Strateški plan Općine POLIČNIKplitvicka-jezera.hr/download/Strateski-plan-Opcine... · Web viewStrateški plan Općine Plitvička Jezera je izrađen na temelju i u skladu sa Županijskom

Strateški plan Općine POLIČNIK

Strateški plan Općine Plitvička Jezera za razdoblje 2015.-2018.


( )

SADRŽAJ1.PRIPREMA PLANIRANJA32.UVODNO O OBVEZNIKU72.1.Opći podaci82.1.1. Organizacijska shema92.2. Povijest Općine Plitvička Jezera103.DEFINIRANJE MISIJE I VIZIJE11Misija11Vizija124.ANALIZA STANJA/OKRUŽENJA13Prostorna obilježja14Geografski položaj i obilježja17Prirodno–geografska osnova18oGeomorfološka obilježja18oKlimatska obilježja19oSeizmičke značajke20oBiljni i životinjski svijet20oHidrogeografska obilježja22Ljudski resursi (stanovništvo i demografija)23Stanovništvo na području Općine Plitvička Jezera23oStanovništvo Općine Plitvička Jezeraprema jeziku, vjeri i narodnosti26oPrirodni prirast stanovništva Općine Plitvička Jezera27oMigracijska obilježja stanovništva28oDobna i spolna struktura stanovništva29oŠkolska sprema stanovništva30oObilježja kućanstava31Nezaposlenost na području Općine Plitvička Jezera31Prirodne vrijednosti34Prirodna i kulturno-povijesna baština36Nacionalna ekološka mreža36Kulturna dobra na području Općine37Razvojni problemi i potrebe38Opremljenost prostora infrastrukturom39Prometna infrastruktura39oCestovni promet39oOstali promet40Energetska infrastruktura - elektroopskrba41Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda42oOpskrba pitkom i tehnološkom vodom42oOdvodnja otpadnih i oborinskih voda43Gospodarenje otpadom44Razvojni problemi i potrebe47Gospodarstvo49Ekonomski razvoj i socijalno-gospodarska struktura49Gospodarski kapaciteti Općine Plitvička Jezera51oPoduzetničke zone52Vanjskotrgovinska razmjena56oRazvojni problemi i potrebe58Turizam58oTuristički kapaciteti60oPosjećenost61oRazvojni problemi i potrebe63Poljoprivreda64oRazvojni problemi i potrebe71Društvene djelatnosti72Društvena infrastruktura72oObrazovna infrastruktura72oZdravstvo i socijalna skrb77oCivilno društvo78oRazvojni problemi i potrebe80Izvori financiranja81Alati analize stanja/okruženja824.1.1. SWOT analiza824.1.2. PEST analiza884.1.3. Analiza financijskih izvještaja91Horizontalna analiza financijskih izvještaja92Prihodi92Rashodi94Proračun Općine prema udjelu financiranja djelatnosti97Pokazatelj analize financijskih izvještaja99Ekonomičnost Općine Plitvička Jezera995.OPĆI CILJEVI1006.POSEBNI CILJEVI1017.NAČINI OSTVARENJA I POKAZATELJI USPJEŠNOSTI1038.SKRAĆENI PRIKAZ STRATEŠKOG PLANA1379.POVEZIVANJE CILJEVA S PRORAČUNOM14310.PRAĆENJE I EVALUACIJA153POPIS TABLICA168POPIS SLIKA170POPIS GRAFIKONA170

PRIPREMA PLANIRANJA

Od početka integracija Republike Hrvatske u Europsku Uniju (u daljnjem tekstu EU), EU od regija, županija, gradova i općina neprestano traži da svoj razvoj temelje na jačanju kapaciteta i na strateškim planovima. Temeljni motiv EU zahtjeva uspostavu i definiranje pristupa razvoju i promjene u načinu razmišljanja pojedinih organizacija, a ne lakše povlačenje sredstava iz EU fondova te stvaranje strateških dokumenata koji su svrha sami sebi. Takav pristup znači mijenjanje dosadašnje prakse pristupa razvoju kojemu su osnovne karakteristike nepovezani procesi, individualne inicijative te nekoordiniranost. Strategije u Hrvatskoj se još uvijek donose deklarativno, dok u EU to predstavlja provedbene aktivnosti kojim se želi doći do željenih ciljeva, što čini razliku Hrvatske u odnosu na EU praksu.

Strateški plan Općine Plitvička Jezera je izrađen na temelju i u skladu sa Županijskom razvojnom strategijom Ličko-senjske županije 2011.-2013., Izvješćem o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera za razdoblje 2006.-2014. godine, Planom nabave za 2014. godinu te „Strategijom regionalnog razvoja RH 2011.-2013.“, te se svi definirani strateški ciljevi i aktivnosti međusobno nadopunjuju s navedenim dokumentima i u pravilu doprinose cjelokupnom razvitku Republike Hrvatske.

Kako bi se postigao konsenzus predstavnika svih ciljanih skupina u definiranju i izradi Strateškog plana Općine Plitvička Jezera, formirano je tijelo za izradu Strateškog plana.

Temeljno tijelo je predsjednik, odnosno Načelnik Općine Plitvička Jezera Boris Luketić. Načelnik, uz suradnju sa stručnim djelatnicima Općine, odnosno imenovanom radnom skupinom, je odgovoran za izradu Strateškog plana, te za praćenje i evaluaciju istog.

Radna skupina uključuje sve relevantne stručnjake raznih institucija, Općinskih odjela i organizacija kojima je zadatak savjetovanje, predlaganje i usmjeravanje izrade Plana kroz konstruktivne radionice. Radne skupine oformljene su prema ključnim razvojnim sektorima.

Metodologijom se utvrđuje jedinstveni pristup, način izrade i provedbe Strateškog plana Općine Plitvička Jezera, a može se definirati kroz nekoliko pristupa.

Istraživački i analitički pristup definira vrste podataka, izvora i načina prikupljanja istih na temelju kojih je osigurana kvaliteta statističke i analitičke osnove za izradu Strateškog plana. Temeljem kvalitetno prikupljenih i obrađenih ulaznih podataka, definirana je ocjena te zaključci stanja razvoja Općine koji služe kao osnova za daljnje utvrđivanje ciljeva. Definiranje ciljeva se temelji na analizama internog i eksternog okruženja Općine. U pripremi strateškog planiranja Općine Plitvička Jezera radi se o SWOT i PEST analizi, te financijskoj analizi.

Starteški pristup uključuje promišljanje, oblikovanje i vrednovanje željenog smjera razvoja Općine. Polazni temelj strateškog planiranja Općine Plitvička Jezera najprije obuhvaća određivanje misije i vizije Općine, pa zatim općih, a nadalje i specifičnih ciljeva. Da bi se ciljevi mogli utvrditi, kroz navedene analize (SWOT, PEST, financijska analiza) će se spoznati koje su mogućnosti, a koja ograničenja u ostvarivanju postavljenih ciljeva Općine. Pregledom navedenih temelja za odlučivanje i strateško planiranje, možemo utvrditi da postoji četiri opća cilja koje je potrebno ostvariti kroz određeni broj specifičnih ciljeva u navedenom razdoblju.

Pristup praćenja i vrednovanja postignutog je posljednja aktivnost prilikom izrade Strateškog plana Općine te omogućuje kontinuirano unaprjeđivanje i vrednovanje postignutog te je zbog toga za vrijeme izrade Strateškog plana određeno implementacijsko tijelo koje će koordinirati provedbu Plana.Na kraju se utvrđuju određeni parametri, odnosno radnje prema kojima će se pratiti evaluacija provedbe strateškog plana. Planom su određeni osnovni poslovi u sljedeće četiri godine, istaknuti su prioriteti u planiranom razdoblju, definirani osnovni i posebni ciljevi, s aktivnostima za njihovo izvršenje te evaluacijom primjene i rezultatima Strateškog plana Općine Plitvička Jezera u planiranom razdoblju.

Svrha strateškog planiranja je da Općina aktivno sudjeluje i efikasno upravlja razvojem na način da se utvrdi postojeće stanje cjelokupnog života, kritične točke sadašnjeg razvoja te smjernice i strateški ciljevi daljnjeg razvoja Općine koji su u sinergiji sa ciljevima razvoja kako na regionalnoj tako i na državnoj razini. Prema tome, Strateški plan Općine Plitvička Jezera je iznimno važan alat za upravljanje razvojem Općine. Njegovi ciljevi moraju se uvažavati prilikom donošenja gradskog proračuna i investicijskih programa, kako nalažu i nacionalne smjernice. Strateški plan Općine Plitvička Jezera prikazuje gospodarske, društvene, kulturne i sociološke aspekte sredine, te predstavlja ključni ulazni dokument za izradu programskih dokumenata i konkuriranja na natječajima prema ministarstvima i projektima EU, temeljem kojeg bi se Općini omogućilo korištenje financijskih sredstva iz Strukturnih i Kohezijskih fondova Europske Unije prilikom provedbe odabranih programa i projekata.

Kroz identifikaciju vremenskog razdoblja, u ovom slučaju radi se o predviđenom periodu od 2015. do 2018. godine. Radna skupina skupine formirane je u studenom 2014. godine, kada se započelo s radom na Planu. Nacrt/radnu verziju Strateškog plana Općine Plitvička Jezera izradila je radna skupina u sastavu koji je naveden u nastavku, odnosno Odluci o imenovanju radne skupine. U procesu se surađivalo s Upravnim odjelima, dok je radni tim omogućio nesmetanu komunikaciju i brzinu. Sva je analitika objedinjena u prednacrt/radnu verziju koji je dovršen u prosincu 2014. godine, nakon čega je poslan radnoj skupini na komentiranje.

U svrhu strateškog planiranja donesena je Odluka o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu strateškog plana. Predviđeno trajanje izrade Strateškog plana je 3 mjeseca. Kao prilog nadalje u ovom dokumentu je dana navedena odluka.

Prilikom izrade strateškog plana proučeni su i Zakonski akti te Statut Općine Plitvička Jezera, te je dokument donesen u skladu sa Uputama za izradu strateških planova za razdoblje 2014.-2016. izdanih od strane Ministarstva Financija.

· Odluka o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu strateškog plana

UVODNO O OBVEZNIKU

Općina Plitvička Jezera je jedinica lokalne (regionalne) samouprave. Općina pripada Ličko-senjskoj županiji. Sjedište Općine Plitvička Jezera je u Korenici. U sastavu Općine se nalaze41 naselje, od kojih se veličinom, osim Korenice, izdvajaju Bjelopolje, Jezerce, Gornji Vaganac, Ličko Petrovo Selo, Plitvička Jezera ( Mukinje ) i Smoljanac.

Tablica 1. Naselja Općine Plitvička Jezera

Naselja

Bjelopolje

Čanak

Čujića Krčevina

Donji Vaganac

Drakulić Rijeka

Gornji Vaganac

Gradina Korenička

Homoljac

Jasikovac

Jezerce

Kalebovac

Kapela Korenička

Kompolje Koreničko

Končarev Kraj

Korana

Korenica

Kozjan

Krbavica

Ličko Petrovo Selo

Mihaljevac

Novo Selo Koreničko

Oravac

Plitvica Selo

Plitvička Jezera

Plitvički Ljeskovac

Poljanak

Ponor Korenički

Prijeboj

Rastovača

Rešetar

Rudanovac

Sertić Poljana

Smoljanac

Šeganovac

Trnavac

Tuk Bjelopoljski

Vranovača

Vrelo Koreničko

Vrpile

Zaklopača

Željava

Izvor: Općina Plitvička Jezera

Općinska uprava Općine Plitvička Jezera osnovana je radi obavljanja poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave i poslova državne uprave prenijetih na Općinu. Uprava je ustrojena kao Jedinstveni upravni odjel koji je odgovoranOpćinskom vijećuza zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svog djelokruga. U samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

· uređenje naselja i stanovanje,

· prostorno i urbanističko planiranje,

· komunalno gospodarstvo,

· brigu o djeci,

· socijalnu skrb,

· primarnu zdravstvenu zaštitu,

· odgoj i osnovno obrazovanje,

· kulturu, tjelesnu kulturu i sport,

· zaštitu potrošača,

· zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

· protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu,

· promet na svom području ,

· ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Tablica 2. Proračunski korisnici Općine Plitvička Jezera

Proračunski korisnici

1.

Javna vatrogasna postrojba Plitvička Jezera

2.

Narodna knjižnica Općine Plitvička Jezera

3.

Dječji vrtić Slapić

Izvor:http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/415291.pdf

2.1. Opći podaci

Tablica 3. Opći podaci Općine Plitvička Jezera

OPĆINA PLITVIČKA JEZERA

Županija

Ličko-senjska županija

Broj stanovnika

4.373 stanovnika (Popis stanovništva iz 2011. godine)

Površina

469,70 km2 (8,78% ukupne površine LSŽ)

Načelnik

Boris Luketić

Sjedište OpćinePlitvička Jezera

Korenica

Općinska naselja

41 naselje – Bjelopolje, Čanak, Čujića Krčevina, Donji Vaganac, Drakulić Rijeka, Gornji Vaganac, Gradina Korenička,Homoljac, Jasikovac, Jezerce, Kalebovac, Kapela Korenička, Kompolje Koreničko, Končarev Kraj, Korana, Korenica, Kozjan, Krbavica, Ličko Petrovo Selo, Mihaljevac, Novo Selo Koreničko, Oravac, Plitvica Selo, Plitvička Jezera, Plitvički Ljeskovac, Poljanak, Ponor Korenički, Prijeboj, Rastovača, Rešetar, Rudanovac, Sertić Poljana, Smoljanac, Šeganovac, Trnavac, Tuk Bjelopoljski, Vranovača, Vrelo Koreničko, Vrpile, Zaklopača, Željava

Adresa

Trg Sv. Jurja br. 6, 53230 Korenica

OIB

58932233075

MB

2530929

Web stranica

www.plitvicka-jezera.hr

E - mail

[email protected]

Telefon

053/776-017, 053/776-018

Fax

053/776-175

Izvor:http://www.plitvicka-jezera.hr; www.dzs.hr



(10)

(120)

2.1.1. Organizacijska shema

Grafikon 1. Organizacijska shema Općine Plitvička Jezera

(OPĆINA PLITVIČKA JEZERA)

(OPĆINSKO VIJEĆE)

(URED OPĆINSKOG NAČELNIKA)

(Zamjenik načelnika)

(OPĆINSKA UPRAVA (Jedinstveni upravni odjel))

(URED PROČELNIKA)

(V.D. pročelnik)

(Pomoćnica pročelnika)

(Voditelj odsjeka za gospodarstvo i društvene djelatnosti) (Voditeljica odsjeka za proračun, financije i računovodstvo) (Administrativni tajnik) (Viši stručni suradnik) (Voditelj odsjeka za gospodarstvo i društvene djelatnosti) (Voditeljica odsjeka za proračun, financije i računovodstvo) (Pomoćno – tehničko osoblje) (Administrativni referent) (Administrativni tajnik) (Viši stručni suradnik) (Voditelj odsjeka za gospodarstvo i društvene djelatnosti) (Voditeljica odsjeka za proračun, financije i računovodstvo)

(Referent za komunalnu djelatnost) (Referent za računovodstvo i financije)

(Referent za stambenu djelatnost)

(Referent za mjesne odbore i udruge)

(Komunalni redar)


(Izvor: Općina Plitvička Jezera)

2.2. Povijest Općine Plitvička Jezera

„Povijest Plitvica seže daleko i do kamenog doba. Arheološki nalazi od kojih neki potječu još iz kamenoga doba dokazuju da je na području Plitvičkih jezera već tada obitavao čovjek - najprije u pećinama i spiljama koje su ondašnjim ljudima činile prirodan dom, i to u neposrednoj blizini jezera, a kasnije u šumskim kolibama. Na prostoru oko jezera počinje naseljavanje stočara, koji u šumama podižu drvene kolibe, a na krčevinama grade naselja. Od pastirske kolibe razvila se lička brvnara s podrumom od kamena. Krovovi su strmi, pokriveni šimlom ili raženom slamom.

Pronađeni ostaci također otkrivaju prisutnost ilirskih plemena i njihovih naselja, te nakon toga rimskih utvrda i stražarnica. U 7. stoljeću ova područja naseljavaju Hrvati, koji u okolici jezera grade drvene kolibe, što kasnije postaju tipične ličke brvnare sa podrumom izgrađenim od kamena. Iz 12. stoljeća postoje ostaci sjedišta krbavske biskupije na Mrsinj Gradu, koji je u kasnije u 15. stoljeću došao u posjed Frankopana, a ubrzo nakon toga su grad zauzeli Turci. Nakon progona Turaka sa ovih područja krajem 17. stoljeća izgrađene su mnoge stražarnice (čardaci) na granici tadašnje Vojne krajine koje su služile naredna 2 stoljeća kao obrana od Turaka.

Ovo područje bilo je poznato u cijeloj tadašnjoj Europi, a mnogi austro-ugarski plemići i vojvode su pohodili Plitvička jezera kako bi se uvjerili i uživali u ljepoti i blagodatima ovoga fenomena prirode. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća pojavljuju se prva civilna naselja oko Plitvičkih jezera: Ljeskovac, Plitvica Selo, Velika Poljana te Priboj. Godine 1896. izgrađen je prvi hotel za 200 gostiju na Velikoj Poljani. Bio je to jednokatni objekt od kamena i drveta, građen u stilu krajiških čardaka. 1920. hotel se proširuje i modernizira, a 1939. nestaje u požaru. Do početka 60-tih godina prošlog stoljeća grade se vrlo uspješne stambene i hotelsko-ugostiteljske zgrade, prema projektima hrvatskih arhitekata. Neke od njih, srušene su nažalost još 80-tih godina prošlog stoljeća, na zahtjev tadašnje Uprave.“[footnoteRef:1] [1: http://www.plitvice-active.com/index.php?mod=mod_kpb]

Cijelo područje za vrijeme Domovinskog rata bilo je okupirano, hrvatsko stanovništvo prognano, a kuće uništene i spaljene. Ostale zgrade su devastirane. Stambene zgrade u naseljima obnovljene su u duhu graditeljske tradicije i prema uvjetima konzervatora, a javne zgrade još se obnavljaju.

Najznačajniji gospodarski subjekt na području Općine je Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera koji je 1949. godine, u vrijeme bivše države Jugoslavije, proglašen Nacionalnim parkom, a 1979. godine je uvršten u Popis svjetske baštine (UNESCO), i to među prvima u svijetu[footnoteRef:2]. Na prostoru parka posebno vrijedne i atraktivne su zgrade tradicijskog obrta koje funkcioniraju snagom vode: mlinice, pilane i bućice, koje se postupno obnavljaju i prezentiraju posjetiteljima. [2: http://www.plitvice-active.com/index.php?mod=mod_kpb]

Općina Plitvička Jezera je osnovana u sklopu upravno-teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske. Od osnutka, Općina se brzo razvijala. Izgradilo se, obnovilo, uredilo te mnogo uložilo u infrastrukturu i izgled same Općine.

DEFINIRANJE MISIJE I VIZIJE

3.1. Misija

(Misija Općine Plitvička Jezera je da kontinuirano i na transparentan način pruža usluge i informacije svojim mještanima (o prostornom i urbanističkom planiranju, komunalnim djelatnostima, sportu i kulturi, odgoju i obrazovanju, socijalnoj skrbi) te da omogući mještanima participaciju u odlučivanju radi kvalitetnijeg i efikasnijeg unaprjeđenja kvalitete života i rada kako bi zadržali populaciju, posebice mladu, te privukli potencijalne stanovnike u Općinu.)

Na temelju članka 5. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (Narodne novine, br. 141/06) „misija je glavni razlog postojanja i djelovanja korisnika proračuna, a sastoji se od područja djelovanja, vrijednosti i ciljeva koji se žele ostvariti“. Drugim riječima, misijom se opisuje način na koji Općina Plitvička Jezera namjerava pridonijeti ostvarivanju vizije.

Misija se može opisati korištenjem četiri komponente:

· Naziv JL(R)S

· Za koga ili što JL(R)S radi, tj. zbog čega postoji i s kime to radi

· Što JL(R)S namjerava postići svojim djelovanjem

· Na koji način djeluje kako bi ostvarila postavljene ciljeve

S obzirom na navedeno, sadržaj misije mora podrazumijevati protekli razvoj JL(R)S, okolinu u kojoj Općina djeluje, kao i resursima kojima Općina raspolaže. Misiju je potrebno oblikovati kao izjavu, a ne kao sveobuhvatan popis ciljeva.

Kvalitetno definirana misija i njezina suština mora biti jasna i razumljiva svakome, te mora biti motivirajuća za zaposlenike i predstavljati osnovnu politiku sustava. U misiji se navode ciljevi koje je potrebno ostvariti i realizirati kako bi se postigla efikasnost poslovanja, uspješnost kroz poslovne procese, odnosno unapređenje rada JL(R)S, a samim time se opravdava temeljni razlog njezinog postojanja.

Misija nije vremenski ograničena pa može postojati jednako dugo koliko i JL(R)S. Međutim, na misiju utječu brojni čimbenici koji se mogu manifestirati kao interne ili eksterne promjene, pa je prema tome, misiju potrebno revidirati i ažurirati ukoliko se ukaže potreba za istim, kako bi bila relevantna i pratila aktualno stanje u JL(R)S.

3.2. Vizija

(Vizija Općine Plitvička Jezera je povezivanje svih interesnih skupina i sudionika u osiguranju kvalitetnije budućnosti lokalne zajednice kroz održivi razvoj temeljen na očuvanju i daljnjem razvoju prirodne i kulturne baštine, zaštiti okoliša, na razvoju turizma, poljoprivrede i poduzetništva temeljenog na novim tehnologijama i kvalitetnim ljudskim resursima.)Vizija predstavlja sliku idealne budućnosti, jasnu predodžbu budućih događaja, kao i dugoročni željeni rezultat unutar kojeg zaposlenici imaju zadatak identificirati i rješavati probleme koji stoje na putu njezina ostvarenja.

Vizija pokazuje jasan smjer kretanja organizacije i opisuje što JL(R)S želi ostvariti, a s obzirom na vremensku identifikaciju odnosi se na dugoročno razdoblje, odnosno na razdoblje od 15 do 20 godina. Formuliranje vizije mora pokrivati nekoliko aspekata budućeg stanja u smislu kombinacije gospodarskih, društvenih i ekoloških zahtjeva.

Vizija treba biti postavljena na način da bude dovoljno ambiciozna, ali i realna, kako bi djelovala motivirajuće na zaposlenike. Postavljenu viziju rukovodstvo treba približiti zaposlenicima kako bi je u potpunosti razumjeli i slijedili, te na taj način pridonijeli njezinu ostvarenju i djelotvornosti. Uspješna vizija ima značajke realnosti i koherentnosti, kroz koju se jasno utvrđuju glavni strategijski ciljevi i očekivani rezultati strategije.

Vizija je polazna točka i temelj strateškog okvira jer ga oblikuje i omogućava postavljanje sljedećeg pitanja: Hoće li postavljeni opći cilj ili posebni cilj doprinijeti ostvarenju željene slike organizacije u budućnosti?

ANALIZA STANJA/OKRUŽENJA

Analizom stanja/okruženja provedene su aktivnosti za analizu postojećeg stanja u kojem se Općina Plitvička Jezera nalazi. Pod navedenim se podrazumijeva prikupljanje informacija o sadašnjem stanju i poziciji Općine u namjeri da te informacije posluže kao oslonac za donošenje odluka o tome koje će mjere poduzeti i u kojem smjeru Općina Plitvička Jezeratreba djelovati.

Budući da je okruženje uglavnom turbulentno, kompleksno i sklono promjenama, analiza stanja je vrlo značajna. Analiza stanja podrazumijeva razumijevanje konteksta i okoline, predviđanje budućih trendova u okruženju, kao i procjenu kapaciteta Općine Plitvička Jezeraza ostvarivanje postavljenih ciljeva. Također omogućava izbjegavanje kriznih situacija Općine te pripremljenost u neizvjesnim situacijama i spremniji odgovor na promjene u vanjskom okružju.

Za analizu stanja na raspolaganju imamo razne alate, odnosno analize, a na temelju njih, kao i postojeće misije i vizije Općina definira četiri opća cilja, kao i određeni broj posebnih ciljeva čijom će realizacijom u narednom razdoblju od četiri godine pridonijeti ostvarenju postavljene vizije, te se približiti željenom stanju u budućnosti, odnosno pridonijeti ukupnom razvoju Općine.

Alati pomoću kojih se provodi analiza stanja/okruženja su sljedeći:

· SWOT analiza

· PEST analiza

· Analiza financijskih izvještaja

Prostorna obilježja[footnoteRef:3] [3: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera 2006.-2014.]

Na području Općine Plitvička Jezera utvrđena je velika zastupljenost šuma, pored izgrađenih naseljenih dijelova prostora, a tek manjim dijelom zastupljene su poljoprivredne te vodene površine. Riječ je o kraju kontinentalno-planinske klime čija okolica obiluje prirodnim resursima.

Područje Općine je područje od posebnog državnog interesa, ali s problemima i ograničenjima u razvoju. Polovica teritorija Općine je zaštićeno područje Nacionalnog parka Plitvička jezera i zbog izuzetne ekološke osjetljivosti pripada geostrateškoj i ekološkoj jezgri kontinentalnog područja Hrvatske, a ima i drugih vrijednih područja kao područje Plješivice, područje uz Koranu sa nizom vrijednih rezervata, kao što su posebni rezervat šumske vegetacije Javornik-Tisov vrh, Spomenik prirode-geomorfološki Crna pećina, Spomenik prirode-geomorfološki Golubnjača, Spomenik prirode-geomorfološki Šupljara koji su obrađeni u važećem Prostornom planu Općine.

Područje Općine Plitvička Jezera jako je stradalo u Domovinskom ratu i bilo je okupirano u razdoblju od 1991.-1995. godine. Početkom 1995. godine krenula je sustavna obnova u organizaciji Ministarstva razvitka i obnove. Najveći problem predstavljala je tada velika stopa nezaposlenosti i niski stupanj izgrađenosti krupnih objekata komunalne infrastrukture. Danas je većim dijelom područje Općine obnovljeno i opremljeno komunalnom infrastrukturom.

„Ograničenja u razvoju Općine Plitvička Jezera, prema Županijskom planu, čine problemska područja sljedećih obilježja:

· ratom zahvaćeno područje,

· ruralni prostor i selo,

· brdsko-gorsko područje.

Ratom zahvaćeno područje

Područje Općine Plitvička Jezera bio je pod privremenom okupacijom i obuhvaćeno ratnim razaranjem i etničkim čišćenje, što se odrazilo na novu demografsku sliku. Temeljna strateška zadatka na ovom području su povratak stanovništva i obnova života te dugoročnija razvojna perspektiva vezana uz ukupno osnaživanje gospodarstva i druge razvojne procese. Ove procese donekle otežava i minski sumnjiv prostor na području Općine.

Ruralni prostor i selo

Ruralni su prostori izvrgnuti depopulaciji koja je u pojedinim dijelovima drastična. Ruralnom stanovništvu treba osigurati uvjete za gradnju kvalitetnih stambenih objekta u skladu sa tradicijskim graditeljstvom. U cjelokupnom ruralnom prostoru treba osigurati suvremeni infrastrukturni standard. Poljoprivrednu proizvodnju treba organizirati primjereno značajkama krajolika. Nužno je poticati razvoj turizma na seljačkim gospodarstvima, ali i drugih vrsta turizma u ruralnom prostoru (stvarajući nova radna mjesta, poticati akcije obnove i zaštite baštine, krajobraza, povijesnoga kulturnog nasljeđa). U obnovi i razvoju ruralnog prostora i sela posebno dolazi do izražaja integralno paniranje. Kako bi se postigli zadovoljavajući rezultati, mjere prostornog uređenja moraju biti usklađene s mjerama ekonomske, kulturne i socijalne politike i politike zaštite prostora.

Brdsko-gorsko područje

Brdsko-gorsko područje (više od 300 m.n.m.) je područje gotovo čitave Općine Plitvička Jezera.

Općina Plitvička Jezera graniči s Republikom Bosnom i Hercegovinom te spada u granično područje Županije. Generalno usmjerenje je na uređivanju i funkcioniranju graničnih prijelaza i razvoju pograničnog gospodarstva te na uspostavljanju zajedničkih ekoloških kriterija korištenja i zaštite pograničnog prostora.

Posebno ograničenje u razvoju, kako za Ličko-senjsku županiju tako i za Općinu, predstavljaju minirana i minski sumnjiva područja za čije razminiranje i uređenje bi trebalo tražiti državna i međunarodna sredstva.

Na kraju Domovinskog rata površina minski sumnjivog prostora u Županiji bila je oko 200,0 km2, a 2009. godine oko 185,0 km2, dok je danas ta površina oko 150,0 km2. Prema podacima HCR-a, od početka Domovinskog rata do danas, na području Županije stradalo je u minskim nesrećama 177 osoba, od čega 42. smrtno, a zadnji smrtno stradali stradao je na području Općine Plitvička Jezera.

Prema podacima HCR-a od 15. veljače 2013. godine, stanje MSP-a u Ličko-senjskoj županiji i Općini Plitvička Jezera vidljivo je u sljedećoj tablici.

Tablica 4. Stanje minsko sumnjivih područja na području Općine Plitvička Jezera i LSŽ

R.br.

Općina/

Županija

MSP (m2)

Za razminiranje

Za pretraživane

Na vl. odgovornost

Za razminiranjeNUS

1.

Plitvička Jezera

11.655.719

9.958.757

1.696.962

0

0

2.

Ličko-senjska

županija

150.786.999

99.910.464

50.036.535

8.016

831.964

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera 2006.-2014.

Plan Republike Hrvatske je da do 2019. godine Hrvatska bude bez mina, a prema dosadašnjoj dinamici razminiranja na području Županije očisti se od mina cca 4,0 km2 godišnje tako da bi samo za područje Općine Plitvička Jezera za razminiranje trebale tri godine. Dakle, da bi se ova zadaća izvršila trebat će veliko zalaganje Republike Hrvatske, Ličko-senjske županije i njezinih jedinica lokalne samouprave.“[footnoteRef:4] [4: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera 2006.-2014.]

Stanovništvo Općine se sve više orijentira na očuvanje lokalnog identiteta, tradicije i običaja, zaštitu okoliša, jačanje autohtone, tradicionalne i ekološke proizvodnje te samim time znatno utječu na razvoj ruralnih područja. Iako je ovo tradicionalno ruralno područje, danas se suočava s izazovima revitalizacije ekonomske osnove gdje, pored poticanja poljoprivredne proizvodnje, rješenje vidi i u razvoju turizma.

Današnji regionalni značaj Općine nesumnjivo pripada važnom prostoru Ličko-senjske županije, a istovremeno je i mikroregionalno središte u području uz državnu granicu (sjedište je udaljeno od graničnog prijelaza prema Republici Bosni i Hercegovini manje od 20 km).

Jačanjem mreže lokalnih središta te orijentacijom naselja na razvoj gospodarskih djelatnosti, turizma, sporta i rekreacije (koji se temelji na korištenju prirodnih resursa) te dobra prometna povezanost naselja osnovni su uvjeti za revitalizaciju ruralnih područja.

Prema tipu, odnosno stupnju urbaniziranosti pojedinih naselja, na prostoru Općine Plitvička Jezera naselja su podijeljena u tri kategorije što je vidljivo u sljedećoj tablici.

Tablica 5. Stupanj urbaniziranosti pojedinih naselja na prostoru Općine Plitvička Jezera

Stupanj urbaniziranosti

Naselja

URBANIZIRANA NASELJA

Korenica, Plitvička Jezera, Jezerce, Rudanovac, Gornji i Donji Vaganac, Ličko Petrovo Selo, Bjelopolje

RURALNA NASELJA

Čanak, Smoljanac, Vrelo Koreničko, Rastovača,

ZASEOCI (do 20 stanovnika)

Ćuić Krčevina, Drakulić Rijeka, Homoljac, Jasikovac, Kapela Korenička, Končarev Kraj, Korana, Kozjan, Ponor Korenički, Trnavac, Zaklopača

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera za razdoblje 2006.-2014. godine

Geografski položaj i obilježja

Tablica 6. Geografsko-prostorna obilježja Općine Plitvička Jezera

Lokacija

Smještaj

Površina

Stanovništvo2011./Gustoća naseljenosti

44° 44′ 24″ N

15° 42′ 32″ E

· Općina Plitvička Jezera nalazi se na sjeveroistoku Ličko-senjske županije

· Na zapadu graniči s Gradom Otočcem i s Općinama Vrhovine i Perušić, na jugu s Gradom Gospićem i Općinom Udbina , na sjeveru s Općinama Rakovica i Saborsko iz Karlovačke županije, a na istoku graniči s Bosnom i Hercegovinom (Unsko-sanski kanton)

469,70km2

4.373 st.

9,3 st/km2

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera za razdoblje 2006.-2014. godine

S površinom od 5.350,50 km2, Ličko-senjska županija je najveća županija u Hrvatskoj i zauzima gotovo 10% teritorija RH. Županija graniči s Primorsko-goranskom županijom na sjeverozapadu, Karlovačkom županijom na sjeveru, Zadarskom županijom na jugu i jugoistoku i Bosnom i Hercegovinom na istoku. Najveći dio površine zauzimaju južni dijelovi planina Male Kapele i sjeverni Plješivice s gorama Mrsinj na jugoistoku i Medvjeđak na sjeveru.

Slika 1. Geografski smještaj Općine Plitvička Jezera

Izvor:http://sh.wikipedia.org/wiki/Plitvi%C4%8Dka_Jezera_(op%C4%87ina), https://www.google.hr/maps/place/Op%C4%87ina+Plitvi%C4%8Dka+Jezera/@44.8591795,15.6554788,10z/data=!4m2!3m1!1s0x4761679b7fc1576b:0x8488521b44c1737c

Općina Plitvička Jezera jedna je od dvanaest jedinica lokalne samouprave na prostoru Ličko-senjske županije. Općina je smještena u sjeveroistočnom dijelu Ličko-senjske županije, a čine ju 41 naselje. Površina Općine Plitvička Jezera iznosi 469,70 km², što iznosi 8,78% od ukupne površine Ličko-senjske županije.

Prirodno–geografska osnova

· Geomorfološka obilježja

„Na području Općine Plitvička Jezera prevladavaju šume koje su u nadležnosti Uprave šuma Gospić. Mogu se podijeliti na gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. Sve se šume, bez obzira na postojanje formalne zaštite, tretiraju kao šume s naglašenom ekološkom funkcijom pročišćavanja atmosfere s utjecajem na faunu, vodni režim, plodnost tla. Imaju ekološku, zdravstvenu, turističku, rekreacijsku i lovnu funkciju.

Dio šuma je posebno zaštićen Zakonom o zaštiti prirode u okviru Nacionalnog parka te pojedinih rezervata, a dio u okvirima PPŽ-a i Prostornog plana Općine Plitvička Jezera u kategoriji parkova, spomenika prirode, drvoreda itd.

Ukupna površina pod šumama je 28.784,21 ha ili oko 61,28% površine Općine od čega su šume posebne namjene (Nacionalni park) 13.606,43 ha ili 28,97% površine Općine.

Prirodni resursi koji su zastupljeni na području Općine su dijelovi bogati građevnim pijeskom i šljunkom, šljunčani sedimenti nalaze se u dolini na prostoru Frkašića. Eksploatacijsko polje šljunka se nalazi na području Općine uz cestu Bjelopolje-Donji Lapac. Ovo se polje rasprostire jednim dijelom i na područje Općine Udbina.“[footnoteRef:5] [5: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera 2006.-2014.]

Najniža točka nadmorske visine je Gavranića Most kod Vaganca (289 m) na sjeveru, a najviša Gola Plješivica (1.646 m) na istoku.

Građa i sastav reljefa Hrvatske određeni su dugom geološkom prošlošću. Od najranijeg prekambrija do sadašnjeg kenozoika (tj. holocena) na reljef Hrvatske utjecale su endogene sile i egzogeni procesi u prostoru trokuta Azija-Europa-Afrika. U reljefu Hrvatske zastupljene su sve tri osnovne skupine stijena, a to su taložne ili sedimentne stijene (čine 95% reljefa Hrvatske), preobrazne ili metamorfne stijene (čine 2-4% reljefa Hrvatske) i magmatske stijene (čine oko 1% reljefa Hrvatske).

Područje Nacionalnog parka Plitvička jezera dio je Dinarskog krškog područja te pripada jednoj od najdojmljivijih krških cjelina u svijetu, sa specifičnim geološkim, geomorfološkim i hidrološkim osobinama. Geološku podlogu na ovom području predstavljaju polupropusni dolomiti i vodopropusni vapnenci, kao slojevi karbonskih sedimenata. Sjeveroistočni dio sastavljen je od gornjotrijaskih dolomita i gornjokrednih rudistnih vapnenaca, središnji dio sačinjavaju dolomiti, a sjeverozapadni je dio građen od vapnenačko-dolomitnih sedimenata. Karakteristike za krška reljefno-geološka područja, a poglavito kod dominacije dolomita, je velika brojnost kao i izdašnost vodotoka. Obzirom na neravnomjernu raspoređenost podloga raznih propusnosti za vodu, ovdje na razmjerno malom području imamo zastupljene gotovo sve krške oblike, te raznolike reljefno-hidrološke fenomene glede čega dio ovog područja i jest zaštićen. Tako na maloj međusobnoj udaljenosti postoje krška polja nepropusnih glejnihili pseudoglejnih tala, ponornice, jezera i potoci. Kod geneze tala dobro je izražena međuovisnost geološke podloge s klimom i interakcija geneze fitocenoza i pedogeneze.

· Klimatska obilježja

„Klima (sa grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.“[footnoteRef:6] [6: http://hr.wikipedia.org/wiki/Klima]

Klima je na sjeveroistočnom i južnom dijelu umjereno kontinentalna, s umjerenom količinom padalina, a ostalo je planinska s velikom količinom padalina. Na višim nadmorskim visinama dinarskih planina u Gorskom kotaru, Lici i dalmatinskom zaleđu prisutna je planinska klima koja se razlikuje od šireg područja prvenstveno po temperaturnom i snježnom režimu koje karakteriziraju niske temperature zraka i snježni režim s dugotrajnijim i obilnijim snježnim oborinama.

U Parku prevladava prijelazni tip klime između primorske i kopnene. Iako raznolikost reljefa uvjetuje različite mikrometeorološke prilike na području Parka, zajedničko su obilježje klime ugodna i sunčana ljeta i relativno duge, oštre i snijegom bogate zime.

Kako na području Općine Plitvička Jezera ne postoji meteorološka postaja, pa ni potrebna meteorološka mjerenja, za analizu su korišteni podaci s meteorološke postaje Gospić koja je najbliža postaja sjedištu Općine. Udaljenost Gospića (postaje) od Korenice (sjedište Općine Plitvička Jezera) je neznatna (34,21 km zračne udaljenosti, odnosno 43,93 km cestovne udaljenosti) pa se na osnovu ovih podataka opravdano može zaključivati i o klimi (podneblju) područja Općine Plitvička Jezera.

Površina Općine nalazi se u području sjeverne Dalmacije, samim time i u onom dijelu

sjeverne Zemljine polutke koji se obično naziva umjerenim zemljopisnim širinama.

Prema Langovom kišnom faktoru, a i prema Thornthwaitovoj podjeli, ovo područje je uključeno u područje perhumidne klime.

Prema Köppenovoj klasifikaciji područje Općine Plitvička Jezeraspada u klasu klime Cfb, tzv. „umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom“, klima bukve. U tim područjima nema sušnih razdoblja, najviše oborine padne u mjesecu hladnog dijela godine (fs), a zimsko je kišno razdoblje široko rascijepano u jesensko-zimski i proljetni maksimum (x”). Međutim, ima razloga da se Plitvička jezera uključe u Köppenovu D klimu, tj. u snježno šumsku klimu, u kojoj se tlo pokriva dugotrajnim snježnim pokrivačem, a postoje ljeto i zima u izrazitom obliku, te uspijevaju šume i žito. D klimi pripadaju mjesta sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca iznad 10°C, a srednjom temperaturom najhladnijeg mjeseca nižom od -3°C. Osnovano je tvrditi da Plitvička jezera leže u zoni na prelazu iz C u D klimu. Zemljopisni položaj Plitvica doveo je do „miješanja“ različitih podneblja na ovom području.

Proljeće počinje kasno, hladno je i kišovito, a ljeti je prosječna podnevna temperatura zraka 24°C, dok najviša ne prelazi 36°C niti u najtoplijim danima. Jesen je relativno kratka i već u studenom prelazi u zimu.

Najhladniji mjesec je obično siječanj (-3°C). Zimska je oborina uglavnom snijeg, rjeđe kiša. Najviše oborina od oko 220 mm (kiša, snijeg) padne u studenom, a najmanje u veljači (80 mm). Maksimalna visina snijega doseže 285 cm i to u mjesecu veljači. Prosječna godišnja količina oborina je 1.550 mm. Vedrih dana ima oko 20% (68 vedrih dana), i to najviše u srpnju i kolovozu.

Vjetar je zimi i u proljeće pretežno sjeveroistočnjak, dok je ljeti vjetar slab, osim u dane s kišom, a smjer mu je najčešće jugozapadni.

· Seizmičke značajke

„Područje Općine prema stupnju seizmičnosti pripada VIº po MSK skali.

Pri eventualnom potresu od VIº MSK očekuju se lagana oštećenja, manje pukotine u žbuci, otpadanje manjih komada žbuke, padanje lošije učvršćenih visećih elemenata namještaja, padanje pojedinačnih crjepova, oštećenja dimnjaka i sl.

Područje Općine Plitvička Jezera spada u seizmičke aktivnosti u kojima se mogu očekivati potresi intenziteta VII stupnjeva MSK-64.“[footnoteRef:7] [7: http://www.plitvicka-jezera.hr/download/opcina_pl-jez_procjenaUgrozenosti.pdf]

· Biljni i životinjski svijet[footnoteRef:8] [8: http://www.np-plitvicka-jezera.hr/hr/prirodne-i-kulturne-vrijednosti/sedra/]

Nacionalni park Plitvička Jezera čine veliki dio same Općine te se na tom području mogu uočiti razne biljne i životinjske vrste. Nacionalni park Plitvička jezera nalazi se u gorskom dijelu Hrvatske, na južnom dijelu gorskog lanca Male Kapele, na nadmorskoj visini od 450 do 1.280 m. To je područje gorske topografije koja znatno utječe na klimatske prilike, a samim time i na vrstu vegetacije.

Vegetacija je najvećim dijelom šumska, i to u nizinama grab, a prema većim visinama bukva, jela i dr. Manji dio zauzimaju poljoprivredne površine na sjeveroistoku i na jugu.

S obzirom na reljef, klimatske prilike te način i mogućnosti korištenja terena, od potpuno šumskog krajolika ostale su još znatne šumske površine (¾ površine Parka) koje se nalaze u različitim stadijima od šikara do prašumskog stadija (Prašuma Čorkova uvala).

U Parku se nalaze zona bukovih šuma (najzastupljenije) i zona bukovo-jelovih šuma koje predstavljaju trajni vegetacijski oblik ili klimatozonsku vegetaciju. Unutar ovih zona razvijeno je i niz azonalnih vegetacija, npr. šume vrbe, crne johe, crnog graba, običnog bora, smrekove šume i dr.

Šume imaju važnu ulogu u zaštiti tla od erozije, utječu na klimatske i hidrološke prilike, a sudjeluju u proizvodnji kisika i uskladištenju ugljika (staklenički plinovi). Kao očuvani, skoro iskonski ekosustavi zauzimaju važno mjesto u zaštiti prirode, odnosno očuvanju raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta.

Na relativno maloj površini Parka zabilježeno je 1.267 biljnih vrsta svrstanih u 112 porodica.

Geografski položaj (60 km zračne udaljenosti od mora) u zaleđu Velebita, na granici kontinentalnog i maritimnog oborinskog režima te geološka podloga koja se odražava u nizu krških obilježja omogućili su uzajamnim djelovanjem razvoj tako bogatog i raznolikog biljnog svijeta. Prostor Parka obiluje sa 72 endemične vrste užeg i šireg rasprostranjenja te sa, Zakonom o zaštiti prirode Republike Hrvatske, 22 zaštićene vrste.

Šume, osim što predstavljaju bogatu šumsku floru, staništa su mnogobrojne faune, pri čemu je važno spomenuti veliku i stabilnu populaciju sova i djetlovki koje spadaju u indikatore kvalitete šumskog ekosustava. Od krupnih sisavaca obitavaju smeđi medvjed, vuk i ris (NATURA 2000 važne vrste), zatim srne, jeleni...

Ova područja osim u pogledu raznolikosti i bogatstva biljnog svijeta imaju izuzetnu važnost u pogledu raznolikosti i bogatstva životinjskog svijeta.

Negativni utjecaj čovjeka se ogleda u nemilosrdnoj sječi šuma bukve za potrebe ogrijeva te uništavanje niskog raslinja nekontroliranim paljenjem i požarima za toplijeg dijela godine.

· Hidrogeografska obilježja[footnoteRef:9] [9: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera 2006.-2014.]

Hidrografska mreža na ovom području je dobro razvijena. Postoji niz potoka i povremenih vodotoka koji odvode vodu s brdovitog dijela prema sustavu jezera Nacionalnog parka te drugi dio koji odvodi vode prema Ponoru Koreničkom.

Veliki značaj za vodoopskrbu sjedišta Općine Korenice ima kaptirani izvor Vrelo Koreničko, koje je ugroženo uzvodno smještenim stambenim i gospodarskim objektima naselja Vrelo Koreničko čija odvodnja, poljoprivredne površine, udubljenja napunjena različitim otpadom i prometnice izravno ugrožavaju izvor te posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti ove zone. Za područje izvora Vrelo Koreničko izrađen je prijedlog Odluke o vodozaštitnim zonama.

Ljudski resursi (stanovništvo i demografija)

· Stanovništvo na području Općine Plitvička Jezera

Na području Općine Plitvička Jezera, a na temelju podataka Popisa stanovništva iz 2011. godine popisano je 4.373 osoba što čini udio od 8,6% od ukupnog broja stanovnika u Ličko-senjskoj županiji. Na prostoru Općine Plitvička Jezera živjelo je prema Popisu stanovništva 2001. godine 4.668 stanovnika. Usporedba Popisa stanovništva iz 2001. godine s Popisom iz 2011. godine pokazuje da područje Općine Plitvička Jezera karakterizira pad broja stanovnika, kao i Ličko-senjsku županiju.

Osnovne suvremene demografske karakteristike Ličko-senjske županije jesu starenje stanovništva, zaustavljanje trenda smanjenja ukupnog broja stanovnika tijekom tekućeg desetljeća i vrlo neravnomjerna raspoređenost stanovništva unutar županijskih granica.

Ruralna područja u zaleđu Županije (među njima i Općina Plitvička Jezera) većinom bilježe pad ili stagnaciju u gustoći naseljenosti, depopulaciju stanovništva, deagrarizaciju, proces starenja stanovništva, niži stupanj obrazovanja, manji dohodak percapita, veću stopu nezaposlenosti i sukladno tome, niži Indeks razvijenosti.

Tablica 7. Ukupan broj stanovnika u Ličko-senjskoj županiji i Općini Plitvička Jezera

Stanovništvo

2001.

2011.

Indeks (2011./2001.)


53.677

50.927

94,9

Općina Plitvička Jezera

4.668

4.373

93,7

m

2.279

2.137

93,8

ž

2.389

2.236

93,6

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011. godine

S obzirom na podatke prikazane u prethodnoj tablici, očigledan je pad broja stanovnika u Ličko-senjskoj županiji, kao i u Općini Plitvička Jezera. Točnije, u razdoblju od 10 godina došlo do smanjenja broja stanovnika za 295 stanovnika, što je vidljivo i u prikazanim grafikonima.

Grafikon 2. i Grafikon 3. Usporedba broja stanovnika Općine Plitvička Jezera i Ličko-senjske županije

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011.godine

Grafikon 4. Kretanje broja stanovnika u Općini Plitvička Jezera* kroz povijest

*Plitvička Jezera su nastala iz stare Općine Otočac i stare Općine Titova Korenica koja je od 1997. prestala postojati formiranjem novih općina. U 1869. i 1880. sadrži dio podataka Općine Perušić, a istih godina dio podataka sadržan je u Općini Rakovica, Karlovačka županija. Od 1857. do 1880. sadrži dio podataka Općine Saborsko u Karlovačkoj županiji, a istih godina sadrži dio podataka Općine Udbina.

Izvor: www.dzs.hr

U prethodnom grafikonu je uočljivo da se povećanje broja stanovnika na području Općine Plitvička Jezera uočava u periodima od 1857.-1869. godine te u razdoblju od 1880.-1900. godine. Stagnacija i smanjenje broja stanovnika na području Općine Plitvička Jezera se uočava u razdobljima od1869.-1880. godine, drastično smanjenje broja stanovnika od 1931.-1948. godine za čak 5.805 stanovnika, te od 1910.-2011., što je i vidljivo iz prikaza broja stanovnika i indeksa kretanja stanovnika Općine Plitvička Jezera u sljedećem grafikonu.

Grafikon 5. Indeksi kretanja stanovnika Općine Plitvička Jezera

Izvor:www.dzs.hr

Kretanje broja stanovnika i gustoća naseljenosti područja Općine Plitvička Jezera povezani su s gospodarskim mogućnostima njezine prirodne osnove i s društvenim zbivanjima u prošlosti, ali i sadašnjosti. U ukupnom broju od 4.373 stanovnika u Općini, po Popisu stanovništva 2011. godine, na 469,70 km² (9,3 stanovnika na km²), kriju se razlike u naseljenosti između pojedinih mjesta u Općini. Te razlike ne odražavaju samo suvremene procese nego su dobrim dijelom posljedica složenih kretanja stanovništva. Od 1900. do 2011. godine broj stanovnika cijelog područja se smanjio.

Devedesetih godina 20. st., početkom srpske agresije koja je zahvatila i ovaj prostor, dolazi do naglog smanjenja broja stanovnika i to čak za 2.488 osobe (u razdoblju od 1991.-2001. godine). Mnoga stradanja i žrtve stanovništva uvjetovali su iseljavanje. Međutim, u posljednjem desetljeću stanovništvo Općine se smanjuje jer je zahvaćeno suvremenim migracijama. Kretanje broja stanovništva ukazuje na razne društvene i gospodarske promjene.

Emigracija je na ovom području dugo prisutna. Proces demografske tranzicije je takođerizražen. Emigracije danas, u kombinaciji s mehaničkim kretanjem stanovništva, u konačnici daju negativan prirodni prirast.

· Stanovništvo Općine Plitvička Jezeraprema jeziku, vjeri i narodnosti

Za hrvatski kao materinji jezik izjasnilo se 3.949 osoba ili 90,3%.

Katolici čine 3.011 osoba ili 68,85%, da su pravoslavci izjasnilo se 1.113 osoba ili 25,45%, a da nisu vjernici izjasnilo se 122 osobe ili 2,79%. Preostali dio postotka od 2,91% čine ostale regije, pokreti i svjetonazori, kao i oni koji se nisu izjasnili. Navedeno je prikazano i u sljedećoj tablici.

Tablica 8. Stanovništvo Općine Plitvička Jezera prema vjeri

Ukupno

Katolici

Pravoslavci

Protestanti

Ostali kršćani

Muslimani

Židovi

Istočne religije

Ostale religije,pokreti i svjetonazori

Agnostici i skeptici

Nisu vjernici iateisti

Ne izjašnjavaju se

Nepoznato


50.927

42.208

6.786

19

65

411

1

2

11

81

710

567

66


4.373

3.011

1.113

4

3

53

-

-

-

5

122

59

3

%

100,00

68,85

25,45

0,09

0,07

1,21

-

-

-

0,11

2,79

1,35

0,07

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011. godine

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine nacionalni sastav stanovništva Općine Plitvička Jezera u najvećem postotku čine:

· Hrvati: 3.066 (70,11%)

· Srbi: 1.184 (27,08%)

· Ne izjašnjavaju se / nepoznato 47 (1,08%)

· Bošnjaci: 20 (0,46%)

Tablica 9. Stanovništvo prema narodnosti Općine Plitvička Jezera

Ukupno

Hrvati

Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

Ostali

Izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti

Ne izjašnjavaju se/Nepoznato

Albanci

Austrijanci

Bošnjaci

Bugari

Crnogorci

Česi

Mađari

Makedonci

Nijemci

Poljaci

Romi

Rumunji

Rusi

Rusini

Slovaci

Slovenci

Srbi

Talijani

Općina Poličnik

4.373

3.066

14

-

20

-

2

-

2

8

1

-

-

1

-

-

-

1

1.184

1

8

18

47

%

100,00

70,11

0,32

-

0,46

-

0,05

-

0,05

0,18

0,02

-

-

0,02

-

-

-

0,02

27,08

0,02

0,18

0,41

1,08


· Prirodni prirast stanovništva Općine Plitvička Jezera

U pogledu prirodnog prirasta stanovništva u sljedećem grafikonu i tablici vidljiv je negativan prirodni prirast kako u Republici Hrvatskoj, tako i u Ličko-senjskoj županiji, te u Općini Plitvička Jezera. No ipak, pregledom vitalnih indeksa vidljivo je da je vitalni indeks Općine Plitvička Jezera (58,3) ipak iznad vrijednosti indeksa za Ličko-senjsku županiju (47,0), ali je za 21,0 manji od indeksa RH (79,3).

Grafikon 6. Prikaz vitalnih indeksa (živorođeni/10 umrlih) po pojedinim područjima

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/07-01-01_01_2014.htm

Tablica 10. Prirodno kretanje stanovništva u 2013. godini

PODRUČJE

ROĐENI

UMRLI

UMRLA DOJENČAD

PRIRODNI

PRIRAST

BRAKOVI

VITALNI INDEKS (ŽIVOROĐENI NA 100 UMRLIH)

Živorođeni

Mrtvorođeni

Ukupno

Do 6 dana starosti

Sklopljeni

Razvedeni

RH

39.939

144

50.386

162

92

-10.447

19.169

5.992

79,3


396

4

842

3

1

-446

201

49

47,0


35

-

60

1

-

-25

14

5

58,3

Izvor:http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/07-01-01_01_2014.htm


· Migracijska obilježja stanovništva

Tablica 11. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu

Spol

Ukupan broj stanovnika

Od rođenja stanujuu istom naselju

Doseljeni u naselje stanovanja

Nepoznato

s područja Republike Hrvatske

iz inozemstva

svega

iz drugog naseljaistog grada ili Općine

iz drugog Općine/Gradaili općine istežupanije

iz druge županije

nepoznato mjestou RH

svega

Bosna i Hercegovina

Njemačka

Srbija

Slovenija

Kosovo

ostale zemlje


sv.

50.927

23.348

19.283

7.676

4.159

7.419

29

8.274

1.996

1.537

3.550

161

48

982

22


sv.

4.373

893

1.872

457

303

1.112

-

1.608

624

161

725

18

5

75

-

m

2.137

487

863

205

134

524

-

787

318

85

336

7

3

38

-

ž

2.236

406

1.009

252

169

588

-

821

306

76

389

11

2

37

-

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.

Grafikon 7. Doseljene osobe prema spolu u ukupnom broju stanovništva Općine Plitvička Jezera


Strateški plan Općine POLIČNIK

2015. – 2017.

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.

(114)

(29)

· Dobna i spolna struktura stanovništva

Tablica 12. Ukupan broj stanovnika prema dobi i spolu u Općini Plitvička Jezera

Spol

Ukupno

0-6 godina

0-14 godina

0-17 godina

0-19 godina

Radno sposobno st. (15-64 godine)

60 i više godina

65 i više godina

75 i više godina

Prosječna starost

Ukupno

4.373

332

759

902

1.007

2.740

1.119

874

462

41,9

m

2.137

173

394

455

498

1.391

460

352

167

40,2

ž

2.236

159

365

447

509

1.349

659

522

295

43,4

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.godine

Prosječna starost stanovnika Općine Plitvička Jezera, na temelju podataka iz 2011. godine je 41,9 godina, Ličko-senjske županije 45,3 godine, dok je u Republici Hrvatskoj prosječna starost 41,7 godina, te se može zaključiti da stanovništvo Općine Plitvička Jezera stari malo brže od ostatka RH, štoviše prosječna starost stanovnika Općine je ispod prosjeka uspoređujući ga s prosjekom županije te skoro ista u odnosu na prosjek RH.

Grafikon 8. Dobna struktura stanovništva Općine Plitvička Jezera


Najviše stanovnika Općine Plitvička Jezera pripada kontingentu stanovnika od 20-59 godina (51%), a najmanji broj stanovnika pripada kontingentu do 19 godina (23%), prema čemu se može zaključiti kako Općina Plitvička Jezera ima relativno povoljan postotak mlade populacije koja čini skoro jednu petinu stanovništva Općine. Kao i većina mjesta (općina i gradova u RH) i Općina Plitvička Jezera ima sve većih problema s emigracijama i iseljavanjem mladih ljudi.

· Školska sprema stanovništva

Podaci iz popisa 2011. godine prema školskoj spremi stanovništva starijeg od 15 godina ukazuju da je:

· ukupan broj osoba starijih od 15 godina 3.614,

· bez školske spreme ukupno 97 osoba, što je 2,7%,

· nepotpuno osnovno obrazovanje imalo 437 osobe, tj. 12,1% osoba,

· čak 38% stanovništva Općine završilo samo osnovnu školu ili je uopće nije ni završilo,

· neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) imalo ukupno 3.080 osoba, što je 85,2% osoba (najbrojniji su oni sa srednjoškolskim obrazovanjem, što je 51,5%),

· svega 9,9% stanovnika je visoko obrazovano.

Tablica 13. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu

Spol

Ukupno

Bez škole

1 - 3 razreda osnovneškole

4 - 7 razreda osnovneškole

Osnovna škola

Srednja škola[footnoteRef:10] [10: Obuhvaćene su sve srednje škole – industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i VKV radnike, tehničke i srodne strukovne škole i gimnazije.]

Visoko obrazovanje

Nepoznato

Svega

viša škola, I. (VI.)stupanj fakultetai stručni studiji

fakulteti, umjetničkeakademije i sveučilišnistudiji

magisterij (znanstveni,stručni, umjetnički)

doktorat


sv.

3.614

97

62

375

859

1.862

359

193

159

6

1

-

m

1.743

8

13

116

354

1.084

168

90

76

2

-

-

ž

1.871

89

49

259

505

778

191

103

83

4

1

-




(115)

· Obilježja kućanstava

Broj kućanstva (prema Popisu stanovništva 2011. godine) u Općini Plitvička Jezera iznosi 1.667, iz čega proizlazi da je prosječan broj osoba u kućanstvu 2,62, a prevladavaju samačka kućanstva (30,3%), zatim kućanstva s dva člana (25,9%), kućanstva s tri člana (15,5%), te kućanstva s četiri člana čiji je udio u postotku 15,2%. Prema Popisu stanovništva 2001. godine u Općini Plitvička Jezera je zabilježeno 1.714 domaćinstava što je u usporedbi s Popisom 2011. godine pad od cca 3%. Pad broja domaćinstava padao je zajedno s brojem stanovnika.

Tablica 14. Privatna kućanstva prema tipu i broju članova


Ukupno

Broj članova kućanstava

Prosječan broj osobau kućanstvu

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11 i više

Broj kućanstava

1.667

505

431

258

253

138

56

18

4

4

-

-

2,62

Broj osoba

4.373

505

862

774

1.012

690

336

126

32

36

-

-


· Nezaposlenost na području Općine Plitvička Jezera

Tablica 15. Nezaposlenost u Općini Plitvička Jezera u razdoblju od 2001.-2013.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.


Ukupno

237

292

294

322

242

230

231

249

239

264

320

žene

131

143

154

176

130

111

111

123

121

131

nema

podatka

Nezaposlene osobe prema dobi

15 - 19

11

15

19

27

15

12

11

9

15

11

24

20 - 24

71

76

67

74

45

49

62

74

68

75

101

30 - 34

50

59

59

59

51

47

50

50

59

52

61

40 – 44

66

76

76

71

66

50

53

59

49

62

69

50 – 54

46

62

69

87

64

68

47

48

24

58

55

60 i više

4

4

4

4

1

4

8

9

7

6

10

Izvor: HZZ, http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1

Grafikon 9. Nezaposlenost u Općini Plitvička Jezera u razdoblju od 2001.-2013.

Izvor: HZZ, http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1

Uspoređujući broj nezaposlenih kroz godine uočava se nagli pad broja nezaposlenih u razdoblju 2006./2008. godine, a potom polagani rast sve do danas (izuzev 2011. godine koja bilježi blagi pad), što je rezultat ukupne nepovoljne gospodarske situacije u kojoj se nalazi država posljednjih godina. Uspoređujući udio muškog i ženskog nezaposlenog stanovništva u 2012. godini (za 2013. godinu nisu dostupni podaci) uočava se ravnomjeran udio, gdje žene čine 49,62%, a muškarci 50,38%. Najveći broj nezaposlenih se uočava u mladoj populaciji u dobi od 20-24 godine, te kod osoba životne starosne dobi od 40-44 godine.

Tablica 16. Nezaposlenost u Ličko-senjskoj županiji i Općini Plitvička Jezera u razdoblju od siječnja-listopada 2014. godine

Nezaposlenost

Republika Hrvatska

Ličko – senjska županija


mjesec

broj

broj

udio u nezaposlenosti RH

broj

udio u nezaposlenosti Županije

siječanj

378.284

4.209

1,11

352

8,36

veljača

384.376

4.267

1,11

359

8,41

ožujak

376.866

4.205

1,12

362

8,61

travanj

354.449

3.865

1,09

276

7,14

svibanj

327.508

3.630

1,12

205

5,65

lipanj

304.925

3.304

1,08

172

5,21

srpanj

296.094

3.185

1,08

158

4,96

kolovoz

289.889

3.152

1,09

159

5,04

rujan

290.584

3.283

1,13

174

5,30

listopad

306.170

3.437

1,¸12

211

6,14

Izvor: http://www.hzz.hr; http://www.hzz.hr/UserDocsImages/stat_bilten_09_2014.pdf; Hrvatski zavod za zapošljavanje

Prema podacima prikazanim u prethodnoj tablici, u Općini Plitvička Jezera u listopadu 2014. godine nezaposlenost od ukupnog broja radno aktivnog stanovništva (2.740 osoba - prema Popisu stanovništva iz 2011. godine) je bila cca 7,7%, te se može zaključiti da je stopa nezaposlenosti u tom mjesecu na području Općine relativno velika. Prema podacima za listopad 2014. godine u Ličko-senjskoj županiji je registrirana nezaposlenost od 3.437 osoba, čime Općina sa registriranih 211 osoba ima udio u ukupnoj nezaposlenosti u Ličko-senjskoj županiji 6,14%.

Uspoređujući npr. stopu nezaposlenosti u kolovozu 2014. godine (5,80%) sa stopom u siječnju iste godine koja je tada iznosila čak 12,85%, te usporedbom broja nezaposlenih u ostalim zimskim i ljetnim mjesecima, uočljiv je značaj turističke sezone, te problematika sezonske nezaposlenosti.

U obrazovnoj strukturi nezaposlenih osoba u listopadu 2014. godine na području Općine Plitvička Jezera najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom školom u trajanju od 3 godine i škola za KV i VKV radnike (88 osoba ili 41,7% u odnosu na ukupan broj nezaposlenih u listopadu 2014. godine na području Općine), osobe sa završenom osnovnom školom (53 osobe ili 25,1%), osobe sa završenom srednjom školom za zanimanje u trajanju od 4 i više godina (43 osobe ili 20,4%), osobe s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom (9 osoba ili 4,3%), osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (8 osoba ili 3,8%), zatim osobe s fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom (6 osoba ili 2,8%) te osobe sa završenom gimnazijom (4 osobe ili 1,9%), a što je prikazano i u sljedećoj tablici i grafikonu.

Postotni udio žena u ukupnoj nezaposlenosti na području Općine u mjesecu listopadu iznosila je 45,9%.

Tablica 17. Pregled nezaposlenih osoba Ličko-senjske županije i Općine Plitvička Jezera po razini obrazovanja u listopadu 2014. godine

Jedinica lokalne samouprave

Ukupno

Bez škole i nezavršena osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za

zanimanja do

3 god. i škola

za KV i VKV

radnike

SŠ za

zanimanja u

trajanju od 4 i

više godina

Gimnazija

Viša škola, I.

stupanj

fakulteta i

stručni studij

Fakulteti,

akademije,

magisterij,

doktorat

ukupno

žene

LSŽ

3.437

1.747

149

886

1.122

808

115

214

143


211

97

8

53

88

43

4

9

6

Izvor: http://www.hzz.hr/UserDocsImages/GS_stat_bilten_10_2014.pdf

Grafikon 10. Nezaposlene osobe Općine Plitvička Jezera prema razini obrazovanja u listopadu 2014. godine

Izvor: http://www.hzz.hr/UserDocsImages/GS_stat_bilten_10_2014.pdf

· Prirodne vrijednosti

Na prostoru Općine Plitvička Jezera (u cijelosti ili jednim svojim dijelom) nalaze se sljedeća osjetljiva područja i prostorne cjeline:

Tablica 18. Zaštićeni (ili za zaštitu predloženi) dijelovi prirode na području Općine

OZNAKA

LOKALITET

NAZIV/OPIS

STATUS ZAŠTITE

Nacionalni park

NP

Plitvička Jezera i okolni prostor

Nacionalni park Plitvička Jezera

Trajna zaštita

Posebni rezervat

ŠV

Plješevica - Oštri vrh

Javor nik-Tisov vrh (šumska vegetac ija)

Trajna zaštita

Regionalni park

RP

Obronci Plješevice

Regionalni park Plješevica

Prijedlog zaštite (Planska mjera zaštite)

Značajni krajobraz

ZK1

Gola Plješevica - Mala Plješevica

Gola Plješevica


ZK2

Kanjon Korane

Kanjon Korane


Kultivirani krajobraz

KK1

Čanak

Čanak (kraško polje između okolnih goleti, obradovo olje s bunarima, lokva i seosko naselje u nizu u podbrežju)

Planska mjera zaštite

KK2

Rijeka Matica

Krajolik uz rijeku Maticu od vrela do ponora s mlinovima i bučicama (Vrelo Koreničko - 5 mlinova i 4 bučice, Kompolje Koreničko - 4 mlina, Šeganovac, Ponor Korenički)


-

Krbavica

Kultivirani i prirodni krajobraz (Kraško polje), s naseljem u podbrežju i izvorima


Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera 2006.-2014. godine

Tablica 19. Spomenici parkovne arhitekture - PA

OZNAKA

LOKALITET

OPIS

STATUS ZAŠTITE

KATEGORIJA

PA1

Bjelopolje

Drvored uz cestu (lipe i kesten)


Lokalni značaj

PA2

Korenica

Park u središtu naselja, visoko i nisko raslinje


Regionalni značaj

PA3

Korenica

Ostaci drvoreda uz glavnu prometnicu


Lokalni značaj

PA4

Korenica

Parcela sa šljivarom ispred Doma zdravlja uz cestu


Lokalni značaj

PA5

Korenica

Park ispred Doma zdravlja


Lokalni značaj

PA6

Ličko Petrovo Selo

Drvored kestena uz cestu, u centru naselja

PA7

Rudanovac

Vrba uz izvor “slatka vodica”, pojedinačno stablo


Lokalni značaj

PA8

Vrelo Koreničko

Drvored kestena uz crkvu - kesteni po rubu čestice


Regionalni/

Lokalni značaj


Tablica 20. Posebno vrijedne pojedinačne prirodne vrijednosti u sklopu NP Plitvička Jezera - Spomenici prirode - SP

Red. br.

LOKALITET

OPIS

POSTOJEĆI STATUS

ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

PRIJEDLOG

KATEGORIJA

1.

Crna Pećina

Spom. prirode - geomorfološki

Z

-

1

2.

Golubnjača


Z

-

1

3.

Šupljara


Z

-

1


Tablica 21. Posebno vrijedne pojedinačne prirodne vrijednosti u sklopu NP Plitvička Jezera - Spomenici parkovne arhitekture - PA

Red. br.

LOKALITET

OPIS

POSTOJEĆI STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG STATUSA ZAŠTITE

PRIJEDLOG

KATEGORIJA

1.

Kuselj

Drvored lipa uz gl. Cestu kod kbr. 27, mjesto stare šumarije

E

ZPP

3

2.

Rudanovac

Vrba uz izvor “slatka vodica”, pojedinačno stablo

E

PR

3

3.

Vrelo Koreničko

Drvored kestena uz crkvu - kesteni po rubu pacele

E

ZPP

3/2

4.

Lipe u naseljima

Kućna stabla na tradicijskim okućnicama

E

ZPP

-


· Prirodna i kulturno-povijesna baština

· Nacionalna ekološka mreža

„Pored navedenih dijelova prirode koji se zbog svojih karakteristika štite bilo temeljem Zakona o zaštiti prirode bilo odredbama Prostornog plana, na prostoru Općine Plitvička Jezera nalaze se još i dijelovi prirode koji pripadaju Nacionalnoj ekološkoj mreži.“[footnoteRef:11] [11: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera 2006.-2014.]

U Hrvatskoj je Nacionalna ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode, a proglašena Uredbom o proglašenju ekološke mreže (N.N. 124/2013), te predstavlja sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja važnih za ugrožene vrste i staništa, koja uravnoteženom bio-geografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti, odnosno predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000 u Republici Hrvatskoj. Uredbom o proglašenju ekološke mreže propisane su i smjernice za mjere zaštite čija provedba osigurava postizanje i održavanje povoljnog stanja ciljeva očuvanja svakog područja ekološke mreže.

Područja ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena su

na područja važna za divlje svojte i stanišne tipove (potencijalna "SAC" područja - SpecialAreasofConservation) te međunarodno važna područja za ptice (potencijalna "SPA" područja - SpecialProtectionAreas). Unutar ekološke mreže njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim koridorima. Ekološki koridor je ekološka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omogućuju kretanje populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog. Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove koja su uz šifru područja označena s #, kao i sva međunarodno važna područja za ptice, predstavljaju potencijalna područja NATURA 2000.

Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon o zaštiti prirode propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se može odobriti samo u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa i uz Zakonom utvrđene kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlaštenicima prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti.

„Stupanjem na snagu Uredbe o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine br.109/07), te uvidom u kartu ekološke mreže utvrđeno je da se na području Općine nalaze“[footnoteRef:12] područja ekološke mreže navedena u sljedećoj tablici. [12: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera 2006.-2014.]

Tablica 22. Područja Općine Plitvička Jezera koja pripadaju Nacionalnoj ekološkoj mreži

TOČKASTI LOKALITETI EKOLOŠKE MREŽE

„Rodića špilja“

HR2000112

“Pećina Golubnjača“

HR2000312

„Crna pećina“

HR2000210

„Šupljara špilja“

HR2000170

„Plitvice“

HR2000698

Plitvička Jezera - uz Maticu“

HR2000700

„Plitvička Jezera - cret“

HR2000699

„Šuma bora Mihaljevac“

HR2000565

„Barićeva Špilja“

HR2000005

„Kukuruzovčeva Špilja“

HR2001113

KOPNENA PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE

„Korana“

HR2000595

„Jugozapadni obronci Medveđaka i okolika jezera Kozjak“

HR2000952

„Plitvička Jezera - jezera“

HR2000953

„Plješevica-Javornik-Tisov vrh“

HR2001059

„Lička Plješivica“

HR2001058

„m - gola Plješivica“

HR2001060

„Plitvička jezera-Vreljske bare“

HR2001048

„Homoljačko polje“

HR2000599

„Krbavica“

HR2001049

„Brezovac“

HR2000598

PODRUČJA VAŽNA ZA PTICE TE OSTALE SVOJTE I STANIŠTA

„Nacionalni park Plitvička jezera (s Vrhovinskim poljem)“

HR5000020

MEĐUNARODNO VAŽNA PODRUČJA ZA PTICE

„Nacionalni park Plitvička jezera 8S Vrhovinskim poljem)“

HR1000020

„Lička krška polja“

HR1000021


· Kulturna dobra na području Općine

Zaštićenom kulturno-povijesnom baštinom smatraju se spomenici kulture i druga kulturna dobra koja su na osnovni posebnog zakona proglašena zaštićenima. Mjere zaštite kulturnih dobara propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Sljedeća tablica prikazuje popis kulturnih dobara na području Općine Plitvička Jezera.

Tablica 23. Popis kulturne baštine Općine Plitvička Jezera

PREVENTIVNO ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA

Oznaka dobra

Mjesto

Naziv

Vrsta kulturnog dobra

P-4467

Plitvička Jezera

Hidrocentrala na jezeru Burget

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

P-4906

Prijeboj

Kapela sv. Petra i Pavla s grobljem


P-4651

Vrelo Koreničko

Pravoslavna crkva Uspenja Presvete Bogorodice


ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA

Oznaka

dobra

Mjesto

Naziv

Vrsta kulturnog dobra

Z-1934

Korenica

Zgrada stare škole (realka), Zagrebačka ulica


Z-5692

Plitvička Jezera

Arheološko nalazište Gradina Kozjak (Krčingrad)


Z-1861

Plitvička Jezera

Četiri zgrade


Z-3857

Plitvička Jezera

Hotel "Plitvice"


Z-1862

Plitvička Jezera

Kompleks zgrada Vila Izvor


Z-37

Plitvička Jezera

Restoran "Kozjak"


Z-324

Plitvička Jezera

Tradicijska okućnica, Plitvica Selo 081


Z-3854

Plitvička Jezera

Zgrada društvene prehrane


Z-3855

Plitvička Jezera

Zgrada poštanskog ureda


Z-323

Plitvički Ljeskovac

Ruralni ansambl, Plitvički Ljeskovac 22


Z-6123

Prijeboj

Zgrada lugarnice


Izvor:http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212

· Razvojni problemi i potrebe

Razvojni problemi

Razvojne potrebe

Prirodna i kulturno-povijesna baština

· Nedovoljna uključenost kulturno-povijesne baštine u turističku ponudu

· Manjak financijskih sredstava za ulaganja u obnovu, zaštitu i sprječavanje propadanja spomenika kulture

· Sustavnom provedbom mjera zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine, poticanjem korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti djelovati u smjeru osiguranja održivog razvoja Općine

· Gospodarske i infrastrukturne građevine prilagoditi zahtjevima zaštite prostora, uvažavajući uvjete nadležnih službi za zaštitu krajobraznih i prirodnih vrijednosti

· Redovito provoditi mjere zaštite i održavanja spomenika graditeljstva

· Provoditi mjere zaštite arheološkog lokaliteta i prezentacije njegove vrijednosti i značaja

· Provoditi mjere konzervacije, obnove , rekonstrukcije i revitalizacije kulturnih dobara

· Opremljenost prostora infrastrukturom

· Prometna infrastruktura

· Cestovni promet

Postojeća mreža cestovnog prometa na prostoru Općine Plitvička Jezera prema značaju razvrstana je na sljedeće vrste:

- ceste državnog značaja,

- ceste županijskog značaja,

- ceste lokalnog značaja.

U sljedećoj tablici je dan prikaz razvrstanih cestovnih prometnica (prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta) na području Općine Plitvička Jezera, dok su ostale ceste i ulice na području općine nerazvrstane ceste i o njima skrbi Općina.

Tablica 24. Javne ceste na području Općine Plitvička Jezera - stanje 2013. godine

KATEGORIJA BROJ I SMJER CESTE

DULJINA U OPĆINI PL. JEZERA

Ukupno

Asfalt (km)

Tucanik (km)

Državne ceste

D1

G.P. Macelj (gr. R. Slovenije) - Krapina - Zagreb - Karlovac - Gračac - Knin - Brnaze - Split (D8)

35,23

35,23

-

D25

Korenica (D1) - Buniuć - Lički Osik - Gospić - Karlobag (D8)

5,8

5,8

-

D42

Vrbovsko (D3) - Ogulin - Josipdol - Plaški - Grabovac (D1)

8,73

8,73

-

D52

Špilnik (D50) - Korenica (D1)

11,43

11,43

-

D217

Ličko Petrovo Selo (D1) - G. P. Ličko Petrovo Selo (gr. BiH)

3,20

3,20

-

Županijske ceste

Ž5201

Selište Drežničko (D42) - Prijeboj (D1)

13,300

13,300

-

Ž5156

Čanak (L59041 - Kozjan - Bunić (D25)

12,100

2,660

9,440

Ž5169

Bjelopolje (D1) - Donji Lapac (D218)

4,11

4,11

-

Lokalne ceste

L 59024

Ž5201 - Smoljanac - Rešetar - D1

11,600

11,600

0

L 59025

Ž5201 - Rastovača

2,00

2,00

-

L 59026

D1 - Donji Vaganac

1,00

1,00

-

L 59027

D1 - L. Petrovo Selo - N. Selo Koreničko- Željava

2,800

2,800

-

L 59040

L59039-L59041

1,100

0

1,100

L 59041

Ramljani (Ž5148) - Čanak (Ž5156)

3,00

3,00

-0

L 59042

Trnavac - D52

5,50

5,50

-

L 59043

D52 - Krbavica - D25

10,40

2,682

-7,718

L 59045

D1 - Mihaljevac - Korenica (D1)

4,8

4,8

-

L 59066

Korenica (D1) - Šeganovac - L59067

3,00

1,352

1,648

L 59067

Gradina Korenička (D1) - Šeganovac (L59066)

2,90

2,90

-

L 59068

Gradina Korenička (D1) - Oravac

1,30

0,85

0,45

L 59069

Tuk Bjelopoljski - D1

2,93

-

2,93

L 59125

Kosa Janjačka (Ž5155) - Čanak (Ž5156)

1,8

1,8

-

L 59135

Poljanak (D42) - Plitvica Selo

2,800

2,800

-

L 59136

Gornji Vaganac - D1

1,40

1,40

-

Državne ceste ukupno

64,39

64,39

-

100%

100%

-

Županijske ceste ukupno

30,010

20,0 7

9,44

100%

66,88%

33,12%

Lokalne ceste ukupno

57,300

44,484

12,816

100%

77,63%

22,37

Sveukupno javne ceste

151,70

129,454

22,256

100%

85,33%

14,67%


„Jedan od bitnih razvojnih činitelja svakako je prometni položaj. Općinom Plitvička Jezera prolaze gotovo sve kategorije prometnica za kretanje motornih vozila, od državnih cesta pa do ostalih i nekategoriziranih prometnica i stambenih ulica. Lokalne ceste su u funkciji povezivanja naselja na prometnu mrežu, a zahtijevaju modernizaciju i bolje održavanje. Taj zahtjev odnosi se i na nerazvrstane ceste. Najopterećenija je državna cesta D1 i prema publikaciji Hrvatskih cesta „Brojanje prometa na cestama RH godine 2010.“, prosječni godišnji dnevni promet na Brojačkom mjestu Prijeboj bio je 5.490 vozila na dan, dok je iste godine prosječni ljetni dnevni promet bio 9.662 vozila na dan. Uočen je trend povećanja prometa pa bi se isti na cesti D1 mogao u vremenu od pet godina vratiti na veličine iz 2000. i 2001. godine kada je prosječni godišnji promet iznosio 8.000 do 9.000 vozila na dan, a ljetni 16.000 do 18.000 vozila na dan.“[footnoteRef:13] [13: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera 2006.-2014. godine]

· Ostali promet

„U sjeveroistočnom dijelu Općine uz državnu granicu sa BiH nalazi se zračna luka Željava i njezin prostor presijeca državna granica. Općina je zainteresirana za njezino vraćanje u funkciju u civilne svrhe. Prostornim planom određeno je i letjelište Bjelopolje koje treba povezati u širu zonu sporta i rekreacije prema Frkašiću.

Na području Općine nema željezničkih pruga, ali prolaze blizu granica i mogu imati pozitivan utjecaj na posjećivanje Nacionalnog parka Plitvička jezera.“[footnoteRef:14] [14: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera 2006.-2014. godine]

· Energetska infrastruktura - elektroopskrba

Sustav koji predstavlja osnovu za energetsku-elektroopskrbnu podlogu zadovoljava potrebe Općine Plitvička Jezera za ovom vrstom energije, a područjem Općine se predviđa i izgradnja koridora elektroprijenosnog sustava Države.

Elektroenergetski sustav na prostoru Općine sastoji se od građevina i vodova, te prateće opreme, a stanje distribucijske mreže na području Općine prikazano je ukratko u sljedećoj tablici.

Tablica 25. Distribucijska mreža na prostoru Općine

Duljina (km)

Udio nadzemne mreže priključaka (%)

Napomena

Mreža 35 kV

50

99%

Mreža 35 kV na području Općine Plitvička Jezera služi za napajanje Općine Rakovice.

Trafostanice TS 35/10 kV na području Općine su: TS 35/10 kV Korenica, TS 35/10 kV Plitvice, TS 35/10 kV Ličko Petrovo Selo i TS 35/10 kV Rastovača (dominatno za Općinu Rakovica).

Mreža 10 kV

130

75%

Predviđen daljnji rast udjela podzemne mreže i opadanja udjela nadzemne mreže. Predviđena postepena priprema za prelazak na nazivni napon 20 kV.

Mreža 0,4 kV i priključci (0,4 kV)

190

nema podatka

-

Broj trafostanica

Instalirana snaga (kVA)

Napomena

Trafostanice 10/0,4 kV

79

15.300

Predviđen rast broja trafostanica i

postepena priprema za prelazak na

nazivni napon 20/0,4 kV.

Električna snaga

(kVA)

Udio u instaliranoj snagi

Vršno opterećenje

oko 3500

oko 23%

Predviđen rast 2% na godinu

Srednje opterećenje (procjena)

oko 1600

oko 11%

Predviđen rast 2% na godinu

Ukupno

Broj mjernih mjesta (kupaca) 2600

Broj mjernih mjesta (kupaca) 2600

-

-

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera 2006.-2014. Godine

· Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda

· Opskrba pitkom i tehnološkom vodom

„Problem je Općine Plitvička Jezera što većina voda koje bi se mogle zahvatiti za potrebe vodoopskrbe pripada području Nacionalnog parka Plitvička Jezera gdje je Zakonom zabranjeno uzimanje vode čak i za vodoopskrbu, a pogotovo za područja izvan Nacionalnog parka. Danas se nažalost još uvijek za potrebe vodoopskrbe uzima voda iz jezera Kozjak u Nacionalnom parku“[footnoteRef:15] (dotok u jezero Kozjak - od 1.700 do 3.300 l/s, zahvat - 63 l/s). U sljedećoj tablici su prikazani podaci o tome koliko se vode uzima iz pojedinih izvora na području Općine, a na temelju podataka Hrvatskih voda VGO Rijeka za 2011. godinu. [15: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera 2006.-2014. godine]

Tablica 26. Izvori vode na području Općine Plitvička Jezera

VODOZAHVAT

LOKACIJA

GRAD / OPĆINA

KORISNIK

KAPACITET l/s

DOZVOLJENA KOLIČINA U m3

VRELO

PLITVIČKA JEZERA

KOMUNALAC d.o.o. Korenica

60,0 (0)

1.000.000

ČUJIĆ KRČEVINE

PLITVIČKA JEZERA

KOMUNALAC d.o.o. Korenica

4,5 (0)

50.000

KRBAVICA

PLITVIČKA JEZERA

HIDROKOM d.o.o. UDBINA

35,0 (6)

100.000


„Naselja na području Općine Plitvička Jezera opskrbljuju se pitkom vodom iz kaptaže Vrelo Koreničko i Ćuić Krčevine te iz vodoopskrbnog sustava Nacionalnog parka Plitvička Jezera. Izvor Krbavica nalazi se također na području Općine Plitvička Jezera, a koristi se za vodoopskrbu Općine Udbina.“[footnoteRef:16] [16: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera 2006.-2014. godine]

Tablica 27. Podaci o javnoj vodoopskrbi Općine Plitvička Jezera

Prostorna cjelina

Ukupan broj st. 2011. g.

Priključenost na javnu vodoopskrbu (%)

Zahvaćena voda 2011.

Isporučeno iz sustava javne vodopskrbe 2011. g. (u m3)

m3

gospodarstvo

domaćinstva

UKUPNO

Općina Plitvička

Jezera

4.373

95%

967.187

95.346

143.053

238.399


Usporedbom podataka o zahvaćenoj i isporučenoj vodi iz sustava javne vodoopskrbe mogu se uočiti ogromne razlike te je očito da su gubici u vodoopskrbnom sustavu Općine između 75%-80%. S obzirom na gubitke do kojih dolazi, a čemu je najveći razlog starost vodoopskrbnog sustava potrebne su rekonstrukcije na vodoopskrbnom sustavu i njegova modernizacija.

„Ukupna duljina postojećih vodoopskrbnih cjevovoda je oko 91 km. Profili cjevovoda kreću se od DN 30 mm pa do DN 700 mm, u ovisnosti o položaju u mreži. Ukupna duljina priključaka zgrada i građevina iznosi oko 20 km.“[footnoteRef:17] [17: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera 2006.-2014. godine]

· Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Sustav odvodnje središnjeg naselja Općine Plitvička Jezera (naselje Korenica) ima skromno izgrađen kanalizacijski sustav i nema uređaj za pročišćavanje otpadnih voda koje gravitiraju prema Ponoru Koreničkom. Ostala naselja Općine nemaju nikakav sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda.

Za potrebe kvalitetnog budućeg razvoja kanalizacijskog sustava na području Općine potrebno je:

1. izgraditi cjelovite sustave odvodnje otpadnih voda,

1. izgraditi sustave pročišćavanja otpadnih voda,

1. utvrditi točne trase postojećih cjevovoda,

1. datum izgradnje/revizije cjevovoda te

1. izvršiti kontrolu stanja cijevi.

Sve navedeno je preduvjet kako bi se kvalitetno mogle planirati prioritetne aktivnosti te potrebna sredstva za održavanje ili pak izgradnju novih dijelova mreže. Izgradnja kanalizacijskog sustava je prijeko potrebna iz razloga zaštite okoliša, ali i zdravlja stanovništvo, a s obzirom na to da nekontrolirano istjecanje netretiranih otpadnih voda izravno utječe na podzemne vode, a kad se uzme u obzir to da se područje Općine nalazi u sklopu krškog područja i da se sve nečistoće procjeđuju u podzemne tokove iz kojih se nekoliko kilometara dalje crpi pitka voda za stanovnike kako naselja u Ličko-senjskoj županiji, tako i naselja u susjednim županijama ili susjednoj državi BiH, vidljiv je značaj istoga.

Tablica 28. Podaci o sustavu javne odvodnje otpadnih voda na području Općine (2011.g.)

JL(R)S

Upravitelj s.j.o.

Broj st. priključenih na s.j.o.

Broj st. priključenih na UPOV

Hidraulički kapacitet UPOV (l/s)

Izvedeni kapacitet UPOV (ES)

Izvedeni stupanj pročišćavanja

Ispuštene otpadne vode (m3)

Status UPOV-a

Općina Plitvička jezera

Komunalac d.o.o. Korenica

500

0

0

0

0

*18.000

nema UPOV-a

Ukupno LSŽ:

-

15.850

9.440

-

-

-

1.637.000

-

Kratice

* - procjena Hrvatskih voda VGO Rijeka

Documents

Strateški plan Općine POLIČNIKplitvicka-jezera.hr/download/Strateski-plan-Opcine... · Web viewStrateški plan Općine Plitvička Jezera je izrađen na temelju i u skladu sa Županijskom