Studija Usklaivanje gospodarenja umama i vodama u FBiH

Sarajevo, februar 2011. godine

1

Studija Usklaivanje gospodarenja umama i vodama u FBiH - NACRT STUDIJE -

Direktor: Prof.dr. Tarik Kupusovi, dipl.ing.gra.

Sarajevo, februar 2011. godine

2

Sadraj: I 1 OPI DIO ............................................................................................. 3 OPI PODACI O PROJEKTU....................................................................... 4 Podaci o projektu............................................................................................. 4 Podaci o dokumentu ........................................................................................ 4 UME U VODAMA, VODE U UMAMA UVODNA RAZMATRANJA .............. 5 REZULTATI SVIH PROVEDENIH ANALIZA IZ DJELOKRUGA RADA............ 9 ANALIZA INSTITUCIONALNE NADLENOSTI NAD UPRAVLJANJEM, GOSPODARENJEM I KORITENJEM VODNIH I UMSKIH RESURSA....... 42 ANALIZA USKLAENOSTI UMSKOPRIVREDNIH I VODOPRIVREDNIH OSNOVA S PRIJEDLOGOM ELEMENATA U KONTEKSTU HARMONIZACIJE PLANSKIH DOKUMENATA...................... 51 5.1 Ocjena zastupljenosti voda u umskoprivrednim osnovama ..................... 51 5.2 Ocjena zastupljenosti uma u vodoprivrednim osnovama ........................ 52 5.3 Prijedlozi za harmonizaciju planskih dokumenata u umskoprivrednim i vodoprivrednim osnovama .................................................................... 56 TEHNIKE GAZDOVANJA UMAMA I NJIHOV UTJECAJ NA VODE SA PRIJEDLOGOM MJERA ............................................................................ 57 6.1 Sistemi gazdovanja umama u zavisnosti od kategorija uma .................. 57 6.2 Vrste zahvata u umskim sastojinama, koji mogu imati negativni utjecaj na vodne resurse....................................................................... 58 6.3 Procjena utjecaja zahvata u umskim sastojinama na stabilnost vodnog reima ................................................................................................. 59 6.4 Prijedlog mjera zatite voda u okviru gospodarenja umama................... 60 ANALIZA MEHANIZAMA NADOKNADE SEKTORA VODA SEKTORU UMARSTVA PO OSNOVU ODRAVANJA ZATITNE FUNKCIJE UME..... 65 7.1 Trenutna praksa nadoknade korisnika voda sektoru umarstva u FBiH ..... 65 7.2 Trenutna praksa nadoknade korisnika uma sektoru vodnog gospodarstva u FBiH............................................................................. 66 7.3 Mehanizmi nadoknade korisnika voda sektoru umarstva u praksi zemalja EU i regiona............................................................................. 66 7.4 Prijedlog mjera poboljanja ................................................................... 67 PRIJEDLOZI AKTIVNOSTI ZA AKCIONI PLAN USKLAIVANJA GOSPODARENJA UMAMA I VODAMA .................................................... 69 PRIJEDLOG KLJUNIH PRINCIPA ZA IZRADU OPEG DIJELA UMARSKOG PROGRAMA FBIH............................................................... 72 PRIJEDLOG STRATEKIH I SPECIFINIH CILJEVA ZA IZRADU IZVEDBENOG DIJELA UMARSKOG PROGRAMA FBIH............................ 74 PRIJEDLOG AKCIONOG PLANA ZA IZRADU IZVEDBENOG DIJELA UMARSKOG PROGRAMA FBIH............................................................... 77

2 3 4 5

6

7

8 9 10 11

PRILOZI ......................................................................................................... 82 Popis tabela u tekstu: Tabela 3.1 Struktura povrina uma i umskog zemljita dravne ume....................9 Tabela 3.2 Stanje drvnih zaliha dravne ume ...................................................... 10 Tabela 3.3 Stanje godinjeg zapreminskog prirasta dravne ume ......................... 10 1

Tabela Tabela Tabela Tabela Tabela Tabela Tabela

3.4 Stanje godinjeg sjeivog etata dravne ume ...................................... 11 3.5 Struktura povrina uma i umskog zemljita privatne ume ................. 11 3.6 Stanje drvnih zaliha privatne ume ...................................................... 12 3.7 Stanje godinjeg zapreminskog prirasta privatne ume ......................... 12 3.8 Planirani godinji obim sjea - etat privatne ume ................................. 12 3.9 Prikaz obuhvata stanovnitva javnim vodosnabdijevanjem ...................... 17 3.10 Prikaz zahvaenih koliina vode za potrebe privrede iz sopstvenih vodozahvata ................................................................................... 18 Tabela 3.11 Pregled izvorita podzemnih voda sa kojih se dominantno vri vodosnabdijevanje najveeg broja stanovnika FBiH ........................... 18 Tabela 10.1 Akcioni plan za realizaciju mjera za dostizanje ciljeva poboljanja usklaivanja gospodarenja umama i vodama.................................... 78 Popis slika u tekstu: Slika 1 Zone sanitarne zatite izvorita vode za pie u FBiH ...................................... 22

2

I

OPI DIO

3

1

OPI PODACI O PROJEKTU

PODACI O PROJEKTU Naruilac Izvrilac Naslov projekta Naslov dokumenta Ugovor broj Datum poetka projekta Interna ifra projekta Voditelj projekta PODACI O DOKUMENTU Datum Obraivai Februar 2011. mr. Dalila Jabuar, dipl.ing.gra. ekspert za oblast voda Sabina Hadiahmetovi, dipl.ing.gra. ekspert za oblast voda Erna Zildovi, dipl. ecc Nijaz Zerem, - ekspert za oblast - vodozatitne zone prof. dr. Vladimir Beus, dipl. ing. umarstva ekspert za oblast uma mr. Emsad Pruan, dipl. ing. umarstva ekspert za oblast uma Odobrio prof.dr. Tarik Kupusovi, dipl.ing.gra. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Institut za hidrotehniku Graevinskog fakulteta Sarajevo d.d., Stjepana Tomia 1, 71000 Sarajevo Konsultantske usluge za Studiju Usklaivanje gospodarenja umama i vodama Izvjetaj o napretku BA-Add.Fin.-37791-BOS-CQ-SA-CS-10-1.A.1-18 01.07.2010. godine D-1060 Mr. Dalila Jabuar, dipl.ing.gra.

4

2

UME U VODAMA, VODE U UMAMA UVODNA RAZMATRANJA

Temeljem Zakona o umama i Zakona o vodama u Federaciji BiH, pored ostalog, regulirani su odnosi, odnosno prava i obveze izmeu vodnog gospodarstva i subjekata koji gospodare umama. Sa umarskog gledita, ti odnosi nisu regulirani primjereno utjecaju ume na vodno gospodarstvo, meutim i sa aspekta voda, ovi odnosi nisu regulirani primjereno utjecaju aktivnosti umarstva na vodne resurse. Cilj izrade ove Studije je da se temeljem argumenata, upozori na utvrene neloginosti i potaknu razmiljanja o kvalitetnijem rjeavanju ovog pitanja, imajui u vidu prije svega hidroloku funkciju ume i njenu usku povezanost s vodnim odnosima svoga prostora, ali i funkciju voda, koje su sastavni dio umskih sastojina.I uma i voda su obnovljiva prirodna bogatstva zavisna jedno o drugom. Od ukupne koliine vode na Zemlji 97,3% je slana voda. Od slatke vode 90% je nedostupno ovjeku, ivotinjama i biljkama, jer je zaleena ili se nalazi u velikim dubinama ispod zemljine povrine. Voda je obnovljivo prirodno bogatstvo, koje neprekidno krui u prirodi. Ona se isparava u atmosferu i vraa kao oborina, to se prosjeno ponavlja oko 40 puta godinje. Voda e u 21. stoljeu biti ograniavajui initelj razvoja. Poljoprivreda je najvei potroa vode u svijetu (69%), slijedi industrija (23%), dok stanovnitvo troi 8%. uma je s hidrolokog stajalita vrlo korisna. umski ekosistem rasporeuje oborinsku vodu zavisno o vrsti drvea, sloju grmlja, prizemne flore, vrsti tla, reljefu, te slojevitosti umske vegetacije. Raspored vode u umi koristan je za okoli u smislu odravanja vodne ravnotee u prostoru. Za vrijeme velikih oborina iz ume istjee znatno manje vode nego iz poljoprivredne povrine. Istjecanje vode iz ume je vrlo ekonomino. Kod vee koliine oborina, uma zadrava vodu, dok je kod malih koliina kie, istjecanje vode iz ume podjednako istjecanju iz poljoprivrednih povrina. Poznat je Burgerov hidroloki pokus u Alpama (Catchment characteristics of the Sperbelgraben and Rappengraben, both located in Sumiswald, Canton Bern, Source: Burger 1934), istraen istovremeno u umi i na livadi. Kia koja je poslije sunog razdoblja pala na livadu odmah je izazvala povrinsko otjecanje vode, dok je ono u umi kasnilo nekoliko dana, budui da je umsko tlo dugo vremena upijalo vodu. Ta pojava znatno usporava otjecanje vode i naglo punjenje vodotoka to usporava pojavu visokih vodnih valova i poplava. Daljnja hidroloka prednost ume sastoji se u sprjeavanju akvatine erozije tla. Jedna od najznaajnijih funkcija ume, povezana uz vodu je utjecaj na njezinu kvalitetu. Voda koja proe kroz umsko tlo proisti se i postaje pitkom. Tu je Bosna i Hercegovina zasigurno na visokom mjestu u Europi, upravo zahvaljujui umi i sposobnosti rahlog i ivog umskog tla da proisti vodu. Prednost Bosne i Hercegovine u hidrolokom smislu, usko je povezana uz prirodnost i strukturu njenih uma, ali isto tako i uz klimatske prilike, koje pruaju velike koliine oborina to uvjetuje uravnoteen dotok vode u izvorita. umska sastojina treba velike koliine vode, koje troi isparavanjem lisne povrine (lie ili iglice), u manjoj mjeri i izbojaka, odnosno transpiracijom. Naroito velike koliine vode transpirira umsko drvee nizinskih uma - hrast lunjak, poljski jasen, vrba, crna joha, domaa topola, dok vrste drvea pribreja i gora, imaju manju 5

transpiraciju. Tako primjerice, poljski jasen transpirira oko 700 mm vode, hrast lunjak od 400 do 600 mm, obina bukva 300 mm, jela i smra 350 mm, hrast crnika 200 mm, crni bor 150 mm vode. Osim potronje vode za transpiraciju, a to je povezano uz fotosintezu u smislu opskrbe biljaka biogenim elementima, umsko drvee zadri na kronjama od 16% (hrast lunjak i kitnjak) do 40% (jela i smra) oborinske vode, tzv. intercepcija. Navedene koliine transpiracije i intercepcije su srednje vrijednosti vie faktora i odnose se na koliine vode tijekom jedne godine, a razlikuju se zavisno o klimatskim prilikama, a naroito oborinama i aktivnoj vlazi tla (transpiracija), te koliinama kie koja padne u jednom mahu (intercepcija). Proraun koliina zadrane, potroene i izgubljene vode u umi razliit je po 1 ha godinje, a zavisi od ukupne koliine oborina, od transpiracije i intercepcije pojedine vrste drvea, sklopa sastojine, te vrste i dubine umskog tla. Otjecanje vode iz ume iznosi prema Mischerlichu prosjeno tijekom vegetacijskog razdoblja 30-40%, a za vrijeme mirovanja vegetacije 70-80% od ukupne koliine oborina. Koeficijent otjecanja oborinske vode iz ume zavisi o koliini kie i sklopu umske sastojine. Prema Rosemannu (1987.) ako padne 50 mm kie, koeficijent otjecanja iznosit e u sklopljenoj umi 0,42, u 40% reduciranoj umi 0,56, a kod 60% reducirane ume 0,65. Kod veih koliina kie on se znatno poveava, primjerice kod 100 mm kie u sklopljenoj umi, koeficijent otjecanja iznosi 0,55. Koeficijent otjecanja, jako se poveava poslije iste sjee i njegove su vrijednosti to vee, to je znatnije oteenje kroanja izazvano biotskim i abiotskim faktorima. U skladu sa voenjem brige o uravnoteenju vodnih odnosa u umi i njezinu okoliu, potrebno je osigurati sanaciju umskih povrina oteenih propadanjem, a kod gospodarenja umom odravati to potpuniji sklop kroanja. Podaci koji su ovdje izneseni samo potvruju davno poznate injenice o velikom utjecaju ume, ali i umarstva kao djelatnosti, na vodne odnose, a time i na vodno gospodarstvo, te njihovu meusobnu ovisnost i neraskidivu vezu. U kontekstu svega prethodno iznesenog, namee se zakljuak potrebe meusobnog usklaivanja gospodarenja umama i vodama. Da bi se utvrdilo u kojoj mjeri i na koji nain je regulirana usklaenost uma i voda u FBiH, u ovoj Studiji je detaljno analizirana zakonska legislativa u oblasti uma i voda u FBiH. U tom kontekstu, analizirano je u kojoj je mjeri usklaeno gospodarenje umama i vodama kroz krovne zakone u oblasti uma i voda, te pratee pravilnike i planske dokumente. Takoer, uraena je i usporedba usklaenosti gospodarenja umama i vodama u FBiH sa praksom gospodarenja sa ova dva sektora po meunarodnim sporazumima, rezolucijama i deklaracijama. Kroz provedenu analizu, utvreni su odreeni nedostaci, a vezano za usklaenost izrade planskih dokumenata, kao i za mehanizme nadoknade sektora umarstva i vodoprivrede, prvenstveno kod gospodarenja umama i vodama u podrujima, gdje postoje zajedniki interesi sektora vodoprivrede i umarstva. Zadatak obraivaa je bio i konsultiranje, odnosno, osiguranje participacije zainteresiranih strana u izradu studije i njihovo davanje prijedloga za poboljanje i usklaivanje gospodarenja umama i vodama u FBiH. U tom kontekstu, konsultirani su predstavnici: Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva sektor za vodoprivredu 6

Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva sektor za umarstvo Federalne uprave za umarstvo Kantonalne uprave za umarstvo Srednjobosanski kanton Agencije za vodno podruje slivova rijeke Save Kanton Sarajevo Ministarstvo privrede, Sektor za vodoprivredu i umarstvo Opine Teanj, Travnik, Donji Vakuf BH ume, WALD-PROJEKT d.o.o obraivai umskoprivrednih osnova za umskoprivredna podruja Instituta za hidrotehniku Sarajevo obraivai Elaborata o uspostavljanju vodozatitnih zona

Kroz osiguranu participaciju, utvreni su odreeni problemi u gospodarenju umama i vodama, koji ukazuju na neusklaenost gospodarenja umama i vodama u FBiH, ali i nedostaci odreenih aktivnosti, vezano za poboljanje usklaenosti gospodarenja sa ova dva sektora, a koje se preporuuju kroz meunarodne sporazume/rezolucije/deklaracije. Tijekom izrade Studije, treba naglasiti odreene potekoe, na koje je ekspertni tim nailazio. Ove potekoe se prvenstveno odnose na nepostojanje Zakona o umama tijekom izrade Studije. Naime, u Studiji su analizirane dvije verzije Zakona o umama iz 2010. od kojih ni za jednu verziju nije izvjesno da e biti usvojena. Takoer, treba istaknuti potekoe kod dobivanja umskoprivrednih osnova na uvid. Meutim, bez obzira na navedene potekoe, ekspertni tim je ispunio projektni zadatak ove studije u smislu da je analiziran/a: Meusektorska usklaenost domaeg zakonodavstva i istog sa meunarodnim sporazumima po pitanju voda Tehnike gazdovanja umama i dati su prijedlozi mjera poboljanja u cilju zatite voda Usklaenost umskoprivrednih i vodoprivrednih osnova i dati su prijedlozi mjera za harmonizaciju planskih dokumenata Institucionalna nadlenost na upravljanjem, gospodarenjem i koritenjem vodnih resursa u umskim ekosistemima, sa prijedlogom mjera poboljanja Mehanizam nadoknade od strane korisnika voda sektoru umarstva po osnovu odravanja zatitne funkcije uma sa prijedlogom rjeenja Nacionalni zakonski okvir po pitanju ravnopravnosti spolova, njegov utjecaj na predmet Studije, te definirani odreeni prijedlozi. Na temelju realiziranih analiza, definirani su: Strateki ciljevi Specifini ciljevi Prijedlozi mjera za realizaciju definiranih ciljeva Akcioni plan

7

Svi rezultati Studije, prezentirani su zainteresiranoj javnosti dana. Nakon Javne rasprave, uz konsultacije sa umarskim savjetom FBiH, te predstavnike sektora vodoprivrede iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, ciljevi, akcioni plan sa prijedlogom mjera je korigirani na nain da su savjeti i prijedlozi sa Javne rasprave integrirani u plan, koji u biti predstavlja rezultat Studije.

8

3

REZULTATI SVIH PROVEDENIH ANALIZA IZ DJELOKRUGA RADA

3.1.1

Analiza zakonodavstva u oblasti uma i voda u FBiH i usklaenost sa meunarodnim sporazumima/rezolucijama/deklaracijama

3.1.1.1 Openito o umama i umskom zemljitu, te vodnim resursima u FBiH Openito o umama i umskom zemljitu u FBiHOd ukupne povrine kopna na ume otpada: BiH 46% ili 0,57 ha/stanovniku Republika Srpska 40% ili 0,79 ha/stanovniku Federaciju BiH 48% ili 0,66 ha/stanovniku. ume i umska zemljita u Federaciji Bosne i Hercegovine se prostiru na povrini od 1.518.600 ha, od ega su u dravnom vlasnitvu 1.241.600 ha ili 81,8%, a u privatnom vlasnitvu i vlasnitvu drugih pravnih lica 277.000 ha ili 18,2%. Za skoro sve dravne ume, izuzev PP Srednjeneretvansko, kao i za podruje kra, izraene su umskoprivredne osnove. Kada su u pitanju privatne ume, nisu izraene umskoprivredne osnove u Unsko-sanskom, Hercegovako-neretvanskom, Zapadnohercegovakom i Kantonu 10. Izrada umskoprivrednih osnova za dravne ume je obaveza umskoprivrednih drutava, a za privatne ume nadlenih kantonalnih ministarstava. Zbog znaajne degradacije, vremenski dugog produkcionog perioda, privrednog znaaja umarstva, poveanih zahtjeva za koritenje polivalentnih funkcija uma kroz izdvajanje zatitnih uma (zatita izvorita i vodotoka, zatita od erozije, klizita i drugo) i uma sa posebnom namjenom (prirodni rezervati, nacionalni parkovi, spomenici prirode, zatieni pejza i drugo), umama treba posvetiti posebnu panju radi poduzimanja konkretnih aktivnosti i mjera na unapreenju organizacije gospodarenja umama, ouvanju prirodne strukture, opekorisnih funkcija uma, zatite okolia i sl. Radi potpunijeg uvida u stanje dravnih uma u Federaciji BiH, na bazi uraenih elaborata i podataka dobivenih od umskoprivrednih drutava i kantonalnih uprava za umarstvo, u nastavku se prezentira pregled stanja uma (Tabela 3.1 )

Tabela 3.1 Struktura povrina uma i umskog zemljita dravne umeira kategorija uma i umskih zemljita Visoke ume sa prirodnom obnovom Visoke degradirane ume umske kulture sa procijenjenom drvnom masom umske kulture bez procijenjene drvne mase ukupno visoke ume Izdanake ume ukupno obraslo umsko zemljite Goleti podesne za poumljavanje Goleti nepodesne za poumljavanje Povrina ha 519.140,5 18.731,5 53.997,3 11.123,9 602.993,2 279.436,1 882.429,3 188.503,3 102.041,4 % 39,9 1,4 4,1 0,9 46,3 21,5 67,8 14,5 7,8

9

ira kategorija uma i umskih zemljita UKUPNO neobraslo umsko zemljite ukupno za gospodarenje Minirane povrine (u svim kategorijama) sveukupno

Povrina ha 290.455,0 1.113.384,9 128.216,7 1.241.601,6

% 22,3 90,1 9,9 100,0

Kada se promatra struktura povrina uma i umskog zemljita vidljivo je da povrina visokih ekonomskih uma sa prirodnom obnovom iznosi 519.140,5 ili 39,9%, to je u odnosu na stanje i znaaj uma na kojima se uglavnom zasniva umska proizvodnja prilino malo. Visoke degradirane ume ija je povrina 18.731,5 ha ili 1,4 %. zahtijevaju i posebne uzgojne mjere gospodarenja u cilju njihove sanacije. Znaajan udio u ukupnoj povrini pod umom ine i kulture sa procijenjenom drvnom masom kojih ima 53.997,3 ha ili 4,1%, a koje zahtijevaju redovito provoenje mjera njege i prorjeda, to kao rezultat ima poveanje prinosa i prihoda. Uee izdanakih uma u ukupnoj povrini pod umom iznosi 279.436,1 ha ili 21,5%, to predstavlja znaajnu povrinu. Obzirom na stanje i karakter ovih uma, u kojima je tehnika kvaliteta i drvna zaliha dosta mala, u njima se moraju provoditi vei uzgojni zahvati, kako bi se ove ume raznim uzgojnim mjerama prevodile u vie uzgojne oblike, da bi se na taj nain dobile trajne i stabilne sastojine vee vrijednosti. Goleti, koje su podesne za poumljavanje ima 188.503,3 ha ili 14,5% i predstavljaju povrine na kojima e se poumljavanjem odgovarajuim vrstama drvea, u skladu sa prirodnim i ekolokim uvjetima, znaajnije poveati povrina pod umom, kao i povrina na kojima e se vriti redovna proizvodnja potrebnih i kvalitetnih umskih drvnih sortimenata u budunosti. Poseban problem predstavlja oko 128.216,7 hektara ili 9,9% svih kategorija uma i umskog zemljita za koje se sumnja da su minirana, meu kojima znaajan udio ine i visoke ekonomske ume, koje su osnova za dobro i uspjeno gospodarenje. Stanje drvnih zaliha dravnih uma u Federaciji BiH, godinji zapreminski prirast, te godinji sjeivi etat se prezentiraju u nastavku.

Tabela 3.2 Stanje drvnih zaliha dravne umeVrsta sastojine Sve visoke ume Izdanake ume ukupno etinari (m3 ) 68.060.100 0 68.060.100 Liari (m3 ) 74.340.149 19.357.747 93.697.896 Ukupno (m3) 142.400.249 19.357.747 161.757.996 m3/ha 236,1 69,3 183,3 % 88,0 12,0 100,0

Tabela 3.3 Stanje godinjeg zapreminskog prirasta dravne umeVrsta sastojine Sve visoke ume Izdanake ume ukupno etinari (m3) 1.967.732 0 1.967.732 Liari (m3) 1.564.502 634.061 2.198.563 Ukupno (m3) 3.532.234 634.061 4.266.295 m3/ha 5,99 2,27 4,82 % 84,7 15,3 100,0

10

Tabela 3.4 Stanje godinjeg sjeivog etata dravne umeVrsta sastojine Sve visoke ume Izdanake ume ukupno etinari (m3) 1.284.655 0 1.284.655 Liari (m3) 1.401.767 232.574 1.634.341 Ukupno (m3) 2.686.422 232.574 2.918.996 m3/ha 4,45 0,83 3,31 % 92,0 8,0 100,0

U pogledu zalihe drvne mase za ume u privatnom vlasnitvu u Federaciji BiH, godinjem zapreminskom prirastu i godinjem sjeivom etatu ne mogu se sa sigurnou prezentirati relevantni podaci iz razloga to za sve privatne ume trenutno ne postoje vaei ureajni elaborati (umskoprivredne osnove) u kojima su precizirani pomenuti podaci. U cilju dobivanja potrebnih informacija neophodnih za ovu Studiju, izvrena je i dodatna konsultacija sa Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva - Federalnom upravom za umarstvo, koja je i nadlena za voenje katastra uma i umskog zemljita na podruju Federacije BiH, te je od istih dobiven odgovor da trenutno ne postoje zvanini i relevantni podaci vezani za povrine, zapreminski prirast i sjeivi etat privatnih uma, a da relevantne podatke po navedenom osnovu, treba potraiti u Dugoronom programu razvoja umarstva u Bosni i Hercegovini za period od 1986 do 2000. godine. Koristei pomenuti program, prezentiraju se zvanini podaci o povrini, zalihi drvne mase, godinjem prirastu i obimu sjea u privatnim umama za Bosnu i Hercegovinu u narednim tabelama1

Tabela 3.5 Struktura povrina uma i umskog zemljita privatne umeRed. broj 1 2 Kategorija uma Sve ume (obraslo) Visoke ume Bukve Jele, smre i bukve Bijelog i crnog bora Hrasta kitnjaka Ostale 3 Izdanake ume Bukve Hrasta kitnjaka Mjeovite Ostale 4 Neobraslo umsko tlo Podesno za poumljavanje Povrina ha 403.237 107.076 36.916 19.336 4.009 26.675 20.140 296.161 90.153 78.312 95.385 32.311 120.200 120.200 % 77,0 20,4 7,0 3,7 0,8 5,1 3,8 56,6 17,2 15,0 18,2 6,2 23,0 23,0

1 Dugoroni program razvoja umarstva u Bosni i Hercegovini za period od 1986 do 2000. godine, Republiki komitet za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu Sarajevo, 1986.

11

Red. broj 5 6

Kategorija uma Nepodesno za poumljavanje Sva produktivna umska tla Sva umska tla

Povrina ha 523.437 523.437

% 10,0 10,0

Tabela 3.6 Stanje drvnih zaliha privatne umeVrsta sastojine Sve visoke ume Izdanake ume ukupno etinari (m3 ) 2.149.500 0 2.149.500 Liari (m3 ) 8.822.600 7.044.600 15.867.200 Ukupno (m3) 10.972.100 7.044.600 18.016.700 m3/ha 102,5 23,8 44,7 % 60,9 39,1 100,0

Tabela 3.7 Stanje godinjeg zapreminskog prirasta privatne umeVrsta sastojine Sve visoke ume Izdanake ume ukupno etinari (m3) 85.200 0 85.200 Liari (m3) 350.900 446.800 797.700 Ukupno (m3) 436.100 446.800 882.900 m3/ha 4,1 1,5 2,2 % 49,4 50,6 100,0

Tabela 3.8 Planirani godinji obim sjea - etat privatne umeVrsta sastojine Sve visoke ume Izdanake ume ukupno etinari (m3) 85.200 0 85.200 Liari (m3) 350.900 446.800 797.700 Ukupno (m3) 436.100 446.800 882.900 m3/ha 4,1 1,5 2,2 % 49,4 50,6 100,0

Openito o vodnim resursima u FBiH 2 3U hidrografskom smislu, povrinske vode prostora Federacije BiH pripadaju rijenim bazenima Crnog, odnosno Jadranskog mora. Od ukupne povrine Federacije BiH (26.127 km2) crnomorskom slivu, odnosno vodnom podruju rijeke Save pripada 17.506 km2 (67%), a jadranskom, odnosno vodnom podruju Jadranskog mora 8.621 km2 (33%). Vodno podruje rijeke Save obuhvata pod-slivove rijeka: Bosne, Vrbasa, Drine, Une sa Glinom i Koranom, te neposredni sliv rijeke Save. Vodno podruje Jadranskog mora obuhvata pod-slivove rijeka: Neretve, Trebinjice i Cetine.

2

Strategija upravljanja vodama FBiH, Zavod za vodoprivredu, Sarajevo i Zavod za vodoprivredu Mostar, april 2010. Okvirna vodoprivredna osnova BiH, Zavod za vodoprivredu, Sarajevo, 1994.

3

12

Za cijeli prostor Bosne i Hercegovine prosjene godinje koliine padavine iznose 1.250 l/m2. Obzirom na kopnenu povrinu zemlje od 51.197 km2, dolazi se do ukupne zapremine oborinskih voda od oko 64x109 m3, odnosno odgovarajuem ukupnom oticanju od 2.030 m3/s. Obzirom da je sa prostora Bosne i Hercegovine prosjeni oticaj 1.155 m3/s, dolazi se do prosjenog koeficijenta oticanja od 0,57. Oticanje voda se vri u pravcu sliva rijeke Dunav sa povrine od 38.719 km2 (75,7%) i u pravcu Jadranskog mora sa povrine od 12.410 km2 (24,3%), odnosno od ukupne koliine voda u pravcu sliva rijeke Dunav otjee 722 m3/s, a u pravcu Jadranskog mora 433 m3/s. Sa prostora Federacije BiH, od ukupne koliine voda, u pravcu rijenog bazena Dunava, otie 353 m3/s (srednji godinji oticaj), a u pravcu Jadranskog mora 317 m3/s, to sa ovog prostora daje ukupan oticaj od 670 m3/s. Na temelju prosjene koliine padavina od 1.250 l/m2 i odgovarajueg ukupnog oticaja od 1.037 m3/s, dolazi se do prosjenog koeficijenta oticanja od 0,65. Vodama su najsiromaniji dijelovi Federacije BiH, gdje su i najizraenije potrebe predio Posavine, sa poljoprivrednim potencijalima, i podruje podsliva Bosne, sa najguom naseljenou i industrijskim potencijalima. Promatrajui gustoe naseljenosti stanovnitva po analiziranim podrujima, slika o prostornoj i vremenskoj rasporeenosti raspoloivih koliina voda postaje jo nepovoljnija. Na prostoru podsliva rijeke Bosne, po procjenama, ivi oko 1.340.000 stanovnika ili 57% od ukupnog broja stanovnitva Federacije BiH. Istovremeno, na ovom prostoru se formira samo 19,8% sopstvenog protjecaja Federacije BiH. Promatrajui kvalitetu voda, situacija je, takoer, nepovoljna. Najgue naseljeni prostori su i najizraeniji zagaivai raspoloivih voda, za sada preteno bez izgraenih sistema za zatitu kvaliteta, to ograniava upotrebu nizvodnim korisnicima. Vodno podruje Jadranskog mora je u neto povoljnijoj situaciji. Sa 33,3% povrine Federacije BiH, gdje po procjenama ivi oko 16% stanovnitva, formira se oko 47% sopstvenog proticaja voda, znatno boljeg kvaliteta nego u ostalim podrujima. Male vode na slivnim i podslivnim podrujima Federacije BiH su veoma izraene. Vrijednosti minimalnih srednjih mjesenih voda 95% osiguranosti, koje se uglavnom koriste kada se govori o minimalnim vodama i koje osiguravaju opstanak ekosistema u i oko voda, iznose oko 15% srednjih godinjih proticaja. Podsliv Bosne je i po tom pokazatelju u najloijoj situaciji. Sa ovog podsliva otie oko 13% minimalnih protjecaja rijeke Save. Za cijeli podsliv rijeke Save vrijedi vrlo nepovoljan odnos koji se izraava sa: minQmj.95%=0,15Qsr.g. Slina je situacija prisutna i na vodotocima vodnog podruja Jadranskog mora sa vrlo neravnomjernim reimima proticaja. Velike vode se na prostoru Federacije BiH pojavljuju u obliku bujinih reima, sa kratkim poplavnim valovima i velikim modulima oticanja (1-1,5 m3/s/km2). Za vodno podruje rijeke Save, prosjean odnos srednjih godinjih proticaja i velikih voda vjerovatnoe pojave 1% iznosi Q(1%)=18,5Qsr.g., to znai da je ovo vodno podruje nepovoljno po reimu malih i velikih voda sa najveom gustoom stanovnitva i najizraenijim potrebama za vodom.

3.1.1.2 Domae zakonodavstvo u oblasti voda i usklaenost sa meunarodnim sporazumima/rezolucijama/deklaracijama

Domae zakonodavstvo u oblasti vodaZakon o vodama FBiH (Slubene novine FB&H, br. 70/06), usvojen 2006. godine, predstavlja temeljnu legislativu za ureenje metoda i propisa upravljanja vodama, 13

vodnim objektima i javnim vodnim dobrom radi koritenja voda, zatite vode od zagaenja, ureenje vodotoka i zatite od tetnog djelovanja voda, kao i odgovornosti i obaveze nadlenih tijela. Implementacija novog zakona o vodama je poela od januara 2008. godine uspostavom dvije Agencije za vode na podruju FBiH, odnosno Agencije za vodno podruje rijeke Save i Agencije za vodno podruje Jadranskog mora. Poetkom primjene ovog Zakona o vodama prestaje vaiti Zakon o vodama iz 1998. godine i Zakon o zatiti voda iz 2003. godine. Zakonom o vodama su sve povrinske vode razvrstane u vode I kategorije (pri emu je Federacija BiH vlasnik javnog vodnog dobra ovih voda) i vode II kategorije (gdje je vlasnik javnog vodnog dobra grad ili opina, ako nije drugaije odreeno kantonalnim propisom). Zakonom su ureena brojna pitanja, koja se u BiH tradicionalno ureuju propisima vodnog prava, kao to su sloboda upotrebe voda, vodne slunosti, vodni objekti, odreene zabrane i ogranienja i sl. Prema Zakonu o vodama, politika upravljanja vodama odreuje se Strategijom upravljanja vodama. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva je odgovorno za izradu Federalne Strategije upravljanja vodama za period od 12 godina, koja je, prema Zakonu, trebala biti zavrena 2009. godine (finalizirana je u februaru 2010. godine). Strategija upravljanja vodama sadri naroito: Ocjenu stanja u podruju upravljanja vodama; Ciljeve i pravce zatite voda, zatitu od tetnog djelovanja voda i odrivog koritenja voda; Prioritete za postizanje ciljeva upravljanja vodama; Ocjenu potrebnih sredstava za provoenje programa i rokove za postizanje ciljeva; Potrebne aktivnosti za provoenje obaveza iz meunarodnih ugovora, koji se odnose na upravljanje vodama. U cilju implementacije Strategije, trebaju biti izraeni Planovi upravljanja rijenim slivovima. Prvi planovi upravljanja vodama donijet e se najkasnije do 2012. godine. Odgovorna tijela za izradu Planova upravljanja rijenim slivovima su Agencije za vode.

Plan upravljanja vodama obavezno sadri:1. Opi opis karakteristika vodnog podruja; 2. Saeti prikaz svih znaajnih pritisaka i utjecaja ljudske djelatnosti na stanje povrinskih i podzemnih voda; 3. Identifikaciju i karte zatienih podruja; 4. Kartu mree monitoringa, te prikaz rezultata programa monitoringa kojim se prati stanje: povrinskih voda (ekoloko i kemijsko), podzemnih voda (kemijsko i kvantitativno), zatienih podruja; 5. Ciljeve upravljanja vodama; 6. Pregled ekonomskih analiza koritenja voda; 7. Prikaz programa mjera ukljuujui i naine za dostizanje ciljeva;

14

8. Pregled svih detaljnijih programa i planova upravljanja vodama, koji se odnose na odreene rijene bazene, podbazene, sektorske planove, probleme ili tipove voda zajedno sa pregledom njihovih sadraja; 9. Izvjetaj koji obuhvata opis aktivnosti i rezultate uea javnosti u postupku izrade plana; 10. Listu institucija i nain dobivanja dokumenata na osnovu kojih je izraen plan; 11. Pregled meunarodnih obaveza koje je preuzela Bosna i Hercegovina, koje se odnose na upravljanje vodama, te nain njihovog izvravanja. Prema Federalnom Zakonu o vodama, postoje tri vrste vodnih akata i to: Prethodna vodna saglasnost, Vodna saglasnost, Vodna dozvola. Prethodna vodna saglasnost, vodna saglasnost i vodna dozvola moraju se pribaviti, izmeu ostalog, i za izgradnju saobraajnica (cestovne i eljeznike) ukljuujui i umske puteve. na vodu podnosioca zahtjeva, kao i nain ostvarivanja tog prava, te uvjeti kojima mora udovoljiti dokumentacija za graenje novih, rekonstrukciju ili uklanjanje postojeih objekata i druge aktivnosti koje se ne smatraju graenjem, a mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjenu reima voda. Prethodna vodna suglasnost pribavlja se u postupku izdavanja okolinske dozvole, urbanistike suglasnosti za objekte i aktivnosti za koje nije potrebna okolinska dozvola i u postupku izdavanja koncesije na vodama i vodnom dobru. (lan 111. Zakona o vodama) vodne saglasnosti u skladu sa prethodnom vodnom saglasnou, propisima o vodama i planskim dokumentima. Odobrenje za graenje novih, ili rekonstrukciju postojeih objekata, u smislu propisa o prostornom ureenju, izdaje se po izdatoj vodnoj saglasnosti za objekte za koje je ovim Zakonom propisana obaveza pribavljanja vodne saglasnosti. (lan 114. Zakona o vodama) objekata i postrojenja, nain i uvjeti isputanja otpadnih voda, nain i uvjeti odlaganja krutog i tenog otpada i drugi uvjeti. (lan 116. Zakona o vodama) Vodna dozvola izdaje se na odreeno vrijeme, a najdue do 15 godina. Sredstva za obavljanje poslova i zadataka odreenih ovim Zakonom osiguravaju se iz: a. b. c. d. e. f. g. Ope vodne naknade; Posebnih vodnih naknada; Prihoda po osnovu zakupa javnog vodnog dobra; Budeta Federacije, budeta kantona, budeta gradova i opina; Kreditnih sredstava; Sredstava osiguranih posebnim zakonom; Donacija i ostalih sredstava u skladu sa zakonom.

Prethodnom vodnom saglasnou odluuje se o postojanju uvjeta za ostvarivanje prava

Vodnom saglasnou utvruje se da je dokumentacija priloena uz zahtjev za izdavanje

Vodnom dozvolom utvruje se namjena, nain i uvjeti iskoritavanja vode, reim rada

to se tie podzakonskih akata, nadleni organi su usvojili niz podzakonskih propisa:

15

Pravilnik o uvjetima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita voda koja se koriste ili planiraju koristiti za pie (Sl.novine FBiH, br. 51/02); Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati referentni odnosno ovlateni laboratoriji za ispitivanje voda, sadraj i nain davanja ovlasti (Sl.novine FBiH br.14/10); Pravilnik o uspostavi i upravljanju informacijskim sustavom voda (Sl.novine FBiH br.77/09); Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju zadovoljiti ovlatene pravne osobe za obavljanje struno-tehnikih poslova iz nadlenosti agencija za vode i nainu izdavanja ovlatenja (Sl.novine FBiH, br.75/09); Pravilnik o sadraju, obimu, uslovima i nainu izdavanja i uvanja vodnih akata (Slubene novine FBiH, br. /08); Pravilnik o nainu odreivanja granice vodnoga dobra i o postupku utvrivanja pripadnosti zemljine estice javnom vodnom dobru (Sl.novine FBiH br. 26/09); Pravilnik o nainu i uvjetima ogranienoga prava koritenja javnoga vodnog dobra (Sl.novine FBiH br. 26/09); Pravilnik o sadraju i nainu voenja evidencije i dostavljanja podataka o koliinama zahvaene vode (Sl.novine FBiH, br. 05/08); Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih tvari za vode koje se nakon proiavanja iz sustava javne kanalizacije isputaju u prirodni prijamnik (Sl.novine FBiH, br. 50/07); Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih tvari za tehnoloke otpadne vode prije njihova isputanja u sustav javne kanalizacije odnosno u drugi prijamnik (Sl.novine FBiH, br. 50/07); Odluka o visini posebnih vodnih naknada (Sl.novine FBiH, br. 46/07); Odluka o granicama rijenih bazena na teritoriju Federacije BiH (Slubene novine FBiH, br. 41/07). U cilju potpune implementacije Zakona o vodama (Sl. novine FBiH, br.70/06), u narednom periodu, slijedi donoenje niza podzakonskih akata, od kojih se izdvajaju proposi, koji mogu biti znaajni za sektor umarstva: Metodologija za odreivanje tipova vodnih tijela karakteristika vodnih tijela povrinskih i podzemnih voda Postupak provoenja ekonomske analize koritenja voda Monitoring i sadraj programa monitoringa Propis o utvrivanju osjetljivih i manje osjetljivih podruja i mjere zatite, zabrane i ogranienja u osjetljivom podruju Propis o proglaenju osjetljivih podruja FBiH Propis o nainu obaveznog monitoringa voda i aktivnosti u osjetljivom podrujima Propis o nainu odreivanja podruja ugroenog poplavama i erozijom povrinskih voda i razvrstavanju zemljita na kategorije ugroenosti Propis o vrstama i sadraju planova zatite od poplava i leda, planova zatite od erozije i bujica i planova zatite od vanrednog zagaenja voda 16 povrinskih voda i

Propis o postupcima i mjerama koje se poduzimaju u sluaju akcidenta Propis o sadraju i nainu voenja evidencije i dostavljanju podataka o crpljenju vode, osim ope upotrebe voda, od strane pravnih i fizikih lica Koritenje voda, prema Zakonu o vodama Federacije BiH (Sl. novine FBiH, br.70/06), obuhvata oblasti: zahvatanje, crpljenje i upotrebu povrinskih i podzemnih voda za razliite namjene (snabdijevanje vodom za pie, sanitarne i tehnoloke potrebe, navodnjavanje i dr.), koritenje vodnih snaga za proizvodnju elektrine energije i druge pogonske namjene, koritenje voda za uzgoj ribe, koritenje voda za plovidbu, koritenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge sline namjene. Koritenje vode za snabdijevanje stanovnitva vodom za pie, sanitarne potrebe i potrebe protivpoarne zatite ima prednost u odnosu na ostale namjene. Najvaniji zadatak u oblasti koritenja voda jeste osiguravanje vode za pie u svrhu pokrivanja potreba za vodom stanovnitva i privrede, koja ima zahtjeve za koritenjem voda najvieg kvaliteta. Ukupno zahvaene koliine voda putem javnih vodovodnih sistema, za potrebe vodosnabdijevanja u Federaciji BiH, kreu se oko 261.550.000 m3/g, to na 1,39 milion stanovnika obuhvaenih javnim vodovodnim sistemima daje bruto specifinu potronju od 512 l/stan/dan.

Tabela 3.9 Prikaz obuhvata stanovnitva javnim vodosnabdijevanjem 4R.br. Vodna podruja Vodno podruje rijeke Save Vodno podruje rijeke Jadranskog mora Broj stan. prikljuenih na javne vodovodne sisteme 1.179.900 214.666 1.394.566 Ukupan broj stanovnika 1.958.166 369.346 2.327.512 % prikljuenosti stanovnitva na javnim vodovodima 60 % 58 % 60 %

1 2

Ukupno:

Udio privrednih potroaa u ukupnoj potronji vode je znaajan i u dobroj mjeri zavisi od stepena razvijenosti podruja za koji se rade procjene potreba za vodom. Jedan dio potreba za vodom privrede, koja u svom procesu zahtijeva vodu kvaliteta vode za pie ukljuen je kroz stavku specifine potronje stanovnitva, a s druge strane, najvei industrijski potroai vrlo esto imaju vlastite izvore snabdijevanja, naroito ukoliko im u procesu proizvodnje nije neophodna voda kvaliteta za pie.

4

Strategija upravljanja vodama FBiH, prijedlog, april 2010.

17

Tabela 3.10 Prikaz zahvaenih koliina vode za potrebe privrede iz sopstvenih vodozahvata 5Sliv /podsliv Vrbas Una, Glina sa Koranom Bosna Drina Neposredni sliv Save Neretva Cetina Ukupno: Zahvaene godinje koliine u 1.000 m3/god. do 1991. g. 17.689,73 36.068,11 249.122,25 4.128 50 45.033 708,47 352.799,56 Zahvaene godinje koliine u 1.000 m3/god. u sadanjem periodu (2007.g.) 10,2 0,135 58,4 32,5 59 641,87 59.147,70

Snabdijevanje stanovnitva i privrede vodom za pie u FBiH vri se sa velikog broja izvorita, prostorno vrlo neujednaeno rasporeenih. Prema Zakonu o vodama, koritenje voda za pie ima prioritet nad bilo kojim drugim vidom koritenja voda. Pitka voda u FBiH obezbjeuje se iz velikog broja izvorita u slivovima vodotoka I i II kategorije, kako u vodnom podruju Save, tako i u vodnom podruju Jadranskog mora. Okosnicu vodosnabdijevanja pitkom vodom ine zahvati podzemnih voda, bilo da su u pitanju zahvatanja buenim bunarima ili kaptirana vrela na kojima podzemne vode izdanjuju na povrinu. Vodosnabdijevanje direktnim zahvatanjem otvorenog vodotoka ili zahvatanjem iz akumulacija manje su zastupljeni u sistemima vodosnabdijevanja. To je i razumljivo, s obzirom da zahvati voda iz otvorenog vodotoka ili iz akumulacija, obavezno podrazumijevaju postojanje u sistemu ureaja za preiavanje, to znatno poskupljuje takav nain vodosnabdijevanja. Na teritoriji FBiH vodosnabdijevanje stanovnitva vri se sa velikog broja izvorita, od kojih su najvanija dana pregledno u Tabeli 3.11, gdje se prezentiraju i podaci u ijem sistemu vodosnabdijevanja nalazi predmetno izvorite, uz paralelan prikaz procjene minimalne izdanosti 20-godinjeg ranga pojave.

Tabela 3.11 Pregled izvorita podzemnih voda sa kojih se dominantno vri vodosnabdijevanje najveeg broja stanovnika FBiH 6Naziv izvorita Opina na kojoj se nalazi izvorite Biha Biha Biha Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Naselje koje se snabdijeva vodom sa izvorita Biha Biha D.Rapac u RH Kulen Vakuf Bosanski Petrovac Minimalna izdanost 20god.ranga pojave Q(l/s) 56 1.970 700 1.200 14 Sliv u kom se izvorite nalazi Una sa Glinom i Koranom Q= 6154 l/s

Privilica Klokot Ostrovica Krunica Smoljana

5 6

Strategija upravljanja vodama FbiH, prijedlog, april 2010. Studija ranjivosti prostora FBiH, Knjiga 1, Institut za hidrotehniku & IPSA institut 2008.

18

Naziv izvorita

Opina na kojoj se nalazi izvorite Klju Klju Klju Sanski Most Sanski Most Drvar Drvar Cazin Cazin Cazin Velika Kladua Velika Kladua Velika Kladua Bosansko Grahovo Bosansko Grahovo Bosansko Grahovo Tomislavgrad Tomislavgrad Livno Livno Bugojno Donji Vakuf Donji Vakuf Glamo Gornji Vakuf Gornji Vakuf Gornji Vakuf Gornji Vakuf Gornji Vakuf Kupres Sarajevo Sarajevo Hadii Banovii Banovii Breza Fojnica

Naselje koje se snabdijeva vodom sa izvorita Bosanski Petrovac Klju Sanski Most Drvar Drvar Cazin Cazin Cazin Velika Kladua Velika Kladua Velika Kladua Bosansko Grahovo Bosansko Grahovo Bosansko Grahovo Tomislavgrad Tomislavgrad Livno Livno Bugojno Donji Vakuf Donji Vakuf Glamo Gornji Vakuf Gornji Vakuf Bugojno-Gornji Vakuf Kupres Sarajevo Sarajevo Hadii Banovii Banovii Breza

Sanica Okanica Koranica Dabarsko vrelo Zdena Tokovi Bastako vrelo Vignjevia vrelo Vrelo Pajia potok i Voletnjak Dabrovine I Kurkulje Dabrovine II Grupa izvorita Paia polje Mraaj Gudaja Ostroac Grupa vrela Vrelo Duman Sturba Okanica Slatina Prusaka vrela Glamoko polje Crno vrelo V.Bistrice Kozica Lanite Kruica Grupa vrela Sarajevsko polje Planinska vrela Grupa vrela Studenica Krabanica Mahmutovia rijeka i dr. Tocili

Minimalna izdanost 20god.ranga pojave Q(l/s) 400 30 360 400 120 44 50 80 60 50 240 110 270 25 50 40 40 70 310 1.000 280 80 80 60 37 230 90 90 370 36 2.800 310 50 30 30 18 70

Sliv u kom se izvorite nalazi

Cetina Q= 1535 l/s

Vrbas Q = 1353 l/s

Bosna Q = 5945 l/s Bosna

19

Naziv izvorita

Opina na kojoj se nalazi izvorite Fojnica Fojnica Kiseljak Kreevo Olovo Olovo Novi Travnik Travnik Travnik Vare Vare Visoko Vitez Zenica Zenica Vitez Zavidovii epe ivinice ivinice Kladanj apljina apljina itluk Grude Jablanica Konjic iroki brijeg Ljubuki Ljubuki Mostar Mostar Mostar Prozor Stolac Mostar

Naselje koje se snabdijeva vodom sa izvorita Fojnica Fojnica Kiseljak Kreevo Olovo Olovo Novi Travnik Travnik Travnik Vare Visoko Zenica-Vitez Zenica Zenica Vitez Zavidovii epe Tuzla ivinice Tuzla apljina apljina itluk Grude Jablanica Konjic iroki brijeg Ljubuki Mostar Mostar Mostar Prozor Stolac -

Poarna Bjeanija Grupa vrela Grupa vrela Zeleni vir Orlja Grupa vrela Plava voda Ba bunar Oevlja Stijene Vrutak Kruica Babina rijeka Klope Kremenik Izron Ravna rijeka Toplice Spreko polje Stupari Bjelave Gabelsko polje itomisli Grudsko vrelo Komadinovo vrelo Ljuta Vrwelo Litice Vriotica Studenci Vrelo Radobolje Studenac Potoci Krupi Vrelo Bregave Vrelo Bune

Minimalna izdanost 20god.ranga pojave Q(l/s) 30 23 35 27 120 40 35 700 60 70 70 100 300 120 10 120 160 17 200 150 250 270 185 300 30 350 400 950 1050 2000 300 1000 150 250 490 3100

Sliv u kom se izvorite nalazi Q = 5945 l/s

Neretva i Trebinjica Q = 7725 l/s

Da bi se raspoloivi resursi pitke vode, prema minimalnim izdanostima navedenim u tabeli zatitili, potrebno je rezervirati znaajno veliki prostor. Prema vaeem Pravilniku o uvjetima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita koja se koriste ili planiraju da koriste za pie, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br.51, od 17.10.2002. godine, propisani su uvjeti za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitne mjere. 20

U skladu sa navedenim pravilnikom, sliv svakog izvorita pitke vode titi se odgovarajuim reimom zatite. Pravilnikom su definirana etiri osnovna tipa izvorita i za svako ponaosob propisani su uvjeti pod kojim se svaki tip izvorita treba tititi. etiri osnovna tipa izvorita koja su definirana spomenutim Pravilnikom su: - Izvorita podzemnih voda u izdanima intergranularne poroznosti; - Izvorita mineralnih, termalnih i termomineralnih voda; - Izvorita podzemnih voda u krakim izdanima; - Izvorita sa zahvatom povrinskih voda. Pored navedena etiri tipa izvorita, u prirodi je mogua kombinacija svakog od navedenih meusobno. U tom sluaju, vaeim Pravilnikom je definirano da se zatitne zone i zatitne mjere odreuju za onu vrstu izvorita za koje su propisani stroiji uvjeti. Za termalna, mineralna i termomineralna izvorita, Pravilnikom je propisana potreba formiranja samo prve zatitne zone. Za sva ostala izvorita odreuju se tri zatitne zone, pri emu se prva zatitna zona, prema potrebi, moe dijeliti na Ia i Ib. Zatita izvorita pitke vode, u osnovi podrazumijeva zatitu cijelog sliva, ali je reim zatite unutar sliva veoma razliit. U Tabeli 3.11, prikazani su podaci o izvoritima u FBiH, a treba istaknuti da je za samo odreeni broj ovih izvorita, provedena procedura utvrivanja i proglaenja zatitnih zona izvorita od strane opinskih organa. Za veliki broj izvorita, procedura je u toku. Na Slici 1 su prikazana izvorita, za koja su poznati obuhvati vodozatitnih zona.

21

Slika 1 Zone sanitarne zatite izvorita vode za pie u FBiH7

7 Studija ranjivosti prostora Federacije BiH, Institut za hidrotehniku, Sarajevi, IPSA institut Sarajevo, maj 2008.

22

Usklaenost domaeg zakonodavstva u oblasti voda sa EU legislativomZakon o vodama FB&H je preteno usklaen sa Okvirnom direktivom o vodama EU (ODV). Odgovornost za provedbu ODV-a pripada entitetskom Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva. Transponiranje ODV-a u Zakon o vodama FBiH je 83%, prema izvjetaju o progresu monitoringa za zemlje jugoistone Evrope, koji je izradio danski konsultant COWI u 2007. godini. Jedan od nedostataka je da Federalni Zakon o vodama ne definira pojam vodnih usluga, kao ni koritenja voda. Kada su u pitanju rokovi za zavretak pojedinih zadataka u implementaciji Zakona, jedino su dati rokovi za pripremu Strategije upravljanja vodama 2009. godina (Strategiju upravljanja vodama FBiH 2010.-2020., 20.10.2010, usvojio Zastupniki dom Parlamenta FBiH) i Planova upravljanja rijenim slivovima (2012). Meutim, ve je jasno da ovi rokovi nee biti ispotovani. Budui da ODV zahtijeva implementaciju ostalih relevantnih vodnih EU-direktiva, vano je da se one nalaze u zakonima BiH. Prema navedenoj COWI-studiji, transponiranje Direktive o komunalnim otpadnim vodama (UWWD, 91/271/EEC) u Zakon o vodama FBiH je jo uvijek u ranoj fazi. Transpozicija ove direktive u Federalni Zakon o vodama i druge propise, u skladu sa navedenom studijom je 8%. Meutim, predvieno je donoenje amandmana na postojei Zakon o vodama, kojima bi se pokrila veina odredbi ove direktive. Oekivani datum potpune transpozicije u federalni zakon je 2012. godina. Direktiva o kvalitetu vode za pie (DWD, 98/83/EC) je transponirana u Federalni Zakon o vodama i ostale vodne propise oko 58%, te se oekivalo da e se njena potpuna transpozicija desiti tijekom 2009. godine. Transpozicija Direktive o nitratima (91/676/EEC) u FBiH je oko 4%, to ukljuuje samo definiciju podzemnih voda. Za ostale definicije i veliki dio propisa, transpozicija se oekuje do kraja 2012. godine. Potpuna implementacije ove Direktive u FBiH zakone i propise se oekuje do kraja 2018. godine. Popis ostalih Direktiva EU vezanih za vode se prezentira u Prilogu ove studije.

23

3.1.1.3 Domae zakonodavstvo u oblasti uma i usklaenost sa meunarodnim sporazumima/rezolucijama/deklaracijama

Domae zakonodavstvo u oblasti uma u FBiHTemeljni zakon u oblasti legislative uma je Zakon o umama (Slubene novine FBiH, br. 20/02). Presudom Ustavnog suda Federacije BiH, Zakon o umama koji je donesen 2002. godine stavljen je van snage od 27. novembra 2009. godine, a koji je na teritoriji Federacije BiH u pogledu organizacije u oblasti umarstva, financiranja i drugog skoro u potpunosti implementiran. Obzirom da je Zakon o umama stavljen van snage, 23. decembra donesena je Uredba o umama br. 1041/09, do proglaenja novog Zakona o umama. Treba istaknuti da su, tijekom pripreme novog Zakona o umama, pripremljena dva prijedloga Zakona: jedan od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (objavljen u februaru 2010.), a drugi od strane Saveza opina i gradova FBiH (objavljen u martu 2010.). Novi prijedlog Zakona o umama (Nacrt), predloen od stane Saveza opina i gradova, usvojen je 14.07.2010. od strane Predstavnikog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Da bi ovaj prijedlog zakona stupio na snagu, potrebno je da ga usvoji i Dom naroda Federalnog parlamenta. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva je nadleno za vrenje nadzora nad provoenjem ovog zakona i svih podzakonskih akata, koji se donose na osnovu njega. Zakonom o umama (iz 2002., kao i u obje verzije Nacrta zakona iz 2010.) ureuje se ouvanje i zatita uma i umskog zemljita, jaanje njihovih ekolokih funkcija, planiranje u umarstvu i upravljanje umama i umskim zemljitem, ekonomske funkcije, financiranje bioloke obnove i unaprjeivanje uma na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. umarski program FBiH je planski dokument iz oblasti umarstva kojim se definira opa politika umarstva, gospodarenja umama i umskim zemljitima, kao i politika gospodarenja sa divljai na teritoriji Federacije. Sastoji se iz Opeg dijela, koji se donosi na dugoroni period, i Izvedbenog dijela, koji se donosi na period od pet godina. umama na odreenom podruju se gospodari po odredbama: umskoprivredne osnove, Godinjeg plana gospodarenja i Projekta za izvoenje.

U kontekstu gospodarenja umama, i njihovog razmatranja kroz interakciju sa vodama, bitno je ukazati na klasifikacijske jedinice, koje su osnovica gospodarenja umskim ekosistemima:

klasa (gospodarska klasa): predstavlja ekoloko proizvodnu klasifikacionu jedinicu uma, a istovremeno i prostorno ureajnu jedinicu. Ona ne obuhvata komplekse uma, nego su njeni dijelovi u vidu odjela i odsjeka rasuti po cijelom umsko privrednom podruju. Formiranje gazdinskih klasa se vri na temelju pedolokih i vegetacijskih kartiranja, formiranih proizvodnih24

Gazdinska

tipova uma i izvrenih istraivanja. Jedna gazdinska klasa obuhvata, po pravilu, umske sastojine koje pripadaju jednom proizvodnom tipu ume. U sluajevima kada je proizvodni tip ume zastupljen sa manje od 2% visokih uma u umskoprivrednom podruju, moe se spojiti sa drugim srodnim proizvodnim tipom ume, odnosno gazdinskom klasom.

Kategorija uma odreena je zastupljenou vrste drvea u njima, npr. ume bukve i jele ili sastojinskim oblikom, npr. Visoke ume, izdanike ume . Gospodarska jedinica predstavlja uu cjelinu s obzirom na organizaciju rada iima obiljeje objekta jedne radne jedinice u gospodarenju umama. Gospodarska jedinica je heterogena u pogledu staninih i sastojinskih prilika, te prema tome nije jedinstvena u uzgojnom pogledu. U njoj se javljaju razne gazdinske klase i primjenjuju razni sistemi gospodarenja umama.

jedinice, a formira se prvenstveno radi preciziranja mjesta rada.

Odjeljenje najmanja trajna prostorna jedinica i predstavlja dio gospodarske

Odsjeci dijelovi odjeljenja i jedinstveni u uzgojnom pogledu. Dio ume koji se nalazi na odsjeku naziva se sastojinom.

umskoprivredna osnova umskoprivredna osnova je zakonski okvir reguliranja gazdovanja umama na principu potrajnosti proizvodnje i prihoda uz ouvanje i poboljanje biodiverziteta i ostalih opekorisnih funkcija ume. Izrauje se na nivou umskogospodarskog podruja kao cjeline, a izuzetno se moe izraivati na nivou gospodarske jedinice. Odredbe umskoprivredne osnove su obvezujue. umskoprivredna osnova mora biti usuglaena sa smjernicama umarskog programa Federacije i kantonalnim umsko razvojnim planom. Izrauje se za period od deset godina. umskoprivredna osnova za dravne ume obavezno sadri: a) Uvodni dio sa razlozima za donoenje i popisom svih katastarskih parcela koje ulaze u umsko privredno podruje; b) Stanje uma i umskih zemljita u doba ureivanja; c) Analizu i ocjenu gospodarenja u proteklom ureajnom periodu; d) Plan gospodarenja i razvoja uma za naredni ureajni period sa: planom sjea, planom umsko uzgojnih radova, planom proizvodnje i tehnologije rada, planom zatite uma, planom za ouvanje i unaprjeenje bioraznolikosti, ekolokih i socijalnih funkcija ume, planom investicionih ulaganja, planom koritenja nedrvnih proizvoda uma. e) ekonomsko-financijsku analizu.

25

Godinji plan gospodarenja, odnosno realizacije umskoprivredne osnove umskoprivredna osnova se realizira godinjim planovima, koji sadre prosjeno jednu desetinu svih planiranih radova po osnovi. Sastavni dio godinjeg plana gospodarenja umama su projekti za izvoenje svih planiranih radova. Suglasnost na godinji plan gospodarenja umama, koji je korisnik uma duan dostaviti nakasnije do 30.11. tekue za narednu godinu, daje Kantonalna uprava, a usvojeni godinji plan se dostavlja Federalnoj upravi za umarstvo, federalnoj i kantonalnoj umarskoj inspekciji, i jedinici lokalne samouprave na ijem podruju e se izvoditi radovi (Uredba o umama 2009., l.4). Ovdje treba istaknuti da, prema Zakonu o umama iz 2002. godine, a koji je stavljen van snage, Kantonalno umskoprivredno drutvo nije imalo obavezu dostavljati godinji plan gospodarenja umama jedinici lokalne samouprave. Prema Nacrtu Zakon o umama, mart 2010., l.12, suglasnost za realizaciju godinjih planova gospodarenja daje Federalna uprava za umarstvo uz prethodno pribavljeno miljenje jedinica lokalne samouprave, to je novina u odnosu na Zakon o umama iz 2002,, te na Uredbu o umama iz 2009. koja je trenutno vaea. Sastavni dijelovi godinjih planova gospodarenja umama su projekti za izvoenje. Projekt za izvoenje se izrauje za ureajnu jedinicu - odjel za dravne ume i katastarsku parcelu/parcele za privatne ume. Odredbe projekta za izvoenje su obavezne. Projekt za izvoenje sadri: radove uzgoja, zatite i iskoritavanja uma po obimu, mjestu i vremenu izvoenja podatke o bruto drvnoj zalihi, prirastu, doznaenoj drvnoj masi, po vrstama drvea, kartu sa ucrtanim duinama puteva, postojeim i projektiranim vlakama, podatke o izvorima vode i vodotocima, podatke o netretiranoj povrini sa obrazloenjem, procjenu utjecaja na okoli (koja je obavezna za poumljavanje kojim se podiu monokulture na povrini veoj od 5 ha i za prevoenje umskog zemljita u drugu namjenu (krenje ume)

to se tie podzakonskih akata nadleni organi su usvojili niz podzakonskih propisa, od kojih se izdvajaju najvaniji: Pravilnik o nainu obiljeavanja granica dravnih uma i umskoga zemljita, o vrsti i postavljanju graninih znakova Pravilnik o nainu odabiranja, doznaci i sjei stabala ili povrina za sjeu Pravilnik o elementima za izradu umsko-gospodarskih osnova Pravilnik o obimu mjera o uspostavljanju i odravanju umskoga reda i nain njihova provoenja (Slubene novine FBiH broj 20/02) Uredba o umama (Slubene novine FBiH br.83/09)

26

EU legislativa u oblasti umarstvaEU nema vlastitu sveobuhvatnu umarsku politiku. ume nisu izriito spomenute niti u Ugovoru iz Nice (Ugovor iz Nice je usuglaen na sastanku Europskog vijea odranom u Nici poetkom prosinca 2000., potpisan je 26. veljae 2001., a stupio na snagu 1. veljae 2003), niti u Ustavu EU. Kao posljedica prethodno navedenog, Europska unija ima ograniene nadlenosti u razvijanju umarske politike. Dva glavna faktora europske umarske politike su NATURA 2000 i Okvirna uredba umarski fokus.8 NATURA 2000 je ekoloka mrea ouvanih podruja koja obuhvaa 27 EU drava lanica. Mrea je osmiljena za ouvanje vie hiljada rijetkih, ugroenih i endeminih vrsta divljih ivotinja i biljaka, te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanita, koja su na popisu EU Direktive o stanitima i Direktive o pticama. Do sada, u mreu NATURA 2000 je ukljueno oko 30.000 podruja i ona pokrivaju gotovo petinu teritorija Europske unije. ume su izvanredno sloeni ekosustavi, koji pruaju irok raspon hranilita i mjesta za razmnoavanje i odmor cijelom nizu divljih vrsta. Kada se ovi procesi narue, njihova ekoloka nia nestaje, a populacije propadaju. ume visoke bioloke vrijednosti, kao i rijetki i neobini tipovi uma, koje su na popisu Direktive o stanitima, preporuuju se za zatitu u okviru mree NATURA 2000. Indikatori uma s potencijalno visokom prirodnom vrijednou su ume sa sljedeim karakteristikama: Raznolika i dinamina struktura ume u razliitim sindinamskim stadijima; Prisutnost samo autohtonih vrsta drvea tipinih za regiju; Drvee razliite starosti i dimenzija; Mnotvo staroga, odumiruega i odumrlog drvea, te raspadajue drvo na tlu; Maleni otvori meu kronjama kroz koje svjetlost prodire do umskog tla; Dobar prizemni pokrov; Netaknuta hidrologija; Velike povrine kontinuiranog umskog pokrova s ogranienim brojem cesta i umskih puteva

Poplavne ume, koje stvaraju prirodne depove i ekoloke koridore du prirodnih vodotoka mogu takoer biti predloene za ukljuivanje u mreu NATURA 2000. Poplavne ume su vane za odravanje prirodne hidrologije rijenih slivova. Zimi i u proljee one djeluju kao spuve, koje apsorbiraju viak poplavnih voda. To ne samo da puni iznova podzemne vode, nego i titi okolna sela od poplava. Poplavne ume su vrlo osjetljive na iznenadne promjene i mnoge su nestale zbog izgradnje nasipa i planskog isuivanja. Upravljanje NATURA 2000 podrujem mora osigurati kontinuiran dugoroni opstanak vrsta i staninih tipova, zbog kojih je neko podruje ukljueno u mreu. To znai da se u NATURA 2000 podruju:

8

http://www.taigarescue.org/en/index.php?sub=3&cat=80

27

Izbjegavaju tetne aktivnosti, koje bi mogle znaajno uznemiriti vrstu ili naruiti stanita zbog kojih je podruje odabrano, Poduzimaju pozitivne mjere, gdje je potrebno, u cilju odranja i obnavljanja povoljnog statusa ouvanja tih stanita i vrsta u njihovom prirodnom podruju rasprostiranja.

Direktiva o stanitima preporuuje izradu Planova upravljanja za podruja mree NATURA 2000, u cilju olakavanja uspostave dijaloga izmeu svih zainteresiranih strana, te postizanje dogovora o upravljanju podrujem. Planovi upravljanja su korisno sredstvo jer: Evidentiraju potrebe zatite postojeih stanita i vrsta, tako da je jasno to se titi i zato, Analiziraju socijalno gospodarski kontekst, te interakcije izmeu razliitih naina koritenja zemljita, te postojeih vrsta i stanita, Pruaju otvoreni forum za raspravu, te pomau u postizanju konsenzusa o dugoronom upravljanju podrujem i Pomau u iznalaenju praktinih upravljakih rjeenja koja su odriva i potpuno integrirana u druge naine koritenja zemljita.

Planovi upravljanja nisu obavezujui. Za veinu uma ukljuenih u mreu NATURA 2000, sve to je potrebno je ugraivanje i provedba mjera zatite ugroenih umskih vrsta u postojeu praksu gospodarenja. To se moe postii jednostavnim mjerama poput ostavljanja vee koliine odumrlog drvea na tlu ili poput uklanjanja egzotinog drvea i obnavljanja prirodne umske strukture sastavljene od razliitih, autohtonih vrsta, razliite starosti i dimenzija. Okvirna uredba umarski fokus predstavlja jo jedan veliki korak naprijed, u smislu zatite uma u Europskoj uniji. umarski fokus spada pod nadlenost Ope Uprave (OU) za okoli. Trenutno, propisi umarskog fokusa su usmjereni na praenje, istraivanje, planiranje i ispitivanje, te postoje strahovi da bi to mogla postati iskljuivo akademska vjeba, umjesto alata za ublaavanje prijetnja integritetu europskih uma. umarska strategija EU umarska strategija EU-a, koja je usvojena 1998.godine i trenutno prolazi kroz reviziju, ima potencijal za rjeavanje ireg spektra umarskih pitanja. Iako njezin sadraj nije pravno obvezujui, a njezin primarni cilj je poboljati koordinaciju izmeu Europske komisije i razliitih drava lanica, umarska strategija je jedini sveobuhvatan dokument o europskim umama u Europskoj uniji. umarska strategija nije puno vie od kompilacije postojeih politika i prethodnih obveza preuzetih od strane Europske unije, a njeni prioriteti naginju prema ruralnom razvoju i iskoritavanju resursa. Javljaju se dvojbe da li e aktualna revizija umarske strategije biti u mogunosti postii uinkovitiju ravnoteu izmeu zatite i koritenja uma. U martu 2010.godine, Europska komisija je izdala Zeleni dokument koji tretira znaaj uma, njihovu zatitu , sa naglaskom na utjecaj klimatskih promjena na ume. U ovom dokumentu su naglaene okoline funkcije uma i usluge ekosistema. To ukljuuje zatitu tla, regulaciju zaliha pitke vode i ouvanje bioloke raznolikosti. Dokument takoer istie ulogu uma, kao regulatora lokalnih i regionalnih vremenskih prilika, te

28

njihov doprinos ublaavanju klimatskih promjena. Na osnovu Zelenog dokumenta, Europska komisija e moi odluiti da li postoji potreba za EU Direktivom o umama.9 FSC standard u upravljanju umama Prema definiciji, "FSC akreditirana certifikacija znai da se umom gospodari prema strogim ekolokim, socijalnim i ekonomskim standardima." Vijee za nadzor uma (The Forest Stewardship Council - FSC) je meunarodno tijelo koje pojedinim organizacijama daje dozvolu za izdavanje certifikata i time garantira za autentinost njihovih nalaza. Cilj FSC programa je da se promovira ekoloki odgovorno, drutveno korisno i ekonomski odrivo gospodarenje u umama u svijetu, na nain da se ustanovi opepoznati standard, koji e se priznati i potivati putem Principa odgovornog umarstva. FSC je osnovan 1993. uz potporu glavnih ekolokih nevladinih udruga kao to su World Wildlife Fund, Friends of the Earth i Greenpeace. To je nevladina udruga sa sjeditem u Bonnu u Njemakoj, certifikate izdaje putem ovlatenih preduzea i do sada je izdano oko 995 FSC certifikata u 82 zemlje svijeta (117 M ha ume). U svrhu FSC certificiranja, razraene su procedure kojima se ispituje da li odreeni upravitelj uma (pravna ili fizika osoba zaduena za gospodarenje odreenim umskim povrinama) potuje odredbe meunarodno priznatog standarda za certifikaciju. Openito, FSC standard je zasnovan na naelima i kriterijima koje uravnoteeno vode brigu o ekonomskim, socijalnim i ekolokim komponentama gospodarenja umama. Certifikat moe izdati, samo od FSC centrale, ovlatena organizacija koja obavlja inspekciju organizacije, te uvidom u dokumentaciju i stanje na terenu, utvruje stupanj usklaenosti sa standardom. FSC certifikat se izdaje na pet godina, a podloan je godinjim monitoring posjetima. FSC certifikat znai - prihvaeno je da se bogatstvom uma i pripadajuim zemljitem upravlja na nain da se potuju socioloke, ekonomske, ekoloke, kulturne i duhovne potrebe sadanjih i buduih generacija FSC certifikat daje sigurnost potroau da kupovinom drveta i drugih proizvoda ume nee doprinijeti unitavanju uma, ve pomoi ouvanju umskog bogatstva za budunost. FSC standard se razlikuje od mree NATURA 2000, iako oboje imaju sline zahtjeve u smislu gospodarenja. Podruja kojima se gospodari po FSC standardu su vjerojatno ve u skladu sa zahtjevima mree NATURA 2000. Ako e i neke promjene u gospodarenju biti nune, one e vjerojatno biti minimalne i ovisiti e o specifinim uvjetima pojedinog podruja.

Status BH legislative u oblasti umarstva u kontekstu legislative EUNATURA 2000 u BiH BiH nije lanica Europske unije, meutim pristupanjem u lanstvo EU, BiH e imati obvezu da preda prijedloge za podruja NATURA 2000.

9

http://www.euractiv.com/en/sustainability/forest-green-paper-news-299524

29

U BiH se trenutno radi popis biodiverziteta sukladno Anexu I i II Direktive o stanitima, radi formiranja baze podataka, koji e biti osnova za prijedloge potencijalnih podruja NATURA 2000 u BiH u okviru WWF (World Wide Foundation) projekta "Europsko srce ivota" (WWF MedPO "Europe's Living Heart" Project). FSC u FBiH lan 43. Uredbe o umama FBiH, propisuje da je odgovornost Federalne uprave za umarstvo da prati i primjenjuje meunarodne konvencije i standarde iz oblasti umarstva i lovstva. Vlada FBiH je na sjednici odranoj dana 17.06.2010. godine, donijela zakljuke o usvajanju Informacije o gospodarenju umama u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2009. godini i Planova gospodarenja umama za 2010. godinu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva. Zajedno sa ovim dokumentom, usvojila je i strateke aktivnosti u oblasti umarstva koje, izmeu ostalog, podrazumijevaju aktivnosti na uspostavi jedinstvenih nacionalnih standarda u umarstvu BiH, koji e biti kompatibilni sa standardima FSC-vijea. S tim u svezi, izraena je i predloena konana verzija prijedloga standarda i predstoje aktivnosti na njihovim priznavanjima od strane FSC-vijea, te institucionalizacija dravne radne grupe.10 Cilj certificiranja uma u FBiH je: zaustavljanje moguih negativnih utjecaja koji bi doveli do smanjenja umskih povrina, poboljanje kvaliteta gazdovanja umama, nesmetan i bolji pristup svjetskom tritu, unapreenje ivotne okoline, bolji privredni i socijalni razvoj. Certifikacija je izvrena na tri podruja u Federaciji BiH po FSC sistemu i to: Kantonalno umsko privredno drutvo za gospodarenje dravnim umama, Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo, od septembra 2006. godine, steklo je pravo na prestini FSC certifikat za odrivo gazdovanje i gospodarenje umama na dijelu podruja Kantona Sarajevo. FSC certifikat izdat je specifino za umsko gospodarsko podruje Gornje bosansko, veliine 1.455 ha, u kom djeluju dvije organizacione jedinice: Gajevi i ii. "Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo u narednom periodu takoer namjeravaju izvriti ustrojavanje i certifikaciju ukupnog podruja kojim gazduje po FSC principima i kriterijima.11 Odlukom od 29.11.2007.g., umsko privredno drutvo Unsko-Sanske ume se opredijelilo da na umsko gospodarskom podruju (GP) Kljuko uskladi sve aktivnosti gospodarenja umskim resursima sa principima i kriterijima meunarodno priznatog programa certificiranja FSC (Forest Stewardship

10

Informacija o gospodarenju umama u Federaciji BiH u 2009.g. i planovi gospodarenja umama za 2010.g., Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, maj 2010. 11 www.sarajevo-sume.ba

30

Council), kao prvu fazu certificiranja dravnih uma na podruju Unsko-sanskog kantona.12 JP ume TK d.d. Kladanj je zapoelo proceduru certifikacije uma na podruju G Konjuh gospodarska jedinica Srednja Drinjaa i G "Majeviko". Proces certifikacije uma na podruju G "Konjuh" kao pilot projekt zapoet je u 2007. godini, a planom poslovanja za 2008. godinu planiran je nastavak zapoete aktivnosti. Povrina na kojoj se provodi procedura certificiranja uma iznosi 5.884,80 ha. Proces certifikacije uma na podruju G "Majeviko" zapoeo je poetkom 2008. godine, na podruju od 8.040,90 ha ili 68,54 % povrine G "Majeviko", a ostatak podruja je miniran.13

U toku su pripreme za grupnu certifikaciju i certifikaciju jo nekih pojedinanih podruja, meutim, zbog oteanog poslovanja i loijih poslovnih rezultata u 2009. godini, nije izvrena certifikacija ve pripremljenih umskoprivrednih podruja.

3.1.1.4 Meusektorska usklaenosti u oblasti uma i voda u FBiHKrovni zakoni u oblasti uma (Zakon o umama "Slubene novine Federacije BiH", broj 20/02 stavljen van snage, Zakon o umama Nacrt, mart 2010., Uredba o umama, Slubene novine FBiH 83/09 trenutno vaea) i voda (Zakon o vodama, S FBiH 70/2006) upuuju ova dva sektora na usklaivanje i suradnju. Sljedei lanovi Zakona o vodama dovode u vezu gospodarenje vodama sa gospodarenjem umama: U lanu 96, koji propisuje zabrane u poplavnom podruju, stoji da je zabranjeno u inundacionom podruju sjei zatitne ume ili drugo drvee i vriti druge radove koji mogu dovesti do erozivnih procesa. Prema lanu 97, u erozivnom podruju zabranjeno je krenje umskih povrina koje spreavaju klizanje zemljita i snjene naslage, izravnavaju protoke ili na drugi nain tite nizvodna podruja od tetnih utjecaja erozije. lan 109 propisuje da su vodni akti uvijek potrebni za izgradnju saobraajnica (cestovne i eljeznike) ukljuujui i za umske puteve. Sljedei lanovi Pravilnika o uslovima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita voda koja se koriste ili planiraju da koriste za pie (Slubene novine Federacije BiH, broj:51/02), upuuju na vezu gospodarenje umama i vodama:

Izvorita podzemnih voda u izdanima intergranularne poroznosti:l. 18 , Na podruju IIIb zatitne zone zabranjeno je izvoenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode izvorita, stav 45. naroito privredne i druge aktivnosti kojima se naruava prirodni reim infiltracije, odnosno, prihranjivanje podzemnih voda izvorita, ukoliko se posebnim mjerama ne obezbijedi vjetako prihranjivanje u koliini dovoljnoj za nadoknaivanje izgubljene infiltracije.

12 13

www.ussume.ba www.jpsumetk.ba

31

Izvorita podzemnih voda u krakim izdanimal.34, na podruju III zatitne zone krakih izvorita zabranjeno je izvoenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti koje mogu zagaditi vode izvorita, a naroito stav 61. Sjea ume, izgradnja puteva, izvoenje zemljanih iskopa i druge aktivnosti koje izazivaju ili pospjeuju eroziju tla

Izvorita sa zahvatom povrinskih vodal. 42 Na podruju III zatitne zone povrinskih izvorita zabranjeno je izvoenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode izvorita a naroito stav 77. Sjea ume, izgradnja puteva, izvoenje obimnih zemljanih iskopa i druge aktivnosti koje izazivaju ili pospjeuju eroziju tla Sljedei lanovi Nacrta Zakona o umama (2010., mart, Nacrt), Zakona o umama (2002. stavljen van snage) i Uredbe o umama (2009., trenutano obvezujua), dovode u vezu gospodarenje umama sa gospodarenjem vodama: lan 3. Nacrta Zakona o umama (2010.) propisuje da se pod umom podrazumijevaju i vode na njihovom podruju - umom se smatraju i umski rasadnici, kao i jezera, tekue povrinske vode i druge povrinske vode i movare unutar uma kojima se ne upravlja posebnim zakonom . lan 2. Uredbe o umama (2009.) propisuje da se pod umom podrazumijevaju i povrinske vode i movare unutar uma. lan 26. i 27. (Nacrta zakona o umama 2010.,), te lan 14. i 15. (Uredbe o umama 2009.) propisuju da ume mogu biti proglaene i Zatitnim umama, koje, izmeu ostalog, slue za zatitu zemljita podlonih erozijama, bujicama, klizitima ili otrim klimatskim uvjetima, kao i zatitu izvorita i korita vodotoka, obale vodnih akumulacija, kao i ume koje su podignute kao zatitni pojasevi, odnosno koje slue za zatitu od prirodnih nepogoda, katastrofa ili stihijskih efekata ljudskog djelovanja. Zatitne ume proglaava vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministarstva i jedinice lokalne samouprave uz prethodno pribavljeno miljenje Federalne uprave. Propis kojim se ume proglaavaju zatitnim umama ili umama sa posebnom namjenom, odreuje reim gospodarenja u takvim umama, izvrioca propisanog reima i pravno lice koje je odgovorno za osiguravanje sredstava za pokrie trokova vezanih za poseban reim gospodarenja. Vlasnik odnosno korisnik uma ima pravo na naknadu za ogranieno koritenje ili poveane trokove gospodarenja. Naknadu snosi pravno lice na iji je zahtjev proglaenje izvreno. Visina naknade se utvruje sporazumno, a ako se sporazum ne postigne, naknada se utvruje kod nadlenog suda. Prema lanu 28 (Nacrta zakona o umama 2010.), proglaavaju se ume sa posebnom namjenom, koje, izmeu ostalog mogu biti i ume od specijalnog znaaja za proiavanje zraka, snabdijevanje vodom i njen kvalitetu. lan 34 propisuje da upotreba kemijskih sredstava nije dozvoljena u umi i na umskom zemljitu, osim certificiranih kemijskih sredstva, pod uvjetom da ne ugroavaju bioloku ravnoteu. Nadleno kantonalno ministarstvo nakon ispitivanja potreba snabdijevanja vodom sa izvorita u umi izdaje dozvolu za iznimnu upotrebu navedenih kemijskih sredstva.

32

Prema lanu 40, transportna umska infrastruktura mora biti izgraena, odravana i koritena na nain da iskljuuje, izmeu ostalog, ugroavanje izvora vode, pojavu erozivnih procesa, te spreavanje promjena reima toka povrinskih i podzemnih voda. l. 20 Nacrta Zakona o umama iz 2010. godine (l.3, stav 4 Uredbe o umama, 2009.) propisuje da umskoprivredne osnove moraju biti usaglaene sa prostornim planovima, planovima upravljanja vodnim podrujima, Vodoprivrednim osnovama i lovnoprivrednim osnovama. l. 2 Pravilnika o elementima za izradu umskogospodarskih osnova (PO) propisuje da PO treba da sadri Posebna ogranienja u sistemu gospodarenja na dijelovima umskogospodarskog podruja od posebnog znaaja (zatitne ume i ume posebne namjene) Prethodno izdvojeni lanovi krovnih zakona i pravilnika u oblasti uma i voda, upuuju na usku i neraskidivu vezu ova dva sektora. U praksi gospodarenja ova dva resursa, treba istaknuti da su gotovo uvijek u istom sektoru i to:

Federalni nivo vlasti Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede iumarstva

Kantonalni/upanijski nivo:1. Kanton Sarajevo - Ministarstvo privrede (poslovi vodoprivrede i umarstva) 2. Zapadno - hercegovaka upanija Ministarstvo gospodarstva (poslovi vodoprivrede i umarstva) 3. Hercegovako - neretvanska upanija Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva 4. Unsko sanski kanton - Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva 5. Zeniko dobojski kanton vodoprivrede i umarstva Ministarstvo poljoprivrede,

6. Bosansko podrinjski kanton - Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva 7. Srednjobosanski kanton - Ministarstvo umarstva, poljoprivrede i vodoprivrede 8. Posavska upanija - Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva 9. Herceg-bosanska upanija - Livanjski kanton - Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva 10. Tuzlanski kanton - Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva

Opinski nivo poslovi iz oblasti vodoprivrede i umarstva u Slubi za zajednike ikomunalne poslove ili u Slubi za privredu

33

Prethodno su prezentirani lanovi Zakona o vodama, koji imaju utjecaj na gospodarenje umama, kao i lanovi Zakona o umama, koji imaju utjecaj na gospodarenje vodama. Takoer, prezentiran je ustroj gospodarenja umama i vodama u FBiH. Implementacija zakona, odnosno prethodno navedenih lanova zakona, posebno je znaajna u podrujima, gdje se javljaju zajedniki interesi sektora voda i umarstva. Upravo u ovim podrujima su evidentni odreeni problemi, odnosno prisutne su implikacije odreenih nedostataka zakona, a koji se prezentiraju u nastavku:

ume u podruju vodozatitnih zona izvorita vode za pieProcedura proglaenja odreenog podruja vodozatitnim zonama, zapoinje izradom strunog elaborata, koji izrauju certificirane kue, a koje obavezno ukljuuju u rad eksperta iz oblasti umarstva. Pri tome, zadatak eksperta je da utvrdi stanje umskih ekosistema u slivnom podruju izvorita, kao i stanje gospodarenja umama, te da preporuke za gospodarenje umama u vodozatitnim zonama, a koje utvruju eksperti za vode. Elaborat o uslovima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita u skladu sa Pravilnikom (Slubene novine FBiH BR. 51/02) utvruje granice vodozatitnih zona i propisuje zatitne mjere voda u Ia i Ib, II i III zatitnoj zoni izvorita. Za izvorita podzemnih voda u krakim izdanima i za izvorita sa zahvatom povrinskih voda u III zatitnoj zoni (zona blagog reima zatite), zabranjuje se sjea ume, te izgradnja puteva, izvoenje zemljanih aktivnosti, koje pospjeuju ili izazivaju eroziju zemljita/(izuzev sanitarne sjee, odnosno uzgojne mjere obnove uma). Tijekom izrade umskoprivrednih osnova, koje su obvezujue za umskoprivredno drutvo koje njima gospodari, Elaborat i Odluka o vodozatitnim zonama, ukoliko se ova podruja nalaze u prostoru obuhvata umskoprivrednog podruja, za koje se radi osnova, nisu obvezujui. Vezano za trenutanu zakonsku legislativu, obvezujue mjere zatite u vodozatitnim zonama postaju samo ukoliko je uma, koja se nalazi u podruju zatitnih zona izvorita proglaena Zatitnom umom. To znai da je uraen Elaborat o proglaenju uma u zatitnim zonama Zatitnim umama i da je na temelju usvajanja Elaborata, odreen poseban reim gospodarenja umama u toj zoni, uz utvrivanje tko snosi trokove naknade za ogranieno koritenje ili poveane trokova gospodarenja. U praksi se obino usvoji Elaborat o vodozatitnim zonama od strane Opina, I zona zatite se ogradi, a sve izvan nje biva ostavljeno na gospodarenje umskoprivrednim drutvima bez posebnih ogranienja zabrana. Takoer, treba istaknuti da je prisutna pojava i neograivanja I vodozatitne zone, a u praksi PD koje gospodari umama u tom podruju se udalji cca. 50-100 m sa zahvatima u umi, rukovodei se principima umarske etike. Ove konstatacija su utemeljene na bazi participacije osigurane u okviru ove Studije, a realizirana je kroz kontakte (odrane konzultativne sastanke) sa predstavnicima ministarstava, izraivaima umskoprivrednih osnova, te umskoprivrednim drutvima, koje gospodare umama u podruju FBiH.

34

ume u okruenju lokalnih izvora za koje nisu utvrene vodozatitne zoneVeliki broj lokalnih izvora u FBiH se koristi za vodosnabdijevanje mjesnih zajednica ili grupe graana, za koje nisu uspostavljene vodozatitne zone. umskoprivredno drutvo koje gospodari umama u tim podrujima, izbjegava sjeu ume u uskoj zoni izvorita, koja iznosi cca. do 50 m u odnosu na izvorite.

Poplavne ume i ume za zatitu od erozijeU Strategiji upravljanja vodama FBiH (2010. 2020.), nisu posebno analizirana i predloena umska podruja, koja su od izuzetnog znaaja za zatitu od poplava i za zatitu od erozije. Takoer, u Federalnoj upravi za umarstvo nema podataka o umama proglaenim Zatitnim umama sa aspekta zatite zemljita na strmim terenima i zemljita podlonim eroziji, bujicama, klizitima, te zatite naselja, privrednih i drugih objekata (prema Uredbi o umama, l. 15, 2009.). Ovo praktiki znai, da u FBiH do sada nisu izdvojena umska podruja od izuzetnog znaaja za zatitu od poplava i erozije zemljita. Ovo ima za posljedicu da u umskoprivrednim osnovama nema posebnih ogranienja za gospodarenja umama u umskoprivrednim podrjima FBiH, kada su u pitanju poplavne ume i ume za zatitu od erozije.

3.1.1.5 Meusektorska usklaenost u oblasti sporazumima/deklaracijama/rezolucijama

uma

i

voda

u

meunarodnim

Kada su u pitanju politike koje se bave meusobnom povezanosti upravljanja umama i vodnim resursima, nekoliko je europskih pokreta, organizacija i institucija koje se na razliite naine bave tim pitanjima, kao to su: ume Europe, okupljaju ministre umarstva zemalja EU i drugih europskih zemalja, Europska Komisija za umarstvo, osnovana u okviru FAO (Food and Agricultural Organisation) s ciljem da djeluje kao politiki i tehniki forum za drave kako bi raspravljale i bavile se umarskim pitanjima na regionalnom nivou, UNECE Water Convention Konvencija o vodama (United Nations Economic Commission for Europe) i UNECE/FAO Forestry programme umarski program.

ume EuropeFOREST EUROPE UME EVROPE (The Ministerial Conference on the Protection of Forests in Europe - MCPFE - Ministarska Konferencija o Zatiti uma u Evropi) je paneuropski politiki proces za odrivo upravljanje umama na europskom kontinentu. UME EVROPE kreira zajednike strategije za 46 zemalja lanica i Europsku uniju o tome kako zatititi i odrivo upravljati umama. Osnovana je 1990. godine. Kontinuirana suradnja unutar UMA EVROPE dovela je do brojnih ostvarenja, kao to su Smjernice i kriteriji za odrivo gospodarenje umama. Suradnja ministara nadlenih 35

za ume u Evropi bila je od velike ekonomske, okoline i drutvene vanosti na nacionalnom i meunarodnom nivou. Visoko prioritetne teme za UME EVROPE su jaanje uloge uma u ublaavanju klimatskih promjena, osiguranju snabdijevanja pitkom vodom dobre kvalitete, unaprjeenju i ouvanju bioraznolikosti uma i osiguravanju umskih proizvoda. Zemlje potpisnice i ostali sudionici UMA EVROPE fokusirani su na izradu strategija i rjeenja, koja zadovoljavaju nove izazove poput klimatskih promjena, bio-proizvodnje energije i zatite voda.

Varavska RezolucijaOdrivo upravljanje umama i kvaliteta voda su usko povezani. Kroz Varavsku Rezoluciju o umama i vodama, koja je usvojena na petoj Ministarskoj konferenciji o zatiti uma Evrope (novembar 2007.), odgovorni ministri naglasili su kljunu ulogu koju odrivo upravljanje umama igra u zatiti kvalitete vode i promicanju ukupnog upravljanja slivnim podrujem. Potpisivanjem Varavske Rezolucije, zemlje lanice UMA EUROPE obvezale su se da e: Odravati i poboljati zatitne funkcije uma za vode i zemljite, kao i za ublaavanje lokalnih, s vodom povezanih, prirodnih nepogoda, putem odrivog upravljanja umama, ukljuujui dravno i privatno partnerstvo; Procijeniti programe poumljavanja i obnavljanja uma vezano za njihove utjecaje na kvalitetu i kvantitetu vodenih resursa, smanjenje poplava i sprjeavanje erozije tla; Promovirati obnavljanje degradiranih uma, naroito na poplavljenim ravnicama i gornjim slivnim podrujima u korist vodnog okolia, smanjenje poplava, ouvanje bioraznolikosti i zatite tla; Razviti i poboljati politike za upravljanje umskim i vodnim resursima koje doprinose odravanju ekosistema i odrivom osiguranju njihovih usluga; Koordinirati politikama upravljanja umskim i vodnim resursima kroz nacionalne umarske programe ili ekvivalente, i integrirane planove upravljanja vodnim resursima i strategije na odgovarajuim nivoima; Razviti odgovarajue ili unaprijediti postojee institucionalne aranmane za bolju suradnju pri adresiranju meusobne povezanosti pitanja vezanih za ume i vode; Implementirati upravljanje umama i vodama na nivou prekograninih slivova; Poboljati obrazovanje, obuku, istraivanje i savjetodavne slube u svrhu promoviranja znanja i razumijevanja interakcije izmeu uma i voda; Podizati svijest javnosti o vezi izmeu uma i voda, kao i o potencijalu uma i njihovog odrivog upravljanja da pobolja vodno okruenje; Razvijati dublje razumijevanje potencijalnih posljedica klimatskih promjena na interakciju uma i voda, ukljuujui irenje pustara i gubitak bioraznolikosti kao i uestalost, obim i intenzitet poplava, oluja, sua, umskih poara, tetoina i bolesti, 36

Razvijati odgovarajue politike i strategije za upravljanje umama i vodnim resursima na odrivi nain, kako bi se prilagodili klimatskim promjenama i doprinijeli njihovom ublaavanju; Procijeniti ekonomsku vrijednost umskih usluga koje se tiu kvaliteta i kvantiteta vodnih resursa i smanjenja poplava, a koje mogu koristiti drutvu, Ekonomsko vrednovanje umskih usluga, a koje se tiu voda, ugraditi u relevantne politike i strategije o umama i vodama, Olakati kreiranje i provedbu mjera koje mogu ukljuivati ekonomske alate kao to su plaanje za usluge ekosistema, kako bi se proirila i promijenila financijska osnova za odrivo upravljanje umama i kako bi se odrale zatitne funkcije uma.

Usvajanjem Varavske Rezolucije, europski ministri umarstva poslali su poruku da su ume i vode trenutno jedan od najvanijih problema umarske politike u Evropi.

3.1.1.6 Komparacija meusektorske usklaenosti u oblasti uma i voda u BiH sa meusektorskom usklaenosti u meunarodnim sporazumima, deklaracijama, rezolucijamaLegislativa Federacija Bosne i Hercegovine iz oblasti voda i uma ukazuje na meusobnu povezanost gospodarenja umama i vodnim resursima, te naglaava zatitnu ulogu uma za vodno okruenje (Poglavlje 3.1.1.4). Meutim, za razliku od meunarodnih sporazuma i rezolucija, nema propisa, niti odluka, koje se detaljnije bave meusektorskom usklaenosti u oblasti uma i voda, odnosno koje definiraju mjere za poboljanje usklaivanja gospodarenja umama i vodama. U ovom kontekstu, stav ekspertnog tima je da je u narednom periodu neophodno donijeti odreene propise i odluke, koji e osigurati usklaenost gospodarenja umama i vodama, osobito u podrujima koja su od zajednikog interesa za sektor vodoprivrede i umarstva. Ovaj stav se interpretira i u nastavku studije.

37

Stav eksperata: Analizom meusektorske usklaenosti gospodarenja umama i vodama FBiH i njenim poreenjem sa meusektorskom usklaenou kroz meunarodne sporazume/rezolucije/deklaracije

Nedostatak BiH nije potpisnica meunarodnih sporazuma/rezolucija/deklaracija po pitanju osiguranja odrivog upravljanja umama u zatiti kvalitete i kvanitete vodnih resursa i promicanju integralnog upravljanja slivnim podrujem od strane sektora umarstva i vodoprivrede (Varavska rezolucija, ume Europe).

Stav eksperata 1. Neophodno je pokrenuti na nivou drave BiH inicijativu potpisivanja meunarodnih sporazuma, vezanih za osiguranje integralnog gospodarenja umama i vodama - prvenstveno Varavske rezolucije. 2. Neophodno je na nivou Federacije BiH donijeti Odluku o integriranju elemenata Varavske rezolucije u Strategiju upravljanja vodama i Strategiju upravljanja umama umarski program FBiH, te planove gospodarenja umama i vodama, odnosno umskoprovredne osnove i Planove upravljanje vodnim podrujima.

3.1.1.7 Ravnopravnost spolova u zakonskoj legislativi u oblasti uma i vodaBiH je dio procesa proirenja Evropske unije i lanica je Vijee Evrope. Uvjeti za promoviranje gender jednakosti, koje je postavilo Vijee Evrope, temelje se na Okvirnoj strategiji EU za gender jednakost (juni 2000.) odnose se na sve aspekte u svezi sa jednakou u ekonomskom, socijalnom i civilnom ivotu, jednakou u odluivanju i gender ulogama i stereotipima, a cilj je promoviranje dobre prakse u domenu gender jednakosti, poveanje razumijevanja gender diskriminacije i pruanje pomoi kljunim akterima u borbi protiv gender nejednakosti. Pekinkoj deklaraciji, koju je Vlada BiH usvojila i potpisala zajedno sa jo 189 vlada u svijetu na etvrtoj svjetskoj konferenciji o enama, odranoj u Pekingu u septembru 1995.g., Vlada se obavezala izmeu ostalog, da ustanovi instituciju za napredak ena, kao centralnu koordinacionu jedinicu unutar Vlade, sa zadatkom da podrava usmjeravanje cijele Vlade u smislu perspektive spolne jednakosti u svim oblastima politike. U tom kontekstu, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Uredbom o utemeljenju Gender Centra Federacije Bosne i Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH" br. 53/00 i 64/05), formirala je Gender centar FBiH. Takoer, formiran je i Gender centar Vlade Republike Srpske 2001. godine, ime je ispunjen jedan od uvjeta za ulazak BiH U Vijee Europe. Program rada Gender Centra FBiH odraava Pekinku Platformu akcije iz 1995. i njegov mandat je da unapreuje zakonska prava ena, u suradnji sa Parlamentarnom komisijom Federacije BiH, pripremanje zakona i politika, kao i da osigura da i mukarci i ene ostvare jednake koristi u procesu razvoja. 38

Uredba o osnivanju Gender centra FBiH propisuje i mandat Centra, koji ukljuuje i to da Centar: promovira gender koncept, organizira strune debate i sline rasprave na ovu temu, sakuplja inicijative za promjene legislative sa aspekta gendera, prua strunu pomo u bilateralnim i multilateralnim odnosima vezanim za gender politiku, ostvaruje suradnju sa domaim i meunarodnim NVO-ima, te koordinira implementaciju domaih i meunarodnih programa, koordinira sa odgovornim tijelima prilikom izrade izvjetaja za meunarodne institucije o preuzetim konvencijama i drugim dokumentima iz gender oblasti. priprema nacrte miljenja meunarodnim standardima, za usaglaavanje domae legislative sa

U kontekstu izrade ove studije, treba istaknuti sljedee zadatke Gender Centra:

prikuplja inicijative za promjenu legislative sa aspekta gender Strategije, predlae mjere za suradnju vladinih institucija i nevladinih organizacija, prua strunu pomo u bilateralnim i multilateralnim odnosima vezanim za gender politiku, surauje sa domaim i meunarodnim nevladinim organizacijama i koordinira implementaciju domaih i meunarodnih programa.

Ravnopravnosti spolova u BiHRavnopravnost spolova je preduvjet za ispunjenje zadatka smanjenja siromatva, unaprjeenja odrivog razvoja i izgradnje dobrog upravljanja. U cilju osiguranja odrivog razvojnog procesa, aspekt ravnopravnosti spolova treba ukljuiti u svaki aspekt ivljenja. Usvajanjem Zakona o ravnopravnosti spolova na dravnom nivou (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 16/03), pokazana je odlunost drave u spremnosti da tei ka ravnopravnosti spolova na svim nivoima kreiranja politika. To je najobuhvatniji zakon te vrste, usvojen u Jugoistonoj Europi, a koji ukljuuje sve relevantne sektore drutva, preko privrede i pravde, do obrazovanja i medija. Zakon o ravnopravnosti spolova: ureuje, titi i promovira ravnopravnost spolova i garantira jednake mogunosti svim graanima, u javnoj i privatnoj sferi drutva, te sprjeava direktnu i indirektnu diskrimininaciju zasnovanu na spolu, utvruje da su spolovi ravnopravni, zabranjuje diskriminaciju na osnovu spola.

Zakon tretira sljedee oblasti: Obrazovanje Zapoljavanje, rad i pristup svim oblicima resursa Socijalna zatita 39

Zdravstvena zatita Sport i kultura Javni ivot Mediji Zabrana nasilja.

U cilju implementacije Zakona o ravnopravnosti spolova, Vijee ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Prijedlog Gender Akcionog Plana (GAP) na 129. sjednici, odranoj 14.09.2006. godine. Jedno od poglavlja ovog Plana, odnosi se na ravnopravnost spolova u politikom ivotu i donoenju odluka, sa definiranih ukupno 17 planiranih aktivnosti sa zajednikim ciljem da se postigne ravnopravna zastupljenost spolova u kreiranju politika i donoenju odluka u strukturama vlasti i odluivanja na svim nivoima organiziranja vlasti u Bosni i Hercegovini. Sve oblasti GAP-a, imaju odreene zajednike elemente: Usklaivanje zakonodavstva i donoenje podzakonskih akata, Definiranje strategija i politika, Istraivanja, Statistiki podaci, Aktivnosti (edukacije, podizanje svijesti, promocije).

U cilju praenja i nadzora nad provoenjem Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, formirana je Agencija za ravnopravnost spolova BiH, sa sljedeim zadacima: Periodina izrada Dravnog plana akcije za promoviranje ravnopravnosti meu spolovima, zasnovan na prijedlozima svih ministarstava na dravnom nivou, planu Gender centra, a koje Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice predstavlja svake godine Vijeu ministara BiH Prati primjenu i vri koordinaciju aktivnosti sa svim relevantnim subjektima u procesu implementacije Dravnog plana Priprema godinje izvjetaje Vijeu ministara BiH o statusu BiH na osnovu izvjetaja Gender centra Vri ocjenjivanje zakona, zakonskih i podzakonskih akata, koje usvaja Vijee ministara BiH, kako bi se pratilo djelovanje na ravnopravnost spolova i ravnomjernu zastupljenost spolova Izrauje metodologiju za ocjenu efekata dravne politike i programa u svezi sa ravnopravnou spolova Obavlja ostale poslove u vezi sa promocijom ravnopravnosti spolova i provoenjem svrhe ovog zakona

Preporuke za integriranje aspekta ravnopravnosti spolova u oblasti umarstva i vodaUzimajui u obzir injenicu da je Vlada BiH potpisala Pekinku deklaraciju, kojom se obvezala na