Strateški razvojni program Općine Polača 2015. – 2020. · Kao i u drugim općinama smještenim na prostoru Ravnih kotara, voda je na području ove općine najoskudnija u doba

Strateški razvojni program Općine

Polača 2015. – 2020.

Strateški razvojni program

Općine Polača 2015. – 2020. Naručitelj: Općina Polača Polača 231/A 23423 Polača Izrađivač:

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA Grgura Budislavića 99 23000 Zadar Voditeljica izrade: Marica Babić, mag. oec., Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA Tim za izradu: Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA Silvija Domitrović, dipl. nov. Jelena Dumanić, mag. iur Marin Kaleb, mag. oec. Lidija Perić, mag. nov., mag. oec. Anamaria Sorić, mag. eur. posl. stud. Ana Zujić, mag. pol.

Zadar, 2017.

Strateški razvojni program Općine Polača 2015. – 2020.

SADRŽAJ

1 Uvod .............................................................................................................................................. 1

2 Osnovna analiza ............................................................................................................................. 3

2.1 Prostorna obilježja ................................................................................................................... 4

2.2 Stanovništvo ............................................................................................................................ 9

2.3 Infrastruktura .......................................................................................................................... 15

2.4 Gospodarstvo ......................................................................................................................... 19

2.5 Društvene djelatnosti .............................................................................................................. 43

2.6 Institucije razvojnog upravljanja ............................................................................................. 52

2.7 Imovina i financiranje Općine Polača ....................................................................................... 61

3 SWOT analiza ............................................................................................................................... 65

4 Strateški okvir ............................................................................................................................. 68

4.1 Vizija ...................................................................................................................................... 69

4.2 Ciljevi, prioriteti i mjere razvoja .............................................................................................. 70

4.3 Horizontalne mjere ................................................................................................................ 92

5 Provedba razvojnog programa ..................................................................................................... 93

6 Zaključak ..................................................................................................................................... 95


1

2

1 Uvod


2

Strateško planiranje za jedinicu lokalne samouprave je sustavan proces, koji naglašava važnost donošenja

odluka prilikom uspješnog odgovaranja i prilagođavanja jedinice na promjene u okolini, a koja je dinamična

i često teško predvidiva. Općina Polača je prepoznala važnost strateški usmjerenog planiranja te je 2009.

godine pristupila izradi prvog programa ukupnog razvoja. Nastavljajući dobru praksu, 2015. godine Općina

je pristupila izradi novog strateškog programa, a koji se naslanja na prethodni analizirajući njegovu

provedenost i usmjerenost prema realnim potrebama i preferencijama stanovnika općine.

Strateški razvojni program (SRP) Općine Polača za razdoblje od 2015. do 2020. godine postavlja tri

strateška dugoročna cilja:

Proces približavanja, a na koncu i ostvarivanja strateških ciljeva zahtjeva itekako kvalitetnu i realno

postavljenu operacionalizaciju temeljenu na razvojnim mjerama i prioritetima čijim će se postizanjem

Općina postepeno približavati strateškim ciljevima i postavljenoj viziranoj slici. Obzirom na to, Programom

je prvotno obuhvaćena analiza stanja općine, kojom se uvidjela jasna slika okruženja u kojem ona djeluje,

od prostornih i infrastrukturnih preko socio-demografskih, gospodarskih i na kraju institucionalnih

obilježja. Nastavno na problemsku analizu pristupilo se uključivanju ključnih dionika s područja općine,

kako bi se uvažili njihovi stavovi, mišljenja i ideje tijekom procesa planiranja.

Razrađene mjere, s definiranim ključnim aktivnostima, nositeljima i pokazateljima, alat su koji omogućava

sustavno praćenje provedbe Programa, odnosno osiguravanje usklađenosti s eventualnim promjenama u

okruženju te uvođenjem korektivnih mehanizama unutar financijskog plana. Vlasništvo Programa je u

rukama lokalnih dionika koji su kreatori politika i ocjenjivači uspjeha lokalnog razvoja te se uz njihovu

posvećenost praćenju i pravovremeno reagiranje osigurava zadržavanje općinskog razvojnog smjera.

Stvaranje konkurentnog gospodarstvatemeljenog na razvoju poljoprivrede, malog i srednjeg poduzetništva te turizma

Cilj 1. Razvoj ljudskih potencijala i poboljšanje kvalitete života

Cilj 2. Očuvanje kulturne i prirodne baštine te zaštita okoliša

Cilj 3.


3

2 Osnovna analiza


4

2.1 Prostorna obilježja

Općina Polača smještena je po sredini sjevernodalmatinske regije, u Jadranskom zaobalju Zadarske

županije. Prostor općine predstavlja tipičan kraj ravnokotarskog područja, najveće plodne zaravni

hrvatskoga primorja. Obzirom na to, plodno područje Ravnih kotara s pretežito poljoprivrednim

površinama jedan je od glavnih razvojnih resursa općine.

Uz poljoprivredu, razvojne resurse općine predstavljaju i gospodarske aktivnosti oblikovane kroz različite

oblike poduzetništva i ruralnog turizma, a kojima pogoduje geografski položaj općine, odnosno mala

udaljenost od mora, neposredna blizina Jadranske autoceste, blizina većih gradskih središta te nedaleka

udaljenost od Parka prirode Vransko jezero (svega 7 km zračne linije).

Geografski, općina Polača graniči s područjem grada Benkovca sa zapadne, sjeverne i istočne strane (Z-S-

I), grada Biograda na Moru s južne te s općinom Pakoštane s jugoistočne (JI) strane. Općina je smještena

na pola puta između navedenih gradskih središta; 10 km jugozapadno (JZ) od Benkovca i 10 km

sjeveroistočno (SI) od Biograda na Moru, što je ujedno i najbliža udaljenost općine od mora. Također, u

neposrednoj blizini nalazi se i grad Zadar, kao županijsko središte, udaljen od općine nešto više od 20

kilometara.

Slika 1.: Položaj općine Polača u Zadarskoj županiji

Izvor: Prostorni plan Zadarske županije, obrada: ZADRA NOVA

Administrativni sastav općine čine četiri naselja: Donja Jagodnja, Gornja Jagodnja, Kakma te Polača, koja

je ujedno i općinsko središte. Općina Polača proteže se na prostoru ukupne površine od 29,92 km2. Prema

Popisu stanovništva iz 2011. godine u općini Polača živi 1.468 stanovnika pa gustoća naseljenosti s obzirom

na površinu iznosi 47,9 stan/km². Među 34 jedinice lokalne uprave u Zadarskoj županiji, po teritoriju koji

obuhvaća, općina Polača zauzima 24. mjesto.


5

Prirodne značajke prostora

Kao tipičan predstavnik Ravnih kotara, prostor općine Polača karakteriziraju ravnice s rijetkim izdizanjem

brežuljaka, koji ne prelaze nadmorsku visinu od 200 m. Od viših vrhova ističu se Oštruljica, Štrkovača i

Doganja, iznad naselja Polača te Smiljevac i Debeljača na JI strani općine. Na južnoj strani općine nižu se

Veliki i Mali Lukovnjak, Mala, Srednja i Velika Čelinka. Najviše bilo u općini je Petrim, na krajnjem JI općine,

kod naselja Donja Jagodnja te seže do 253 m nadmorske visine.

Prema Prostornom planu uređenja općine (PPUO) Polača, cijelim područjem općine pružaju se plodne

fliške udoline s poljima i isušenim blatima. Prostorom dominiraju obradive površine, s naizmjeničnim

prijelazima travnjaka i šikara, ili makija i šume, nastalim uslijed napuštanja poljoprivredne proizvodnje. Od

prirodne vegetacije važno je istaknuti šume listopadnog hrasta i graba, dok na kultiviranim površinama

prevladavaju izdužena polja na kojima se tradicionalno uzgaja razno voće i povrće.

Općinom dominiraju vapnenačke stijene gornjokredne i tercijarne starosti s izrazitim pravcem pružanja SZ

– JI, tzv. dinarski pravac pružanja, na kojem su smještena sva naselja općine, dok se u poprečnom pravcu

jugozapad – sjeveroistok (JZ – SI) smjenjuju vapnenačke uzvisine i rastresite udoline.

Klimatski uvjeti

Područje Ravnih kotara, kojem pripada općina Polača, karakteriziraju oštre zime s nešto većim variranjima

u temperaturi, što je odlika submediteranske klimatske zone. Kako navodi PPUO Polača, godišnja suma

insolacije se kreće od 2.100 do 2.600 sati godišnje. Najmanje sijanje sunca registrirano je u siječnju, veljači

i prosincu. Najveće moguće mjesečno trajanje sijanja sunca je od svibnja do kolovoza.

Period s temperaturom zraka iznad 10 C je značajan, jer predstavlja doba aktivne vegetacije. Na Grafu 1.

se može uočiti da navedeni period započinje početkom travnja, a završava u studenom. Razdoblje s

temperaturom iznad 15 C predstavlja agrometeorološko ljeto, a odvija se u mjesecima od svibnja do rujna.

To je ujedno najtopliji i vegetacijski najintenzivniji dio godine u kojem uspijevaju i biljke s najvećim

zahtjevima za toplinom. Trajanje perioda sa srednjom dnevnom temperaturom zraka iznad 5 C može se

označiti kao aktivno vegetacijsko razdoblje i doba porasta ozimina i trava, dakle biljaka s najmanjim

zahtjevom prema toplini. To razdoblje traje skoro cijelu godinu. Ljeta su tako vruća i sušna, a u jesen i zimi

ima obilje padalina.

Graf 1. Klima i podneblje – prosječne temperature (C), mjerne postaje Smilčić i Benkovac

Izvor: Prostorni plan uređenja općine Polača

0

5

10

15

20

25

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Smilčić

Benkovac


6

Vlaga zraka

Klimatska obilježja područja općine Polača iznimno su važan faktor koji pogoduje poljoprivrednoj

proizvodnji, po čemu je ovo područje i karakteristično. Temeljem navedenog, opisuju se dva aspekta:

1) Najmanja relativna vlaga zabilježena je u ljetnim mjesecima. U višegodišnjem prosjeku vrijednosti

relativne vlage zraka iznose od 66 do 72%. Broj dana s relativnom vlagom zraka iznad 80% izmjeren u 14

sati zavisi od lokacije i kreće se od 30 do 60% u višegodišnjem prosjeku, što predstavlja važan utjecaj za

poljoprivredu. Ovakvih dana najmanje ima ljeti i to u prosjeku od 0,5 do 5,4 dana mjesečno.

2) Poremećaj vodnog bilanca nastaje naročito pri kombiniranom djelovanju niske relativne vlažnosti zraka,

visokih temperatura i vjetra uzrokujući tzv. atmosfersku sušu. To su dani s relativnom vlagom zraka ispod

30% zabilježenom bar u jednom terminu mjerenja u danu. Ovakvih dana ima vrlo malo s tim da je najviše

u srpnju i kolovozu i to od 1 do 3 dana.

Padaline

Na području općine padne između 900 i 1.100 mm kiše godišnje, kao što je prikazano i na Grafu 2. Tuča je

vrlo rijetka pojava, koja u poljoprivredi može izazvati štetu na razini elementarne nepogode, stoga je

potrebno poduzeti sve mjere predostrožnosti i zaštite.

Kao i u drugim općinama smještenim na prostoru Ravnih kotara, voda je na području ove općine

najoskudnija u doba godine kada je najpotrebnija. Iz Grafa 2. se može vidjeti kako su najveće količine

padalina zabilježene u periodu listopad – studeni, kada se u poljoprivrednim aktivnostima najčešće događa

ubiranje plodova. Najsuši period je u mjesecima lipanj i srpanj, u vrijeme zrenja, kada je voda biljkama

najpotrebnija. Tako je moguće zaključiti kako je nepostojanje sustava navodnjavanja, zasigurno jedna od

ključnih slabosti ove općine.

Graf 2. Klima i podneblje – oborine (mm), mjerne postaje Polača i Smilčić

Izvor: Prostorni plan uređenja općine Polača (broj godina osmatranja: Polača 22, Smilčić 15)

0

20

40

60

80

100

120

140

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Polača

Smilčić


7

Vjetrovitost

Najistaknutiji vjetrovi u općini su bura – hladni i suhi vjetar koji nosi pretežno vedro vrijeme, istočnjak –

hladni vjetar te jugo – vlažni, topli vjetar koji nosi naoblaku i kišu. Zbog ravnine prostora i nedostatka

reljefnih prepreka vjetrovi imaju često velike brzine, osobito bura, preko 100 km/h. Jugo je najopasnije u

proljeće kada može izazvati fiziološke suše, koje znaju biti i pogubne za poljoprivredne kulture.

Minski sumnjiv prostor

Minski sumnjiv prostor predstavlja problem na području općine Polača i šire, na području Zadarske

županije. Minski sumnjiva područja se protežu kroz 11 općina i gradova u Zadarskoj županiji. Kao posljedica

Domovinskog rata, ruralna područja zagađena minama predstavljaju ograničavajući faktor razvoja, koja uz

ograničavanje daljnjeg gospodarskog razvitka ugroženih područja te samim time i cijele općine,

predstavljaju i prijetnju odvijanju regularnog društvenog života. Stoga je prioritet lokalne zajednice što

skorije razminiranje preostalih sumnjivih područja kako bi se smanjio rizik od stradavanja i stvorili

preduvjeti za gospodarski prosperitet. Ukupna površina minski sumnjivog područja u Zadarskoj županiji

iznosi 37,36 km². Tablica 1. prikazuje popis općina u Zadarskoj županiji, koje imaju minsko sumnjivo

područje te njihov prikaz površina u 2016. godini.

Tablica 1. Minski sumnjivo područje u Zadarskoj županiji (2016.)

Grad/Općina Minski sumnjivo područje (m²)

Benkovac 10.740.784 Stankovci 8.218.259 Pakoštane 5.690.679

Polača 2.866.974 Sukošan 31.705 Škabrnja 34.654 Obrovac 327.397 Novigrad 71.492 Posedarje 959.449 Jasenice 7.675.624

Zemunik Donji 746.693 Izvor: Hrvatski centar za razminiranje, Podružnica Zadar

Ukupna minski sumnjiva površina 2016.godine na području općine Polača iznosi 2.866.974 m², što je 7.7%

ukupno minski sumnjive površine u Zadarskoj županiji, dok je 2013. godine iznosila 2.940.334 m2, što je

prikazano na slici 2., obilježeno sa 47 oznaka minske opasnosti.


8

Slika 2. Stanje 2013. godine minski sumnjivog područja cjelokupnog prostora općine Polača

Izvor: Hrvatski centar za razminiranje

Hrvatski centar za razminiranje sustavno provodi izvide i razminiranja minski sumnjivog prostora prema

dostupnim raspoloživim sredstvima za razminiranje. Do 2019. godine planira se razminirati cjelokupni

minski sumnjiv prostor u općini. Provedbom tog plana, područja zagađena minama će se riješiti niza

problema te će im biti omogućen potpuni socijalni i gospodarski napredak.


9

2.2 Stanovništvo

Stanovništvo čini ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici koji čine etničku, rasnu ili narodnu

jedinicu. Također je i temeljni čimbenik društvenog, gospodarskog i kulturnog života te razvitka svakog

društva, a posebno lokalne zajednice.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine općina Polača, na površini od 29,92 km2, ima 1.468 stanovnika,

što je blagi porast od 2,37% u odnosu na Popis iz 2001. godine, kada je imala 1.434 stanovnika. Od ukupnog

broja stanovnika 738 je muškaraca i 730 žena.

Tablica 2. Promjene broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, Zadarskoj županiji i općini Polača 1991.-2011. godine

Godina

Broj stanovnika u Republici Hrvatskoj

Porast/pad u % (1991. –

2011.)

Broj stanovnika u Zadarskoj

županiji


2011.)

Broj stanovnika

u općini Polača


2011.)

1991. 4.784.265 / 214.777 / 2.825 /

2001. 4.437.460 -7,25 162.045 -24,55 1.434 -49,23

2011. 4.284.889 -3,44 170.017 4.91 1.468 2,37 Izvor: Popis stanovništva 2011., obrada: ZADRA NOVA

Iz podataka navedenih u Tablici 2. vidljiv je izraženi pad stanovništva općine Polača nakon 1991. godine i

to za čak –49,23% u odnosu na Popis stanovništva iz 2001. godine, na što je najviše utjecao Domovinski

rat.

Tablica 3. Narodnosna struktura stanovništva Zadarske županije i općine Polača

Narodnost Zadarska županija % Polača %

Hrvati 157.389 92,57 1.299 88,49 Srbi 8.184 4,81 153 10,42 Albanci 908 0,53 / / Bošnjaci 539 0,32 2 0,14 Ostali 316 0,19 1 0,07 Ostale narodnosti 1.460 0,86 9 0,61 Ne izjašnjavaju se 562 0,33 4 0,27 Nepoznato 659 0,39 / / Ukupno 170.017 100,00 1468 100

Izvor: Popis stanovništva 2011., obrada: ZADRA NOVA

U općini Polača pretežno živi hrvatsko stanovništvo sa 88,49% u ukupnom broju stanovnika, što je niže od

županijskog prosjeka, koji iznosi 92,57%. Uz hrvatsko, najbrojnije je srpsko stanovništvo koje u ukupnom

broju stanovnika ove općine sudjeluje sa 10,42%.

Tablica 4. Stanovništvo općine Polača po starosnim skupinama

Spol Ukupno 0-19 20-34 35-59 ≥60 Ukupno 1.468 335 260 497 376 Muškarci 738 178 125 272 163 Žene 730 157 135 225 213


Iz Tablice 4., koja daje uvid u starosnu strukturu stanovništva općine Polača, može se uočiti kako najveći

broj stanovnika te općine pripada skupini zrelog stanovništva, u rasponu od 35 do 59 godina; 497

stanovnika (33,85%). Zatim ih slijede stanovnici sa 60 godina i stariji, njih 376 (25,61%), a odmah uz njih su

i oni od 19 godina i mlađi, točnije njih 335 (22,82%) te dobna skupina od 20 do 34 godine, koja sudjeluje u

ukupnom broju stanovništva općine Polača sa 260 ljudi odnosno 17,71%.


10

Tablica 5. Usporedba starenja stanovništva u Republici Hrvatskoj, Zadarskoj županiji i općini Polača

Prosječna starost Indeks starenja Koeficijent starosti

Republika Hrvatska 41,7 115,0 24,1

Zadarska županija 41,9 117,4 25,5 Općina Polača 42,1 112,2 25,6


Prosječna starost ili prosječna životna dob označuje srednje godine života cjelokupnog stanovništva, a

izračunava se kao aritmetička sredina starosti stanovništva. Prema Popisu iz 2011. godine u Zadarskoj

županiji prosječna starost bila je 41,9 godina, dok je prosječna starost općine Polača tek malo viša i iznosi

42,1 godinu.

Indeks starenja pokazuje odnos broja stanovnika, odnosno udio stanovnika starih 60 i više godina prema

broju stanovnika starih od 0 do uključivo 19 godina života. Iz Tablice 5. se može vidjeti kako Indeks starenja

za Zadarsku županiju iznosi 117,4, a za općinu Polača 112,2.

Koeficijent starosti pokazuje odnos broja stanovnika, odnosno udio stanovnika starih 60 i više godina

prema ukupnom broju stanovnika. U Zadarskoj županiji koeficijent starosti iznosi 25,5, a u općini Polača

25,6.

Uz pregled indeksa i koeficijenta starosti, važno je pregledati i vitalni indeks (broj živorođenih na 100

umrlih). Za Zadarsku županiju vitalni indeks u 2015. godini iznosi 75,7, a za općinu Polača 40,0.

Iz navedenih podataka se može zaključiti kako prosječna starost stanovništva općine Polača prati državni i

županijski prosjek, a situacija je ista i sa indeksom starenja i koeficijentom starosti. Velika se razlika uočava

kod vitalnog indeksa, koji je u općini Polača gotovo duplo manji od županijskog.

Stanovništvo Hrvatske, Zadarske županije, a samim time i njezinih općina stari. S tim u vezi potrebno je, u

cilju usmjeravanja razvoja i obnove stanovništva te vlastite održivosti, poduzeti temeljito i sveobuhvatno

razrađene mjere iz područja socijalne, gospodarske, stambene, obrazovne, pravne, financijske, porezne i

drugih politika. Navedenim se mjerama utječe na vitalne i gospodarske procese određene države, s

krajnjim ciljem podizanja prirodnog prirasta. Riječ je o populacijskoj politici kao odgovoru na konkretnu

nastalu nepovoljnu demografsku situaciju u području sastavnica prirodnog kretanja stanovništva. Općina

Polača pokušava pridonijeti razvoju i obnovi stanovništva izdvajajući iz proračuna znatne novčane svote u

vidu naknada za novorođenčad te naknade za novoosnovane obitelji.

Tablica 6. Gustoća naseljenosti Republike Hrvatske, Zadarske županije i općine Polača

Teritorij Stanovnici/km2

Republika Hrvatska 75,71 Zadarska županija 46,63 Općina Polača 49,06


Gustoća naseljenosti općine Polača je 49,06 stanovnika po km2, prema čemu je gušće naseljena od

Zadarske županije, čija je prosječna gustoća stanovništva 46,63 stan./km2.


11

Ipak, prema mjerilima OECD-a1, općina Polača spada u ruralna područja, kao i 92,8% područja Zadarske

županije, dok ostatak teritorija Županije (7,2%) spada pod urbano područje.

Raspodjela stanovništva pokazuje nešto drugačiju strukturu u korist urbanih područja. Tako je 52%

stanovništva Zadarske županije smješteno u urbanim, dok ostatak od 48% stanovništvo spada u ruralne

dijelove županije. Iz navedenog se može zaključiti kako na 7,2% urbanog područja županije živi 52%

stanovništva, što je dokaz o velikoj koncentriranosti stanovništva u urbanim područjima.

Ekonomska aktivnost

Razmatrajući statističke podatke ekonomski aktivnog i neaktivnog stanovništva može se vidjeti kako je

zapravo tek nešto manje od trećine stanovništva općine Polača ekonomski aktivno, dok se ostatak odnosi

na učenike ili studente, nezaposlene u potrazi za zaposlenjem, osobe koje se bave obvezama u kućanstvu,

umirovljenike te ostale neaktivne osobe.

Slika 3. Stanovništvo općine Polača staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti


Prihode od stalnog rada ima 22,47% stanovnika općine Polača, dok je prihode od povremenog rada imalo

njih 4,15%. Bez prihoda u općini Polača, prema Popisu iz 2011., bilo je čak 35,49% stanovnika, od čega

15,66% muškaraca i 19,82% žena. Socijalne naknade primale su 44 osobe, od čega 19 muškaraca i 25 žena.

1 OECD (Organisation for Economic Co-operation and Development), najčešći međusobno priznat i korišten kriterij za razlikovanje ruralnih i urbanih područja. Temelji se na gustoći naseljenosti stanovništva. Na lokalnoj razini područja se klasificiraju kao ruralna ili urbana temeljem praga od 150 stanovnika na km2.

30%

1%8%

28%

6%

9%

18%

Zaposleni

Nezaposleni, traže prvo zaposlenje

Nezaposleni, traže ponovnozaposlenje

Umirovljenici

Osobe koje se bave obvezama ukućanstvu

Učenici ili studenti

Ostale neaktivne osobe


12

Tablica 7. Stanovništvo općine Polača prema glavnim izvorima sredstava za život

Sp

ol

Uk

up

no

Pri

ho

di o

d s

taln

og

ra

da

Pri

ho

di o

d p

ovr

em

en

og

rad

a

Pri

ho

di o

d

po

ljo

pri

vre

de

Sta

rosn

a m

iro

vin

a

Ost

ale

mir

ovi

ne

Pri

ho

di o

d im

ovi

ne

So

cija

lne

na

kn

ad

e

Ost

ali

pri

ho

di

Po

vre

me

na

po

tpo

ra

dru

gih

Be

z p

rih

od

a

Ne

po

zna

to

svega 1.468 330 61 47 181 161 - 44 130 16 521 1

m 738 188 33 34 98 78 - 19 59 10 230 1

ž 730 142 28 13 83 83 - 25 71 6 291 -


Prema Popisu stanovništva iz 2001. (posljednji dostupni podaci) 51,88% stanovništva općine Polača na

mjesto zaposlenja putuje izvan općine, od čega 96,08% stanovnika radi posla putuje u grad ili općinu koji

se nalaze na području Zadarske županije, a 2,23% stanovnika radi u drugoj županiji. 49,85% stanovnika

općine Polača zaposleno je na području same općine (Tablica ). Najveći broj zaposlenih u općini Polača je

na području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, u trgovini na veliko i malo, te u javnoj upravi i

obrani, prema podacima iz 2011.

Tablica 8. Zaposleni u općini Polača prema mjestu zaposlenja

Područje

općine Polača

Područje Zadarske županije

Izvan Zadarske županije

Inozemstvo Nepoznato mjesto rada

Broj zaposlenih

166 172 4 - 3


Obrazovna struktura

Promatrajući obrazovnu strukturu stanovništva općine Polača starog 15 i više godina prema završenoj

školi, vidljivo je kako najveći broj stanovnika općine ima završeno srednjoškolsko obrazovanje, njih čak

49,05%. Slijede ih oni za završenim osnovnoškolskim obrazovanjem sa 22,24%, dok je onih bez ikakve

škole 7,2%.

Tablica 9. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi i spolu

Sp

ol

Uk

up

no

Be

z šk

ole

1.-3

. ra

z. O

Š

4.-

7. r

az.

OŠ

Osn

ovn

a š

ko

la

Sre

dn

ja š

ko

la (

1.-3

.g.)

VK

V,

KV

Sre

dn

ja š

ko

la

Gim

na

zija

VS

Š

VS

S

Mr.

sc.

Dr.

sc.

Ne

po

zna

to

Ukupno 1.223 88 38 151 272 351 220 29 27 45 2 - -

Muškarci 604 14 12 66 130 237 95 9 17 23 1 - -

Žene 619 74 26 85 142 114 125 20 10 22 1 - - Izvor: Popis stanovništva 2011., obrada: ZADRA NOVA


13

Na Grafu 3. je prikazana usporedba obrazovne strukture stanovnika općine Polača sa obrazovnom

strukturom stanovnika Zadarske županije i Republike Hrvatske, a iz koje je vidljivo kako je obrazovna

struktura stanovništva općine Polača nepovoljnija u odnosu na onu županijsku i državnu. Najbolji primjer

koji potvrđuje ovu tezu je izražena disproporcija uočena kod visokoobrazovanog stanovništva, kojeg u

općini Polača ima 3,7%, dok na razini županije ta brojka iznosi 8,7% te na državnoj razini 9,7%. Također, u

odnosu na RH i Zadarsku županiju, općina Polača prosječno ima znatno više stanovnika sa završenim 1. –

3. Ili 4. – 7. razreda osnovnog obrazovanja te gotovo duplo više stanovnika bez škole.

Kod srednjoškolski obrazovanog stanovništva ta je brojka poprilično ujednačena i iznosi za stanovništvo

općine Polača 18,0%, za stanovništvo Zadarske županije19,0%, te za razinu cijele države 20,0%.

Što se tiče stanovništva sa završenom osnovnom školom, tu je općina Polača iznad županijskog i državnog

prosjeka: 22,2% stanovnika općine Polača ima završenu osnovnu školu, 19,4% stanovnika Zadarske

županije te 21,3% stanovnika Republike Hrvatske

Graf 3. Usporedba obrazovne strukture stanovnika općine Polača, Zadarske županije i Republike Hrvatske


Iako je zbog Domovinskog rata i njegovih posljedica općina Polača nakon 1991. godine izgubila velik broj

svog stanovništva, ono se u zadnjih par godina postupno počelo obnavljati. No, kako stanovništvo općine

stari potrebno je ulaganje u pronatalitetnu politiku. Izgradnjom društvene i komunalne infrastrukture, kao

i ulaganjem u obrazovanje i razvojem poduzetništva, privukle bi se mlade obitelji koje bi pozitivno djelovale

na demografsku sliku općine.

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

30,0%

35,0%

Republika Hrvatska

Zadarska županija

Općina Polača


14

Dugoročno gledajući, razina obrazovanja nepovoljno će djelovati na razvoj lokalne zajednice, stoga su u

tom segmentu nužna značajna ulaganja. Obzirom na mali broj stanovnika s visokom stručnom spremom,

od velikog razvojnog značaja za općinu Polača je zadržavanje mladih i obrazovanih ljudi putem zaposlenja

na području same općine. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je provoditi mjere kojima bi se privukle

investicije, kao i mjere kojima bi se razvijali postojeći kapaciteti.

RAZVOJNE POTREBE

-Ulaganje u pronatalitetnu politiku

-Poticanje ostanka mladih

-Ulaganje u obrazovanje

RAZVOJNA OGRANIČENJA

-Nizak vitalni indeks

-Nepovoljna dobna struktura stanovništva

-Nepovoljna obrazovna struktura stanovništva

-Velik udio ekonomski neaktivnog stanovništva/stanovništva bez prihoda


15

2.3 Infrastruktura

Pod pojmom infrastrukture podrazumijeva se ukupnost tehničkih struktura i sustava, koji podržavaju

društvo i život društva u određenoj zajednici. U daljnjem tekstu pobliže se opisuje svaka od infrastrukturnih

prometnih grana te se daje pregled telekomunikacijskog, energetskog i vodoopskrbnog sustava općine,

kao i stanja gospodarenja otpadom.

Cestovna povezanost

Područjem općine Polača prolazi jedna državna cesta, tri županijske ceste te četiri lokalne (Tablica 10.).

Tablica 10. Državne, županijske i lokalne ceste na području općine Polača

Cestovni promet

Državne ceste Županijske ceste Lokalne ceste

D503: Zapužane – Biograd na Moru (trajektna luka)

Ž6042: Ž6040 – Galovac – Kakma (D503)

L63119: Lišane Tinjska (Ž6047) – Tinj – D503

Ž6047: Polača (D503) - Lišane Tinjske – Tinj - Ž6042

L63126: D503 – Gornja Jagodnja – D503

Ž6021: Ž6014 – Zemunik Gornji – Škabrnja – Zapužane – Miranje (Ž6064)

L63149: Ž6278 Raštević (Ž6021) – Polača (D503)

L63127: L63126 – Donja Jagodnja

Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta, NN 66/15

Nerazvrstanih cesta u općini Polača je 74, od čega su 24 asfaltirane ceste ( 14.402 m ili 14,40 km ), a 50

makadamskih cesta ili neasfaltiranih ( 48.860 m ili 48,86 km ).

Državna cesta D503 predstavlja glavni razvojno-vezni pravac za povezivanje općine Polača sa Zadrom i

Benkovcem. Vrlo dobri tehnički elementi omogućuju odvijanje intenzivnog prometa s različitom

strukturom vozila. Sva križanja i odvojci s ove ceste su u nivou s regulacijom prometa, prometnim

znakovima i kolničkim oznakama. Ostala cestovna mreža uglavnom nije optimalna za kvalitetno i sigurno

odvijanje prometa (minimalni poprečni profili, neoznačene, nepovoljni tehnički elementi, djelomično

neasfaltirane i dr.), dok je stanje nerazvrstanih prometnica još i lošije.

Postojeće stanje županijskih i lokalnih cesta je produkt trenutnog financijskog stanja županijske Uprave za

ceste Zadarske županije te se shodno tome ne planiraju u dogledno vrijeme novi zahvati proširenja, niti

obnove cesta na području općine Polača, iako je isto prijeko potrebno, kako bi se omogućio kvalitetan i

siguran život žiteljima.

Na području općine Polača autobusni prijevoz obavljaju autoprijevoznici Liburnija, Lišane Transturist te

Stari Velim, kao koncesionari redovnih autobusnih linija, dok sezonski, djelatnost autoprijevoza obavlja i

poduzeće Samoborček. Naselja u općini su za županijskim središtem Zadrom te najbližim gradom

Benkovcem povezana sa 19 redovitih dnevnih linija. U niti jednom naselju na području općine ne postoji

autobusni kolodvor, već se promet putnika odvija na autobusnim stajalištima duž glavnih prometnica.

Uspoređujući broj i učestalost autobusnih linija sa veličinom općine, zaključuje se da je povezanost sa

županijskim središtima adekvatna. Broj dnevnih linija je optimalan, no postojeće stanje prometnica

predstavlja opasnost za sigurno odvijanje prometa te moguću ugrozu stanovnika. Preporučuje se što

skorija rekonstrukcija prometnica, korekcija trasa, asfaltiranje te izgradnja novih cesta.


16

Željeznički promet

Općinom ne prolazi željeznička pruga te su stanovnici upućeni na željeznički promet preko Benkovca, od

općinskog središta udaljenog oko 10 km. Kategorija pruge je Odlukom o razvrstavanju magistralnih

željezničkih pruga razvrstana u magistralnu pomoćnu prugu. Zbog nezadovoljavajućeg stanja i

neprofitabilnosti, pruga je 2014. godine zatvorena te je trenutno u procesu rekonstrukcije.

Zračni promet

Općina Polača orijentirana je na zračnu luku Zadar, oko 17 km udaljenu. Povezanost Općine i zračne luke

odvija se županijskom cestom Ž6042, koja je u lošem stanju, djelomično čak neasfaltirana, stoga je nužna

rekonstrukcija.

Telekomunikacijski i poštanski sustav

Telekomunikacijska trasa na području općine Polača sastoji se od tri dijela: kabelske kanalizacije,

podzemnog kabela te zračne mreže. Ukupna duljina iste iznosi 39 722,1 m, od čega 23 387,6 m pripada

kabelskoj kanalizaciji. Za 5.394,8 m kabel je postavljen izravno u zemlji, a 4.715,7 m obuhvaća zračnu mrežu

te preostalih 6.224,0 m krajnje privode na objekte. Zračna mreža je razgranata putem 70 stupova u

nadležnosti Hrvatskog telekoma d.d. te 9 stupova u nadležnosti općine Polača. Telekomunikacijsku

infrastrukturu zaokružuje 68 prihvata zračne mreže na stambene i gospodarske objekte preko kojih vod

prelazi na druge objekte. Postojeća telekomunikacijska mreža u potpunosti zadovoljava potrebe

stanovnika općine te se u nadolazećem periodu ne planiraju zahvati nadogradnje i proširenja iste.

Općinski poštanski ured, kao i telefonska centrala, lociran je u općinskom središtu, Polači, gdje se pošta

svakodnevno prikuplja, obrađuje, razvrstava te šalje u glavni županijski poštanski centar, Zadar.

Energetski sustav

Područje općine Polača u sklopu je jedinstvenog elektroenergetskog sustava Zadarske županije te se

opskrba obavlja preko sljedećih trafostanica (TS):

- TS 110/10(20)kV BIOGRAD 2x20 MVA - TS 110/10(20)kV BENKOVAC 2x20 MVA - TS 35/10kV ZADAR 4 2x16 MVA - Lokalne kabelske i nadzemne mreže napona 10 kV2.

S obzirom na nužnost rekonstrukcije te unapređenja elektroenergetskog sustava, Elektra Zadar na

području općine Polača planira slijedeće zahvate:

- Izgradnju kabelske 10(20)kV veze TS 110/10(20)kV BIOGRAD - TS 10(20)/0,4 kV HRASTI 3 ( u PZ PRIMAT)

- Izgradnju nove TS 10(20)/0,4kV HRASTI 3 - 2x1000 kVA (unutar poslovne zone Primat) - Izgradnju nove TS 10(20)/0,4kV HRASTI 2 – 1x1000 kVA ( zamjena za postojeću STS HRASTI 2 ) - Izgradnju nove TS 10(20)/0,4kV TINJ 5 - 1x630 kVA (zbog priključenja novih potrošača) - Izgradnju KB 20kV TS KAKMA 1 – TS STABANJ – TS JAGODNJA DONJA- TS JAGODNJA GORNJA

2- TS JAGODNJA GORNJA 1 kao zamjena za dotrajali DV 10kV BIOGRAD-KAKMA-POLAČA ( AČ 35 mm2) .

2 kV - kilovolt


17

Iako postojeća elektroenergetska mreža zadovoljava potrebe stanovništva i gospodarstva općine, ista je

zastarjela te je nužna obnova i zamjena. S obzirom na predviđen rast potreba poslovne zone Primat za

električnom energijom, kao i priključenja novih privatnih potrošača u planu je izgradnja dviju novih

trafostanica. Općina Polača svjesna je potrebe optimalnog gospodarenja energetskim resursima te je

izvršila rekonstrukciju javne rasvjete supstituirajući postojeći sustav javne rasvjete LED svjetiljkama snage

31 W te LED svjetiljkama snage 55W.

Vodoopskrbni sustav

Općina Polača s pripadajućim naseljima opskrbljuje se vodom iz crpilišta Kakma, kapaciteta crpljenja 3x 38

l/s, što zadovoljava potrebe stanovništva s obzirom na ukupnu trenutnu potrošnju od oko 15 l/s. Od crpne

stanice Kakma do vodospreme "Polača" sadržine V=100 m3 s kotom dna 121 m.n.m. izgrađen je tlačni

cjevovod od azbest cementnih cijevi ∅ 200 mm, ukupne dužine 4.190 m. S ovog cjevovoda izvedeni su

ogranci za opskrbu naselja Kakma, Polača, Donja Jagodnja, Lišane Tinjske, Tinj, Prtenjače i Stabanj.

U slučaju nestanka vode na izvoru Kakma područje Oopćine Polača osigurana je supstitucija vodom iz VS

Glavica Grubić spojene na tzv. istočni krak Regionalnog vodovoda Sjeverne Dalmacije.

CP Kakma u potpunosti je obnovljena, postavljene su nove pumpe s frekventnim pretvaračima, daljinskim

upravljanjem i nadzorom za smjer Polača-Benkovac i za smjer naselje Kakma te je postavljena nova klorna

stanica. Obnovljena je i prepumpna stanica Polača postavljanjem novih pumpi za smjer Benkovac

kapaciteta 3x 38 l/s, te hidroforska stanica za potrebe više zone općine Polača kapaciteta 2x 15 l/s. Zahvat

na vodoopskrbnoj mreži upotpunjen je postavljanjem trafostanica za potrebe PP Polača s dodanim

agregatom za slučaj nestanka električne energije.

Za područje općine izrađen je Vodoopskrbni plan Polačkog bazena u pet faza koji bi trebao, kad se izgradi,

zadovoljiti potrebe za vodom na duži rok i omogućiti daljnji razvoj općine iz aspekta vodoopskrbe.

Trenutno je izgrađena II faza iz navedenog plana.

Utvrđen je neodgovarajući profil postojećih vodoopskrbnih cjevovoda, što kod provođenja većih količina

vode uvjetuje drastično obaranje pritisaka. Naselja koja se priključuju na tlačni cjevovod prema vodospremi

"Grubića glavica" bilježe velike pritiske u vodovodnoj mreži te dolazi do oštećenja na cijevima (odnosi se

na mjesto Zapužane i tvornicu). Nužna je zamjena postojećih zastarjelih cijevi kako bi se omogućio

optimalan rad novog pumpnog sustava te adekvatna opskrba vodom tijekom zimskih mjeseci.

Odvodnja otpadnih voda

Čitavim područjem Općine otpadne vode iz domaćinstva disponiraju se u tlo pomoću upojnih jama. Tek

ponegdje, u novijim objektima, vrši se prethodno pročišćavanje u septičkoj jami. Ostali objekti, u pravilu,

su u sanitarno neispravnom stanju te predstavljaju permanentnu prijetnju zdravlju stanovnika. Trenutni

način rješavanje otpadnih voda je nedopustiv, naročito jer je navedeno područje vodozaštitno područje

izvorišta Kakma i Stabanj. Prema preporukama i smjernicama EU-a, zbrinjavanje otpadnih voda iz

domaćinstva spojena na vodonepropusne septičke jame obavlja se preko aglomeracija, a koje ne mogu biti

manje od 2.500 stanovnika, što općinu Polača ne čini aglomeracijom te je nužno povezivanje sa okolnim

općinama kako bi se riješio evidentirani gorući problem.


18

Uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja

Općina Polača dio je područja kojim se protežu kraške doline i polja. Kako je većina polja zatvorena, s

nedovoljnim otjecanjem kroz ponore, poplave posljedično ugrožavaju poljoprivredne površine. Provodi se

široka lepeza zahvata u svrhu zaštite od poplava i poboljšanja odvodnje izgradnjom hidrotehničkih

objekata te u novije vrijeme pokušaji povećanja prinosa navodnjavanjem poljoprivrednih površina.

Izgrađen je odvodni sistem Nadinskog blata i Polačkog polja u čijem okviru izvedeno je presijecanje

grebena Prtenjača i gradnja regulacijske ustave, bušenje tunela Tinj te izvedba spojnih kanala između

Nadina, navedenih objekata i izvora Kakme. SI rubom Vranskog polja, od izvora Kakme sagrađen je tzv.

lateralni kanal koji provodi vode Nadina, Polače i izvora Kakme u Vransko jezero, a usput prihvaća i vode

potoka Škorabić. Glavni odvodni kanal Polačkog polja je dimenzioniran na manje protoke od ostalih

dijelova sustava te pri pojavi ekstremnih vodnih valova u sustavu dolazi do plavljenja dijelova polja.

Također, za potpuno efikasnu odvodnju polja potrebno je izgraditi detaljnu kanalsku mrežu. Navedeni

objekti su u funkcionalnom stanju te se na njima vrši redovno tehničko i gospodarsko održavanje u skladu

s planom upravljanja vodama za 2016. godinu.

Gospodarenje otpadom

Zbrinjavanje i odvoz komunalnog otpada na području općine Polača vrši Komunalno društvo Polača d.o.o.

Prikupljanje komunalnog otpada vrši se dva puta u tjednu, a tijekom 2015.godine prevezeno je i odloženo

4.043,03 tona raznih vrsta otpada. Zbrinjavanje otpada je organizirano na način da se komunalni otpad

odvozi i odlaže na odlagalište „Jagodnja Gornja“.

Općina Polača je temeljem plana i programa sanacije i zatvaranja odlagališta komunalnog otpada

„Jagodnja Gornja“ provela javnu nabavu i 4. srpnja 2016. potpisala Ugovor o izvođenju radova sanacije

odlagališta komunalnog otpada „Jagodnja Gornja“ u Općini Polača, sa zajednicom ponuditelja G.T. TRADE

d.o.o. Split i PRIZMA VV d.o.o. Mali Otok (Općina Legrad) u iznosu od 9.164.345,62 HRK (Fond financira

90%, Općina 10%). Rok za izvođenje radova je 12 mjeseci od dana uvođenja u posao od strane nadzornog

inženjera.

RAZVOJNE POTREBE

-Poboljšanje cestovne mreže u svim naseljima općine

-Obnova i proširenje elektroenergetskog sustava

-Zamjena zastarjelih vodovodnih cijevi na području cijele općine

-Uspostava sigurnog sustava odvodnje otpadnih voda

-Sanacija i zatvaranje odlagališta komunalnog otpada „Jagodnja Gornja“


-Nedostatna sredstva za obnovu i unapređenje cestovne infrastrukture

-Zbog malog broja stanovnika, općina ne može nastupiti kao aglomeracija


19

2.4 Gospodarstvo

Općina Polača ima sve preduvjete za kvalitetan gospodarski razvoj i to prvenstveno u poljoprivrednoj

proizvodnji, zatim poduzetništvu te ruralnom turizmu. Ta se tvrdnja temelji na činjenici da je teritorij

općine, u sklopu prostora Ravnih Kotara, izuzetno pogodan za sve oblike poljoprivredne proizvodnje

(voćarstva, maslinarstva, vinogradarstva te posebice proizvodnje povrća),a i za intenzivniju stočarsku

proizvodnju. S obzirom na malu udaljenost od mora (10 km), odnosno užeg priobalnog pojasa, općina ima

predispoziciju za preuzimanje određenih oblika turističke ponude, kao nadopuna onih u priobalju. Razvitak

turizma na području općine Polača temelji se na ruralnom turizmu u svim njegovim oblicima. Potpora

razvoju poduzetništva predstavlja ključnu komponentu poticanja ruralnog razvoja. Prostornim planom

uređenja općine Polača predviđeno je poticanje razvoja poduzetničkih zona, kroz izgradnju postojećih te

osnivanjem novih. Porast poslovnih aktivnosti ima potencijalno vrlo pozitivne učinke na životni standard

lokalnog stanovništva, uglavnom kroz porast zaposlenosti te osobnih dohodaka.

Navedene činjenice predstavljaju okosnicu za definiranje i oblikovanje svih društveno-gospodarskih

planova za područje općine i u skladu s tim se poljoprivreda, kao glavna gospodarska grana treba staviti u

prvi plan. Takav razvojni koncept potiče osnivanja i napredak razvoja trgovina, servisa, raznih usluga itd.

U skladu s tim, korištenje i namjena površina na području općine Polača (Slika 6.) ukazuje na velik udio

poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište te

površine proizvodne gospodarske namjene.

Indeks razvijenosti

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provodi postupak ocjenjivanja i razvrstavanju

svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj prema indeksu razvijenosti.

Indeks razvijenosti se računa kao ponderirani prosjek više osnovnih društveno-gospodarskih pokazatelja,

radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te se na temelju

odstupanja vrijednosti pokazatelja od državnog prosjeka jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave razvrstavaju u pet skupina razvijenosti3. Pri izračunu indeksa razvijenosti koriste se slijedeći

pokazatelji: stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi jedinica lokalne odnosno

područne (regionalne) samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovništva te stopa obrazovanosti.

Teritorijalne jedinice koje više od 25% zaostaju u razvoju za prosjekom Republike Hrvatske (tj. imaju

vrijednost indeksa razvijenosti manji od 75%) imaju pravo na status potpomognutih područja.

Na temelju Indeksa razvijenosti, kao pokazatelja gospodarske razvijenosti jedinica lokalne/regionalne

samouprave Zadarske županije, općina Polača 2010. godine pripadala je III. skupinu sa indeksom

razvijenosti od 75,15%. Prema zadnjem provedenom postupku ocjenjivanja 2013. godine, općina je pala u

II. skupinu sa indeksom razvijenosti od 74,56%, što u odnosu na 2010. čini pad od 0,59%.

3 Jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se u pet skupina: u I. skupinu razvrstane su jedinice lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka RH, u II. skupinu razvrstane su jedinice lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka RH, u III. skupinu razvrstane su jedinice lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka RH, u IV. skupinu razvrstane su jedinice lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka RH i u V. skupinu razvrstane su jedinice lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka RH.


20

Slika 4. Korištenje i namjena površina na području općine Polača

Izvor: Općina Polača


21

Zaposlenost i nezaposlenost

Prema posljednjim dostupnim podacima iz Popisa stanovništva 2001. godine u općini Polača se nalazi

ukupno 931 radno sposobni stanovnik (15-64 godine). Uvidom u Graf 4. može se uočiti da na području

općine prema mjestu zaposlenja radi 166 stanovnika. Najveći broj, njih 172 radno sposobnog stanovništva

putuje prema mjestu zaposlenja izvan općine Polača , (unutar Zadarske županije), dok njih četvoro putuje

van županije. Za troje zaposlenih stanovnika je nepoznat podatak mjesta rada.

Graf 4. Zaposleni u općini Polača prema mjestu zaposlenja


Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, prema trenutačnoj aktivnosti stanovništva starijeg od 15

godina, na području općine Polača ima 373 zaposlenih osoba, 103 nezaposlenih osobe te 746 ekonomski

neaktivnih osoba. Na Tablici 11. Može se uočiti kako od ukupnog broja ekonomski neaktivnih osoba, njih

46% čine umirovljenici.

Tablica 11. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti za Općinu Polača

Ukupno 1223

Zaposleni 373

Nezaposleni

svega

103

traže prvo zaposlenje

10

traže ponovno zaposlenje 93

Ekonomski neaktivni

svega

746

umirovljenici

341

osobe koje se bave obvezama u kućanstvu 74

učenici ili studenti

106

ostale neaktivne osobe 225

Izvor: Popis stanovništva 2011.

48%50%

1%1%

Područje Općine Polača Područje Zadarske županije

Izvan Zadarske županije Nepoznato mjesto rada


22

Broj zaposlenih u pravnim osobama u općini je 101 (Slika 8.). Podjednak broj zaposlenih radi na području

djelatnosti obrazovanja te trgovine na veliko i malo (30,7%). Slijedi područje javne uprave i obrane sa

10,9%, građevinarstvo sa 6,9% te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi podjednako kao i

poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (5%) itd.

Slika 5. Zaposleni u pravnim osobama prema područjima NKD-a 2007., stanje 31. ožujka 2013.

Izvor: Državni zavod za statistiku; Statistička izvješća 1526/2013

Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ukazuju na pad broja osiguranika kod pravnih osoba za

2015. godinu, u odnosu na 2014. godinu, te porast broja osiguranika kod fizičkih osoba za navedeni

promatrani period (Tablica 12.).

Tablica 12. Osiguranici u općini Polača prema osnovama osiguranja

Osiguranici mirovinskog osiguranja stanje

31.12.2013. stanje

31.12.2014. stanje

31.12.2015.

Kod pravnih osoba

97 103 100

Obrtnici

19 17 19

Poljoprivrednici 8 7 6

Samostalne prof. djelatnosti 2 3 3

Kod fizičkih osoba

11 8 16

Osig. zaposleni kod međunarodnih org. i u inozemstvu

1 1 1

Produženo osiguranje

2 2 2

Ukupno: 140 141 137

Izvor: Statističke informacije HZMO-a, obrada: ZADRA NOVA

Obrazovanje

Trgovina na veliko i malo

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

Građevinarstvo

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Opskrba vodom

Ostale uslužne djelatnosti

Prijevoz i skladištenje

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

31

31

11

7

5

5

4

3

2

2


23

Tablica 13. prikazuje kretanje registrirane nezaposlenosti na razini Republike Hrvatske, Zadarske županije

i općine Polača od 2010. do 2015. godine. Primjećuje se da se broj nezaposlenih osoba na razini Republike

Hrvatske povećavao od 2011. do 2013. godine, dok se isti smanjuje u 2014. i 2015. godini, što vrijedi i za

Zadarsku županiju i općinu Polača.

Tablica 13. Registrirana nezaposlenost po godinama (godišnji prosjek)

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Republika Hrvatska 305.333 324.324 345.112 328.187 285.906 Zadarska županija 10.310 10.700 11.161 9.729 9.169 Općina Polača 51 60 63 55 46

Izvor: Statistički podaci HZZ-a, obrada: ZADRA NOVA

Graf 5. ukazuje na povećanje registrirane nezaposlenosti za općinu Polača u razdoblju od 2010. do 2013.

godine, dok se od 2014. bilježi njen pad koji se nastavlja i u 2015. Godini. Zanimljiv je period kretanja iz

2011. u 2012. godinu gdje se uočava jednak rast nezaposlenosti za mušku i žensku populaciju, te daljnja

razlika u kretanju do 2013. godine, kada broj nezaposlenih žena raste, a muškaraca opada. Od 2014. godine

bilježi se nagli preokret , gdje se uočava da broj nezaposlenih muškaraca raste, dok žena opada.

Graf 5. Kretanje registrirane nezaposlenosti za Općinu Polača od 2011. do 2015. godine

Izvor: Statistički podaci HZZ-a

Nakon analize trenda kretanja registrirane nezaposlenosti, potrebno je napraviti strukturu nezaposlenosti

prema starosti i razini obrazovanja, kako bi se uočile kritične skupine. Na Tablici 14. se može vidjeti kako je

većina nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom (74%). Slijedi ih broj sa završenom osnovnom školom

(41%), dok se ostale razine obrazovanja uočavaju u manjem udjelu. Razmatrajući dobnu strukturu

nezaposlenih osoba vidi se razmjerna raspodjela, gdje je najveći broj onih u dobi od 55 do 59 godine (28%).

0

10

20

30

40

50

60

70

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Ukupna registrirananezaposlenost za OpćinuPolača od 2010. do 2014.(godišnji prosjek)

žene

muškarci


24

Tablica 14. Pregled registrirane nezaposlenosti za općinu Polača, prema dobi i razini obrazovanja na dan 31.12.2015.

Dob

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Završena osnovna

škola

Srednja škola

Prvi stupanj fakulteta,

stručni studij i viša škola

Fakultet, akademija, magisterij,

doktorat

Ukupno

15-19 0 0 4 0 0 4 20-24 0 0 4 0 1 5 25-29 0 0 2 0 2 4 30-34 0 0 3 0 2 5 35-39 1 2 2 0 0 5 40-44 0 1 1 0 0 2 45-49 0 1 3 0 0 4 50-54 0 2 2 0 0 4 55-59 1 4 4 0 0 9 60 i više 0 2 3 0 0 4 Ukupno 3 19 34 1 6 46

Izvor: Statistički podaci HZZ-a, obrada: ZADRA NOVA

Iz svega navedenog može se zaključiti da je trend kretanja nezaposlenosti u općini Polača jednak kretanju

na županijskoj i nacionalnoj razini. U 2013. godini u općini stopa nezaposlenosti je dosegla svoj vrhunac,

što vrijedi i za Zadarsku županiju i RH, dok u 2014. godini stopa nezaposlenosti se smanjuje te se trend

smanjenja nastavlja i u 2015. godini. Većina stanovnika radi izvan područja općine. Podjednak broj

zaposlenih u pravnim osobama, radi na području djelatnosti obrazovanja te trgovine na veliko i malo.

Problemi koji su vidljivi, kako sada tako i prije su obrazovna struktura nezaposlenih koja ukazuje na najveći

broj nezaposlenih sa završenom srednjom školom.

Poduzetništvo

Potpora razvoju poduzetništva predstavlja ključnu komponentu poticanja gospodarskog razvoja, kako na

lokalnoj i županijskoj, tako i na nacionalnoj razini. Porast poslovnih aktivnosti ima potencijalno vrlo

pozitivne učinke na životni standard stanovništva, uglavnom kroz porast zaposlenosti i osobnih dohodaka.

Obzirom na to, na samom području općine Polača pridaje se sve veća važnost i potpora razvoju

poduzetništva. Najčešći oblici poduzetništva na području općine Polača su u formi obrta (17) i trgovačkih

društava (14), dok je najbrojniji oblik pravnih subjekata obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (145). Uz

njih postoje i 13 registriranih zadruga, kao što je prikazano na Grafu 6.

Graf 6. Oblici poduzetništva na području općine Polača

Izvor: Podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i mrežne stranice Poslovna.hr, obrada:

ZADRA NOVA

trgovačko

društvo

ob

rt

ob

iteljsk

op

olj

op

riv

red

no

go

sp

od

ars

tvo

zad

rug

a

14 17

145

13


25

Iz podataka mrežne stranice Poslovna.hr, može se zaključiti kako na području općine Polača djeluje ukupno

14 trgovačka društava. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) 2007., najveći dio trgovačkih

društava djeluje na području građevinarstva (Graf 7.), a slijede djelatnosti trgovine na veliko i malo,

prerađivačka industrija te rudarstvo i vađenje.

Graf 7. Trgovačka društva u općini Polača prema djelatnostima NKD-a 2007.

Izvor: Poslovna.hr, obrada: ZADRA NOVA

Povezano sa strukturom područja djelatnosti, na Tablici 15. je prikazana lista poslovnih subjekata s

mjestom djelovanja na području općine Polača. Prema broju zaposlenih, sa znatno najvećim brojem, njih

278, ističe se poslovni subjekt ''Ilirija d.d.'', koji djeluje u području djelatnosti hotelijerstva i sličnih smještaja.

Slijede ga ''Maraš d.o.o.'' (proizvodnja proizvoda od betona za građevinarstvo) sa 74 zaposlenih te ''Mineral

IGM d.o.o.'' (proizvodnja vapna i gipsa) s 21-im zaposlenim. Prema registriranom sjedištu na području

općine Polača najistaknutiji je ''PETRIM d.o.o'', koji djeluje u području djelatnosti gradnje stambenih i

nestambenih zgrada, sa 14 zaposlenih.

10%

20%

40%

30%

Rudarstvo i vađenje

Prerađivačka industrija

Građevinarstvo

Trgovina na veliko i malo


26

Tablica 15. Poslovni subjekti s mjestom djelovanja na području općine Polača, prema djelatnosti, sjedištu i broju

zaposlenih

Naziv poslovnog

subjekta Djelatnost Sjedište Broj zaposlenih

Ilirija d.d. 55.10 Hoteli i sličan smještaj Biograd na Moru 278

Maraš d.o.o. 23.61 Proizvodnja proizvoda od betona

za građevinarstvo Vrsi 74

Mineral IGM d.o.o. 23.52 Proizvodnja vapna i gipsa Zapužane 21

Asphalt & Beton-Knafl

d.o.o.

23.61 Proizvodnja proizvoda od betona

za građevinarstvo Zapužane 17

PETRIM d.o.o. 41.20 Gradnja stambenih i nestambenih

zgrada Kakma 14

SOMAR d.o.o.

08.11 Vađenje ukrasnoga kamena i

kamena za gradnju, vapnenca, gipsa,

krede i škriljevca

Zadar 13

Maslina i vino PZ 10.41 Proizvodnja ulja i masti Polača 8

PLAC d.o.o. 46.90 Nespecijalizirana trgovina na

veliko Polača 5


Pregledom obrta unutar poduzetničkih djelatnosti uočava se raspodjela obrta na sljedeći način: od

ukupnog broja (17), najveći broj obrtnika se bavi građevinarstvom (4), zatim djelatnostima poljoprivrede,

šumarstva i ribarstva (3) i djelatnostima pružanja smještaja; pripreme i usluživanja hrane. Pregled svih

djelatnosti prikazan je na Grafu 8.

Graf 8. Obrti u općini Polača prema NKD-u 2007.


18%

24%

18%

12%

20%

18%

Poljoprivreda, šumarstvo iribarstvo

Građevinarstvo

Trgovina na veliko i malo;popravak motornih vozila imotocikalaPrijevoz i skladištenje

Djelatnosti pružanja smještaja tepripreme iusluživanja hraneOstale uslužne djelatnosti


27

Poduzetničke zone

Razvoj poduzetničkih zona jedna je od mjera gospodarske politike Republike Hrvatske koja obećava

ravnomjeran rast na području cijele države. U realizaciji razvoja koncepta poslovnih zona vrlo je važna uska

suradnja javnog i privatnog sektora, naročito između županija, općinske uprave i gospodarskih subjekata

sa prijedlogom plana aktivnosti.

Prema Planu razvoja poduzetničkih zona na području Zadarske županije 2010.-2012. predviđeno je

poticanje razvoja poduzetničkih zona u jedinicama lokalne/područne samouprave kroz izgradnju

postojećih i osnivanje novih poduzetničkih zona. Prema prostornim planovima u 31 jedinici lokalne

samouprave predviđene su ukupno 74 poduzetničke zone (planirana površina se kreće u rasponu od manje

od hektara do cca. 400 hektara), od kojih se četiri nalaze na području Općine Polača.

Uzimajući u obzir niz važnih čimbenika sačinjene su dvije skupine prioriteta za sufinanciranje poduzetničkih

zona u razdoblju od 2010.-1012. godini. Prvu skupinu čini ukupno 20 zona, dok ih je u drugoj skupini 54.

Među 1. skupinu prioriteta za sufinanciranje projekata unutar zona na području općine Polača pripada zona

Primat, dok u 2. skupinu spadaju industrijska zona Brig, industrijska zona Kamenolomi na relaciji Jagodnja

Gornja –Polača te poslovne zone Kakma na području Kakme i Polače. Prostornim planom uređenja općine

Polača s izmjenama i dopunama iz 2014.g. planirane su još tri dodatne poduzetničke zone, a to su : zona

Primat 2 (mješovite namjene-pretežito poslovne) koja je smještena uz sad već postojeću zonu Primat,

zatim stambeno-poslovna zona Rasti-Vitković te turističko-ugostiteljska zona Kamenta. Sve navedene

zone prikazane su u Tablici 16. prema namjeni, lokaciji i površini.

Tablica 16. Poduzetničke zone u općini Polača prema namjeni, lokaciji i površini

Naziv Namjena Lokacija Površina (ha) UPU/DPU

Primat mješovita (pretežito poslovne namjene)

Naselje Polača 10.12 DPU

Primat 2 mješovita (pretežito poslovne namjene)

Naselje Polača 9.36 UPU

Rasti-Vitković Stambeno-poslovna Jugozapadno od

naselja Polača 29,16 DPU

Kamenta turističko-

ugostiteljska uz SZ granicu Općine

Polača 20.00 DPU

Kakma poslovna Kakma-Polača 9.10 /

Kamenolomi industrijska Jagodnja Gornja-

Polača 54.9 UPU

Brig industrijska sjeverno od naselja

Polača 28.5 /

Izvor: Plan razvoja poduzetničkih zona na području Zadarske županije (2010-2012) i općina Polača

Poduzetničke zone unutar općine Polača imaju izražen gospodarski potencijal, koji da bi bio u potpunosti

funkcionalan, mora zadovoljavati sljedeće infrastrukturne kriterije opremljenosti: izgrađenu energetsku,

komunalnu, prometnu i telekomunikacijsku infrastrukturu te hortikulturno uređenje građevinskih čestica,

uz obavezno očuvanje ambijentalnih vrijednosti krajolika.

Infrastrukturni kriteriji opremljenosti za poslovne zone predviđeni su Urbanističkim te Detaljnim

planovima uređenja. U daljnjem tekstu se pobliže opisuju poduzetničke zone na području općine Polača za

koje su doneseni navedeni dokumenti.

Zona ''Kamenolomi'' je smještena uz SI granicu općine Polača, na području naselja Gornja Jagodnja koji

graniči sa susjednom jedinicom lokalne samouprave – Gradom Benkovcem. Neposredno uz zonu nalaze


28

se ekploatacijska polja ''Zapužane'' i ''Grbovača'', koja imaju izniman gospodarski značaj za općinu svojom

izradom proizvoda namijenjenih širokom tržištu (eksploatacija kamena). Prostornim planom uređenja

Općine Polača utvrđena je zonom gospodarske namjene- proizvodna (pretežito industrijska) te površinom

za iskorištavanje mineralnih sirovina.

Zona ''Rasti-Vitković'' nalazi se JZ od centra naselja Polača, nasuprot nje nalazi se zona ''Primat''. Te dvije

zone čine prostornu i organizacijsku cjelinu, koje se spajaju na državnoj cesti D-503 Biograd-Benkovac ,

ujedno i osnovna prometna veza s Jadranskom turističkom cestom. Ovaj dio Polače ima dobru razvojnu

perspektivu, s obzirom na svoj geoprometni položaj.

Temeljem DPU-a zone ''Primat'' utvrđena je mješovitom zonom4, pretežito poslovne namjene na ukupnoj

površini od 101.231 m2. Na Tablici 17. može se primijetiti da je većina zemljišta na području zone Primat

namijenjena investitorima, svega 80%, dok se ostatak zemljišta odnosi na zelene površine te prometne i

pristupne putove. Na Slici prikazuje se i grafički prikaz zone Primat prema korištenju i namjeni područja.

Tablica 17. Namjena zemljišta poslovne zone Primat

Namjena zemljišta m2 %

Namijenjeno investitorima 81.179 80 Zelene površine 12.452 12 Prometnice i pristupni putovi 7.600 8 Ukupna površina 101.231 100

Izvor: DPU zone Primat

4 Mješovita zona ''Primat'' pretežito poslovne namjene uključuje: gospodarsku namjenu-proizvodnu (pretežito zanatska namjena i pretežito zanatsku namjenu sa uključenom prodajom), gospodarsku namjenu-poslovnu (pretežito trgovačka, benzinska pumpa, skladištenje, prodaja i distribuiranje proizvoda), gospodarsku namjenu-ugostiteljsko turističku (ugostiteljski smještaj, ugostiteljstvo s pratećim sadržajima uz mogućnost stanovanja), mješovita namjena (pretežito poslovna), posebnu namjenu-nautičku (suha marina-zatvoren prostor, suha marina otvoren prostor), javne zelene površine (urbano zaštitno zelenilo, javna šetnica), te prometne površine (pješačke i kolne površine, zelene površine te infrastrukturni objekti i uređaji).


29

Slika 6. Grafički prikaz zone Primat

Izvor: Studija zone Primat

Detaljnim planom uređenja, zona Rasti-Vitković predviđena je na ukupnoj površini od 29,16 ha, uglavnom

stambena namjena s obiteljskim kućama (16,53 ha) kao što je i prikazano na Tablici 18. Formiran je i manji

centar naselja sa potrebnim javnim i društvenim sadržajima te manji objekt javne namjene sa parkovnim

zelenilom.

Tablica 18. Namjena zemljišta poslovne zone Rasti-Vitković

Namjena zemljišta ha %

Stambena namjena 16,53 56,68 Mješovita-pretežito stambena namjena (20 građevinskih čestita)

2,97 10,19

Javna namjena (1 građevinska čestica)

0,19 0,65

Javne zelene površine (parkovi i nasadi)

0,43 1,48

zaštitne zelene površine (zelenilo i drvoredi uz cestu)

0,95 3,26

Prometne površine 8,09 27,74 Ukupno 29,16 100

Izvor: DPU zone Rasti-Vitković

Planirano je više pješačkih puteva kroz naselje te onih koji povezuju samo naselje sa okolnim sadržajima:

južno sa gospodarskom zonom Primat i dalje do gradinskog predhistorijskog lokaliteta Vinculja, a sjeverno

predhistorijskim lokalitetom Mala Mučava- budućom turističkom zonom (prema PPUO Polača). Taj

pješački put je vrlo bitan jer povezuje dvije značajne i atraktivne lokacije, a prolazi kroz budući centar

naselja.

U PPUO Polača planirana je i turistička zona Male Mučave, koja se nalazi u neposrednoj blizini zone Rasti-

Vitković. Kroz stambenu zonu Rasti-Vitković, Detaljnim planom uređenja predviđa se uređenje naglašene


30

pješačke veze, koja će povezivati glavnu cestu sa vrhom Male Muče. Na taj način će se iskoristiti njezin

potencijal kao arheološkog predhistorijskog lokaliteta, odnosno buduće turističke zone, sa kvalitetnim

vizurama sve do parka Vranskog jezera.

Realizacijom gospodarske zone Primat, te organizacijom uslužnih i javnih sadržaja unutar zone Rasti-

Vitković, gospodarski uvjeti općine će se znatno poboljšati.

ZONA KAMENTA

Prostorno planskom dokumentacijom više razine PPUO Polača, utvrđen je obuhvat zone „Kamenta“ –

ugostiteljsko turistička namjena – turističko naselje. Područje obuhvata zone smješteno je neposredno uz

sjeverozapadnu granicu općine Polača u njenom sjevernom dijelu na površini od 20,00ha. Čitavo područje

zone Kamenta u potpunosti je neizgrađeno, a nema ni posebnih ambijentalnih vrijednosti osim pogleda

prema Nadinskom blatu. Detaljnim planom planirana je gradnja ugostiteljskih objekata, hotel, turističko

naselje, uređenje javnih zelenih površina, te športsko rekreacijska namjena, javni parking.

ZONA PRIMAT 2

Urbanističkim planom uređenja planirana je poslovna zona ''Primat 2'' koje je smještena uz postojeću zonu

''Primat''. Površina obuhvata Plana iznosi 9,36 ha.

Kako se radi o gotovo potpuno neizgrađenom području, ne može se govoriti o unaprjeđenju uređenja već

stvaranju potpuno novog identiteta urbanog prostora. Program gradnje i uređenja prostora napravljen je

na osnovu analize postojećeg stanja i razvojnih mogućnosti te obveze iz Prostornog plana uređenja općine

Polača. Koncepcija uređenja prostora obuhvaća izgradnju poslovne zone s različitim sadržajima te

pješačkim stazama i putevima koja će omogućiti kvalitetno cirkuliranje prometa, kako unutar zone tako i

prema susjednoj poslovnoj zoni ''Primat''. Ovo područje treba doživjeti transformaciju iz neuređenog

područja u uređenu poslovnu zonu. Ista će se moći realizirati podizanjem standarda područja gradnjom

nove prometne mreže koju treba pratiti opremanje prostora komunalnom infrastrukturom.

Unutar površina gospodarske-poslovne namjene mogu se graditi i uređivati: (građevine za skladištenje,

preradu, prodaju, distribuiranje proizvoda, građevine proizvodnog zanatstva vezanog uz pripremu, obradu

i proizvodnju proizvoda, građevine za obradu metalnih proizvoda te različite zanatsko-servisne usluge,

zatim građevine pretežno trgovačke namjene, manji proizvodni pogoni-obrtništvo, servisi i komunalne

usluge i trgovine). Uz osnovne djelatnosti moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu

djelatnost-prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ne ometa proces osnovne namjene.

Uspostavom poduzetničkih zona, općina ostvaruje gospodarski napredak kroz razvoj poduzetništva, a

zatim kroz nova zapošljavanja, poticanja investicija i proizvodnju.


31

Poljoprivreda

Kao tipičan predstavnik Ravnih kotara, prostor općine Polača je plodno područje s pretežito

poljoprivrednim površinama te je poljoprivreda glavni razvojni resurs općine. Područje je izuzetno

pogodno za sve oblike poljoprivredne proizvodnje (voćarstva, maslinarstva, vinogradarstva te posebice

proizvodnje povrća) i za intenzivniju stočarsku proizvodnju.

S obzirom na važnost poljoprivrede za općinu i visok broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva,

potrebno je napraviti detaljnu analizu iskorištenog i neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta, kako bi se

uočila potencijalna zemljišta za obradu.

Po podacima iz Popisa poljoprivrede 2003. godine, površina kopna Zadarske županije iznosi 422.951 ha12.

Od toga 55%, odnosno 231.746 ha otpada na poljoprivredne površine. Poljoprivrednih površina koristi se

samo 9% ili 30% obradivih površina. Mogućnosti poljoprivredne proizvodnje zasnivaju se na oko 59.000 ha

obradivih površina.

Broj poljoprivrednih kućanstava na području općine iznosi 222, što predstavlja 1,54% od ukupnog broja

poljoprivrednih kućanstava u Zadarskoj županiji. Ukupan broj parcela korištenog poljoprivrednog zemljišta

je 1079 parcele, dok svako poljoprivredno kućanstvo prosječno raspolaže sa 1,81 ha poljoprivrednog

zemljišta. Tablica 19. prikazuje količinu ukupno raspoložive površine zemljišta te ukupno korištenog

poljoprivrednog zemljišta raspodijeljenog na dijelove u vlasništvu, uzetih u zakup i danih u zakup. Skoro

90% ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta je u vlasništvu.

Tablica 19. Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu u općini Polača

Poljoprivredno zemljište ha

I. Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište 403,01

1. U vlasništvu 390,59

2. Uzeto u zakup

13,42

3. Dano u zakup 1,00

II. Ukupno raspoloživa površina zemljišta 521.37

4. Ostalo zemljište 118,36

Izvor: Popis poljoprivrede 2003.

Velik dio plodnog zemljišta u Vranskom polju vlasništvo je stanovnika Polače, Kakme i Jagodnje Donje. To

se područje iskorištava za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju zbog mogućnosti navodnjavanja. Polačko

polje ima povoljna pedogeografska obilježja za uzgoj vinove loze, zatim višnje maraske, trešnje, breskve,

badema, smokve, masline i drugih sredozemnih kultura. Stanovnici naselja Polača posjeduju velik dio

nasada vinove loze u Nadinskom blatu, važnom agrarnom prostoru koji se nalazi unutar upravno-

teritorijalnih granica Grada Benkovca.

Na Tablici 20. su prikazani podaci o ARKOD5 parcelama prema grupama s obzirom na ukupnu površinu

ARKOD parcela (ha) poljoprivrednika i prostornoj komponenti do kategorije naselja s obzirom na sjedište

poljoprivrednog gospodarstva. Na području općine Polača nalazi se ukupno 139 PG-ova registriranih u

5 ARKOD je nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj. Cilj ARKOD-a je omogućiti poljoprivrednicima lakši i jednostavniji način podnošenja zahtjeva za poticaje kao i njihovo transparentno korištenje. To je temeljna evidencija koju Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koristi za dodjelu poticaja. Samo upisom u ARKOD poljoprivrednici će moći ostvariti pravo na poticaje.


32

ARKOD sustav, koji sadrže ukupno 1098 parcela na površini od 469,19 ha. Najveći broj odnosno 100 PG-

ova nalazi se u naselju Polača sa 795 parcela na površini od 318,18 ha.

Tablica 20: Prikaz podataka iz ARKOD baze podataka na dan 31.12.2015.

OPĆINA/NASELJE

UKUPNO

Broj PG Broj ARKOD

parcela Površina (ha)

Općina Polača 139 1098 469,19

Donja Jagodnja 22 200 98,80

Gornja Jagodnja 2 13 5,35

Kakma 15 90 46,86

Polača 100 795 318,18

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Nužno je udruživanje OPG-a u zadruge, jer je svaki OPG suviše mali proizvodni subjekt da bi mogao biti

ravnopravan partner na tržištu, odnosno ne može ostvariti potrebnu količinu, kakvoću ni održavati

kontinuitet proizvodnje. Isto tako, ne može povoljno nabavljati repromaterijale, primjenjivati moderne

tehnološke postupke, prerađivati i prodavati gotove tehnološke proizvode.

Tablica 21:Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipu nositelja, na dan 14.12.2015.

Naselje

OBITELJSKO GOSPODARSTVO

OBRT ZADRUGA Ukupno

F M Ukupno F M Ukupno F M Ukupno

Općina Polača 13 132 145 1 4 5 1 1 2 152

Donja Jagodnja 1 21 22 1 1 23

Gornja Jagodnja 2 2 2

Kakma 1 16 17 17

Polača 11 93 104 4 4 1 1 2 110


Važno je sagledati i analizu utrošenog vremena na poljoprivredne aktivnosti unutar poljoprivrednih

kućanstava. Graf 9. ukazuje na to da najveći broj članova kućanstva (194) dnevno utroši od 2 do 4 sata na

poljoprivredne aktivnosti, a odmah nakon slijedi i broj članova (190) koji dnevno utroše do 2 sata na iste

aktivnosti. Važno je nadodati kako se 166 članova kućanstva bavi nekom drugom djelatnosti osim

poljoprivrede, bilo kao glavnom ili kao dopunskom djelatnosti.


33

Graf 9. Broj članova kućanstava prema utrošenome radnom vremenu na poljoprivredne aktivnosti (podaci za prvih 8

članova kućanstva)

Izvor: Popis poljoprivrede 2003., obrada: ZADRA NOVA

S obzirom da je općina smještena u jednoj od najvećih koncentracija poljoprivrednih površina u južnoj

Hrvatskoj, koja ima veliki potencijal, valja kategorizirati raspodjelu površina korištenog poljoprivrednog

zemljišta (Tablica 22.). Najveći dio zauzimaju oranice i vrtovi, zatim vinogradi, livade, pašnjaci i voćnjaci.

To potvrđuje činjenicu da teritorij općine ima sve preduvjete za intenzivan razvoj voćarstva, maslinarstva,

vinogradarstva, proizvodnje povrća, a i za intenzivniju stočarsku proizvodnju.

Tablica 22: ARKOD parcele prema vrstama uporabe poljoprivrednog zemljišta i prostornoj komponenti do kategorije

naselja u kojoj je smještena na dan 31.12.2015.


Maslina je najbrojnija voćna vrsta koja se uzgaja na području Dalmacije, njome se bavi 45% obitelji,

trenutno se uzgaja oko 3.500.000 stabala masline s tendencijom porasta. Masline se na području Dalmacije

proizvode gotovo isključivo za ulje, dok su druge namjene manje prisutne. Na području općine Polača 2015.

godine zabilježeno je 191 parcela maslinika koji je protežu na ukupnoj površini od 66.93 ha. Na slijedećoj

Tablici. se može vidjeti zadnji dostupni podatak iz 2003.godine, o broju stabala i površina plantažnih

voćnjaka maslina koji broji ukupno 2505 stabala. Danas je taj broj znatno veći, te to potvrđuje da je

stanovništvo uvidjelo veliki potencijal bavljenja maslinarstvom na ovom području.

0 50 100 150 200 250

ne radi na posjedu

više od 6 sati

od 4 do 6 sati

od 2 do 4 sata

do 2 sata

Površina

(ha)

Broj

parcela

Površina

(ha)

Broj

parcela

Površina

(ha)

Broj

parcela

Površina

(ha)

Broj

parcela

Površina

(ha)

Broj

parcela

Površina

(ha)

Broj

parcela

Ukupna

površina

(ha)

Ukupano

parcela

Donja Jagodnja 23.16 47 2.57 6 4.60 19 1.24 8 7.74 41 5.87 7 59.99 130

Polača 66.52 283 16.21 78 61.04 67 8.81 51 37.65 98 14.20 47 211.36 636

Kakma 9.81 31 0.00 0 3.89 12 20.16 29 19.76 40 4.19 5 58.86 122

Gornja Jagodnja 2.33 11 1.24 5 11.90 4 0.78 4 1.78 12 0.49 1 18.52 37

UKUPNO

Naziv naselja

ORANICA LIVADA KRŠKI PAŠNJAK VINOGRADI MASLINIK VOĆNE VRSTE


34

Tablica 23: Broj stabala i površina plantažnih voćnjaka maslina u općini Polača (1.lipnja 2003.)

Masline, ukupan broj stabala 2505

Masline, broj rodnih stabala 2027

Masline, od toga plantaže, ukupan broj stabala 615

Masline, od toga plantaže, broj rodnih stabala 490

Masline, od toga plantaže, ukupna površina, ha 1,34

Masline, od toga plantaže, rodna površina, ha 1,09

Izvor: Popis Poljoprivrede 2003.

Navodnjavanje

Agroekološki potencijali Zadarske županije za poljoprivrednu proizvodnju su veliki. Međutim, prema Planu

navodnjavanja Zadarske županije iz posljednjih dostupnih podataka 2014.godine, navodi se da je

intenzivna poljoprivredna proizvodnja teško ostvariva na sadašnjem stupnju uređenosti poljoprivrednih

površina. Reguliranje vodnog režima tla temelj je ostvarivanja visoke i stabilne poljoprivredne proizvodnje.

Izvori vode za navodnjavanje mogu biti sljedeći: oborine, voda iz prirodnih jezera, otvorenih vodotoka i

izvora, zatim podzemna voda te voda akumulirana u umjetnim akumulacijama. Napominje se da kao

potencijalni izvor vode za navodnjavanje može poslužiti voda iz zaslanjenih izvora pa čak i morska voda

podvrgnuta nekom od danas postojećih tehnologija desalinizacije, međutim radi o još uvijek relativno

skupim postupcima.

Općina Polača dio je područja kojim se protežu kraške doline polja, kako je većina polja zatvorena, s

nedovoljnim otjecanjem kroz ponore, dolazi do ugrožavanja poljoprivrednih površina od poplava. Stoga se

izvode razni hidrotehnički objekti kojima se nastoji polja zaštititi od poplava, poboljšati odvodnja, a u

novije vrijeme i navodnjavanjem povećati prinos.

Izgrađen je odvodni sistem Nadinskog blata i Polačkog polja te je u okviru tog sistema izvedeno

presijecanje grebena Prtenjača i gradnja regulacijske ustave, bušenje tunela Tinj i izvedba spojnih kanala

između Nadina, ovih objekata i izvora Kakme. Od izvora Kakme sagrađen je po sjeveroistočnom rubu

Vranskog polja tzv. lateralni kanal koji provodi vode Nadina, Polače i izvora Kakme u Vransko jezero, a

usput prihvaća i vode potoka Škorabić.

Tablica 24. Ukupno navodnjavane površine i polj. kućanstva u općini Polača, Zadarskoj županiji i Republici Hrvatskoj

ukupno

navodnjavanje površine

POLJOPRIVREDNA KUĆANSTVA

S navodnjavanim

površinama

S podzemnim

izvorima vode

S površinskim izvorima vode S

upotrebom vodovoda

ha % uk. % uk. % Na posjedu Izvan posjeda

uk. % uk. % uk. %

Općina Polača

62,57 13,1 53 5,3 21 5,1 24 9,3 11 5,5 1 0,4

Zadarska županija

479 38 23 18 21

Izvor: Plan navodnjavanja Zadarske županije 2014. godine

Na području općine Polača navodnjava se ukupno 62,57 ha površine (Tablica 24.).


35

Stočarstvo

Ratna zbivanja na ovom području negativno su utjecala na razvoj stočarstva. Glavne stočarske grane prije

rata bile su govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo,dok danas dominantne grane stočarstva jesu ovčarstvo i

kozarstvo. Na Tablici. je prikazano brojno stanje stoke iz Upisnika poljoprivrednika na dan 31.12.2015.

godine, gdje se u Zadarskoj županiji najveći broj uzgajivača njih 2.100, bave uzgajanjem ovaca i koza, čak

111.863 jedinki. Na području općine Polača također dominira ovčarstvo i kozarstvo kojim se bave 56 PG-

ova sa 2.515 jedinki.

Tablica 25: Brojno stanje stoke iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015.

VRSTA ŽIVOTINJE

Županija/Općina/ Naselje

GOVEDO KOZE MAGARCI/MULE/

MAZGE OVCE

Ukupno broj grla

Ukupno broj PG-a

Broj grla

Broj PG-a

Broj grla

Broj PG-a

Broj grla

Broj PG-a

Broj grla

Broj PG-a

Donja Jagodnja

6 3 38 4 4 1 1,375 13 1,423 21

Kakma 2 1 114 3 116 4

Polača 23 3 965 33 988 36

Općina Polača

8 4 61 7 4 1 2,454 49 2,527 61

Zadarska županija

4,501 396 13,678 381 280 67 98,185 1,719 116,926 2,605

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoj

U posljednje vrijeme u Zadarskoj županiji raste interes uzgajivača ovaca i koza, ali i proizvođača kravljeg

mlijeka za registracijom mini sirana na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Kako bi se olakšala

proizvodnja i plasman proizvoda, ali i omogućilo dobivanje koncesija na državnim pašnjacima bitno je

potaknuti udruživanje uzgajivača u poljoprivredne zadruge. Budući razvoj stočarstva treba biti usmjeren

prema razvoju malih farmi, intenziviranju ovčarske i kozarske proizvodnje te boljem iskorištenju kapaciteta

pašnjaka.

Kroz sve razvojne mjere općine postavljaju se u prvi plan poljoprivreda, kao glavna gospodarska grana i

nositelj svih drugih razvojnih faktora. U sklopu takvog razvojnog koncepta treba razvijati tercijarne

djelatnosti komplementarne u procesu privređivanja. Na taj se način razvijaju trgovine, servisi, razne

usluge i drugo.

Uzgoj maslina i proizvodnja visoko kvalitetnog maslinovog ulja, vinogradarstvo i proizvodnja vrhunskih

vina, proizvodnja ranih povrtlarskih kultura, ali i stočarstvo i peradarstvo – imaju tradiciju na području

općine. Postojeći resursi (poljoprivredno zemljište, povoljna klima, mogućnost osiguranja navodnjavanja,

prostrani i bogati akvatorij) s jedne strane te sektor ruralnog turizma kao potencijalno značajno tržište za

visokokvalitetne (tradicionalne, prepoznatljive, „zdravo“ uzgojene) proizvode, s druge strane, uvjeti su

koji, izvjesno omogućuju i daljnji uspješni razvoj poljoprivrede te prateće djelatnosti, kao značajnih

elementa cjelokupnog održivog razvoja na području općine Polača.

Vrijednosti poljoprivrednog zemljišta su primarne vrijednosti u domeni prirodnih izvora na području općine

Polača. Njihovo korištenje treba dovesti na najviši stupanj korištenja, a to se može napraviti isključivo

uporabom suvremenih agrotehničkih metoda obrade te razvijanjem odgovarajućih poljoprivrednih


36

kultura. Uz to, potrebno je izraditi i studiju za utvrđivanje mogućnosti intenzivnijeg korištenja postojećih

vodenih potencijala, kako bi se omogućio razvoj intenzivne poljoprivrede, uz izgradnju sistema kanala za

navodnjavanje. Dobrom organizacijom i praćenjem najboljih primjera u svijetu, i privatne poljoprivredne

parcele bi trebalo uključiti u sisteme za navodnjavanje.

Turizam

Zadarska županija sa svojim prirodnim položajem, dobrom prometnom povezanošću, vrijednom kulturno-

povijesnom i prirodnom baštinom te sa svim ostalim turističkim resursima ima dugu turističku tradiciju.

Trend rasta turističkog prometa koji se bilježi godinama potvrđuje da je turizam jedan od glavnih

generatora gospodarskog razvoja Zadarske županije. Prostor Zadarske županije čini 8 turističkih,

prostorno-geografski prepoznatljivih cjelina koje ujedno predstavljaju i razvojne cjeline turizma u županiji,

a podijeljene su s obzirom na dosadašnje razvojne procese u turističkom gospodarstvu, prostorni obuhvat,

raspored mora i kopna, prirodno-geografske posebnosti, kulturnu i povijesnu baštinu i dr. Te prostorno

razvoje turističke cjeline su:

Priobalna urbana područja (Zadarska rivijera i Biogradska rivijera)

Ugljansko-pašmanska otočna skupina

Dugootočka otočna skupina

Otok Pag (dio otoka koji upravno-teritorijalno pripada Zadarskoj županiji)

Podvelebitski kanal i Velebit (dio koji pripada Zadarskoj županiji)

Ravni kotari

Bukovica i Pozrmanje

Ličko-pounski prostor.

Općina Polača spada u sastav turističke cjeline Ravnih kotara, tako da se u nastavku ovog dokumenta daje

detaljnija analiza upravo te cjeline, s posebnim osvrtom na općinu Polača.

Atrakcijska osnova turizma u općini Polača

PPUO Polača, kao osobito vrijedna područja krajobraznih obilježja, utvrđuju se: reljef kopna sa svim

važnim morfološkim obilježjima, vodotoci Kličevice i Mirošnice, brojni bunari i podzemni tokovi,

poljoprivredne površine, šume i krš, koji pridonose ukupnom doživljaju krajobraza ovog područja, koji

treba maksimalno zaštititi i iskoristiti u turističko-rekreativne svrhe. Općina teži tome da postane moderno

i razvijeno središte koje se sve više okreće razvoju gospodarstva, posebice ruralnom turizmu, nudeći

autohtone gastro delicije te ruralnu idilu.

Geološke značajke prostora – Prostor općine Polača karakteriziraju ravnice, s rijetkim

izdizanjem brežuljaka, koji ne prelaze nadmorsku visinu od 200 m. Nema izlaz na more, nalazi

se u neposrednom zaleđu Jadranskog mora, tako da udaljenost od mora iznosi tek 8 km zračne

linije, odnosno 10 km cestovne, kolika je i udaljenost do najbliže uređene plaže s postavljenim

turističkim sadržajima. Vransko jezero udaljeno je od općine 20 km, a u njegovoj se blizini

nalazi lokalitet Kličevica s raznim špiljama i jamama koje predstavljaju potencijalne atrakcije

za turističku valorizaciju.

Klima – Na području općine Polača, kao i na području cijelih Ravnih kotara, prevladava

umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetima. Godišnja suma insolacije u općini se kreće od

https://hr.wikipedia.org/wiki/Jadran


37

2100 do 2600 sati godišnje. Klimatska obilježja pogoduju poljoprivrednoj proizvodnji i

osiguravaju ugodan, gotovo cjelogodišnji boravak na otvorenom prostoru.

Voda – Iako općina nema direktan izlaz na more, zbog blizine mora ima vrlo brz i jednostavan

pristup svim obližnjim gradskim i mjesnim plažama. Prednost općine je i blizina Parka prirode

Vransko jezero. Ono je, sa svojih 30km2, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. Karakterizira ga

prirodno boćata voda zbog blizine mora i propusnosti krške barijere. Od važnosti za općinu su

i vodotoci Kličevica i Mirošnica te brojni bunari i podzemni tokovi.

Biljni i životinjski svijet – Od prirodne vegetacije vrijedi istaknuti šume listopadnog hrasta i

graba. Na kultiviranim površinama prevladavaju izdužena polja na kojima se tradicionalno

uzgaja razno voće i povrće, a posebno valja spomenuti uzgoj višnje maraske, trešanja, bajama,

maslina, smokvi, breskvi, kajsija i grožđa čiji uzgoj, uz uzgoj raznovrsnog povrća, čini ovo

područje posebno poznatim. Duga je i poznata tradicija uzgoja vinskog i stolnog grožđa. Veliki

broj seoskih domaćinstava se uz poljoprivredu bavi i stočarstvom, i to uzgojem ovaca i koza.

Lovišta Ravnih kotara su pogodna za lov na prepelice, fazane, zečeve i čaglja. Valorizacija lova

u turističke svrhe predstavlja još jedan od nedovoljno iskorištenih potencijala Ravnih kotara.

Kulturno-povijesna baština - Povijesno-geografski razvoj prostora općine Polača seže u

najstarija vremena prapovijesti i nastavlja se do danas, o čemu svjedoče brojni ostaci

materijalne i duhovne kulture. Na tom prostoru isprepletali su se razni kulturno-civilizacijski

utjecaji od prapovijesnih plemena, plemena Liburna, antičkih Grka i Rimljana, zatim u novom

vijeku Mlečana, Osmanlija te Austrougarskog carstva. Svi su ti narodi ostavili i njihove državne

zajednice ostavili traga na stanovništvu ovog područja. U Tablici 26. prikazan je popis

kulturno-povijesne baštine općine Polača.

Tablica 26. Popis kulturno-povijesna baštine općine Polača

Naselje Urbana cjelina

Ruralno-urbana cjelina

Spomenik graditeljstva

Arheološko područje/ lokalitet

Polača pučko graditeljstvo:

Crkva sv. Kuzme i

Damjana na groblju

Bičina glavica

Prtenjače Crkva sv. Simeona

Glavica

Perajići Župna crkva sv. Kuzme i

Damjana Dvorine

Bobanovići Pribić Bunar Ražnjevići Zidić Kulaši Gradina Šrtkovača Matošići Gradina Mutvica

Žilići Turić

Gradina Mala Muvača

Srednjovjekovno groblje i

brončanodobno naselje istočno od župne crkva


38

Jagodnja pučko graditeljstvo

Čelinka

Donja Petrim Drage Gradina Vinculja Gradina Trojan Stabanj Mali Stabanj Donje polje

Jagodnja pučko graditeljstvo

Crkva sv. Arhanđela

Ljubčan

Gornja Crkva sv. Nikole

Veliki Smiljevac

Crkva sv. Simona

Mali Smiljevac

Gradina Kruglaš Čosina gradina

Kakma stari mlin Lokalitet Radonje

Izvor: Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije 2013.-2023.

Kultura života i rada – Za očuvanje folklora i starih običaja najzaslužnija su kulturno-

umjetnička društva koja prikupljaju i obnavljaju narodne nošnje i predmete te istražuju stare

običaje prenoseći ih novim generacijama. Na području općine Polača djeluje, još od 1993.

godine, KUD „Gradina“. Od rukotvorina, još je sačuvano drvorezbarstvo, izrada glazbenih

instrumenata i proizvoda od vune, dok se izrada opanaka i ostali tradicionalni poslovi izvode

samo demonstrativno na smotrama folklora. Od gastronomskih posebnosti potrebno je

navesti jela s ražnja – janjetina i jaretina, pivac ispod peke, kruh ispod peke, pršuti, žablji kraci

i druga domaća jela. O kulturi života svjedoče brojne crkvene knjige, povijesni dokumenti i

natpisi na glagoljici, koji se čuvaju u župnim uredima , muzejima te privatnim kolekcijama.

Manifestacije - Tijekom godine mjesto je središte brojnih manifestacija, među kojima se ističu

organizacija smotri pod nazivom „Oj Polačo, nek' ti ime traje!“, Međunarodne galopske utrke

na hipodromu Polača, Međunarodni sajam vina, podrumarstva, vinogradske opreme i

agroturizma “Vincro“, Županijska smotra izvornog folklora te Dan Općine koji se održava 26.

rujna. Najpoznatiji događaj u susjedstvu je svakako Benkovački sajam koji se odvija svakog 10-

tog u mjesecu.

Vrednovanje turističke atrakcijske osnove općine Polača

Područje općine Polača, u skladu s analizom atrakcijske osnove, ima najviše potencijala za razvijanje

različitih oblika ruralnog i kulturnog turizma.


39

Ruralni turizam

Neki od oblika ruralnog turizma zastupljenog na području općine Polača su turizam na seljačkim

domaćinstvima, ekoturizam i turizam zaštićenih područja prirode, gastronomski i enogastronomski

turizam te lovni i ribolovni turizam.

Turizam na seljačkim domaćinstvima – Na području općine Polača djeluje nekoliko seljačkih

obiteljskih gospodarstava koji nude smještaj i prehranu te mogućnost sudjelovanja u

poljoprivrednim radovima. Postojeću ponudu moguće je obogatiti i drugim aktivnostima kao što

mogu biti edukativne radionice o tradiciji obrade kamena, radionice o tkanju i tradicionalnom vezu

četverokuki, gastronomske radionice i sl.

Difuzni hotel „Ražnjevića dvori“

„Ražnjevića dvori“ prvi je difuzni hotel u Republici Hrvatskoj koji je osnovan 2014. godine i smješten u

naselju Polača. Hotel, koji posluje u sklopu poslovnog sustava Ilirije d.d., višenamjenski je funkcionalan

objekt namijenjen i opremljen za održavanje sastanaka, insentiva, seminara, team buildinga, gala večera,

banketa i ostalih eventa koji traže ekskluzivnost usluge i ambijenta. Čini ga splet šest funkcionalno

povezanih kamenih građevina smještenih na posjedu veličine od 1,7 hektara. Za potpuni doživljaj

tradicionalnog i autentičnog načina života na tradicionalan i ekološki način na imanju se proizvode

autohtoni proizvodi, vino i maslinovo ulje iz vlastitih vinograda i maslinika koje se može kušati. Na imanju

se nalaze luksuzno opremljeni apartmani, Vatrenica „Ivan i Milica“, Konoba „Dmitar, Dane i Duje“ i

Višenamjenska prostorija „Sveti Kuzme i Damjan“.

Slika 7. Eksterijer hotela „Ražnjevića dvori“

Izvor: www.ilirijabiograd.hr

Ekoturizam i turizam zaštićenih područja prirode

Ravne Kotare karakterizira visoka razina očuvanosti prirode, brojna zaštićena područja prirode te očuvana

staništa uvrštena u Ekološku mrežu RH kao i onih u postupku uključivanja u NATURA 2000 mrežu6.

Svakako najvrednije područje u susjedstvu općine je Park prirode Vransko jezero. Posebni ornitološki

rezervat je najvredniji dio parka, koji je zbog očuvanosti velikog tršćaka na SZ dijelu jezera kao rijetkog

6 Natura 2000 je ekološka mreža Europske unije koju čine najznačajnija područja za očuvanje vrsta i stanišnih tipova. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju proglašava se Natura 2000 i na prostoru naše zemlje. Natura 2000 za Republiku Hrvatsku proglašena je 26. rujna 2013. godine, kada je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o ekološkoj mreži (NN 124/13).

http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/index_en.htm

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_124_2664.html


40

močvarnog staništa, velike bioraznolikosti i izuzetne znanstvene te ekološke vrijednosti uvršten u listu

važnih ornitoloških područja u Europi (Important Bird Areas in Europe). Prirodne ljepote su definitivno

nedovoljno iskorišten potencijal općine. Turističke aktivnosti mogu uključivati pješačenje, vožnju biciklom,

jahanje, promatranje ptica, edukacije o prirodnim posebnostima kraja, proučavanje flore i faune u

spiljama, promatranje panorama o sl.

Slika 8. Vransko jezero

Izvor: www.tzg-biograd.hr

Gastronomski i enogastronomski turizam

Općina Polača poznata je po uzgoju vinove loze, višnje maraske, trešnje, breskve, badema,

smokve, maslina i drugih sredozemnih kultura. U novije vrijeme raste broj kvalitetnih i vrhunskih

vina stoga vinari sve više ulažu u opremanje i uređenje kušaonica vina te organiziraju razne

turističke aktivnosti na svojim posjedima koje uključuju obilaske i kušanja vina na vinskoj cesti,

organiziranje enoloških i gastronomskih manifestacija, organizacija edukacija sa temama o

vinarstvu, gastronomske ture i dr.

Poljoprivredna zadruga „Maslina i vino“

Poljoprivredna zadruga „Maslina i vino“ osnovana je 2006. godine u naselju Polača. Cilj zadruge je

proizvodnja vrhunskih proizvoda kroz maslinarstvo (stolne masline u različitim pripremama i

ekstra djevičansko maslinovo ulje) i vinogradarstvo (vina vrhunske kvalitete) te proizvoda i ostalih

prerađevina od smokve. Riječ je o podignutim eko-plantažama mladih vinograda, maslinika te

smokava, novoizgrađenim akumulacijskim jezerima s vodom iz dubokih bušotina te kompleksu

gospodarskih objekata koji su u izgradnji, a čiji se završetak planira vrlo skoro. Na vidikovcu se

održavaju degustacijske ture, odnosno organizirane su posjete turista, izletnika koji obilaze

maslinike, vinograde, smokvike, uz pratnju i objašnjenja stručnih domaćih vodiča. Turisti mogu

prisustvovati degustaciji vina i maslinovog ulja uz autohtona jela, ali također mogu sudjelovati i u

berbi maslina. Zadruga širi proizvodnju kroz pčelarstvo, proizvodnju suvenira, uzgoj artičoka.


41

Slika 9: Vinograd, maslinik i proizvodi PZ-a „Maslina i vino“

Izvor: www.masvin-polaca.hr

Lovni i ribolovni turizam - Lovni turizam na ovom području je razvijen i ima jako dugu tradiciju.

Posebno se to odnosi na odstrel prolazne pernate divljači. S obzirom na bogatstvo divljači,

turističke kapacitete i usluge, stvaraju se svi preduvjeti za masovniji i snažniji zamah u razvoju

lovnog turizma. Lovišta Ravnih kotara su pogodna za lov na prepelice, fazane, zečeve i čaglja.

Ribolov na području parka dopušten je tijekom cijele godine, ali se sukladno Zakonu o

slatkovodnom ribarstvu regulira po tome na koje je vrste dopušten u određeno doba godine. U

jezeru je zabilježeno sedamnaest vrsta, od koje su za sportske ribolovce posebno atraktivne šaran,

som, štuka, cipal i babuška koja je najbrojnija. S ciljem popularizacije ribolova na jezeru je uspješno

organizirano Otvoreno prvenstvo u ribolovu, inače prvo natjecanje na jezeru. Natjecanje je

organiziralo ŠRD Jegulja iz Stankovaca uz suorganizaciju Javne ustanove PP Vransko jezero.

Kulturni turizam

Kulturni turizam se temelji na obilascima kulturno-povijesne baštine, kulturnim manifestacijama,

kreativnom te arheološkom turizmu.

Obilazak kulturno-povijesne baštine - Prostor općine izuzetno je bogat kulturno-povijesnom

baštinom, kao što je crkva Sv. Kuzme i Damjana iz 1836.godine, čiji ostaci nikad nisu uklonjeni već

stoje kao primjer stradavanja Polače i njezinih stanovnika u Domovinskom ratu, crkva Sv. Simeona

iz 1868. godine i ostaci utvrde u Polači zvane Gradina. Svi oni predstavljaju vrijedan resurs za

turističke aktivnosti

Kulturne manifestacije – Na području općine Polača organiziraju se mnoge kulturne

manifestacije koje doprinose unapređenju turističke ponude, no svakako ima prostora

organiziranju novih kulturnih manifestacija temeljenih na povijesnim događajima koji su se odvijali

na ovom području, na legendama dolaska Hrvata, ratovima s Turcima, al i na narodnim legendama

i pričama.

Kreativni turizam – Sve je veća potražnja za učenjem starih vještina karakterističnih kulturi

određenog turističkog odredišta. Općina Polača ima vrijedan potencijal za stvaranje ponude

kreativnog turizma za turiste koji tijekom svojih odmora žele naučiti neku novu vještinu. Ponuda

može uključivati edukacije o izradi narodnih nošnji, o jedinstvenom vezu četverokuki, radionice

kuhanja, kamenoklesarstva, drvorezbarstva i suhozidne gradnje, usavršavanja u ekološkoj

poljoprivredi i dr.

Arheološki turizam - Brojne kamene gradine na okolnim uzvisinama svjedoče prvim tragovima

ljudske prisutnosti u Polači još iz razdoblja kasnog neolitika. Cijeli prostor općine izuzetno je bogat


42

arheološkim lokalitetima i povijesno kulturnim dobrima. Sva nalazišta na području općine Polača

navedeni su u Tablici 26. Svakako treba spomenuti i najznačajnije arheološko nalazište Ravnih

Kotara u neposrednom susjedstvu općine – Asseria u Benkovcu, na čijem je području planirana

izgradnja arheološko-turističkog parka Asseria Nova.

Slika 10: Arheološko nalazište Asseria u Benkovcu

Izvor: www.tz-benkovac.hr

RAZVOJNE POTREBE

-Strukturirati prijedloge mjera za učinkovito zapošljavanje mladih i osoba s invaliditetom

-Poticanje obrađivanja i korištenja raspoloživog poljoprivrednog zemljišta na području općine

-Promocija i poticanje komercijalizacije ekoloških i proizvoda dobivenih integriranom poljoprivrednom proizvodnjom

-Sustavno poboljšavati poslovno okruženje u općini za razvoj poduzetništva i privlačenje investicija

-Završiti sve predviđene poslovne zone te stvoriti preduvjete za održivi gospodarski razvoj

-Poticati aktivnosti umrežavanja poduzetnika i njihov zajednički nastup na tržištu – stvoriti prepoznatljive tržišne brendoveorištenjem EU fondova

-Privlačiti inozemne ulagače u poduzetničke zone s ciljem otvaranja novih radnih mjesta


-Visok udio nezaposlenosti mladih

-Veliki udio ekonomski neaktivnog stanovništva u radno sposobnom stanovništvu općine

-Visok udio neobrađenog poljoprivrednog zemljišta

-Zastupljenost konvencionalne poljoprivrede koja onemogućuje rast i razvoj ekološke i integrirane poljoprivrede.

-Nedostatak proizvoda visoke dodane vrijednosti i zastarjelost proizvodne opreme

-Nedovoljan kapacitet turističkog smještaja te nedovoljna ponuda turističkog sadržaja

http://www.tz-benkovac.hr/


43

2.5 Društvene djelatnosti

Jedna od temeljnih funkcija lokalne i područne samouprave jest zadovoljavanje javnih potreba u

društvenim djelatnostima. Za izvršenje ove obveze, u proračunu se osiguravaju potrebna financijska

sredstva. Koje javne potrebe će biti financirane, utvrđuje se zakonom7, odnosno na zakonu utemeljenim

aktima, a na županijskoj razini programima javnih potreba.

Razmatrajući plan razvoja općine Polača potrebno je posebnu pažnju posvetiti institucijama društvenih

djelatnosti. Pod tim se podrazumijeva status i razvoj:

predškolskog odgoja i školstva

sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

sustava zaštite i spašavanja

kulturne baštine

organizacije civilnog društva

Razvojem ovih 5 sustava, Općina želi poboljšati kvalitetu života te zadovoljiti potrebe stanovništva same

općine te dijela stanovništva susjednih općina.

Predškolski odgoj i školstvo

Na području općine nalazi se vrtić te osnovna škola. Školska infrastruktura riješena je do mjere da se

nastava odvija neometano. Potrebno je dovršiti izgradnju školskog dvorišta te dodatno informatizirati

učionice. Program dječjeg vrtića odvija se u prostorijama Osnovne škole Franka Lisice u Polači, stoga je

potrebno dovršiti izgradnju već započete zgrade.

Dječji vrtić Tulipan

U općini Polača djeluje dječji vrtić ″Tulipan″ koji je u funkciji predškolskog obrazovanja, a koji se nalazi u

prostorijama Osnovne škole Franka Lisice. U vrtić je trenutno upisano 32 djece a brigu o njima vode dvije

odgajateljice. Program vrtića se odvija u 3 prostorije koje su opremljene sukladno zakonskim normativima.

U 2011. godini, potpisan je Ugovor između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Općine Polača te

je započeta izgradnja zgrade dječjeg vrtića. Početkom 2013. godine izvođač radova napustio je gradilište

te se vrtić nalazi u fazi završenosti od 70%. U tijeku su pregovori Općine Polača i nadležnog Ministarstva o

pronalasku mogućnosti završetka predmetnog dječjeg vrtića. Nakon završetka dječjeg vrtića potrebno je

osigurati sredstva za njegovo opremanje te uređenje okoliša.

Osnovna škola Franka Lisice Polača

Početkom druge polovice 19. stoljeća počelo se intenzivno raditi na razvijanju pučkog školstva u cijeloj

Dalmaciji. Prema nekim izvorima u Polači je uspostavljena redovna pučka škola 1867. godine. Prema

7 Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15


44

drugim podatcima pučka škola u Polači je uspostavljena 1871. i to u početku muška osnovna škola kao

jedna od tri osnovne škole u školskom kotaru Benkovac.

Škola je u Domovinskom ratu razrušena te se do 1996., kada je škola obnovljena, nastava u Polači nije

održavala. Sljedeća značajna godina u povijesti škole je promjena njezina imena. U čast i u sjećanje na

poginulog redarstvenika Franka Lisicu, škola nosi njegovo ime od školske godine 2012./13.

Slika 11. Osnovna škola Franka Lisice u Općini Polača

Izvor: www.os-polaca.skole.hr

U školsku godinu 2016./2017. upisan je 161 učenik što čini smanjenje od 8 učenika u odnosu na prošlu

školsku godinu. Škola ima 28 zaposlenika od kojih je 21 učitelj/ica, ravnatelj, 2 administrativna radnika, 3

spremačice te domar.

Nastava u Matičnoj školu u Polači odvija se od 1. – 8. razreda, dok u Područnoj školi u Tinju od 1. – 4. i to u

jednoj smjeni od 8 do 14 sati. Matična škola ima 8 učionica te sportsku dvoranu dok Područna škola u Tinju

ima 2 učionice. Učionice su klasično opremljene, međutim potrebna je dodatna informatizacija te kupnja

pametnih ploča.

Graf 10. Broj učenika upisanih po školskoj godini

Izvor: www.os-polaca.skole.hr, obrada: ZADRA NOVA

179

169171

169

161

2012/2013 2013/2014 2014/2015 2015/2016 2016/2017

broj upisanih učenika

http://www.os-polaca.skole.hr/

http://www.os-polaca.skole.hr/


45

Nastavu u osnovnoj školi u Polači pohađaju i djeca iz drugih mjesta u općini i izvan nje. Za njih je

svakodnevno organiziran prijevoz iz Kakme, Tinja, Lišana Tinjskih, Jagodnje Donje te udaljenijih dijelova

Polače do Matične škole u Polači ili Područne škole u Tinju.

Postojanje vrtića, škola i drugih obrazovnih struktura osobito je važno za razvoj općine Polača. Navedene

obrazovne ustanove potiču ne samo kulturno-društveni razvoj nego i pogoduju pozitivnom prirodnom

prirastu općine. Ulaganjem u znanje općina dobiva kvalitetan socijalni kapital, odnosno obrazovni ljudski

potencijal koji će znati iskoristiti prirodne potencijale općine i usmjeriti ih u pravom smjeru, a sve u svrhu

dugoročnog društvenog i gospodarskog razvitka.

Zdravstvena i socijalna skrb

U ostvarivanju ciljeva javnog zdravstva, odnosno očuvanja i unaprjeđenja zdravlja stanovništva nužna je

dobra suradnja, koordinacija i partnerstvo među mnogim dionicima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj

razini.

Na županijskoj razini zdravstvena zaštita pokrivena je Općom bolnicom Zadar, Županijskim zavodom za

javno zdravstvo, ljekarnama i privatnom praksom liječnika. Hitna pomoć u nadležnosti je Zavoda za hitnu

medicinu zadarske županije. Pozivom na broj 194, dvije medicinske sestre ili tehničari, na temelju hitnosti,

šalju najbliže timove u pomoć. U većini slučajeva šalju se timovi iz ispostave Benkovac koja je najbliža

općini Polača.

Liječnička usluga na razini primarne zdravstvene zaštite u Općini Polača je na zadovoljavajućem nivou. U

Općini se nalazi ambulanta u kojoj radi jedna liječnica opće prakse, jedan stomatolog i dvije medicinske

sestre, što je, prema Pravilniku o standardima i normativima prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog

zdravstvenog osiguranja, na zadovoljavajućoj razini. Specijalističke usluge ne mogu se obaviti u općini

nego je potrebno ići u Zadar ili neko drugo veće središte.

Što se tiče sustava socijalne skrbi, na području općine Polača djeluje Centar za socijalnu skrb Benkovac,

koji pruža usluge savjetovanja, usluge smještaja i druge stručne pomoći sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi,

Obiteljskom zakonu, Zakonu o sudovima za mladež i Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji.

Tablica 27. Novčane naknade i potpore na području općine Polača (u HRK)

Vrsta naknade 2015. godina 2016. godina (trenutni iznos)

Br. korisnika Isplaćeni iznos Br. korisnika Isplaćeni iznos

Zajamčena minimalna naknada

28 91.129, 17 31 88.117,81

Doplatak za pomoć i njegu

53 268.069,77 60 244.680,54

Osobna invalidnina 15 224.738,20 18 221.748,53 Izvor: Centar za socijalnu skrb Benkovac, obrada: ZADRA NOVA

Iz Tablice 26. vidljivo je kako je, u odnosu na 2015. godinu, u 2016. godini porastao broj isplaćenih naknada

i potpora na području općine. To znači da se povećao broj obitelji koje nemaju dovoljno sredstava za

podmirenje osnovnih životnih potreba. Uz Centar za socijalnu skrb Benkovac, značajna novčana sredstva

za potrebe svojih stanovnika izdvaja i Općina Polača. Ta sredstva namijenjena su ponajviše najugroženijem

djelu stanovništva te mladim osobama u cilju poboljšanja demografske slike. Općina Polača proračunskim

sredstvima iz 2015.godine predvidjela je 129.000,00 kuna za potrebe socijalne skrbi od čega:


46

Naknada za novorođenčad 23,000 kn

Naknada za novoosnovane obitelji 6,000 kn

Pomoć obiteljima umrle osobe 30,000 kn

Pomoć invalidima i hendikepiranim osobama 20,000 kn

Pomoć za ogrjev 10,000 kn

Ostale naknade iz proračuna u novcu 25,000 kn

Crveni križ Benkovac 10,000 kn

Ostale udruge 5,000 kn

Općina Polača nastoji osigurati prihvatljivu socijalnu sigurnosti svim svojim stanovnicima te otkloniti

mogućnost pojave socijalne ugroženosti i socijalne isključenosti na području općine.

Sustav zaštite i spašavanja

Na području općine Polača, za sustav zaštite i spašavanja zadužen je DVD Polača. Društvo je osnovano

1994. godine i broji 56 članova, od kojih 40 ima položen vatrogasni tečaj za vatrogasca. Odgovorna osoba

u društvu je Šime Kardum, koji je ujedno i predsjednik DVD-a dok je Marko Bobanović zapovjednik. DVD

ima dvoje zaposlenika, vatrogasca i spremačicu, na neodređeno vrijeme. Zbog povećanog opsega posla, u

ljetnim mjesecima društvo zapošljava dodatnih pet sezonskih radnika.

Društvo je opremljeno s tri vatrogasna vozila od kojih su dva s cisternom te jedno navalno vozilo. Prostorije

za smještaj vatrogasaca, vozila i opreme u vlasništvu su Općine Polača. U 2015. godini DVD Polača imalo

je ukupno 35 intervencija.

Slika 12. Zgrada DVD-a Polača

Izvor: www.zadarskilist.hr

DVD Polača organizirana je i obučena da pravovremeno reagira u izvanrednim situacijama, što doprinosi

poboljšanju opće sigurnosti i zaštiti svih stanovnika općine.

http://www.zadarskilist.hr/


47

Kulturna baština

Kulturna baština općine Polača nezaobilazni je element u konstruiranju identiteta općine kao i njezinog

održivog razvoja. Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, zajedničko je bogatstvo čovječanstva u

svojoj raznolikosti i posebnosti, a njena zaštita jedan je od važnih čimbenika za prepoznavanje, definiranje

i afirmaciju kulturnog identiteta.

Očuvanjem i zaštitom kulturne baštine osigurava se postojanost kulturnih vrijednosti te potencijala za

daljnji razvitak Republike Hrvatske, njenu afirmaciju, stimulaciju ekonomske konkurentnosti i kvalitetnijeg

života u europskom okruženju.

Kulturna baština općine Polača najviše je zastupljena kroz sakralno graditeljstvo, koje svjedoči o značenju

religije i Svete Crkve za stanovništvo općine tijekom stoljeća, ali i danas. Na području općine Polača postoje

4 sakralna objekta a to su:

Stara crkva sv. Kuzme i Damjana Nova crkva sv. Kuzme i Damjana Kapelica sv. Martina Starokršćanska crkvica na Bićini

Stara crkva sv. Kuzme i Damjana

Stara crkva sv. Kuzmana i Damjana podignuta je 1836. godine na lokaciji istočno od postojeće ceste

Biograd - Benkovac, jugoistočno od središta Polače, gotovo izvan samog naselja. Oko crkve nalazilo se

mjesno groblje, gdje je i danas, a to je i razlog zašto crkva nije izgrađena u samom naselju.

Crkva je temeljito renovirana u ljeto 1982. godine počevši od unutrašnjosti, krova do vanjske fasade, a tada

je u crkvu uvedena i električna rasvjeta. Međutim, prilikom većih blagdana i sprovoda, crkva je bila

premalena i ne bi mogla primiti sve vjernike. Iz tih razloga, a i zbog neodgovarajuće lokacije bilo je nužno

sagraditi novu, veću crkvu.

Slika 13. Stara župna crkva sv. Kuzme i Damjana iz 1836. godine i obnovljena iz 2007. godine.



48

Nova crkva sv. Kuzme i Damjana

Ideja o gradnji nove župne crkve sv. Kuzme i Damjana prvi put je spomenuta prilikom jednog posjeta

tadašnjeg zadarskog nadbiskupa monsignora Marijana Oblaka Polači. Kamen temeljac blagoslovljen je 30.

siječnja 1989. godine, a samo nekoliko mjeseci nakon toga crkva je bila dovršena. Uz nazočnost zadarskog

nadbiskupa 24. rujna 1989. godine crkva je uz prisustvo velikog broja vjernika posvećena.

Međutim, tjekom Domovinskog rata stara i nova srkva sv. Kuzme i Damjana srušene do temelja 1991.

godine. Neposredno nakon oslobođenja okupiranih krajeva 1995. godine počela je obnova Stare crkve sv.

Kuzmana i Damjana koja je nedugo zatim i posvećena. Nova crkva sv. Kuzme i Damjana nije obnavljana na

staroj lokaciji već njezine ruševine služe kao primjer i podsjetnik stradavanja Polače u Domovinskom ratu.

Gradnja crkve započela je 2005. godine, a 26. veljače 2006. godine posvetio ju je zadarski nadbiskup

monsignor Ivan Prenđa.

Slika 14. Nova župna crkva Sv. Kuzmana i Damjana iz 1989.godine u Polači, prije i poslije Domovinskog rata


Kapelica sv. Martina

U predjelu zaselka Prtenjača u naselju Polača nalazi se kapelica posvećena sv. Martinu, svecu kojeg kao

svog zaštitnika od dolaska na ove prostore do danas osobito štuju prezimena Prtenjača, Čirjak, Samardžija

i Tuta. Izgrađena je samo nekoliko stotina metara dalje od ostataka zidina prethistorijskog naselja i temelja

ranokršćanske crkve na glavici Bićina. Gradnja Kapelice je započeta krajem 60-tih a završena početkom 70-

tih godina 20. stoljeća a u njoj su se povremeno održavaju obredi vjenčanja kao i krštenja.

http://www.opcina-polaca.hr/


49

Slika 15. Kapelica sv. Martina


Uz sakralne objekte na području općine Polača prisutni su i brojni arheološki nalazi iz prahistorijskog doba

te dva nepokretna kulturna dobra koja se nalaze u Registru kulturnih dobara: Gradina Štrkovača zaštičena

oznakom P-4720 te Gradina Trojan zaštičena oznakom Z-3022.

Kulturne manifestacije

Kulturne manifestacije predstavljaju nedjeljiv dio turističkog identiteta ravnopravno konkurirajući

turističkoj atraktivnosti, kako gradova tako i manjih lokalnih sredina, koji privlače turiste i izletnike.

Najznačajnije manifestacije na području općine Polača su: Dan općine koji se održava 26. rujna,

Međunarodni sajam vina „VINCRO“ te Smotra folklora „Oj Polačo nek' ti ime traje“ koja se održava svake

prve subotu u mjesecu kolovozu.

Značaj ovih manifestacija je upravo u tome što pridonose razvoju kulturnog turizma na području Općine

Polača. Uz kulturne su u većoj mjeri zastupljene i razne športske manifestacije.

Na području općine Polača nalazi se više objekata materjalne kulturne baštine međutim one nisu u

dostatnoj mjeri valorizirane stoga je potrebno uložiti napore u valorizaciju istih. Promocijom tradicionalnih

običaja, kroz kulturne manifestacije, stvaraju se preduvjeti za razvoj turizma.

Organizacije civilnog društva

Na području općine Polača registrirano je ukupno 13 aktivnih udruga. Udruge stanovnicima općine pružaju

mogućnost da ostvare svoje društvene potrebe putem aktivnog sudjelovanja u njihovim aktivnostima.

http://www.opcina-polaca.hr/


50

Slika 16. Aktivne udruge registrirane na području općine Polača

Izvor: Ministarstvo uprave, obrada: ZADRA NOVA

Kulturno umjetničko društvo „Gradina“

KUD "Gradina" kao registrirano društvo kulturno-umjetničko društvo djeluje od 1996. godine. Radi se o

poznatoj folklornoj skupini u Zadarskoj županiji i Republici Hrvatskoj. Povratkom na svoja razrušena

ognjišta i obnavljajući svoje domove pristupili su obnovi tradicijskog ruha s kraja 19. stoljeća. Cijeli projekt

je bio osmišljen i potpomognut od Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Zadarske županije i najvećim

dijelom Općine Polača.

Slika 17. Nastup KUD-a „Gradina“

Izvor: www.ezadar.hr

Sportske udruge

Malonogometni klub ″Marunka″

Konjički galopski klub ″Oluja 95″ Polača

Udruga lovaca Polača

″Kickboxing klub″ Polača

Malonogometni klub ″Rasti″

Košarskaški klub ″Polača″

Nogometni klub ″Polača″

Boćarski klub ″Polača″

Kulturne udruge

KUD ″Gradina″ Polača

Ostale udruge

Udruga za zaštitu života ″Muvača″

DVD Polača

Vinogradarsko, vinsko, voćarsko, povrtlarska

udruga

Udruga mladeži Polača″Viktoria″

https://uprava.gov.hr/

http://www.ezadar.hr/


51

KUD "Gradina" je do sada sudjelovao na svim smotrama i u mnogim programima u Republici Hrvatskoj, i u

inozemstvu. Do danas je organizirano četrnaest smotri folklora izvornih skupina Zadarske županije na

kojima je nastupilo stotine kulturno-umjetničkih društava iz svih županija i dijaspore. Od tisuću i pol

Polačana više od 10% ih je na razne načine bilo aktivno u KUD-u "Gradina".

Nogometni klub Polača

Iako se počeci igranja nogometa u Polači vežu za rane godine 20-og stoljeća, nogometni klub Polača

osnovan je tek 1973. godine. Klub se od osnutka natječe u u raznim općinskim, međuopćinskim,

županijskim i državnim ligama. Nogometni klub Polača nastupa na novoizgrađenom igralištu u Polači koje

je s pratećim sadržajem jedno od najljepših u Dalmaciji.

Poticanjem stanovništva na veći društveni angažman potiče se kulturni i društveni razvoj stanovništva

općine Polača. Sudjelovanjem u aktivnostima udruga, stanovnici općine ostvaruju svoje kulturne i

društvene potrebe.

RAZVOJNE POTREBE

-Ulaganje u opremu i infrastrukturu škole

-Izgradnja zgrade Dječjeg vrtića Tulipan

-Poticanje stanovništva na veći društveni angažman i participaciju u djelovanju udruga

-Usmjeravanje mladih ka djelovanju u udrugama koje se bave očuvanjem kulturne baštine


-Nedostatak tematska igrališta za najmlađe uzraste

-Kulturno-povijesna baština nije u dovoljnoj mjeri očuvana, zaštićena i turistički valorizirana


52

2.6 Institucije razvojnog upravljanja

Institucije razvojnog upravljanja su tijela općinske, gradske i županijske uprave, tijela državne uprave,

regionalne razvojne agencije, lokalne akcijske grupe i mnoge druge. One ne obuhvaćaju samo javnu upravu

i vlast, već je riječ o svim institucijama koje svojim djelovanjem utječu na razvoj u javnom, para-državnom

i privatnom sektoru. Treba naglasiti da sve značajniju ulogu imaju organizacije civilnog društva, kao što su

trgovačke komore, sve vrste udruga, športski klubovi, itd.

Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14) definira kako je ministarstvo nositelj politike

regionalnog razvoja, dok je jedinica područne (regionalne) samouprave nositelj planiranja razvoja za svoje

područje, a prilikom tog planiranja surađuje s jedinicama lokalne samouprave sa svojeg područja. Jedinica

područne (regionalne) samouprave u svrhu učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja osniva

regionalnu razvojnu agenciju kao javnu ustanovu ili trgovačko društvo, odnosno ustrojava upravno tijelo.

Takav regionalni koordinator koji djeluje na području Općine Polača, odnosno cijele Zadarske županije je

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

Na području Republike Hrvatske nalazi se 20 županija, 127 gradova, 429 općina i Grad Zagreb kao glavni

grad Republike Hrvatske koji je posebna i jedinstvena, teritorijalna i ustrojna jedinica, čije se ustrojstvo

uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08, 36/09, 119/14). Djelokrug, ustrojstvo te uređenje

jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, način rada njihovih tijela,

nadzor nad njihovim aktima i radom, kao i ostala pitanja od značenja za njihov rad temelje se na Zakonu o

lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09,

150/11, 144/12, 19/13, 137/15) te Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RH (NN 86/06, 125/06,

16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13, 110/15).

Lokalne akcijske grupe su tijela namijenjena podršci ruralnih regija, a objedinjuju predstavnike malih i

srednjih poduzeća, lokalne samouprave, neprofitnih organizacija i drugih dionika iz različitih sektora, koji

se zajedno dogovaraju u cilju razvoja njihove regije. Lokalne akcijske grupe Zadarske županije su LAG

„Laura“, LAG „Bura“, LAG „Mareta“, LAG „Lika“, LAG „Mentorides“, Lokalna inicijativa u ribarstvu

„Lostura“, Lokalna inicijativa u ribarstvu „Tri mora“ i Lokalna inicijativa u ribarstvu „Plodovi mora“. Jedina

Lokalna akcijska grupa koji obuhvaća područje općine Polača je LAG „Laura".

Od državnih institucija važnih za razvoj područja Općine Polača potrebno je spomenuti Državnu geodetsku

upravu, Državnu upravu za zaštitu i spašavanje, Državni hidrometeorološki zavod, Zavod za prostorno

uređenje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za

zdravstveno osiguranje, Fond za regionalni razvoj, Hrvatska poljoprivredna agencija, Hrvatska

poljoprivredna komora, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatske šume, Hrvatske vode, Hrvatska

obrtnička komora, Hrvatska agencija za poštu i elektroničke telekomunikacije, Sveučilište u Zadru,

Vatrogasna zajednica Zadarske županije, Lovački savez Zadarske županije, Turistička zajednica Zadarske

županije, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Javna ustanova Agencija za

ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA, Ustanova za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije

Zadarske županije INOVAcija, itd.

http://www.zakon.hr/cms.htm?id=1045
















53

Slika 18. Prikaz institucija razvojnog upravljanja Općine Polača

Ured državne uprave u Zadarskoj županiji

Ured državne uprave Zadarske županije tijelo je državne uprave koje obavlja poslove državne uprave u I.

stupnju na području Zadarske županije, a koji nisu u nadležnosti Središnjeg tijela državne uprave, odnosno

ministarstava i državne upravne organizacije. Ured državne uprave u Zadarskoj županiji obavlja upravne i

druge stručne poslove u upravnim područjima gospodarstva i imovinsko-pravnih poslova, društvenih

djelatnosti i opće uprave8.

Uredom državne uprave upravlja Predstojnik Ureda koji brine o provedbi zakona i drugih propisa, nadzire

zakonitost i pravovremenost obavljanja poslova, provodi neposredan nadzor nad radom Ureda, poduzima

mjere za osiguranje učinkovitosti rada, brine o stručnom osposobljavanju državnih službenika, brine o

pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad Ureda, poduzima mjere za utvrđivanje odgovornosti za

povrede službene dužnosti, osigurava suradnju Ureda s tijelima jedinica lokalne, odnosno područne

samouprave.

Za obavljanje poslova iz djelokruga Ureda ustrojene su sljedeće osnovne unutarnje ustrojstvene jedinice sa

sjedištem u Zadru:

o Služba za zajedničke poslove

o Služba za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove

o Služba za društvene djelatnosti

o Služba za opću upravu

te ispostave Ureda u sljedećim gradovima/općinama:

o Ispostava Benkovac

o Ispostava Biograd na Moru

o Ispostava Gračac

o Ispostava Obrovac

o Ispostava Pag

8 Pravilnik o unutarnjem redu Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, donesen dana 18. srpnja 2012. godine

Općina Polača

državne institucije

županijske institucije

gradovi i općine

ZADRA NOVA

LAG Laura


54

Zadarska županija

Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnog (regionalnog) značaja, a

osobito poslove koji se odnose na:

Obrazovanje

Zdravstvo

Prostorno i urbanističko planiranje

Gospodarski razvoj

Promet i prometnu infrastrukturu

Održavanje javnih cesta

Planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova

Izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu

dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada

Ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Temeljem Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga

Zadarske županije, kao i poslova državne uprave prenijetih na Županiju, ustrojavaju se upravni odjeli i

službe (upravna tijela). Tijela Županije su: Županijska skupština, župan i upravna tijela Županije9.

Preko ovih županijskih tijela oblikuje se i provodi razvojna politika, u skladu s ovlastima utvrđenim

zakonskim propisima o jedinicama područne (regionalne) samouprave. Svi spomenuti odjeli sudjeluju u

programima vezanim za područja od posebne državne skrbi koji se uglavnom odnose na komunalnu (voda,

struja, promet), društvenu (škola, ambulanta) te gospodarsku (poljoprivreda, malo i srednje

poduzetništvo) infrastrukturu.

9 Statut Zadarske županije (pročišćeni tekst, 15. lipnja 2012. godine)

Zad

arsk

a žu

pan

ija

Ured župana

Služba za unutarnju reviziju

Upravni odjel za pravne i zajedničke poslove

Upravni odjel za gospodarstvo

Upravni odjel za more i turizam

Upravni odjel za poljoprivredu

Upravni odjel za društvene djelatnosti

Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

Upravni odjel za proračun i financije

Upravni odjel za razvoj i europske procese

Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnjeUpravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove


55

Općina Polača

Općina Polača je jedinica lokalne samouprave utvrđena Zakonom o područjima županija, gradova i općina

u Republici Hrvatskoj. Administrativno obuhvaća naselja Donja Jagodnja, Gornja Jagodnja, Kakma i

Polača, u kojoj je sjedište Općine. Općina je samostalna u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog

djelokruga, dok podliježe nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Općina Polača u

samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava

građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose

na10:

uređenje naselja i stanovanje,

prostorno i urbanističko planiranje,

komunalno gospodarstvo,

brigu o djeci,

socijalnu skrb,

primarnu zdravstvenu zaštitu,

odgoj i osnovno obrazovanje,

kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

zaštitu potrošača,

zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

protupožarnu i civilnu zaštitu,

promet na svom području,

te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Posebnim zakonima uređuju se poslovi koje je Općina dužna organizirati te poslovi koje Općina može

obavljati, a za koje je osigurala uvjete. Općinsko vijeće svojom odlukom može pojedine poslove iz

samoupravnog djelokruga općine, u skladu s njenim statutom i statutom Zadarske županije, prenijeti na

županiju, odnosno mjesnu samoupravu. U samo manjem broju slučajeva jedinice lokalne samouprave

uređuju i obavljaju javne poslove i pri tom imaju potpune i cjelovite nadležnosti. Znatnije nadležnosti su iz

područja komunalnog gospodarstva, prostornog uređenja i društvenih djelatnosti, dok se ostali poslovi

pojavljuju sporadično i nemaju osobito značenje za zadovoljavanje lokalnih potreba građana.

Općina Polača uspostavlja i održava suradnju s drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i

inozemstvu. Na lokalnoj razini, Općina surađuje s jedinicama lokalne samouprave na području Zadarske

županije, te sa samom Županijom, a sve u svrhu usklađivanja međusobnih odnosa (a i mnogih drugih

razloga, kao što su razvoj, suradnja, gospodarski razvoj, kulturni napredak…). Općina sudjeluje u pripremi

i donošenju odgovarajućih akata, odnosno daje inicijativu, mišljenja i prijedloge radi ostvarivanja

zajedničkih interesa u unapređenju svih razvojnih područja.

10 Statut Općine Polača, donesen 22. siječnja 2013. godine


56

Slika 19. Prikaz tijela općinske uprave Općine Polača

Općinsko vijeće

Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo Općine Polača koje donosi akte u okviru djelokruga

Općine Polača te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Općine. Vijeće ima 11 vijećnika

izabranih u skladu s odredbama posebnog zakona. Način rada Općinskog vijeća određuje se Poslovnikom

Općinskog vijeće, a u skladu sa zakonom i Statutom. Općinsko vijeće utvrđuje razvojnu politiku Općine,

određuje ciljeve i prioritete u rješavanju problema i financiranju te odlučuje o svim važnim pitanjima za

Općinu. Nadležno je za donošenje svih općih akata kojima se ostvaruje regulacijska i distribucijska

funkcija lokalne samouprave.

Općinsko vijeće Općine Polača:

donosi Statut Općine Polača,

donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga

Općine Polača,

osniva radna tijela, bira i razrješuje članove tih tijela te bira, imenuje i razrješuje i

druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili Statutom,

uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela Općine Polača,

osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih,

komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Općinu Polača,

obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug

Općinskog vijeća.

Sjednice Općinskog vijeća su javne. Nazočnost javnosti može se isključiti samo iznimno, u slučajevima

predviđenim posebnim zakonima i Poslovnikom Općinskog vijeća. Sjednicama Općinskog vijeća

prisustvuje Općinski načelnik.

Općinski načelnik

Općinski načelnik zastupa općinu i nositelj je izvršne vlasti općine. Bira se zajedno s zamjenikom na

neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu. Odgovoran je središnjim tijelima državne uprave za

obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela Općine Polača.

Tijela Općinske uprave Općine Polača

Općinsko vijeće

Općinski načelnik

Jedinstveni upravni

odjeli


57

Općinski načelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Općine Polača ima pravo obustaviti od

primjene opći akt Općinskog vijeća. Ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, donijet

će odluku o obustavi općeg akta u roku od 8 dana od dana donošenja općeg akta. Ima pravo zatražiti od

Općinskog vijeća da u roku od 8 dana od donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke u općem

aktu.

Općinski načelnik:

priprema prijedloge općih akata,

izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata Općinskog vijeća,

usmjerava djelovanje upravnih tijela Općine Polača u obavljanju poslova iz njihovoga

samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad,

upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Općine Polača kao i njezinim prihodima i

rashodima, u skladu sa zakonom i Statutom Općine Polača,

odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina Općine Polača i raspolaganju ostalom

imovinom u skladu s Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Statutom Općine

Polača i posebnim propisima,

imenuje i razrješuje predstavnike Općine Polača u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i

drugih pravnih osoba,

obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i Statutom Općine Polača.

Općinski načelnik dva puta godišnje podnosi polugodišnja izvješća o svom radu Općinskom vijeću.

Jedinstveni upravni odjel

U Općini Polača ustrojava se Jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz njihovog samoupravnog

djelokruga. Sredstva za rad Jedinstvenog upravnog odjela osiguravaju se iz proračuna Općine Polača,

državnog proračunu Republike Hrvatske i iz drugih izvora utvrđenih zakonom.

Jedinstveni upravni odjel Općine Polača, u okviru svojeg djelokruga i ovlasti:

neposredno izvršava i osigurava provedbu zakona, odluka, općih i pojedinačnih akata Općinskog

vijeća,

neposredno izvršava poslove državne uprave prenijete u djelokrug Općine,

prati stanje u područjima iz svoga djelokruga i o tome izvještava općinskog načelnika,

priprema nacrte odluka i drugih općih akata koje donosi Općinsko vijeće, nacrte akata koje donosi

Općinski načelnik, te izvješća, analize i druge materijale iz svog djelokruga za potrebe Općinskog

vijeća i Općinskog načelnika,

pruža stručnu pomoć građanima u okviru prava i ovlasti Općine Polača,

podnosi izvješća Općinskom načelniku o svom radu,

obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Općine.

Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik kojeg na temelju javnog natječaja imenuje Općinski

načelnik.

Općina Polača može sa još jednom ili više jedinica lokalne samouprave, osobito one koje su prostorno

povezane u jedinstvenu cjelinu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga

organizirati zajednički. Za takvo obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga može se osnovati

zajedničko tijelo, zajednički upravni odjel ili službu, zajedničko trgovačko društvo ili mogu zajednički


58

organizirati njihovo obavljanje u skladu s posebnim zakonima. Međusobni odnosi u takvom organiziranju

obavljanja poslova uređuju se posebnim sporazumom.

Mjesna samouprava

Na području Općine Polača osnivaju se mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave, a radi ostvarivanja

neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima. Mjesni odbori se osnivaju za

pojedina naselja ili više međusobno povezanih manjih naselja ili za dijelove naselja koji čine zasebnu

razgraničenu cjelinu.

Mjesni odbori na području Općine Polača su:

Mjesni odbor Polača,

Mjesni odbor Donja Jagodnja,

Mjesni odbor Gornja Jagodnja,

Mjesni odbor Kakma

Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA

Osnovana je kao javna ustanova 8. siječnja 2013. godine od strane Zadarske županije i Grada Zadra.

Struktura osnivača sa pojedinačnim udjelima je sljedeća: Zadarska županija sa 60% udjela i Grad Zadar sa

40% udjela. Od 2006. godine do 2013. godine djelovala je kao trgovačko društvo Razvojna agencija

Zadarske županije ZADRA d.o.o.

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA je od 2010. godine akreditirani regionalni koordinator Zadarske županije koji ima za cilj učinkovito koordinirati i poticati regionalni razvoj za područje Županije

Agencija je uskladila svoje aktivnosti i opseg svoga djelovanja sukladno najnovijim standardima provedbe

politike regionalnog razvoja u Hrvatskoj i potrebama svojih osnivača. Aktivnosti se mogu sažeti kako

slijedi:

Koordinacija regionalnog razvoja

Priprema i provedba EU projekata

Strateško i razvojno planiranje

Privlačenje ulaganja

Podrška razvoju malom i srednjem poduzetništvu

Sustavno gospodarenje energijom u Zadarskoj županiji

Ciljne skupine prema kojima se provode razvojne aktivnosti su jedinice lokalne (regionalne) samouprave, poduzetnici, gospodarska udruženja i klasteri, udruge civilnog društva, susjedne regije/ regije u širem okruženju, druge potporne institucije.

Mnogo je načina na koji Agencija za razvoj potiče razvoj općine Polača. Ona za sve navedene aktivnosti iz

svoje nadležnosti stoji na raspolaganju svojim osnivačima, Zadarskoj županiji i Gradu Zadru te svim

jedinicama lokalne samouprave na njihovom područja. Agencija organizira edukacije, s ciljem unapređenja

znanja i vještina, na kojem mogu sudjelovati svi poduzetnici s područja Zadarske županije, kako oni koji

tek planiraju svoje buduće poduzetničke poduhvate tako i postojeći poduzetnici. Također, Agencija pruža

podršku u informiranju poduzetnika i prijavi projekata na natječaje u okviru Poduzetničkog impulsa kojeg


59

provodi Ministarstvo poduzetništva i obrta, Operativnog programa regionalnih potpora za ulaganje u

opremu kojeg provodi Ministarstvo gospodarstva, te Zakona o poticanju ulaganja (NN 102/15). Uz to,

Agencija pomaže investitorima da brže realiziraju svoje projekte u Zadarskoj županiji putem „One-stop-

service“ centra.

LAG „Laura“

Lokalna akcijska grupa „Laura“ je neprofitna udruga, osnovana 2009. godine u svrhu identifikacije lokalne

razvojne strategije, sudjelovanja u poticanju ruralnog razvitka kroz povezivanje i sudjelovanje u LEADER

projektima, prikupljanja sredstava i njihovoj pravilnoj raspodjeli prema namjeni za koju su dobivena,

poboljšanju prirodnog i kulturnog nasljeđa, jačanje konkurentnosti, poticanje održivog razvoja, a sve u cilju

unaprjeđenja kvalitete života u ruralnom području Zadarske županije i održavanja broja stanovnika kroz

održiv, integrirani lokalni razvoj.11

Svrha uspostavljanja LAG-a je potaknuti i pružiti pomoć članovima udruge da razmišljaju o dugoročnom

potencijalu svog ruralnog područja. LAG djeluje u cilju: ojačavanja gospodarskog okružja, kako bi se

doprinijelo stvaranju radnih mjesta; poboljšanju prirodnog i kulturnog nasljeđa; jačanju kapaciteta

zapošljavanja, poticanja zapošljavanja i povećanja broja radnih mjesta unutar svojih zajednica.

Slika 20. Grafički prikaz LAG Laura s granicama LAG-a i granicama JLS-a uključenim u LAG

Izvor: LAG Laura

LAG Laura je osnovan kao udruga građana čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave, lokalne javne

ustanove, poslovni i civilni sektor.

11 Statut Lokalne akcijske grupe „Laura“, donesen 24. veljače 2016. godine.


60

Tijela LAG-a donose Lokalnu razvojnu strategiju koja u sebi objedinjava dugoročne strateške ciljeve i

prioritete te mjere za njihovu provedbu. Strategija LAG-a je dokument koji mobilizira kapacitete vlastitih

resursa i dionika, uvažavajući prostorne preduvjete i ograničenja, ali i kapacitete lokalnih stanovnika, a koje

je potrebno dodatno razvijati s otvaranjem novih razvojnih mogućnosti kroz inovativne i razvojne

programe. Trenutno je na snazi Lokalna razvojna strategija 2014.-2020., donesena u ožujku 2016. godine.

Kao što se može vidjeti na Slici 17. LAG „Laura“ djeluje na području Zadarske županije i pokriva područje

gradova Benkovca i Biograda na Moru te općina Bibinje, Galovac, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Pašman,

Polača, Sukošan, Sv. Filip i Jakov, Škabrnja, Stankovci i Tkon. Osim tih 13 jedinica lokalne samouprave,

članovi LAG-a su i predstavnici iz poslovnog i civilnog sektora, ukupno 42 člana. Pokriva površinu od 995,3

km², tj. 13,7% ukupne površine Zadarske županije, a na njegovom području živi 43.916 stanovnika (prema

popisu iz 2011. godine)12.

Jedno od razvojnih ograničenja područja LAG-a je minski sumnjivo područje (MSP), koje u ukupnom MSP-

u županije sudjeluje sa 66,73% te predstavlja ograničavajući faktor zbog smanjenja kvalitete života

stanovništva koje živi u neposrednoj blizini. Ukupna površina MSP LAG-a obuhvaća 28,6 km2, od čega se

najveći dio nalazi na području grada Benkovca.

Lokalna akcijska grupa „Laura“ u mnogočemu pospješuje razvoj općine Polača pa tako svojim članovima

pruža cjelovitu savjetodavnu uslugu te im je kadra ponuditi sve informacije vezane uz fondove Europske

unije. Na taj način članovi mogu dobiti sve informacije vezane uz Europski poljoprivredni fond za ruralni

razvoj, na koji mogu prijaviti svoje projekte. Tiska brošure, kao i drugi informativni materijal koji je

članovima potreban za uspješnu pripremu i prijavu projekta. Redovno provodi i edukaciju za svoje članove,

na kojima su predavači cijenjeni stručnjaci iz raznih područja.

12 Lokalna akcijska grupa „Laura“- Lokalna razvojna strategija 2014.-2020.


61

2.7 Imovina i financiranje Općine Polača

Imovinu općine čine sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koja općini pripadaju. Općina ima

prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže. Prihodi općine moraju biti

razmjerni s poslovima koje obavljaju njena tijela. Općina mora upravljati, koristiti se i raspolagati svojom

imovinom pažnjom dobrog domaćina. Prihodi Općine Polača su:

općinski porezi, prirezi, naknade, doprinosi i pristojbe,

prihodi od stvari u njezinom vlasništvu i imovinskih prava,

prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasništvu, odnosno u kojima

ima udio ili dionice,

prihodi od naknada za koncesiju koje daje Općinsko vijeće,

novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u skladu sa zakonom,

udio u zajedničkim porezima sa Republikom Hrvatskom,

sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu,

drugi prihodi određeni zakonom.

Temeljni financijski akt Općine je proračun, kojeg donosi Općinsko vijeće, na prijedlog Općinskog

načelnika. Proračun Općine dostavlja se Ministarstvu financija u skladu s posebnim zakonom. Ukoliko se

proračun za narednu proračunsku godinu ne može donijeti prije početka godine za koju se donosi, vodi se

privremeno financiranje i to najduže za razdoblje od 3 mjeseca. Ukupno materijalno i financijsko poslovanje

Općine nadzire Općinsko vijeće, dok zakonitost materijalnog i financijskog poslovanja Općine nadzire

Ministarstvo financija, odnosno drugo zakonom određeno tijelo.13

Istekom godine za koju je proračun donesen, Općinsko vijeće Općine donosi Godišnji izvještaj o izvršenju

proračuna za prethodnu godinu.

13 Statut Općine Polača, čl. 72.-77.


62

Tablica 28. Bilanca prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka Općine Polača za 2013., 2014. i 2015. godinu.

Konto Naziv stavke Ostvareno

2013.

Ostvareno

2014.

Ostvareno

2015.

61 Prihodi od poreza 1.501.983,74 2.075.558,12 1.003.209,10

63 Pomoći 449.588,55 1.037.811,26 2.572.424,44

64 Prihodi od imovine 289.669,65 258.027,85 171.312,63

65 Prihodi od prodaje roba i usluga 1.568.628,72 1.552.359,10 1.292.328,56

66 Ostali prihodi 122.998,55 84.952,28 91.255,78

68 Kazne, upravne mjere i ostali

prihodi 0,00 0,00 0,00

71 Prihodi od prodaje neproizvedene

dugotrajne imovine 550.113,90 161.484,70 370.380,00

72 Prihodi od prodaje proizvedene

dugotrajne imovine 3.100,00 0,00 920.736,54

8 Primici od financijske imovine i

zaduživanja 0,00 0,00 0,00

UKUPNI PRIHODI 4.486.083,11 5.170.193,31 6.421.647,05

31 Rashodi za zaposlene 1.023.932,04 750.263,82 617.222,05

32 Materijalni rashodi 1.786.165,99 1.401.257,48 1.300.934,46

34 Financijski rashodi 5.706,00 26.504,14 233.819,48

35 Subvencije 31.856,44 0,00 22.625,00

36 Pomoći dane u inozemstvo i

umutar općeg proračuna 0,00 0,00 5.000,00

37 Naknade građanima iz proračuna 171.144,50 164.360,00 68.541,67

38 Donacije i ostali rashodi 822.250,21 847.572,04 456.581,05

41 Rashodi za nabavu neproizvedene

dugotrajne imovine 0,00 0,00 98.320,60

42 Rashodi za nabavu proizvedene

dugotrajne imovine 1.505.964,42 1.599.528,79 3.090.634,28

Izdaci za financijsku imovinu i

otplatu zajmova 0,00 0,00 0,00

UKUPNI RASHODI 5.347.019,60 4.789.486,27 5.893.678,59

Izvor: Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Polača za 2014. godinu i Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine

Polača za 2015. godinu, obrada: ZADRA NOVA

Prema Godišnjem izvještaju o izvršenju Proračuna Općine Polača za 2015. godinu, a što je vidljivo iz Grafa

11. i Tablice 27., najveća stavka u ukupnim rashodima otpada na rashode za nabavu nefinancijske imovine

(Konto 41 i 42), i to iznos od 3.188.954,88 kuna, što čini 54% ukupnih rashoda. Ti se rashodi odnose na

naplatu zemljišta po ovrsi, na zemljište UPU Kamenolomi, asfaltiranje cesta, izgradnja nogostupa,

infrastrukturu u poslovnoj zoni Primat, Zelene otoke, izgradnju ostalih javnih površina, specijalno vozilo za

odvoz otpada, ulaganje u nematerijalnu imovinu (Projektna dokumentacija za okoliš oko župne crkve,

Izvedbeni projekt sanacije odlagališta komunalnog otpada, Legalizacija nerazvrstanih cesta) i ostalo.


63

Materijalni rashodi (Konto 32) odnose se na rashode redovnog poslovanja i tekućeg i investicijskog

održavanja, a čine 22% ukupnih rashoda. Upravo o realizaciji tekućih i investicijskih održavanja ovisi i

razlika u realizaciji materijalnih troškova. Najveće stavke u 2015. godini odnosile su se na rashode za

materijal i energiju te rashode za usluge.

Tekuće donacije (Konto 38), koje čine 8% ukupnih rashoda, odnose se na donacije NK Polača, donacije

KUD Gradina, donacije Kickboxing klubu Polača, donacije DVD Polača te ostale donacije.

Graf 11. Struktura ukupnih rashoda Općine Polača za 2015. godinu

Izvor: Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Polača za 2015. godinu, obrada: ZADRA NOVA

Iz Grafa 12., u kojem je analizirana struktura ukupnih prihoda, vidljivo je kako pomoći (Konto 63) čine

najveći udio ukupno ostvarenih prihoda Općine Polača za 2015. godinu, i to 40%. Tekuće pomoći iz

proračuna odnose se na pomoć državnog proračuna, pomoć županijskog proračuna, pomoći od HZZ-a,

koje se odnose na pomoći za sufinanciranje osoba na stručnom osposobljavanju bez zasnivanje radnog

odnosa. Kapitalne pomoći od ostalih subjekata se odnose na Fond za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost za kamion za odvoz smeća, Izvedbeni projekt za sanaciju centralnog deponija i Zelene otoke.

Prihodi od prodaje roba i usluga (Konto 65) čine 20% ukupno ostvarenih prihoda, a čine ih naknade

utvrđene općinskom odlukom, prihodi od vodnog doprinosa, prihod od komunalnog doprinosa te prihod

od komunalne naknade. Prihodi od prodaje nefinancijske dugotrajne imovine (Konto 71 i 72) iznose

1.291.116,54 kuna (20% ukupnih prihoda) i sastoje se od prihoda od prodaje zemljišta (prodaja terena i

grobnih mjesta), ulaganja na tuđoj imovini radi prava korištenja (sufinanciranje katastarske izmjere

mještana Općine), prihodi od prodaje građevinskih objekata (prodaja grobnica i elektroenergetskih

objekata).

Kod prihoda od poreza (Konto 61) najveći iznos, i to 679.023,36 kuna, odnosi se na porez na dohodak, dok

su ostali prihodi iz ove stavke prihodi od poreza i prireza na dohodak po osnovi kamata, prihodi od poreza

na kuće za odmor, prihodi od poreza na promet nekretnina, prihodi od poreza na alkoholna i bezalkoholna

piće koji plaćaju ugostiteljski objekti na području općine te prihodi od poreza na tvrtke.

10%

22%

4%

8%2%

52%

2%

Rashodi za zaposlene

Materijalni rashodi

Financijski rashodi

Donacije i ostali rashodi

Rashodi za nabavuneproizvedene dugotrajneimovineRashodi za nabavu proizvedenedugotrajne imovine


64

Graf 12. Struktura ukupnih prihoda Općine Polača za 2015. godinu

Izvor: Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Polača za 2015. godinu, obrada: ZADRA NOVA

Prema Godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna za 2015. godinu, ukupno ostvareni prihodi iznose

6.421.647,05 kuna, što je za 24,21% više nego ukupni ostvareni prihodi u 2014. godini, kad su iznosili

5.170.193,31 kuna. Što se tiče ukupnih rashoda, njihov rast prati rast ukupnih prihoda u navedenim

godinama, pa u 2015. godini iznose 5.893.678,59 kuna, što predstavlja rast za 23,05% u odnosu na 2014.

godinu, kad su iznosili 4.789.486,27 kn.

Ukupno ostvareni prihodi u 2015. godini veći su od ukupnih rashoda za 527.968,46 kuna, što je i slučaj u

2014. godini (ukupno ostvareni prihodi veći od ukupnih rashoda za 380.707,04 kune), dok su jedino u 2013.

godine ukupni rashodi premašili ukupne prihode, i to za 860.936,49 kuna.

Za napomenuti je, kako Općina i 2014. godine i 2015. godine prenosi manjak prihoda iz prethodnih godina.

Tako je 2014. godine taj manjak iznosio 2.959.355,62 kune, a 2015. godine iznosi 2.636.948,58kn.

Graf 13. Ukupni prihodi i rashodi Općine Polača za razdoblje od 2013. do 2015. godine

Izvor: Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Polača

16%

40%

3%

20%

1%

6%

14%

Prihodi od poreza

Pomoći

Prihodi od imovine

Prihodi od prodaje roba i usluga

Ostali prihodi

Prihodi od prodaje neproizvedenedugotrajne imovine

Prihodi od prodaje proizvedenedugotrajne imovine

0,00

1.000.000,00

2.000.000,00

3.000.000,00

4.000.000,00

5.000.000,00

6.000.000,00

7.000.000,00

Ostvareno 2013.godine



Izn

osi

u H

RK

Ukupni prihodi

Ukupni rashodi


65

3 SWOT analiza


66

Prema rezultatima analize stanja provedena je SWOT analiza kroz koju su definirane snage, slabosti, prilike

i prijetnje razvoju općinskog područja kako bi se identificirale razvojne potrebe i potencijali općine Polača.

Slabosti i prijetnje analizirale su se kako bi se identificirale razvojne potrebe, dok su se snage i prilike

analizirale u svrhu identificiranja razvojnih potencijala.

Objašnjenje komponenata SWOT analize:

- snage podrazumijevaju područja, resurse i sposobnosti unutar općine na koje se ona može osloniti

u razvoju i koje pružaju najveće mogućnosti za uspjeh;

- slabosti ukazuju koja područja, resursi i sposobnosti unutar općine ograničavaju ili onemogućuju

njen razvoj;

- prilike su područja, resursi i sposobnosti izvan općine koje bi se mogle iskoristiti za njen razvoj,

odnosno kroz koje bi se mogle povećati snage i/ili smanjiti slabosti;

- prijetnje predstavljaju područja, resurse i sposobnosti izvan općine, a koji mogu ugroziti njen

razvoj, odnosno koji bi mogli smanjiti snage i/ili povećati slabosti.

Tablica 29. SWOT analiza razvojnih područja općine Polača

SNAGE SLABOSTI

Pozitivno opće kretanje stanovništva 2011. u odnosu na 2001. godinu

Postojeća pokrivenost školskom infrastrukturom je zadovoljavajuća

Osiguran organizirani prijevoz za sve učenike osnovne škole

Novčane potpore za novorođenčad, novoosnovane obitelji, obiteljima umrle osobe, invalide i hendikepirane osobe te pomoć za ogrjev

Velik broj sportskih udruga

Bogata kulturna baština i tradicija

Velik broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Dobra povezanost autobusnim linijama s gradom Zadrom i gradom Benkovcem

Izgrađene i planirane poduzetničke zone na području općine

Prostorno-planska dokumentacija postoji za 5 poduzetničkih zona na području općine

Pokrivenost električnom mrežom općine je na zadovoljavajućem nivou (svi stanovnici imaju pristup priključku na električnu energiju)

Planirani zahtjevi za unapređenjem elektroenergetskog sustava, čime bi se u potpunosti zadovoljile dugoročne potrebe općine (i zone Primat) za električnom energijom

Telefon i brzi Internet dostupni su svim stanovnicima općine

Pokrivenost vodoopskrbnom mrežom je na zadovoljavajućoj razini

Uređen sustav gospodarenja otpadom

Nepovoljna dobna struktura stanovništva

Nizak vitalni indeks14

Nizak postotak stanovnika sa završenim višim i visokim obrazovanjem

Visok udio stanovnika bez završene škole

Visok postotak ekonomski neaktivnog stanovništva

Nizak omjer broja liječnika i stanovnika

Velik broj korisnika financijske pomoći socijalne skrbi

Većina stanovnika na mjesto zaposlenja putuje izvan općine

Mali broj stanovnika sa stalnim prihodima

Pokrivenost predškolskom infrastrukturom nije zadovoljavajuća (ne postoji zgrada dječjeg vrtića)

Nepostojanje prikladnog smještaja za smještaj starijih osoba (starački dom)

Slaba dostupnost društvenih ustanova osobama s invaliditetom

Nedostatak jednog zajedničkog društvenog prostora (društveni dom)

Smanjenje indeksa razvijenosti u 2013. godini

Nerazvijeni turistički potencijali

Nedostatak energetskih kapaciteta i prostora u poduzetničkim zonama

Nedovoljno razvijen sustav navodnjavanja (poljoprivredne površine ne nadoknađuju potrebe za vodom za uspješnu biljnu proizvodnju)

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

Neizgrađen pročišćivač otpadnih voda

14 Vitalni indeks – broj živorođenih na 100 umrlih


67

Dobar plasman poljoprivrednih proizvoda u sezoni

Aktivno djelovanje DVD-a Polača

Zastarjela postojeća elektroenergetska mreža

Neodgovarajući profil postojećih vodoopskrbnih cjevovoda, što kod provođenja većih količina vode uvjetuje drastično obaranje pritisaka

Manje prometnice kroz općinu su otežane za prometovanje te su prijetnja sigurnosti pješaka

Neriješen kanalizacijski sustav za veći dio općine (septičke jame prijetnja su zdravlju ljudi)

Nekontrolirano i nelegalno zbrinjavanje krupnog otpada

Postojanje minski sumnjivog prostora

Nedovoljna aktivnost turističke zajednice

Nedostatak financijskih sredstava za financiranje organizacija civilnog društva

Nepostojanje policijske postaje – kasno reagiranje policijskih službenika u slučaju potrebe zbog udaljenosti

Uslijed ratnih događanja broj stanovnika općine se prepolovio

PRILIKE PRIJETNJE

Uključenost u LAG Laura

Blizina grada Biograda i grada Benkovca omogućuje lakšu suradnju između različitih organizacija općine i grada

Blizina Zračne luke Zadar

Strateško određenje Zadarske županije u smjeru povezivanja turizma i drugih gospodarskih djelatnosti

EU fondovi kao potencijalni izvori za programske aktivnosti (privatne i javne)

Blizina zadarskog Sveučilišta

Povećani trendovi ekološke proizvodnje i autohtonih proizvoda

Domaći i strani programi poticanja poduzetništva

Rast trenda ruralnog turizma i agrotruizma u Županiji

Poljoprivredni potencijal općine

Mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije (fotonapona te solarnih panela za pripremu potrošne vode i sl.)

Razvoj strukturirane pronatalitetne politike na razini RH

Sudjelovanje u programima i mjerama za sprječavanje depopulacije stanovništva

Rast atraktivnosti ruralnog načina života (mir, bijeg od stresa, prostranost i život u skladu s prirodom)

Prelijevanje trenda iseljavanja mladog i obrazovanog radno sposobnog stanovništva s nacionalne razine na općinsku

Jačanje centralizacije društvene i zdravstvene infrastrukture i jačanje funkcionalne ovisnosti o Gradu Zadru

Potencijalno smanjenje lokalne i regionalne financijske pomoći zbog smanjenja priljeva u proračune lokalne i regionalne samouprave

Nedostatak financijskih sredstava za ulaganje

Sve veći pritisci na okoliš

Negativna poduzetnička klima u RH, nestimulativno okruženje, ograničavajući zakoni i previsoka cijena kredita za poduzetnike

Daljnji proces starenja stanovništva

Ukidanje povlastica i drugi zakoni koji mogu doprinijeti stvaranju nepovoljnog okruženja za život u ruralnom području (slabljenje zdravstvene zaštite, socijalne skrbi i sl.)


68

4 Strateški okvir


69

Strateški okvir razvojnog programa Općine Polača temeljni je dio ovog dokumenta i predstavlja razvojni

smjer općine do 2020. godine. Strategija razvoja temelji se na ocjeni postojećeg stanja, jasno definiranoj

viziji, te na njima utemeljenim strateškim ciljevima i strateškim prioritetima razvoja, koji su detaljnije

razrađeni kroz mjere.

Slika 21. Shematski prikaz strategije razvoja

Izvor: ZADRA NOVA

Strateškim okvirom razvojnog programa se predlažu se 3 cilja, 9 prioriteta i 33 mjere koji se trebaju ostvariti

do 2020. godine, a koji za krajnji cilj imaju povećati kvalitetu života i standard stanovnika općine Polača.

Strateški okvir razvojnog programa Općine Polača započinje izjavom o viziji koja je dana u nastavku.

4.1 Vizija

Vizija razvoja općine je sažeta i jasna zamisao o željenom i predvidljivom postignuću u razvoju općine.

Definirana je na osnovu rezultata osnovne analize, SWOT analize, razvojnih trendova u užem i širem

okruženju te idejama o budućnosti općine. Vizija razvoja općine Polača za razdoblje 2015.-2020. godine

je:

Mjere

Prioriteti

Ciljevi

Vizija

Općina Polača je mjesto visokog životnog standarda privlačno za život mladih ljudi s

razvijenim gospodarstvom, koje počiva na razvijenoj poljoprivredi, poduzetništvu i turizmu, s

osiguranom kvalitetnom javnom infrastrukturom, očuvanim okolišem, bogatom kulturnom i

tradicijskom baštinom.


70

4.2 Ciljevi, prioriteti i mjere razvoja

Strategija razvoja općine Polača sačinjena je od 3 strateška cilja kojima se u programskom ciklusu od pet

godina planira ostvariti navedena vizija.

VIZIJA

3. Očuvanje kulturne i prirodne

baštine te zaštita okoliša

2. Razvoj ljudskih

potencijala i poboljšanje

kvalitete života

1. Stvaranje konkurentnog gospodarstva temeljenog na

razvoju poljoprivrede,

malog i srednjeg poduzetništva te

turizma


71

VIZIJA

Razvoj ljudskih potencijala i

poboljšanje kvalitete života

Očuvanje kulturne i prirodne baštine te

zaštita okoliša

Stvaranje konkurentnog

gospodarstva temeljenog na razvoju

poljoprivrede, malog i srednjeg

poduzetništva te turizma

Jačanje održive i konkurentne poljoprivrede

Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

Održivi razvoj turizma

Ulaganje u

izgradnju i

obnovu prom

Poboljšanje

društvene

infrastrukture i

sadržaja te

povećanje

kvalitete života

Razvoj

učinkovitosti

organizacijskog

i stručnog

potencijala

lokalne

samouprave

Potpora jačanju

civilnog društva

i poboljšanje

socijalnog i

civilnog

dijaloga

Zaštita i održivo

korištenje

kulturne baštine

Održivo

korištenje

prirodne baštine,

očuvanje

biološke i

krajobrazne

raznolikosti

1.1.1.Razvoj poljoprivredne infrastrukture 1.1.2.Umrežavanje poljoprivrednika 1.1.3.Promocija i poticanje komercijalizacije ekoloških proizvoda 1.1.4.Poticanje obrađivanja i korištenja raspoloživog poljoprivrednog zemljišta na području općine 1.1.5.Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta 1.1.6.Izrada katastarske izmjere Općine Polača 1.1.7.Stjecanje novih vještina poljoprivrednika 1.1.8.Razminiranje preostalog minski sumnjivog područja

1.2.1.Unapređenje poduzetničke klime 1.2.2. Izgradnja infrastrukture-ulaganje u gospodarske zone 1.2.3. Stjecanje novih vještina poduzetnika i mladih u upravljanju tvrtkom

1.3.1. Razvoj javne i privatne turističke infrastrukture 1.3.2. Poticanje razvoja ruralnog turizma i turističke ponude na poljoprivrednim gospodarstvima 1.3.3. Razvoj turizma doživljaja kroz razvoj i kombinaciju selektivnih oblika turizma 1.3.4. Učinkovito upravljanje destinacijom

2.1.1. Izgradnja novih prometnica te obnova i povećanje sigurnosti na postojećim prometnicama 2.1.2. Izgradnja i uređenje elektroenergetske infrastrukture 2.1.3. Ulaganje u sustav vodovoda i odvodnje 2.1.4. Izgradnja i uređenje ostale komunalne infrastrukture 2.1.5. Plinofikacija općine Polača

2.2.1. Izgradnja, obnavljanje i opremanje odgojno-obrazovnih ustanova 2.2.2. Izgradnja, obnavljanje i opremanje sportsko-rekreacijske infrastrukture 2.2.3. Izgradnja, obnavljanje i opremanje ostale društvene infrastrukture i sadržaja

2.3.1. Jačanje ljudskih resursa javnog sektora kroz kontinuirano osposobljavanje i obrazovanje u skladu s potrebama javnog upravljanja 2.3.2. Unapređenje suradnje i razvoj zajedničkih projekata sa partnerskim općinama i institucijama iz drugih županija i prekograničnog prostora

2.4.1. Poticanje djelovanja, osposobljavanja i transparentnosti rada lokalnih organizacija civilnog društva 2.4.2. Razvoj partnerstva između javnog, civilnog i gospodarskog sektora 2.4.3. Sudjelovanje u radu i poticanje djelovanja Lokalne akcijske grupe Laura

3.1.1. Zaštita, promocija i održivo korištenje bogate kulturne i tradicijske baštine 3.1.2. Izgradnja, rekonstrukcija i popravak kulturne infrastrukture

3.2.1. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti 3.2.2. Podizanje svijesti o zaštiti okoliša i očuvanju prirode 3.2.3. Sanacija odlagališta komunalnog otpada


72

CILJ 1. STVARANJE KONKURENTNOG GOSPODARSTVA TEMELJENOG NA RAZVOJU POLJOPRIVREDE, MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA TE TURIZMA Osnovni razvojni pravci na kojima će se zasnivati gospodarski razvoj općine Polača jesu poljoprivreda,

poticanje i razvoj malog i srednjeg poduzetništva te turizma . Razvojne snage gospodarstva općine Polača

jesu kvalitetni i brojni resursi, međutim za daljnji razvoj poljoprivrede nužna su ulaganja u infrastrukturu,

okrupnjivanje zemljišta, stjecanje novih vještina i umrežavanje poljoprivrednika. Kod razvoja

poduzetništva očita su nužna ulaganja u postojeće poslovne zone, pogotovo ulaganje u komunalnu

infrastrukturu, a paralelno s tim je važno razvijati i poduzetničku klimu, privlačiti investitore, unaprijediti

postojeća znanja poduzetnika kako bi bili u trendu s poslovnim izazovima na tržištu. Osim u poljoprivredi i

poduzetništvu općina Polača ima kapaciteta za razvoj ruralnog turizma koji se usko može vezati i na ostale

selektivne oblike turizma. Ovaj cilj planira se provesti kroz tri prioriteta: Jačanje održive i konkurentne

poljoprivrede, Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva te Održivi razvoj turizma.

Prioritet 1.1. Jačanje održive i konkurentne poljoprivrede

1.1.1. Razvoj poljoprivredne infrastrukture 1.1.2. Umrežavanje poljoprivrednika 1.1.3. Promocija i poticanje komercijalizacije ekoloških proizvoda 1.1.4. Poticanje obrađivanja i korištenja raspoloživog poljoprivrednog zemljišta na području općine 1.1.5. Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta 1.1.6. Izrada katastarske izmjere Općine Polača 1.1.7. Stjecanje novih vještina poljoprivrednika 1.1.8. Razminiranje preostalog minski sumnjivog područja

Prioritet 1.2. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

1.2.1. Unapređenje poduzetničke klime 1.2.2. Izgradnja infrastrukture-ulaganje u gospodarske zone 1.2.3. Stjecanje novih vještina poduzetnika i mladih u upravljanju tvrtkom

Prioritet 1.3. Održivi razvoj turizma

1.3.1. Razvoj javne i privatne turističke infrastrukture 1.3.2. Poticanje razvoja ruralnog turizma i turističke ponude na poljoprivrednim gospodarstvima 1.3.3. Razvoj turizma doživljaja kroz razvoj i kombinaciju selektivnih oblika turizma 1.3.4. Učinkovito upravljanje destinacijom

CILJ 2. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA I POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA

U sklopu ovog cilja postavljeni su veliki izazovi vezani za poboljšanje kvalitete života stanovništva općine

Polača i to prvenstveno kroz unaprjeđenje i poboljšanje prometne, komunalne i društvene infrastrukture.

Stoga je ovaj cilj fokusiran je na razvoj prometne, komunalne te društvene infrastrukture kojom će se

uvelike utjecati na kvalitetu života na području općine Polača. Međutim, javlja se potreba i za razvojem

učinkovitog i stručnog potencijala lokalne samouprave te za jačanjem civilnog društva kako bi se zajedno

s javnim i gospodarskim sektorom mogla ostvariti učinkovita međusektorska suradnja.

Prioritet 2.1. Ulaganje u izgradnju i obnovu prometne i komunalne infrastrukture

2.1.1. Izgradnja novih prometnica te obnova i povećanje sigurnosti na postojećim prometnicama 2.1.2. Izgradnja i uređenje elektroenergetske infrastrukture 2.1.3. Ulaganje u sustav vodovoda i odvodnje 2.1.4. Izgradnja i uređenje ostale komunalne infrastrukture 2.1.5. Plinofikacija općine Polača


73

Prioritet 2.2. Poboljšanje društvene infrastrukture i sadržaja te povećanje kvalitete života

2.2.1. Izgradnja, obnavljanje i opremanje odgojno-obrazovnih ustanova 2.2.2. Izgradnja, obnavljanje i opremanje sportske-rekreacijske infrastrukture 2.2.3. Izgradnja, obnavljanje i opremanje ostale društvene infrastrukture i sadržaja

Prioritet 2.3. Razvoj učinkovitosti organizacijskog i stručnog potencijala lokalne samouprave

2.3.1. Jačanje ljudskih resursa javnog sektora kroz kontinuirano osposobljavanje i obrazovanje u skladu s potrebama javnog upravljanja 2.3.2. Unapređenje suradnje i razvoj zajedničkih projekata sa partnerskim općinama i institucijama iz drugih županija i prekograničnog prostora

Prioritet 2.4. Potpora jačanju civilnog društva i poboljšanje socijalnog i civilnog dijaloga

2.4.1. Poticanje djelovanja, osposobljavanja i transparentnosti rada lokalnih organizacija civilnog društva 2.4.2. Razvoj partnerstva između javnog, civilnog i gospodarskog sektora 2.4.3. Sudjelovanje u radu i poticanje djelovanja Lokalne akcijske grupe Laura

CILJ 3. OČUVANJE KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE TE ZAŠTITA OKOLIŠA

Jedan od temelja za gradnju budućeg razvoja općine Polača jest očuvan, čist i zdrav okoliš. Pri daljnjem

gospodarskom razvoju posebnu pažnju valja posvetiti praćenju nosivosti i kvalitete okoliša kako bi se

mogla spriječiti spriječila moguća onečišćenja koja će kao posljedicu imati i narušavanje kvalitete života

lokalnog stanovništva. Bogata nematerijalna i materijalna kulturna baština temelj je identiteta zajednice

i njezine prepoznatljivosti u okruženju i šire zbog čega treba voditi brigu o njenom očuvanju i revitalizaciji

kako bi se ona mogla očuvati za buduće naraštaje te da bi se mogla valorizirati kroz turistički sektor.

Prioritet 3.1. Zaštita i održivo korištenje kulturne baštine

3.1.1. Zaštita, promocija i održivo korištenje bogate kulturne i tradicijske baštine 3.1.2. Izgradnja, rekonstrukcija i popravak kulturne infrastrukture

Prioritet 3.2. Održivo korištenje prirodne baštine, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti

3.2.1. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti 3.2.2. Podizanje svijesti o zaštiti okoliša i očuvanju prirode 3.2.3. Sanacija odlagališta komunalnog otpada


74

STRATEŠKI CILJ 1 1. STVARANJE KONKURENTNOG GOSPODARSTVA TEMELJENOG NA

RAZVOJU POLJOPRIVREDE, MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA TE TURIZMA

PRIORITET 1.1. Jačanje održive i konkurentne poljoprivrede

MJERA 1.1.1. Razvoj poljoprivredne infrastrukture

CILJ MJERE Cilj prioriteta je usmjeren intervencijama koje se financiraju iz javnih sredstava, a vezane su za razvoj i unapređenje infrastrukture koja će služiti kao potpora razvoju konkurentne poljoprivrede na području općine Polača.

AKTIVNOSTI

Izrada projektne dokumentacije za sustave navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta, prijava projekata za izgradnju sustava navodnjavanja i postavljanja plastenika iz nacionalnih i/ili EU izvora financiranja, potpore uvođenju sustava za navodnjavanje i postavljanje plastenika na poljoprivrednim površinama.

NOSITELJ Općina Polača, Zadarska županija, AGRRA

KORISNICI Poljoprivredna gospodarstva, zadruge, proizvođačke organizacije, poduzeća, obrti, lokalno stanovništvo

INDIKATORI (RELEVANTNI POKAZATELJI ISHODA)

izrađena projektna dokumentacija

broj prijavljenih projekata sustava za navodnjavanje za financiranje iz nacionalnog proračuna i EU fondova

broj prijavljenih projekata za postavljanje plastenika financiranje iz nacionalnih proračuna i EU fondova

broj sustava za navodnjavanje u funkciji

broj m² plastenika

povećanje poljoprivrednih površina izraženo u hektarima koje se navodnjavaju kroz sustav javnog navodnjavanja

broj poduprtih zahtjeva za uvođenje sustava za navodnjavanje na poljoprivrednim površinama

STRATEŠKI CILJ 1. 2. STVARANJE KONKURENTNOG GOSPODARSTVA TEMELJENOG NA RAZVOJU

POLJOPRIVREDE, MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA TE TURIZMA


MJERA 1.1.2. Umrežavanje poljoprivrednika

CILJ MJERE Cilj ove mjere jest potaknuti udruživanje i suradnju poljoprivrednih proizvođača kroz grupne nastupe na tržištu.

AKTIVNOSTI

Zajednički nastupi pridonose jačoj vidljivosti proizvođača te omogućuju bolju dostupnost kroz umrežavanja na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Aktivnosti u sklopu ove mjere vezani su za informiranje, poticanje i savjetovanje poljoprivrednika o mogućnostima udruživanja kako mogli nastupiti kao ravnopravan partner na tržištu.

NOSITELJ Općina Polača, LAG Laura, AGRRA, Zadarska županija, Hrvatska poljoprivredna komora

KORISNICI Poljoprivredni proizvođači, zadruge, OPG-ovi

INDIKATORI broj udruženja poljoprivrednika

broj održanih savjetovanja i informativnih aktivnosti


75

(RELEVANTNI POKAZATELJI ISHODA)

STRATEŠKI CILJ 1. 3. STVARANJE KONKURENTNOG GOSPODARSTVA TEMELJENOG NA



MJERA 1.1.3. Promocija i poticanje komercijalizacije ekoloških i proizvoda

CILJ MJERE Jačati konkurentnost i održivost poljoprivredne proizvodnje na području općine Polača kroz povećanje poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom i broja proizvoda s ekološkim certifikatom.

AKTIVNOSTI

Organizacija informativnih radionica i ostalih događanja vezanih za prednosti ekološke proizvodnje i zelenog poduzetništva, pružanje savjetodavnih usluga o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i zelenom poduzetništvu, sufinanciranje ekološke certifikacije poljoprivrednih proizvoda, sufinanciranje nadzora u ekološkoj proizvodnji, potpore zelenom poduzetništvu, potpora za pripremu projektne dokumentacije za korištenje sredstava iz nacionalnih i EU izvora financiranja.

NOSITELJ Općina Polača, LAG Laura, AGRRA

KORISNICI Poljoprivredna gospodarstva, OPG-ovi, zadruge, lokalno stanovništvo


broj predavanja, radionica i edukacija o ekološkoj proizvodnji

broj polaznika predavanja, radionica i edukacija o ekološkoj proizvodnji

broj proizvođača koji koristi savjetodavne usluge

broj novo certificiranih ekoloških proizvoda

broj novih proizvođača ekoloških proizvoda




MJERA 1.1.4. Poticanje obrađivanja i korištenja raspoloživog poljoprivrednog zemljišta na području općine

CILJ MJERE Proširenje poljoprivrede na trenutno neiskorištena, a potencijalno obradiva zemljišta.

AKTIVNOSTI Izrada detaljne analize iskorištenog i neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta, kako bi se uočila potencijalna zemljišta za obradu.

NOSITELJ Općina Polača

KORISNICI Poljoprivredna gospodarstva


broj hektara novih površina za obradu




76


MJERA 1.1.5. Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta

CILJ MJERE Povećati veličinu zemljišnih posjeda na području općine Polača.

AKTIVNOSTI

Okrupnjavanje na području Općine Polača će se vršiti putem Agencije za poljoprivredno zemljište te će se poljoprivrednicima omogućiti kvalitetnije bavljenje poljoprivredom, odnosno omogućiti i veća konkurentnost na tržištu poljoprivrednih dobara.

NOSITELJ Zadarska županija, Općina Polača, Agencija za poljoprivredno zemljište

KORISNICI Poljoprivredna gospodarstva


broj ha poljoprivrednog zemljišta obuhvaćenih ovom mjerom

STRATEŠKI CILJ 1. STVARANJE KONKURENTNOG GOSPODARSTVA TEMELJENOG NA RAZVOJU POLJOPRIVREDE, MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA TE TURIZMA


MJERA 1.1.6. Izrada katastarske izmjere Općine Polača

CILJ MJERE Stvaranje preduvjeta za održivo planiranje prostora i zaštitu okoliša te ukupan gospodarski razvitak općine Polača

AKTIVNOSTI Uređenje evidencija katastra i zemljišnih knjiga.

NOSITELJ Općina Polača, Državna geodetska uprava

KORISNICI Lokalno stanovništvo, gospodarstvenici, poljoprivrednici


broj izmjerenih katastarskih općina

broj novouređenih zemljišnih knjiga




MJERA 1.1.7. Stjecanje novih vještina poljoprivrednika


77

CILJ MJERE Osposobiti poljoprivredne proizvođače za primjenu novih tehnologija, nove zahtjeve tržišta i ispunjenje zakonskih propisa.

AKTIVNOSTI

Organizacija predavanja o zakonskim regulativama proizvodnje i trženja poljoprivrednih prerađevina, posjete stručnim i znanstvenim institucijama, oglednim tvrtkama, poljoprivrednim gospodarstvima, udruženjima i institucijama, potpora za pripremu projektne dokumentacije za korištenje sredstava iz nacionalnih i EU izvora financiranja.

NOSITELJ Općina Polača, AGRRA, LAG Laura

KORISNICI Poljoprivrednici


broj korisnika edukacije

broj održanih treninga, tečajeva, seminara i dr.

broj posjeta stručnim i znanstvenim institucijama, oglednim tvrtkama i poljoprivrednim gospodarstvima, udruženjima i institucijama

broj potpora za pripremu projektne dokumentacije




MJERA 1.1.8. Razminiranje preostalog minski sumnjivog područja

CILJ MJERE Razminirati prostor općine do kraja programskog razdoblja SRP-a.

AKTIVNOSTI Razminiranje cjelokupnog minski sumnjivog prostora u općini, kojeg je preostalo 2.866.974 m²

NOSITELJ Hrvatski centar za razminiranje, Općina Polača

KORISNICI Lokalno stanovništvo, turisti, poljoprivrednici, gospodarstvenici


broj m² razminiranog područja



PRIORITET 1.2. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

MJERA 1.2.1. Unaprjeđenje poduzetničke klime

CILJ MJERE

Stvaranje pozitivnog poduzetničkog okruženja, stvaranje pozitivne klime i partnerstva među poduzetnicima i potencijalnim ulagačima, poboljšanje znanja i vještina te planiranje marketinških aktivnosti za promociju poduzetničkih zona na domaćem i inozemnom tržištu.

AKTIVNOSTI

Informiranje i savjetovanje poduzetnika o poslovnim mogućnostima te poticanje na certificiranje proizvoda i procesa, poticanje na uvođenje suvremenih ICT rješenja u poslovanju tvrtki, izrada mjera za sufinanciranje inicijalnih troškova pokretanja gospodarske aktivnosti poduzetnika početnika, troškova izrade projektnih prijedloga za financiranje iz nacionalnih i EU fondova. Poticanje umrežavanja poduzetnika i njihov zajednički nastup na tržištu i zajedničku promociju kao i nastup na sajmovima. Izrada prijedloga mjera za zapošljavanje


78

mladih u skladu s potrebama gospodarstva općine i poticanja njene gospodarske konkurentnosti. Promocija poduzetničkih zona i privlačenje poduzetnika.

NOSITELJ Općina Polača, Zadarska županija, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo poljoprivrede

KORISNICI Gospodarstvenici, obrtnici, poljoprivrednici, lokalno stanovništvo


broj potencijalnih investitora

utjecaj planiranih investicija na povećanje zaposlenosti te prihoda stanovništva i općine Polača

broj školovane, prekvalificirane radne snage




MJERA 1.2.2. Izgradnja infrastrukture-ulaganje u gospodarske zone

CILJ MJERE Pokretanje poduzetništva u poslovnim zonama i povećanje zaposlenosti stanovnika općine Polača.

AKTIVNOSTI

Mjerom su predviđena ulaganja u infrastrukturu poslovnih zona poput izgradnje komunalne infrastrukture (prometnice, vodovod, TK mreža, elektrifikacija te oborinska i fekalna odvodnja), te dovođenje iste do samih zona. Zona PRIMAT: Izgradnja fekalne i oborinske odvodnje zoni u duljini od 2.137,6 6m, kanalizacija fekalnih otpadnih voda u duljini od 2.221,36 m, izgradnja tlačnog cjevovoda u duljini od 688,59 m. Izgradnja nove TS 10(20)/0,4kV HRASTI 3 - 2x1000 kVA Izgradnja prometnica, nogostupa i zelenih zona Zona HRASTI 3: Izgradnja priključnog kabela 20 kv ZA TS kako bi se zadovoljile potrebe u napajanju električnom energijom ukupne snage 965,23 kw. Izgradnja kabelske 10(20)kV veze TS 110/10(20)kV BIOGRAD - TS 10(20)/0,4 kV HRASTI 3 ( u PZ PRIMAT) Zona HRASTI 2: Izgradnja nove TS 10(20)/0,4kV HRASTI 2 – 1x1000 kVA ( zamjena za postojeću STS) Zona KAMENOLOM: Izrada projektne dokumentacije za infrastrukturu zone Izgradnja komunalne infrastrukture u zoni Kamenolom (prometnice, vodovod, TK mreža, elektrifikacija te oborinska i fekalna odvodnja) Izgradnja i ulaganje u izgradnju solarnih elektrana u industrijskim zonama gospodarske namjene Zona RASTI VITKOVIĆI: Ulaganje u njen daljnji razvoj i priprema projektne dokumentacije

NOSITELJ Općina Polača, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, HEP, Komunalno društvo Polača

KORISNICI Gospodarski sektor, lokalno stanovništvo

INDIKATORI broj metara cjevovoda oborinskih voda i kanalizacije


79


broj metara tlačnog cjevovoda

broj priključnih kabela

broj trafostanica

Broj m² zelenih površina

Broj izgrađenih solarnih elektrana

Broj km izgrađenih prometnica

Broj km izgrađenih nogostupa

Broj m postavljenog TK kabela

Broj pripremljenih projekata



MJERA 1.2.3. Stjecanje novih vještina poduzetnika i mladih u upravljanju tvrtkom

CILJ MJERE Podići razinu vještina poduzetnika i mladih za upravljanje tvrtkom.

AKTIVNOSTI Mjerom je predviđeno poboljšanje znanja i vještina kroz edukacije, poticanje poduzetnika i obrtnika na umrežavanje, na uključivanje u rad strukovnih i drugih udruga, zajedničkog nastupa na tržištu, promociji na sajmovima i dr.

NOSITELJ Općina Polača, HGK, HOK, ZADRA NOVA, AGRRA, INOVACIJA i ostale potporne institucije

KORISNICI Gospodarstvenici, lokalno stanovništvo


broj održanih edukacija

broj poduzetnika i mladih, polaznika edukacija


PRIORITET 1.3. Održivi razvoj turizma

MJERA 1.3.1. Razvoj javne i privatne turističke infrastrukture

CILJ MJERE Obnoviti postojeću i izgraditi novu turističku infrastrukturu u svrhu obogaćivanja turističkih sadržaja općine Polača.

AKTIVNOSTI

Predviđene su aktivnosti kroz ovu mjeru obuhvatiti će izgradnju sportsko-rekreacijskih sadržaja, uređenje biciklističkih staza, uređenje tematskih staza, izletišta i vidikovaca te pripremu projektne dokumentacije i realizaciju projekata. Mjerom je također predviđeno poticanje ulaganja u privatnu turističku infrastrukturu poput ulaganja u ugostiteljske objekte, povećanje broja smještajnih jedinica, gradnju bazena uz privatni smještaj, podizanje kategorizacije i kvalitete turističkog smještaja i sl.

NOSITELJ Općina Polača, privatni sektor


80

KORISNICI Lokalno stanovništvo, turisti i posjetitelji


broj ugostiteljskih objekata

broj smještajnih jedinica

broj sportsko-rekreacijskih sadržaja/infrastrukture

broj km biciklističkih staza

broj izgrađenih bazena u sklopu privatnih smještajnih jedinica

broj izletišta

broj km tematskih staza

broj vidikovaca

broj pripremljenih projekata za financiranje iz domaćih i Eu izvora financiranja



MJERA 1.3.2. Poticanje razvoja ruralnog turizma i turističke ponude na poljoprivrednim gospodarstvima

CILJ MJERE Povećanje broja OPG-ova uključenih u turističku ponudu općine Polača u svrhu direktnog trženja njihovih proizvoda i obogaćivanje turističke ponude općine.

AKTIVNOSTI

Aktivnosti koje je moguće provoditi u sklopu mjere obuhvaćaju edukacije i informiranje u svrhu promocije i osposobljavanja vlasnika OPG-a za bavljenje ruralnim turizmom, sufinanciranje izgradnje, adaptacije i opremanje objekata za preradu i prodaju vlastitih poljoprivredno – prehrambenih proizvoda u svrhu razvoja turističke ponude na poljoprivrednom gospodarstvu. Mjera također predviđa pružanje potpore za pripremu projektne dokumentacije za korištenje sredstava iz nacionalnih i EU i ostalih izvora financiranja te potpore razvojnim projektima za standardizaciju i certifikaciju u ruralnom turizmu Zadarske županije.

NOSITELJ Općina Polača, Zadarska županija, TZ Zadarske županije, institucije u vlasništvu Općine Poalača, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA te ostale potporne institucije, gospodarski subjekti, civilni sektor

KORISNICI TZ Zadarske županije, gospodarski subjekti, OPG-ovi, lokalno stanovništvo, turisti


broj održanih predavanja u svrhu promocije i osposobljavanja vlasnika OPG-a za bavljenje ruralnim turizmom

broj sufinanciranih projekata izgradnje, adaptacije i opremanja objekata za preradu i prodaju vlastitih poljoprivredno – prehrambenih proizvoda u svrhu razvoja turističke ponude na poljoprivrednom gospodarstvu

broj poduprtih projektnih prijedloga prijavljenih na nacionalne natječaje te natječaje fondova Europske unije kojima je pružena tehnička pomoć

broj poduprtih razvojnih projekata za standardizaciju i certifikaciju u ruralnom turizmu općine Polača

Postotak povećanja broja poduprtih OPG-ova uključenih u agroturističku ponudu



MJERA 1.3.3. Razvoj turizma doživljaja kroz razvoj i kombinaciju selektivnih oblika turizma


81

CILJ MJERE Unaprijediti ponudu postojećih te potaknuti razvoj novih selektivnih oblika turizma u svrhu diverzifikacije turističke ponude, daljnjeg razvoja turizma i produženje turističke sezone.

AKTIVNOSTI

Mjera je usmjerena na stvaranje preduvjeta za razvoj i unapređenje ponude lovnog turizma, seoskog turizma, gastroturizma, cikloturizma, aktivnog turizma, eko turizma i druge slične aktivnosti. Unutar ove mjere će se provesti aktivnosti razvoja novih turističkih sadržaja, snažne promotivne aktivnosti, unapređenje potpora za razvoj novih i unapređenje postojećih selektivnih oblika turizma, edukacija poduzetnika za stvaranje vlastitih sadržaja i proširenje turističke ponude i dr.

NOSITELJ Općina Polača, Zadarska županija, TZ Zadarske županije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA i ostale potporne institucije, gospodarski subjekti, udruge

KORISNICI Turisti, TZ Zadarske županije, gospodarski subjekti, udruge, lokalno stanovništvo


broj turističkih dolazaka/noćenja

broj dolazaka/noćenja od rujna do svibnja

prosječna duljina boravka turista

broj novih turističkih proizvoda

broj promotivnih aktivnosti namijenjenih promociji selektivnih oblika turizma

dnevna potrošnja

broj poduzetnika koji se bave selektivnim oblicima turizma



MJERA 1.3.4. Učinkovito upravljanje destinacijom

CILJ MJERE Stvoriti nove i ojačati postojeće kapacitete za upravljanje razvojem turističke destinacije na razini općine Polača.

AKTIVNOSTI

Provedbom ove mjere osnovat će se općinska turistička zajednica te će se ojačati kapaciteti nositelja turističkog razvoja za učinkovito upravljanje destinacijom, unaprijediti će se razina osposobljenosti djelatnika za praćenje, pripremu, provedbu i vrednovanje projekata u sektoru turizma, uspostaviti metodologija i sustav za koordiniranje organizacijom manifestacija, definirati metodologija i sustav za koordinaciju pri informiranju i promociji destinacije i drugih sličnih aktivnosti.

NOSITELJ TZ Zadarske županije, Općina Polača, Zadarska županija, obrazovne institucije, strukovne udruge, gospodarski subjekti

KORISNICI Gospodarski subjekti, lokalno stanovništvo, turisti


broj polaznika stručnog usavršavanja u turizmu

povećanje broja zaposlenih u turističkim djelatnostima

broj projekata i aktivnosti za jačanje turističke ponude

broj novih turističkih proizvoda

broj turističkih dolazaka/noćenja

broj dolazaka/noćenja od rujna do svibnja

prosječna duljina boravka turista


82

STRATEŠKI CILJ 2. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA I POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA

PRIORITET 2.1. Ulaganje u izgradnju i obnovu prometne i komunalne infrastrukture

MJERA 2.1.1. Izgradnja novih prometnica te obnova i povećanje sigurnosti na postojećim prometnicama

CILJ MJERE Izgradnja kvalitetnog i funkcionalnog prometnog sustava, odnosno poboljšanje postojeće te izgradnja nove cestovne mreže sukladno pravilima prometne struke.

AKTIVNOSTI

Predviđene aktivnosti biti će usmjerene ka sanaciji i modernizaciji postojeće te gradnja dodatne cestovne infrastrukture uključujući održavanje nogostupa, poljskih i protupožarnih puteva. U sklopu ove mjere poboljšati će se kvaliteta kolnog, pješačkog te prometa u mirovanju, a uključuje održavanje i uređenje parkirališta, postavljanje vertikalne i horizontalne signalizacije, uređenje autobusnih stajališta, uređenja pristupa za invalide isl. Predviđeni projekti: Modernizacija i izgradnju nerazvrstanih cesta na području općine Polača u duljini od 4413,50 metra u naselju Jagodnja Gornja i Jagodnja Donja; Modernizaciju i izgradnju nerazvrstanih cesta na području općine Polača u duljini od 2417,78 metra u naselju Kakma Modernizacija i Izgradnja nerazvrstanih cesta na području općine Polača u duljini od 3549,58 metra Modernizacija i Izgradnja nerazvrstanih cesta na području općine Polača u duljini od 524,46 metra Modernizacija i Izgradnja nerazvrstanih cesta na području općine Polača u duljini od 583,11 metra u naselju Polača Modernizacija i izgradnja županijske ceste Kakma – Vrana 6052 M (Ž 6042-Ž 6064) Izgradnja nogostupa na državnoj cesti D503 u dužini od 2.569,62 metra.

NOSITELJ Općina Polača, Županijska uprava za ceste, Zadarska županija, Hrvatske ceste

KORISNICI Lokalno stanovništvo, gospodarstvenici, poljoprivrednici, turisti


broj km izgrađenih dionica županijskih, lokalnih, nerazvrstanih, brzih cesta, zaobilaznica

broj km izgrađenih i opremljenih pločnika

broj izgrađenih uličnih i cestovnih spojeva i osnovne ulične mreže, rekonstrukcija raskrižja i postojećih ulica i asfaltiranje makadamskih ulica

broj novih signalnih i sigurnosnih uređaja

broj parkirnih mjesta

broj uređenih autobusnih stajališta

broj saniranih kritičnih točaka



MJERA 2.1.2. Izgradnja i uređenje elektroenergetske infrastrukture

CILJ MJERE Izgradnja, razvoj i unaprjeđenje elektroenergetske mreže sukladno razvojnim potrebama općine Polača.


83

AKTIVNOSTI

Kroz ovu mjeru provesti će se projekti: - Izgradnja nove TS 10(20)/0,4kV Tinj 5 - 1x630 kVA (zbog priključenja novih

potrošača) - Izgradnja KB 20kV TS KAKMA 1 – TS Stabanj – TS Jagodnja Donja- TS

Jagodnja Gornja 2- TS Jagodnja Gornja 1 kao zamjena za dotrajali DV 10kV BIOGRAD-KAKMA-POLAČA ( AČ 35 mm2).

NOSITELJ HEP, Općina Polača

KORISNICI Lokalno stanovništvo, gospodarstvenici, poljoprivredcnici


broj izgrađenih trafostanica

broj priključaka



MJERA 2.1.3. Ulaganje u sustav vodovoda i odvodnje

CILJ MJERE

Unaprijediti i proširiti vodoopskrbni sustav općine, osigurati neovisnu, kontinuiranu, sigurnu, kvalitetnu i dostatnu vodoopskrbu na cijelom području općine te izgraditi cjeloviti sustav za sakupljanje, pročišćavanje i dispoziciju otpadnih voda.

AKTIVNOSTI Aktivnosti koje će se provesti vezane su uz vodoistražne radnje na području općine Polača, zamjenu postojećih zastarjelih vodovodnih cijevi, izgradnju vodoopskrbnog sustava Polačkog bazena.

NOSITELJ Općina Polača, Komunalno poduzeće Polača d.o.o., Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske vode

KORISNICI Lokalno stanovništvo, gospodarski sektor, javni sektor


broj novoutvrđenih izvorišta vode

broj m zamijenjenih vodovodnih cijevi

broj realiziranih faza Vodoopskrbnog plana Polačkog bazena

broj km izgrađene kanalizacijske mreže

broj postavljenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

pokrivenost općine kanalizacijskom mrežom


PRIORITET 21. Ulaganje u izgradnju i obnovu prometne i komunalne infrastrukture

MJERA 2.1.4. Izgradnja i uređenje ostale komunalne infrastrukture

CILJ MJERE Osigurati dovoljan broj grobnih mjesta, te popratne infrastrukture (ispraćajna mjesta).


84

AKTIVNOSTI

Kroz mjeru će se provesti aktivnosti i projekti:

Uređenje općinskih groblja

Izgradnja ispraćajne dvorane (mrtvačnice) u Jagodnji Gornjoj

Izgradnja ispraćajne dvorane (mrtvačnice) u Kakmi

NOSITELJ Općina Polača, Komunalno društvo Poalača d.o.o.

KORISNICI Lokalno stanovništvo


broj novih grobnih mjesta

broj izgrađenih ispraćajnih dvorana (mrtvačnica)


PRIORITET 21. Ulaganje u izgradnju i obnovu prometne i komunalne infrastrukture

MJERA 2.1.5. Potpora procesu plinofikacije općine Polača

CILJ MJERE Omogućiti opskrbu plinom područja općine Polača.

AKTIVNOSTI

Provedbom ove mjere omogućit će se opskrba plinom na području općine Polača koja će se ostvariti kroz magistralni plinovod promjera DN 300/75. Korištenjem prirodnog plina kao energenta osigurati će se smanjenje zagađenja okoliša, postizanje visoke energetske efikasnosti, jednostavan i jeftin transport te niska cijena.

NOSITELJ Općina Polača, Zadarska županija, EVN

KORISNICI Općina Polača, Zadarska županija, gospodarstvenici i poljoprivrednici, lokalno stanovništvo


% pokrivenosti općine plinovodnom mrežom

broj priključaka

broj izgrađenih regulacijskih stanica


PRIORITET 2.2. Poboljšanje društvene infrastrukture i sadržaja te povećanje kvalitete života

MJERA 2.2.1. Izgradnja, obnavljanje i opremanje odgojno-obrazovnih ustanova

CILJ MJERE Poboljšani uvjeti rada u odgojno-obrazovnim ustanovama u općini Polača te povećanje kvalitete i sadržaja kulturnog života lokalnog stanovništva.

AKTIVNOSTI

Predviđene aktivnosti su izgradnja i opremanje dječjeg vrtića u Polači

Uvođenje suvremenih tehnologija u nastavne programe Osnovne škole Franka Lisice (e-učionica),

Uređenje glazbene učionice

Sanacija školske zgrade u Jagodnji Donjoj

Sanacija školske zgrade u Jagodnji Gornjoj

Izgradnja dječjeg igrališta u Polači


85

Izgradnja dječjeg igrališta Kakmi

Izgradnja dječjeg igrališta Jagodnji Donjoj

Izgradnja dječjeg igrališta jagodnji Gornjoj

Također su obuhvaćene aktivnosti kojima će se pored osnovnih, osigurati i kvalitetni dodatni programi sukladno interesima djece i potrebama lokalne zajednice.

NOSITELJ Općina Polača, Zadarska županija, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo kulture

KORISNICI OŠ Franka Lisice, lokalno stanovništvo


broj izgrađenih/uređenih objekata predškolskih ustanova

broj nabavljene opreme za e-učionice

broj nabavljene opreme za glazbenu učionicu

broj saniranih školskih zgrada i

broj izgrađenih dječjih igrališta

broj dodatnih programa za djecu



MJERA 2.2.2. Izgradnja, obnavljanje i opremanje sportsko-rekreacijske infrastrukture

CILJ MJERE Unaprijediti kvalitetu života stanovnika općine Polača kroz poticanje bavljenja sportsko-rekreacijskim aktivnostima i promoviranjem aktivnog i zdravog načina života.

AKTIVNOSTI

U općini Polača djeluje osam sportskih udruga koje su osnovane s ciljem promicanja bavljenja sportom i zdravog načina života. No, kako bi se zadovoljili neki od osnovnih kriterija za bavljenje sportom, javlja se potreba za izgradnjom i uređenjem sportskih igrališta, dvorana i ostale sportske infrastrukture prilagođene kako onima najmlađima, tako i odraslim rekreativcima. Kroz ovu mjeru predviđeni su projekti: Izgradnja sportskog sadržaja oko OŠ Franka Lisice Izgradnja višenamjenske trodijelne sportske dvorane Izgradnja tribina novog nogometnog igrališta u Polači Izgradnja sportskih sadržaja oko područne škole Kakma Izgradnja sportskih sadržaja oko područne škole u Jagodnji Donjoj Izgradnja sportskih sadržaja oko područne škole u Jagodnji Gornjoj


KORISNICI Lokalno stanovništvo, sportske udruge


stvoreni preduvjeti za realizaciju projekta „Izgradnja sportskog sadržaja oko OŠ Franka Lisice“

stvoreni preduvjeti za realizaciju projekta „Izgradnja višenamjenske trodjelne sportske dvorane„

stvoreni preduvjeti za realizaciju projekta „Izgradnja sportskih sadržaja oko područne škole Kakma“

stvoreni preduvjeti za realizaciju projekta „Izgradnja sportskih sadržaja oko područne škole u Jagodnji Donjoj“

stvoreni preduvjeti za realizaciju projekta „Izgradnja sportskih sadržaja oko područne škole u Jagodnji Gornjoj“


86

broj članova sportskih saveza, sportskih udruga, sportskih klubova

broj aktivnih sportaša

broj rekreativaca

broj m² izgrađenih i uređenih površina sportske namjene



MJERA 2.2.3. Izgradnja, obnavljanje i opremanje ostale društvene infrastrukture i sadržaja

CILJ MJERE Unaprijediti kvalitetu života stanovnika općine Polača te revitalizirati širu lokalnu zajednicu kroz izgradnju i obnovu društvene infrastrukture te kreiranje novih društvenih sadržaja, a u skladu s načelima održivog razvoja i razvojne politike.

AKTIVNOSTI

Na području općine ne postoji adekvatan prostor za provođenje društvenih, socijalnih, edukativnih i ostalih društvenih aktivnosti, stoga je u sklopu ove mjere predviđena realizacija ovih projekata: Izgradnja lovačkog doma Izgradnja društvenog doma Izgradnja vatrogasnog doma Izgradnja ljekarne Izgradnja doma za stare i nemoćne Pomoć i njega u kući Poboljšana briga o mladima – projekt uključuje: izgradnju i uspostavu prostora za mlade, izrada programa okupljanja postojećih društvenih i kulturnih djelatnosti, edukacija i seminara za mlade, unaprjeđenje kriterija dobivanja stipendija. Uređenje dječjeg igrališta i parkirališta u sklopu crkve sv. Kuzme i Damjana


KORISNICI Lokalno stanovništvo, učenici i studenti, civilno društvo, turisti


stvoreni preduvjeti za realizaciju projekta „Izgradnja lovačkog doma“

stvoreni preduvjeti za realizaciju projekta „Izgradnja društvenog doma“

stvoreni preduvjeti za realizaciju projekta „Izgradnja vatrogasnog doma“

stvoreni preduvjeti za realizaciju projekta „Izgradnje ljekarne“

stvoreni preduvjeti za realizaciju projekta „Izgradnja doma za stare i nemoćne“

stvoreni preduvjeti za realizaciju projekta „Poboljšana briga o mladima“

broj m² izgrađenog prostora

broj novih sadržaja


PRIORITET 2.3. Razvoj učinkovitosti organizacijskog i stručnog potencijala lokalne samouprave

MJERA 2.3.1. Jačanje ljudskih resursa javnog sektora kroz kontinuirano osposobljavanje i obrazovanje u skladu s potrebama javnog upravljanja

CILJ MJERE Unaprjeđenje stručnosti djelatnika zaposlenih u javnom sektoru s ciljem boljeg upravljanja proračunskim sredstvima EU te poboljšanjem razvojnog standarda općine Polača.


87

AKTIVNOSTI Aktivnosti će uključiti financiranje pohađanje seminara i edukacija iz područja lokalnog upravljanja te studijska putovanja oglednim primjerima dobre prakse.

NOSITELJ Općina Polača, javni sektor/institucije s područja općine Polača

KORISNICI Za poslenici Općine Polača i iz drugih javnih institucija i ustanova


broj održanih seminara/edukacija

broj sudionika seminara/edukacija

broj studijskih putovanja

broj sudionika studijskih putovanja


PRIORITET 2.3. Razvoj učinkovitosti organizacijskog i stručnog potencijala lokalne samouprave

MJERA 2.3.2. Unaprjeđenje suradnje i razvoj zajedničkih projekata s partnerskim jedinicama lokalne samouprave i institucijama

CILJ MJERE Jačanje partnerskih odnosa i upravljačkih kapaciteta kroz osmišljavanje i implementaciju EU projekata te razmjena dobre prakse u rješavanju problema iz gospodarskog i društvenog sektora.

AKTIVNOSTI

Ova mjera omogućit će Općini Polača korištenje znanja/uspješnosti i stručnosti drugih gradova i općina u rješavanju postojećih problema općine kao i da svojim stručnim kompetencijama na određenom području pridonese rješavanju problema partnerskog grada ili općine kroz organizaciju dana otvorenih vrata, studijskim posjetima, konferencijama i seminarima te kroz osmišljavanje zajedničkih razvojnih projekata financiranih proračunskim sredstvima ili sredstvima EU.

NOSITELJ Općina Polača, institucije s područja općine Polača

KORISNICI Lokalno stanovništvo, gospodarstvenici, poljoprivrednici, civilno društvo


broj ostvarenih partnerskih suradnji s drugim gradovima, općinama i institucijama

broj razvojnih projekata ostvarenih kao rezultat lokalne, županijske i međunarodne suradnje

broj edukacija organiziranih za unapređenje stručnosti djelatnika zaposlenih u javnoj upravi


PRIORITET 2.4. Potpora jačanju civilnog društva i poboljšanje socijalnog i civilnog dijaloga

MJERA 2.4.1. Poticanje djelovanja, osposobljavanja i transparentnosti rada lokalnih organizacija civilnog društva

CILJ MJERE

Jačati civilni sektor poboljšanjem djelovanja rada lokalnih organizacija civilnog društva za uspješnije upravljanje radom organizacija, osmišljavati i provoditi razvojne projekte u svrhu aktivnog sudjelovanja u kreiranju ukupnog razvoja općine Polača.

AKTIVNOSTI

U sklopu ove mjere pružiti će se podrška radu lokalnih organizacija u usavršavanju i educiranju njihovih članova u upravljanju rada udrugama, projektnom menadžmentu i zakonskim propisima koji se tiču rada udruga. Provedba će se osigurati kroz poticanje osnivanja i djelovanja udruga te poticanje volonterstva i ostalih aktivnosti važnih za dobrobit zajednice.

NOSITELJ Općina Polača, civilne organizacije s područja općine Polača, volonterske organizacije


88

KORISNICI Lokalno stanovništvo, civilne organizacije i njeni članovi


broj održanih edukacija/treninga/radionica za educiranje članova civilnih organizacija

broj realiziranih projekata iz sredstava JLRS, EU i ostalih izvora financiranja

broj novonastalih udruga



MJERA 2.4.2. Razvoj partnerstva između javnog, civilnog i gospodarskog sektora

CILJ MJERE Unaprijediti međusektorsku suradnju radi održivog razvoja općine Polača.

AKTIVNOSTI

Ova mjera poticati će razvoj partnerskog odnosa između civilnog, javnog i gospodarskog sektora koji će zajedno kreirati razvojne projekte, osnaživati socijalni dijalog i kao rezultat toga inicijative lokalnog razvoja. Aktivnosti ove mjere uključivat će unapređenje dobrog upravljanja, umrežavanje dionika civilnog, gospodarskog i javnog sektora radi pripreme i realizacije projekata koji omogućavaju socijalnu inkluziju, zapošljavanje i održivi razvoj općine Polača, izradu programa kojima se definira program suradnje s civilnim i gospodarskim sektorom, poticanje aktivnije uloge mladih kao i poticanje privatnih inicijativa u pružanju javnih usluga.


KORISNICI Lokalno stanovništvo, organizacije civilnog društva, gospodarstvenici


broj pripremljenih i osmišljenih projekata ostvarenih u suradnji javnog, civilnog i gospodarskog sektora

stopa nezaposlenosti na području općine Polača

broj programa socijalne inkluzije na području općine Polača



MJERA 2.4.3. Sudjelovanje u radu i poticanje djelovanja Lokalne akcijske grupe Laura

CILJ MJERE Jačati djelovanje i funkcioniranje lokalne akcijske grupe i uključivati dionike javnog upravljanja u razradi i realizaciji aktivnosti LAG-a Laura.

AKTIVNOSTI

U okviru ove mjere Općina Polača, kao i ostali dionici lokalnog razvoja pružiti će

podršku realizaciji LAG projekata, promovirati rad LAG-a i u okviru rada LAG-a

pripremiti i implementirati projekte za razvojne potrebe općine Polača.

NOSITELJ Općina Polača, predstavnici udruga i privatnog sektora s područja općine, LAG Laura

KORISNICI Lokalno stanovništvo, privatni i civilni sektor LAG područja

INDIKATORI broj LAG projekata


89


broj projekata općine Polača kandidirani LAG-u

STRATEŠKI CILJ 3. OČUVANJE KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE TE ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITET 3.1. Zaštita i održivo korištenje kulturne baštine

MJERA 3.1.1. Zaštita, promocija i održivo korištenje bogate kulturne i tradicijske baštine

CILJ MJERE Cilj ove mjere jest stavljanje povijesnog i kulturnog nasljeđa u funkciju razvoja.

AKTIVNOSTI

Mjerom je predviđena provedba aktivnosti zaštite kulturne i tradicijske baštine, definiranje sadržaja u kulturi, promocija kulturne i tradicijske baštine povezivanjem kulturnog i turističkog sektora radi bolje valorizacije kulturne baštine u svrhu kulturnog turizma – međusektorska suradnja, uključivanje kulturne i tradicijske baštine u turistički proizvod Ravnih kotara.

NOSITELJ Općina Polača, civilni sektor, TZ Zadarske županije

KORISNICI Lokalno stanovništvo, turisti, studenti


broj realiziranih projekata valorizacije kulturne baštine

broj novih turističkih proizvoda temeljenih na kulturnoj baštini

broj posjetitelja

STRATEŠKI CILJ 3. Očuvanje kulturne i prirodne baštine te zaštita okoliša

PRIORITET 3.1. Zaštita i održivo korištenje kulturne baštine

MJERA 3.1.2. Izgradnja, rekonstrukcija i popravak kulturne infrastrukture

CILJ MJERE Izgradnja i unapređenje kulturne infrastrukture kojom će se pridonijeti pokretanju i poboljšanju temeljnih usluga za lokalno stanovništvo i posjetitelje.

AKTIVNOSTI

Kroz ovu mjeru predviđena je realizacija projekta: „Izgradnje memorijalno – tradicionalne kuće“ „Zaštita i očuvanje suhozida i bunara“ „Izgradnja vidikovca s etno-muzejom“


KORISNICI Lokalno stanovništvo, civilno društvo, turisti, poslovni sektor


realiziran projekt „Izgradnja memorijalno – tradicionalne kuće“

realiziran projekt „Zaštita i očuvanje suhozida i bunara“

realiziran projekt „Izgradnja vidikovca etno-muzejom“

broj obnovljenih kulturnih znamenitosti

broj izgrađenih objekata za potrebe kulturnog života



90

PRIORITET 3.2. Održivo korištenje prirodne baštine, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti

MJERA 3.2.1. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti

CILJ MJERE Cilj je promovirati i podržavati racionalno korištenje energije u proizvodnji, javnim i privatnim zgradama te povećati udio obnovljivih izvora energije kod svih potrošača.

AKTIVNOSTI

Kroz ovu mjeru planirana je provedba projekta „Energetska obnova zgrada“ kojim će se povećati energetska učinkovitost u javnim zgradama, poticati na povećanje energatske učinkovitosti u privatnim zgradama, obiteljskim kućama, te će se potaknuti na izradu energetskih pregleda i identifikacija problema prekomjerne potrošnje energije. Također će se organizirati niz promotivnih aktivnosti i informativnih radionica o mogućnostima sufinanciranja korištenja solarnih kolektorskih sustava kod javnog i privatnog sektora, potaknut će se mjere koje osiguravaju povećanje energetske učinkovitositi i korištenja OiE na zgradama komercijalnog i uslužnog sektora.

NOSITELJ Općina Polača, HEP, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Zadarska županija, Solarni edukacijski centar

KORISNICI Lokalno stanovništvo, javni i privatni sektor


broj ugrađenih solarnih kolektorskih sustava, rekonstruiranih vanjskih ovojnica, unaprijeđenih sustava grijanja kod fizičkih osoba kroz sustave poticaja

broj obiteljskih kuća na kojima je podignuta energetska učinkovitost odnosno kojima je financirana projektna dokumentacija kroz sustave poticaja

broj provedenih energetskih pregleda u privatnom vlasništvu



MJERA 3.2.2. Podizanje svijesti o zaštiti okoliša i očuvanju prirode

CILJ MJERE Cilj ove mjere jest podignuti razinu osviještenosti lokalnog stanovništva o važnosti očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti te očuvanje prirodnih resursa kao preduvjeta zdravog i sigurnog života na području Općine Polača.

AKTIVNOSTI

Kroz ovu mjeru obuhvaćene su aktivnosti koje će stanovništvo informirati i potaknuti na smanjenje stvaranja otpada, povećanje selektivnog odlaganja otpada te njegovo ponovno korištenje. Potom promotivne aktivnosti kojima će se podizati svijest lokalnog stanovništva o problemima prirode i okoliša, provođenje akcija vezanih uz zaštitu okoliša. Kroz mjeru je planirana realizacija projekta „Sadnja novih drvoreda u funkciji zaštite krajobraza“.

NOSITELJ Općina Polača, civilno društvo, OŠ Franka Lisice

KORISNICI Općina Polača, Lokalno stanovništvo, gospodarstvenici, poljoprivrednici, civilno društvo

INDIKATORI broj održanih edukacija s ciljem podizanja svijesti o problemima okoliša i

prirode

broj sudionika u edukacijama


91


broj provedenih akcija zaštite okoliša i prirode

broj potaknutih provedenih aktivnosti u svrhu očuvanja i održavanja visokog stupnja biološke i krajobrazne raznolikosti

broj održanih edukacija s ciljem smanjenja stvaranja otpada, povećanja odvojenog sakupljanja i ponovnog korištenja

realiziran projekt „Sadnja novih drvoreda u funkciji zaštite krajobraza“



MJERA 3.2.3. Sanacija odlagališta otpada

CILJ MJERE Sanacija postojećeg odlagališta komunalnog otpada te sanacija divljih odlagališta otpada.

AKTIVNOSTI

Kroz ovu mjeru planirana je provedba projekta sanacije odlagališta komunalnog otpada, a aktivnosti su vezane i uz sanaciju divljih odlagališta otpada na području općine Polača, izgradnju kompostišta, izgradnju reciklažnog dvorišta, izgradnju sortirnica za odvojeno prikupljanje otpada te reciklažu građevinskog otpada.

NOSITELJ Općina Polača, Komunalno društvo Polača d.o.o.

KORISNICI Lokalno stanovništvo


sanirano komunalno odlagalište

broj saniranih divljih odlagališta otpada

broj kompostišta

broj reciklažnih dvorišta

broj sortirnica

m³ recikliranog otpada

m³ recikliranog građevinskog otpada


92

4.3 Horizontalne mjere

Kroz provedbu svih prioriteta i mjera važno je uključiti i horizontalna pitanja. Bez obzira o kojim vrstama

projekata se radi, te da li su sredstva namijenjena za provedbu odobrena iz proračuna, ili su iz nekih drugih

izvora nekoliko je glavnih horizontalnih razvojnih pitanja, koja moraju biti na odgovarajući način riješena

kroz cijelo vrijeme provedbe. Glavne horizontalna pitanja su sljedeća:

Jednake mogućnosti i nediskriminacija – transparentno i odgovorno upravljanje ljudskim, prirodnim i

ekonomskim i financijskim resursima u svrhu ujednačenog i održivog razvoja, u kontekstu političkog i

institucionalnog okruženja koje podupire ljudska prava, demokratska prava i vladavinu prava.

Ravnopravnost spolova – četvrta svjetska konferencija Ujedinjenih naroda o ženama održana u Pekingu

1995. godine, uspostavila je ravnopravnost spolova kao osnovno načelo u razvojnoj suradnji.

Ravnopravnost spolova odnosi se na jednakost mogućnosti, prava, raspodjelu resursa i koristi,

odgovornosti za žene i muškarce u privatnom i javnom životu i na vrijednosti koje se pripisuju muškim i

ženskim osobinama.

Održivost okoliša – Okoliš i prirodni resursi su kapital koji se mora čuvati kako bi podržao održivu

gospodarsku aktivnost ali i kvalitetu života stanovnika općine. Održivost okoliša odnosi se na potrebu

zaštite bioloških i fizičkih sustava koji podržavaju život (npr. ekosustava, hidrološkog ciklusa i klimatskih

ustava). Održivost okoliša je horizontalno pitanje koje treba uključiti u sva područja odlučivanja.

Uključivanjem ovih mjera i planiranjem održivog razvoja u Strateškom razvojnom programu Općine Polača

postavljen je okvir za razvoj, unutar kojega će se odvijati prioriteti i mjere.


93

5 Provedba razvojnog programa


94

Kvalitetna provedba Strateškog razvojnog programa osigurat će se kroz međusektorsku suradnju te kroz

uspostavu mehanizama provedbe koji će uključiti sljedeće elemente: upravljanje politikom lokalnog

razvoja, praćenje i evaluacija te informiranje.

Slika 22. Preduvjet održivosti provedbe Strateškog razvojnog programa

Izvor: ZADRA NOVA

U svrhu provedbe Strateškog razvojnog programa oformit će se stručno tijelo imenovano od stane

Općinskog vijeća Općine Polača. Informacije o provedenim aktivnostima osigurat će se godišnjim

izvješćima stručnog tijela u kojima će biti navedeni podaci o nositeljima provedbe, financijskim sredstvima

i izvorima financiranja te ostvarenim rezultatima, a koja će se podnositi Općinskom vijeću. Imajući na umu

da je Program „živi dokument“ stručno tijelo može predlagati njegovo ažuriranje, odnosno određene

izmjene u ciljevima, prioritetima i mjerama, davati prijedloge za dopunu programa uvrštavanjem novih

projekata te u skladu s potrebama dopuniti listu pokazatelja.

Javnosti je potrebno omogućiti dostupnost Programa. Kako bi se osigurala informiranost javnosti predlaže

se komunikacija putem Internet stranice Općine, potom društvenih mreža te putem sastanaka lokalnih

dionika. Na taj način će se pridonijeti jačanju sposobnosti lokalne samouprave za kvalitetnu komunikaciju

nužnu za provedbu Programa, podizanju svijesti javnosti o ulozi i značaju SRP-a kao i za razvoj Općine te

informiranje javnosti o mogućim izvorima financiranja poput domaćih i EU izvora financiranja.

Financijski okvir

Implementacija Programa ovisit će o osiguranju financijskih sredstava nužnih za provedbu mjera. No, kako

iznos za njihovo ostvarivanje nadmašuje mogućnosti proračuna Općine Polača, za provedbu Programa

potrebno je osigurati i ostale izvore financiranja, prije svega sredstva nacionalnih izvora te iz EU fondova.

Ostvarenje mjera definiranih u Programu uvelike će ovisiti o apsorpcijskim kapacitetima općine i njenog

vodstva da generira planirane investicije. Prikupljanje i održavanje dugoročnih izvora financiranja za

lokalnu strategiju je značajan izazov jer lokalna razvojna strategija nije zakonska odgovornost lokalne

samouprave. Kod određivanja i dogovora oko lokalnog proračuna, lokalni ekonomski razvoj se natječe za

ograničene resurse sa sektorima kao što su stanovanje, zdravstvo i obrazovanje. Zato je važno imati

političku potporu u lokalnoj zajednici kako bi potaknuli alokaciju resursa. Isto tako je važno da lokalna

samouprava u potpunosti razumije da lokalni ekonomski razvoj potencijalno doprinosi budućem rastu

prihoda i prepoznaje povezanost između uspješnog lokalnog ekonomskog razvoja, povećane lokalne

ekonomske aktivnosti i rasta lokalnog proračuna.

Javni sektor

Privatni sektor

Civilni sektor


95

Preporuka

Kako bi se olakšala provedba Strateškog razvojnog programa potrebno je formirati bazu projekata koja će

poslužiti kao temeljni okvir za praćenje ostvarivanja pojedinih mjera i zadanih indikatora. Općina Polača

provodit će ažuriranje baze na godišnjoj razini što će omogućiti kontinuirano informiranje o stanju na

terenu, te upravljanje razvojem. Nadalje, potrebna su određena organizacijska unapređenja u segmentu

vezanom za pripremu i provedbu projekata financiranih sredstvima Europske unije ali i u drugim

područjima koja se tiču javnog upravljanja proračunskim ili EU sredstvima i poboljšanja razvojnog

standarda općine.


96

6 Zaključak


97

Kao glavno upravljačko tijelo lokalne samouprave, Općina Polača je odgovorna za provođenje Strateškog

razvojnog programa, odnosno ciljeva, prioriteta i mjera koje su u njemu opisane. Općina prema lokalnoj

zajednici ima dužnost osigurati osnovne infrastrukturne uvjete za razvoj, da razvija poticajno okruženje,

motivira, povezuje te koordinira lokalne razvojne aktivnosti, dionike, resurse, projekte i nositelje razvoja

tijekom osmišljavanja, pripreme i realizacije razvojnih projekata.

Ovim dokumentom određeni su razvojni pravci i oblikovana vizija općine Polača koja glasi:

Za uspješno ostvarivanje strateških ciljeva, nužna je suradnja svih dionika iz javnog, privatnog i civilnog

sektora koji su ujedno i korisnici Programa kojeg će koordinirati Općina, kako bi dugoročno vizija razvoja

općine postala realnost.

Općina Polača je mjesto visokog životnog standarda privlačno za život mladih ljudi s razvijenim

gospodarstvom, koje počiva na razvijenoj poljoprivredi, poduzetništvu i turizmu, s osiguranom

kvalitetnom javnom infrastrukturom, očuvanim okolišem, bogatom kulturnom i tradicijskom

baštinom.


98

DODACI

Popis slika

Slika 1.: Položaj općine Polača u Zadarskoj županiji .............................................................................. 4

Slika 2. Stanje 2013. godine minski sumnjivog područja cjelokupnog prostora općine Polača ............ 8

Slika 3. Stanovništvo općine Polača staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti .................. 11

Slika 4. Korištenje i namjena površina na području općine Polača ...................................................... 20

Slika 5. Zaposleni u pravnim osobama prema područjima NKD-a 2007., stanje 31. ožujka 2013. ...... 22

Slika 6. Grafički prikaz zone Primat ...................................................................................................... 29

Slika 7. Eksterijer hotela „Ražnjevića dvori“ .......................................................................................... 39

Slika 8. Vransko jezero ........................................................................................................................... 40

Slika 9: Vinograd, maslinik i proizvodi PZ-a „Maslina i vino“................................................................. 41

Slika 10: Arheološko nalazište Asseria u Benkovcu ............................................................................... 42

Slika 11. Osnovna škola Franka Lisice u Općini Polača ........................................................................ 44

Slika 12. Zgrada DVD-a Polača ............................................................................................................. 46

Slika 13. Stara župna crkva sv. Kuzme i Damjana iz 1836. godine i obnovljena iz 2007. godine. ........ 47

Slika 14. Nova župna crkva Sv. Kuzmana i Damjana iz 1989.godine u Polači, prije i poslije

Domovinskog rata ................................................................................................................................. 48

Slika 15. Kapelica sv. Martina ................................................................................................................ 49

Slika 16. Aktivne udruge registrirane na području općine Polača ........................................................ 50

Slika 17. Nastup KUD-a „Gradina“ ........................................................................................................ 50

Slika 18. Prikaz institucija razvojnog upravljanja Općine Polača ......................................................... 53

Slika 19. Prikaz tijela općinske uprave Općine Polača .......................................................................... 56

Slika 20. Grafički prikaz LAG Laura s granicama LAG-a i granicama JLS-a uključenim u LAG ........... 59

Slika 21. Shematski prikaz strategije razvoja ....................................................................................... 69

Slika 22. Preduvjet održivosti provedbe Strateškog razvojnog programa .......................................... 94

Popis tablica

Tablica 1. Minski sumnjivo područje u Zadarskoj županiji (2016.) ............................................................... 7

Tablica 2. Promjene broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, Zadarskoj županiji i općini Polača 1991.-2011.

godine ...................................................................................................................................................... 9

Tablica 3. Narodnosna struktura stanovništva Zadarske županije i općine Polača ..................................... 9

Tablica 4. Stanovništvo općine Polača po starosnim skupinama ............................................................... 9

Tablica 5. Usporedba starenja stanovništva u Republici Hrvatskoj, Zadarskoj županiji i općini Polača ...... 10

Tablica 6. Gustoća naseljenosti Republike Hrvatske, Zadarske županije i općine Polača .......................... 10

Tablica 7. Stanovništvo općine Polača prema glavnim izvorima sredstava za život .................................. 12

Tablica 8. Zaposleni u općini Polača prema mjestu zaposlenja................................................................. 12

Tablica 9. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi i spolu ................................ 12

Tablica 10. Državne, županijske i lokalne ceste na području općine Polača .............................................. 15

Tablica 11. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti za Općinu Polača ............... 21

Tablica 12. Osiguranici u općini Polača prema osnovama osiguranja ...................................................... 22

Tablica 13. Registrirana nezaposlenost po godinama (godišnji prosjek) ................................................... 23

Tablica 14. Pregled registrirane nezaposlenosti za općinu Polača, prema dobi i razini obrazovanja na dan

31.12.2015. ............................................................................................................................................. 24


99

Tablica 15. Poslovni subjekti s mjestom djelovanja na području općine Polača, prema djelatnosti, sjedištu

i broju zaposlenih ................................................................................................................................... 26

Tablica 16. Poduzetničke zone u općini Polača prema namjeni, lokaciji i površini .................................... 27

Tablica 17. Namjena zemljišta poslovne zone Primat .............................................................................. 28

Tablica 18. Namjena zemljišta poslovne zone Rasti-Vitković .................................................................. 29

Tablica 19. Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu u općini Polača .................. 31

Tablica 20: Prikaz podataka iz ARKOD baze podataka na dan 31.12.2015. ............................................... 32

Tablica 21:Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipu nositelja, na dan 14.12.2015. ......................... 32

Tablica 22: ARKOD parcele prema vrstama uporabe poljoprivrednog zemljišta i prostornoj komponenti

do kategorije ........................................................................................................................................... 33

Tablica 23: Broj stabala i površina plantažnih voćnjaka maslina u općini Polača (1.lipnja 2003.) ............... 34

Tablica 24. Ukupno navodnjavane površine i polj. kućanstva u općini Polača, Zadarskoj županiji i

Republici Hrvatskoj.................................................................................................................................. 34

Tablica 25: Brojno stanje stoke iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015. ...................................... 35

Tablica 26. Popis kulturno-povijesna baštine općine Polača .................................................................... 37

Tablica 27. Novčane naknade i potpore na području općine Polača (u HRK) ............................................. 45

Tablica 28. Bilanca prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka Općine Polača za 2013., 2014. i 2015. godinu.

............................................................................................................................................................... 62

Popis grafova

Graf 1. Klima i podneblje – prosječne temperature (C), mjerne postaje Smilčić i Benkovac ......................5

Graf 2. Klima i podneblje – oborine (mm), mjerne postaje Polača i Smilčić ............................................... 6

Graf 3. Usporedba obrazovne strukture stanovnika općine Polača, Zadarske županije i Republike

Hrvatske .................................................................................................................................................. 13

Graf 4. Zaposleni u općini Polača prema mjestu zaposlenja ..................................................................... 21

Graf 5. Kretanje registrirane nezaposlenosti za Općinu Polača od 2011. do 2015. godine ......................... 23

Graf 6. Oblici poduzetništva na području općine Polača ......................................................................... 24

Graf 7. Trgovačka društva u općini Polača prema djelatnostima NKD-a 2007. .......................................... 25

Graf 8. Obrti u općini Polača prema NKD-u 2007. ................................................................................... 26

Graf 9. Broj članova kućanstava prema utrošenome radnom vremenu na poljoprivredne aktivnosti

(podaci za prvih 8 članova kućanstva) ...................................................................................................... 33

Graf 10. Broj učenika upisanih po školskoj godini .................................................................................... 44

Graf 11. Struktura ukupnih rashoda Općine Polača za 2015. godinu ......................................................... 63

Graf 12. Struktura ukupnih prihoda Općine Polača za 2015. godinu ........................................................ 64

Graf 13. Ukupni prihodi i rashodi Općine Polača za razdoblje od 2013. do 2015. godine .......................... 64

Documents

Strateški razvojni program Općine Polača 2015. – 2020. · Kao i u drugim općinama smještenim na prostoru Ravnih kotara, voda je na području ove općine najoskudnija u doba