno uključivanje i funkcionalna javna upravaKvaliteta i

standard života

•P6 Pronatalitetna politika

•P7 Privlačenje novih stanovnika

Demografska politika

•P8 Ekološke prakse i energetska učinkovitost

•P9 Očuvanje prirodnih resursa i ekosustava

•P10 Očuvanje i adekvatna valorizacija kulturne baštineEkologija i kultura


Stranica 57 od 93

5.3. MJERE I PROJEKTI

Tipično u strateškom planiranju mjere predstavljaju 'skup projekata', 'sheme' ili 'programe', odnosno

fokuse na pojedina pitanja unutar danog prioriteta. Nivo mjera u strategiji nužan je radi boljeg

usmjeravanja sredstava, kao i jasnije definicije indikatora praćenja uspjeha. Logično slijedi da što su

sredstva i obuhvat zahvata veći i kompleksniji, time je i razrada mjera detaljnija i nužnija, i vice versa.

S obzirom na veličinu općine Lanišće, ne očekuje se samostalno provođenje kompleksnih razvojnih

shema, pa se čini racionalnim izostaviti nivo mjera. Štoviše, s obzirom da se zbog očekivanih opsega

intervencije mjerljivi pokazatelji praćenja mogu vrlo lako postaviti na nivou prioriteta, pitanje da li je nešto

”mjera” ili ”projekt” postaje samo stvar denotacije.

Istovremeno, postavljeni prioriteti mogu obuhvatiti široku lepezu intervencija, čak i one za koje nije

realno očekivati da će ih Općina pokrenuti kao vlastitu razvojnu inicijativu u predvidivoj budućnosti (npr.

mjere pronatalitetne politike). Ipak, njihovo uključenje u strategiju na nivou prioriteta je ispravno sa

stajališta brige za sveobuhvatnim prospertetom područja, pod uvjetom da se prioriteti stave u pravo

mjerilo. Drugim riječima to znači da za neka područja (prioritete) neće postojati racionalno

opravdane samostalne intervencije (pogotovo ne infrastrukturnog karaktera), no to ne spriječava

Općinu da u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama po tim pitanjima ne sudjeluje u širim

partnerstvima s dionicima iz svog bližeg i šireg okruženja.

Niže je dan pregled prioriteta sa indikativnim mjerama, odnosno potencijalnim projektima. Ovisno o

kompleksnosti, veličini i zrelosti pojedine mjere/projekti će morati biti podjeljeni na manje, što je pitanje

faznosti i planiranja. Drugim riječima, donja lista predstavlja iscrpni popis intervencija po pojedinom

prioritetu, pri čemu su pojedine stavke 'mjere' (skup projekata ili 'područje intervencije' koje ne mora

nužno značiti investiciju u materijalnu imovinu), a druge već imaju obrise konkretnog projekta

(investicije). Osim toga, popis mjera i projekata nije konačan, već predstavlja inicijalnu, dinamičnu

osnovicu Strategije koju će Općina razvijati, modificirati i nadograđivati sukladno svojim drugim

procedurama (npr. planiranje proračuna, planovi rada i sl.) i mogućnostima38. Također je bitno

istaknuti da sa stajališta Općinske uprave, kao primarnog vlasnika Strategije, mnoge od navedenih

mjera/projekata nisu relevantne, u smislu da je realan (a u nekim slučajevima čak ni potreban) direktan

angažman Općine. Ipak, sveobuhvatan prikaz mjera/projekata dio je Strategije kao odraz

generalnog razvojnog smjera koji se promovira od strane javne politike. Sistematizirani pregled

projekata i mjera u smislu mogućeg angažmana Općine, statusa (zrelosti) projekata kao i mogućnosti

financiranja prioritetnih projekata dan je u Prilogu 1. Baza projekata 2017.-2023.

Tablica 5-2 Popis mjera i projekata

P1 Razvoj poljoprivrede, šumarstva i proizvodnje zdrave hrane

(zaštita, valorizacija te poticaj tipičnih autohtonih proizvoda i znanja, stvaranje tržišne marke proizvoda i

marketing, primjena suvremenih tehnologija, poticanje udruživanja i zajedničkog nastupa na tržištu, eko

poljoprivreda)

Izgradnja arheološko – botaničkog centra s razvojno – obrazovnom ulogom u svrhu razvoja brenda „Lanišće – mjesto edukacije, ekologije i izvorne Ćićarije“ te info centrom u Račjoj Vasi - usko povezano s P10

Poticanje razvoja djelatnosti šumarstva, primarne i sekundarne prerade drvnih proizvoda (iskoristiti mogućnost postojeće tvornice u vlasništvu Hrvatskih šuma za daljnji razvoj, edukaciju i prekvalifikaciju stanovništva)

38 Lista mjera/projekata napravljena je temeljem direktne konzultacije sa stanovništvom u procesu pripreme Strategije, kao i

pismenih konzultacija s relevantnim službama s područjqa cijele Istarske županije.


Stranica 58 od 93

Poticanje razvoja prerade šumskih plodova - prehrambene prerađevine na bazi gljiva, medvjeđeg luka, bilja (npr. encijan)39

Poticanje razvoja osuvremenjene proizvodnje „krbuna“ (korištenje drvne mase, uglavnom bukve) uz očuvanje tradicionalnih načina proizvodnje kao turističke atrakcije

Poticanje razvoja stočarstva (posebice uzgoj autohtonih pasmina, proizvodnja mesnih i mliječnih proizvoda od boškarina, krava, koza i ovaca40)

Gastronomija - jačanje proizvodnje meda, sokova i rakija, uključujući brendiranje i plasman

P2 Održivi razvoj turizma i pratećih djelatnosti

(osmišljavanje prepoznatljivih turističkih doživljaja, razvoj novih proizvoda, veći standard smještajnih

sadržaja i usluga, umrežavanja poduzetnika)

Razvoj disperzivnog hotela za područje Rašpora, Černeha i Trstenika

Razvoj cikloturizma:

– Sustavno označavanje i uređenje bike-staza (npr. downhill staza od vrha Žbevnice prema

genetskom centru, 5 izvora Ćićarije)

– uređenje bike odmorišta (pametne klupe, table, koševi, info punkt, držači za bicikle), promocija

bike staza,

– postavljanje brojača biciklista, Wi-Fi točke, eko toalet, bike self Service point (setovi za popravak bicikla)

– Ćićarija e-bike experience: projekt uvođenja javnih bicikala, e-bike sharing sustav (Lanišće, Brgudac, Rašpor, Vodice,) e bike punionice

Potpora i organizacija outdoor turističkih manifestacija: npr. Biciklijada „5 izvora Ćićarije“, Ćićarija Outdoor festival, memorijalni planinarski pohodi

Izgradnja adrenalinskog/sportskog parka otvorenog tipa

Razvoj javnog 'orienteering' poligona, osmišljavanje, izrada karti, promocija

Revitalizacija kulture boćanja i stavljanje postojećih boćališta u turističku funkciju (obnova podloge, nabava opreme, edukativne ploče)

Razvoj brenda Ćićarije kao mjesta aktivnog odmora i promotivno-marketiške aktivnosti u suradnji sa susjednim JLS, IŽ i turističkim zajednicama

Infrastrukturni zahvati (ulaganja u planinske kuće, uređenja penjačkih smjerova i staza, signalizacija)

Razvoj speleo turizma (povezivanje s udrugama iz okruženja koje se bave speleologijom i postepeno istraživanje mnogobrojnih jama i spilja koje krije Ćićarija u svrhu njihove prezentacije i dostupnosti široj javnosti) – usko vezano s P9 Očuvanje prirodnih resursa i ekosustava

Re-pozicioniranje, obnova i brendiranje edukativnog centra Speleo kuća u Vodicama u Znanstveno Edukacijski Centar Ćićarija, centar planiranog Regionalnog parka Ćićarija (projekt LIKE)

39 Npr. gljivarske prerađevine, namazi, marmelade, med, sokovi i čajevi, rakije (npr. rakija Brinjevača koja se radi od šmrike, a

karakteristična je upravo za područje Ćićarije)

40 Npr. ovca pramenka, autohtona vrsta ovog dijela Istre koja se trenutno uzgaja na jednom OPG-u.


Stranica 59 od 93

Razvoj vjerskog turizma (Pastoralni centar blaženog Miroslava Bulešića i drugi sakralni objekti; osmišljavanje i razvoj vjerskih ruta, šetnica “Zdravlja i vjere”

Razvoj turizma za starije osobe i prenamjena napuštenih objekata u staračke domove

”Put ptica i samoniklog bilja” – planinski turizam upotpuniti adekvatnim brendiranjem zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta s područja Ćićarije stvarajući tako potpun doživljaj prostora u kojem turist boravi, birdwatching experience

P3 Potpora obrtništvu, maloj proizvodnji i djelatnostima visoke dodane vrijednosti

(informatizacija, jačanje ljudskih kapaciteta, organizacijska i proceduralna unaprijeđenja)

Razvoj poduzetničkih zona

Poticaji / smanjenje nameta za pravne osobe i kapitalna ulaganja poduzetnika

Suradnja s bankama u programima financiranja poduzetništva na područjima posebnog statusa

Priprema i provedba programa edukacija, radionica i alternativnih inovativnih edukacija o poduzetništvu

Organizacija događanja za kreiranje lanaca vrijednosti u lokalnoj zajednici: edukacije i informiranje o mogućnostima ulaganja, umrežavanja, upoznavanje lokalnog stanovništva s postojećom turističkom ponudom i mogućnostima

Proizvodnja biomase/drvenih peleta

Razvoj stolarskih obrta, izrade suvenira i uporabnih predmeta od drva

Razvoj tradicijskog obrtništva i njegova iskoristivost u turističke svrhe

P4 Komunalna, prometna i društvena infrastruktura

(ceste, vodno gospodarstvo, javni prostori i rasvjeta, gospodarenje otpadom)

Sređivanje imovinsko pravnih odnosa od interesa za JLS

Održavanje i unaprijeđenje županijske i lokalne cestovne mreže: – Mune – Jelovice (granični prijelaz) – Lupoglav – Lanišće (županijska cesta nedovoljnog kapaciteta) – Dansko kolo – Dane (županijska cesta) – Vodice – Golac (nerazvrstana cesta) – Račja Vas – Veprinac (nerazvrstana cesta)

Priprema i provedba projekata vodoopskrbe za naselja Brest i Brgudac

Vodovodni ogranak Farma – kamp Raspadalica

Priprema i provedba projekata kanalizacijske mreže

Uspostava zelenih otoka i mobilnog reciklažnog dvorišta

Razvoj pokretnih i nepokretnih TK mreža


Stranica 60 od 93

P5 Civilni aktivizam, socijalno uključivanje i funkcionalna javna uprava

(nevladine udruge, sport i rekreacija, socijalne usluge u zajednici)

Osnaživanje kulture suradnje između javnog i civilnog sektora (npr. razvoj informatičkih platformi za podizanje transparentnosti i aktivnije uključenje građana u proces odlučivanja)

Logistička/financijska pomoć udrugama u organizaciji događanja (npr. ustupanja prostora Općine u svrhu organizacije javnih događanja)

Pomoći u naravi (npr. za osnivanje udruga, klubova mladih)

Organiziranje manifestacija - npr. organizacija događaja "Ćićarija - riznica ljudskog zdravlja" u suradnji sa civilnim udrugama i institucijama iz socijalnog i zdravstvenog sektora

Povezivanje Općine sa znanstvenim i obrazovnim institucijama (u području agronomije, šumarstva, poljoprivrede, ekologije, turizma i kulture) u svrhu kreiranja projekata i provođenja istih na području Općine

P6 Pronatalitetna politika

(naknade, sufinanciranja, ESF projekti)

Naknade za novorođenčad

Sufinanciranje troškova odgoja i obrazovanja

Poticaji i potpore mladim obiteljima


(stvaranje kontakata s raseljenim stanovništvo, poticanje riješavanja imovinsko – pravnih odnosa, poticanje

doseljavanja)

Kroz međunarodne i nacionalne kontakte i projekte promovirati ulaganja u Lanišće

Uspostava komunikacije i suradnje s udrugama i predstavništvima iseljeništva

Olakšice i poticaji za novodoseljene stanovnike

Organiziranje tematskih događanja u svrhu poticanja ulaganja / povratka u rodni kraj (npr. susreti generacija)


(sanacija odlagališta i drugih degradiranih prostora, ekološko gospodarenje otpadom, zaštita vode, zraka, tla,

energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije)

Ekološka rasvjeta

Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, naročito pri provedbi projekata/programa Općine; uključujući male infrastrukturne pilot projekte (npr. solarne klupe, solarne punionice za eko bicikle, fotonaponski sustavi na objektima u vlasništvu općine, energetska obnova objekata)

Posebno u slučaju javnih investicija: planiranje/projektiranje po principima eko dizajna i zelene gradnje, uređenje javnih prostora/izgrađenih površina po principima zelene infrastrukture


Stranica 61 od 93

Šumski vrtić /centar za šumsku edukaciju u Vodicama i/ili Muzej šume na otvorenom (poučna staza, dječje igralište...)

Akcije zelene čistke (uključujući promotivne i/ili pripremne aktivnosti kao npr. popisivanje lokacija onečišćenih otpadom i njihov unos u aplikaciju odbačenog otpada (ELOO) koju izrađuje MZOE)

Poticanje odvajanja otpada

P9 Očuvanje prirodnih resursa i ekosustava

(očuvanje prirodnih staništa, krajolika i drugih prirodnih resursa)

Istraživanje i očuvanje spilja na području Općine koje nisu pod posebnom zaštitom (uključujući promotivne i/ili pripremne aktivnosti kao što je izrada popisa i planova upravljanja speleološkim objektima u suradnji sa speleo društvima i Speleo savezom IŽ, kao i JU Natura Histrica kao ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima u IŽ) – usko povezano s P2

Zaštita i očuvanje staništa ptica (NATURA 2000 mreža) i potpora udrugama i institucijama koje djeluju u tom području41 - usko povezano s P2 mjerama i projektima

Zaštita i promocija ljekovitosti encijana, endemske vrste Ćićarije (npr. kreiranje Festivala encijana i povezivanje s festivalom samoniklog ljekovitog bilja u Kršanu, kreiranje brenda - npr. Encijan-zdravlje sa Ćićarije)

P10 Očuvanje i adekvatna valorizacija kulturne baštine

(materijalna nepokretna baština, materijalna pokretna baština, nematerijalna baština, promocija,

brendiranje prostora )

Provedba aktivnosti INTERREG SLO - RH projekta “Kašteliri”

Spomen dom Brgudac – muzej NOB – a

Turistička valorizacija kulturne materijalne baštine: Rekonstrukcija spomenika/kaštela/sakralnih objekata (Rašporska utvrda, stare gradine, Radota pećina, pećina Bršljanovica, mnogobrojne crkvice, Mali i Veli pržon, vodovod iz vremena Italije, stara škola u Trsteniku)

Turistička valorizacija nematerijalne kulturne baštine (pjevanje – bugarenje, plesovi, govor, toponimi, glazbala, običaji, rukotvorstvo, graditeljstvo...) najprije kroz zaštitu, a potom kroz brendiranje

Arheološka istraživanja lokaliteta (Rašporska utvrda, stare gradine, Radota pećina, pećina Bršljanovica, mnogobrojne crkvice, Mali i Veli pržon) u uskoj korelaciji s turističkom valorizacijom istih

41 Stijena iznad mjesta Lanišće prepoznata je kao najstarija poznata lokacija u RH na kojoj obitava gnjezdeći par surog orla

(Aquila chrysaetos), a postoji nekoliko lokacija značajnih i prepoznatih kao gnjezdilišta sove Velika ušara (Bubo bubo)za koju

se sve više razvija volonterska mreža "Čuvara ušare" tj. stalnih skrbnika volontera koji u dužem razdoblju prate uočene

gnjezdeće parove i sudjeluju u stjecanju spoznaja i novih podataka o toj fascinantnoj vrsti.


Stranica 62 od 93

Razvoj tradicijskog obrtništva iskoristiti za organizaciju izložbi, stvaranje "Staze skulptura", održavanje edukativnih radionica, likovnih, fotografskih, keramičarskih, kiparskih i inih kolonija) u svrhu daljnjeg širenja kulture i tradicionalnih običaja Ćićarije

Obnova župne kuće u Pastoralni centar bl. Miroslava Bulešića

Sanacija stare škole u Brestu, Trsteniku i Slumu


Stranica 63 od 93

6. PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA

6.1. MEHANIZMI PROVEDBE

AKTIVNOSTI PROVEDBE

Sagledavajući provedbu Strategije u njezinom totalitetu, treba razlikovati tri međusobno povezana,

nivoa:

Provođenje Strategije (priprema i provedba projekata),

Praćenje (praćenje i ocjena napretka)

Ažuriranje izrađenog dokumenta.

Prva razina provedbe odnosi se na sve radnje i resurse koje je potrebno angažirati da bi se Strategija

razvoja realizirala. To podrazumijeva niz planskih aktivnosti kao što su:

Redovito ažuriranje baze projekata u koordinaciji s korisnicima

Prikupljanje informacija o izvorima financiranja i prikladno ažuririranje vlastitih financijskih

planova i planova rada, odnosno informiranje potencijalnih korisnika

Pripremu pojedinačnih projektnih prijedloga od strane nositelja projekta

Upravljanje individualnim projektima u svim ciklusima i aspektima njihove provedbe.

Druga razina odnosi se na aktivnosti praćenja i ocjene napretka, kao što je prikupljanje i obrada

podataka prema definiranim pokazateljima, na nivou projekata, prioriteta i cijele Strategije, te priprema

odgovarajućih izvješća. Ovo također uključuje elaboraciju i provedbu eventualnih mjera za poboljšanje

provedbe i rješavanje konkretnih problema.

Treća razina praćenja se fokusira na eventualnu promjenu okoline te način na koji to utječe na ciljeve

zacrtane Strategijom. Revizija cijelog dokumenta prije isteka njegovog planskog razdoblja je

opravdana samo u slučaju događaja koji značajnije mijenjaju utvrđenu situaciju i postavljene

ciljeve, što nije izgledno u razdoblju do 2023., za koje je Strategija pripremljena. Treba imati na

umu da iako 'najdinamičniji' dio Strategije - baza projekata – treba biti redovito revidiran, to ne mora

nužno značiti formalnu izmjenu cijelog dokumenta, već samo njegovog priloga pa se takva revizija može

provesti na nivou radnih planova.

ULOGE I ODGOVORNOSTI

Opća i viša odgovornost provedbe ove Strategije pripada Općini Lanišće. Važno je međutim,

napomenuti da je za osiguranje provedivosti (sukladnosti s dostupnim resursima) i prihvatljivosti (javna

i politička potpora koja osigurava legitimitet) u provedbi nužno ravnopravno aktivno uključenje i

kreativni napor svih dionika razvoja Općine, pa i šire. Funkcionalno odgovornosti možemo podijeliti

na:

Ulogu donošenja odluka i nadzora

Izvršnu ulogu

Koordinacijsku ulogu i

Suradničku/potpornu ulogu.

Provedba razvojnih projekata, a posebice korištenje sredstava iz nacionalnih ili EU programa

podrazumijeva udruživanje resursa Općine s drugim dionicima, kao što je i dosada bio slučaj. Dionici s

kojima Općina može udružiti resurse su:


Stranica 64 od 93

Udruge civilnog društva

Javna poduzeća

Druge jedinice lokalne samouprave s područja Istraske županije, ali i šire

Istarska županija i njezine agencije (TZ, IDA, AZZRRI)

Ad hoc partnerske organizacije iz javnog i privatnog sektora, prema potrebama specifičnog

projekta (npr. slovenski partneri, turističke agencije i operateri, ustanove za zaštitu prirode,

konzervatori, fakulteti, instituti, županijske i državne agencije, uredi i sl.)

Stručnjaci za pripremu i provedbu raznovrsnih projekata i izrada razvojnih i inih strategija

Za pojedine aspekte provedbe – prvenstveno izvođenje radova, dobavu robe i pružanje specifičnih

usluga – Općina će se naravno oslanjati na naplative usluge privatnog sektora. Vanjsku pomoć za

pripremu i/ili administrativno vođenje projekta treba optimizirati s obzirom na vlastite i suradničke

kapacitete, opseg i važnost projekta, te dostupnost sredstava za pokriće tih troškova.

Vrsta dionika, nivo i tip angažmana će varirati ovisno o tome da li se radi o nivou programa ili

individualnog projekta. Drugim riječima, Općina će zadržati glavnu nadzornu i provedbenu ulogu na

nivou ukupne Strategije, dok se na nivou projekta trebaju oformiti radne jedinice u kojima će uloge

varirati. Da bi optimizirala korištenje vlastitih resursa Općina će alocirati odgovornosti na druge dionike

(npr. krajnje korisnike projekata) kadgod je to moguće i legitimno. To istovremeno znači da strukturu i

mehanizam provedbe pojedinog projekta treba definirati već u ranim fazama njegove identifikacije. Za

pojedine, pogotovo veće, projekte, Općina treba svakako zadržati nadzornu i koordinatorsku funkciju.

Sumarno, s aspekta Općine kao nositelja odgovornosti za provedbu cjelokupne Strategije, stavljanje u

odnos gore opisanih aktivnosti provedbe, dionika i funkcija daje sljedeću sliku:

Tablica 6-1 Provedba Strategije – aktivnosti, funkcije i dionici

Aktivnosti Funkcije Dionici

Na nivou Strategije

Ažuriranje baze podataka (prikupljanje projektnih ideja,

primarna razrada) Donošenje odluka i nadzor Općinsko vijeće, Načelnik

Praćenje i informiranje o izvorima financiranja, fundraising i

fundmatching Izvršenje Jedinstveni upravni odjel

Praćenje i ocjena izvršenja Strategije Koordinacija Načelnik, Jedinstveni upravni odjel

Informiranje javnosti i promidžba Suradnja/potpora Partneri

Na nivou projekta

Razrada (tehnička priprema) projekta,

Donošenje odluka i nadzor Nadzorno tijelo projektnog radnog

tima

Financijsko i tehničko upravljanje provedbom,

Izvršenje Projektni radni tim

Praćenje i ocjena izvršenja projekta. Koordinacija Koordinator iz JUO

Suradnja/potpora Jedinstveni upravni odjel


Gore navedene načelne aktivnosti i funkcije valja operacionalizirati u obliku detaljnih planova rada

Jedinstvenog upravnog odjela. Za velike i zahtjevne projekte koje Općina želi i treba voditi napravit

će se struktura upravljanja koja će koristiti vanjske savjetodavne usluge kadgod je to financijski


Stranica 65 od 93

opravdano, a za manje projekte kreirati će se mreža suradničkih institucija. Stvaranje takvih

suradničkih mreža dio je šire uloge informiranja i promidžbe koju Općina ima. Naime, Općina zbog svojih

zakonom određenih ovlasti ima mogućnost prikupljanja informacija i pristupa određenim izvorima koji

drugima nisu dostupni, pa stoga snosi i odgovornost za kanaliziranje informacija i/ili projektnih

ideja.

DINAMIKA

Startegija daje sveobuhvatnu listu mjera/projekata koja je izrađena na temelju direktnih konzultacija sa

stanovništvom i Istarskom županijom te predstavlja iscrpnu listu mogućnosti koje se uklapaju u

generalno razvojno usmjerenje Općine. No, s aspekta provedbe Strategije, kao strateško-provedbenog

dokumenta Općinske uprave, a uzimajući u obzir njezine ograničene kapacitete, izgledno je da će se

tek nekoliko mjera/projekata moći pokrenuti u ovom programskom razdoblju, pri čemu će to

uvelike ovisiti o dostupnosti natječaja/poziva za dodjelu bespovratnih sredstava. Nadalje,

samostalno provođenje projekata od strane Općine nije izgledno niti u jednom slučaju, iako ona

može biti inicijator i 'pokrovitelj' mnogih strateških projekata. Iz ovih razloga glavni izazov provedbe

strateških mjera i projekata jest definiranje stupnja i vrste angažmana koju Općina može imati pri njihovoj

realizaciji. Ovakva analiza, promatrana u odnosu na trenutnu zrelost projekata i mjera, daje načelnu

dinamiku provedbe, kako je prikazano u Prilogu 1. Baza projekata.

IZVORI FINANCIRANJA

Ovisno o stupnju i tipu angažmana Općine, ovisit će i izvori financiranja. Pojedine mjere (poput onih za

poticanje suradnje ili razvoj brenda) podrazumjevat će ljudski angažman i/ili deklarativnu (ili malu

financijsku) podršku od strane Općine, a u slučaju većih projekata bit će potrebna izgradnja partnerstva,

temeljem kojeg treba, među inim, razraditi i financijski okvir. Komponente i mogućnosti financiranja se

obično mogu prilično detaljno definirati u fazi izrade investicijske studije (ili studije izvedivosti), a uloga

Općine (i Strategije) u tom smislu je osigurati stratešku usmjerenost. Drugim riječima, doklegod se vodi

računa da svaka komponenta vodi istim ciljevima i da se osigura kontinuirana dugoročna potpora

projektu u cjelini, projekt će u konačnici realizirati željene efekte.

Baza projekata prikazana u Prilogu 1. također definira izvore financiranja za one inicijative koje se u

trenutnoj fazi mogu smatrati zaokruženim projektom odnosno za projekte i mjere koji su u III. I IV. stupnju

zrelosti.


Stranica 66 od 93

6.2. MONITORING I EVALUACIJA

STRUKTURA PRAĆENJA I OCJENE

Praćenje i procjena važan je element provedbe Strategije koji kroz mjerenje i izvještavanje o očekivanim

rezultatima i učincima ima za cilj osigurati trenutnu i buduću učinkovitost upravljanja i realizacije.

Plan praćenja i procjene prepoznaje i potvrđuje vezu između aktivnosti (projekata) i dugoročnih ciljeva

u strategiji. Ponekad se sustav praćenja i procjene neopravdano pojednostavljeno prikazuje kao proces

prikupljanja podataka u skladu s definiranim indikatorima uspjeha. Ipak, sustav praćenja i provedbe

treba osmisliti kao projekt za sebe, dakle uzimajući u obzir cilj i svrhu sustava, potrebne aktivnosti,

načine praćenja (pokazatelji i njihovi izvori).

Praćenje i procjena sastoji se od 3 kategorije koje se razlikuju po vremenu provedbe i kriterijima ocjene,

te u konačnici, svrsi:

Tablica 6-2 Kategorije praćenja i procjene s obzirom na vrijeme, kriterij i svrhu

Aktivnost Vrijeme provedbe Kriteriji ocjene Svrha

Praćenje (monitoring)

Kontinuirano Provođenje aktivnosti i ostvarivanje rezultata, regularnost procedura

Omogućiti informirano i pravodobno donošenje odluka

tijekom provedbe

Procjena (evaluation)

Povremeno Djelotvornost,

ekonomičnost, učinak, održivost i relevantnost

Izvući pouke iz prošlosti i usmjeriti buduće akcije i politike

Revizija (audit) Povremeno Financijska regularnost Provjeriti regularnost, ali i

unaprijediti financijski management


S obzirom na te razlike u smislu vremena provedbe i fokusa interesa, za svaku od ovih aktivnosti

potrebno je definirati prikladne mehanizme provedbe, odnosno instrumente praćenja i procjene koji se

sastoje od:

• Kvalitativni okvir (što se mjeri – kriteriji procjene i indikatori);

• Metodologija (kako se mjeri – izvori podataka te način prikupljanja i analiziranja

informacija);

• Odgovornosti (tko vrši mjerenje);

• Vremenski okvir (kada se vrši određeno mjerenje).

Niže se predlaže okvir provedbe praćenja i evaluacije:

Tablica 6-3 Nacrt instrumenata praćenja i procjene

Monitoring Evaluacija Revizija

Kvalitativni okvir (što)

Provedba aktivnosti zacrtanih Strategijom

Učinak, ekonomičnost, održivost i relevantnost

Strategije

Utrošak sredstava prema proračunu; regularnost procedura

i trošenja


Stranica 67 od 93

Metodologija (kako)

Izvještavanje – ostvareni prema

planiranim aktivnostima

Prikupljanje statističkih podataka prema

definiranim indikatorima, usporedba s početnim

podacima

Inspekcija financijske dokumentacije, revizorska

izvješća

Odgovornosti (tko)

JUO prema Načelniku i Općinskom vijeću

Načelnik prema Općinskom vijeću

Unutrašnja kontrola i vanjski revizori

Vremenski okvir (kada)

Godišnja izvješća Krajem svake 3. godine Krajem svake godine, paralelno s

planiranjem Proračuna


POKAZATELJI

Pokazatelji su važan dio sustava praćenja i procjene jer omogućavaju veću objektivnost i svrsishodnost

aktivnosti. Ipak, važno je ponoviti da oni sami ne čine okvir praćenja i procjene – na primjer, važnost

pokazatelja je veća kod procjene nego kod praćenja. Bolje rečeno, praćenje uključuje postupke i

izvještavanje i o aspektima koji su vezani za redovito upravljanje i poslovanje (npr. dinamika provedbe

i odstupanje od plana, problemi u provedbi i sl.).

S obzirom da mjere napredak kroz vrijeme, pri definiranju pokazatelja vodi se računa o dostupnosti

baznih podataka, tj. osnovice za usporedbu. Pokazatelji se definiraju u odnosu na opseg mjerenja, pa

tako razlikujemo tri vrste:

Tablica 6-4 Vrste pokazatelja uspjeha s obzirom na nivoe ciljeva

Nivo ciljeva Vremenski horizont Vrsta indikatora

Opći ciljevi Dugoročno Pokazatelji učinka (impact)

Prioriteti Srednjoročno Pokazatelji rezultata (result)

Projekti Kratkoročno Pokazatelji isporučevina (output)


• Pokazatelji učinka (impact) – mjere dugotrajnije posljedice i učinke, tj. opće ciljeve koje

je u pravilu teže izmjeriti (npr. udio stanovništva priključenog na novu infrastrukturu)

• Pokazatelji rezultata (result) - mjere direktne i konkretne ishode projekata (npr. Broj

kućanstava priključenih na izgrađenu infrastrukturu)

• Pokazatelji isporučevina (output) - mjere financijske, administrativne i druge korištene

resurse kako bi se ocjenila djelotvornost i učinkovitost (npr. dužina izgrađene

infrastrukture, cijena koštanja po km i sl.). Tipično se deriviraju iz kumulativa podataka

na projektnom nivou.

Sveukupno gledajući, glavni pokazatelji učinaka za Strategiju razvoja Općine Lanišće su sljedeći:

• Broj noćenja

• Broj dolazaka turista

• Prosječna dnevna potrošnja turista

• Prihodi Općine

• Udio stanovništva priključenog na sustav odvodnje/vodoopskrbe

• Udio stanovništva s pristupom širokopojasnom internetu

• Demografski pokazatelji: natalitet, migracije, broj stanovnika, prosječna starost


Stranica 68 od 93

• Udio obnovljivih izvora energije u energetskoj potrošnji

• Stanje ekosustava i okoliša

• Očuvanost specifičnog lokalnog kulturnog identiteta.

Slijedi prikaz mogućih pokazatelja uspjeha na nivou učinka, rezultata i outputa za svaki od općih ciljeva.

Tablica 6-5 Pokazatelji rezultata i outputa po prioritetima za opći cilj GOSPODARSTVO

GOSPODARSTVO P1 Razvoj poljoprivrede, šumarstva i proizvodnja zdrave hrane

P2 Održivi razvoj turizma i pratećih djelatnost P3 Potpora obrtništvu, maloj proizvodnji i djelatnostima visoke dodane vrijednosti

Učinak Rezultati Outputi

Broj noćenja Novi turistički paketi/proizvodi Broj/kvadratura izgrađenih smještajnih kapaciteta

Broj dolazaka turista Povećanje smještajnih kapaciteta

Dužina obnovljenih staza, šetnica, biciklističkih ruta

Prihodi od pristojbi Struktura kategorizacije smještaja

Broj kulturno-turističkih događanja

Prosječna dnevna potrošnja turista

Visina investicija u turističku infrastrukturu

Prihodi Općine

Kulturna materijalna i nematerijalna baština stavljena u funkciju turizma, javnog prostora

Broj obnovljenih/zaštićenih kulturnih dobara

Atraktivne lokacije stavljene u funkciju turizma, rekreacije, odmora

Broj lokacija stavljenih u funkciju turizma

Nezaposlenost/zaposlenost na nivou općine

Struktura poljoprivredne proizvodnje (intenzivna, ekstezivna, eko)

Broj brendiranih eko poljoprivrednih proizvoda

Udio poljoprivrednog stanovištva – korisnika sredstava iz OPRR

Broj projekata financiranih iz OPRR i/ili visina povučenih bespovratnih sredstava

Broj poduzetnika Broj projekata financiranih iz OPRK

Prihodi poduzetnika Broj novouposlenih poduzetnika

Broj novootvorenih firmi/obrta/OPG-a

Visina investicija



Stranica 69 od 93

Tablica 6-6 Pokazatelji uspjeha općeg cilja KVALITETA I STANDARD ŽIVOTA

KVALITETA I STANDARD ŽIVOTA P4 Komunalna, prometna i društvena infrastruktura

P5 Civilni aktivizam, socijalno uključivanje i funkcionalna javna uprava


Udio stanovništva priključenog na sustav odvodnje/vodoopskrbe

Broj priključaka na kanalizacijsku mrežu

Opseg kanalizacijske i vodoopskrbne mreže (km)

Broj priključaka na vodoopskrbnu mrežu

Vrijeme putovanja do glavnih regionalnih centara

Udio stanovništva s pristupom širokopojasnom internetu

Površina novouređenih javnih prostora

Izdaci za održavanje lokalnih cesta

Dužina obnovljenih/izgrađenih prometnica

Obrazovna struktura stanovništva

Novi on-line servisi za građane Visina bespovratnih sredstava povučenih iz EU/nacionalnih fondova i programa

Prosječno trajanje upravnog postupka

Informatizirana uprava Broj razvojnih projekata po vodstvom Općine

Udio stanovništva uključenih u neki oblik cjeloživotnog učenja

Broj projekata financiranih iz OPULJP

Demografski trendovi Udio stanovništva uključenih u civilni aktivizam

Broj projekata civilnog društva

Nove socijalne usluge u zajednici Broj ustrojenih mreža suradnje na pojedinim razvojnim inicijativama


Tablica 6-7 Pokazatelji uspjeha općeg cilja DEMOGRAFSKA POLITIKA

DEMOGRAFSKA POLITIKA P6 Poticanje pronatalitetne politike



Broj organiziranih događanja

Demografski pokazatelji: natalitet, migracije, broj stanovnika, prosječna starost

Vrijednost i/ili broj investicija u Općini od strane novodoseljenog stanovništva/povratnika

Broj ustrojenih mreža suradnje na pojedinim razvojnim inicijativama

Broj mladih obitelji

Izdaci Općine za društvene djelatnosti



Stranica 70 od 93

Tablica 6-8 Pokazatelji uspjeha općeg cilja EKOLOGIJA I KULTURA

EKOLOGIJA I KULTURA


P9 Očuvanje prirodnih resursa i ekosustava

P10 Očuvanje i valorizacija kulturne baštine


Smanjenje emisija CO2 Energetske uštede (MWh) Broj energetski obnovljenih zgrada Općine

Udio obnovljivih izvora energije u energetskoj potrošnji

Izdaci za energiju Općine / kućanstava

Broj kućanstava obuhvaćenih programom energetske učinkovitosti / korištenja OIE

Količina otpada po stanovniku

Izdaci za zbrinjavanje otpada/saniranje okoliša

Broj saniranih lokacija narušenog ekosustava

Stanje ekosustava i okoliša Vrijedni kulturni/sakralni objekti sačuvani i stavljeni u funkciju

Broj projekata Bioraznolikost

Očuvanost specifičnog lokalnog kulturnog identiteta

Zaštićeni autohtoni prirodni resursi Ćićarije

Broj projekata


Naročito će se pokazatelji outputa revidirati tijekom provedbe Strateije, jer je za očekivati nadogradnju i

redefiniciju tijekom razrade pojedinih projekata. Po potrebi, to može značiti i prilagodbu ostalih

pokazatelja. Osim toga, potrebno je definirati početne i projicirane vrijednosti te vremenski okvir za svaki

od pokazatelja, u odnosu na dostupnost informacija i ekonomičnost njihovog prikupljanja.

7. PRILOZI

7.1. PRILOG 1. BAZA PROJEKATA 2017.-2023.

Kategorizacija po zrelosti predstavlja stupnjevanje kroz 4 grupe:

I ideja

II ideja u razradi

III projekt u razradi

IV projekt u provedbi

Tablica 7-1 Sistematiziran, sveobuhvatan pregled projekata i mjera

R.br. Prioritet Naziv Mjera/ projekt

Općina nositelj (da/ne)

Status Nositelji/partneri

1

P1 · Izgradnja arheološko – botaničkog centra s razvojno – obrazovnom ulogom u svrhu razvoja brenda „Lanišće – mjesto edukacije, ekologije i izvorne Ćićarije“ te info centrom u Račjoj Vasi

P Ne IV

Općina Izola, Sveučilište u Mariboru, IŽ, Institut IRRIS, Mošćenička draga, općina i dr.

2

P1 · Poticanje razvoja djelatnosti šumarstva, primarne i sekundarne prerade drvnih proizvoda (iskoristiti mogućnost postojeće tvornice u vlasništvu Hrvatskih šuma za daljnji razvoj, edukaciju i prekvalifikaciju stanovništva)

M Da I Ambalaža d.o.o.


Stranica 72 od 93

3

P1 · Poticanje razvoja prerade šumskih plodova - prehrambene prerađevine na bazi gljiva, medvjeđeg luka, bilja (npr. encijan)

M Da I

Udruga Modelna šuma, gastro udruge, IŽ

4

P1 · Poticanje razvoja osuvremenjene proizvodnje „krbuna“ (korištenje drvne mase, uglavnom bukve, modernih tehnologija uz istovremeno krčenje obraslih pašnjaka i poljoprivrednih površina)

M Da I

Stanovnici općine, Ambalaža d.o.o.

5

P1 · Poticanje razvoja stočarstva (posebice uzgoj autohtonih pasmina, proizvodnja mesnih i mliječnih proizvoda od boškarina, krava, ovaca, koza)

M Ne II

UO za poljoprivedu IŽ, općina

6 P1

· Gastronomija - jačanje proizvodnje meda, sokova i rakija, uključujući brendiranje i plasman

M Ne II

IŽ, udruge, stanovnici, općina

7

P2 · Razvoj disperzivnog hotela za područje Rašpora, Černeha i Trstenika

P Ne I

Privatni ulagači, hotelski lanci, Ćićska dijaspora

8

P2

· Razvoj cikloturizma: – Sustavno označavanje i uređenje bike-staza (npr. downhill staza od vrha Žbevnice prema genetskom centru) – uređenje bike odmorišta (pametne klupe, table, koševi, info punkt, držači za bicikle), promocija bike staza, – postavljanje brojača biciklista, Wi-Fi točke, eko toalet, bike self service point (setovi za popravak bicikla) – Ćićarija e-bike experience: projekt uvođenja javnih bicikala, e-bike sharing sustav (Lanišće, Brgudac, Rašpor, Vodice) e-bike punionice

P Ne II IŽ, općina, TZ

9 P2

· Organizacija outdoor turističkih manifestacija: npr. Biciklijada 5 izvora Ćićarije, Ćićarija Outdoor festival, memorijalni planinarski pohodi

P ne IV

Stanovnici, općina, sportske udruge

10 P2 · Izgradnja adrenalinskog/sportskog parka otvorenog tipa

P ne I Privatni investitor

11 P2 · Razvoj javnog 'orienteering' poligona, osmišljavanje, izrada karti, promocija

P ne I Sportske udruge, općina


Stranica 73 od 93

12 P2

· Revitalizacija kulture boćanja i stavljanje postojećih boćališta u turističku funkciju (obnova podloge, nabava opreme, edukativne ploče) P ne I

Sportske udruge, općina

13 P2

· Razvoj brenda Ćićarije kao mjesta aktivnog odmora i promotivno-marketiške aktivnosti u suradnji sa susjednim JLS, IŽ i turističkim zajednicama P ne III TZ, IŽ, općina

14 P2

· Infrastrukturni zahvati (ulaganja u planinske kuće, uređenja penjačkih smjerova i staza, signalizacija) M ne II Udruge, općina,

15

P2

· Razvoj speleo turizma (povezivanje s udrugama iz okruženja koje se bave speleologijom i postepeno istraživanje mnogobrojnih jama i spilja koje krije Ćićarija u svrhu njihove prezentacije i dostupnosti široj javnosti) - usko vezano s P9 Očuvanje prirodnih resursa i ekosustava

M ne II Udruge, općina, IŽ

16

P2 · Re-pozicioniranje, obnova i brendiranje edukativnog centra Speleo kuća u Vodicama u Znanstveno Edukacijski Centar Ćićarija, centar planiranog Regionalnog parka Ćićarija (projekt LIKE)

P ne II IŽ

17

P2 · Razvoj vjerskog turizma (Pastoralni centar blaženog Miroslava Bulešića i drugi sakralni objekti; osmišljavanje i razvoj vjerskih ruta, šetnica “Zdravlja i vjere”

M ne I Biskupija, TZ, župa, općina

18

P2 · Razvoj turizma za starije osobe i prenamjena napuštenih objekata u staračke domove

P Ne I Privatni investitori

19

P2

· ”Put ptica i samoniklog bilja” – planinski turizam upotpuniti adekvatnim brendiranjem zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta s područja Ćićarije stvarajući tako potpun doživljaj prostora u kojem turist boravi, birdwatching experience - usko vezano s P9

M ne II

Natura histrica, TZ, udruge, općina

20 P3 · Razvoj poduzetničkih zona

M da I Privatni investitori

21 P3

· Poticaji / smanjenje nameta za pravne osobe i kapitalna ulaganja poduzetnika M da I

22 P3

· Suradnja s bankama u programima financiranja poduzetništva na područjima posebnog statusa M da I Banke


Stranica 74 od 93

23

P3 · Priprema i provedba programa edukacija, radionica i alternativnih inovativnih edukacija o poduzetništvu

M da II

IGK, Obrtnička komora IŽ, konzultanti, udruge koje se bave edukacijom

24

P3 · Organizacija događanja za kreiranje lanaca vrijednosti u lokalnoj zajednici: edukacije i informiranje o mogućnostima ulaganja, umrežavanja, upoznavanje lokalnog stanovništva s postojećom turističkom ponudom i mogućnostima

M da I TZ, IŽ, udruge

25 P3 · Proizvodnja biomase/drvenih peleta

M ne I Privatni investitori

26

P3 · Razvoj stolarskih obrta, izrade suvenira i uporabnih predmeta od drva

M ne I

Obrtnička komora, Ambalaža d.o.o., privatni investitori/stanovici

27

P3 · Razvoj tradicijskog obrtništva i njegova iskoristivost u turističke svrhe

M ne I

općina, TZ, ostali privatnici iz područja IŽ, obrtnička komora IŽ

28 P4 · Sređivanje imovinsko pravnih odnosa od interesa za JLS i svo stanovništvo M da IV RH, IŽ

29

P4

· Održavanje i unaprijeđenje županijske i lokalne cestovne mreže: - Mune - Jelovice (granični prijelaz) - Lupoglav - Lanišće (županijska cesta nedovoljnog kapaciteta) - Dansko Kolo - Dane (županijska cesta) - Vodice - Golac (nerazvrstana cesta) - Račja Vas - Veprinac (nerazvrstana cesta)

P da II Hrvatske ceste, ŽUC, IŽ

30 P4 · Priprema i provedba projekata vodoopskrbe za naselja Brest i Brgudac

P ne II Istarski vodovod, IŽ


Stranica 75 od 93

31 P4 · Vodovodni ogranak Farma – kamp Raspadalica

P ne III Istarski vodovod

32 P4 · Priprema i provedba projekata kanalizacijske mreže

P ne I Istarski vodovod, IŽ

33 P4 · Uspostava zelenih otoka i mobilnog reciklažnog dvorišta

P ne III Park d.o.o., općina

34 P4 · Razvoj pokretnih i nepokretnih TK mreža M ne II HT

35

P5 · Osnaživanje kulture suradnje između javnog i civilnog sektora (npr. razvoj informatičkih platformi za podizanje transparentnosti i aktivnije uključenje građana u proces odlučivanja)

M da III udruge

36 P5

· Logistička/financijska pomoć udrugama u organizaciji događanja (npr. ustupanja prostora Općine u svrhu organizacije javnih događanja) M da III udruge

37 P5 · Pomoći u naravi (npr. za osnivanje udruga, klubova mladih) M da II

38

P5 · Organiziranje manifestacija - npr. organizacija događaja "Ćićarija - riznica ljudskog zdravlja" u suradnji sa civilnim udrugama i institucijama iz socijalnog i zdravstvenog sektora

P da I

39

P5 · Povezivanje Općine sa znanstvenim i obrazovnim institucijama (u području agronomije, šumarstva, poljoprivrede, ekologije, turizma i kulture) u svrhu kreiranja projekata i provođenja istih na području Općine

M da I

40 P6 · Naknade za novorođenčad M da IV

41 P6 · Sufinanciranje troškova odgoja i obrazovanja M da IV

42 P6 · Poticaji i potpore mladim obiteljima M da II

43

P7 · Kroz međunarodne i nacionalne kontakte i projekte promovirati ulaganja u Lanišće

M da III

Prekogranična partnerstva, Matice iseljenika

44

P7 · Uspostava komunikacije i suradnje s udrugama i predstavništvima iseljeništva

M da I


45 P7 · Olakšice i poticaji za novodoseljene stanovnike M da I


Stranica 76 od 93

46 P7

· Organiziranje tematskih događanja u svrhu poticanja ulaganja / povratka u rodni kraj (npr. susreti generacija) P da I

Matice iseljenika

47 P8 · Ekološka rasvjeta P da I

48

P8

· Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, naročito pri provedbi projekata/programa Općine, uključujući male infrastrukturne pilot projekte (npr. solarne klupe, solarne punionice za eko bicikle, fotonaponski sustavi na objektima u vlasništvu općine, energetska obnova objekata)

M da I

49

P8 · Posebno u slučaju javnih investicija: planiranje/projektiranje po principima eko dizajna i zelene gradnje, uređenje javnih prostora/izgrađenih površina po principima zelene infrastrukture

M da I

50 P8

· Šumski vrtić /centar za šumsku edukaciju u Vodicama i/ili Muzej šume na otvorenom (poučna staza, dječje igralište...) P ne II

Udruga Modelna šuma

51

P8 · Akcije zelene čistke (uključujući promotivne i/ili pripremne aktivnosti kao npr. popisivanje lokacija onečišćenih otpadom i njihov unos u aplikaciju odbačenog otpada (ELOO) koju izrađuje MZOE)

P ne II Park d.o.o.

52 P8 · Poticanje odvajanja otpada M ne I Park d.o.o.

53

P9

· Istraživanje i očuvanje spilja na području Općine koje nisu pod posebnom zaštitom (uključujući promotivne i/ili pripremne aktivnosti kao što je izrada popisa i planova upravljanja speleološkim objektima u suradnji sa speleo društvima i Speleo savezom IŽ, kao i JU Natura Histrica kao ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima u IŽ)

M da II Udruge

54

P9 · Zaštita i očuvanje staništa ptica (NATURA 2000 mreža) i potpora udrugama i institucijama koje djeluju u tom području. Usko vezano s P2 mjerama

M ne II Natura histrica

55

P9 · Zaštita i promocija ljekovitosti encijana, endemske vrste Ćićarije (npr. kreiranje Festivala encijana i povezivanje s festivalom samoniklog ljekovitog bilja u Kršanu, kreiranje brenda - npr. Encijan-zdravlje sa Ćićarije)

M da IV

Udruge, UO za poljoprivredu IŽ, partneri na projektu Kašteliri


Stranica 77 od 93

56 P10

· Provedba aktivnosti INTERREG SLO - RH projekta “Kaštelir” - usko vezano u P1

P da IV

IŽ, ostali partneri na projektu

57 P10 · Spomen dom Brgudac – muzej NOB - a

P ne I

TZ, antifašističke udruge

58

P10

· Turistička valorizacija i promocija materijalne kulturne baštine: Rekonstrukcija spomenika/kaštela/sakralnih objekata (Rašporska utvrda, stare gradine, Radota pećina, pećina Bršljanovica, mnogobrojne crkvice, Mali i Veli pržon, vodovod iz vremena Italije, stara škola u Trsteniku)

M ne I TZ, IŽ, općina

59

P10 · Turistička valorizacija i promocija nematerijalne kulturne baštine (pjevanje – bugarenje, plesovi, govor, toponimi, glazbala, običaji, rukotvorstvo, graditeljstvo...) najprije kroz zaštitu, a potom kroz brendiranje

M ne II TZ, IŽ, općina

60

P10 · Arheološka istraživanja lokaliteta (stare gradine, Radota pećina, pećina Bršljanovica, mnogobrojne crkvice, Mali i Veli pržon) u uskoj korelaciji s turističkom valorizacijom istih

M ne I instituti, sveučilišta

61

P10

· Razvoj tradicijskog obrtništva iskoristiti za organizaciju izložbi, stvaranje "Staze skulptura", održavanje edukativnih radionica, likovnih, fotografskih, keramičarskih, kiparskih i inih kolonija) u svrhu daljnjeg širenja kulture i tradicionalnih običaja Ćićarije

M da I

Partneri: umjetničke udruge, obrtnici/privatnici, ugostitelji

62 P10 · Prenamjena župnog stana bl. Miroslava Bulešića u Pastoralni centar

P da I TZ, IŽ

63 P10 · Sanacija stare škole u Brestu, Trsteniku i Slumu

P da I IŽ, udruge, donatori


Stranica 78 od 93

Tablica 7-2 Projekti općine prioritizirani po zrelosti

R.br. Prioritet Naziv Mjera/ projekt

Općina nositelj (da/ne)

Status Mogući izvor financiranja

Nositelji/partneri

1 P1

· Izgradnja arheološko – botaničkog centra s razvojno – obrazovnom ulogom u svrhu razvoja brenda „Lanišće – mjesto edukacije, ekologije i izvorne Ćićarije“ te info centrom u Račjoj Vasi

P ne IV

Bespovratna sredstva iz programa INTERREG Slo – RH, sredstva IŽ i vlastita sredstva

Općina Izola, Sveučilište u Mariboru, IŽ, Institut IRRIS, Gard Mali Lošinj, općina i dr.

9 P2

· Organizacija outdoor turističkih manifestacija: npr. Biciklijada 5 izvora Ćićarije, Ćićarija Outdoor festival, memorijalni planinarski pohodi P ne IV

Privatni investitori, vlastita sredstva, regionalni natječaji

Stanovnici, općina, sportske udruge

13 P2

· Razvoj brenda Ćićarije kao mjesta aktivnog odmora i promotivno-marketiške aktivnosti u suradnji sa susjednim JLS, IŽ i turističkim zajednicama P ne III

Vlastita sredstva, IŽ, TZ

TZ, IŽ, općina

28 P4

· Sređivanje imovinsko pravnih odnosa od interesa za JLS i njeno stanovništvo

M da IV

Vlastita sredstva, novčane pomoći od strane regionalnih vlasti RH, IŽ

31 P4

· Vodovodni ogranak Farma – kamp Raspadalica

P ne III EU natječaji, sredstva IVS

Istarski vodovod


Stranica 79 od 93

32 P4 · Uspostava zelenih otoka i mobilnog reciklažnog dvorišta P ne III Park d.o.o., općina

Park d.o.o., općina

34

P5

· Osnaživanje kulture suradnje između javnog i civilnog sektora (npr. razvoj informatičkih platformi za podizanje transparentnosti i aktivnije uključenje građana u proces odlučivanja) M da III Vlastita sredstva udruge

35 P5

· Logistička/financijska pomoć udrugama u organizaciji događanja (npr. ustupanja prostora Općine u svrhu organizacije javnih događanja) M da III Vlastita sredstva udruge

39 P6 · Naknade za novorođenčad M da IV Vlastita sredstva općina

40 P6 · Sufinanciranje troškova odgoja i obrazovanja M da IV Vlastita sredstva općina

42 P7

· Kroz međunarodne i nacionalne kontakte i projekte promovirati ulaganja u Lanišće

M da III

Vlastita sredstva, programi prekogranične suradnje


54 P9

· Zaštita i promocija ljekovitosti encijana, endemske vrste Ćićarije (npr. kreiranje Festivala encijana i povezivanje s festivalom samoniklog ljekovitog bilja u Kršanu, kreiranje brenda - npr. Encijan-zdravlje sa Ćićarije) M da IV

INTERREG projekt Kašteliri, vlastita sredstva

Udruge, UO za poljoprivredu IŽ, partneri na projektu Kašteliri

55

P10 · Provedba aktivnosti INTERREG SLO - RH projekta “Kaštelir” - usko vezano u P1

P da IV

Vlastita sredstva, IŽ, Proračun projekta "Kašteliri"

IŽ, ostali partneri na projektu

7.2. PRILOG 2. PREGLED CILJEVA I MJERA PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA RH

2014. – 2020, OPERATIVNOG PROGRAMA KONKURENTNOST I KOHEZIJA I

OPERATIVNOG PROGRAMA UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE 2014.- 2020.

PREGLED PRIORITETA I PODRUČJA INTERESA

Prioriteti i područja interesa

Mjere za financiranje

P1 Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

1a) Poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim područjima M1, M2, M16

1b)

Jačanje poveznica između poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te istraživanja i inovacija, uključujući u svrhu poboljšanog upravljanja okolišem i okolišne učinkovitosti M16

1c) Poticanje cjeloživotnog učenja i stručne izobrazbe u sektorima poljoprivrede i šumarstva M1

P2

Jačanje isplativosti poljoprivrednoga gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama

2a)

Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito u cilju povećanja sudjelovanja u tržištu i tržišne usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije

M1, M2, M4, M6, M16, M18

2b) Olakšavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajućom izobrazbom u sektor poljoprivrede, a pogotovo generacijske obnove M1, M2, M6

2c) Poboljšanje održivost i konkurentnost šumskih poduzeća i promicanje održivog gospodarenja šumama M4, M8

P3

Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište, dobrobit životinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi

3a)

Poboljšanje konkurentnosti primarnih proizvođača njihovom boljom integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa kvalitete, dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, putem promicanja na lokalnim tržištima i u kratkim krugovima opskrbe, skupina proizvođača i međustrukovnih organizacija

M1, M3, M4, M9, M16

3b) Potpora sprečavanju rizika i upravljanju rizikom u poljoprivrednom gospodarstvu M5, M17

P4 Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom

4a)

Obnovu, očuvanje i povećanje bioraznolikosti, uključujući u područjima mreže Natura 2000.i u područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima i poljoprivredu velike prirodne vrijednosti, kao istanje europskih krajobraza

M1, M2, M4,M8, M10, M11, M13

4b) Bolje upravljanje vodama, uključujući upravljanje gnojivima i pesticidima

M1, M2, M4, M8, M10, M11, M13


Stranica 81 od 93

4c) Sprečavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom

M1, M2, M4, M8, M10, M11, M13

P5

Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru

5a) Povećanje učinkovitosti u korištenju voda u poljoprivredi nije programirano

5b) Povećanje učinkovitosti u korištenju energije u poljoprivredi i preradi hrane nije programirano

5c) Olakšavanje opskrbe i korištenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda, otpada, ostataka i drugih neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva M4

5d) Smanjenje emisija stakleničkih plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna djelatnost M4, M10

5e) Poticanje pohrane i sekvestracije ugljika u poljoprivredi i šumarstvu M10

P6 Promicanje društvene uključenosti, suzbijanja siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima

6a) Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća kao i otvaranje radnih mjesta M6, M8

6b) Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima M7, M19

6c) Jačanje dostupnosti, korištenja i kvalitete informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) u ruralnim područjima

nije programirano

PREGLED MJERA I PODMJERA S FINANCIJSKIM ALOKACIJAMA

MJERE i PODMJERE alokacije (€)

M1. PRENOŠENJE ZNANJA I AKTIVNOSTI INFORMIRANJA 13,333,333.33

Podmjera 1.1Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti stjecanja vještina

Podmjera 1.2.Potpore za demonstracijske aktivnosti i informativne aktivnosti

M2. SAVJETODAVNE SLUŽBE, SLUŽBE ZA UPRAVLJANJE

POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVOM I POMOĆ POLJOPRIVREDNIM

GOSPODARSTVIMA 21,176,470.59

Podmjera 2.1.Potpora za pružanje savjetodavnih usluga

Podmjera 2.3.Potpora za osposobljavanje savjetnika

M3. SUSTAVI KVALITETE ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE I HRANU 7,058,823.53

Podmjera 3.1.Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete

Podmjera 3.2.Potpora za aktivnosti informiranja i promicanja koje provode skupine proizvođača na

unutarnjem tržištu

M4. ULAGANJA U FIZICKU IMOVINU 667,058,823.53

Podmjera 4.1.Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

Podmjera 4.2.Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda


Stranica 82 od 93

Podmjera 4.3.Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju ili prilagodbu

poljoprivrede i šumarstva

Podmjera 4.4.Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolišnih i klimatskih

ciljeva

M5. OBNAVLJANJE POLJOPRIVREDNOG PROIZVODNOG POTENCIJALA

NARUŠENOG ELEMENTARNIM NEPOGODAMA I KATASTROFALNIM

DOGAĐAJIMA TE UVOĐENJE ODGOVARAJUĆIH PREVENTIVNIH

AKTIVNOSTI 118,117,647.06

Podmjera 5.2Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima

M6. RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTVA I POSLOVANJA 262,928,104.58

Podmjera 6.1.Potpora mladim poljoprivrednicima

Podmjera 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području

Podmjera 6.3.Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava

M7. TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U RURALNIM PODRUCJIMA 265,882,352.94

Podmjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i

njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000. i

druga područja visoke prirodne vrijednosti

Podmjera 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno

stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti tepovezanu infrastrukturu

M8. ULAGANJA U RAZVOJ ŠUMSKIH PODRUCJA I POBOLJŠANJE

ODRŽIVOSTI ŠUMA 92,941,176.47

Podmjera 8.5Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih

ekosustava

Podmjera 8.6Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing

šumskih proizvoda

M9. USPOSTAVA PROIZVOĐACKIH GRUPA I ORGANIZACIJA 8,888,888.89

Podmjera 9.1. Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija u poljoprivrednom i šumarskom sektoru

M10. POLJOPRIVREDA, OKOLIŠ I KLIMATSKE PROMJENE 138,830,280.00

Podmjera 10.1. Plaćanja obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama

Podmjera 10.2. Potpora za očuvanje i održivu uporabu i razvoj genetskih resursa u poljoprivredi

M11. EKOLOŠKI UZGOJ 128,309,623.50

Podmjera 11.1. Plaćanja za prijelaz na prakse i metode ekološkog uzgoja

Podmjera 11.2. Plaćanja za održavanje praksi i metoda ekološkog uzgoja

M13. PLAĆANJA PODRUCJIMA S PRIRODNIM OGRANICENJIMA ILI

OSTALIM POSEBNIM OGRANICENJIMA 321,600,000.00

Podmjera 13.1. Plaćanja u gorsko planinskim područjima – GPP

Podmjera 13.2. Plaćanja u područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima – ZPO


Stranica 83 od 93

Podmjera 13.3. Plaćanja u područjima s posebnim ograničenjima – PPO

M16. SURADNJA 8,333,333.33

Podmjera 16.1Potpora za osnivanje i rad operativnih skupina Europskog inovacijskog partnerstva

(EIP) za poljoprivrednu produktivnost i održivost

Podmjera 16.2Potpora za pilot-projekte i za razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i

tehnologija

Podmjera 16.4Potpora za horizontalnu i vertikalnu suradnju sudionika u lancu opskrbe za

uspostavljanje i razvoj kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta te za promicanje aktivnosti u lokalnom

kontekstu u vezi s razvojem kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta

M17. UPRAVLJANJE RIZICIMA 56,673,373.50

Podmjera 17.1.Premije za osiguranje usjeva, životinja i biljka

M18. FINANCIRANJE DODATNIH NACIONALNIH IZRAVNIH PLAĆANJA ZA

HRVATSKU 139,875,000.00

M19. LEADER (CLLD) 67,540,725.00

Podmjera 19.1. Pripremna pomoć

Podmjera 19.2.Provedba operacija unutar CLLD strategije

Podmjera 19.3.Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a

Podmjera 19.4. Tekući troškovi i animacija

M20. TEHNICKA POMOĆ 64,746,543.59

UKUPNO PRR

2,383,294,499.84

OPERATIVNI PROGRAM KONKURENTNOST I KOHEZIJA 2014. -2020.

Br.

Investicijski prioritet i specijalni cilj Operacija Korisnici (indikativno)

Prioritet 1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija

1a

Poboljšanje infrastrukture i kapaciteta za istraživanje i inovacije (I&I) s ciljem razvijanja uspješnosti I&I-a te promoviranje centara za kompetencije, posebice onih od europskog interesa

1a1 Povećana sposobnost sektora istraživanja i razvoja (IR) za obavljanje istraživanja vrhunske kvalitete i zadovoljavanje potreba gospodarstva

Infrastruktura za IRI

Istraživačke org, znanstveno-tehn.parkovi, JLRS

Znanstveni centri izvrsnosti

Nacionalni znanstveni centri izvrsnosti

IR projekti suradnje (međusobni ili s poslovnim sektorom)

Istraživačke organizacije, privatni sektor

Projekti ureda za transfer tehnologija Uredi za transfer tehnologija


Stranica 84 od 93

Projekti znanstveno tehnoloških parkova Znanstveno tehnološki parkovi

Mapiranje i procjena kapaciteta IRI sektora MZOS

O-ZIP Institut Ruđer Bošković

Centar za translacijsku medicinu Dječja bolnica Srebrnjak

1b

Promicanje poslovnih ulaganja u inovacijama i istraživanjima te razvoj veza i sinergija između poduzeća, IR centara i visokog obrazovanja, osobito razvoja proizvoda i usluga, tehnološko povezivanje, socijalna inovacija, ekološka inovacija, kulturna i kreativna industrija, usluge javnog servisa, zahtjevi za poticajima, umrežavanje, klasteri i otvorena inovacija kroz pametnu specijalizaciju, tehnološko jačanje i primijenjeno istraživanje, pilot linije, pred proizvodna provjera valjanosti, napredne proizvodne mogućnosti i početne proizvodnje, osobito u Ključnim tehnologijama koje potiču razvoj i inovacije i širenje tehnologija za opću namjenu.

1b1 Novi proizvodi i usluge kao rezultat djelatnosti istraživanja, razvoja i inovacija (IRI)

Projekti IR za poslovni sektor

Poduzetnici i poduzetničke organizacije, istraživačke institucije

1b2 Jačanje djelatnosti istraživanja, razvoja i inovacija (IRI) poslovnog sektora kroz stvaranje povoljnog inovacijskog okruženja

Nacionalni projekt podrške inicijativama klastera konkurentnosti

MINGO (12 klastera identificiranih u strategiji S3)

Nacionalni projekt razvoja inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi MINGO

Razvoj centara kompetencija

Pravne osobe koje obavljaju djelatnosti centara kompetencije

Prioritet 2. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije

2a Proširenje dostupnosti širokopojasnog pristupa i izgradnja mreža velikih brzina te podrška usvajanju novih tehnologija i mreža za digitalno gospodarstvo

2a1

Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti

Razvoj agregacijskih (backhaul) mreža slijedeće generacije i povezivanje javnih ustanova na te mreže

Javno poduzeće koje će biti vlasnik i operator mreže

Razvoj projektne dokumentacije za razvoj mreža slijedeće generacije uklj.razvoj kapaciteta JLS JLRS

Razvoj mreža slijedeće generacije i pristupnih mreža slijedeće generacije u bijelim područjima JLRS

2c Jačanje aplikacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija za e-vladu, e-učenje, e-uključenost, e-kulturu i e-zdravlje

2c1 Povećanje korištenja IKT-a u komunikaciji između građana i javne uprave putem uspostave IKT koordinacijske strukture i softverskih rješenja

Primjer: Oblak države, software, hardware i trening za razne e-usluge države... razne ustanove države


Stranica 85 od 93

Prioritet 3. Poslovna konkurentnost

3a Promicanje poduzetništva, posebno olakšavajući ekonomsko iskorištavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzeća, uključujući putem poslovnih inkubatora

3a1 Bolji pristup financiranju za male i srednje poduzetnike

Financijski instrumenti za MSP (jamstva, zajmovi, rizični kapital)

Tijela koja provode financijske instrumente (fin.posrednici, JPP...)

3a2 Omogućavanje povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva

Razvoj koordinirane mreže profesionalnih PPI (razvoj usluga, infrastrukture...)

PPI: ARR, inkubatori, pod.centri, HGK, HOK, JLS, nacionalna tijela...

3d Podupiranje kapaciteta MSP-ova za rast na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom tržištu te angažiranost u inovacijskim procesima

3d1 Poboljšan razvoj i rast malih i srednjih poduzetnika na domaćim i stranim tržištima

Poboljšanje poslovnog razvoja i tehnološke spremnosti (kroz početna ulaganja u imovinu, osposobljavanje i savjetovanje) MSP

Potpore za ispunjavanje standarda, certifikacije, sustave kontrole i upravljanja MSP

Unaprijeđenje međusobne povezanosti MSP (izgradnja i nadogradnja klastera i sl.) klasteri, zadruge i mreže

Povećanje konkurentnosti i učinkovitosti putem IKT (digitaliziranje usluga, proizvoda i procesa) MSP

Internacionalizacija rastućih i inovativnih MSP (sudjelovanje na sajmovima, nefinancijska potpora, usluge promocije...)

MSP, mreže i klasteri, MINPO, PPI

3d2 Poboljšana inovativnost malih i srednjih poduzetnika

Podupiranje inovacija (ulaganja za primjenu rezultata istraživanja, za provedbu novih rješenja, savjetovanje) MSP, uklj. Start-ups i spin-offs

Prioritet 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

4b Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u poduzećima

4b1 Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u proizvodnim industrijama

Primjer: razvoj infra za OIE, 'meke' mjere, promoviranje, ulaganja za povećanje EE

Poduzeća u proizvodnim industrijama

4b2 Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u privatnom uslužnom sektoru (turizam i trgovina)

kao 4b1 Poduzeća u turizmu i trgovini

4c Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i u stambenom sektoru

4c1 Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora


Stranica 86 od 93

Primjer: programi energetske obnove, energetsko certificiranje, projektna dokumentacija, promjena prozora, pametna brojila i sl., uvođenje OIE, edukacija i komunikacija vlasnici zgrada javnog sektora

4c2 Smanjenje potrošnje energije u stambenim zgradama (u višestambenim zgradama i obiteljskim kućama)

kao 4c1 fizičke osobe

4c3 Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva

Primjer: renovacija i modernizacija mreža, ulaganje u naprednije tehnologije, promo kampanje... JLS, javne tvrtke

4c4 Povećanje učinkovitosti sustava javne rasvjete

Zamjena s LED rasvjetom JLS, javne tvrtke

4d Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim razinama napona

4d1 Pilot projekt uvođenja naprednih mreža

Uvođenje pametnih mreža i drugih mjera gospodarenja energijom, priprema projekta

Javna poduzeća i operatori distribucijskog sustava, tijela JLS

Prioritet 5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima

5a Podupiranje ulaganja za prilagodbu na klimatske promjene, uključujući pristupe temeljene na ekosustavu

5a1 Poboljšanje praćenja, predviđanja i planiranja mjera prilagodbe klimatskim promjenama

Primjer: mjere poboljšanja kvalitete i dostupnosti podataka, jačanje kapaciteta, izgrađivanje svijesti

JU, tijela lokalne vlasti, NVO, znanstvene i akademske institucije

5b Promicanje ulaganja koja se odnose na posebne rizike, osiguranje otpornosti na katastrofe i razvoj sustava za upravljanje katastrofama

5b1 Jačanje sustava upravljanja katastrofama

Primjer: Priprema specifičnog projekta u sektorima koji su zahvaćeni najuobičajenim katastrofama; mjere za razvoj sustava i kapaciteta za zaštitu, oprema i infrastruktura, mjere obrane od poplava

TDU odgovorna za upravljanje rizicima/katastrofama i prikupljanje podatka

Prioritet 6. Zaštita okoliša i održivost resursa

6c Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine

6c1 Povećanje zapošljavanja i turističkih izdataka kroz unaprjeđenje kulturne baštine

Primjer: obnova i rekonstrukcija kulturnih znamenitosti, razvoj sustava upravljanja, razvoj novih turističkih proizvoda, priprema i realizacija projekta

TDU, JLS, vlasnici kulturnih dobara, privatni sektor, NVO

6c2 Povećanje atraktivnosti, edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine


Stranica 87 od 93

Primjer: ulaganje u infra za obrazovanje o prirodi, razvoj inovativnih sadržaja, priprema projekata i planova

6e

Aktivnosti kojima se poboljšava urbani okoliš, revitalizacija gradova, obnova i dekontaminacija nekadašnjeg industrijskog zemljišta (uključujući prenamijenjena područja), smanjenje zagađenja zraka i promocija mjera za smanjenje buke

6e1 Poboljšanje sustava upravljanja i praćenja kvalitete zraka sukladno Uredbi 2008/50/EZ

Primjer: mjere poboljšanja kvalitete zraka, unaprijeđenje mreže za praćenje, sustava upravljanja kvalitetom zraka, jačanje kapaciteta, priprema projekata JLS, JU, NVO

6e2 Obnova brownfield lokacija (bivša vojna i/ili industrijska područja) unutar ITU

Primjer: revitalizacija dijela gradova JLS, JU, NVO

6i

Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve

6i1 Smanjena količina otpada koji se odlaže na odlagališta

Aktivnosti za poboljšanje sustava prikupljanja/selekcije/recikliranja/gospodarenje, uklj. Infra i dizanje svijesti ?

Gradnja CGO

Antunovac, Piškornica, Zagreb, Lećevica, Orlovnjak, Biljane donje

Sanacija hot spots Sovjak, Karepovac

Sanacija odlagališta komunalnog otpada ?

6ii

Ulaganje u vodni sektor kako bi ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve

6ii1 Unapređenje javnog vodoopskrbnog sustava sa svrhom osiguranja kvalitete i sigurnosti usluga opskrbe pitkom vodom

Mjere za povećanje opskrbe i tretman pitke vode, sanacije i gradnja

TDU, JLS, komunalna poduzeća, HV

Sustavi Osijek, Poreč, Vukovar Javna poduzeća, JLS

6ii2 Razvoj sustava prikupljanja i obrade otpadnih voda s ciljem doprinosa poboljšanju stanja voda

Regionalni sustavi (istočna Slavonija, istočni Zg), projekti u velikim aglomeracijama (V.Gorica, Nin-Privlaka-Vir, Zabok-Zlatar, Rijeka, Split-Solin, Kaštela-Trogir, Zagreb) Javna poduzeća, JLS

6iii Zaštita i obnova biološke raznolikosti i tla te promicanje eko usluga, uključujući NATURA 2000 i „zelenu“ infrastrukturu

6iii1 Poboljšano znanje o stanju bioraznolikosti kao temelja za učinkovito praćenje i upravljanje bioraznolikošću

nepoznato

6iii2 Uspostava okvira za održivo upravljanje bioraznolikošću (primarno Natura 2000)

nepoznato


Stranica 88 od 93

6iii3 Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima

nepoznato

Prioritet 7. Povezanost i mobilnost

7a Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TEN-T

7a1 Unaprjeđenje cestovne mreže TEN-T i pristupa cestovnoj mreži TEN-T

Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, Rijeka D403, Omiška zaobilaznica; sekundarno: most kod Gradiške, treći trak dionice Zg-Ka tijela nadležna za ceste

7b Poboljšavanje regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih i tercijarnih čvorišta s infrastrukturom TEN-T-a, uključujući multimodalna čvorišta

7b1 Poboljšanje cestovne sigurnosti u dijelovima s visokom razinom mješovitog prometa

Sanacija križanja/crnih točaka, uređivanje biciklističkih/pješačkih staza, signalizacija...

tijela nadležna za ceste, HC, HŽ Infra JLS

7i Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TEN-T

7i1 Povećanje teretnog prometa na unutarnjim vodnim putovima

Razvoj infrastrukture luka, poboljšanje plovnosti rijeka.. lučka nadležna tijela

7ii

Razvoj i unapređenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš, i prometni sustavi sa niskim emisijama CO2, uključujući unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti

7ii1 Poboljšanje dostupnosti naseljenih otoka za njihove stanovnike

Plan za razvoj javnog prijevoza, studija okoliša i dr. pripreme, pa nastavne mjere

7ii2 Povećanje broja putnika u javnom prijevozu

Priprema planova održive urbane mobilnosti, a zatim infrastruktura za tvrtke javnog prijevoza

7ii3 Poboljšanje dostupnosti Dubrovnika zrakom

Nadogradnja zračne luke Dubrovnik Zračna luka Dubrovnik

7iii Razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih željezničkih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke

7iii1 Povećanje uporabe i važnosti željezničke mreže

Osuvremenjivanje i obnova pruga, izgradnja novih dionica (samo izravno na TEN-T), postaje, poboljšanje kvalitete usluge... HŽ

Dugo Selo-Križevci, Hrvatski Leskovac-Karlovac HŽ

Opremanje željeznica GSM-R sustavom: Dugo Selo-Križevci, Hrvatski Leskovac- HŽ


Stranica 89 od 93

Karlovac, Komunikacijski projekt za ETCS2

Prioritet 9. Socijalno uključivanje i zdravlje

9a

Ulaganje u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu što pridonosi nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju, smanjujući nejednakosti u smislu zdravstvenog statusa, promičući socijalnu uključenost, kulturne i rekreativne usluge te prelazak s institucijske skrbi na skrb u zajednici

9a1 Poboljšanje pristupa primarnoj i hitnoj zdravstvenoj zaštiti, s fokusom na udaljena i deprivirana područja

Oprema, infrastruktura, usluge za PZS u depriviranim područjima Pružatelji PZS i Min.zdravlja

Oprema za odjele za hitne slučajeve 4 bolnice

9a2 Poboljšanje učinkovitosti i dostupnosti bolničkog liječenja

procjeniti će se na temelju Nacionalnog plana za razvoj bolnica

Infrastrukturno opremanje za bolnice za posebno ranjive skupine (djeca, psihijatrijski bolesnici, pacijenti na samrti, sa ozljedom kralježnice)

po jedna bolnica po ranjivoj skupini

9a3

Promicanje socijalne uključenosti i smanjenje nejednakosti kroz poboljšani pristup socijalnim uslugama te prelazak s institucionalne skrbi na skrb u zajednici putem poboljšane socijalne infrastrukture

Poboljšanje infra domova soc.skrbi, centara za SS i drugih pružatelja socijalnih usluga (npr. NGO)

državne i ne-državne institucije SS

9a4 Provedba pilot aktivnosti koje imaju za cilj promociju socijalne uključenosti i smanjenje siromaštva ratnih veterana i civilnih žrtava Domovinskog rata

Adaptacije i nova infra za 4 pilot Veteranska centra odabrani centri

9b Pružanje podrške fizičkoj, gospodarskoj i socijalnoj obnovi ugroženih zajednica u urbanim i ruralnim područjima

9b1 Održiva fizička, socijalna i gospodarska regeneracija pet depriviranih pilot područja s ciljem smanjenja socijalnih nejednakosti, isključenosti i siromaštva

Priprema mapiranja siromaštva i razvoj indeksa višestruke deprivacije MRRFEU

Izgradnja kapaciteta TDU i NGO MRRFEU

Priprema područnih lokalnih planova ulaganja za regeneraciju 5 depriviranih malih gradova 5 JLS

Provedba 5 probnih planova intervencija (ulaganja u javnu fizičku i društvenu infra i dr.) 5 JLS

Prioritet 10. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

10a Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje kroz razvoj infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje

10a1

Razvoj digitalno zrelih škola koje su spremne za korištenje potencijala informacijsko komunikacijske tehnologije u obrazovanju i razvoju vještina 21. stoljeća, potrebnih na tržištu rada


Stranica 90 od 93

Nabava IKT opreme za OŠ i SŠ CARNet

Pilot projekt e-škole 10% OŠ/SŠ u Hrvatskoj

10a2

Modernizacija, unapređenje i povećanje infrastrukture smještaja u visokom obrazovanju s ciljem poboljšanja pristupa visokom obrazovanju te završetak studija za studente u nepovoljnom položaju

Rekonstrukcija studentskih domova visokoškolske ustanove

10a3

Povećanje relevantnosti strukovnog obrazovanja kroz poboljšanje uvjeta za stjecaje praktičnih vještina u ciljanim sektorima srednjeg strukovnog obrazovanja s ciljem postizanja veće zapošljivosti učenika srednjeg strukovnog obrazovanja

Rekonstrukcija, obnova i adaptacija ustanova strukovnog obrazovanja, uklj.opremanje

škole za strukovno obrazovanje i visokoškolske ustanove

Tehnička pomoć

TA1 Osiguranje odgovarajućih i učinkovitih ljudskih resursa za provedbu operativnih programa

TA2 Podrška učinkovitoj provedbi, praćenju i evaluaciji programa

TA3 Podrška informiranju javnosti i podizanju kapaciteta potencijalnih korisnika za pripremu projekata i njihovu provedbu

OPERATIVNI PROGRAM UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI

Prioritetna os 1: Zapošljavanje i mobilnost radne snage

Investicijski prioritet 8.i:

Pristup zapošljavanju za osobe koje traže

posao i neaktivne osobe, uključujući one

koji su dugotrajno nezaposleni i one koji su

daleko od tržišta rada, kao i provedbom

lokalnih inicijativa za zapošljavanje i

potpore za mobilnost radne snage

Specifični cilj 8.i.1:

Povećanje zapošljavanja nezaposlenih osoba, posebice

dugotrajno nezaposlenih i osoba čije vještine ne

odgovaraju potrebama tržišta rada


Povećanje održivog samozapošljavanja nezaposlenih

osoba, posebice žena


Očuvanje radnih mjesta, zadržavanje u zaposlenju

radnika koji su proglašeni viškom te jačanje brzog

ponovnog zapošljavanja osoba koje su postale

nezaposlene nakon što su proglašene viškom

Investicijski prioritet 8.ii (YEI):

Održiva integracija mladih na tržište rada,

posebno onih koji nisu zaposleni, ne

obrazuju se niti osposobljavaju, uključujući

mlade koji su izloženi riziku od socijalne

isključenosti i mlade iz marginaliziranih

zajednica, uključujući provedbom Garancije

za mlade

Specifični cilj 8.ii.1 (YEI):

Povećanje zapošljavanja i brze integracije NEET

skupine kroz Inicijativu za zapošljavanje mladih na

tržište rada

Investicijski prioritet 8.ii (ESF): Specifični cilj 8.ii.1 (ESF):


Stranica 91 od 93

Održiva integracija mladih na tržište rada,

posebno onih koji nisu zaposleni, ne

obrazuju se niti osposobljavaju, uključujući

mlade koji su izloženi riziku od socijalne

isključenosti i mlade iz marginaliziranih

zajednica, uključujući provedbom Garancije

za mlade

Povećanje zapošljavanja i integracije dugotrajno

nezaposlenih iz NEET skupine na tržište rada i za sve iz

NEET skupine od 2019. godine

Investicijski prioritet 8.vii:

Modernizacija ustanova tržišta rada kao što

su javne i privatne službe za zapošljavanje

te bolja usklađenost s potrebama tržišta

rada, uključujući putem djelovanja koja

povećavaju transnacionalnu mobilnost

radne snage, kao i putem programa

mobilnosti, te bolja suradnja institucija i

relevantnih dionika

Specifični cilj 8.vii.1:

Jačanje kapaciteta lokalnih partnerstava za

zapošljavanje i povećanje zaposlenosti najranjivijih

skupina na lokalnim tržištima rada

Specifični cilj 8.vii.2:

Povećanje dostupnosti i kvalitete javno dostupnih

informacija i usluga na tržištu rada, uključujući mjere

APZ

Prioritetna os 2: Socijalno uključivanje


Aktivna uključenost, uključujući s ciljem

promicanja jednakih mogućnosti te

aktivnog sudjelovanja i poboljšanja

zapošljivosti


Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti kroz

promociju integracije na tržište rada i socijalne

integracije ranjivih skupina, i borba protiv svih oblika

diskriminacije


Jačanje aktivnog uključivanja kroz implementaciju

integriranih projekata za obnovu 5 nerazvijenih pilot

područja

Investicijski prioritet 9.iv:

Poboljšanje pristupa pristupačnim, održivim

i visokokvalitetnim uslugama, uključujući

usluge zdravstvene skrbi i socijalne usluge

od općeg interesa

Specifični cilj 9.iv.1:

Održivo poboljšanje pristupa zdravstvenoj skrbi u

nerazvijenim područjima i za ranjive skupine te

promocija zdravlja


Poboljšanje pristupa visokokvalitetnim socijalnim

uslugama, uključujući podršku procesu

deinstitucionalizacije


Promicanje društvenog poduzetništva i

strukovne integracije u društvenim

poduzećima te socijalne ekonomije i

ekonomije solidarnosti radi olakšavanja

pristupa zapošljavanju

Specifični cilj 9.v.1:

Povećanje broja i održivosti društvenih poduzeća i

njihovih zaposlenika

Prioritetna os 3: Obrazovanje i cjeloživotno učenje

Investicijski prioritet 10.ii:

Poboljšanje kvalitete i učinkovitosti

tercijarnog i ekvivalentnog obrazovanja te

pristupa njemu radi povećanja sudjelovanja

Specifični cilj 10.ii.1:

Poboljšanje kvalitete, relevantnosti i učinkovitosti

visokog obrazovanja



Stranica 92 od 93

u njemu i njegova stjecanja, posebno za

skupine u nepovoljnom položaju

Povećanje stope stečenog visokog obrazovanja


Poboljšanje uvjeta rada za hrvatske istraživače

Investicijski prioritet 10.iii:

Povećanje jednakog pristupa cjeloživotnom

učenju za sve dobne skupine u formalnom,

neformalnom i informalnom okruženju,

unapređenje znanja, vještina i

kompetencija radne snage, promicanje

fleksibilnih načina učenja, između ostalog

profesionalnim savjetovanjem i

potvrđivanjem stečenih kompetencija

Specifični cilj 10.iii.1:

Omogućavanje boljeg pristupa obrazovanju učenicima u

nepovoljnom položaju u pred-tercijarnom obrazovanju


Promicanje pristupa cjeloživotnom učenju kroz

unapređivanje ključnih kompetencija studenata, te

primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u

poučavanju i učenju


Poboljšanje obrazovnog sustava za odrasle i

unapređenje vještina i kompetencija odraslih polaznika


Poboljšanje značaja obrazovnih sustava i

sustava osposobljavanja za tržište rada,

olakšavanje prijelaza iz škole na posao,

jačanje sustava strukovnog obrazovanja i

osposobljavanja te njihove kvalitete,

između ostalog mehanizmima za

predviđanje vještina, prilagodbom

nastavnih planova i programa te

uvođenjem i razvojem sustava učenja koji

se temelje na radu, uključujući dualne

sustave učenja i programe naukovanja


Modernizacija ponude strukovnog obrazovanja te

podizanje njegove kvalitete radi povećanja zapošljivosti

učenika kao i mogućnosti za daljnje obrazovanje

Prioritetna os 4: Dobro upravljanje


Ulaganje u institucionalne kapacitete te u

učinkovitost javnih uprava i javnih usluga

na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini

s ciljem reformiranja, boljeg uređivanja i

dobrog upravljanja


Povećanje djelotvornosti i kapaciteta u javnoj upravi kroz

poboljšanje pružanja usluga i upravljanja ljudskim

potencijalima


Unapređenje kapaciteta i funkcioniranja pravosuđa kroz

poboljšanje upravljanja i kompetencija

Investicijski prioritet 11.ii:

Izgradnja kapaciteta za sve dionike koji

osiguravaju obrazovanje, cjeloživotno

obrazovanje, osposobljavanje te

zapošljavanje i socijalne politike, uključujući

uz pomoć sektorskih i teritorijalnih paktova

radi omogućavanja reformi na nacionalnoj,

regionalnoj i lokalnoj razini


Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito

udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i

socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja

Prioritetna os 5: Tehnička pomoć


Stranica 93 od 93

Documents

Strategija razvoja Općine Lanišće · područja, cijeli prostor Ćićarije obiluje izvorištima pitke vode, a specifični mikroklimatski uvjeti naglašavaju kvalitet zraka. Netaknute