Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Potpore za meñunarodnu i prekograničnu suradnju
Studije o stanju i perspektivama u gospodarstvu i na
tržištima rada u pograničnim regijama, te o potporama
za poticaj zapošljavanja
Hrvatsko-mañarska pogranična regija
- sažetak -
TÁMOP-1.3.1-07/1.-2008-0002 „Razvojni projekt Državnog zavoda za zapošljavanje, dio o zapošljavanju i socijalni sustav” prioritetni projekt, potprojekt 3.6
Projekt je financiran iz sredstava Europske Unije, uz sufinanciranje Europskog Socijalnog Fonda.
Uvod ........................................................................................................................................... 3
1 Područje hrvatsko-mañarske pogranične regije ............................................................. 4
1.1 Definiranje granica pogranične regije ....................................................................... 4
2 Demografija.................................................................................................................... 5
2.1 Prosječna starost u regiji ........................................................................................... 7
2.2 Etničke karakteristike na mañarskom području pogranične regije ........................... 9
3 Glavni gospodarski pokazatelji u pograničnoj regiji.................................................... 11
3.1 Gospodarstvo na mañarskoj strani pogranične regije .............................................. 13
3.2 Gospodarski potencijali i perspektive u pograničnoj regiji..................................... 16
3.3 Podjela nezaposlenosti prema spolu i starosti na obje strane pogranične regije .... 18
3.4 Obrazovanost nezaposlenih na mañarskoj strani granice......................................... 21
4 Pogranične regije i potencijali prekograničnih tržišta rada.......................................... 25
4.1 Prometna infrastruktura regije.................................................................................. 25
Uvod
Ovo je jedna u nizu studija o pograničnim područjima i donosi pregled karakteristika
hrvatsko-mañarske pogranične regije. U njoj prikazujemo demografsko-gospodarsku
situaciju, te stanje tržišta rada u hrvatsko-mañarskoj pograničnoj regiji; što nam omogućava
istraživanje ranijih mogućih odnosa te potencijala prekograničnih tržišta rada. Hrvatsko-
mañarska pogranična regija se nalazi na jugozapadnom dijelu mañarske granice i proteže se
dužinom od 345 kilometara izmeñu dvije države. Ova granica sačinjava 15 posto ukupne
mañarske granične linije, te spada u granice srednje duljine. Što se tiče gospodarske suradnje,
regija je dugo vremena spadala u zatvorenu, marginalnu pograničnu regiju sa nekadašnjom
Jugoslavijom. Vodena granicu izmeñu rijeke Drave i rijeke Mure otežava prijelaz granice na
području zaštićenog parka prirode, te ograničava mogućnosti prelaska. Ovo je ujedno i
granica schengenske regije, što takoñer otežava i ograničava prohodnost. Za regiju nije
karakteristična prisutnost značajnije nacionalne manjine koja bi utjecala na razvoj suradnje s
obje strane granične regije,. Gospodarska se suradnja u pograničnoj regiji te izmeñu dvije
države (čak i izvan pogranične regije) kontinuirano jača i razvija.
Cilj ove studije je prikazivanje potencijala i perspektiva u regiji, ponajviše potencijala
tržišta rada i mobilnosti, te potrebnih usluga tržišta rada i vrsta potpora. Za pripremu smo ove
studije organizirali konzultacije u obliku debata i radionica sa regionalnim stručnjacima za
zapošljavanje iz Mañarske, a kasnije i sa stručnjacima s druge strane granice. Tijekom
stručnih konzultacija dogovarali smo granice područja pogranične regije, te smo na toj osnovi
nastavili prikupljanje podataka. Za prikupljanje smo podataka potražili pomoć stručnjaka za
zapošljavanje iz pogranične regije. Osim toga, za pripremu smo studije koristili publikacije i
dostupne podatke mañarskog i hrvatskog Zavoda za statistiku, Eurostat online bazu podataka,
VÁTI i MTA KTI bazu podataka zemljovida resursa mikroregije, bazu podataka Državnog
zavoda za zapošljavanje (ÁFSZ), te ostale dostupne podatke. Pregled situacije na osnovi je
dobivenih rezultata prikazan u ovoj studiji.
1 Područje hrvatsko-mañarske pogranične regije Na mañarskoj strani, u regiju spadaju Baranya i Somogy županija, kao i dio županije
Zala. Zadnja županija samo dijelom spada u ovu pograničnu regiju, a svojim drugim dijelom
pripada slovensko-mañarskom pograničnom području. Nadalje, čitava županija Zala
predstavlja dio austrijsko-mañarske pogranične regije, stoga zbog svoje višesmjerne
povezanosti manje pripada hrvatsko-mañarskoj dijelu nastalom na osnovu geografskog
položaja (županija Zala nadalje pripada regiji Zapadnog Podunavlja, dok ostali dio pogranične
regije pripada Južnom Podunavlju; stoga su područja županije Zala slabije povezana s
pograničnom regijom).
Pogranično područja sadržava samo dijelove pojedinih županija: dijelove bliže granici
u slučaju županije Baranya i Somogy, te područja uz slovensko-mañarsku granicu u slučaju
županije Zala, što će kasnije biti preciznije definirano te detaljno prikazano po
mikororegijama i agencijama za zapošljavanje.
Hrvatsku stranu pogranične regije sačinjavaju županije uz samu granicu: Meñimurska
županija, Koprivničko-križevačka županija, Virovitičko-podravska županija, te Osječko-
baranjska županija.
1.1 Definiranje granica pogranične regije
Hrvatska strana pogranične regije obuhvaća četiri hrvatske županije, od kojih se sve
četiri nalaze uz samu granicu, te graniče s mañarskom stranom. Ovdje definicija ne
predstavlja problem jer se u hrvatskoj regionalnoj klasifikaciji regije ne razlikuju glede
statističkih i podataka o zaposlenosti. Stoga nije bilo potrebe za koordinacijom podataka kao
što je to bio slučaj na mañarskoj strani. Četiri su županije pogranične regije prikazane u tablici
1. Definiciju regije na mañarskoj strani donosimo u tablici 2.
Tablica 1.
Hrvatska strana pogranične regije – po županijama
Meñimurska županija Koprivničko-križevačka županija Viroviti čko-podravska županija Osječko-baranjska županija
Tablica 2
Mañarska strana pogranične regije – po mikroregijama i agencijama za zapošljavanje
Županija Mikroregija Središnjeg zavoda za statistiku
Agencija za zapošljavanje
Baranya Sellyei Sellyei Siklósi Siklósi Mohácsi Mohácsi Szigetvári Szigetvári Szentlırinci Szentlırinci Pécsi Pécsi Somogy Csurgói Csurgói Nagyatádi Nagyatádi Barcsi Barcsi Zala Letenyei Letenyei Nagykanizsai Nagykanizsai
2 Demografija
Regija obuhvaća rijetko naseljena područja, čiji prosjek bitno poboljšavaju gušće
naseljena područja gradova Nagykanizse i još više Pečuha. Stoga sveukupna situacija nije
toliko loša glede gustoće naseljenosti. Područja promjenjive gustoće naseljenosti u prosjeku
sačinjavaju rijetko naseljena područja. Naseljenost regije je u stalnom padu, i nadilazi trend
opadanja stanovništva u Mañarskoj.
Tablica 3
Glavni pokazatelji na mañarskoj strani hrvatsko-mañarske pogranične regije
Površina (km2)
Naseljenost (broj stanovnika)
Gustoća naseljenosti
(broj stanovnika/km2)
Promjene broja stanovnika 2001-2007
Promjene u gustoći naseljenosti 2001-2007
NUTS regije mikroregije
2001 2007 2001 2007 % Broj stanovnika
/km2 Županija Zala 3784 293 233 77,5 Pogranična regija 941,62 90068 85057 95,65 90,33 94,4 -5,32
Mikroregija Letenyei
388,69 19 034 17 597 49 45,3 92,5 -3,70
Mikroregija Nagykanizsai
552,93 71 034 67 460 128,5 122 95,0 -6,50
Županija Somogy 6036 330261 54,7
Pogranična regija 1839,74 75946 71925 41,28 39,10 94,7 -2,19
Mikroregija Csurgói
496,2 19352 18209 39 36,7 94,1 -2,30
Mikroregija Nagyatádi
647,07 29448 27928 45,5 43,2 94,8 -2,30
Mikroregija Barcsi 696,47 27146 25788 39 37 95,0 -2,00
Županija Baranya
4430 400806 90,5
Pogranična regija 3472,65 340131 332875 97,95 95,86 97,9 -2,09
Mikroregija Sellyei 463,33 15412 14655 33,3 31,6 95,1 -1,70
Mikroregija Siklósi 652,99 39628 38565 60,7 59,1 97,3 -1,60
Mikroregija Mohácsi
846,29 54125 52283 64 61,8 96,6 -2,20
Mikroregija Szigetvári
668,91 28731 27405 43 41 95,4 -2,00
Mikroregija Szentlırinci
270,3 15978 15731 59,1 58,2 98,5 -0,90
Mikroregija Pécsi 570,83 186257 184236 326,3 322,8 98,9 -3,50
Pogranična regija ukupno
6254,01 506145 489857 80,93 78,33 96,8 -2,60
Mañarska 93 027,60 10 328 959 10 169 999 111 109,3 98,5 -1,70
Izvor: Središnji zavod za statistiku (KSH)
Usporedivši glavne pokazatelje hrvatske i mañarske pogranične regije, dolazimo do
zaključka da je gustoća naseljenosti niža od nacionalnog prosjeka na obje strane. Hrvatska je
strana u prosjeku slabije naseljena od mañarske strane; Hrvatska ima 60 stanovnika po km2, a
Mañarska 78 stanovnika po km2. Pad populacije pokazuje sličan trend, što je u Mañarskoj
karakteristično za čitavu državu, dok u Hrvatskoj to nije slučaj.
2.1 Prosječna starost u regiji Za analizu demografsko-dobne strukture koristili smo formiranje prosječne starosti.
Indeks starosti pokazuje godišnji omjer broja starijih od 60 godina i 100 mladih u dobi od 0
do 17 godina. Pokazatelje smo analizirali u mañarskom dijelu pogranične regije, gdje se
pokazalo da je u usporedbi s ostalim dijelom Mañarske (gdje stanovništvo kontinuirano stari),
u pograničnoj regiji slika vrlo raznolika. U dvije pogranične mikroregije na području županije
Zala (u mikroregijama Letenyei i Nagykanizsai), stanovništvo ubrzano stari, puno brže od
nacionalnog prosjeka starenja stanovništva, te ukupna stopa starenja u čitavoj županiji daleko
nadilazi nacionalni prosjek. U pograničnim mikroregijama županija Somogy i Baranya, stopa
starenja daleko zaostaje od nacionalnog prosjeka. Samo su dvije urbanije mikroregije županije
Baranya izuzetak (mikroregije Pécsi i Mohácsi), tu brzina starenja stanovništva nadilazi
nacionalni prosjek. U mikroregijama perifernih područja u blizini granice indeks starenja je
daleko ispod nacionalnog prosjeka, proces starenja stanovništva u ovim regijama je takoñer
sporiji i ne prati trend brzog starenja karakterističan za ostale dijeove države. I pored relativno
niske stope starenja, u regiji ne nalazimo mikroregiju u kojoj stopa starenja ne raste, tj. gdje
stanovništvo ne stari. Najmlañe mikroregije su Szentlırinci i Sellyei, obje dijelovi županije
Baranya uz samu granicu. (tablica 4., ilustracija 1.)
Tablica 4.
Formiranje indeksa starenja na mañarskom području 2000., 2004. i 2007. godine(%)
2000. 2004. 2007. Županija Baranya 101.26 112.01 118.72 Mikroregija Pécsi 108.94 120.07 126.10 Mikroregija Sellyei 80.15 85.75 89.74 Mikroregija Siklósi 87.35 95.66 104.39 Mikroregija Szentlırinci 75.35 83.54 88.07 Mikroregija Szigetvári 82.63 87.10 94.16 Mikroregija Mohácsi 110.41 123.39 129.59 Županija Somogy 100.92 109.61 118.57 Mikroregija Barcsi 89.28 93.82 98.59 Mikroregija Csurgói 97.56 98.94 104.99 Mikroregija Nagyatádi 90.73 97.12 101.89 Županija Zala 107.72 120.92 133.69 Mikroregija Letenyei 125.75 132.64 140.94 Mikroregija Nagykanizsai 99.91 116.78 129.11 Nacionalni prosjek 99.01 108.46 115.01
Izvor: zemljovid resursa Znanstvenog instituta za gospodarstvo Mañarske akademije znanosti
Ilustracija 1.
Formiranje indeksa starenja u mañarskoj pograničnoj regiji po županijama, izmeñu
2000. i 2007. godine (%)
Baranya m egye
60
70
80
90
100
110
120
130
140
150
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
%
Baranya megyePécsi k istérségSellyei kistérségSiklósi kistérségSzent lırinci k istérségSzigetvári kistérségMohácsi k istérségOrszágos át lag
S om ogy m egye
60
70
80
90
100
110
120
130
140
150
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
%
Somogy megyei Barcsi kistérségCsurgói k istérségNagyatádi kistérségOrszágos át lag
Zala m egye
60
70
80
90
100
110
120
130
140
150
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
%
Zala megye
Letenyei kistérség
Nagykanizsai k istérség
Országos át lag
Izvor: zemljovid resursa Znanstvenog instituta za gospodarstvo Mañarske akademije znanosti
2.2 Etničke karakteristike na mañarskom području pogranične regije Mañarska strana pogranične regije je etnički raznolika, što rezultira odreñenim
specifičnostima na tržištu rada. U regiji pored romskog stanovništva i hrvatske nacionalne
manjine postoje još neke manjine (tablica 5.)
Tablica 5.
Postotak manjina i etničkih skupina po mikroregijama s mañarske strane pogranične
regije, %
Postotak romskog
stanovništva
Postotak hrvatskog
stanivništva
Ukupan postotak
manjinskog stanivništva
Postotak neromskog
stanovništva
Postotak neromskogi nehrvatskog stanovništva
Postotak njemačkog
stanovništva
Županija Zala
Pogranična regija
Mikroregija Letenyei 3,26 13,77 17,89 14,64 0,86 0,23
Mikroregija Nagykanizsai 1,07 0,97 3,05 1,98 1,01 0,33
Županija Somogy
Pogranična regija
Mikroregija Csurgói 4,21 0,22 4,81 0,60 0,38 0,18
Mikroregija Nagyatádi 4,58 0,38 5,60 1,03 0,64
Mikroregija Barcsi 5,76 3,11 10,12 4,36 1,25 0,92
Županija Baranya
Pogranična regija
Mikroregija Sellyei 6,83 11,14 18,82 12,00 0,86 0,47
Mikroregija Siklósi 4,57 1,71 10,31 5,75 4,04 3,55 Mikroregija Mohácsi 2,88 2,79 26,51 23,63 20,84 20,22 Mikroregija Szigetvári 3,92 0,52 5,42 1,49 0,97 0,75
Mikroregija Szentlırinci 3,44 0,50 5,79 2,35 1,85 1,62
Mikroregija Pécsi 1,27 1,63 6,68 5,41 3,78 3,11 Mañarska 2,02 0,25 4,34 2,32 2,07 1,18
Izvor: zemljovid resursa Znanstvenog instituta za gospodarstvo Mañarske akademije znanosti (MTA KTI), na
osnovu podataka popisa stanovništva iz 2001. godine
Izvor podataka je popis stanovništva, pa se zbog mogućnosti samodeklaracije obično
pretpostavlja znatno niži postotak romske populacije. U stvarnosti je njihov udio znatno viši
jer rezultati cenzusa potcjenjuju stvarne podatake a i stopa je plodnosti romskog stanovništva
izuzetno visoka.
U pograničnoj smo regiji analizirali jača li i potiče hrvatska manjina prekograničnu
suradnju, postoje li neke privlačnije mikroregije ili veća područja u kojima bi gospodarske i
etničke veze eventualno poticale razvoj regije. Popis stanovništva iz 2001. godine uglavnom
pokriva stalno naseljeno stanovništvo Mañarske, doseljenike, te formirane hrvatske zajednice
koje kraće ili duže vrijeme ovdje žive i imaju razvijenu tradiciju. Po tim podacima, u
pojedinim mikroregijama na mañarskoj strani pograničnog područja nalazimo
visokukoncentraciju pripadnike hrvatske narodnosti (tj. onih koji su se tako izjasnili). Vidljivo
je da za regiju nije karakteristična velika prisutnost Hrvata, te je stoga uloga hrvatske manjine
u ostvarivanju suradnje ograničena. Visok udio hrvatske manjine nalazimo u zapadnom dijelu
pogranične regije, u mikroregiji Letenye (dio županije Zala), i u Baranji u mikororegiji Sellye.
Osim toga, visok udio hrvatske manjine postoji i u istočnom dijelu regije u mikororegiji
Mohács (županija Baranya). (Zemljovid 1)
Zemljovid 1.
Udio hrvatske nacionalne manjine s mañarske strane hrvatsko-mañarske
regije
Izvor: zemljovid resursa Znanstvenog instituta za gospodarstvo Mañarske akademije znanosti (MTA KTI), na
osnovu podataka popisa stanovništva iz 2001. godine
3 Glavni gospodarski pokazatelji u pograničnoj regiji Pri analizi gospodarstva u pograničnoj regiji, prvo smo na višem nivou NUTS 3 regija
analizirali gospodarske pokazatelje, gospodarsku moć i gospodarke trendove s jedne i s druge
strane regije; a poslije analiziramo gospodarske pokazatelje s obje strane granice.
Ilustracija 2. daje prikaz gospodarstva s obje strane pograničnog područja. Vidimo da
je u početnom razdoblju (na prijelazu tisućljeća) stupanj razvijenosti bio gotovo izjednačen s
prosjekom EU-a, te se u čitavom razdoblju nije niti mijenjao. U regiji BDP po stanovniku
jedva dostiže prosjeka BDP-a u EU (ili je još niži), što ukazuje na to da je regija relativno
TelepulesekF oszlop szerint
7 — 13 ,8 (63)0,2 — 7 (310)
Horvát kisebbség aránya
nerazvijena. Gospodarska se moć najzapadnije županije, koja samo dijelom spada u regiju,
(Zala županija) brzo razvijala početkom desetljeća, te je prestigla prosjek u regiji. Dok su na
mañarskoj strani sve županije stagnirale, županije Zala i Somogy su pokazivale znatno
odstupanje od EU prosjeka. Ovaj trend je u skladu s usporavanjem mañarskog gospodarstva u
drugoj polovini desetljeća, što se razlikuje od trenda u većini država Europske Unije. Do kraja
desetljeća, mañarske su županije u pograničnom području pale na nivo s početka desetljeća. U
istom periodu na hrvatskoj strani regije, gospodarska se moć poboljšava u svim županijama.
Pored ilustracije 2., u tablici 6. prikazujemo razvoj osnovnih podataka.
Ilustracija 2.
BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći u odnosu na prosjek EU-a, na obje
strane granice na NUTS 3 regionalnom nivou, 2000.-2007., %
0
10
20
30
40
50
60
70
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
%
Koprivnicko-krize...
Medimurska zupanija
Viroviticko-podra...
Osjecko-baranjska...
Zala
Baranya
Somogy
Izvor: Eurostat online baza podataka, vlastiti proračuni
Tablica 6
BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći u odnosu na prosjek EU-a, na obje
strane granice na NUTS 3 regionalnom nivou, 2000.-2007., %
NUTS regija / županija
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Hrvatska strana pogranične regije Meñimurska 42,4 45,5 44,4 44,2 43,2 45,8 47,3 Koprivničko-križevačka
51,5 52,9 51,7 50 50,4 54,3 57
Viroviti čko-podravska
40,7 41,5 41,6 40,8 38,7 42 43,1
Osječko-baranjska 39,6 42,6 41,7 43,5 43,2 43,7 49,1 Mañarska strana pogranične regije Zala 46,8 51 53,2 58,8 58,1 54,3 50,7 50,4 Baranya 42,3 44 45,5 47,2 46,6 45,7 45,6 45,5 Somogy 38,3 41,1 42,2 44,2 43,7 41,6 39,3 38,6
Izvor: Eurostat online baza podataka
3.1 Gospodarstvo na mañarskoj strani pogranične regije Na mañarskoj strani pogranične regije, ključni se dio poduzeća nalazi u Baranji. Iako
ta županija sačinjava velik dio pogranične regije, većina poduzeća je unutar Baranje
koncentrirana na području mikroregije Pécs,koja je najjače gospodarsko središte i
najznačajnija gospodarska atrakcija. Tu se nalazi polovica poduzeća pogranične regije, i tu
njihova koncentracija znatno nadilazi udio poreznih obveznika (tablica 7.).
Tablica 7
Postotak poduzeća i poreznih obveznika u pograničnoj regiji, po mikroregijama, 2007.
godine, %
Postotak registriranih poduzeća na kraju godine (broj) %
Postotak poreznih obveznika (osoba) %
Županija Baranya 73.7 67.7 Mikroregija Pécsi 51.1 39.4 Mikroregija Sellyei 1.5 2.6 Mikroregija Siklósi 7.1 7.2 Mikroregija Szentlırinci 2.1 3.1 Mikroregija Szigetvári 3.7 5.2 Mikroregija Mohácsi 8.4 10.2 Županija Somogy 8.9 13.1 Mikroregija Barcsi 3.2 4.6 Mikroregija Csurgói 2.3 3.3 Mikroregija Nagyatádi 3.5 5.2 Županija Zala 17.3 19.2 Mikroregija Letenyei 2.3 3.5 Mikroregija Nagykanizsai 15.0 15.8 100.0 100.0
Izvor: zemljovid resursa Znanstvenog instituta za gospodarstvo Mañarske akademije znanosti (MTA KTI)
Analizom veličine poduzeća koja zapošljavaju više od 10 zaposlenika (tzv. Mala
poduzeća), vidimo da u nekim mikroregijama postoje velika poduzeća bitna za zaposlenost u
regiji (poduzeća s 250 ili 500 zaposlenika, odnosno poduzeća s 50 do 249 zaposlenika, te još
veća poduzeća s više od 500 zaposlenika). Tako je 2007. godine u mikroregijama Mohácsi,
Szigetvári, Barcsi i Nagykanizsai postojalo većih poduzeća (po podacime prije nastupa
recesije iz 2007. godine). U ovim su mikroregijama povoljniji i gospodarski pokazatelji. Udio
srednjih poduzeća (sa 10 do 49, odnosno 50 do 249 zaposlenika) je značajan u čitavoj regiji,
meñutim postoje vidljive razlike meñu regijama; udio mikroregija Barcsi i Mohácsi u
srednjim poduzećima je značajniji, ove mikroregije spadaju u bitnija gospodarska područja.
Udio manjih poduzeća (s 10 do 19 zaposlenika) je manji u nerazvijenim mikroregijama.
U cijeloj mikroregiji postoji značajna poljoprivredna djelatnost. Udio poljoprivrednih
poduzeća je izuzetno visok u mikroregiji Sellyei. U svim je pograničnim mikroregijama udio
poljoprivrednih poduzeća viši od županijskog ili nacionalnog prosjeka (osim u mikroregiji
Pécsi).
Tablica 8.
Učestalost registriranih poduzeća i raspodjela po sektorima, 2007., %
Učestalost registriranih
poduzeća (broj
poduzeća na 100
stanovnika
Postotak poljoprivredni
h poduzeća (%)
Postotak industrijskih
poduzeća (%)
Postotak trgovinskih poduzeća
(%)
Postotak poduzeća za gospodarske usluge (%)
Županija Baranya 11.39 7.33 5.86 16.00 37.10 Mikroregija Pécsi 15.05 2.73 5.10 15.16 44.04 Mikroregija Sellyei 5.48 36.34 4.13 14.09 17.20 Mikroregija Siklósi 9.96 16.72 5.56 20.34 22.99 Mikroregija Szentlırinci
7.25 18.09 5.24 16.20 25.87
Mikroregija Szigetvári
7.24 19.89 5.66 16.28 23.62
Mikroregija Mohácsi 8.68 12.38 7.80 17.36 27.73 Županija Somogy 11.55 8.32 4.73 14.70 25.44 Mikroregija Barcsi 6.67 17.35 6.79 20.84 19.43 Mikroregija Csurgói 6.80 23.34 5.91 23.51 16.33 Mikroregija Nagyatádi
6.81 16.62 5.70 20.43 21.73
Županija Zala 12.60 10.31 6.21 14.30 28.94 Mikroregija Letenyei 7.18 20.05 7.85 17.82 21.09 Mikroregija Nagykanizsai
12.07 15.16 5.81 14.13 29.45
Nacionalni prosjek 12.11 6.71 6.49 17.04 37.26
Izvor: zemljovid resursa Znanstvenog instituta za gospodarstvo Mañarske akademije znanosti (MTA KTI)
U nastavku donosimo prikaze lokacija najugroženijih mikroregija u pograničnom području, a
nakon toga prikazujemo mikroregije županija pograničnog području gdje imamo slično lošu
situaciju. (Ilustracija prikazuje naselja mikroregija na jedinstven način, ne pravi razliku na
osnovu gospodarskog statusa.) Na ilustraciji 5. je dobro vidljivo marginalizirano stanje
mikroregija pogranične regije.
Zemljovid 1.
Najugroženije mikroregije na mañarakoj strani hrvatsko-mañarske regije
Izvor: na osnovu podataka NFÜ LHH-a
3.2 Gospodarski potencijali i perspektive u pograničnoj regiji
Iskorištavanje gospodarskih potencijala pograničnog područja je usmjereno ka razvoju
poljoprivrednih područja s obje strane granice i parkova prirode, te povezanim projektima
razvoja i suradnje. Na ovo ukazuju i smjernice IPA Programa za prekograničnu suradnju.
Razvoj će prometne infrastrukture u regiji popraviti trenutno loše stanje prometnih
mogućnosti te smanjiti udaljenosti, te time poboljšati mobilnost unutar regije.
Zaposlenost je na obje strane pogranične regije niska, a posebno na hrvatskoj strani,
gdje je znatno viša stopa nezaposlenosti. Općenito se meñutim stopa participacije na obje
strane granice u osnovi podudara, što je bitan pokazatel tržišta rada (tablica 9.). Na obje strane
granice je vidljivo da je u mikroregijama na zapadu viša stopa zaposlenosti a niži postotak
nezaposlenosti, te je općenito jača prisutnost na tržištu rada.
.
TelepülesekHátrányos helyzet besorolás
Halmozottan hátrányos Hátrányos Nem hátrányos
Hátrányos helyzető besorolás, határrégió
Tablica 9.
Pokazatelji tržišta rada na dvije strane granice (u dobi od 15 do74 godine), %
Regija Stopa zaposlenosti Stopa participacije Stopa nezaposlenosti 2005 2009 2005 2009 2005 2009 Županija Baranya 47,0 46,8 51,4 52,9 8,4 11,6 Županija Somogy 45,6 44,5 50,3 50,2 9,3 11,4 Županija Zala 55,6 51,8 59,4 58,1 6,4 10,8 Mañarska 50,5 49,2 54,5 54,7 7,2 10,0 Meñimurska 54,1 63,7 12,1 Koprivničko-križevačka 48,9 55,4 15,9 Viroviti čko-podravska 46,2 51,5 20,2 Osječko-baranjska 49,2 50,9 24,2 Hrvatska 43,3 53,3 17,3
Izvor: na osnovu hrvatske i mañarske ankete o radnoj snazi, mañarski podaci: KSH, hrvatski podaci: mañarsko-hrvatski IPA natječaj http://www.vati.hu/download.php?ctag=download&docID=9713)
Prema pokazateljima tržišta rada, nema bitnih razlika izmeñu područja unutar
pogranične regije i ostalog dijela matičnih županija. Izuzetak je županija Somogy u kojoj je
nezaposlenost daleko viša od ukupnog županijskog prosjeka. Ove vrijednosti stope
nezaposlenosti su vrlo blizu onima na drugoj strani granice (tablica 10.).
Tablica 10.
Formiranje pokazatelja tržišta rada po mikroregijama u mañarskoj pograničnoj regiji
(stanovništvo izmeñu 15. i 64. godine života), 2005., 2009., %
Regije/mikroregije Stopa zaposlenosti Stopa participacije Stopa nezaposlenosti % % % 2005. 2009. 2005. 2009. 2005. 2009. Županija Baranya Mikroregija Mohácsi
54.90 55.60 60.90 63.10 9.85 11.96
Mikroregija Pécsi 58.80 56.40 61.50 60.60 4.47 6.96 Mikroregija Sellyei 39.70 43.50 52.70 58.20 24.56 25.15 Mikroregija Siklósi 48.10 49.40 55.40 57.90 13.11 14.82 Mikroregija Szentlırinci
47.80 45.30 55,00 54.50 12.74 16.86
Mikroregija Szigetvári
45.60 46.50 55.30 57.20 17.48 18.80
Pogranična regija s mikororegijama ukupno
54.53 53.59 59.52 60.01 8.38 10.69
Županija Baranya ukupno
53.20 53,00 58.40 59.60 8.85 11.21
Županija Somogy Mikroregija Barcsi 46.10 48.80 55,00 58.40 16.23 16.40 Mikroregija Csurgói 49.50 50.80 57.20 60.20 13.45 15.58 Mikroregija Nagyatádi
49.60 50.40 58,00 59.20 14.59 14.94
Pogranična regija s mikororegijama ukupno
48.28 49.93 56.73 59.17 14.88 15.62
Županija Somogy 51.20 50.40 57,00 57,00 10.13 11.52 Županija Zala Mikroregija Letenye
61.10 59.90 68,00 70.20 10.08 14.77
Mikroregija Nagykanizsai
62.90 61.10 67.50 68.40 6.94 10.61
Pogranična regija s mikororegijama ukupno
62.52 60.87 67.63 68.73 7.56 11.45
Županija Zala ukupno
63.60 59.20 68.30 66.20 6.88 10.52
Izvor: baza podataka Državnog zavoda za zapošljavanje (ÁFSZ KMSR)
3.3 Podjela nezaposlenosti prema spolu i starosti na obje strane pogranične regije Karakter nezaposlenosti je različit s dvije strane granice. Usporedbu smo zbog lakšeg
pristupa podacima izvršili na osnovu općih pokazatelja u matičnim županijama i na mañarskoj
strani. Razlike proizlaze iz karakteristika nezaposlenosti u Hrvatskoj i Mañarskoj, stoga se
situacija u pograničnoj regiji bitno ne razlikuje. Prije svega, u usporedbi s vrlo visokom
stopom nezaposlenosti iz 2005. godine, recesija nije uzrokovala velik rast nezaposlenosti.
Stopa nezaposlenosti na hrvatskoj strani nije rasla izmeñu 2005. i 2009.godine, dok se na
mañarskoj strani znatno povećala.
Karakter nezaposlenosti se razlikuje na dvije strane granice, na hrvatskoj strani je
uočljiv visok postotak žena meñu nezaposlenima. Na mañarskoj strani nezaposlenost žena
zaostaje za stopom nezaposlenosti muškaraca, ali ne zaostaje koliko i stopa zaposlenosti, tako
da je stopa nezaposlenosti žena i ovdje viša (tablica 11.).
Tablica 11.
Prikaz registriranih nezaposlenih osoba po spolu na mañarskoj strani regije (godišnji
prosjek)
registrirane nezaposlene osobe stopa regija muškarci žene ukupno muškarci žene broj osoba % 2007. Županija Baranya 11 518 10 582 22 100 52,1 47,9 Županija Somogy 11 828 10 454 22 282 53,1 46,9 Županija Zala 7 064 6 297 13 361 52,9 47,1 Županije pogranične regije ukupno 30 410 27 333 57 743 52,7 47,3
2009.
Županija Baranya 14954 13381 28 335 52,8 47,2 Županija Somogy 14027 12198 26 225 53,5 46,5 Županija Zala 9950 8401 18 351 54,2 45,8 Županije pogranične regije ukupno 38931 33980 72 911 53,4 46,6
Izvor: vlastiti proračuni na osnovu podataka Državnog zavoda za zapošljavanje (ÁFSZ)
Nakon usporedbe nezaposlenosti na dvije strane granice, dolazimo do zaključka da je glavna
razlika u tome što je nezaposlenost mladih niža na mañarskoj strani od one na hrvatskoj. To je
vrlo bitna razlika u karakteru nezaposlenosti dvije strane.
Tablica 12.
Podjela registriranih nezaposlenih osoba prema dobnim skupinama na mañarskoj
strani, (godišnji prosjek)
dobna skupina Regija -25 26-55 56- ukupno ukupno stopa, % broj osoba 2007 Županija Baranya 18,9 76,5 4,6 100,0 22 100 Županija Somogy 16,6 76,7 6,6 100,0 22 281 Županija Zala 15,8 73,4 10,8 100,0 13 362 Županije pogranične regije ukupno 17,3 75,9 6,8 100,0 57 743 2009 Županija Baranya 18,4 76,3 5,3 100 28 335 Županija Somogy 17,0 76,7 6,3 100 26 225 Županija Zala 14,9 74,8 10,3 100 18 351 Županije pogranične regije ukupno 17,0 76,1 6,9 100,0 72 911
Izvor: vlastiti proračuni na osnovu podataka Državnog zavoda za zapošljavanje (ÁFSZ)
3.4 Obrazovanost nezaposlenih na mañarskoj strani granice
Tablica 13.
Registrirana nezaposlena lica prema obrazovanju na mañarskoj strani pogranične
regije (godišnji prosjek), 2009.
2009. Obrazovanje Regija 8
razreda osnovne škole ili
niže
Kvalificirani
radnik
Srednja škola
Fakultet Ukupno Ukupno
stopa, % Broj osoba
Županija Baranya Agencija Pécsi 29,0 33,4 29,7 7,8 100,0 8522 Agencija Mohácsi 43,9 34,8 18,0 3,3 100,0 4064 Agencija Siklósi 54,2 29,1 14,9 1,7 99,9 3583 Agencija Sellyei 59,7 27,9 11,5 0,8 99,9 2112 Agencija Szigetvári 51,2 32,6 14,4 1,5 99,7 3082 Agencija Szentlırinci 50,9 31,4 15,5 2,1 100,0 1531 Agencije pogranične regije ukupno
42,9 32,2 20,6 4,2 99,9 22893
Izvan regije ukupno 44,3 35,8 17,6 2,3 100,0 5442 Županija Baranya 43,2 32,9 20,0 3,8 99,9 28335 Županija Somogy Agencija Barcsi 50,3 35,9 12,5 1,4 100,0 2915 Agencija Nagyatádi 51,5 31,3 15,2 1,9 100,0 2913 Agencija Csurgói 51,0 30,4 16,9 1,7 100,0 2048 Agencije pogranične regije ukupno
50,9 32,8 14,6 1,7 100,0 7876
Izvan regije ukupno 42,9 32,9 20,7 3,4 100,0 18350 Županija Somogy ukupno 45,3 32,9 18,9 2,9 100,0 26225 Županija Zala Agencija Nagykanizsai 41,5 31,7 22,3 4,6 100,0 5885 Agencija Letenyei 51,5 31,8 14,6 2,0 100,0 1555 Agencije pogranične regije ukupno
43,6 31,7 20,7 4,0 100,0 7440
Izvan regije ukupno 32,0 38,5 24,3 5,1 100,0 10910 Županija Zala ukupno 36,7 35,8 22,8 4,7 100,0 18351 Mañarska 40,1 32,5 22,9 4,5 100,0 561768
Izvor: baza podataka Državnog zavoda za zapošljavanje (ÁFSZ)
I na osnovu mañarskih podataka smo ispitali gdje su nezaposlene osobe radile prije
nego što su izgubile posao. Budući da je baza podataka Zavoda za zapošljavanje o zadnjem
radnom mjestu dostupna za 2009. godinu (godinu recesije), a ranije podatke nismo pronašli,
analizu vršimo na osnovu podataka iz 2009. I u Mañarskoj je, kao i u Hrvatskoj, visoka stopa
nezaposlenih koji ranije nisu bili u radnom odnosu. Postotak se razlikuje po županijama, kao
što se uveliko razlikuje omjer izmeñu pogranične regije i udaljenijih područja matične
županije. U Baranji je stopa nezaposlenih bez ranijeg radnog odnosa izrazito visoka. Velik
udio nezaposlenih je ranije radio u poljoprivredi, posebno u Baranji – ponajviše na
područjima van pogranične zone. Velik broj zaposlenih u industrijskom sektoru je u Baranju
dospio iz okruga agencija izvan pogranične regije. U pograničnoj regiji je puno veći postotak
nezaposlenih koji ranije nisu bili u radnom odnosu. Slična je situacija i u županiji Somogyi,
gdje je takoñer velik broj nezaposlenih bez prijašnjeg radnog odnosa. Mnogi su radili u
poljoprivredi i industrijskom sektoru, ali je u pograničnom području postotak viši nego u
ostalom dijelu županije. U županiji je Zala situacija nešto uravnoteženija (tablica 14.).
Tablica 14.
Podjela registriranih nezaposlenih osoba po sektoru zadnjeg radnog mjesta na
mañarskoj strani mikroregije, 2009. (godišnji prosjek)
Regija/ županija / agencija
poljo
priv
reda
ru
dars
tvo
indu
strij
a,
ener
getik
a
grañ
evin
a
trgo
vina
, po
prav
ak
vozi
la
tran
spor
t, šp
edic
ija
turiz
am
info
kom
unik
acije
finan
cije
nekr
etni
ne
tehn
ičke
slu
žbe
adm
inis
trat
ivne
us
luge
drža
vne
služ
be
ljuds
ki s
ekto
r
Nei
spun
jeno
,bez
pr
ijašn
jeg
rad.
mj.
Ukupno
A+B C-E F G H I J K L M N O P+Q
stopa, % fı Županija Baranya
Pécsi 1,3 15,9 5,6 9,5 4,2 2,5 0,9 3,9 0,8 1,6 2,0 18,4 0,9 32,7 8522
Mohácsi 6,0 19,5 7,4 5,6 1,8 2,3 0,5 1,3 17,7 0,9 1,4 2,0 0,9 32,8 4064
Siklósi 18,5 11,3 2,4 5,6 2,1 1,9 0,3 4,5 6,1 0,8 1,3 4,0 1,4 39,9 3583
Sellyei 24,1 20,3 5,6 4,3 1,1 1,9 0,1 0,9 5,8 0,8 0,9 1,9 1,1 31,1 2112
Szigetvári 11,5 21,9 6,5 5,4 2,5 1,8 0,2 1,6 14,8 1,2 2,2 1,9 1,1 27,3 3082
Szentlırinci 8,5 23,8 5,7 6,6 1,9 3,8 0,5 2,3 4,3 0,5 2,0 5,2 0,6 34,1 1531
Pogranična regija ukupno
8,8 17,6 5,5 7,0 2,8 2,3 0,5 2,9 7,2 1,1 1,7 8,6 1,0 33,0 22893
Izvan pogranične regije ukupno
37,3 24,8 5,3 5,2 1,4 2,1 0,3 0,8 1,9 0,9 1,2 2,6 0,3 15,9 5442
Županija Baranya
14,3 18,9 5,5 6,6 2,5 2,3 0,5 2,5 6,2 1,1 1,6 7,4 0,9 29,8 28335
Županija Somogy
Barcsi 16,0 14,9 5,0 4,7 1,4 1,0 0,1 10,3 1,3 2,0 1,0 17,3 0,9 24,2 2915
Nagyatádi 18,3 18,8 2,4 3,2 1,6 1,7 0,1 2,0 14,6 10,7 2,0 4,8 0,1 19,7 2913
Csurgói 14,8 21,3 2,5 5,7 1,6 2,4 0,3 3,9 3,4 7,8 1,0 8,7 0,1 26,5 2048
Pogranična regija ukupno
16,5 18,0 3,4 4,4 1,5 1,6 0,2 5,6 6,7 6,7 1,4 10,4 0,4 23,1 7876
Izvan pogranične regije ukupno
9,5 13,8 5,1 5,6 7,2 1,8 0,4 18,8 8,4 8,2 1,1 5,7 0,7 13,6 18350
Županija Somogy
11,6 15,1 4,6 5,3 5,5 1,7 0,3 14,9 7,9 7,8 1,2 7,1 0,6 16,5 26225
Županija Zala
Nagykanizsai 5,9 26,2 7,0 8,2 4,7 2,9 0,7 11,1 5,3 1,0 1,1 6,0 0,8 19,0 5885
Letenyei 21,3 25,6 6,6 5,7 1,4 1,5 0,4 2,6 3,3 0,7 0,8 3,6 0,7 25,8 1555
Pogranična regija ukupno
9,1 26,1 6,9 7,7 4,0 2,6 0,6 9,3 4,9 1,0 1,0 5,5 0,8 20,4 7440
Izvan pogranične regije ukupno
6,4 27,5 6,3 10,4 6,5 2,7 0,6 2,8 4,5 3,3 1,5 4,9 0,6 22,0 10910
Županija Zala 7,5 26,9 6,5 9,3 5,5 2,7 0,6 5,4 4,7 2,3 1,3 5,1 0,7 21,4 18351
Mañarska 9,5 19,5 5,2 7,4 2,8 2,5 0,6 4,0 5,9 3,1 1,3 12,8 1,6 23,9 561768
Izvor: baza podataka Državnog zavoda za zapošljavanje (ÁFSZ)
I na mañarskoj smo strani granice analizirali stopu dugoročne nezaposlenosti, ovdje je stopa
nezaposlenih duže od mjesec dana znatno niža nego na drugoj strani granice. Na području
agencija za zapošljavanje u pograničnom području ta je stopa viša (s izuzetkom Baranje), no
ni tamo ne dostiže izuzetno visoke vrijednosti na hrvatskoj strani. Na mañarskoj je strani
meñu nezaposlenima visok udio nezaposlenih na kraće vrijeme, a velikih razlika unutar regije
nema.
Tablica 15.
Stopa dugoročne nezaposlenosti na mañarskoj strani granice, 2009.
Županija/ Agencija
1-3 4-6 7-12 13-24 Više od 24
ukupno
Mjeseci nezaposlenosti
Stopa dugotrajne
nezaposlenosti (više od 1 godine)
% Broj osoba
%
2009. Županija Baranya Agencija Pécsi 34.4 23.4 23.6 11.9 6.7 8522 18.6 Agencija Mohácsi 27.2 18.8 20.6 15.1 18.2 4064 33.3 Agencija Siklósi 27.2 19.3 21.5 14.0 18.1 3583 32.0 Agencija Sellyei 26.3 18.1 20.7 14.9 19.9 2112 34.9 Agencija Szigetvári 26.9 18.6 21.4 14.0 19.0 3082 33.0 Agencija Szentlırinci 24.4 19.6 23.8 15.3 16.9 1531 32.2 Agencije pogranične regije ukupno
29.6 20.6 22.2 13.6 14.1 22893 27.7
Izvan pogranične regije ukupno
29.0 20.1 22.3 12.8 15.7 5442 28.5
Županija Baranya ukupno 29.5 20.5 22.2 13.4 14.4 28335 27.8 Županija Somogy Agencija Barcsi 21.6 17.2 23.4 21.2 16.5 2915 37.7 Agencija Nagyatádi 22.5 17.5 21.9 16.0 22.1 2913 38.1 Agencija Csurgói 23.8 17.7 21.0 16.8 20.8 2048 37.6 Agencije pogranične regije ukupno
22.5 17.4 22.2 18.1 19.7 7876 37.8
Izvan pogranične regije ukupno
29.3 19.8 20.1 14.2 16.7 18350 30.8
Županija Somogy ukupno 27.2 19.1 20.7 15.4 17.6 26225 32.9 ŽupanijaZala Agencija Nagykanizsai 30.1 21.3 22.3 13.2 13.1 5885 26.3 Agencija Letenyei 27.0 20.1 22.3 14.7 15.9 1555 30.6 Agencije pogranične regije ukupno
29.4 21.1 22.3 13.5 13.7 7440 27.2
Izvan pogranične regije ukupno
35.2 23.4 21.8 10.8 8.7 10910 19.5
Županija Zala ukupno 32.9 22.5 22.0 11.9 10.7 18351 22.6 Mañarska 31.7 21.1 21.4 13.2 12.7 561768 25.9
Izvor: baza podataka Državnog zavoda za zapošljavanje (ÁFSZ)
4 Pogranične regije i potencijali prekograničnih tržišta rada
4.1 Prometna infrastruktura regije Usporedivši položaj pograničnog područja županijom na NUTS 3 nivou, vidljivo je da
su područja pogranične regije u nepovoljnijem položaju u odnosu na druga naselja u županiji.
Većina je naselja pograničnog područje udaljena više od sat vremena od središta županije,
dok su ostala naselja u županiji znatno bliže (zemljovid 2.).
Zemljovid 3.
Prometna infrastruktura u naseljima županije pogranične regije, 2007.
megyeközpont eléréseperc
53 — 65,5 (43)40,4 — 53 (215)27,8 — 40,4 (330)15,2 — 27,8 (214)
Megyeközpont távolsága (percben), határrégió megyéi
Trenutno se hrvatsko-mañarska granica može prijeći na 6 mjesta. Putanja autoceste
M7 do granice jedina je velika meñunarodna prometnica u regiji i granični je prijelaz za
meñunarodne autoceste A4, E65 i E71. Ostali granični prijelazi su manji i prorijeñeni.
Zemljovid 4. prikazuje pojedine granične prijelaze na hrvatsko-mañarskoj granici i promet na
njima, što utječe na glavni smjer prometa. Graničnih željezničkih prijelaza takoñer nema puno
na ovom području, relativno duga granica se može prijeći na samo tri mjesta.
Cestovni granični prijelazi
Letenye – Goričan (autocesta M7 – autocesta A4, E65, E71) Berzence – Gola Barcs – Terezino Polje Drávaszabolcs – Donji Miholjac
Beremend – Baranjsko Petrovo Selo (samo putnički promet) Udvar – Duboševica
Granični željeznički prijelazi Murakeresztúr – Kotor Gyékényes – Koprivnica Magyarbóly – Beli Manastir
Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Magyarországi határátkelıhelyek listája
Zemljovid 4.
Cestovni granični prijelazi na hrvatsko-mañarskoj granici
Izvor: Mañarsko-hrvatski IPA natječaj http://www.vati.hu/download.php?ctag=download&docID=9713