Upload
others
View
20
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
STUDIJA BRENDIRANJA VINSKE RUTE
Soul of Balkans
Projekat „Veni, Vino, Vici“ br. 2007CB16IPO006 - 2011 – 2 – 9, se kofinansira od strane Evropske
unije kroz IPA Program prekogranične saradnje Bugarska- Srbija
Ova publikacija je napravljena uz pomoć sredstava Evropske unije kroz “IPA Program prekogranične saradnje Bugarska-Srbija” pod brojem CCI No 2007CB16IPO006. Jedinstveno odgovorno lice za sadržaj ove publikacije je Regionalni centar za održivi razvoj i razvoj preduzetništva „Timok“, Zaječar, i ni na koji način ne može biti tumačen kao stav Evropske unije ili Upravljačkog tela programa.
Sadržaj
O PROJEKTU .................................................................................................................................................. 3
UVOD ............................................................................................................................................................ 5
VINSKI TURIZAM ........................................................................................................................................... 6
Vinske rute ................................................................................................................................................ 7
ANALIZA TRENUTNE SITUACIJE U REGIONU ................................................................................................ 8
Srbija – Timočki region .............................................................................................................................. 8
Bugarska – Zapadna bugarske ................................................................................................................ 10
STANJE NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU ............................................................................................................ 12
Istraživanje tržišta - pregled globalnih karakteristika na turističkom tržištu .......................................... 12
Tržišna pozicija regiona ........................................................................................................................... 15
Istočna Srbija ....................................................................................................................................... 15
Bugarska .............................................................................................................................................. 16
Segmentacija tržišta ................................................................................................................................ 17
Analiza konkurencije ............................................................................................................................... 20
DIJAGNOSTIKA TRENUTNOG STANJA I RESURSA: ..................................................................................... 23
Glavne turističke atrakcije u regionu ...................................................................................................... 23
Istočna Srbija ....................................................................................................................................... 23
Zapadna Bugarska- Vidinski okrug ...................................................................................................... 23
Proizvodi / usluge koji mogu biti uključeni u vinsku rutu ....................................................................... 24
Standardi / Kvalitet proizvoda i usluga za isporuku kvalitetnog doživljaja ............................................. 28
Koraci za formiranje vinske rute „Duša Balkana“ ................................................................................... 29
Preporuke za unapređenje turističke ponude buduće vinske rute ........................................................ 30
1. Marketing i komunikacija ................................................................................................................ 30
2. Dobrodošlica , orijentacija i informacije ......................................................................................... 30
3. Smeštaj ............................................................................................................................................ 31
4. Lokalni proizvode i gastronomija ................................................................................................... 31
5. Atrakcije i događaji.......................................................................................................................... 31
6. Rekreacija ........................................................................................................................................ 31
7. Životna sredina i infrastruktura ...................................................................................................... 32
JAČANJE MENADŽMENTA KVALITETA I PROCES PRAĆENJA ................................................................... 32
a) Razumevanje potreba posetilaca i videti da su ispunjene .............................................................. 32
b) Podešavanje, provera i standardi komunikacije ............................................................................. 33
c) Rad sa ljudima na obuci i poboljšanju kvaliteta ............................................................................. 33
d) Praćenje uticaja na lokalnu ekonomiju, zajednicu I okruženje ....................................................... 34
ANALIZA TRAŽNJE ....................................................................................................................................... 34
Ciljna tržišta ............................................................................................................................................. 34
Kanali prodaje ......................................................................................................................................... 35
Način promocije turističkog proizvoda ................................................................................................... 37
Marketinški akcioni plan ......................................................................................................................... 42
ANEKS: naziv puta vina ........................................................................................................................... 44
ANEKS: logo puta vina ............................................................................................................................. 45
ANEKS: Mapa puta vina Soul of Balkan ................................................................................................... 46
O PROJEKTU
Naziv projekta Veni, Vino, Vici
Vodeći partner (naziv /
država)
Zavičajni muzej Knjaževac
Drugi partner(i) Regionalni centar za održivi razvoj i razvoj preduzetništva
„Timok“, Zaječar,
Privredna i industrijska komora Vidin
Ciljevi projekta Opšti cilj projekta je zajednički razvoj i promocija
prekograničnog turizma na osnovu održivog korišćenja
resursa.
Posebni cilj ovog projekta je pružanje podrške integraciji
regionalnih vina u prekograničnom turizmu u opštinama
Negotin, Knjaževac i Kladovo u istočnoj Srbiji i opštini
Vidin u severozapadnoj Bugarskoj.
Očekivani rezultati
projekta Forum proizvođača vina u pograničnom regionu.
Formirana mreža između 50 proizvođača vina u
Vidinskom i Timočkom regionu.
Prekogranična vina integrisana u hotele, restorane i
specijalizovane prodavnice u pograničnom regionu.
Otvoren Muzej vina. Turisti koji obilaze ovaj
pogranični region mogu da saznaju nešto o istoriji
proizvodnje vina u ovim krajevima i o sadašnjoj
proizvodnji.
Uspostavljen zajednički prekogranični turistički put,
radi promocije vinskih podruma u ovim krajevima i
omogućavanje turistima da obiđu vinske podrume, gde
bi mogli da degustiraju i kupe vina.
Promocija vinskog puta će biti urađena štampanjem
promotivne brošure u 6.000 primeraka;
obeležavanjem vinskih podruma promotivnom tablom i
pripremom promotivnih kompleta vinskih čaša za
degustaciju vina; postavljanje internet prezentacije
vinskog puta, podržana organizacija sajma vina u
Negotinu i organizacija promotivne studijske ture
vinskog puta za turoperatore i turističke agencije.
Ciljne grupe CG1: Proizvođači vina i vlasnici vinskih podruma u
opštinama Kladovo, Negotin, Knjaževac i Vidin. U
Vidinskom okrugu se nalazi 6 proizvođača vina, a u
Timočkoj krajini se nalazi oko 45 proizvođača vina.
CG2: Udruženja proizvođača vina u istočnoj Srbiji
predstavljaju 45 malih proizvođača vina na
teritorijalnoj osnovi. Ona će povezivati svoje članove
da bi ih uključila ili predstavljala u projektnim
aktivnostima. Udruženja će učestvovati u
aktivnostima projekta da obezbede povlastice za
svoje članove.
CG3: Izabrani zaposleni u hotelima, restoranima i
specijalizovanim prodavnicama će se upoznati sa
vrstama i karakteristikama regionalnih vina i
izgradiće veštine degustacije vina. U izabrane mogu
spadati vlasnici hotela i restorana, menadžeri hrane i
pića (F&B managers), šefovi sala ili osoblje za nabavku
iz prodavnica. Oni će izgraditi sposobnost da opišu i
preporuče vina klijentima i gostima.
CG4: Turoperatori i turističke agencije iz Srbije i
Bugarske.. kao posrednici između vlasnika vinskih
podruma i turista oni će biti upoznati sa novim
turističkim proizvodom destinacije i načinom kako i
šta da predstave svojim klijentima/turistima
UVOD
U vremenu globalne ekonomske krize, turizam je jedna od retkih grana koja ne beleži opadanje, već
naprotiv veći ili manji rast u zavisnosti od turističke regije i vrste turizma.
Ova činjenica poseban značaj ima za ruralna, manje razvijena područja kakva je istočna Srbija i
zapadna Bugarska. Ekonomska nerazvijenost, upravo predstavlja prednost sa aspekta razvoja
turizma zbog očuvane prirode i kulturnih vrednosti.
Jedan od vidova turizma koji u poslednje vreme doživljava veliki procvat jeste vinski turizam. Iako
godinama zapostavljeno, vinogradarstvo u ovim krajevima ima dugu tradiciju i poslednjih godina
ponovo oživljava. Gaje se autohtone sorte grožđa, a mnoga vina su nagrađivana na međunarodnim
manifestacijama i svrstavaju se u vrhunska. Ova činjenica predstavlja bazu za razvoj nove vinske
rute.
U tom smislu i stvaranje nove tematske vinske rute na teritoriji Istočne Srbije i zapadne Bugarske
daće jedan novi „vetar u jedra“ razvoju turizma i turističke ponude ove regije.
U cilju formiranja zajedničke regionalne turističke rute – put vina, Studija brendiranja vinske
turističke rute će definisati turističku rutu – Vinsku rutu i sve sadržaje ove rute. Studijom
brendiranja vinske turističke rute bi trebalo:
da se vinska rutu diferencira u odnosu na konkurenciju
da se stvori osnova za komuniciranje strategije i izgradnju imidža precizno navodeći glavne
konkurentske prednosti
da se za svaki tržišni segment iznađe idejno rešenje marketing programa – uvođenje
vinskog puta potencijalnim korisnicima turističke ponude
da se stvori vizuelni identitet vinske rute kao jedinstvenog turističkog proizvoda
VINSKI TURIZAM
Turisti današnjice teže za nešto drugačijom vrstom ponude turističkih odredišta. Moderan način
života i sve veća briga za zdravlje zahtevaju kvalitetan turistički proizvod koji će ponuditi
autentičnost samog turističkog odredišta. Kako bi se stvorilo takvo turističko odredište, nužno je
diferencirati turistički proizvod kroz vrednost, kvalitet i zadovoljstvo turista. Uživanje u hrani i piću
sve više dolazi do izražaja stoga hrana predstavlja „kulinarsko-gastronomski doživljaj manje ili više
uklopljen u sistem vrednosti uspostavljen kulturom ishrane svakog pojedinačnog turističkog
potrošača“ (Meler, 2002.). Lokalna gastronomija i njena tradicija mogu se gledati kao integrirani
deo lokalnog identiteta destinacije
Kako je proizvodnja vina u velikoj meri vezana za prirodu i prirodno okruženje, tako se jako dobro
profiliše za razvoj turizma i turističkih usluga, a posebno za agrarni turizam. Sve više ljudi želeći da
izbegne haos i buku velikih gradova odlučuje se za ruralni vid turizma. Vinski turizam može se
uporediti sa elitnim ogrankom tog turizma, s obzirom da je klijentela koja ga najčešće upražnjava
često visoko platežna.
Vinski turizam je poseta vinogradima, vinarijama, vinskim festivalima i izložbama, pri čemu
degustacija vina i doživljaj vinogradarske regije predstavljaju primarne motive.
Vinski turizam podrazumeva:
degustaciju vina,
degustaciju vina i hrane,
uživanje u okruženju,
dnevnu ili višednevnu rekreaciju,
mnoštvo komplementarnih kulturnih, prirodnih i drugih aktivnosti koje su dostupne u
vinskom regionu.
Koristi od vinskog turizma u vinskom regionu su:
povećan broj posetilaca (domaćih i stranih) i njihove ponovne posete,
produžena dužina boravka i veća potrošnja posetilaca,
veće zadovoljstvo posetioca zbog povećane preduzimljivosti prema turistima i
povećana tražnja za prodaju vina “iz podruma”.
Vinske rute
Vinska ruta je turistička ruta koja obuhvata nekoliko vinogorja i vinarija na određenom području.
Ova ruta može da sadrži: prirodne atrakcije kao što su planine, predeli i sl., industrijske objekte, kao
što su vinarije, vinogradi, putevi i putna signalizacija u cilju pomaganja turistima da stignu do
određene vinarije. Većina vinskih ruta je u formi vinogorja, koja su najčešće zvanično obeležena
oznakom kontrolisanog porekla ili područja sa geografskom oznakom (GO) , kao što su na primer
Rioha (Španija), Dolina Napa (Kalifornija, SAD), Šampanj (Francuska). Ukratko, vinska ruta je put do
glavnih turističkih atrakcija vina: vina i vinarija. Neki autori definišu vinsku rutu kao: „ ... obično
vinsku rutu čini određeni itinerer (ili više njih) kroz vinski region, koji je tematski označen
putokazima, kao i tumačen besplatnim letkom i mapom, na kojima su obeleženi razni vinogradi i
vinari i koji pruža informacije o mestima od istorijskog i drugog značaja...“ (Hal i dr., 2000) .
U skladu sa iskustvima zemalja gde postoje vinske rute, minimalni uslovi koje ista treba da
ispunjava jesu:
Mora se prostirati na teritoriji minimum jednog vinogorja
Da obuhvata najmanje 2 vinograda i mogućnost posete njima
Poželjno je da postoje autohtone sorte vina, kao i zaštićeno geografsko područje
Mora uključivati minimum 5 seoskih gazdinstava u kojima je moguće probati domaće vino i
rakiju, od toga minimum jedno sa kontrolisanim poreklom proizvodnje. Udaljenost od
glavnog puta ne bi trebala da bude veća od 10km.
Minimum 2 seoska gazdinstva moraju pružati i uslugu ishrane i prvenstveno na meniju
trebaju imati lokalne specijalitete
Trebalo bi postojati mogućnost kupovine vina
Mora prolaziti kroz očuvanu prirodnu sredinu
Mora biti urađena putna signalizacija koja će umrežiti sve turističke atraktivnosti uključene
u vinski put
Mora postojati organizacioni oblik koji će upravljati vinskim putem
Mora postojati propagandni materijal
ANALIZA TRENUTNE SITUACIJE U REGIONU
Srbija – Timočki region
Vinova loza gaji se na teritoriji današnje Srbije hiljadama godina unazad, najraniji tragovi govore da
se vinova loza ovde gajila još u bronzano doba. Vinogradarstvo se razvilo za vreme Nemanjića, a
svoj procvat doživelo nakon oslobođenja od Turaka.
Kralj Petar Prvi Karađorđević i njegov sin Aleksandar su početkom 20. veka u centralnoj Srbiji na
brdu Oplenac kod Topole podigli na desetine hektara vinograda i podrum u kome su proizvodili
vrhunska vina. U blizini kraljevog podruma postojala je i Venčačka vinogradarska zadruga koja je
bila poznata po proizvodnji penušavog vina, znana kao jedna od najvećih vinarija na Balkanu.
Nakon toga, dolazi period kada je vinogradarstvo u Srbiji polako zamiralo, da bi se poslednjih par
godina vinogradi ponovo obnavljali, a “vinska scena” polako širila.
Od 01. januara 2008. godine Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je počelo sa
uspostavljanjem Vinogradarskog i Vinarskog registra po standardima EU. Evropska Unija je Srbiji
odobrila kvotu od 65.000 litara vina za izvoz u EU.
Danas u Srbiji imamo sledeće vinogradarske reone i specifične sorte:
Timočki: bagrina, začinak, prokupac, vranac, italijanski rizling, kaberne sovinjon, semijon,
pino noar, game.
Niško-Južnomoravski: vranac, game, pino noar.
Zapadnomoravski: tamjanika, prokupac, župski bojadiser, smederevka, italijanski rizling,
sovinjon, semijon, župljanka, šardone, neoplanta.
Šumadijsko-Velikomoravski: prokupac, vranac, smederevka, italijanski rizling, sovinjon,
semijon, traminac, game, ružica.
Pocerski: kaberne sovinjon, vranac.
Sremski: portugizer, neoplanta, sila, fruškogorski rizling, italijanski rizling, rajnski rizling,
župljanka, traminac, buvije, frankovka, plemenka, silvanac zeleni, portugizer, bermet.
Banatski: župljanka, smederevka, šaselas, rkaciteli i kreaca.
Subotičko-Horgoški: kevedinka, muskat krokan, italijanski rizling, rajnski rizling, šardone,
župljanka, pino blank, ezerjo, čokanski muskat otonel, semijon, merlo, frankovka, pino noar,
kaberne sovinjon.
U Timočkoj krajini ima 367 000 hektara poljoprivrednog zemljišta, što predstavlja 52% ukupne
teritorije. I pored, nekada značajnijeg učešća, vinogradi danas zauzimaju svega 2.149ha ili svega
0,5% poljoprivrednog zemljišta.
Timočki vinski region podeljen se u dva podreona:
Krajinski podrejon:
Ključko vinogorje
Brzopalanačko vinogorje
Mihajlovačko vinogorje
Negotinsko vinogorje
Rajačko vinogorje
Knjaževački podrejon:
Borsko vinogorje
Boljevačko vinogorje
Džervinsko vinogorje
Zaječarsko vinogorje
Vrbičko vinogorje
Za potrebe izrade ove studije i analize trenutnog stanja, urađena je anketa sa 12 proizvođača vina u
Srbiji.
Većina proizvođača vina u proseku poseduju 2-5 hektara zemlje, a manji broj uzima i dodatno
zemlju u zakup, dok prosečna proizvodnja vina se kreće od 3.000 – 60.000l vina. . Najveći broj je
registrovan kao poljoprivredno gazdinstvo, ali ima i nekih registrovanih kao radnje. Iako ovo
uglavnom predstavlja porodični biznis, većina sezonski upošljava dodatnu radnu snagu ( najčešće
prilikom berbe grožđa), ali niko se ne bavi ozbiljnije trgovinom vina. Prodaja vina se najčešće vrši u
sopstvenom podrumu ili lokalnim restoranima. Veoma mali broj vino plasira kroz trgovinsku
mrežu, što je i logično obzirom na količinu proizvedenog vina.
U novije vreme došlo je do značajnog opadanja broja čokota kao i teritorija pod vinogradima U
ranijem periodu vino se proizvodilo u fabrikama koje su se zvale „Krajina vino“ (kapaciteta 1500
vagona, 1 vagon = 10 tona) i „Džervin“ (kapaciteta 800 vagona). Obe kompanije na godišnjem nivou
su proizvodile 200 vagona vina, sokova i rakija. Danas u Timočkom regionu više nema proizvođača
vina čija proizvodnja prelazi 60 vagona godišnje. Prema podacima RPK Zaječar, prerađeno je
49652t grožđa, i proizvedeno 2.323.450hl vina i 24.225hl komovice
Što se tiče vinskog turizma, iako u Timočkom region ima oko 45 proizvođača vina, samo je njih
šestoro profesionalno marketinški promovisano u okviru zvanične promotivne kampanje koju vodi
Nacionalna turistička organizacija Srbije (negotinska i knjaževačka vinska ruta).
Turistički su, trenutno, svakako najinteresantnije Rajačke i Rogljevačke pivnice, mada je i ovde
razvoj turističke ponude još uvek u povoju.
Imajući u vidu rezultate sprovedene ankete, ni anketirani vinari još uvek nisu stavili sve svoje
kapacitete u funkciju turističke ponude. Samo 4 od ukupno 12 vinara poseduje degustacionu salu,
maksimalnog kapaciteta 30 osoba, a samo dvoje ima i smeštaj u ponudi, ali i više nego skromnog
kapaciteta. U tom smislu smeštaj gostiju se mora organizovati u saradnji sa drugim ugostiteljskim
objektima u regionu.
Što se tiče marketinga, on se obavlja stihijski i individualno. Skoro svi vinari imaju pakovanje za
svoje proizvode, međutim, nije urađena analiza dizajna istih. Takođe, većina ima štampane flajere
za svoja vina, i promociju vrše direktno, od „usta do usta“ i na sajmovima, koji su pre svega lokalnog
karaktera. Osim dve vinarije (Matalj i Jović) koje su učestvovale i dobijale nagrade i na značajnijim
međunarodnim takmičenjima, kao što su: Decanter World Wine Awards London, Balkan Wine
Competition Sofija, Veliki Test Vina Srbije (VTV), Novosadski sajam i sl...druge vinarije ne učestvuju
na medjunarodnim takmičenjima.
Od manifestacija, koje su značajne za vinski turizam, u regionu organizuju se :
Preduzetnički sajam PRVISI, Knjaževac,
Sajam vina i meda, Negotin
Špricer Fest, Knjaževac
Na žalost, ove manifestacije su pre svega lokalnog ili regionalnog karaktera i za sada ne privlače
veći broj turista, ali svakako predstavljaju značajan resurs za dalje unapređenje.
Većina vinara su članovi lokalnih udruženja (udruženje vinara negotinske krajine, VIR – Knjaževac i
sl.) koji međusobno sarađuju. Što se tiče saradnje sa lokalnim turističkim organizacijama, ona je
sporadična.
Bugarska – Zapadna bugarske
Bugarska je poznata po svojim tradicionalnim sortama grožđa. Klima, predeli i zemljišta Bugarske
su izuzetni za vinovu lozu – vinogradarstvo i proizvodnju vina. Prema različitim zemljištima i
klimatskim uslovima, zemlja je podeljena u nekoliko vinogradarskih i vinarskih regiona, svaki sa
posebnim sortama grožđa i vinove loze.
Vinogradarski region severne Bugarske, ponekad se naziva i vinogradarski region podunavske
ravnice, može se dalje podeliti na tri zone. Severozapadna zona obuhvata vinogorja Vidina, Montane
i Vraca. Centralna zona obuhvata vinogorja Suhindola, Plevena i Velikog Trnova. Podunavska zona
obuhvata vinogorja Rusea, Svištova i Nikopola. Vinogradarski region severne Bugarske je poznat po
svojim crnim vinima, naročito onih koja su dobijena iz sorti poput gamza, kaberne sovinjon i merlo,
kao i pamid. Tipične bele sorte kojih ima u vinogradarskom regionu severne Bugarske su rkaciteli,
aligote i muskat otonel, kao i nešto šardonea.
Vekovima se u regionu Novog Sela i Vidina uzgaja grožđe da bi se pretvorilo u divna vina –
arheološki dokazi ukazuju na to da su kvalitetna vina iz ovog regiona slata u Rim, tako da je
plemstvo moglo da uživa u visokokvalitetnim vinima. Dok je sorta grožđa gamza najpoznatija po
proizvodnji vina iz ovog regiona, od sorti merlo, kaberne, šardone i italijanski rizling se takođe
proizvode odlična vina.
Vina su označena zaštićenom oznakom porekla „Vidin“ i zaštićenom geografskom oznakom „region
Podunavska ravnica”.
Za potrebe izrade ove studije i analize trenutnog stanja, urađena je anketa sa 6 proizvođača vina u
Vidinskoj oblasti - Bugarska.
Većina proizvođača vina u proseku poseduju 50-150 hektara zemlje, a većina uzima i dodatno
zemlju u zakup. Najveći broj je registrovan kao akcionarsko društvo. Broj stalno zaposlenih se
kreće od 5-10 osoba, dok se taj broj znatno povećava tokom sezonskih poslova, kada bude
zaposleno i po 50 osoba. Godišnja proizvodnja vina se kreće od 100.000 – 5,2 mil. l. Prodaja vina se
najčešće vrši kroz trgovinsku mrežu, što je i logično obzirom na količinu proizvedenog vina, a
značajna količina se i izvozi.
Što se tiče vinskog turizma, iako u Vidinskom regionu ima 6 proizvođača vina, samo je par njih
profesionalno marketinški promovisano u okviru zvanične promotivne kampanje koju vodi
Nacionalna turistička organizacija Bugarske ili kroz druge vinske rute (CBC Romania – Bulgaria)
Imajući u vidu rezultate sprovedene ankete, ni anketirani vinari još uvek nisu stavili sve svoje
kapacitete u funkciju turističke ponude. Samo 2 od ukupno 6 vinarija poseduje degustacionu salu,
ali vrlo skromnih kapaciteta, dok smeštaj u ponudi, nema niko pa se mora organizovati u saradnji
sa drugim ugostiteljskim objektima u regionu.
Što se tiče marketinga, sve vinarije imaju pakovanje za svoje proizvode, međutim, nije urađena
analiza dizajna istih. Takođe, svi imaju štampane flajere za svoja vina, i promociju vrše na
sajmovima. Ali i on – line (veb sajtovi, društvene mreže).Od manifestacija, koje su značajne za vinski
turizam, u regionu organizuju se :
1. februara se u selu Vinarovo organizuje Dan vina, povodom obeležavanja praznika Sv.
Trifuna (po novom, Gregorijanskom, kalendaru).
14. februara se u Novom selu organizuje Dan vina, povodom obeležavanja praznika Sv.
Trifuna (po starom, Julijanskom, kalendaru).
Većina vinara su članovi lokalnih udruženja (Udruženje vinara Podunavlja) koji međusobno
sarađuju.
STANJE NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU
Globalni turizam raste i dinamično se menja u svom kvalitetu. Danas gotovo 180 zemalja sveta
globalno konkuriše sa različitim turističkim proizvodima računajući upravo na činjenicu da se
globalno turističko tržište diversifikuje i dobija nove sadržaje i forme što nam govori da praktično
svaka zemlja može da konkuriše na globalnom turističkom tržištu, te da po definiciji ne mora da
ima more ili planine kako bi bila konkurentna.
U tom smislu, za razvoj svakog vida turizma, pa i vinskog, potrebno je pratiti globalna kretanja i
trendove i naći tržišnu nišu kako bi ekonomski efekti bili zadovoljavajući
Istraživanje tržišta - pregled globalnih karakteristika na turističkom tržištu
Prema najnovijem izveštaju Evropske komisije za putovanja1 Turizam u Evropi je zadržao trend sa
početka 2013. godine, i globalna kriza se nije previše odrazila na efekte turizma, čak šta više većina
zemalja je zabeležila rast posećenosti stranih turista, među kojima se nalazi i Srbija. Međutim, trend
rasta je znatno usporen. Što se tiče popunjenosti kapaciteta, ona je različita u Evropi, dok je u
istočnoj Evropi ona na nivou prethodnih godina, u južnom delu Evrope prosečna popunjenost
kapaciteta je znatno ispod proseka.
Izvor: Izveštaj ETC, Evropski turizam 2013
Globalni pravci turizma u periodu od 2009 – 2013 pokazuju da su Gradski odmori i Kružne ture,
kao vrsta turističkog proizvoda, imale najveći rast. Turistički proizvod „Sunce i plaže“ je imao rast
za 12%, i to je uglavnom uslovljeno turistima iz istočne Evrope, dok je ruralni turizam zabeležio pad
od 10% kao posledica ekonomske krize.
1 Evropska turistička komisija, Evropski turizam 2012, tromesečni izveštaj T2, juli 2012. godine
Što se tiče vrste putovanja prema visini prihoda, turisti sa nižim primanjima u najvećem broju se
odlučuju za odlazak na more - Sun & Beach (31%), City break (18%), Touring (14%), Ruralni (6%)
i zimski sportovi 3%.
Izvor: Međunarodni turistički izveštaj Međunarodne turističke berze (ITB)
Turisti sa većim primanjima, takođe se najviše odlučuju za Sun & Beach (30%), City Break 18%, ali
u nešto većem procentu za ture 19%, odlazak u prirodu 6% i zimski sportovi 4%.
U zavisnosti od primanja razlikuje se i vrsta smeštaja koji koriste različiti tipovi turista:
Izvor: Međunarodni turistički izveštaj Međunarodne turističke berze (ITB)
Turisti sa nižim primanjima u najvećoj meri koriste privatni smeštaj (31%), ali iznenađujuće je da
oko 21% koristi hotele sa 4-5*, više nego hotele sa 3*(15%). Kod turista sa višim primanjima
najveća je zastupljenost hotela sa 4-5* (40%), a zatim sa 3*.
U svetu se ostvari ukupno oko 70 miliona putovanja u inostranstvo. Od ovog broja, oko 69% jesu
turisti sa višim primanjima, a svega 31% turista sa nižim primanjima.
Izvor: Međunarodni turistički izveštaj Međunarodne turističke berze (ITB) 2011/2012
Najveći broj turista koji putuju u inostranstvo jesu iz Nemačke, Velike Britanije, Holandije, USA, i
BRIK (Brazil, Rusija, Indija, Kina)
U skladu sa napred navedenim mogu se definisati sledeći ključni momenti:
Više je nego očigledan trend da se svetsko turističko tržište sve više diferencira u
odnosu na životne stilove, a turisti su sve više zahtevniji, traže veći kvalitet, individualnost,
nova iskustva i složenije forme turističke ponude;
Turističko tržište u proseku stari, i sve je više u potrazi za sadržajima aktivnog odmora i
zdravlja u besprekorno uređenoj i autentičnoj okolini;
Izbor više putovanja tokom godine s različitim motivima, obezbeđuje sve više prostora
otvaranju novih i inovativnih destinacija što potvrđuje tezu da gotovo svaka destinacija
danas može da konkuriše na tržištu kao ozbiljna destinacija
Ponuda raznolikog, integrisanog i destinacijski dobro upravljanog proizvoda, biće ključno
jer na taj način će se diversifikovani od globalno prepoznatih destinacija
Vrednost za novac još jedan je od ključnih trendova globalnog tržišta posebno nakon
ekonomske krize ljudi će dobro odmeravati odnos cene i kvaliteta destinacije
Direktan pristup turističkim proizvodima je sve važniji trend. Nove tehnologije, internet i
socijalne mreže u velikoj meri će zameniti ulogu posrednika i stvoriti prostor za direktnu
prodaju
Tržišna pozicija regiona
Istočna Srbija
Istočna Srbija je po mnogima jedinstvena, neotkrivena, nezasićena i pre svega sigurna destinacija sa
bogatim kulturno istorijskim nasleđem. U odnosu na period od pre 10 godina ovaj region beleži
porast turističkog prometa, što nije samo rezultat niske početne baze, nego i objektivno sve većeg
interesa za putovanjima stranih i domaćih turista. Brojne atrakcije koje mogu da generišu značajnu
turističku tražnju nalaze se širom regiona: od predivne prirode i specifičnih banja sa mikro klimom
do mirnih sela i interesantnih gradova, tj. varošica.
Trenutno je u toku određeni broj investicionih projekata u turizmu (Ski-centar Stara planina,
Sportsko-rekreativni centar Podina – Sokobanja, ... i sl.), mada se za značajan broj projekata traže i
privatni investitori
Međutim, Istočna Srbija još uvek ne ostvaruje značajne rezultate u domenu turizma i nije
pozicionirana na turističkoj mapi u Regiona, što se vidi iz strukture gostiju gde strani turisti čine
manje od 10%, pa čak ni u ozbiljnijoj meri na nacionalnom tržištu (nalazi se iza Zapadne Srbije,
Beograda i Vojvodine). Turistički centri u regionu Istočne Srbije su: Sokobanja (banja), Stara
Planina (Knjaževac i Pirot), Gamzigrad (banja), Zaječar (grad kulture). I pored više turističkih
centara mora se napomenuti da, osim Sokobanje, ostali ne beleže značajniju turističku posećenost, i
da se preko 60% noćenja celog regiona ostvari u ovom turističkom mestu
Kada je reč o Istočnoj Srbiji, kao klasteru, veoma je bitno istaći da je ona prepoznata kao poseban
klaster u okviru Strategije razvoja turizma Srbije i kao region sa velikim potencijalom za razvoj
turističke delatnosti.
Osnovne karakteristike turističke ponude i prometa regiona Istočne Srbije možemo da sublimiramo
u nekoliko stavki i to:
Područje Istočne Srbije je poseti oko 100.000 turista godišnje i ostvari se oko 1.000.000
noćenja;
Jaka domaća turistička tražnja pri čemu domaći turisti ostvaruju većinu noćenja
Najveći prosečan broj noćenja ostvaren je u Soko Banji i Zaječaru i veći je od proseka broja
noćenja Srbije dok je u ostalim opštinama ostvaren manji broj noćenja u odnosu na
republički prosek;
Ukupan broj zaposlenih u turističkom sektoru je oko 3.000
Ukupan broj hotela u državnom i u privatnom sektoru je 150
Ukupan broj kreveta u hotelima je oko 15.000
Najveći broj objekata za smeštaj turista je male kategorije, mahom 2 zvezde ili 3 zvezde
Ne postoje moderne forme turističke ponude poput tematskih parkova, adrenalinskih
parkova, tematskih hotela, wellness centara ili infrastrukture koja bi servisirala tražnju
turista sa posebnim interesovanjima
Što se tiče vinskog turizma, o tome ne postoje posebno evidentirani podaci, mada ne može ni da se
govori o organizovanoj ponudi ovog turističkog proizvoda.
Izuzetak predstavljaju Negotinske pivnice, koje se nalaze u ponudi Turističke organizacija opštine
Negotin i povremeno u ponudama pojedinih turističkih agencija.
Bugarska
Vidinski okrug poseduje odgovarajuće uslove za razvoj turizma. Netaknuta područja, obala reke i
planinski predeli, pećine i jezera koji su oduvek snažno privlačili ljubitelje prirode. Oni imaju
mogućnost da uživaju u veličanstvenom pogledu na prirodne lepote i fenomene, kao i u tišini i
umerenoj klimi i da se upoznaju sa zanimljivom i retkom florom i faunom u ovom regionu.
Osnovne karakteristike turističke ponude i prometa ovog regiona možemo da sublimiramo u
nekoliko stavki i to:
Područje Zapadne bugarske (okruga Vidin) poseti više od 70.000 turista godišnje i ostvari
se oko 53.000 noćenja;
Jaka domaća turistička tražnja pri čemu domaći turisti ostvaruju većinu noćenja
Najveći prosečan broj noćenja ostvaren je u Vidinu i Belogradčiku
Ukupan broj zaposlenih u turističkom sektoru je oko 1.000
Ukupan broj hotela u državnom i u privatnom sektoru je 33
Profesionalac: Ima između 30-45 godina, veoma dobro poznaje vina i različite vrste vina, kao i svet
vina uopšte. U stanju je da razgovara o istančanim pitanjima vezanim za vino sa vinarem i sposoban je
da oceni vrline i mane vina. Uvek je zainteresovan za nove stvari, sorte i destinacije, i posvećuje dosta
vremena i energije otkrivanju istih.
Strastveni novajlija: Ima između 25-30 godina, dobrostojeći , voli vina i vidi ih kao savršen način i
sredstvo za sklapanje prijateljstava. Uživa u domaćoj kuhinji i zainteresovan je da istraži i iskusi nešto
više od turističke destinacije i vinskog regiona. Obično putuje u grupi prijatelja, od kojih neki mogu biti
profesionalci, i uvek ima vinskog vodiča (u štampanoj ili elektronskoj verziji). Pokazuje veliko
interesovanje da sazna više o kulturi vina (ali manje je ozbiljan od Profesionalca).
Prišipetlja: Ima između 40-50 godina, i dobrostojeća je i bogata osoba. Privlače ga vina i vinska kultura,
jer je pokazivanje znanja o istima sredstvo kojim se izdvaja iz gomile, i za njega je neophodno da bude
prihvaćen u zajednici; tako predstavlja važan deo životnog stila. Zadovoljan je poznavanjem samo
osnovnih stvari, i komentari drugih lako utiču na njega (suprotno od prethodnih kategorija). Ovaj tip
vinskog turiste će najverovatnije biti privučen zvučnim i poznatim brendovima, i više je impresioniran
izgledom. Ponekad traži popust.
Pijanica: Ima između 50-60 godina, posećuje vinarije kao deo grupe vikendom ili tokom kratkih
odmora. Za njega je vinsko putovanje alternativa kafani, vino ispija velikim gutljajima i traži još. Ovaj tip
kupuje u rinfuzi.
Ukupan broj kreveta u hotelima je oko 891
Najveći broj objekata za smeštaj turista je male kategorije, mahom 2 zvezde ili 3 zvezde
Ne postoje moderne forme turističke ponude poput tematskih parkova, adrenalinskih parkova, tematskih hotela, wellness centara ili infrastrukture koja bi servisirala tražnju turista sa posebnim interesovanjima
Segmentacija tržišta
Segmentacija tržišta postala je jedan od osnovnih koncepata u marketingu. Proces segmentacije
tržišta omogućuje bolje razumevanje potreba i želja potrošača. Na taj način turistički proizvod se
može u potpunosti prilagoditi željama i potrebama određenoga tržišnog segmenta, tj. specijalizirati
se i usmeriti na određeni tržišni segment. Strategijom ciljanoga marketinga nastoji se, dakle,
grupisati glavno tržište uz marketinške programe posebno odabrane za svaki segment.
Ukoliko određena destinacija želi da postane uspešna, mora komunicirati sa relevantnim tržištima
pojedinačno, ciljajući na ličnost potencijalnog posetioca, njegov način života, stavove, zemlje iz koje
dolazi, pol, starost, itd. Osim toga, destinacija mora da razume motive i razloge zašto posetioci
putuju, pošto turisti kombinuju motivacije i očekivanja u kreiranju imidža i pozicioniranja
destinacije. Sa druge strane, imidž neke destinacije nije nužno isti za svakog posetioca, ali je moguće
zaključiti da je na nivou istog segmenta tržišta imidž manje-više jedinstven. Da bi bolje razumeli
vinske turiste, moramo da ih grupišemo oko pojedinih segmenata na osnovu njihovih demografskih
karakteristika i njihovog načina života:
Izvor: Prilagođeno iz: Mičel R, Hal, C.M., Mekintoš A (2000) „Vinski turizam i ponašanja potrošača“, Elsevier, str. 130-131
Imajući u vidu motivaciju vinskog potrošača , iste možemo svrstati u sledeće:
da degustiraju vino
da steknu znanja o vinu,
da iskuse samo mesto gde se vino nalazi (npr. susret sa vinarom, vinski podrum i vinograd),
da budu u ruralnom okruženju (lepota vinograda, uče o poljoprivredi i agro-turizmu),
da nauče kako se slažu hrana i vino-kulinarski turizam
da se zabavljaju (festivali vina),
da uživaju u kulturi vina (romantika i elegancija),
cene arhitekturu i umetnost,
žele da se upoznaju sa ’’zelenim’’ aspektima eko-turizma,
da uživaju u zdravstvenim aspektima vina.
Čarters i Ali-Najt (2002) su klasifikovali vinske turiste u pet segmenata: „Ljubitelji vina“,
„Poznavaoci“, koji su pod-segment „Ljubitelja vina“, „Zainteresovani za vino“, „Vinske novajlije“ i
„Prišipetlje“, koji posećuju vinariju kao deo grupe koja je odlučila da ode tamo, bez imalo
interesovanja za vino sa svoje strane. Svaka od ovih pet kategorija ima posebne razloge da posete
atrakcije vinarije. „Ljubitelj vina“ posećuje vinograd, vinariju, pre svega da bi degustirao vina, da
kupi vino, da nauči o vinu, o tome kako se bere grožđe, kako se proizvodi vino. Razlozi za posetu
„Vinskih novajlija“ vinarijama su manje definisani: atrakcije dodatnih aktivnosti koje nude vinarije,
kao što su ekskurzije u vinograde, obedovanje u restoranu vinskog podruma. Hal i Macionis (1998)
su postavili tri segmenta vinskih turista: „ljubitelji vina“, „zainteresovani za vino“ i „radoznali
turista“. U sledećoj tabeli su prikazane glavne karakteristike ovih segmenata:
Profil vinskog turiste
Ljubitelj vina Izuzetno zainteresovani za vina i proizvodnju vina
Vinarije mogu biti jedini cilj posete destinaciji
Moguće da su zaposleni u vinskoj industriji
Najčešće su sa višim prihodima i većim obrazovanjem
Najčešće su redovni potrošači vina i magazina o vinima
Posetiće i druge regione Veoma vole da kupuju u vinarijama Ostavljaju kontakt za mejling listu
Zainteresovan za vino Veoma zainteresovani za vino, ali to nije jedini cilj posete destinaciji
Uglavnom imaju veća primanja i najčešće su visoko edukovani
Vino i magazine o vinima kupuju povremeno, najčešće kupuju lifestyle magazine
Kolumne u novinama o vinima i viralni marketing mogu biti od velikog značaja za njihovu posetu regionu
Voleli bi da posete i druge regione Upoznati sa procedurom pravljenja vina Vole da kupe vino u vinarijama
Zainteresovan turista Umereno su zainteresovani za vina, ali nisu upoznati sa procedurom pravljenja vina
Vinarije posmatraju kao „još jednu atrakciju“
Umereni prihodi i edukacija Vinska ruta kao proizvod nije motiv
njihove posete destinaciji Radoznali su da degustiraju vina ili vide
proizvodnju Predstavlja mogućnost za zabavu i
druženje sa porodicom i prijateljima Moguće da će kupiti nešto u vinariji, ali
retko
Analiza konkurencije
Naziv vinske rute
Vinske rute Toskane / Koline Pizane
Zemlja Italija
Opis Piza, pored tradicionalnih umetničkih lepota u istorijskim centrima sa
međunarodnom reputacijom, pruža jedinstvene emocije i u najmanjim mestima,
širom zemlje. Ovo je slučaj i sa malim selima ili gradovima, kao što su San Miniato,
Palaija, La Route, Pečioli, Laiatiko, Teričiola, Lari, Krespina, Faulja, Lorencana,
Kašiana Terme, Kjani na koje ćete naići na putu vina Koline Pizane. Ovo je idealan
itinerer za one koji žele da putuju ne samo autom.
Vinski putevi jasno označavaju posetiocu gde može da nađe ugostiteljske i
smeštajne objekte, naročito u agro-turizmu. Oni vam nude usluge pružanja
informacija i garantuju za preduzeća koje poštuju neke standarde kvaliteta.
Posebnost vinskih puteva je da oni mogu biti obuhvaćeni tokom svih godišnjih
doba, i da se svakog puta mogu pronaći različite lepote, ali naročito to što postoji
drugačiji odnos sa vinom, kada se biraju različite aktivnosti: posete vinogradima ili
vinskim podrumima, degustacija tipičnih jela, degustacija dobrog vina ili
prisustvovanje kulturnim događajima.
Turistička
infrastruktura
Smeštaj: seoska gazdinstva, apartmani, vile.
Ostalo: vinogradi, vinski podrumi, biciklističke staze.
Prosečna
cena
50 € (jednodnevni aranžman), u koji je uključen obilazak najmanje 3 vinska
podruma, degustacija vina, ručak i obilazak u pratnji vodiča
veb sajt http://www.in-tuscany.com/wine-road
http://www.terreditoscana.regione.toscana.it/stradedelvino/ita/pisane.html
Naziv vinske
rute Vinske rute – Prozor u slovenačku dušu / Jerusalimski
vinski put
Zemlja Slovenija
Opis Brda Ljutomer - Ormož nisu poznata samo po svojim vinima, već i po lepoti predela, koji su po mnogima među najlepšim predelima na svetu. Duž jerusalimskog vinskog puta priroda sija živim bojama tokom svakog godišnjeg doba, pružajući odgovarajući ambijent za iskrenu gostoljubivost vaših domaćina duž puta vina i izuzetan kvalitet vina proizvedenih ovde. Možete izabrati između vina od šipona, laškog rizlinga, renskog rizlinga, šardonea, sovinjona, belog pinoa, sivog pinoa, modrog pinoa, traminca, rumenog muškata, muškat otonela, rizvanca, kernera i ranine – to je čitava simfonija belih vina! Jerusalim je ponosan na svoje sveto ime, linije energetskog polja, divnih vidikovaca i crkvi za hodočašća. Rimljani, krstaši i hodočasnici na putu za Svetu zemlju, kao i upadi Turaka su tamo ostavili svoj pečat, a Jerusalim nastavlja da bude raskrsnica različitosti i pozitivne energije .
Turistička
infrastruktura
Smeštaj: seoska gazdinstva, apartmani, vile, hoteli
Ostalo: vinogradi, vinski podrumi, biciklističke staze, termalne banje, festivali, kulturni događaji...
Vinski podrum Ljutomerčan, turističko seosko gazdinstvo Stari hrast, turističko seosko gazdinstvo Frank - Ozmec, Vinogradarstvo Čurin – Prapotnik, turističko seosko gazdinstvo Unikat Belec, turističko seosko gazdinstvo Jureš, turističko seosko gazdinstvo Hlebec, Dvorac Jerusalim, Koliba Malek, Motel gostionica Vinski hram - Brenholc, Inn Taverna
Prosečna
cena
Individualna ili tura u pratnji vodiča
Oko 50 € (jednodnevni aranžman), u koji je uključen obilazak najmanje 3 vinska
podruma, degustacija vina, ručak i obilazak u pratnji vodiča
Veb sajt http://www.slovenia.si/visit/cuisine/wines/wine-routes/
http://www.slovenia.info/en/vinska-cesta/Jeruzalem-Wine-
Road.htm?vinska_cesta=56&lng=2
Južnotirolski vinski put
Zemlja Italija
Opis Južnotirolski vinski put sadrži oko 90 % proizvodnje vina južnog Tirola, uključujući i tipične sorte vina, kao što su merlo i lagrejn, kao i sivi pino i šardone. Južnotirolski vinski put je najstariji u Italiji. Ture uključuju 15 malih sela u okolini Bolcana. Sva se odlikuju poljoprivredom, iznad svega voćarstvom (vinogradarstvom). Čitav ovaj region ima lepu i očuvanu prirodu.
Dužina Ovaj put se proteže od Nalesa do Bolcana i Oltradiđe, preko Basa Atesina do Salorna.
Turistička
infrastruktura
Smeštaj: Specijalizovane kategorije vinskog hotela, hotela tvrđave, biciklističkih hotela, planinarskih hotela. (svaki hotel koji ispunjava standarde je jasno naznačen). Vina ispunjavaju sledeće kriterijume kvaliteta: hotel se nalazi u vinogradarskoj oblasti, hotel ima sopstveni podrum vina sa odabranim vinima, redovne degustacije vina sa enologom i uvod u vinogradarsku industriju južnog Tirola, obilasci vinarija u pratnji vodiča i posete vinogradima, knjige o vinu na raspolaganju za pregledanje i čitanje, kvalifikovano osoblje, gurmanski saveti u vezi sa okolnim područjem.
Ostalo: vinogradi, vinski podrumi, biciklističke staze i staze za planinarenje, vinska akademija.
Prosečna
cena
Vinska propusnica za 3 dana 35€: Sa vinskom propusnicom se može učestvovati u raznim vinskim ponudama, kao što su obilasci vinskih podruma u pratnji vodiča, degustacija vina, obilasci vinograda, seminari o vinu, Muzej vina južnog Tirola i seoski muzeji, kao i besplatno korišćenje svih javnih prevoznih sredstava; Vinska propusnica je dostupna u vinarijama i turističkim kancelarijama duž južnotirolskog vinskog puta.
Vinski put i smeštaj u odabranim objektima 95 € jednodnevni izlet: uključuje putovanje udobnim minibusom u pratnji stručnih vodiča , 3 degustacije vina , fini meni degustacije i obilazak grada Bolcano.
Veb sajt www.suedtiroler-weinstrasse.it/english/
DIJAGNOSTIKA TRENUTNOG STANJA I RESURSA:
Glavne turističke atrakcije u regionu
Istočna Srbija
Istočna Srbija je izrasla između Dunava na severu i Stare planine na jugoistoku, uz dolinu Timoka, uzduž granice sa Rumunijom i Bugarskom.
Prva naselja potiču još od neolitskog doba 6.500 godine pre nove ere. Do današnjeg dana na ovim prostorima su se ukrštala razna carstva. Od Antičkog, Rimskog, preko Turskog do Srpskog koja su sa sobom donosila razne kulture i ostavljala dubok pečat na život i običaje. Svakako jedan od najznačajnijih spomenika kulture je istorijsko nalazište Feliks Romulijana, koje se nalazi pored Zaječara i koje spada u red UNESCO lokaliteta, Lepenski Vir i dr..
Osim kulturnih spomenika veliki turistički potencijal se ogleda u brojnim planinama, jezerima, rekama i banjama. Turistički najatraktivniji delovi su brdsko planinski, kotline koje reprezentuju netaknutu prirodu ove regije. Takođe posebnu vrednost imaju podzemne jame i podzemni oblici reljefa. Brojne su specifičnosti koje ovoj regiji daju posebnu notu turističkog potencijala i karakterišu je kao destinaciju posebnog karaktera i turističkog potencijala.
Bogati prirodni potencijali, arheološka nalazišta i srednjovekovni kulturno istorijski spomenici kojima region Istočne Srbije može da gradi svoju poziciju na turističkom tržištu i koje može da iskoristi kada je reč o identifikaciji potencijalnih turističkih proizvoda koji na kratak, srednji i dugi rok mogu da daju najbolje moguće rezultate za ovaj region.
Reke: Dunav, Crni i Beli Timok
Banje i bogatstvo termo-mineralnim izvorima: Sokobanja, Brestovačka banja, Gamzigradska
banja, Banjica (Knjaževac)
Arheološka nalazišta. Feliks Romulijana, Lepenski Vir
Veštačka jezera i akumulacije: Grliško, Đerdapsko, Bovansko, Rgotsko
Zaštićena prirodna dobra: Nacionalni park „Đerdap“, Park Prirode Stara (ski centar)
Zapadna Bugarska- Vidinski okrug
Na području ovog okruga nalaze se mnoga zaštićena područja (uključujući i rezervat biosfere
„Čuprene“, zaštićene lokalitete – „Vrška Čuka“, „Lipaka“ i 12 prirodnih znamenitosti). Ovde je
očuvana bogata biološka raznovrsnost, koja obuhvata i retke vrste, upisane u Uneskovu Crvenu
knjigu. Ovo se naročito odnosi na rezervat biosfere „Čuprene“, koji ima površinu od 1439 ha i
upisan je na Uneskovu listu. Uprkos svom posebnom statusu i nedovoljno širokoj popularnosti, ove
oblasti su od interesa za mnoge istraživače i ljubitelje prirode.
Deo prirodnog potencijala ovog okruga su poznate Belogradčiške stene i pećine „Magura“ i
„Veneca“, koje se tokom protekle 2-3 godine svrstavaju među najpoznatije i najposećenije turističke
znamenitosti, ne samo u ovom okrugu, već i u celom severozapadnom regionu.
Dobar potencijal za kratkotrajni turizam takođe nudi i lokalitet „Božurica“. Nalazi se na oko 18 km
jugozapadno od grada Vidina. Ova oblast je poznata i često posećeno mesto, koju lokalni stanovnici
vole kao rekreativnu zonu sa smeštajnim objektima. U blizini grada Belogradčika, u opštini
Čuprene, nalazi se lovište i odgajalište divljači „Midžur“. Ovo odgajalište nudi odlične uslove za lov
retkih životinjskih vrsta, što ga čini atraktivnom destinacijom za turiste iz Bugarske i inostranstva.
Reka Dunav pruža odlične uslove za razvoj vodene rekreacije i sportova i turističko krstarenje.
Svake godine u avgustu grad Vidin je domaćin tradicionalne međunarodne regate TID, koja je 2005.
godine proslavila svoj 50. rođendan i ima brojne poštovaoce iz mnogih zemalja.
Reka Falkovec pruža dobre uslove za razvoj ekstremnih sportova, kao što su skijanje na vodi,
splavarenje, itd. Rabiško jezero je najveće kraško jezero u ovoj zemlji, proteže se na površini od
3,25 km2. Jezero pruža savršene uslove za surfovanje i kupanje i ima dobro održavanu plažu. Kamp
se nalazi na nekih 100 m od južne obale jezera.
Veštačko jezero u selu Poletkovci je pogodno za razvoj sportskog lova i ribolova i jedno je od
najčistijih veštačkih jezera u regionu. Na području Vidinskog okruga, u blizini sela Slanotran,
otkrivene su naslage visoko mineralizovanih termalnih voda sa visokim sadržajem joda, broma, itd.
i temperaturom vode od 42°C. Potencijal resursa ovog polja mineralne vode do sada nije stavljen u
praktičnu upotrebu .
Proizvodi / usluge koji mogu biti uključeni u vinsku rutu
Da bi vinska ruta bila što atraktivnija osim ključne teme „vina“ poželjno je uključiti i dodatne
sadržaje.
Tematskim osmišljavanjem i umrežavanjem manje poznatih kulturnih atrakcija stvaraju se
potencijali koji mogu preusmeriti naglasak sa mega‐atrakcija, koje privlače reke turista, na mreže
manje poznatih kulturnih krajolika.
Koji proizvodi i usluge mogu biti uključeni, zavisiće od motiva posetioca/turista, koje možemo
svrstati u sledeće grupe:
Degustacija vina Festivali ili događaji
Kupovina vina Isprobavanje lokalne kuhinje / specijaliteta
Učenje o vinima i vinskoj kulturi Zabava
Upoznavanje tehnologije pravljenja vina Upoznavanje novih krajeva/vinograda
Druženje sa porodicom / prijateljima Vinska tura
U skladu sa ovim, a u zavisnosti od segmenta posetioca u turističku vinsku rutu mogu biti uključeni
sledeći proizvodi ili usluge:
Degustacija vina Vinski/drugi festivali Avanturistički turizam (trke
Prodaja vina u podrumima
Piknik sadržaji
Konferencijski sadržaji
Restorani
Ručak u vinariji
Roštiljanje
Centar za posetioce
Muzeji/istorijske građevine
Edukativne rute
Časovi kuvanja
Šetnja kroz vinograd
Galerije / amfiteatri
Suvenirnica
Prenoćište / smeštaj
4x4)
Biciklističke staze
Planinarenje
Lov
Jahanje
Plivanje
Golf
Spa tretmani
Jedinstveni vidikovci
Imajući u vidu napred navedeno, najznačajnije turističke atrakcije ove regije, koje mogu biti uključene u vinsku rutu jesu:
Moguće aktivnosti
Dunav
Celom dužinom kroz ciljano područje
Pecanje, plivanje, sportovi na vodi, krstarenje, biciklizam, bogata gastronomska ponuda, smeštaj
Nacionalni park Đerdap
Planinarenje, lov, planinski biciklizam, posmatranje ptica
Rajačke pivnice
Degustacija vina, učestvovanje u dnevnim aktivnostima, gastronomska ponuda, smeštaj u objektima autentične arhitekture
Negotin
Muzej Stevana Mokranjca, Kuća Hajduk Veljka, gastronomska ponuda, smeštaj
Kladovo
Arheološki muzej Đerdapa, šetnja pored Dunava, poseta Trajanovoj tabli, gastronomska ponuda
Lepenski Vir
Arheološko nalazište – organizovana poseta
Zaječar Narodni muzej, Popova plaža, Kraljevica, gastronomska ponuda, smeštaj, Gitarijada
Feliks Romulijana
Arheološko nalazište – organizovana poseta
Stara Planina
Skijaški centar, planinarenje, lov, planinski biciklizam, smeštaj, specifična gastronomska ponuda
Knjaževac
Zavičajni muzej, Kuća Ace Stanojevića, gastronomska ponuda, Festival mladih, Timakum Minus – arheološko nalazište i muzej
Sokobanja
Termalni izvori, akva-park, planinarenje, planinski biciklizam, Banjsko kulturno leto, lov, gastronomska ponuda, smeštaj
Vidin
Srednjevekovna utvrđenja – Baba Vida i Kaleto, poseta sakralnim objektima, gastronomska ponuda, smeštaj
Pećina Magura - Belogradčik
Arheološko nalazište – organizovana poseta
Skali (Čudesne stene)
Planinarenje, sportsko penjanje, obilazak pećina
Rezervat biosfere Čiprovci
Planinarenje, lov, planinski biciklizam, posmatranje ptica
Rabiško jezero
Pecanje, plivanje, sportovi na vodi, biciklizam
Za različite vrste tržišnih segmenata mogu se kombinovati različite turističke atrakcije. U tom smislu poželjno je napraviti nekoliko itinerera koji se mogu ponuditi potencijalnim turistima, ali svakako treba biti dovoljno fleksibilan i u zavisnosti od konkretne potražnje i želje turista kreirati maršrutu.
Standardi / Kvalitet proizvoda i usluga za isporuku kvalitetnog doživljaja
U cilju adekvatnog tržišnog pozicioniranja, a kasnije i opstanka na tržištu, poželjno je ispuniti minimum standarda koji postoje u određenoj oblasti. U tom smislu, nadalje u tekstu prezentovani su standardi vezani za isporuku „kvalitetnog turističkog proizvoda, odnosno doživljaja“ na vinskoj ruti: Kriterijumi kvaliteta za vinogradare:
ima najmanje dva odobrena kvalitetna vina (koja je država odobrila), i koje se služi u odgovarajućim čašama
atraktivan izgled imanja je otvoren za posetioce i nudi degustacije čistoća, itd.
Kriterijumi kvaliteta za vinske taverne: :: nudi tipičnu, regionalnu, uglavnom domaću hranu
:: atraktivan opšti izgled :: rustična , jednostavna i čista oprema :: fokus na vinskoj kulturi (najmanje 2 domaća kvalitetna vina) :: dekoracija, enterijeri , itd.
Kriterijumi kvaliteta za vinarije: :: nudi vina tipična za određeno selo/područje :: osoblje poseduje znanje o vinu :: nudi degustaciju vina za pojedince i grupe :: nudi osnovne turističke informacije (ima promotivni materijal) :: otvorena najmanje 7 meseci u toku godine i najmanje 4 dana nedeljno, naročito tokom
vikenda i državnih praznika, itd.
Kriterijumi kvaliteta za restorane i svratišta :: vinska kultura je vidljiva kroz dekoraciju, enterijer, slike, itd. :: turistički standardi su ispunjeni kroz atraktivan ukupan izgled, ljubazno osoblje, čistoću,
itd. :: nudi najmanje 4 kvalitetna flaširana vina i najmanje 2 kvalitetna vina na čašu :: ima uglavnom austrijska vina na meniju :: ima uglavnom austrijska jela na meniju :: služi vina u odgovarajućim čašama, itd.
Kriterijumi kvaliteta za smeštaj :: kategorija: najmanje 3 „zvezdice“ (hoteli), „sunca“ (noćenje sa doručkom) ili „cvetića“
(odmor na selu) :: ima informacije o jednodnevnim vinskim izletima :: nudi vikend pakete koji su fokusirani na vino
PROVERE KVALITETA
Svi članovi su dužni da ispunjavaju zajednički razmatrane i utvrđene kriterijume. U početku su sve članove proverili spoljni ispitivači. Trenutno se uzorak od 20% od svih članova testira svake godine, što znači da bi trebalo da svi budu testirani po jednom u roku od 5 godina.
Koraci za formiranje vinske rute „Duša Balkana“
U cilju formiranja vinske rute „Duša Balkana“ predlaže se realizacija sledećih aktivnosti:
Aktivnost
Odgovornost Vremenski raspored
Srbija Bugarska I godina II godina III
godina
Evidencija zainteresovanih učesnika u vinskoj ruti (vinara, seoskih gazdinstava i sl..)
Udruženja vinara
X
Evidencija i evaluacija turističkih lokaliteta i atrakcija koji će biti uključeni u vinsku rutu (radno vreme, adresa, kontakt podaci i sl.)
Lokalne turističke organizacije
X
Utvrđivanje funkcionalnih uloga sadržaja na ruti
RARIS X
Razvoj rute
Formiranje/utvrđivanje organizacionog oblika za zastupanje vinske rute „Duša Balkana“
RARIS, Lokalne TO, udruženja vinara
X
Umrežavanje svih učesnika i koordinacija aktivnosti
Odgovorno telo za vinsku rutu
X
Izrada putne signalizacije X
Izrada komunikacione strategije X
Izrada promotivnog materijala X X X
Upravljanje rutom
Edukacija učesnika X
Promocija vinske rute
X
Upravljanje posetiocima X
Preporuke za unapređenje turističke ponude buduće vinske rute
U cilju što bolje isporuke turističkog proizvoda, odnosno doživljaja za turiste, potrebno je pridržavati se određenih normi tokom kreiranja celokupnog lanca vrednosti. Preporuke koje slede su u skladu sa U susret kvalitetnom ruralnom turizmu: Integrisano upravljanje kvalitetom (IKM) za ruralne destinacije:
1. Marketing i komunikacija
Doživljaj turista počinje i pre nego što stignu na našu vinsku rutu i pre nego što formiraju mišljenje i ustanove da li žele da dođu ili da se vrate. Iz ovog razloga komunikaciju treba konstanto održavati sa ciljnim grupama, slati poruke i slike, ali ne na lažnim osnovama koje propagiraju nepostojeće iskustvo.
Realizovati promotivne kampanje, ali razmisliti o impresiji i porukama koje se šalju, fokusirati se na ciljne grupe i koristiti njihovu reakciju za dalje unapređenje
Koristiti metode komunikacije, koji su u stanju da daju detaljnu i preciznu sliku naše vinske rute, uključujući i dobro pripremljeni štampani materijal, dobro informisanje medija, i plan korišćenja Interneta
Budite spremni na racionalizaciju marketinga, radeći zajedno na manjim kampanjama boljeg kvaliteta.
Stvoriti mogućnost za informisanje na više mesta (u opštinskim turističkim info centrima, itd.), uključujući i sistem rezervacije i kreiranja paketa
Održavanje kontakta sa posetiocima kroz kreiranje baze podataka, komunikaciju mejlovima i sl.
Efikasnije je promovisati naš put vina u regionalnim ili nacionalnim kampanjama nego na sopstvenim
2. Dobrodošlica , orijentacija i informacije
Pružanje prijateljske dobrodošlice posetiocima, obezbeđenje informacija koje su potrebne kada i gde turisti to žele, je od vitalnog značaja za kvalitet iskustva. Efikasan sistem informisanja može da ohrabri povratak posete, ali predstavlja i značajnu pomoć u upravljanju protokom posetilaca i njihovim odmorom.
Pomoć domaćinima, kroz treninge, kako da predstave celo područje i mogućnosti za zabavu i aktivnosti i kroz obezbeđivanje materijala koje će moći da podele svojim gostima
Pružanje informacija turistima kako bi se sa poštovanjem odnosili prema životnoj sredini, lokalnim običajima i načinu života
Obezbediti da sve bitne informacije o vinskoj ruti, kao i lokalne informacije u štampanom obliku budu dostupne turistima na svim ključnim lokacijama, kao i da informacije budu potpune, pravovremene, jasne i sa dovoljno detalja
Poboljšanje kvaliteta lokalnih informativnih centara, uključujući radno vreme, kao i atrakcije koje treba da privuku ljude
Sistem signalizacije na čitavom području vinske rute
Pratiti nove mogućnosti informacionih tehnologija
3. Smeštaj
Postoji širok spektar smeštaja sa velikim rasponom cena, a druge strane, posetioci postaju sve zahtevniji u pogledu standarda objekata i udobnosti, ali su takođe u potrazi za osobenim tradicionalnim smeštajem i gostoprimstvom. Sloboda i fleksibilnost je takođe važna, posebno za porodice koje se bave izdavanjem smeštaja.
Potrebno je vršiti kategorizaciju smeštaja i konstantno vršiti kontrolu kvaliteta
Podstaći pružaoce smeštaja da i konstantno unapređuju kvalitet smeštaja
Podstaći vlasnike smeštaja da koriste materijale koji odražavaju lokalnu destinaciju i aktivnosti, kao i da obezbede male dodatne usluge
Obezbediti specijalizovani sistem označavanja smeštaja na vinskoj ruti
4. Lokalni proizvode i gastronomija
Poboljšanje kvaliteta lokalne hrane i rukotvorina pruža mogućnost ne samo da se posetiocima pruži poseban, ruralni i lokalno prepoznatljivo iskustvo, već i pomoć ruralnoj privredi i tradiciji. Jačanje veza između gastronomije i proizvodnje hrane pruža mogućnosti za istinski integrisano upravljanje kvalitetom.
Pomoć umrežavanju lokalnih proizvođača hrane i zanatlija, i rad sa njima na poboljšanju kvaliteta proizvodnje
Poboljšati mehanizme distribucije i načine promovisanja prodaje posetiocima vinske rute
Podstaći restorane da odražavaju tradicionalnu gastronomiju, kroz obuku, publicitet i specijalne događaje.
5. Atrakcije i događaji
Kvalitet doživljaja turista će delom zavisiti od asortimana i dostupnosti atrakcija i događaja na vinskoj ruti. Treba izbeći uniformnost; ljudi putuju da bi videli različite stvari. Principi autentičnosti i različitosti su od posebnog značaja ovde.
Proveriti reakciju posetioca na količinu i kvalitet atrakcije i događaja koji su im dostupni.
Podstaknuti atrakcije koje su žive i omogućiti posetiocima da učestvuju.
Obratiti posebnu pažnju na posebne lične kvalitete interpretacije koje pružaju lokalni vodiči i uvesti obuku gde je to potrebno.
Kombinovati male atrakcije i događaje kako bi poboljšali kvalitet i uticaj, kroz zajedničke prijeme, staze, programe festivala i promotivne pakovanja.
6. Rekreacija
U poslednje vreme došlo je do brzog rasta tražnje za rekreacijom, posebno za pešačenjem i biciklizmom, ali i za ostalim aktivnostima, sa mnogo ljudi koji po prvi put učestvuju u aktivnim odmorima. Stoga, sva područja na vinskoj ruti bi trebalo da obrate pažnju na kvalitet koji pružaju njihovi objekti, mada bi mogućnosti i prioriteti mogli da se razlikuju na različitim lokacijama.
Uveriti se da operateri zadovoljavaju profesionalne sigurnosne standarde sporta koji je u pitanju.
Tražiti sporazum o upravljanju količinom i uticajem korišćenja u osetljivim oblastima. Kreirati pešačke i biciklističke staze da bi se zadovoljili različiti nivoi korisnika, uključujući i
veze ka selima i mestima kulturnog nasleđa. Ohrabriti veze između pružaoca aktivnosti i drugih turističkih preduzeća, uključujući i
mogućnost da se zaključeni paketi i izgubljeni aranžmani susretnu sa posebnim zahtevima posetilaca na aktivnim praznicima.
Poboljšati lokalne sportske i rekreativne objekte za zajedničko korišćenje od strane posetilaca i meštana.
7. Životna sredina i infrastruktura
Glavni razlog zašto posetioci biraju ruralne turističke destinacije je da bi uživali u kvalitetu prirodnih i antropogenih ruralnih pejzaža. Održavanje kvaliteta životne sredine je od suštinskog značaja za draž destinacije kao i za održivost. Obezbeđenje prevoza i drugih lokalnih usluga treba da zadovolji potrebe posetilaca i lokalnog stanovništva i da se odrazi na politiku zaštite životne sredine.
Tražiti da se poveća udeo posetilaca koji koriste javni prevoz da bi došli i putovali u destinaciji/na vinskoj ruti, poboljšanjem njegovog kvaliteta i povećanjem njegovog utiska kroz dobro planirane trase, integrisani raspored i promociju.
Podsticanje lokalnih usluga kao što su prodavnice i banke da odražavaju potrebe posetilaca vinske rute.
Uključiti sva obeležena zaštićena područja u lokalna turistička planiranja i akcije. Obavestiti posetioce vinske rute o problemima životne sredine u okruženju i zatražiti
njihovu podršku. Podstaknuti turoperatore da budu više ekološki orjentisani, kroz obuku, savete i
obeležavanje.
JAČANJE MENADŽMENTA KVALITETA I PROCES PRAĆENJA
a) Razumevanje potreba posetilaca i videti da su ispunjene
Osnovni zahtev destinacije na vinskoj ruti koja sprovodi integrisano upravljanje kvalitetom je proces razumevanja zahteva posetilaca i provere da li su oni ispunjeni. Povratne informacije bi trebalo da pomognu da vode poboljšanju kvaliteta.
Istraživanje slike i očekivanja od oblasti koje drže potencijalni posetioci, sa mišljenjem kreatora kao što su turoperatori i novinari.
Preduzeti redovne preglede posetilaca širom destinacije u oblasti koja traži detalje o tipovima posetioca koji dolaze i specifičnih informacija o potrebama i zadovoljstvima.
Rad sa lokalnim preduzećima na sistemu koji omogućava svim posetiocima da daju povratne informacije kroz formu komentara, knjige sugestije, upitnika u publikacijama i sl.
Obezbediti da je proces upravljanja bilo kojom žalbom efikasan i ljubazan, i dovodi do akcije ispravljanja gde je to potrebno.
Vodite računa da dobijete mišljenje o potrebama posetioca od ljudi koji ih susreću svakog dana, kao što su stanodavci, osoblje u informativnom centru, itd.
b) Podešavanje, provera i standardi komunikacije
Proces uspostavljanja i provere standarda na vinskoj ruti je važan za kvalitet, ali može biti dugotrajan i treba da bude dobro planiran. Sedam vrsta standarda kvaliteta su:
1. Minimalno prihvatljivi standardi; 2.Tehnički nivo objekata i usluga; 3. Posebni kvaliteti usluga i iskustvo koje se nudi; 4. Kvaliteti autentičnosti, koji odražavaju destinaciju; 5. Sposobnost da zadovolje posebne potrebe; 6. Ekološki standardi; 7. Standardi upravljanja praksom
Izabrati koje vrste standarda kvaliteta su najvažnije za vinsku rutu i strategiju kvaliteta. Odlučiti koje vrste preduzeća i aktivnosti trebaju biti predmet formalnog standarda i
postaviti ciljeve za procenat onih koji bi trebalo da budu pokriveni. Podstaknuti maksimalno učešće u bilo kojim relevantnim nacionalnim i sektor-nivo
standardima kvaliteta i proverama postupaka, uključujući i programe koje vode organizacije i agencije specijalizovane u vinskom turizmu.
Raditi sa grupama lokalnih mreža na uspostavljanju neke posebnih regionalnih standarda i provera postupaka koji se mogu smatrati neophodnim ili korisnim, koji se grade na ali ne kopiraju iznad navedene.
Identifikovati standarde kvaliteta za funkcionisanje sopstvenih turističkih usluga vinske rute, kao što su brzina odgovaranja upita.
Učestvovati u studijama koje proveravaju i upoređuju ukupan kvalitet vinske rute, kao što je upotreba tajnih kupaca i komparativna benčmarking studija.
c) Rad sa ljudima na obuci i poboljšanju kvaliteta
Proces unapređenja kvaliteta u skladu sa identifikovanim standardima zahteva blisku saradnju svih učesnika u vinskoj ruti, i dobro konstruisanu obuku i programe pomoći koji zadovoljavaju njihove potrebe.
Spojiti preduzeća u vinskoj ruti u grupe lokalnih mreža, gde mogu da se identifikuju potrebe, da podstiču jedni druge kroz demonstracije i plan zajedničke akcije.
Dizajnirati programe obuke da bi se podstaklo učešće, sa dobro ciljanim kratkim kursevima i ugrađenim podsticajima.
Obezbedi pristup obuci o brizi o korisnicima, tehničkim veštinama, lokalnom znanju, održivosti i ukupnom poslovnom menadžmentu, prema potrebi. Gde je moguće koristi profesionalno osnovan i verifikovan modul obuke i materijal.
Obratiti posebnu pažnju na pomoć malim seoskim preduzećima na vinskoj ruti da odrede pravu cenu u odnosu na ponuđeni kvalitet.
Obratiti pažnju o potrebama za obukom i motivacijom lokalnih turističkih kadrova u destinaciji, kao što su informacioni centar za osoblje i vodiče.
d) Praćenje uticaja na lokalnu ekonomiju, zajednicu I okruženje
Kao i dobijanje povratne informacije od posetilaca, tako je važno da se održi provera šireg uticaja vinske rute, da bi se mogla izvršiti prilagođavanja iz oblasti menadžmenta, sa ciljem da se doprinese održivom razvoju turizma.
Postaviti mehanizam za dobijanje redovne povratne informacije od preduzeća za nivo performansi i opšte stavove o tržištu destinacije i posetilaca.
Pratiti uticaj na lokalnu ekonomiju kroz prikupljanje podataka o nivoima potrošnje od strane posetilaca i količine zapošljavanja u turizmu.
Prikupiti povratne informacije iz lokalne zajednice, na primer kroz redovne otvorene sastanke i kontakt sa organizacijama zajednica.
Održavati provere o mogućim uticajima na životnu sredinu, kroz posmatranje, održavanje zapisa razvoja, tražeći stavove posetilaca i stanovnika i proveru nivoa zagađenja.
ANALIZA TRAŽNJE
Ciljna tržišta
Racionalizacija marketinških napora važna je, pre svega, zbog budžetskih ograničenja. Iz tog razloga
važno je utvrditi prioritetna emitivna tržišta prema određenim varijablama – obim i evolucija
putovanja, prosečna potrošnja, dostupnost mesta/regiona iz pojedinih tržišta, itd. Segmentacija
tržišta omogućava da se odredi ciljno tržište i na pravi način zadovolje zahtevi tržišta. Konkretno,
segmentacija tržišta predstavlja postupak podele tržišta u različite grupe kupaca (korisnika) koji bi
mogli zahtevati posebne proizvode ili usluge. Potrebno je odabrati onaj segment tržišta na kome će
se moći postići željeni uspeh.
Imajući ovo u vidu, postoje tri grupe tržišta : Grupa A – ključna tržišta koja su i uvek će biti značajna,
Grupa B – tržišta sa značajnim potencijalom, ali značajni napori treba da se ulože u cilju povećanja
broja posetilaca iz ovih emitivnih tržišta, Grupa C – izvorna tržišta koja se samo redovno prate i
nema svrhe praviti nikakve veće marketinške napore.
Za određivanje ciljnih tržišta određene vinske rute, preduslov predstavlja poznavanje potrošnje
vina u ciljnim tržištima, što samim određuje i potencijalne turiste za vinski turizam. Evropa je
najveći svetski potrošač vina, koja zauzima čak 67,2% svetske potrošnje vina. Najveći svetski
potrošači vina su zemlje koje su i tradicionalni proizvođači vina. Tako je prvo mesto po najvećoj
potrošnji vina zauzela Francuska s 55,4 l/po glavi stanovnika, zatim Portugal s 46,7 l/po glavi
stanovnika, Italija s 46,5 l/po glavi stanovnika, Španija s 31,8 l/po glavi stanovnika i Argentina s
28,3 l/po glavi stanovnika. Hrvatska je relativno veliki potrošač vina, a tome u prilog ide podatak iz
2005. godine i potrošnja od čak 40,8 l/ po glavi stanovnika. U Švajcarskoj (39,3 l/ po glavi
stanovnika) i Austriji (29,3 l/ po glavi stanovnika) beleži se rast potrošnje vina što može poslužiti
kao jedan dobar pokazatelj.
Imajući ovo u vidu možemo odrediti ciljna tržišta za ovu vinsku rutu: Grupa A Grupa B Grupa C Domaće tržište - Srbija Nemačka Kina Bugarska Francuska Rusija Makedonija Holandija UK BiH Italija Slovenija Švajcarska Grčka Austrija Rumunija
Kanali prodaje
Turistički distributivni kanali mogu se definisati kao sistemi posrednika koji imaju ulogu da
olakšaju prodaju i dostavu turističkog proizvoda/usluge od proizvođača do potrošača.
Tradicionalna podela kanala distribucije jeste na direktnu i indirektnu prodaju. Direktna prodaja
predstavlja neposredan kontakt između ponuđača i turiste, i njena prednost je u direktnoj
komunikaciji sa potrošačima i kontrola nad prodajom usluga. Međutim, ovakav vid prodaje iziskuje
značajan nivo novčanih sredstava (formiranje poslovnica, zapošljavanje dodatnih kadrova i sl.).
Međutim, uticaj informacione tehnologije je značajno promenio, čak i transformisao postojeću
strukturu kanala distribucije. Evolucija informacionih tehnologija pokazala je da destinacije i
proizvođači turističkih proizvoda neće opstati na tržištu ukoliko ne budu bili u stanju da se
promovišu kao i da vrše distribuciju putem rastućih elektronskih kanala distribucije.
Savremeni turista sve informacije traži na internetu, tako da je Internet postao ključni alat kako za
komunikaciju, tako i za prodaju turističkih proizvoda (rezervacija, plaćanje). U tom smislu predlaže
se internet platforma kao osnovno sredstvo komunikacije i prodaje, obzirom da je ovo najefikasniji
način slanja poruke ciljanom tržištu, ali i najjeftiniji.
Svakako, ne treba se oslanjati isključivo na ovaj vid poslovanja, te se u tom smislu predlaže prodaja
putem posrednika – turističkih agencija/organizatora putovanja. Ovaj vid kanala distribucije ima
određene prednosti jer organizatori putovanja mnogo bolje poznaju prilike i kretanja na
turističkom tržištu i shodno tome „pakuju“ turističku ponudu/proizvod (smeštaj, prevoz, ishrana,
događaji i sl.). Takođe, potencijalni turisti mogu o uslovima putovanja da se informišu direktno u
svom mestu boravka, Međutim, ovakav vid prodaje ima nešto veće troškove za ponuđača zbog
provizije posrednika. Naravno, prilikom donošenja odluke o načinu distribucije potrebno je uzeti u
obzir da putem posrednika, turistička usluga/proizvod se nudi na značajno većem tržištu,
posrednici su kvalifikovani za prodaju turističkih aranžmana, posrednici oslobađaju proizvođače da
sami kreiraju dodatne usluge (obilasci muzeja, npr. i sl.), svojom ulogom štede vreme pružaoca
usluge i sl....
Međutim, osim prodaje „upakovanog“ turističkog proizvoda tj. turističkog aranžmana, što se
preporučuje kod turističkih agencija za organizovane grupe turista, danas je sve više „turista
avanturista“ koji žele sami da kreiraju svoj odmor i na taj način dožive jedinstveno iskustvo. Ovakav
– individualni vid prodaje moguć je putem internet platforme.
Preporuke za kreiranje veb portala:
Adresa sajta ne treba biti komplikovana, već lako pamtljiva. Preporučuje se zakup domena i
na srpskom (otvara na srpskom jeziku) i na engleskom jeziku (otvara na engleskom jeziku),
koji će biti linkovani, a namenjeni su za različita ciljna tržišta
Sajt treba biti pregledan i ne opterećen reklamama, banerima i sl... Kretanje na sajtu mora
biti lako
Od sadržaja sajt bi trebalo da ima osnovne podatke o vinogradarskom kraju, podatke o
vrstama grožđa, podrumima i vinima koja se proizvode; vinsku rutu je poželjno predstaviti
što slikovitije sa podacima o smeštaju, restoranima i drugim turističkim atrakcijama
U kasnijoj fazi, kada vinska ruta zaživi, poželjno je napraviti rezervacioni sistem i veb
prodavnica
Poželjno je kreirati tzv. winepass (vinsku propusnicu) kojim će biti ponuđen određeni
popust turistima za obilazak više lokacija i atrakcija koje će biti uključene u vinsku rutu
Kao dobar primer navodimo sajt vinske rute južnog Tirola: www.suedtiroler-
weinstrasse.it/english/
Izvor: www.suedtiroler-weinstrasse.it/english/
Preporuka je, takođe, napraviti Aplikaciju za android telefon, koja bi sadržala većinu podataka kao i
veb portal, stranicu na Fejsbuku, Jutjub kanal i sl..
Način promocije turističkog proizvoda
Promocija u turizmu predstavlja proces masovnog komuniciranja između ponuđača i korisnika
turističkog proizvoda/usluge, pri čemu predmet komuniciranja predstavlja razmena informacija
koje mogu podstaći prodaju tog proizvoda/usluge. Stoga se promocija koristi sa ciljem da informiše
i podstakne turističku tražnju na kupovinu i ubrza proces donošenja odluka. Zadaci promocije
usmeravaju se ka stvaranju svesti o turističkom proizvodu/usluzi na tržištu, stvaranju pozitivnog
imidža proizvoda/usluge i njegovog što boljeg pozicioniranja.
Promocija u turizmu važna je iz sledećih razloga (Koltman, 1989):
obezbeđivanja turističke tražnje u vansezoni,
kupovine turističkog proizvoda koji potrošač/kupac prethodno nije video,
stvaranja lojalnosti potrošača,
velike konkurencije na turističkom tržištu,
cenovne elastičnosti tražnje,
mogućnosti supstituisanja turističkog proizvoda.
Osnovni instrumenti tržišnog komuniciranja, odnosno promocionog miksa u turizmu su:
Turistička propaganda predstavlja jedan od najznačajnijih instrumenata komuniciranja u
turizmu. Cilj je da razvija sklonosti ka proizvodima ili uslugama, kao i da upućuje na konkretnu
kupovinu. U nastupu na turističko tržište, turistička propaganda koristi grafička, oglasna,
projekciona, lična i prostorno-plastična sredstva.
Odnosi sa javnošću predstavljaju komuniciranje sa internom i eksternom javnošću sa ciljem
stvaranja povoljnog mišljenja, odnosno stava javnosti prema destinaciji. Tipični oblici odnosa sa
javnošću u turističkom poslovanju su:
veze sa stvaraocima javnog mnjenja (novinari, fotoreporteri, snimatelji, urednici),
konferencije za štampu (najčešće pred početak turističke sezone),
studijska putovanja (organizovana za novinare, predstavnike turističkih agencija i sl.),
kontakti sa pojedincima (novinari, umetnici, javni radnici, političari, sportisti i sl.).
Nastupi na specijalizovanim sajmovima – u eri savremene tehnologije ovaj vid prezentacije se
čini prevaziđenim, međutim jako je bitno učestvovati na ovakvim događanjima jer je veća šteta ne
učestvovati na sajmovima turizma, nego što su troškovi učešća.
Unapređenje prodaje kao oblik promocionih aktivnosti usmeren je ka postizanju kratkoročnih
ciljeva, odnosno ka direktnom podsticanju prodaje turističkog proizvoda. Može se koristiti prema:
potrošačima (nagrade, pokloni uz kupljen proizvod, popusti), posrednicima (pokloni, dodatne
provizije) i prodajnom osoblju preduzeća (nagrade, pokloni, bonusi, takmičenja i sl.).
Direktni marketing predstavlja usmenu prezentaciju potencijalnom kupcu putem razgovora, sa
ciljem prodaje turističkog proizvoda. Najčešći vidovi ovog oblika promocionih aktivnosti su: mejling
liste, prodajne prezentacije, prodajni susreti, podsticajni programi i sl.
Publicitet predstavlja instrument promocionog miksa koji se realizuje putem konferencija za
štampu i ostalih masovnih medija komuniciranja, sa masovnim pokrivanjem tržišta.
On-line marketing – veb portal, blog, bilten, chat soba, video, Jutjub, baneri na drugim sajtovima i
sl..
Sponzorstvo se primenjuje kao sredstvo promocije u slučajevima održavanja kulturnih i sportskih
događaja, kada se snažno oglašava sopstveni turistički proizvod.
Merčendajzing podrazumeva prodaju onih proizvoda koji imaju veze sa turističkim proizvodom,
recimo prodaja odeće sa logom vinske rute, razni suveniri i slično.
Za promociju ove vinske rute preporučuju se sledeće promotivne aktivnosti:
On-line marketing
Direktni mejlovi i bilteni
Štampanje brošure i mape vinske rute
Organizacija Festivala vina sa degustacijom
Formiranje Kluba ljubitelja vina i članske karte za članove koji će imati određene beneficije
Kreiranje određenih specijalnih ponuda i popusta
Učešće na sajmovima sa lokalnim turističkim organizacijama
PR tekstovi u specijalizovanim novinama kao npr. Caffe & Bar, i magazinima za muškarce
Mens Health, Playboy i sl..
Organizacija promotivnih vinskih ruta za novinare i turističke agencije
Marketing koncept u zavisnosti od tržišnog segmenta
Tržište Domaće tržište - Srbija
Ciljna grupa Muškarci 35-55 godina
Izgradnja tima – viši menadžment u kompanijama
Edukativna nastava – srednje poljoprivredne škole i poljoprivredni fakulteti (proces proizvodnje vina)
bračni parovi
Organizovane grupe – preko turističkih agencija
Individualni posetioci
Strategija
proizvoda
Upakovan proizvod u zavisnosti od ciljne grupe ( smeštaj, ishrana, aktivnosti)
Pripremiti modularne pakete koji će biti prilagođeni zahtevima različitih korisnika ( jednodnevni, vikend paketi sl.)
Planer putovanja za individualne posete Strategija cena Definisati troškovnu strukturu i u odnosu na nju definisati cenu
Proučiti cenovne iznose konkurencije
ponuditi promotivne cene (sa ciljem pokrivanja troškova) u početnoj fazi implementacije programa.
Strategija
distribucije
Direktna prodaja – Internet
Turističke agencije u zemlji
Strategija
promocije
Internet kampanja
Direktni mejl
Štampa brošure i turističke mape
Sajamski nastup
PR tekstovi u specijalizovanim novinama kao npr. Caffe & Bar, i
magazinima za muškarce Mens Health, Playboy i sl..
Tržište Inostrano tržište – grupa A
Ciljna grupa Muškarci 35-55 godina zainteresovani za vino
Mladi 25-35 godina
Organizovane grupe – preko turističkih agencija
Individualni posetioci / avanturisti
Strategija
proizvoda
Diferencirati ponudu u odnosu na konkurenciju
Povezati ponudu sa lokalnom gastronomijom
Ponuditi dodatne aktivnosti u sklopu ponude ( lov, festival, i sl..)
Upakovati proizvod u zavisnosti od ciljne grupe ( vrsta smeštaja, ishrana, aktivnosti)
Pripremiti modularne pakete koji će biti prilagođeni zahtevima različitih korisnika (produženi vikend paket, sedmodnevni paket i sl.)
Planer putovanja za individualne posete Strategija cena Definisati troškovnu strukturu i u odnosu na nju definisati cenu
Razraditi pakete u odnosu na ciljnu grupu
Proučiti cenovne iznose konkurencije
Napraviti promotivne cenovne kampanje Strategija
distribucije
Turističke agencije i turoperatori
Direktna prodaja – Internet
Strategija
promocije
On-line kampanja
Sajamski nastup u ciljanim zemljama
Štampa brošure i turističke mape
Organizacija Festivala vina sa degustacijom
Tržište Inostrano tržište – grupa B
Ciljna grupa Zaljubljenici u vino
Muškarci 35-55 godina
Mladi 25-35 godina
Biciklisti na stazi Euro Velo 6
Organizovane grupe – preko turističkih agencija
Strategija
proizvoda
Ispitati ciljana tržišta (postojeće analize trendova EU, TOSa i drugih institucija)
Isticati Balkan i jedinstvene elemente ovog podneblja u ponudi
Ponuditi dodatne aktivnosti u sklopu ponude (lov, festival, žurke i sl.)
Upakovati proizvod u zavisnosti od ciljne grupe (smeštaj, ishrana, aktivnosti)
Pripremiti modularne pakete koji će biti prilagođeni zahtevima različitih korisnika (produženi vikend paket, sedmodnevni paket i sl.)
Strategija cena Definisati troškovnu strukturu i u odnosu na nju definisati cenu
Razraditi pakete u odnosu na ciljnu grupu
Proučiti cenovne iznose konkurencije
Napraviti promotivne cenovne kampanje Strategija
distribucije
Turističke agencije i turoperatori
Direktna prodaja – Internet
Strategija
promocije
On - line kampanja
Sajamski nastup u ovim zemljama
Štampa brošure i turističke mape
Organizacija Festivala vina sa degustacijom
Marketinški akcioni plan
Ciljevi i aktivnosti Odgovornost 2014 2015 2016 Okvirni
budžet
Opšti cilj: pružanje podrške integraciji regionalnih vina
u prekograničnom turizmu u opštinama Negotin,
Knjaževac i Kladovo u istočnoj Srbiji i opštini Vidin u
severozapadnoj Bugarskoj.
Posebni cilj 1: Kreirati vizuelni identitet vinske rute
“Duša Balkana”
Srbija/ Bugarska
Aktivnost 1.1. Izrada knjige grafičkih standarda Novo telo za
upravljanje
rutom
1.000 EUR
Aktivnost 1..2 Obeležavanje vinske rute na terenu
(projekat signalizacije)
Novo telo za
upravljanje
rutom
15.000
EUR
Aktivnost 1..3 Izrada veb – sajta vinske rute Muzej Knjaževac 1.500 EUR
Aktivnost 1..4 Izrada štampanih brošura
(predstavljanje rute i turistička karta)
Komora Vidin 3.500 EUR
Aktivnost 1.5 Izrada android aplikacije RARIS 2.000 EUR
Posebni cilj 2: Podizanje konkurentnosti vinske rute
“Duša Balkana”
Aktivnost 2.1 Identifikovanje i kreiranje baze
lokalnih manifestacija povezanih sa plasmanom
lokalnih proizvoda
Novo telo za
upravljanje
rutom
1.000EUR
Aktivnost 2.2 Formulisanje koncepta za razvoj
novih manifestacija povezanih sa lokalnim
proizvodima
Novo telo za
upravljanje
rutom
1.000EUR
Aktivnost 2.3 Otvaranje Muzeja vina Muzej Knjaževac .......
Aktivnost 2.4 Kreiranje mreže proizvođača vina Udruženja vinara 1.500 EUR
Aktivnost 2.5 Organizacija Festivala vina TO Negotin
Aktivnost 2.6 Primena standarda za obezbeđenje
kvaliteta vinske rute
Udruženje vinara
/
5.000 EUR
Aktivnost 2.7 Razviti upitnik i konstantno raditi
proveru zadovoljstva posetilaca
Udruženje vinara
/
1000 EUR
Aktivnost 2.8 Uvođenje wine-pass sistema 3.500 EUR
Aktivnost 2.9 Realizacija postupka zaštite
geografskih oznaka kroz sledeće faze, u skladu
sa zakonskim i podzakonskim aktima
(udruživanje, specifikacija, registracija,
sertifikacija)
Udruženje
vinara /
8.000 EUR
Aktivnost 2.10 Regulisanje korišćenja oznaka i
žigova
Udruženje
vinara /
2.000 EUR
Posebni cilj 3: Tržišno pozicioniranje vinske rute
Duša Balkana na tržištu
Aktivnost 3.1 Izrada komunikacione strategije 2.000 EUR
Aktivnost 3.2 On – line promotivna kampanja 3.000 EUR
Aktivnost 3.3 Korišćenje društvenih mreža za
promociju
1.000 EUR
Aktivnost 3.4 Direktna prezentacija vinske rute
ciljanim turističkim agencijama i turoperatorima uz
poziv za saradnju
1.000 EUR
Aktivnost 3.5 Nastup na sajmovima (minimum
Međunarodni sajam turizma u Beogradu, poželjno i
neki sajam u okruženju)
5.000 EUR
Aktivnost 3.6 Redovna distribucija i prosleđivanje
informacija svim (i između) identifikovanim
učesnicima
1.000 EUR
Aktivnost 3.7 Prezentovanje vina regionalnom
HOREC sektoru
RC Timok 500 EUR
Aktivnost 3.8 Formiranje Kluba ljubitelja vina 500 EUR
Aktivnost 3.9 Organizacija promotivnih vinskih ruta
za novinare i turističke agencije
RC Timok 2.500 EUR
ANEKS: naziv puta vina
Predloženi naziv puta vina je: wine route „Soul of Balkan“ ili put vina „Soul of Balkan“
Naziv se koristi samo u engleskoj verziji, ne prevodi se na Srpski ili Bugarski jezik.
Ukoliko se ipak želi njegovo korišćenje u Srpskom jeziku, koristi se prevod: put vina „Duh Balkana“.
Ukoliko se ipak želi njegovo korišćenje u Bugarskom jeziku, koristi se prevod: Път на виното „Духът
на Балканите”
ANEKS: logo puta vina
Predloženi logo : wine route Soul of Balkan :
ANEKS: Mapa puta vina Soul of Balkan